Studijski program strunog studija Prehrambena tehnologija revidirani elaborat v1.

1
VELEUILITE U POEGI UNIVERSITY OF APPLIED SCIENCIES IN POZEGA
Klasa: 602-04/13-01/25 Urbroj: 2177-30-01-12-13-2 Interna oznaka dokumenta: QS2-REV-RE1-PT-v1.1 Izradilo: Povjerenstvo za periodinu reviziju studijskog programa strunog studija Prehrambena tehnologija

Poega, 17. prosinca 2013.

VELEUILITE U POEGI Vukovarska 17, HR-34000 Poega tel.: +385 34 271 008 fax: +385 34 271 008 http://www.vup.hr ured@vup.hr

VELEUILITE U POEGI

Sadraj
1) a) b) UVOD ................................................................................................................................... 1 Osnovni podaci o Veleuilitu ....................................................................................... 1 Osnovni podaci o izdanoj dopusnici............................................................................. 1 INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE ................................................................................ 2 Strategija Veleuilita, akcijski planovi i javno izvjetavanje njihove provedbe .... 2 Standardi i propisi za provjeru steenih ishoda uenja (definiranje i objavljivanje) 4 Sudjelovanje predstavnika trita rada u razvoju Veleuilita ................................. 6

c) Podaci o osobama koje su sudjelovale na izradi revidiranog elaborata .................... 1 2) a) b)

c) Sudjelovanje studenata u procesima vezanim uz osiguravanje kvalitete ................. 5 d) e) Informatiki sustav za statistike podatke vezane uz organizaciju i provedbu studijskih programa i osiguravanje kvalitete ......................................................................... 7 f) Standardi i propisi o periodinoj reviziji studijskih programa koja ukljuuje vanjske strunjake ................................................................................................................................... 9 g) h) i) 3) a) b) Standardi i propisi zatite studentskih prava ............................................................ 10 Standardi i propisi trajnog usavravanja svih zaposlenika ..................................... 11 kvaliteta rada svih strunih slubi .................................................................................. 12 OPENITO O STUDIJSKOM PROGRAMU ................................................................ 14 Naziv studija................................................................................................................... 14 Nositelj/izvoa studija ................................................................................................. 14 Razina ............................................................................................................................. 14 Znanstveno ili umjetniko podruje ............................................................................ 14 Znanstveno ili umjetniko polje ...................................................................................... 14 Znanstvena ili umjetnika grana ................................................................................. 14 Uvjeti upisa..................................................................................................................... 14 Trajanje studija (u semestrima)...................................................................................... 14 Akademski ili struni naziv .............................................................................................. 15 Analiza usklaenosti sa stratekim ciljevima Veleuilita ...................................... 15 Kompetencije koje student stjee i poslovi za koje je osposobljen .......................... 15 Vertikalna mobilnost studenata u nacionalnom i meunarodnom prostoru......... 18 Povezanost s temeljnim i modernim vjetinama i strukom..................................... 19 Povezanost s potrebama lokalne zajednice ............................................................. 19

c) Tip studijskog programa .................................................................................................. 14 d) e) f) g) h) i) j) k) l) m) n) o)

VELEUILITE U POEGI p) Analiza zapoljivosti ..................................................................................................... 19

q) Usporedba predloenog studija s inozemnim akreditiranim programom uglednih visokih uilita.......................................................................................................................... 20 r) Iskustvo u izvoenju istih ili slinih strunih studija..................................................... 20 Razvijanje meunarodne suradnje ................................................................................ 21 s) Partneri izvan visokokolskog sustava koji sudjeluju u izvoenju programa.......... 21 t) u) Usklaenost s minimalnim uvjetima osposobljavanja propisanim direktivom 2005/36EC Europskog parlamenta i Vijea o priznavanju strunih kvalifikacija. ......... 23 4) OPIS PROGRAMA........................................................................................................... 24 a) Popis obaveznih i izbornih kolegija s brojem sati aktivne nastave i brojem ECTS bodova ...................................................................................................................................... 24 b) Struktura studija, ritam studiranja, uvjeti za upis u sljedei semestar i uvjeti za upis pojedinog kolegija ......................................................................................................... 159 Obavezni kolegiji: .................................................................................................................. 159 c) Popis kolegija koje student moe izabrati s drugih studijskih programa ............... 160 d) e) Popis kolegija koji se mogu izvoditi na stranom jeziku ......................................... 160 Nain zavretka studija .............................................................................................. 160

f) Uvjeti po kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij. ....................................................... 161 5) a) UVJETI IZVOENJA STUDIJA ................................................................................... 162 Mjesto izvoenja studijskog programa .................................................................... 162

b) Vjerodostojne isprave o vlasnitvu, pravu koritenja ili drugoj valjanoj pravnoj osnovi na temelju koje e se koristiti odgovarajui prostor za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u razdoblju od najmanje 5 godina ................................................. 162 c) Dokazi o osiguranom prostoru (podaci o predavaonicama, kabinetima nastavnika, knjinici, prostoru za izvoenje praktine nastave, prostoru namijenjenom za rad strunih slubi i sl.) ............................................................................................................... 168 d) Dokazi o osiguranoj vlastitoj opremi ili opremi u najmu za razdoblje od najmanje 5 godina, potrebnoj za postizanje predvienih ishoda uenja, a posebice dokaze o dostupnosti obvezatne literature......................................................................................... 175 e) f) g) h) Odgovarajui prostorni kapaciteti za izvoenje nastave ....................................... 177 Optimalni broj studenata s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika ............ 179 Popis nastavnika i broj suradnika koji e sudjelovati u izvoenju sva kog kolegija 180 Podaci o svakom angairanom nastavniku ............................................................ 191

i) Nain praenja kvalitete uspjenosti izvedbe studijskog programa te nain sudjelovanja u ocjenjivanju studijskog programa............................................................. 239

VELEUILITE U POEGI j) Osiguravanje podrke studentima (akademsko, profesionalno, psiholoko savjetovanje i sl.)................................................................................................................... 242 6) PRILOZI ........................................................................................................................... 244

VELEUILITE U POEGI

1) UVOD
a) Osnovni podaci o Veleuilitu
Naziv: Veleuilite u Poegi Adresa: Vukovarska 17, 34000 Poega Telefon: 00385 34 271 008 E-mail: ured@vup.hr Web: http://www.vup.hr/

b) Osnovni podaci o izdanoj dopusnici

Nakon provedenog vanjskog vrednovanja Veleuilita u lipnju 2009. godine od strane Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, isto je na svojoj 72. Sjednic i 11.5.2010. godine preporuilo Ministru znanosti, obrazovanja i porta izdavanje Dopusnice za izvoenje studijskih programa sukladno dopusnici iz 2008. godine (klasa UP/I-602-04/08-13/00066; urbroj 533-0708-0002). c) Podaci o osobama koje su sudjelovale na izradi revidiranog elaborata Nastavnici koji su sudjelovali u izradi elaborata: Valentina Obradovi, dipl.ing., v.pred, podruje biotehnikih znanosti, polje prehrambena tehnologija, grana prehrambeno inenjerstvo, predsjednik Povjerenstva Dr.sc. Verica Budimir, prof. v. ., podruje drutvenih znanosti, polje ekonomija, grana raunovodstvo prodekanica za nastavu na Veleuilitu u Poegi Mario Jakobovi, dipl.ing., pred., podruje biotehnikih znanosti, polje poljoprivreda, grana poljoprivredna tehnika i tehnologija, proelnik poljoprivrednog odjela Veleuilita u Poegi Dr.sc. Svjetlana krabal, v.pred., podruje biotehnikih znanosti, polje prehrambena tehnologija, grana prehrambeno inenjerstvo, predstavnik vanjskih dionika, Zveevo d.d. Arijana Penava, bacc.ing.techn.aliment, predstavnik Alumni

Vanjski dionici koji su sudjelovali u izradi elaborata:

VELEUILITE U POEGI

2) INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE
a) Strategija Veleuilita, akcijski planovi i javno izvjetavanje njihove provedbe
Veleuilite je izradilo i usvojilo Strategiju razvoja za razdoblje 2014.-2016. godine. Razvoj i uspjeno djelovanje Veleuilita u Poegi ukljuuje planiranje i donoenje dugorone strategije razvoja koja se sastoji od dijelova koji definiraju djelatnost samog Veleuilita. Ovaj dokument stoga predstavlja strateki okvir razvoja nastavne, strune, znanstveno -istraivake i izdavake djelatnosti te razvoja organizacije i poslovanja Veleuilita, infrastrukturnih kapaciteta i sustava osiguravanja kvalitete na Veleuilitu u Poegi od 2014. do 2016. godine . Strategija razvoja Veleuilita u Poegi za razdoblje 2014.-2016. godine nastala je na temelju ciljeva, misije i vizije poslovanja Veleuilita, na postavkama rezultata provedene SWOT analize Veleuilita, povratnih informacija dobivenih anketiranjem alumnija, anketiranjem poslodavaca zavrenih/diplomiranih studenata, Strategije Veleuilita u Poegi iz prethodnog razdoblja (2010.-2013.) te se jednim dijelom temelji na Prijedlogu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2013. godine, Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Mrei visokih uilita i studijskih programa u Republici Hrvatskoj iz 2011. godine, Strategiji razvoja Europske unije Europe 2020, uz prvenstveno uvaavanje specifinosti nastavne i struno istraivake djelatnosti i nastavnih programa na Veleuilitu te potreba ire zajednice na podruju biotehnikih i drutvenih djelatnosti. U razdoblju od 2014. do 2016. godine sveukupna djelatnost Veleuilita u Poegi usmjeravat e se prema visokim razinama nastavnih, strunih i znanstveno-istraivakih postignua, razvoju ljudskih resursa i uinkovite organizacije svih slubi VUP-a te stvaranju potrebnog infrastrukturnog okvira za navedena postignua, uz proaktivan pristup, a vodei rauna o okruenju i okolnostima u kojima VUP djeluje. Veliki naglasak pridavat e se potrebama hrvatskog gospodarstva i suradnji s njihovim predstavnicima kao i predstavnicima lokalne uprave, jer jedino stavljanje djelatnosti VUP-a u kontekst gospodarske primjene jami prepoznatljivu poziciju VUP-a u regiji i ire te doprinosi razvoju konkurentnosti i inovativnost hrvatskog gospodarstva. Naglasak e se pridavati i trendovima i izazovima koje pred hrvatski visokokolski sustav namee Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA) i Europski istraivaki prostor (ERA) s ciljem potpunog ukljuivanja u iste. Strategijom razvoja definiraju se: misija i vizija; strateki ciljevi razvoja u sljedeim podrujima: (1) Upravljanje visokim uilitem i osiguravanje kvalitete, (2) Studijski programi i studenti, (3) Struna, znanstvenoistraivaka i izdavaka djelatnost, (4) Ljudski, materijalni i financijski resursi, (5) Suradnja s gospodarstvom i lokalnom zajednicom, (6) Meunarodna suradnja i mobilnost; posebni ciljevi za svako podruje, s istaknutim konkretnim aktivnostima; kljuni pokazatelji uspjenosti, mehanizmi praenja, odgovorne osobe, rok provedbe i pretpostavke za provedbu pojedine aktivnosti te dokumenti koji se moraju izraditi i primijeniti. 2

VELEUILITE U POEGI Veleuilite je takoer izradilo i usvojilo Strategiju kvalitete. Strategija kvalitete odreuje strateko planiranje i smjer razvoja strunih i specijalistikih diplomskih strunih studija Veleuilita, sukladno potrebama gospodarstva i lokalne zajednice. Veleuilite u Poegi svoju politiku kvalitete provodi kroz dugorone i kontinuirane strateke ciljeve kvalitete definirane kroz osam stratekih pravaca: QS1) Strategija kvalitete u voenju Veleuilita i razvoju sustava osiguravanja kvalitete. QS2) Strategija kvalitete u razvoju i reviziji studijskih programa i kvalifikacija. QS3) Strategija kvalitete u vrednovanju studentskog rada i ocjenjivanju studenata. QS4) Strategija kvalitete nastavnika i nastave. QS5) Strategija kvalitete strunog, znanstveno-istraivakog rada i suradnje s gospodarstvom. QS6) Strategija potpore studentima i kvalitete obrazovnih resursa. QS7) Strategija kvalitete u razvoju informacijskog sustava. QS8) Strategija kvalitete u razvoju mehanizama za informiranje javnosti. U svim znaajnim propisima i dokumentima Veleuilita (Statut, Politika kvalitete, Strategija razvoja, Pravilnik o ustroju i djelovanju sustava osiguravanja kvalitete, Prirunik za osiguravanja kvalitete) jasno je naznaena orijentacija Veleuilita na razvoj kulture kvalitete u svim podrujima rada i djelovanja. Strategija kvalitete razvija se kroz stalnu suradnju i utjecaj svih unutarnjih i vanjskih dionika. Strategija kvalitete Veleuilita u Poegi temeljni je dokument koji odreuje strateke ciljeve kvalitete, aktivnosti, pokazatelje uspjenosti, te mehanizme kojima se osigurava, unapreuje i promovira kvaliteta Veleuilita. U Priruniku za osiguravanje kvalitete navedena su podruja unapreenja i osiguravanja kvalitete, standardi, specifini ciljevi, postupak, odgovornost i pokazatelji uspjenosti (mjerljivi indikatori kvalitete). Na temelju usvojene Strategije razvoja izrauje se godinji akcijski plan ciljeva i aktivnosti definiranih strategijom razvoja s mjerljivim pokazateljima uspjenosti i ocjenom uinkovitosti. Tijekom godine prati se realizacija aktivnosti predvienih akcijskim planom (na temelju Strategije razvoja) te se o tome podnosi Izvjee o provedbi strategije (akcijskog plana ciljeva i aktivnosti) koje sadri analizu uspjenosti aktivnosti, ocjenu uinkovitosti i eventualne prijedloge za bolje ostvarivanje ciljeva. Na osnovu Strategije kvalitete i Prirunika za osiguravanje kvalitete izrauje se godinji plan mjera i aktivnosti za provoenje i unapreivanje sustava osiguravanja kvalitete. Plan sadrava popis aktivnosti, nain praenja realizacije (pokazatelje uspjenosti), nadlene osobe i rokove provedbe. Aktivnosti se realiziraju tijekom godine te Povjerenstvo za unapreivanje i osiguravanje kvalitete podnosi Izvjee o provedenim mjerama poboljanja. Izvjee sadrava analizu uspjenosti aktivnosti i ocjenu uinkovitosti. Strategija razvoja Veleuilita, Strategija kvalitete, planovi aktivnosti i izvjea o realizaciji planova javno se objavljuju na web stranici Veleuilita. Veleuilite, osim navedenih stratekih dokumenata i akcijskih planova, izrau je i usvaja Marketing plan, Plan aktivnosti povjerenstva za meunarodnu suradnju i suradnju s 3

VELEUILITE U POEGI gospodarstvom, Plan aktivnosti povjerenstava za periodinu reviziju studijskih programa, Plan aktivnosti povjerenstava za izradu novih studijskih programa i dr.

b) Standardi i propisi za provjeru steenih ishoda uenja (definiranje i objavljivanje)

Provjera ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi obavlja se sukladno Pravilniku o pravilima studiranja, Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja i detaljnim izv edbenim planovima kolegija. PPS Pravilnik o pravilima studiranja u l. 38. propisuje da se provjera znanja obavlja u skladu s detaljnim izvedbenim planovima nastave kolegija. Navedenim lankom propisano je kada studenti mogu pristupiti ispitu te kako ispiti mogu biti pisani i usmeni. Propisani su obvezni rokovi za objavu rezultata pisanog dijela ispita te maksimalno dozvoljen razmak izmeu pisanog i usmenog dijela ispita. Pravilnik propisuje da ocjenjivanje provodi predmetni nastavnik u skladu s vlastitim kriterijima koji izraavaju objektivno znanje studenta. Nadalje, navedenim lankom propisuje se koliko puta student moe pristupiti ispitu te obveza javnosti ispita. Predmetni nastavnik je duan omoguiti svakoj zainteresiranoj osobi sluanje usmenog dijel a ispita. Pravilnik nadalje propisuje: lankom 39. Ispitne rokove, lankom 40. Prijavu i odjavu ispita, lankom 41. Ocjenjivanje. lankom 42. Pravilnika propisan je postupak albe na ocjenu. Studentima koji smatraju da nisu objektivno ocijenjeni omogueno je polaganje ispita pred ispitnim povjerenstvom. lankom 50. propisano je da se praenje kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog programa provodi tijekom studija putem anonimne ankete krajem svakog semestra. QS3-KOVIU Kriteriji ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja ureuju sustav ocjenjivanja i vrednovanja rada studenata tijekom nastave i na ispitu na Veleuilitu. Rad studenta na kolegiju prati se, vrednuje i ocjenjuje tijekom nastave i na ispitu sukladno studijskom programu i detaljnom izvedbenom planu nastave kolegija. Detaljni izvedbeni planovi nastave kolegija trebaju sadravati opis postupka vrednovanja i ocjenjivanja predvien za redovne i izvanredne studente te moraju biti objavljeni na web stranicama Veleuilita. Dokumentom Kriteriji ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja propisuje se: ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata, sustav ocjenjivanja, nain ocjenjivanja, pravila ponaanja studenata na ispitu i kolokviju, ocjenjivanje i obveze nastavnika. Detaljni izvedbeni plan kolegija izrauju svi nositelji kolegija na obrascu QS3-KOVIU-DI i objavljuje se na web stranici Veleuilita. Navedeni dokument sadri: ciljeve kolegija, preduvjete za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij, sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave, vrste izvoenja nastave, obveze studenata, nain praenja rada studenata, radno optereenje studenata, ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu (za redovne i izvanredne studente), obveznu i dopunsku literaturu, naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija te dodatne informacije o kolegiju. Detaljne izvedbene planove kolegija trebaju biti potvreni od strane proelnika odjela i/ili prodekana za nastavu. Nastavnici su duni upoznati studente s kriterijima i nainom ocjenjivanja i vrednovanja rada studenata, te se pridravati detaljnog izvedbenom plana tijekom akademske godine.

VELEUILITE U POEGI Objavom Pravilnika, Kriterija ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja te detaljnih izvedbenih planova kolegija osigurana je transparentnost postupka provjere ishoda uenja. Kriterijima ocjenjivanja propisano je da sadraj pisanog i usmenog dijela ispita odreuje predmetni nastavnik, vodei brigu da sadraj pitanja bude ogranien unutar ispitne literature, te o ujednaenosti sloenosti ispita za sve pristupnike na ispitu, a ispit se ocjenjuje sukladno detaljnom izvedbenom planu kolegija. Navedenim dokumentom propisano je takoer da je ispit javan, a u sluaju da ispitu pristupi samo jedan student, ispitu mora prisustvovati bar jo jedan svjedok. Navedenim odredbama osigurana je nepristranost provjere ishoda uenja. Metode provjere osiguravanja kvalitete definirane su Prirunikom za osiguravanje kvalitete na Veleuilitu. Jedna od propisanih aktivnosti vezana uz provjeru postupka ocjenjivanja Aktivnost 3.7. Osiguravanje jednakih uvjeta ocjenjivanja i vrednovanja rada svih studenata, propisuje da proelnici odjela i prodekan za nastavu vre administrativnu provjeru postupaka ocjen jivanja kako bi se osigurala ispravnost postupaka. Kroz Aktivnost 4.6. Studenti procjenjuju nastavnika i kolegij pruena je svim studentima mogunost da izraze svoje miljenje o nastavniku i kolegiju. Cilj ove aktivnosti je dobiti uvid u kvalitetu rada nastavnika i nastave na temelju ocjena, primjedbi i prijedloga studenata. Aktivnost 2.18. Sudjelovanje studenata u aktivnostima osiguravanja kvalitete omoguuje studentima sudjelovanje u radu Povjerenstva za unapreivanje i osiguravanje kvalitete i aktivnostima koje su vezane uz osiguravanje kvalitete studijskih programa te ih se redovito izvjetava o rezultatima provedenih aktivnosti . Kroz povratne informacije od studenata ukljuenih u tijela veleuilita, navedena aktivnosti predstavlja takoer jednu od metoda za provjeru osiguravanja kvalitete. Ostale metode mogue je vidjeti u QPOK-v2.0. Priruniku za osiguravanje kvalitete na VUP-u. Svi propisi i dokumenti vezani uz provjeru ishoda uenja objavljeni su na web stranici Veleuilita.

c) Sudjelovanje studenata u procesima vezanim uz osiguravanje kvalitete

Sudjelovanje studenata i zavrenih/diplomiranih studenata (ALUMNI-ja) u procesima vezanim uz osiguravanje kvalitete osigurano je internim aktima Veleuilita. Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osi guravanje kvalitete na Veleuilitu u Poegi poblie se odreuje cilj, svrha, ustroj, djelovanje i podruja djelovanja sustava osiguravanja kvalitete Veleuilita u Poegi (u daljnjem tekstu Veleuilite), ustroj i djelovanje Povjerenstva za osiguravanje i unapreivanje kvalitete te podruja unutar kojih se provode mjere i aktivnosti osiguravanja kvalitete. Navedenim Pravilnikom definirano je kako su t ijela Veleuilita odgovorna za sustav osiguravanja kvalitete Struno vijee i Povjerenstvo za unapreivan je i osiguravanje kvalitete. U rad Strunog vijea, sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Statuta Veleuilita, ukljueni su predstavnici studenata (najmanje 15% ukupnog broja lanova). Pravilnikom je definiran sastav Povjerenstva za unapreivanje i osiguravanje kvalitete na nain da Povjerenstvo ini devet (9) lanova, od ega jedan (1) predstavnik studenata i dva (2) predstavnika vanjskih dionika (gospodarstvenici, lokalna zajednica, alumni i sl.). Studenti su ukljueni u rad vijea odjela na nain da imaju jednog predstavnika u svakom vijeu. Aktivnost 2.18. Sudjelovanje studenata u aktivnostima osiguravanja kvalitete unutar Prirunika za osiguravanje kvalitete na Veleuilitu definira da studenti sudjeluju u radu Povjerenstva za unapreivanje i osiguravanje kvalitete i aktivnostima koje su vezane uz osiguravanje kvalitete studijskih programa te ih se redovito izvjetava o rezultatima provedenih aktivnosti . 5

VELEUILITE U POEGI Studenti su ukljueni u unutarnju prosudbu sustava osiguravanj a kvalitete. QS1-PPUPPSOK Pravilnikom o postupku unutarnje periodine prosudbe SOK-a na VUP-u poblie se odreuje postupak provoenja unutarnje periodine prosudbe sustava osiguravanja kvalitete na Veleuilitu u Poegi. Tijelo koje provodi postupak unutarnje periodine prosudbe sustava osiguravanja kvalitete na VUP-u je Povjerenstvo za unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete. Povjerenstvo ini est (6) lanova od ega jedan (1) predstavnik studenata i jedan (1) predstavnika vanjskih dionika (gospodarstvenici, lokalna zajednica, alumni i sl.). QS2-REV-P Pravilnik o postupku unapreivanja studijskih programa na Veleuilitu ureuje postupak vrednovanja, periodine revizije (izmjene i/ili dopune studijskih programa manje od 20% studijskog programa i vee od 20% studijskog programa), osuvremenjivanja kolegija te izmjena izvedbenog plana studijskog programa Veleuilita u Poegi. Pravilnik definira da se z a potrebe periodine revizije studijskih programa osnivaju povjerenstva za periodinu reviziju studijskih programa. Za svaki studijski program osniva se posebno povjerenstvo koje se sastoji od pet (5) lanova od ega dva (2) predstavnika vanjskih dionika (gospodarstvo, javnopravna tijela, ALUMNI i sl.).

d) Sudjelovanje predstavnika trita rada u razvoju Veleuilita

Predstavnici trita rada ukljueni su u razvoj Veleuilita kroz sudjelovanje u radu brojnih povjerenstava. Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguravanje kvalitete na Veleuilitu u Poegi propisano je da u sastavu Povjerenstva za unapreivanje i osiguravanje kvalitete djeluju dva (2) predstavnika vanjskih dionika (gospodarstvenici, lokalna zajednica, alumni i sl.). QS1-PPUPPSOK Pravilnikom o postupku unutarnje periodine prosudbe SOK -a na VUP-u propisano je da u Povjerenstvu za unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete djeluje jedan (1) predstavnika vanjskih dionika (gospodarstvenici, lokalna zajednica, alumni i sl.). QS2-REV-P Pravilnik o postupku unapreivanja studijskih programa na Veleuilitu propisano je da u sastavu povjerenstava za periodinu reviziju studijskih programa (za svaki studijski program osniva se posebno povjerenstvo) djeluju dva (2) predstavnika vanjskih dionika (gospodarstvo, javnopravna tijela, ALUMNI i sl.). Osim navedenog, predstavnici trita rada ukljueni su u rad: Povjerenstva za meunarodnu suradnju i suradnju s gospodarstvom (povjerenstvo ima est (6) lanova, od toga dva (2) predstavnika vanjskih dionika Povjerenstva za promidbu Veleuilita (povjerenstvo ima etiri (4) lana, od toga jeda n (1) predstavnik vanjskih dionika Povjerenstva za izradu elaborata novih strunih i specijalistikih diplomskih strunih studijskih programa (povjerenstva imaju est (6) lanova, od toga jedan (1) predstavnik vanjskih dionika

Svoje prijedloge o nainima i modelima razvoja i unapreivanja rada Veleuilita predstavnici vanjskih dionika aktivno izraavaju kroz sudjelovanje na sjednicama Povjerenstva. Nadalje, predstavnici trita rada ukljueni su u razvoj Veleuilita kroz sudjelovanje u izvoenju strune prakse. Kako bi podigli kvalitetu nastave na Veleuilitu organiziraju su gostujua predavanja strunjaka iz prakse. Radionice vode renomirani strunjaci iz podruja financija, raunovodstva, trgovine i javne uprave. Studenti su duni aktivno sudjelovati u radu radionice, 6

VELEUILITE U POEGI te izraditi odreeni praktini zadatak na zadanu temu (npr. zasnivanje radnog odnosa, albeni postupak, ustavna tuba, koncesije, tabularna isprava, upravni postupak i sl.). Prikazana dobra praksa u odravanju radionica primjenjivat e se kontinuirano u okviru kolegija strune prakse svih studijskih programa VUP-u. U skladu s postavljenim ciljevima podizanja razine kvalitete studijskih programa i uspostavljanja aktivnije suradnje s gospodarstvom izraen je anketni upitnik i provode se anketiranja poslodavaca zavrenih/diplomiranih studenata VUP-a. Cilj anketiranja je dobiti povratnu informaciju od poslodavaca o njihovom zadovoljstvu dobivenim znanjem naih zavrenih/diplomiranih studenata te o potrebi modifikacije postojeih studijskih progra ma, kao i potrebi uvoenja novog/ih studija.

e) Informatiki sustav za statistike podatke vezane uz organizaciju i provedbu studijskih programa i osiguravanje kvalitete
Informacijski sustav Veleuilita u Poegu bazira se na nekoliko relacijskih baza podat aka u okviru kojih se nalaze svi strukturirani podaci potrebni za rad strunih slubi ustanove. Svaka sluba Veleuilita (referada, dekanat, raunovodstvo, knjinica i slino) koristi poslovne aplikacije pomou kojih se vodi prikupljanje podataka i izrada potrebnih internih i eksternih (zakonima propisanih) izvjetaja. Poslovne aplikacije strunih slubi ne predstavljaju tzv. otoke automatizacije ve su na razliite naine povezane u cjelinu i omoguuju ili direktan prijenos podataka (automatizmom), ili prijenos podataka uvozom podataka (import) iz drugih aplikacija. Strune slube i nastavnici koriste se Informacijskim sustavom visokih uilita (ISVU) pomou kojeg je je omogueno ureivanje baze podataka o studentima, nastavnicima, kolegijima, nastavnim planovima, upisima i ispitima. ISVU sustav takoer omoguuje i provedbu aktivnosti studentske referade, kao to je to upis studenata, prijavljivanje ispita, unos ocjene na ispitu, izdavanje potvrda i uvjerenja te izrade raznih izvjetaja. Svi nastavnici ima ju pristup ISVU nastavnikom portalu te na taj nain i uvid u podatke o studentima, ocjene, rezultate studentskih anketa i slino. 2010. godine implementirana je nova web stranica Veleuilita (www.vup.hr) u okviru koje postoji studentski forum kao i Online skriptarnica. Svi nastavnici pomou vlastitog AAI@Edu.hr elektronikog identiteta pristupaju uslugama te imaju mogunost promjene osobnih podataka (ivotopisa, popisa objavljenih radova), objave rezultata kolokvija/ispita, objave obavijesti studentima, odgodu i promjenu vremena predavanja/konzultacija i slino. Online skriptarnica omoguuje nastavnicima objavu svih potrebnih nastavnih materijala, to omoguuje studentima pripremu za sljedea predavanja te uenje za ispite/kolokvije. U okviru skriptarnice objavljene su sve informacije vezane uz polaganje ispita: ciljevi i sadraj predmeta, oblici provedbe nastave, naini bodovanja, obvezna i dodatna literatura, nastavni materijali u digitalnom obliku (prezentacije, vjebe, biljeke) i drugo. Kako bi se osiguralo optimalno alociranje prostornih resursa u obliku kabineta i dvorana, implementiran je sustav rezervacija pomou kojeg svaki nastavnik moe pogledati raspored predavanja u svim dvoranama i kabinetima te napraviti rezervaciju dvorane u slobodnom terminu. U studentskoj referadi postoji odgovorna osoba za odobravanje rezervacija koja vodi evidenciju o optimalnoj iskoritenosti prostora. Nadalje, vodi se i elektronika evidencija o svim odranim nastavnim aktivnostima po pojedinom nastavniku. Evidentiraju se podaci kao to je: dan, vrijeme i trajanje svih nastavnih aktivnosti, obraene teme na nastavi, evidencija 7

VELEUILITE U POEGI studenata koji prisustvuju nastavi, odravanje ispita i kolokvija te mentorstva na zavrnim radovima. Obzirom na konkretne potrebe studenata i nastavnika Veleuilita u Poegi, trenutno je u fazi implementacije nekoliko novih usluga. Prvenstveno, informacijski sustav koji objedinjuje problematiku prijave i izrade zavrnih/diplomskih radova, njihove provjere na plagiranost i nepravilno navoenje literature. Navedeni informacijski sustav omoguuje kontrolu izrade zavrnih radova u svim fazama te njihov pregled od strane mentora/komentora i preostalih lanova povjerenstva. Informacijski sustav olakava rad Povjerenstava za zavrne radove Drutvenog i Poljoprivrednog odjela te omoguuje izradu statistika koje ukljuuju broj mentorstva po nastavniku, ocjene mentora nakon obrane zavrnog rada i slino. Navedeni sustav za diplomske/zavrne radove omoguuje direktno poveanje kvalitete procesa prijave i provjere radova, sukladno pravilnicima Veleuilita u Poegi, kao i poveanje kvalitete konanih zavrnih/diplomskih radova te njihovo digitalno arhiviranje. Drugi informacijski sustav u implementaciji je analitiki alat za provedbu anketiranja postojeih studenata, potencijalnih buduih studenata, te ALUMNI-a i gospodarstvenika o razini kvalitete Veleuilita u Poegi kao ustanove. Kroz isti sustav provodit e se anketiranje i analiza zadovoljstva nastavnicima (pojedinano i zbirno po odjelima, predmetima i slino), analizi rada strunih slubi Veleuilita, kao i analizi potreba studenata za novim uslugama i poveanjem studentskog standarda. Na Veleuilitu u Poegi provodi se i inicijativa implementacije novih tehnologija vezanih uz kolaboraciju dokumenata, ne samo meu nastavnicima nego i studentima. Tehnologija je temeljena na Microsoft 365 web tehnologiji i omoguuje koritenje tzv. oblaka, online verzije ureivaa dokumenata (Office alati), emaila znatno veih mogunosti, pristup s mobilnih ureaja i slino. Svi planirani i postojei informatiki sustavi za nastavnike i studente temelje se na AAI@Edu.hr autentikacijskoj i autorizacijskoj infrastrukturi sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske. Vano je naglasiti kako svaka usluga Veleuilita u Poegi ima direktnu poveznicu s navedenim sustavom te na taj nain omoguuje provedbu raznih analiza te predstavljaju temelj za shvaanje potreba i razvoj novih usluga. Veleuilite u Poegi prepoznalo je i vanost poslovnih informacija koje se nalaze u nestrukturiranom obliku (razni dokumenti na raunalima nastavnika i strunih slubi). Zbog toga, u planu je dorada postojeeg Sustava upravljanja dokumentacijom (CMS) na nain da osim Urudbenog zapisnika omogui disperziju i pretraivanje vanih dokumenata svim djelatnicima ustanove. Kao izuzetno vano, nastavnici i djelatnici ustanove imaju informatiki helpdesk za rad s informatikim uslugama i bazama podataka, kao i periodike krae teajeve za djelatnike o primjeni dostupne tehnologije (ISVU, dijeljenje i slanje veih datoteka, Dropbox, koritenja usluga web stranica Veleuilita i slino). Na taj nain se osigurava kvalitetna primjena trenutno postojeih informatikih usluga, ali i omoguuje komunikacija djelatnika o novim funkcionalnostima koje zahtijevaju doradu/implementaciju. Opisani informatiki sustav Veleuilita prua kvalitetnu podlogu za prikupljanje, voenje, obradu i izvjetavanje o statistikim podacima vezanim uz organizaciju i provedbu studijskih programa te sustav osiguravanja kvalitete sukladno aktivnostima definiranim u QPOK-v2.0. Priruniku za osiguravanje kvalitete na Veleuilitu, prije svega u podruju 5.7. Informacijski sustav Veleuilita, te dokumentu QSII Interni izvjetaji VUP-a sukladno ESG 1.6. Informacijski sustavi i QS7 Strategija kvalitete u razvoju informacijskog sustava VUP-a. 8

VELEUILITE U POEGI

f) Standardi i propisi o periodinoj reviziji studijskih programa koja ukljuuje vanjske strunjake
Razvoj postojeih i uvoenje novih strunih i specijalistikih diplomskih strunih studija sukladno strategiji razvoja, te potrebama gospodarstva, lokalne zajednice, trita rada i zainteresiranosti potencijalnih studenata predstavlja jedan od ciljeva QS Strategije kvalitete na Veleuilitu. Stratekim podrujem QS2 Strategija kvalitete u razvoju i reviziji studijskih programa i kvalifikacija definirano je kako pri izradi novih i razvoju postojeih studijskih programa Veleuilite prati globalna kretanja, posebno u zemljama EU i regiji. Kako bi udovoljilo suvremenim potrebama okruenja cilj je razvoj suvremenih nastavnih programa s jasno definiranim ishodima uenja i kompetencijama koje studenti stjeu po zavretku obrazovnog ciklusa. Ishodi uenja trebaju se jasno definirati na razini kolegija i studija sukladno razinama obrazovanja (strunoj ili specijalistikoj), Europskom i Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, promjenama u razvoju drutva, razvoju odreenog znanstvenog podruja i razvoju prakse u struci. Cilj je izraditi nove i revidirati postojee studijske programe sukladno srodnim studijima u Europi kako bi olakali studentima izbor studija ali i omoguili njihovo kvalitetnije ukljuivanje u europsko trite rada. Navedenim stratekim podrujem takoer je definirano kako prilikom modifikacije studijskih programa treba traiti oitovanje (miljenje) gospodarstvenika iz odgovarajuih djelatnosti te od predstavnika iz lokalnih javno-pravnih tijela. Takoer treba redovito pratiti povratne informacije poslodavaca i bivih studenata (ALUMNIA) te ih stoga treba aktivno ukljuiti, kao predstavnike vanjskih dionika u rad povjerenstava za reviziju studijskih programa. Kako bi uredili i propisali postupak vrednovanja, periodine revizije, osuvremenjivanja kolegija te izmjena izvedbenog plana studijskog programa izraen je i usvojen QS2-REV-P Pravilnik o postupku unapreivanja studijskih programa VUP-a. Navedenim Pravilnikom definirane su manje (do 20%) i vee (vie od 20%) izmjene studijskog programa te obrasci na kojima se podnose prijedlozi izmjena i/ili osuvremenjivanja nastavnog plana kolegija i studijskog programa u cjelini. Definirano je imenovanje i rad povjerenstava za periodinu reviziju studijskih programa na nain da se za svaki studijski osniva posebno povjerenstvo koje se sastoji od pet (5) lanova: prodekan za nastavu, proelnik odjela, predstavnik nastavnika, 2 predstavnika vanjskih dionika (gospodarstvo, javnopravna tijela, ALUMNI). Prilikom izbora predstavnika ALUMNI-a vodi se brigu o prosjeku ocjena i aktivnosti zavrenih/diplomiranih studenata. U rad povjerenstava ukljueni su predstavnici gospodarstvenika i javnopravnih tijela s kojima Veleuilite ostvaruje znaajniju suradnju te koji imaju viegodinje radno iskustvo u struci ime je osigurano ukljuivanje vanjskih strunjaka u postupke periodine revizije studijskih programa. U QPOK-v2.0. Priruniku za osiguravanje kvalitete na Veleuilitu definirano je podruje osiguravanja kvalitete Odobrenje, praenje i periodina revizija studijskih programa i kvalifikacija. Standard koji se eli dostii je sljedei: Veleuilite treba imati formalne mehanizme za odobravanje, praenje i periodina vrednovanja svojih programa i kvalifikacija. Unutar navedenog podruja definirano je 18 aktivnosti. Aktivnost 2.13. Periodina revizija studijskih programa ima za cilj osigurati kvalitetne studijske programe usklaene s potrebama trita rada i usporedive sa srodnim studijskim programima akreditiranih uilita EU. Kroz navedenu aktivnost propisano je da Veleuilite provodi redovita periodina vrednovanja studijskih programa u koja su ukljueni vanjski dionici sustava (gospodarstvo, javnopravna tijela, ALUMNI i sl.). Nadalje, aktivnost 2.17. Prikupljanje miljenja gospodarstvenika i 9

VELEUILITE U POEGI predstavnika lokalnih javnopravnih tijela ima za cilj osigurati kvalitetne studijske programe usklaene s potrebama trita rada (gospodarstva i javnopravnih tijela). Kroz ovu aktivnost propisano je da Veleuilite trai miljenja gospodarstvenika i/ili predstavnika lokalnih javnopravnih tijela o potrebi modifikacije postojeih studijskih programa. Navedenim aktivnostima osigurano je ukljuivanje vanjskih strunjaka u postupke periodine revizije studijskih programa. Svi standardi i propisi vezani uz periodinu reviziju studijskih programa objavljeni su na web stranici Veleuilita.

g) Standardi i propisi zatite studentskih prava

Zatita studentskih prava regulirana je Pravilnikom o pravilima studiranja, a sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Statutu Veleuilita i odredbama Bolonjske deklaracije. lankom 18. Pravilnika propisano je da: (1) Studenti Veleuilita u Poegi koji smatraju da im je uskraeno neko od njihovih prava mogu se pisanim ili usmenim zahtjevom obratiti prodekanu za nastavu ili studentskom pravobranitelju. O osnovanosti zahtjeva odluuje nadleno tijelo ili prodekan za nastavu ukoliko posebnom odlukom za postupanje u pojedinoj stvari nije imenovano nadleno tijelo. (2) Studenti imaju pravo podnijeti prigovor dekanu Veleuilita proti v pojedinog postupanja Veleuilita neposredno u pisanom obliku, potom, u obliku elektronike isprave izraene sukladno zakonu ili usmeno na zapisnik. U prigovoru moraju navesti postupanje protiv kojeg podnose prigovor, naziv tijela/ime osobe koje/koja je donijelo/donijela odluku protiv koje se podnosi prigovor te razloge svog nezadovoljstva. (3) O prigovoru dekan mora odluiti u roku od 8 dana. (4) Pisani zahtjev/prigovor student moe dostaviti u Tajnitvo ili putem pote, a elektronikim putem, u obliku elektronike isprave izraene sukladno zakonu, na adresu elektronike pote ured@vup.hr. (5) U drugom stupnju za rjeavanje studentskih pitanja nadleno je Struno vijee. lankom 42. Pravilnika definiran je postupak albe na ocjenu. Student koji smatra kako nije objektivno ocjenjen moe traiti polaganje ispita pred ispitnim povjerenstvom. Zahtjev mora bit obrazloen pisanim putem i podnesen dekanu koji organizira ponovni ispit u roku od tri dana od dana podnoenja zahtjeva. Postupak albe propisan je takoer kroz aktivnost 3.5. Definiranje postupka albe na ocjenu unutar Prirunika za osiguravanje kvalitete. Za potrebe transparentnog i aurnog obavjetavanja studenata, ali i ostalih zainteresiranih dionika, Veleuilite je razvilo kvalitetnu web stranicu. Pravilnikom o pravilima studiranja propisano je da se web stranica VUP-a upotrebljava za obavjetavanje studenata o izvedbenim planovima nastave, akademskom kalendaru i ostalim relevantnim informacijama. U Priruniku za osiguravanje kvalitete Veleuilite je za podruje Informiranje javnosti definiralo standard: Veleuilite treba redovito objavljivati aurne, nepristrane i objektivne informacije (i kvalitativne i kvantitativne) o svojim programima i kvalifikacijama, str unom i znanstvenom radu te ostalim vanim temama. Unutar navedenog podruja definirano je 15 aktivnosti. Aktivnost 8.2. Objavljivanje svih relevantnih informacija na web stranici Veleuilita ima za cilj omoguiti svim dionicima sustava jednostavan i transparentan pristup svim relevantnim informacijama. Veleuilite imenuje osobe zaduene za objavu sadraja na web 10

VELEUILITE U POEGI stranici VUP-a. Imenovane osobe dune su, sukladno odluci, provjeriti tonost informacija te aurno objavljivati sve relevantne informacije na web stranici. Kako bi osigurali dostupnost osnovnih informacija o Veleuilitu svim zainteresiranim dionicima sustava, kroz aktivnost 8.3. Objavljivanje osnovnih informacija o Veleuilitu propisano je da se javno objavljuju osnovne informacije o Veleuilitu (temeljni pravni akti, informacije o ustroju i zaposlenicima, informacije o kontaktima i dr.). Aktivnost 6.10. Informiranje studenata ima za cilj osigurati dostupnost aurnih informacija o studijskim programima i njihovoj izvedbi svim studentima. Za potrebe obavjetavanja studenata osigurani su razliiti naini informiranja studenata (web stranice VUP -a, oglasne ploe, facebook, sustavi za udaljeno uenje i dr.) U Priruniku se nadalje navodi: Aktivnost 8.4. Objavljivanje informacija o studijskim programima Veleuilita Aktivnost 8.5. Objavljivanje izvedbenih planova studijskih programa Aktivnost 8.6. Osiguravanje javnosti ispita i obrana zavrnih/diplomskih radova Aktivnost 8.7. Objavljivanje informacija o mogunostima koje pridonose kvaliteti studiranja Aktivnost 8.8. Objavljivanje pravilnika, uputa i kriterija Veleuilita Aktivnost 8.9. Objavljivanje informacija o sustavu osiguravanja kvalitete Aktivnost 8.10. Uporaba drugih medija za informiranja javnosti Aktivnost 8.12. Izrada marketing plana Veleuilita poradi sustavnog informiranja Aktivnost 8.13. Zatita osobnih podataka Aktivnost 8.14. Osiguravanje mogunosti informiranja sukladno propisima Iz svega prethodno navedenog vidljivo je kako su Pravilnikom o pravilima studiranja definirani prodekan za nastavu i studentski pravobranitelj kao osobe odreene za pitanja o studentskim pravima. Studentskog pravobranitelja biraju lanovi Studentskog zbora. Veleuilite je osiguralo ured za studente sukladno aktivnosti 6.9. Osiguranje infrastrukture za rad studentskih udruga, Studentskog zbora i studentskog pravobranitelja. Cilj ove aktivnosti je osigurati tijelima koja tite interese studenata i poveavaju kvalitetu studiranja (studentske udruge, Studentski zbor, studentski pravobranitelj) infrastrukturu za nesmetan rad.

h) Standardi i propisi trajnog usavravanja svih zaposlenika

Veleuilite aktivno potie usavravanje svih zaposlenika u podrujima njihove djelatnosti. U cilju podizanja kvalitete znanstveno-istraivake djelatnosti nastavnika Veleuilita, Prirunikom za osiguravanje kvalitete, kroz aktivnost 5.1. Izobrazba nastavnika, propisano je da nastavnici i suradnici koji nemaju titulu doktora znanosti upuuju zamolbu za financijskom potporom prilikom upisa na doktorske studije. Uprava razmatra zamolbe i usvaja plan financiranja doktorskih studija za sljedeu kalendarsku godinu. Na osnovu usvojenog plana sklapaju se ugovori o kolovanju izmeu VUP-a i zaposlenika te se nastavnici upuuju na doktorske studije. Sukladno sklopljenim ugovorima nastavnici su duni svakih 6 mjeseci pisano obavijestiti Veleuilite o svom uspjehu na studiju.

11

VELEUILITE U POEGI U cilju unapreivanje strunih i znanstvenih kompetencija nastavnika Veleuilite potie kontinuirano usavravanje strunih i znanstvenih kompetencija nastavnika, to j e vidljivo kroz aktivnost 5.2. Kontinuirano usavravanje nastavnika. Navedenom aktivnosti definirano je da odluku o financijskoj potpori donosi Struno vijee. Nastavnici dostavljaju zamolbu za sudjelovanje na radionici/seminaru/konferenciji proelniku. Odluku o upuivanju nastavnika donosi dekan. Po povratku sa usavravanja nastavnik izrauje izvjee i dostavlja proelniku odjela. Nastavnom osoblju omogueno je kontinuirano usavravanje i unapreivanje nastavnikih kompetencija i ostalih vjetina. Aktivnou 4.10. Usavravanje i unapreivanje kompetencija nastavnika za rad u nastavi cilj je osigurati da nastavnici Veleuilita raspolau potrebnim vjetinama i kompetencijama za uspjeno prenoenje znanja studentima, te sukladno tome uinkovito postizanje oekivanih ishoda uenja. Aktivnost se realizira na nain da prodekan za nastavu prikuplja prijedloge nastavnika podruja kompetencija koje bi usavravali, tema strunog usavravanja te ciljeva koji se ele postii navedenim usavravanjem. Na osnovu prikupljenih prijedloga izrauje se QS4-PUNK Plan usavravanja nastavnikih kompetencija i ostalih vjetina u ak.god. Aktivnosti usavravanja izvravaju se u toku ak.god. sukladno planu. Kako bi potakli studente, nastavnike i nenastavno osoblje na mobilnost u obliku studijskih boravaka, strunog usavravanja i odraivanja strune prakse na inozemnim i domaim visokokolskim institucijama i poslovnim subjektima, definirana je aktivnost 5.15. Informiranje studenata, nastavnika i nenastavnog osoblja o mogunostima sudjelovanja u programima razmjene. Erasmus koordinator organizira aktivnosti u sklopu kojih informira studente, nastavno i nenastavno osoblje o mogunostima sudjelovanja u programima razmjene (info sat o Erasmusu, odlasci na nastavu, letci i sl.). Prodekani informiraju nastavnike i nenastavno osoblje o ostalim programima razmjene na koje se mogu ukljuiti. Veleuilite kontinuirano objavljuje natjeaje za sudjelovanje u programima razmjene studenata, nastavnika i nenastavnog osoblja, to je definirano kroz aktivnost 5.16. Objavljivanje natjeaja za sudjelovanje u programima razmjene. Cilj ove aktivnosti je osigurati dostupnost informacija o programima razmjene svim zainteresiranim dionicima sustava. Veleuilite raspisuje natjeaj za sudjelovanje u programu razmjene i financijsku potporu. Natjeaj se objavljuje na web stranici VUP-a. Na natjeaj se javljaju zainteresirani dionici sukladno uvjetima natjeaja. Dekan imenuje povjerenstvo za odabir kandidata koje provjerava dokumentaciju i izabire najbolje kandidate koje e se uputiti na programe razmjene. Po povratku s programa razmjene zaposlenici podnose pisano izvjee o rezultatima usavravanja. Standardi trajnog usavravanja propisani Prirunikom javno su objavljeni na web stranici Veleuilita. Trajno usavravanje administrativnog i tehnikog osoblja propisano je odlukama Strunog vijea. Veleuilite potie formalnu izobrazbu nenastavnog osoblja upuivanjem na studijske programe kojima se omoguuje napredovanje u struci. Neformalno usavravanje osigurava se Odlukom o fondu za neformalno usavravanje kojim su, na godinjoj razni, osigurana sredstva za usavravanje znanja, vjetina i kompetencija svih zaposlenika Veleuilita.

i) kvaliteta rada svih strunih slubi

Kako bi osigurali kvalitetnu, lako dostupnu administrativnu potporu studentima usklaenu s njihovim potrebama cilj Veleuilita je dobiti uvid u kvalitetu rada strunih slubi Veleuilita na temelju ocjena organiziranosti, uinkovitosti, susretljivosti i drugih aspekata rada. Stoga je u 12

VELEUILITE U POEGI Priruniku za osiguravanje kvalitete definirana aktivnost 6.13. Vrednovanje rada strunih slubi. Kroz navedenu aktivnost odreeno je da se vrednuje rad strunih slubi (nastavni objekti, studentska sluba, knjinica, informatiko-tehnika sluba) kao administrativne potpore studentima. Ankete za praenje rada administrativnih slubi VUP-a izrauje tajnik te predlae sustav i nain anketiranja. Anketni obrasci i sustav anketiranja sukladno odredbama Prirunika definirani su dokumentom QS6-APUAS Anketa za praenje uspjenosti rada administrativnih slubi Veleuilita u Poegi. Na temelju predvienih obrazaca studenti, nastavnici i Uprava ocjenjuju zaposlenike i/ili strune slube. Za analizu rezultata ankete i poduzimanje mjera za unapreivanje kvalitete odgovorni su dekan, prodekan za nastavu, proelnici odjela i Povjerenstvo za osiguravanje i unapreivanje kvalitete. Analizom rezultata Uprava ocjenjuje postoji li potreba za provoenjem korektivnih mjera prema pojedinim zaposlenicima. Dekan Veleuilita odlukom odreuje koje korektivne mjere e se poduzeti, u kojem razdoblju, imenuje osobu koja e pratiti pojedinog zaposlenika u izvravanju tih mjera te na kraju razdoblja praenja pisanim putem izvijestiti dekana o uspjenosti provedenih mjera. Dekan usmenim putem izvjetava takve zaposlenike o korektivnim mjerama koje e se provesti.

13

VELEUILITE U POEGI

3) OPENITO O STUDIJSKOM PROGRAMU

a) Naziv studija
Struni studij Prehrambena tehnologija

b) Nositelj/izvoa studija
Nositelj programa - Veleuilite u Poegi. Izvoa programa - Veleuilite u Poegi Poljoprivredni odjel. c) Tip studijskog programa Struni studij

d) Razina
1 - struni studij

e) Znanstveno ili umjetniko podruje

Biotehnike znanosti

f) Znanstveno ili umjetniko polje

Prehrambena tehnologija

g) Znanstvena ili umjetnika grana

Prehrambeno inenjerstvo

h) Uvjeti upisa
Mogunost upisa na strune studije Veleuilita u Poegi imaju hrvatski dravljani, pripadnici hrvatskog naroda s prebivalitem izvan Republike Hrvatske i strani dravljani (koji sami plaaju studij), koji su zavrili srednju kolu prijavili se za polaganje ispita dravne mature i ostvarili pravo upisa. Razredbeni postupak se provodi putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka uilita vrednovanjem uspjeha u svim razredima srednje kole te vrednovanjem predmeta koji je pristupnik poloio na ispitima dravne mature Mogunost upisa na strune studije Veleuilita u Poegi imaju hrvatski dravljani, pripadnici hrvatskog naroda s prebivalitem izvan Republike Hrvatske koji nisu obveznici polaganja dravne mature odnosno koji su zavrili etverogodinju srednju kolu prije 2010. godine. Razredbeni postupak temelji se na vrednovanju opeg uspjeha u svakom pojedinom razredu srednje kole te uspjeha na zavrnom ispitu (maturi).

i) Trajanje studija (u semestrima)

Struni studiji Prehrambena tehnologija traje est (6) semestara. Student u svakom semestru studija ostvaruje 30 ECTS bodova to znai do konca studija ukupno 180 ECTS bodova.

14

VELEUILITE U POEGI

j) Akademski ili struni naziv

Struni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) prehrambene tehnologije (bacc.ing.tehn.aliment.) inenjer/inenjerka

k) Analiza usklaenosti sa stratekim ciljevima Veleuilita

Na temelju analize sadanjeg stanja (SWOT analiza) te sukladno misiji i viziji razvoja Veleuilita u Poegi izraena je Strategija razvoja Veleuilita za razdoblje 2014.-2016.g. Strategijom je definirano est (6) glavni strateki ciljevi sa svojim posebnim ciljevima, aktivnostima i pokazateljima uspjenosti. Strateki cilj u podruju studijskih programa i studenata je Kvalitetno i uinkovito ustrojavanje i izvoenje postojeih i novih strunih i specijalistikih diplomskih strunih studija temeljeno na ishodima uenja, sukladno potrebama gospodarstva, zajednice i razvoja drutva, uz regionalnu i europsku prepoznatljivost studijskih programa i poveanu mobilnost studenata. U izvedbi studija ostvaruje se uska suradnja sa prehrambenom industrijom u regiji; naime Veleuilite ima potpisan niz Ugovora o suradnji prilikom izvoenja strune prakse sa nizom gospodarskih subjekata u regiji (Zveevo prehrambena industrija d.d., Kutjevo d.d., Podravka, tvornica Studenac d.d. i td.). kao i s obiteljskim poduzeima koja se bave proizvodnjom hrane (npr. Mljekara BIZ). Pored strune prakse predvieno je da se i tijekom nastave odravaju industrijske vjebe u pogonima prehrambene industrije. Partnerima strunog studija smatramo cjelokupnu prehrambenu industriju regije. Upravo naglaavanjem praktinoga dijela nastave ostvaruju se svi ciljevi izvoenja strunih studija te stoga i u okviru nas tavnih djelatnosti ovoga strunoga studija posebna pozornost je posveena aktivnom ukljuivanju polaznika studija u poslovne procese partnera izvan visokokolskog sustava, te kontinuiranoj uspostavi cjelovite interakcije s istim partnerima za vrijeme i nakon obrazovnog procesa. Strateki cilj u podruju suradnje s gospodarstvom i lokalnom zajednicom je Realizacija tree misije Veleuilita u Poegi aktivnijim doprinosom ekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju regije putem otvorene suradnje s javnim i privatnim sektorom. Veleuilite u Poegi je u suradnji sa Udrugom proizvoaa buinog ulja Hrvatske 2013. godine organiziralo znanstveno struni skup pod nazivom Bua u prehrani, kojemu je bio cilj okupiti proizvoae bue, te znanstvenike iz podruja prehrambene tehnologije kako bi se poboljala suradnja na strunoj i znanstvenoj razini, te omoguio uvid i studentima prehrambene tehnologije u problematiku ove grane proizvodnje odnosno prerade. Osim toga, 2013. godine je Veleuilite zajedno sa Poljoprivredno savjetodavnom slubom bilo suorganizator izlobe jabuka dani jabuka koja okuplja proizvoae i preraivae ovog voa u regiji.

l) Kompetencije koje student stjee i poslovi za koje je osposobljen

Ostvarivanjem eljenih ishoda uenja student stjee kompetencije za zapoljavanje i samozapoljavanje. Ishodi uenja definirani su tako da se operacionaliziraju ishodi uenja temeljem aktivnosti koje se mogu opaati i mjeriti. Kompetencije podrazumijevaju znanja, vjetine i stavove temeljem kojih je pojedinac osposobljen za izvrenje odreenog posla. Kompetencije su kombinacija znanja, primjene znanja, stavova i odgovornosti koji opisuju ishode uenja studijskog programa. Europski kvalifikacijski okvir ishode uenja opisuje kao znanja, vjetine i kompetencije u uem smislu (samostalnost i odgovornost). 15

VELEUILITE U POEGI Nakon zavretka studija, student stjee kompetencije koje su vane za trite rada, a u skladu su s referentnim okvirom koji je postavljen 2006. godine od strane Europskog parlamenta i Vijea Europe: 1. Sposobnost komuniciranja na materinjem jeziku 2. Sposobnost komuniciranja na stranom jeziku 3. Razumijevanje i koritenje znanja iz matematike, znanosti i tehnologije 4. Sposobnost koritenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) 5. Sposobnost uenja 6. Socijalne i civilne vjetine u multikulturalnom okruenju 7. Poduzetnitvo 8. Sposobnost kulturnog ophoenja Studenti su sposobni kontinuirano prikupljati nova znanja i to formalno, nastavkom kolovanja na specijalistikim tuzemnim i meunarodnim studijima te neformalno, samostalnim prouavanjem literature i komunikacijom s kolegama iz struke. Samostalno, cjeloivotno uenje nuno je u uvjetima uestalih tehnologijskih promjena koje utjeu na struku. Nakon zavretka studija, student je spreman upravljati i preuzeti odgovornost za s loene tehnike i strune operacije unutar sektora proizvodnje i analize prehrambenih proizvoda. Ciljevi strunog obrazovanja, kroz nastavni program strunog studija Prehrambena tehnologija, usmjereni su prema strunom osposobljavanju studenata za neposredno ukljuivanje u sve radne procese iz podruja prehrambene tehnologije. Nakon zavretka strunog studija studenti stjeu: opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti, struna znanja iz podruja prehrambene tehnologije te praktino iskustvo. Studenti kroz program studija Prehrambena tehnologija stjeu kompetencije za primjenu kemije i mikrobiologije u proizvodnji prehrambenih proizvoda, kontrolu i upravljanje procesom proizvodnje prehrambenih proizvoda, poznavanje skladitenja sirovina i gotovih proizvoda, poznavanje ekoloke proizvodnje hrane. Studenti prvog stupnja strunog obrazovanja iz podruja prehrambene tehnologije imaju znanja o: kemiji i kemiji hrane, mikrobiologiji, sastojcima hrane, svim tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda, konzerviranju, skladitenju i marketingu prehrambenih proizvoda, pozitivnom utjecaju ekoloke proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, radu u razliitim laboratorijima za kontrolu kvalitete prehrambenih proizvoda, kemijskim i mikrobiolokim laboratorijima, te u odjelima razvoja i unapreenja prehrambenih proizvoda. poznavanje sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda prehrambene industrije, kao i njihovih kemijski, biokemijski i mikrobioloki uvjetovanih promjena tijekom tehnolokih procesa, razumijevanje tehnologije proizvodnje pojedinanih prehrambenih proizvoda, primjena usvojenih strunih znanja u razvoju i unaprjeivanju proizvoda u prehrambenoj industriji, samostalno voenje proizvodnje u okviru prehrambene industrije te pokretanje vlastitih poduzetnikih djelatnosti i pothvata u vidu osnivanja obrta, trgovakih drutava i dr., 16

Studenti strunog studija Prehrambena tehnologija stjeu sljedee vjetine:

VELEUILITE U POEGI primjena usvojenih znanja o kontroli kvalitete sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda iz podruja prehrambene tehnologije, optimiziranje tehnolokog procesa proizvodnje prehrambenih proizvoda kroz razliite raunalne programe.

Na kraju strunog studija student mora izraditi i obraniti zavrni rad u obimu od 20 do 40 stranica. Struna se praksa obavlja u V. i VI. semestru. Vie se informacija moe nai na http://www.vup.hr. Ciljevi studijskog programa strunog studija Prehrambena tehnologija su osposobljavanje studenata za: 1. rad u pogonima prehrambene industrije, bilo da je rije o velikim industrijskim pogonima ili manjim pogonima za preradu hrane 2. rad u laboratorijima koji se bave analizom hrane 3. profesionalno napredovanju u podruju prehrambene tehnologije 4. uspjean nastavak kolovanja na srodnim specijalistikim studijima iz podruja biotehnikih znanosti Nakon uspjenog savladavanja studijskog programa strunog studija Prehrambena tehnologija, studenti e moi: prikazati u glavnim crtama opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti kao to su kemija, kemija hrane i mikrobiologija, opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda, integriranjem opih i specifinih principa i teorija, prepoznati potrebe i osmisliti rjeenja pri proizvodnji, konzerviranju, skladitenju i marketingu prehrambenih proizvoda, poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia, interpretirati zakone i pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane, analizirati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode u prehrambenoj industriji, interpretirati rezultate analize, te usporediti njihova svojstva i karakteristike sa zakonski odreenim standardima, odluiti o prihvatljivosti uporabe odnosno stavljanja u promet prehrambenih proizvoda, u sluaju nezadovoljavanja pravilnika ili standarda, utvrditi nedostatke u tehnolokom procesu i utvrditi korake za uvoenje odgovarajuih korektivnih mjera, izraunati i obrazloiti normative u proizvodnji razliitih prehrambenih proizvoda, valorizirati i optimizirati tehnoloki proces proizvodnje kroz primjenu razliitih raunalnih programa, osmisliti i razviti nove proizvode i unaprijediti tehnologije postojeih , samostalno voditi proizvodnju u okviru prehrambene industrije, te pokrenuti vlastiti obrt ili trgovako drutvo koje se bavi preradom hrane, preuzeti etiku odgovornosti u odnosu sa kolegama, nadreenim i podreenim djelatnicima, 17

VELEUILITE U POEGI preuzeti materijalnu odgovornosti u radu sa ureajima, strojevima, i resursima u proizvodnji, ponoviti nauene motorike strukture gibanja iz Tjelesne I zdravstvene kulture.

m) Vertikalna mobilnost studenata u nacionalnom i meunarodnom prostoru Bitan element ustroja i izvedbe ovoga strunog studija je upravo element otvorenosti prema pokretljivosti studenata koji se realizira uspostavom suradnje u predmetu nastavne djelatnosti sa visokim uilitima u Republici Hrvatskoj a i inozemstvu koji izvode srodne strune studije. Veleuilite u Poegi osobitu pozornost pri ustroju i izvedbi oznaenog strunog studija posveuje aspektu otvorenosti studija prema pokretljivosti studenata sa ostalim veleuilitima i visokim kolama u Republici Hrvatskoj. Takav oblik suradnje razvija se osobito radom i djelovanjem Vijea veleuilita i visokih kola u Republici Hrvatskoj, te i neposrednom suradnjom i ureenjem uzajamnih odnosa pojedinih veleuilita i visokih kola u Republici Hrvatskoj. Na tim naelima Veleuilite u Poegi potpisnicom je Sporazuma o suradnji zakljuenoga dana 4. rujna 2004. godine izmeu Hrvatskih dravnih veleuilita i dravnih visokih kola; Veleuilite u Rijeci, Veleuilite u Karlovcu, Veleuilite u Poegi, Tehniko veleuilite u Zagrebu, te Visoka zdravstvena kola u Zagrebu. Cilj oznaenoga S porazuma je uspjena provedba Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Bolonjskoga procesa, te razvoja strunih studija u Republici Hrvatskoj kroz ureenje uzajamnih odnosa u oblasti znanstvene i strune suradnje, suradnje u nastavi, izdava koj djelatnosti i drugim oblastima od zajednikog interesa za sve sudionike Sporazuma. Studiji u Republici Hrvatskoj na kojima je mogue ostvariti horizontalnu mo bilnost: Veleuilite u Karlovcu, Struni studij Prehrambena tehnologija, studij traje 6 semes tara i studenti stjeu 180 ECTS bodova, stjecanje naziva struni prvostupnik inenjer prehrambene tehnologije sa usmjerenjima prerada mlijeka i pivarstvo. Veleuilite Marko Maruli u Kninu, Struni studij Prehrambena tehnologija, studij traje 6 semestara i studenti stjeu 180 ECTS bodova, stjecanje naziva struni prvostupnik inenjer prehrambene tehnologije,

Nakon zavretka prve tri godine studija, studenti mogu nastaviti studij na jednom od Fakulteta koji izvode diplomske studije iz podruja Biotehnikih znanosti: Agronomski fakultet u Zagrebu, trajanje 4 semestra (120 ECTS bodova) na jednom od usmjerenja Agroekologija, Hortikultura, Proizvodnja I prerada mesa, Proizvodnja I prerada mlijeka, stjecanje naziva magistar inenjer proizvodnje I prerade mesa (i li drugog odgovarajueg usmjerenja), Prehrambeno-biotehnoloki fakultet u Zagrebu, trajnje 4 semestra (120 ECTS bodova), stjecanje naziva magistar inenjer prehrambenog inenjerstva, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, trajnje 4 semestra (120 ECTS bodova), stjecanje naziva magistar inenjer poljoprivrede s naznakom odgovarajueg usmjerenja. Prehrambeno-tehnoloki fakultet u Osijeku, trajnje 4 semestra (120 ECTS bodova), stjecanje naziva magistar inenjer prehrambenog inenjerstva.

Ovisno o studijskom programu, studenti upisuju 4. i 5. godinu direktno, uz polaganje odreene razlike ispita ili uz polaganje prijemnog ispita. 18

VELEUILITE U POEGI Studenti koji zavre program strunog studija Prehrambena tehnologija, imaju mogunost nastavka kolovanja (vertikalna mobilnost studenata) na specijalistikim diplomskim strunim studijima, na inozemnim institucijama kao to su: Hochschule Neubrandenburg, Food and bioproduct technology (M.sc.) Technische Universitat Munchen, Food technology and biotechnology (M.sc.) Technical University of Denmark, Food technology (M.sc.) Drugim europskim uilitima i sveuilitima koji izvode programe iz podruja prehrambene tehnologije.

n) Povezanost s temeljnim i modernim vjetinama i strukom

Tijekom studija studenti stjeu opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti kao to su kemija i kemija hrane, mikrobiologija koja im omoguuju nadogradnju praktinih i strunih spoznaja iz podruja prehrambene tehnologije: konzerviranje, proizvodnja prehrambenih proizvoda, kontrola i upravljanje procesima proizvodnje, skladitenje sirovina i gotovih proizvoda, potujui naela ekoloke proizvodnje i upoznavajui odreene sastojke hrane i njihov pozitivan utjecaj na zdravlje ljudi te time razvijajui temelj za kvalitetniji marketing prehrambenih proizvoda. U okviru strunih predmeta se studentima pored temeljnih principa procesa prerade prezentiraju i najnovija dostignua iz odreenih tehnologija u svijetu, kao i stalne promjene u zakonski reguliranim aspektima struke. Studentima se takoer istie i potreba za cjeloivotn im uenjem i prilagoavanjem struke sve brim promjenama drutva i tehnologije.

o) Povezanost s potrebama lokalne zajednice

Pod pojmom prehrambene industrije uobiajeno se podrazumijevaju vei pogoni s veim brojem uposlenih. Meutim, treba voditi rauna da je u stalnom porastu i malo poduzetnitvo koje se bavi proizvodnjom hrane, te i taj segment treba strune ljude koji su u stanju voditi proizvodnju. Regija u kojoj je smjeteno Veleuilite u Poegi, ali i ira regija Slavonije i Baranje je upravo poznata po poduzetnitvu i to upravo u podruju proizvodnje hrane. Budui da u ovom dijelu Republike Hrvatske ne postoji struni studij koji bi obrazovao strunjake ovog profila Veleuilite u Poegi je odluilo ponuditi ovakav jedan struni studij. U izvedbi studija predviena je uska suradnja sa prehrambenom industrijom u regiji kao i s obiteljskim poduzeima koja se bave proizvodnjom hrane. Pored strune prakse u trajanju od dva mjeseca predvieno je da se i tijekom nastave odravaju industrijske vjebe u pogoni ma prehrambene industrije. Partnerima strunog studija smatramo cjelokupnu prehrambenu industriju regije. Upravo naglaavanjem praktinoga dijela nastave ostvaruju se svi ciljevi izvoenja strunih studija te bi stoga i u okviru nastavnih djelatnosti ovoga strunoga studija posebna pozornost bila posveena aktivnom ukljuivanju polaznika studija u poslovne procese partnera izvan visokokolskog sustava kontinuiranu i uspostavi cjelovite interakcije s istim partnerima za vrijeme i nakon obrazovnog procesa.

p) Analiza zapoljivosti
Anketiranje studenata koji su zavrili neki od strunih studija na Veleuilitu u Poegi provedeno je u lipnju 2013. godine, na populaciji studenata koji su diplomirali tijekom 2010., a 19

VELEUILITE U POEGI imali su promociju u veljai 2011. godine. U anketi je sudjelovalo 13 studenata koji su diplomirali na strunom studiju Prehrambena tehnologija. Zaposleno je 85% ispitanih studenata, a 54% u struci. Prosjeno vrijeme potrebno za zapoljavanje u struci je 7 mjeseci. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapoljavanje u studenom 2013. Bilo je nezaposlenih prvostupnika prehrambene tehnologije u Poeko-Slavonskoj upaniji 10, a u cijeloj Republici hrvatskoj 164. Prema podacima iz ankete poslodavaca u kojoj je iskazan plan zapoljavanja u 2014. godini, potrebe za zapoljavanjem u Poeko-Slavonskoj upaniji su vrlo male i odnose se uglavnom na radnike nie kvalifikacijske strukture.

q) Usporedba predloenog studija s inozemnim akreditiranim programom uglednih visokih uilita.

Navedeni studij je usporediv sa slinim studijima prije svega na visokim strunim uilitima u Njemakoj (Technischefachhochschule Berlin, Fachhochschule Neubrandenburg). Visoka kola u Neubrandenburgu u svom sastavu ima Faculty of agriculture and food sciences, koji izvodi struni studij prehrambene tehnologije u trajanju od 6 semestara (180 ECTS bodova). Fokusiranje poetnih semestara je na usvajanju opih znanja o hrani kao i na Veleuilitu u Poegi, dok u nastavku studiranja moduli se fokusiraju na tehnologiju procesiranja hrane, higijenu hrane i specijaliziranju u pogledu pojedinanih tehnologija u preradi hrane. Osobita panja se usmjerava prema odvijanju strune prakse koja se kao i na Veleuilitu u Poegi odvija kroz cijeli semestar. Ciljevi strunog obrazovanja, kroz nastavni program strunog studija Prehrambena tehnologija, usmjereni su prema strunom osposobljavanju studenata za neposredno ukljuivanje u sve radne procese iz podruja prehrambene tehnologije. Kompetencije su usporedive sa trogodinjim strunim studijima na Faculty of Agriculture and food sciences na Hochschule Neubrandenburg, Corvinus University Budapest, Faculty of food science s kojim Veleuilite ima potpisan i bilateralni sporazum, Techniche Universitat Munchen, Fakultat Brau und lebensmitteltechnologie. Nakon zavretka strunog studija studenti stjeu: opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti, koja se usvajaju tijekom prva dva semestra na svim navedenim studijima, struna znanja iz podruja prehrambene tehnologije te praktino iskustvo , kojemu se posveuje posebna pozornost i na navedenim uilitima kao i na Veleuilitu u Poegi traje kroz cijeli zavrni semestar. Studenti kroz program studija Prehrambena tehnologija stjeu kompetencije za primjenu kemije i mikrobiologije u proizvodnji prehrambenih proizvoda, kontrolu i upravljanje procesom proizvodnje prehrambenih proizvoda, poznavanje skladitenja sirovina i gotovih proizvoda, poznavanje ekoloke proizvodnje hrane.

r) Iskustvo u izvoenju istih ili slinih strunih studija

Veleuilite u Poegi osnovano je 1998. godine. Od tada uspjeno ustrojava i izvodi strune i dodiplomske studije iz podruja biotehnikih, tehnikih i drutvenih znanosti (struni studij Vinogradarstvo vinarstvo voarstvo, Struni studij Trgovina, Struni studij Raunovodstvo, Struni Upravni studij, Specijalistiki studij Trgovinsko poslovanje), uz obavljanje visokostrunog rada, ustrojavanje i izvoenje programa stalnog usavravanja, izdavaku, bibliotenu i informatiku djelatnost vezanu za temeljnu djelatnost. Veleuilite u Poegi posebnu p ozornost u svome djelovanju posveuje aspektu aktivne suradnje s ostalim visokim uilitima u Republici Hrvatskoj, poglavito s ostalim veleuilitima i visokim kolama u dravi, ali i sa sveuilitima. 20

VELEUILITE U POEGI Slijedom takove suradnje s Prehrambeno tehnolokim fakultetom u Osijeku koji posjeduje tridesetogodinje iskustvo u primjeni znanosti i inenjerstva u proizvodnji, preradbi, pakiranju, distribuciji, pripremanju i upotrebi hrane, te spoznajom svih navedenih razloga opravdanosti osnivanja ovoga strunoga studija dolo je i do konkretizacije ustroja i izvedbe oznaenog strunog studija koji se izvodi od ak.god 2007./2008.

s) Partneri izvan visokokolskog sustava koji sudjeluju u izvoenju programa

S obzirom na veliki udio praktine nastave, te industrijske vjebe na niim godinama studija zakljueni su Ugovori o suradnji sa velikim brojem partnerskih tvrtki. U akademskoj godini 2012./13. je zakljuen ugovor sa 17 tvrtki (velikih poput Zveeva d.d., Podravke d.d., Kutjeva d.d., Sirele d.o.o., te nizom manjih prehrambenih tvrtki), te Zavodima za Javno zdravstvo na podruju Poeko-Slavonske i susjednih upanija.

t) Razvijanje meunarodne suradnje

Meunarodna suradnja Veleuilita u Poegi realizira se kroz nekoliko vidova suradnje s inozemnim visokim uilitima. Najvaniji oblici suradnje implementiraju se kroz Erasmus program Europske unije; sklapanje ugovora/sporazuma o meuinstitucionalnoj suradnji s inozemnim visokim uilitima; organiziranje meunarodne znanstvene konferencije na Veleuilitu u Poegi; sudjelovanje domaih nastavnika na meunarodnim znanstvenim/strunim konferencijama; objavljivanje radova u zbornicima radova s meunarodnih konferencija kao i u meunarodnim asopisima; te kroz suradnju na zajednikim projektima. Sudjelovanje u Erasmus programu Europske unije. Meunarodna suradnja Veleuilita u Poegi najveim se dijelom realizira kroz Erasmus EU program. Veleuilite u Poegi sudjeluje u navedenom programu od 2009./2010. akademske godine emu je prethodilo dobivanje Erasmus sveuiline povelje (Erasmus Extended University Charter 255186-IC-1-HR-ERASMUSEUCX-1). Povelja je po prvi put omoguila ukljuivanje Veleuilita u organiziranu i kontinuiranu meunarodnu mobilnost i suradnju kako studenata, tako i nastavnika. Nastavnicima je omoguena mobilnost u vidu znanstvenog, nastavnog i strunog usavravanja. Mogua je mobilnost zbog odravanja nastave ili strunog usavravanja na inozemnim visokoobrazovnim institucijama. Pored odlazne mobilnosti domaih nastavnika Veleuilite je stvorilo pretpostavke za dolaznu mobilnost inozemnih nastavnika. Pored mobilnosti nastavnika Erasmus program omoguava i mobilnost studenata u obliku studijskog boravka na inozemnih partnerskim visokim uilitima ili odraivanje strune prakse. Kroz tri akademske godine, koliko je Veleuilite nositelj Erasmus sveuiline povelje, 9 nastavnika boravilo je na inozemnim visokokolskim institucijama u nekoj od zemalja lanica Europske unije (Njemaka, Austrija, Maarska, eka). Kroz Erasmus program Veleuilite je u Poegi do 2012./2013 . ak. god. realiziralo 16 studijskih i strunih boravaka domaih studenata u inozemstvu (5 studenata odraivalo je jednosemestralnu strunu praksu, dok je 11 studenata bilo na jednosemestralnom studijskom boravku na inozemnim partnerskim tercijarnim institucijama). Veleuilite u Poegi ima namjeru aplicirati na novi Erasmus program u novom stratekom razdoblju EU (2014.-2020.) te dodatno intenzivirati inozemnu mobilnost studenata i nastavnika. Bilateralni ugovori s inozemnim ustanovama. Veleuilite u Poegi trenutno ima 3 sklopljena sporazuma o meuinstitucionalnoj suradnji s inozemnim visokim uilitima u okviru Erasmus programa (Hochschule Offenburg (Njemaka, 20.02.2010.), Ludwigshafen University of Applied 21

VELEUILITE U POEGI Sciences (Njemaka; 16.12.2009.); Corvinus University of Budapest (Maarska, 23.03.2010.). Pored Erasmus programa Veleuilite ima sklopljen sporazum o suradnji s Federal College and Institute for Viticulture and Pomology Klosterneuburg (Austrija, 17.03.2009.). U referentnom razdoblju Veleuilite namjerava poveati broj takvih sklopljenih sporazuma kroz Erasmus program, ali i izvan njega. Organiziranje meunarodne znanstvene konferencije. Veleuilite je u Poegi zajedno s DAAAM International Vienna (Austrija) organizator meunarodne znanstvene konfer encije Vallis Aurea koja se od 2008. godine odrava na Veleuilitu u Poegi. Dinamika odravanja je svake druge godine. Fokus meunarodne konferencije je na regionalnom razvoju obzirom na to da su veleuilita zbog svoje povezanosti sa subjektima u okruenju nosioci gospodarskog i drutvenog razvoja svake regije. Konferencija je permanentna platforma za interdisciplinarni pristup rjeavanju problema regionalnoga razvoja. Tematska podruja konferencije pokrivaju: drutvene, biotehnike, tehnike znanosti i medicinu. Sudjelovanje na meunarodnim konferencijama. Nastavno osoblje Veleuilita u Poegi kontinuirano sudjeluje na raznim meunarodnim znanstvenim i strunim konferencijama na podruju Republike Hrvatske kao i na meunarodnim konferencijama izvan Hr vatske. Na taj nain potie se meunarodna suradnja kao i razmjena saznanja i iskustava u podruju struke te integriranje u iru znanstvenu zajednicu. Veleuilite je donijelo Odluku kojom su definirani maksimalni iznosi koje nastavno osoblje moe potroiti na ime financiranja odlazaka na meunarodne konferencije. Objavljivanje radova u zbornicima meunarodnih znanstvenih/strunih konferencija i u meunarodnim asopisima. Nastavno osoblje Veleuilita u Poegi kontinuirano objavljuje svoje znanstvene i strune radove u zbornicima radova s meunarodnih konferencija kao i u meunarodnim asopisima. Suradnja na zajednikim projektima. Veleuilite u Poegi realiziralo je jednu suradnju s inozemnom visokoobrazovnom institucijom - Federal College and Institute for Viticulture and Pomology Klosterneuburg u Austriji prilikom izrade europskog projekta u okviru programa: Unapreenje strukovnih kola u okviru CARDS 2003. Cilj spomenutog projekta bio je ustrojavanje edukacijsko-tehnologijskog centra za vinarstvo i vinogradarstvo u sklopu Poljoprivrednog odjela Veleuilita u Poegi kao meuinstitucionalnoga partnerstva obrazovnog, strukovnog i trinoga sektora. U okviru aktivnosti centra trebala se razvijati suradnja i povezivanje s nacionalnim i izvangraninim subjektima strunoga obrazovanja koji djeluju u okviru EU. Kao rezultat suradnje uspostavljen je partnerski odnos i potpisan ugovor o suradnji. Realizirana je i jedna suradnja nastavnika Veleuilita u Poegi na europskom TEMPUS projektu pod nazivom Strani jezici na podruju prava. Cilj projekta bio je nadopunjavanje i osuvremenjivanje znanja i sposobnosti nastavnika na podruju pravne struke. Usavravanje se ostvarilo sudjelovanjem u radionicama Projekta i studijskim boravcima na partnerskim sveuilitima na podruju Europske unije.

22

VELEUILITE U POEGI

u) Usklaenost s minimalnim uvjetima osposobljavanja propisanim direktivom 2005/36EC Europskog parlamenta i Vijea o priznavanju strunih kvalifikacija.
Studentima koji su stekli strunu kvalifikaciju struni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inenjer/inenjerka prehrambene tehnologije Direktiva jami pristup istoj profesiji i ista prava prilikom obavljanja te profesije u drugoj dravi lanici .

23

4) OPIS PROGRAMA
a) Popis obaveznih i izbornih kolegija s brojem sati aktivne nastave i brojem ECTS bodova
Tablica 1: QS2-REV-T4-PT-2013 - Plan izmijenjenog i/ili dopunjenog studijskog programa (P- predavanje, S seminar, V vjebe, T terenska nastava)

STATUS KOLEGIJA

IFRA KOLEGIJA PT01 PTO2 PT03 PT04 PT05 PT07 Matematika Kemija Biologija Tehnika fizika Strani jezik I Tjelesna i zdravstvena kultura

NAZIV KOLEGIJA I. Semestar

UKUPNO SATI P 2 4 2 1 1 0 Ukupno obvezni kolegiji: 12 S 2 3 1 2 1 2 9 V T 7 9 5 6 3

ECTS

obvezno

30

izborni

Ukupno izborni kolegiji:

24

STATUS KOLEGIJA

IFRA KOLEGIJA PT06 PT08 PT09 PT10 PT11 PT07 Osnove informatike Tehnoloke operacije Mikrobiologija hrane Kemija hrane Strani jezik II Tjelesna i zdravstvena kultura

NAZIV KOLEGIJA II. Semestar

UKUPNO SATI P 2 3 3 3 1 0 Ukupno obvezni kolegiji: 13 S 2 2 2 2 1 2 9 V T 5 7 7 8 3

ECTS

obvezno

30

izborni

Ukupno izborni kolegiji:

25

STATUS KOLEGIJA

IFRA KOLEGIJA PT14 PT12 PT40 PT16

NAZIV KOLEGIJA III. Semestar Nadzor kakvoe i sigurnost hrane Prehrambeno tehnoloko inenjerstvo Biokemija Organizacija i upravljanje Izborni kolegij I 3 2 2 2 3

UKUPNO SATI P S 2 2 2 0 3 9 3 3 V T 7 6 6 4 7

ECTS

obvezno

PTI26 PTI29 izborni

Tehnologija konzerviranja i prerade voa i povra Tehnologija vina

12 3 3

30 7 7

26

STATUS KOLEGIJA

IFRA KOLEGIJA PT15 PT17 PT18 PT13

NAZIV KOLEGIJA IV. Semestar Osnove proizvodnog projektiranja Higijena i sanitacija Zakonski propisi na podruju proizvodnje hrane Tehnologija vode i obrada otpadnih voda Izborni kolegij II

UKUPNO SATI P 2 2 2 2 3 Ukupno obvezni kolegiji: 11 3 3 S 2 1 1 2 3 9 3 3 V T 6 5 5 7 7

ECTS

obvezno

PTI28 PTI30 izborni

Tehnologija konditorskih i srodnih proizvoda Tehnologija jakih alkoholnih pia

30 7 7

Ukupno izborni kolegiji:

27

STATUS KOLEGIJA

IFRA KOLEGIJA PT21 PT22

NAZIV KOLEGIJA V. Semestar Tehnologija autohtonih prehrambenih proizvoda Struna praksa I Izborni kolegij III Izborni kolegij IV Izborni kolegij V

UKUPNO SATI P 2 3 3 3 Ukupno obvezni kolegiji: 11 3 3 3 3 3 Ukupno izborni kolegiji: S 1 6 3 3 3 16 3 3 3 3 3 V T 4 5 7 7 7

ECTS

obvezno

izborni

PTI25 PTI27 PTI31 PTI32 PTI33

Tehnologija proizvodnje i prerade brana Tehnologija ugljikohidrata Tehnologija ulja i masti Tehnologija mesa i ribe Tehnologija mlijeka i mlijenih proizvoda

30 7 7 7 7 7

28

STATUS KOLEGIJA

IFRA KOLEGIJA PT23 PT24 Struna praksa II Izrada zavrnog rada

NAZIV KOLEGIJA VI. Semestar

UKUPNO SATI P S V 25 T

ECTS

17 13

obvezno

Ukupno obvezni kolegiji:

20

30

izborni

Ukupno izborni kolegiji:

29

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Cilj je usvojiti, kroz predavanja, temeljna matematika znanja nuna za bolje razumijevanje prirodnih zakonitosti. Kroz vjebe usvojiti osnovna matematika znanja potrebna za rjeavanje problema i zadataka. Navikavati na sustavnost, tonost, urednost i konciznost u pismenom i usmenom izraavanju i rjeavanju problema. Nema uvjeta Prikazati u glavnim crtama opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Matematika, moi: izraavati probleme pomou matematikih modela, vrednovati i izraziti kvantitativne podatke u analizi dobivenih rezultata izdvajati vane podatke izraavajui ih kroz postotni (promilni) izraun izraavati probleme koristei matematike metode uvrtavati varijable u odgovarajue formule 1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. Skupovi brojeva. (4 sata) 2. Pojam funkcije jedne varijable. Nain zadavanja i neka svojstva funkcija. (4 sata) 3. Elementarne funkcije. (4 sata) 4. Pojam derivacije funkcije. Osnovna pravila deriviranja. (4 sata) 5. Matrice i operacije s matricama (4 sata) 6. Determinante i njihova svojstva (4 sata) 7. Pojam vektora, svojstva i raunanje s vektorima. (4 sata) 8. Toka, pravac i ravnina u prostoru. (4 sata) 9. Postotni raun (4 sata) 10. Trojno pravilo. (4 sata) 11. Raun diobe. (4 sata) 12. Raun smjese. (4 sata) pred. Bojan Radii, prof. Matematika Nema Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 7 30 P + 30 V 1.

Struni studij Prehrambena tehnologija Obvezan 1.

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

30

Vrste izvoenja nastave:

Obveze studenata

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

13. Verini raun (4 sata) 14. Jednostavni dekurzivni kamatni raun. (4 sata) 15. Sloeni dekurzivni kamatni raun. (4 sata) predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Polaganje kolokvija Nositi na nastavu biljenicu i kalkulator Pohaanje nastave 2 Pisani ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Usmeni ispit 2,5 1 Referat Seminarski rad Aktivnost u nastavi

2.1. Komentari:

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae (ostalo upisati) 1,5

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Domae zadae (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pisanje domaih zadaa donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivno rjeavanje domaih zadaa moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 3. Kolokviji 1i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose studentu najvie 70 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno 50% predvienih bodova. 4. Usmeni ispit (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Na usmenom dijelu ispita student moe ostvariti od 1 do 10 bodova U konanu ocjenu ulaze evidencija pohaanja nastave, domae zadae, rezultati kolokvija i usmeni dio ispita . Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Domae zadae 10 bodova

31

 Kolokvij Usmeni ispit Ukupno

70 bodova 10 bodova 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) eljko Zrno: Osnove matematike za prehrambenu tehnologiju za strune studije, Veleuilite Marko Maruli u Kninu, Knin, 2008 Apsen, B., Rijeeni zadaci elementarne matematike, Tehnika knjiga, Zagreb 5 Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) 1. Bradari, T., Peari, J. i dr.: Matematika za tehnoloke fakultete, Element, Zagreb, 2004. 2. Demidovi : Zadaci i rijeeni primjeri iz vie matematike , Tehnika knjiga , Zagreb Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama i izradom domaih zadaa. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaj u se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata. Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

32

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Temeljni cilj kolegija je utvrditi osnove kemije i teme ljne kemijske procese vane za razumijevanje pojava u prirodi nunih za struku, posebice razne tehnologije u prehrambenoj industriji Nema uvjeta Prikazati u glavnim crtama opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti kao to su kemija, kemija hrane i mikrobiologija. Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia. Preuzeti etiku odgovornosti u odnosu sa kolegama , nadreenim i podreenim djelatnicima. Preuzeti materijalnu odgovornosti u radu sa ureajima, strojevima, i resursima u proizvodnji. Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda. dr.sc. Dinko Zima, v.pred. Kemija Nema Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 9 60 P + 45 V 1.

Struni studij Prehrambena tehnologija Obvezan 1.

Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Kemija, mo i: identificirati osnovne kemijske zakone, usporediti kemijske veze i opisati njihov nastanak, razlikovati tipove kemijskih reakcija, objasniti razlike izmeu vrsta otopina, opisati glavna svojstva kemijskih elemenata, razlikovati alkane, alkene i alkine, obrazloiti vanost ugljikohidrata u ivom svijetu, obrazloiti ulogu masti u ugljikohidrata u prehrambenoj industriji, opisati primjenu metoda za odjeljivanje u vinarstvu i prehrambenoj industriji, znati izraunati zadatke vezane za razrjeivanje otopina, mijeanje vina, masene udjele elemenata u spoju i slino. 1. Uvod, graa atoma (veliina i masa, elementarne estice); Nain rjeavanja kemijskih zadataka. (4+3) 2. Atomski i maseni broj, izotopi i izobari, elektronski omota; Mjerne jedinice. Atomi i maseni broj. (4+3)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

33

3. Periodni sustav elemenata; : Elektronska konfiguracija. (4+3) 4. Kemijske veze ( kovalentna, ionska i vodikova); Relativna atomska i molekulska masa. Molarna masa. (4+3) 5. Kemijska analiza i sinteza. Metode razdvajanja smjesa; Ponavljanje i uvjebavanje. (4+3) 6. Osnovna svojstva tekuina. Otopine; Raunanja na temelju poznavanja kemijske formule. (4+3) 7. Kiseline, soli i baze; Raunanja na temelju kemijske jednadbe. (4+3) 8. Metali; Iskazivanje sastava otopine koncentracijom; Raunanje masenog udjela. (4+3) 9. Nemetali ( kisik, sumpor, duik, fosfor, ugljik); Vjebanje raunskih zadataka(4+3) 10. Alkani, alkeni i alkini; Raunanje pH vrijednosti. (4+3) 11. Alkoholi, fenoli i eteri. Aldehidi i ketoni; Mijeanje istovrsnih otopina. (4+3) 12. Karboksilne kiseline; Raunanje na temelju poznavanja plinskih zakona. (4+3) 13. Ugljikohidrati I; Redoks jednadbe. (4+3) 14. Ugljikohidrati II; Kemijski pribor i mjere opreza u laboratoriju. (4+3) 15. Aminokiseline i proteini; Ponavljanje(4+3) predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Polaganje kolokvija Nositi na nastavu biljenicu i obveznu literaturu Pohaanje nastave 3,5 Pisani ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Usmeni ispit Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 4,0 Referat Seminarski rad Aktivnost u nastavi 0,5 2.1. Komentari:

Vrste izvoenja nastave:

Obveze studenata

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae (ostalo upisati) 1

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave Elementi ocjenjivanja: - domae zadae i rjeavanje zadataka na satu 10 bodova

34

- prisustvovanje predavanjima - kolokviji (2 kolokvija po 32 i 33 boda) - aktivnost na nastavi

10 bodova 75 bodova 5 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Juri, A. (2005): Temelji kemije, Visoko gospodarsko uilite u Krievcima, Krievci Zima, D. (2009): Kemijsko raunanje- skripta Interna skripta s predavanja Juri, A. (2005): Kemija prirodnih spojeva: za studente nekemijskih studija, Visoko gospodarsko uilite, Krievci Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) 1 1 0 www.vup.hr http://www.vup.hr/ Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

1. Ami, D. (2006): Izabrana predavanja iz ope, anorganske i organske kemije za studente strunog studija. Poljoprivredni fakultet Sveuilita u Osijeku. (interni rukopis) 2. Ami, D. (2005): Organska kemija za studente agronomske struke. Poljoprivredni fakultet Sveuilita u Osijeku. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata.

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dop une studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

35

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Cilj kolegija je razumijevanje temeljnih biolokih zakonitosti i njihovih meusobnih interakcija kroz pregled razliitih podruja kojima se biologija bavi. Detaljnije e biti predstavljene temeljne spoznaje iz botanik i zoologije, te odabranih organskih s ustava ovjeka. Nema uvjeta Prikazati u glavnim crtama opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti kao to su kemija, kemi ja hrane i mikrobiologija. Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia. Preuzeti materijalnu odgovornosti u radu sa ureajima, strojevima, i resursima u proizvodnji. Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Biologija, moi: razlikovati osobine biljaka i ivotinja, objasniti vanost bioloki vanih spojeva, usporediti biljnu i ivotinjsku stanicu, primijeniti znanje o rezervnim tvarima u probavnom sustavu ovjeka, objasniti vanost fotosinteze u ivom svijetu, razlikovati grau DNA i RNA, razlikovati mejozu i mitozu, opisati i razlikovati biljna tkiva, opisati i razlikovati biljne organe, razlikovati ivotinjska tkiva, objasniti grau organskih sustava ljudi s naglaskom na probavni 1. Biologija znanost o ivotu. Mikroskop (3 sata) 2. Zajednike osobine biljaka i ivotinja; znaaj u prirodi; Mikroskopiranje (3 sata) 3. Bioloki vani spojevi, Struktura DNA i RNA; Promatranje sklerenhima (3 sata) dr.sc. Dinko Zima, v.pred. Biologija Nema Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 5 30 P + 15 V 1.

Struni studij Prehrambena tehnologija Obvezan 1.

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

36

4. Diobe stanica(mitoza i mejoza) i zakoni nasljeivanja; Promatranje pui (3 sata) 5. Genetika ovjeka; Promatranje krobnih zrnaca (3 sata) 6. Dijelovi biljne i ivotinjske stanice; Vegetativni organi biljke (3 sata) 7. Biljna tkiva; Graa cvijeta (3 sata) 8. Anatomija biljaka; Graa ploda (3 sata) 9. Morfologija biljaka; Terenska nastava (3 sata) 10. Fotosinteza; Popreni presjek lista (3 sata) 11. Bioloka oksidacija; Promatranje trajnih preparata (3 sata) 12. Fiziologija ovjeka (sustavi organa); Seminarski rad I (3 sata) 13. Probavni, optjecajni i dini sustav; Seminarski rad II (3 sata) 14. Organizmi i njihov okoli; seminarski rad III (3 sata) 15. Zatita prirode; Seminarski rad IV (3 sata) predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa Polaganje kolokvija Nositi na nastavu biljenicu i osnovnu literaturu Pohaanje nastave 1,5 Pisani ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Usmeni ispit Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 2,5 Referat Seminarski rad Aktivnost u nastavi 2.2. Komentari:

Vrste izvoenja nastave:

Obveze studenata

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae (ostalo upisati)

0,5

0,5

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave Elementi ocjenjivanja: - domae zadae i seminari - prisustvovanje predavanjima 5 bodova 10 bodova

37

- kolokviji (3 kolokvija po 25 bodova) - izvoenje vjebi

75 bodova 10 bodova

Da bi ostvarili prolaz preko kontinuiranog praenja studenti moraju napisati kolokvij minimalno za dovoljan (2). Studenti koji kroz kontinuirano praenje ne skupe dovoljno bodova (51%) duni su izai na pismeni i usmeni ispit. kriteriji za formiranje ukupne ocjene: od 51 % do 70 % dovoljan (2), od 61 % do 80% od 91% do 100 % izvrstan (5) dobar (3), od 81% do 90 % vrlo dobar (4)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) 1. Sabo, M.(2005): Biologija interna skripta, PTF Osijek, Osijek 0 2. Materijali s predavanja 2. Deli, A., Vijtiuk, N.(2004): Prirodoslovlje, kolska knjiga, Zagreb www.vup.hr Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa . U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaj u se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi , za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

38

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja) Ovim kolegijem stjeu se temeljna znanja iz fizike, s naglaskom na fizikalne zakone koje su potrebne za dalje usvajanje stru nih predmeta na studiju. Stjeu se znanja o fizikalnim veliinama koje je potrebno poznavati da bi nakon zavretka studija stude nt mogao samostalno odrediti pojedine imbenike vezane uz upravljanjem procesima. Nema uvjeta Prikazati u glavnim crtama opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Tehnika fizika, moi: formulirati osnovne fiziklane zakone uvrtavati varijable u odgovarajue formule kombinirati razliite fizikalne zakone modelirati rjeenja fizikalnih problema 16. Uvodno predavanje i upoznavanje s detaljnim izvedbenim planom. Uvod u SI. (4 sata) 17. Osnove kinematike veliine. (4 sata) 18. Newtonovi zakoni. (4 sata) 19. Rad sile i snaga. Kinetika i potencijalna energija. Zakoni ouvanja energije. (4 sata) 20. Inercijalni sustavi i inercijalne sile. (4 sata) 21. Galilejeve i Lorentzove transformacije. (4 sata) 22. Povrinske i kapilarne pojave tekuina. Statika irealnih tekuina. (4 sata) 23. Arhimedov i Pascalov zakon u primjeni. (4 sata) 24. Bernaullijeva jednadba i primjena. (4 sata) 25. Gibanje tijela kroz fluid. (4 sata) 26. Osnove termodinamike, elektrostatike. (4 sata) 27. Spajanje izvora el. struje otpora i kondenzatora. (4 sata) 28. Magnetsko polje. Elektromagnetska indukcija. (4 sata) pred. Bojan Radii, prof. Tehnika fizika Nema Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.10. Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 6 15 P + 30 V 1.

Struni studij Prehrambena tehnologija Obvezan 1.

manje od 20% vie od 20%

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

39

Vrste izvoenja nastave:

Obveze studenata

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

29. Napomena o Maxwellovim jednadbama elektrodinamike. (4 sata) 30. Zakoni irenja svjetlosne zrake. Optike lee i primjena. (4 sata) predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Polaganje kolokvija Nositi na nastavu biljenicu i kalkulator Pohaanje nastave 2 Pisani ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Usmeni ispit 2,5 0,5 Referat Seminarski rad Aktivnost u nastavi

2.3. Komentari:

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae (ostalo upisati) 1

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Domae zadae (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pisanje domaih zadaa donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivno rjeavanje domaih zadaa moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 3. Kolokviji 1, 2 i 3 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose studentu najvie 75 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno j e na svakom kolokviju ostvariti minimalno 50% predvienih bodova. 4. Usmeni ispit (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Na usmenom dijelu ispita student moe ostvariti od 1 do 5 bodova U konanu ocjenu ulaze evidencija pohaanja nastave, domae zadae, rezultat i kolokvija i usmeni dio ispita . Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Domae zadae 10 bodova Kolokvij 75 bodova

40

 Usmeni ispit Ukupno

5 bodova 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) J. Planini: OSNOVE FIZIKE 1, MEHANIKA, kolska knjiga, Zagreb, 2008. godina Broj primjeraka u knjinici 0 Dostupnost putem ostalih medija

Tomislav Petkovi: Zadaci iz fizike - Primjeri i zadaci za studente Prehrambenobiotehnolokog fakulteta, ELEMENT d.d., ZAGREB, 2011. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

1 . M. Furi, Moderne eksperimentalne metode, tehnike i mjerenja u fizici, kolska knjiga, Zagreb. 2. V. Lapui, V. Kos, V. Han-Bartoli, Mjere i mjerenja u fizici, Liber, Zagreb. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama i izradom domaih zadaa. U evidencijskom obras cu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata.

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaj u se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

41

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Temeljni cilj kolegija je osposobljavanje studenata za stjecanje i razvijanje jezinih vjetina u kontekstu struke na razini B2. Poloena srednjokolska razina engleskog jezika. Predznanja koja se oekuju u skladu su sa srednjokolskim programom nastave engleskog jezika. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Prikazati u glavnim crtama opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti kao to su kemija, kemija hr ane i mikrobiologija na engleskom jeziku. Integriranjem opih i specifinih principa i teorija, prepoznati potrebe i osmisliti rjeenja pri proizvodnji, konzerviranju, skladitenju i marketingu prehrambenih proizvoda na engleskom jeziku. Interpretirati zakone i pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane na engleskom jeziku. Vesna Vuli,prof. Engleski jezik I Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 3 15P+15V 1.

Struni studij Prehrambena tehnologija O 1.

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Oekuje se da e student nakon poloenog ispita iz kolegija Engleski jezik I moi: Primijeniti temeljna pravila u govornom i pisanom engleskom jeziku. Implementirati gramatike strukture u pismenim vjebama. Demonstrirati pisanje i govor na engleskom jeziku s dovoljnom razinom tonosti i tenosti. Implementirati gramatike strukture u pismenim vjebama. Razlikovati relevantne elemente u tekstu. Ostvariti samostalnu usmenu i pisanu komunikaciju na engleskom jeziku. Sudjelovati aktivno u prethodno najavljenim tematskim raspravama. Pismeno oblikovati saetak strunog teksta. 1.Introduction (2) 2.Introduction to Chemistry (2) 3.Physical and Chemical Changes (2)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

42

4. UNIT 1 Sowing the Seeds of Change Agriculture (2) 5. Meeting New Needs of EU Farmers (2) 6.Genetical Engineering (2) 7. Shining Path or Perilous Road (2) 8. Revitalising Socio-ecological Production Landscape (2) 9. UNIT 2 Selection of the Fittest The Annual Life Cycle of Grapevines (2) 10. UNIT 3 The Art of Winemaking Turning Grapes into Wine (2) 11. Fermentation (2) 12. Chaptalization (2) 13. UNIT 4 Bottling and Aging Aging (2) 14. Bottling (2) 15. Revision (2) predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava Aktivno sudjelovati u nastavnome procesu Obveze studenata Pisati domae zadae Poloiti kolokvije Na predavanjima i vjebama posjedovati propisane nastavne materijale Pohaanje nastave 1 Pismeni ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji 1,25 Referat Seminarski rad Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domaa zadaa 0,125 2.4. Komentari:

Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

Pohaati predavanja i vjebe( student moe najvie tri puta izostati s nastave)

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

43

Aktivnost u nastavi

0,125

Usmeni ispit

0,5

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Usmeni ispit (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Usmeni ispit donosi do 30 bodova. 3. Kolokviji 1. i 2. (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 60 bodova. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. Studenti koji poloe oba kolokvija polau usmeni dio ispita. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, usmeni ispit i evidencija pohaa nja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Usmeni ispit Kolokviji Ukupno 30 bodova 60 bodova 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

Naslov Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Izbor tekstova iz: 1

44

Vesna Vuli, Grapes of Knowledge, Veleuilite u Poegi, 2011. 0

Lidija Obad, An English Language Workbook for Students of Food Technology I. Sveuilite J.J.Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno tehnoloki fakultet, Osijek, 1997.

Aricles from the press( available in class )

Literatura koja se preporua kao dopunska: Rjenici i gramatike: eljko Bujas: Veliki englesko-hvatski rjenik, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001. eljko Bujas: Veliki hrvatsko-engleski rjenik, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001. Josip Ritz: Hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski agronomski rjenik s latinskohrvatskom indeksom , kolska knjiga, Zagreb, 1996.

Michael Swan& David Baker: Grammar Scan, Oxford University Press, 2011 Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) Vjekoslav Karlovan: An Advanced Learners English Grammar Workbook, Profil, 2002 Matas, ura: etverojezini rjenik: hrvatsko- njemako-englesko-latinski poljoprivrede, umarstva, veterine i primjenjene biologije. Zagreb: Profil International, 1999. http://www.acronymfinder.com/ http://oxfordadvancedlearnersdictionary.com/ http://www.Idoceonline.com/ http://www.macmillandictionary.cm/buzzword/entries http://www.glossarist.com/glossaries/lifestyle/beverages/wine.asp http://www.stratsplace.com/winepronon_dict.html http://www.winedefine.com/ http://www.aromadictionary.com/winearomas.html Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, Studenti aktivno sudjeluju u nastavi, posebice auditivnim vjebama, prijevodima i sl., te izradom domaih zadaa. U

45

vjetina i kompetencija

evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitu. Informacije o napretku i eventualnim problemima analiziraju se sa studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i u vrijeme konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samo-evaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

46

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Temeljni cilj kolegija je osposobljavanje studenata za stjecanje i razvijanje jezinih vjetina u kontekstu struke na razini B2. Poloena srednjokolska razina njemakog jezika. Predznanja koja se oekuju u skladu su sa srednjokolskim programom nastave njemakog jezika. Prikazati u glavnim crtama opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti kao to su kemija, kemija hrane i mikrobiologija. Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda. Integriranjem opih i specifinih principa i teorija, prepoznati potrebe i osmisliti rjeenja pri proizvodnji, konzerviranju, skladitenju i marketingu prehrambenih proizvoda. Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia. Interpretirati zakone i pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane. U sluaju nezadovoljavanja pravilnika ili standarda, utvrditi nedostatke u tehnolokom procesu i utvrditi korake za uvoenje odgovarajuih korektivnih mjera. Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Njemaki jezik I, moi: Primijeniti temeljna pravila u govornom i pisanom njemakom jeziku Razviti osnove strukovnog njemakog jezika i gramatike iz podruja ekonomije Uvrtavati struni vokabular u samostalnom i spontanom usmenom i pismenom izraavanju Razviti receptivne tehnike itanja i razumijevanja strukovnih tekstova Iznositi hipoteze na osnovu proitanih strunih tekstova, te strukturirati informacije pronaene u istom Prilagoava se nepoznanicama koritenjem opih i strunih rjenika Formulirati samostalne razgovore vezane uz struku Izraavanje strunih fenomena 1. Das Seminar/Das Laboratorium. (2 sata) 2. Es grnt so grn wo bald Fabriken blhen. (2 sata) Zoran Mirosav, prof. Njemaki jezik I Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 3 15 P+15 V 1

struni studij Prehrambene tehnologije OBVEZAN 1.

Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

47

Vrste izvoenja nastave:

Obveze studenata

3. Zwei Bume und ihre Sorgen. (2 sata) 4. Mutter Erde hat uns reich gesegnet. (2 sata) 5. Fahren wir morgen O-Auto? (2 sata) 6. Das Wasser. (2 sata) 7. Wiederholung. (2 sata) 8. Zustzliche bungen. (2 sat) 9. Die Superfabrik. (2 sata) 10. Der Atombau. (2 sata) 11. Elemente und Verbindungen. (2 sata) 12. Die Luft. (2 sata) 13. Sauerstoff, O- Verbrennung und Atmung. (2 sata) 14. Wiederholung. (2 sata) 15. Semesterabschlu. (2 sata) predavanja 2.5. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi (student ima pravo najvie tri (3) puta izostati s nastave) Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Polaganje dva (2) kolokvija Na predavanjima i vjebama posjedovati propisane nastavne materijale 1 Pismeni ispit Istraivanje Referat 1,25 0,125 Seminarski rad Usmeni ispit 0,5 Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domaa zadaa (ostalo upisati) 0,125

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Usmeni ispit (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Usmeni ispit donosi do 30 bodova. 3. Kolokviji 1 i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta)

48

Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 60 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. Studenti koji poloe oba kolokvija polau i usmeni dio ispita. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, usmeni ispit i evidencije pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Usmeni ispit 30 bodova Kolokviji 60 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Moro, S.(1998.): Deutsch in der Lebensmitteltechnologie, PTF Osijek, Osijek Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Brandi, D. (1996.): Njemako-hrvatski gospodarski i pravni rjenik, Informator, Zagreb. Jaki, B., Hurm, A.: (2004.): Hrvatsko-njemaki rjenik, kolska Knjiga, Zagreb. Broj primjeraka u knjinici 0 5 2 Dostupnost putem ostalih medija

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Matas, . (1999): etverojezini poljoprivredno-veterinarski rjenik (hrvatsko-latinsko-englesko-njemaki), Profil International. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice auditivnim vjebama, prijevodima i sl., te izradom domaih zadaa. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima analiziraju se sa studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i u vrijeme konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave.

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

49

Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samo-evaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

50

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi dr.sc. Nevenka Breslauer,prof.v.. Tjelesna i zdravstvena kultura I. Marija Blaievi,prof. Struni studij Prehrambena tehnologija Obavezan (O) 1. Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.10. Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 0 30 V 1.

manje od 20% vie od 20%

Temeljni cilj kolegija je omoguiti studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktinih znanja kojima e se osposobiti za samostalno cijeloivotno programiranje i provoenje procesa vjebanja, te stvoriti naviku za zdravim nainom ivota .
Nema uvjeta Ponavljanje nauenih motorikih struktura gibanja iz Tjelesne i zdravstvene kulture I. i II. Oekuje se da e student,nakon odsluanog kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura II.,moi : 1.Pravilno izvoditi tehniku vjebi u pripremnom i zavrnom dijelu sata (pripremne vjebe i vjebe istezanja) 2.Osmisliti i demonstrirati vjebe u pripremi tijela za fiziku aktivnost

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

3.Pravilno odabrati i upotrijebiti sportske rekvizite i pomagala 4.Razlikovati vjebe i nain treniranja motorikih i funkcionalnih sposobnosti 5.Koristiti odreena motorika znanja u momadskim i individualnim sportovima 6.Primjeniti kretne i tehnike strukture za vrijeme igre s osnovnim pravilima 7.Aktivno sudjelovati u organizacijskim oblicima rada (terenska nastava-izleti,planinarenje,orijentacijsko tranje,klizanje,) u svrhu poboljanja zdravstvene,obrazovne i odgojne komp onente

51

1.Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave -1 sat 2.Osnove tenisa ( metodika forehand udarca) -2 sata Rukomet (hvatanje i dodavanje lopte u mjestu i kretanju) 3.Tenis (forehand udarac- metodike vjebe u paru) -2 sata Koarka (hvatanje i dodavanje lopte u mjestu i kretanju) 4.Tenis (forehand udarac- metodike vjebe na mrei) -2 sata Rukomet (voenje lopte oko unjeva sa utom sa zemlje) 5.Tenis (forehand udarac-vjebe na mrei) -2 sata Koarka (voenje lopte oko unjeva sa skok utom) Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave 6.Tenis (forehand udarac-igra na mrei) -2 sata Rukomet (skok ut iz mjesta i kretanja) 7.Tenis (forehand udarac-igra na mrei u paru) -2 sata Koarka (koarkaki dvokorak) 8.Atletika (tranje zadanih dionica razliitim tempom) -2 sata 9.Atletika (metodika brzog hodanja)-2 sata 10.Teorijsko predavanje (teme vezane za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ili odgojno-edukacijski program) -2 sata 11.Terenska nastava (planinarenje) -2 sata 12.Teorijsko predavanje ( predavanje strune osobe o temama vezanim za kolegij) 2 sata 13.Teorijsko predavanje (prezentacije studenata o temama vezanim za kolegij)-2 sata 14.Terenska nastava (klizanje) -2 sata 15.Terenska nastava (izlet naPapuke jaglace u Veliku) 3 sata 2.6. Komentari: predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad
(ostalo upisati)

Vrste izvoenja nastave:

Teorijska predavanja i terenska nastava iz kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura I. i II. se provode u dijelu zimskog semestra, a seminari se dodjeljuju studentima koji nemaju dovoljan broj dolazaka na nastavu kako bi ostvarili uvjet za potpis iz kolegija.

Obveze studenata

Pohaanje predavanja, vjebi i terenske nastave Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Predati kratko pisano izvjee (osobni podaci, sportski status, podruje interesa u sportu, zdravstveno stanje)

52

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Dolaziti prikladno odjeveni za nastavu (sportska oprema) Pohaanje nastave Pismeni ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi Referat Seminarski rad Usmeni ispit

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja

(ostalo upisati) (ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada redovnih studenata tijekom nastave; 1.Pohaanje nastave Od studenata se oekuje da redovito pohaaju vjebe ( minimalno 70% predvienih sati aktivne nastave) Za svakog studenta vodi se evidencija o pohaanju nastave i uspjesima proisteklim iz njegovog dodatnog rada i aktivnosti Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodi nastavni predava 2.Mogunosti dodatnih aktivnosti studenata Prisutnost na nastavi u obliku demonstratora vjebi Aktivni ili kategorizirani sporta (prema HOO-u) lan Veleuiline sportske ekipe na dravnom ili regionalnom prvenstvu lan Veleuiline sportske ekipe na upanijskim i gradskim prvenstvima i ligama Sudionik sportskih natjecanja u organizaciji Veleuilita 3.Seminarski rad Pravo na potpis kojim se u indeks potvruje uredno izvravanje propisanih obveza imaju studenti koji su bili prisutni na nast avi minimalno 70% od ukupnog broja nastavnih sati. U dogovoru s nastavnim predavaem obveze o prisutnosti na nastavi se reguliraju i putem dodatnih aktivnosti studenata koji su prethodno navedeni. U sluaju nedovoljnog broja dolazaka na nastavu davanje potpisa uvjetuje se pisanjem seminarskog rada na temu koju zadaje nastavni predava. Studenti koji ostvare manje od 50% dolazaka na nastavu nemaju pravo na potpis i duni su upisati kolegij ponovno u iduoj akademskoj godini.

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Naslov Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Nema obvezne literature

Broj primjeraka u knjinici

Dostupnost putem ostalih medija

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

1. Tudor O. Bompa, PhD (2006): Periodizacija- teorija i metodologija treninga, Gopal Zagreb 2. Dragan Milanovi (1997): Prirunik za sportske trenere, Fakultet za fiziku kulturu, Sveuilite u Zagrebu

53

3. Dr.sc.Ivan Novak (2006): Sportski marketing i industrija sporta, Mailing,d.o.o. Zagreb Studenti sudjeluju aktivno u nastavi (posebice vjebama), izvannastavnim aktivnostima i sportskim natjecanjima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi ,aktivnosti stud enata te aktivnim i kategoriziranim sportaima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima u zavrnom dijelu sata i u terminu konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata ( studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te,po potrebi za izmjene i/ili dopun e studijskog programa kolegija,metoda rada te ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata.

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

54

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ovaj predmet pokuava objediniti potrebna znanja i vjetine te omoguiti pojedincu da nesmetano koristi informatiku tehnologiju i prednosti koje ona nudi. Student koji odslua predmet, u mogunosti je samostalno koristiti prednosti Internet a i elektronikog poslovanja, raditi u Windows operacijskom sustavu te koristiti raunalo za rjeavanje svakodnevnih problema. Isto tako, ima dovoljno iroko znanje koje omoguuje brzo primjenjivanje novih tehnologija ali i njenu primjenu u drugim predmetima studija. Nema uvjeta Izraunati i obrazloiti normative u proizvodnji razliitih prehrambenih proizvoda. Valorizirati i optimizirati tehnoloki proces proizvodnje kroz primjenu razliitih raunalnih programa. Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Primjena raunala, moi: opisati sklopovlje, ulazno izlazni ureaji, ureaji za pohranu kategorizirati raunalne programe i raunalne mree izraunati kapacitet pohrane na medije i koliinu protoka informacija identificirati negativan utjecaj ICT-ja na zdravlje identificirati potencijalne sigurnosne propuste na raunalu interpretirati zakonsku regulativu na podruju ICT -a demonstrirati koritenje tablinog kalkulatora u struci koristiti se operativni sustavom (MS Windows) koristiti se programima za ureivanje teksta, tablinim kalkulatorom i programom za izradu prezentacija koristiti se Internetom i elektronikom potom 1. P: Raunalno sklopovlje (eng. hardware) (2 sata) V: 2.1 Raunalna okolina; 2.2 Radna okolina desktop (2 sata) 2. P: Memorija i ureaji za pohranu (2 sata) V: 2.3 Upravljanje datotekama (2 sata) 3. P: Raunanje (2 sata) mr.sc. Kristian oki, vii predava Osnove informatike Nema Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Prehrambene Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 5 30P+30V 1

Struni studij tehnologije O 1.

Ciljevi kolegija

Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

55

Vrste izvoenja nastave:

Obveze studenata

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija) Ocjenjivanje i vrjednovanje rada

V: 2.4. Virusi; 2.5.Upravljanje ispisom (2 sata) 4. P: Ulazni i izlazni ureaji (2 sata) V: 3.1 Koritenje aplikacije; 3.2 Osnovne operacije (2 sata) 5. P: Raunalni programi (2 sata) V: 3.3 Oblikovanje (2 sata) 6. P: Raunalne mree (2 sata) V: 3.4 Objekti; 3.5 Cirkularna pisma (Mail Merge); 3.6 Napredni poslovi (2 sata) 7. P: Raunanje (2 sata) V: KOLOKVIJ modula 2 i 3; (2 sata) 8. P: PRVI PARCIJALNI ISPIT (2 sata) V: 4.1. Koritenje aplikacije; 4.2. elije; 4.3.Upravljanje radnim listovima (2 sata) 9. P: ICT u svakodnevnom ivotu, Zdravlje (2 sata) V: 4.4. Formule i funkcije (2 sata) 10. P: Sigurnost, Zakon (2 sata) V: 4.5. Oblikovanje; 4.4. Grafikoni ; 4.7. Priprema za ispis (2 sata) 11. P: Napredno koritenje tablinog kalkulatora (2 sata) V: 6.1 Koritenje aplikacije; 6.2 Razvijanje prezentacije (2 sata) 12. P: Newtonovska tekuina (2 sata) V: 6.3 Tekst i slike; 6.4 Grafikoni, dijagrami,crtanje objekata; 6.5 Prezentacijski efekti; 6.6 Priprema izlaznih rezultata (2 sata) 13. P: Pseudoplastina tekuina (2 sata) V: 7.1 Internet; 7.2 Navigacija na WEB-u; 7.3 Pretraivanje WEB-a (2 sata) 14. P: Ruthova jednadba (2 sata) V: 7.4 Elektronska pota; 7.5 Slanje poruka; 7.6 Upravljanje porukama (2 sata) 15. P: DRUGI PARCIJALNI ISPIT (2 sata) V: KOLOKVIJ modula 4, 6 i 7; (2 sata) predavanja 2.1. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Polaganje kolokvija i parcijalnih ispita ili izlazak na pisani i usmeni dio ispita Noenje na nastavu podataka Carnet korisnikog rauna Pohaanje nastave 2 Pismeni ispit Projekt Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad Esej Referat Kontinuirana provjera znanja Kolokviji Aktivnost u nastavi 1 Seminarski rad Usmeni ispit Parcijalni ispiti (ostalo upisati) 2

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave

56

studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

1. Parcijalni ispiti (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Parcijalni ispiti predstavljaju provjeru teorijskog dijela kolegija i donose 50% bodova. Studenti trebaju poloiti oba parcij alna ispita, a za prolaz je potrebno na svakom parcijalnom ispitu ostvariti minimalno 50% predvienih bodova. 2. Kolokviji (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Kolokviji predstavljaju provjeru praktinog dijela kolegija i donose 50% bodova. Studenti trebaju poloiti oba kolokvija, a z a prolaz je potrebno na svakom kolokviju ostvariti minimalno 50% predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija i parcijalnih ispita. Elementi ocjenjivanja: Parcijalni ispit 1 25 bodova Kolokvij 1 25 bodova Parcijalni ispit 2 25 bodova Kolokvij 2 25 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe parcijalne ispite i kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmen i dio ispita je poloen pisani dio ispita, a uvjet za izlazak na pisani dio ispita je poloen praktian dio kolegija ili oba kolokvija. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Grundler, Gvozdanovi, Ikica, Kos, Milija, Srnec, iranovi, Zvonarek, ECDL 5.0 (Windows 7, MS Office 2010), Pro-mil d.o.o., Varadin, Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) www.prezi.com prezentacije i materijali na sustavu za e-uenje 0 Broj primjeraka u knjinici 0 Dostupnost putem ostalih medija moodle.carnet.hr e-knjiznica.carnet.hr moodle.carnet.hr (loomen.carnet.hr) www.prezi.com

57

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi. Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i parcijalnim ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon parcijalnih ispita i kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dop une studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

58

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Temeljni cilj kolegija je studente upoznati s osnovnim procesima i operacijama koji su neophodni za transformaciju sirovina u prehrambene proizvode (hranu) prikladne za konzumiranje te ih osposobiti za obavljanje istih. Nema uvjeta Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda. U sluaju nezadovoljavanja pravilnika ili standarda, utvrditi nedostatke u tehnolokom procesu i utvrditi korake za uvoenje odgovarajuih korektivnih mjera. Valorizirati i optimizirati tehnoloki proces proizvodnje kroz primjenu razliitih raunalnih programa. Osmisliti i razviti nove proizvode i unaprijediti tehnologije postojeih. Samostalno voditi proizvodnju u okviru prehrambene industrije, te pokrenuti vlastiti obrt ili poduzee koje se bavi preradom hrane. Preuzeti etiku odgovornosti u odnosu sa kolegama, nadreenim i podreenim djelatnicima. Preuzeti materijalnu odgovornosti u radu sa ureajima, strojevima, i resursima u proizvodnji. Maja Ergovi predava Ravani, dipl.ing., Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Prehrambena Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 7 45(P)+30(V) 1.

Tehnoloke operacije Nema

Struni studij tehnologija Obvezan 1.

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Tehnoloke operacije moi: identificirati probleme mogue tijekom pojedinih procesa proizvodnje i prerade hrane baratati principom rada ureaja koji se najee koriste u provedbi pojedinih jedininim operacijama, osnovnim dijelovima od kojih se sastoje i njihovom primjenom opisati probleme koji se susreu u praksi iz podruja hidrodinamike, crpki, mehaniko-fizikalnih operacija, te operacija uz prijenos topline i tvari protumaiti sve tehnoloke operacije te odluiti koja bi bila najpogodnija za ostvarenje nekog procesa 1.Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

59

Osnove mehanike fluida (5 sati) 2.Hidrodinamika (5 sati) 3.Pumpe, Kompresori, Ventilatori, Ureaji za transport vrstog materijala (5 sati) 4.Osnove prijenosa topline i tvari (5 sati) 5.Ureaj za prijenos topline (5 sati) 6. Uparavanje (5 sati) 7.Mehanike operacije (5 sati) 8.Usitnjavanje (3 sata) 9.Klasiranje, Sortiranje (5 sati) 10.Sedimentacija, Filtracija (5 sati) 11.Centrifugiranje, Ispreavanje (5 sati) 12.Mijeanje i mijesenje (5 sati) 13.Kristalizacija. Ekstrakcija (5 sati) 14.Suenje (5 sati) 15.Apsorpcija, Destilacija (3 sata) predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava 1.Pohaanje predavanja i vjebi 2.Samostalno rjeavanje zadataka (domaa zadaa i vjebe) Obveze studenata 3.Pisanje domaih zadaa i rjeavanje zadataka na ploi 4. Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu 5. Polaganje kolokvija Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija) 6. Nositi na nastavu milimetarski papir, biljenicu te kalkulator Pohaanje nastave 2,5 Pismeni ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Referat Kolokviji 2,5 Seminarski rad Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae 1,0 2.1. Komentari:

Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

60

Aktivnost u nastavi

1,0

Usmeni ispit

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 0 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Domae zadae (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pisanje domaih zadaa i njihova prezentacija na ploi pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivno rjeavanje domaih zadaa moe ostvariti od do 0 do 10 bodova. 3. Kolokviji 1 i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj kolokvija. Student kroz kolokvije moe ostvariti 80 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, domaih zadaa i evidencije pohaanja nastave. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Domae zadae 10 bodova Kolokviji 80 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi.

Naslov Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) E. Sokele: Transport fluida. Interna skripta, Osijek, 1999 E. Sokele: Prijenos topline. Interna skripta, Osijek, 1998. S. Tomas, M. Planini: Prijenos tvari. Interna skripta, Osijek, 2000 S. Tomas: Mehaniko fizikalne operacije. Interna skripta, Osijek, 1999.

Broj primjeraka u knjinici

Dostupnost putem ostalih medija

61

S. Tomas: Operacije uz prijenos topline - Uparivanje. Interna skripta, Osijek, 1999. S. Tomas: Ekstrakcija (izluivanje) i otapanje, skripta, Osijek, 1997. kristalizacija i destilacija . Interna

S. Tomas: Suenje. Apsorpcija plinova. Interna skripta, Osijek, 1999.

Rozgaj S.: Tehnoloke operacije : udbenik [za trei razred] za kemijske tehnike kole, Zagreb, Profil international, 2007.

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

K. Ranjevi: Termodinamike tablice. Svjetlost, Sarajevo, 1989. J. Welti-Chanes, J. F. Velez-Ruiz, G. V. Barbosa-Canovas: Transport Phenomena in Food Processing, CRC Press LLC, Boca Raton, London, New York, Washington D. C. , 2003. rd J. G. Brennan, et al. : Food Engineering operations. 3 ed. , Elsevier Applied Science, London and New York, 1990. A. Ibarz, G. V. Barbosa-Canovas: Unit Operations in Food Engineering, CRC Press LLC, Boca Raton, London, New York, Washington D. C. , 2003. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata.

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

62

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Cilj kolegija je upoznavanje studenata sa mikroorganizmima, njihovim oblicima, graom i ivotnim funkcijama. Studenti spoznaju primjene istih kultura u proizvodnji hrane, ali i negativno djelovanje mikroorganizama na pojedine namirnice, te na koji nain sprijeiti njihovo tetno djelovanje. Nema uvjeta Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Prikazati u glavnim crtama opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti kao to su kemija, kemija hrane i mikrobiologija. Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda. Integriranjem opih i specifinih principa i teorija, prepoznati potrebe i osmisliti rjeenja pri proizvodnji , konzerviranju, skladitenju i marketingu prehrambenih proizvoda. Analizirati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode u prehrambenoj industriji. Interpretirati rezultate analize, te usporediti njihova svojstva i karakteristike sa zakonski odreenim st andardima Odluiti o prihvatljivosti uporabe odnosno stavljanja u promet prehrambenih proizvoda U sluaju nezadovoljavanja Pravilnika ili standarda, utvrditi nedostatke u tehnolokom procesu i utvrditi korake za uvoenje odgovarajuih korektivnih mjera. v.pred.Valentina Obradovi dipl.ing. Mikrobiologija hrane Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 7 45P+30V 1.

Struni studij Prehrambena tehnologija Obavezan 1.

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Mikrobiologija hrane moi: Nabrojati i opisati osnovne vrste mikroorganizama Obrazloiti ivotne funkcije mikroorganizama, utjecaje razliitih okolinih imbenika na njih Predvidjeti posljedice pojedinih tehnolokih postupaka na mikroorganizme Prosuditi djelovanje mikroorganizama na kritine toke pri proizvodnji pojedinih prehrambenih proizvoda Utvrditi metode sprjeavanja razvoja i unitavanje mikroorganizama u hrani Izloiti vanost starter kultura pri proizvodnji hrane Postaviti sustave kojima se jami mikrobioloka sigurnost namirnica 1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. Povijesni razvoj mikrobiologije ( 3 sata) Upoznavanje sa radom u mikrobiolokom laboratoriju, mikroskop i mikroskopiranje(2 sata)

63

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Podjela mikroorganizama, morfologija i funkcije prokariotske stanice (3 sata) Laboratorij, priprema supstrata za uzgoj mikroorganizama (praivotinja) (2 sata) Morfologija i funkcija eukariotske stanice ( 3 sata) Priprava preparata visee kapi, mikroskopiranje praivotinja, upoznavanje sa crtanjem preparata.(2 sata) Rast mikroorganizama u ovisnosti o okolinim uvjetima, te njihovo djelovanje (pozitivno i negativno) na mikroorganizme u hrani (3 sata). Mikroskopiranje stanica kvasaca, priprava preparata razvuene kapi i visee kapi (2 sata). Rast i razmnoavanje mikroorganizama. Faze rasta i naini razmnoavanja pojedinih mikroorganizama(3 sata) Jednostavno bojanje mikroorganizama (2 sata) Postupci koji se koriste u svrhu kontrole mikroorganizama (kemijski i fizikalni) (3 sata) Bojanje po Gramu (2 sata) Otrovanja ljudi uzrokovana mikrobnom kontaminacijom namirnica i spreavanje istih (3 sata) Bojanje i mikroskopiranje bakterijskih spora (2 sata) Kvarenje hrane i metode koje se koriste u svrhu zatite namirnica od mikrobnog kvarenja (3 sata)

Podloge u mikrobiologiji (2 sata). Gljive u mikrobiologiji (plijesni i kvasci). Struktura, razmnoavanje, upotreba u prehrambenoj industriji. Osnovne znaajke virusa (3 sata).Laboratorij Mikroskopiranje plijesni (2 sata) 10. Mikrobiologija mesa, mesa peradi i riba. Kritine toke u preradi i starter kulture koje se kor iste ( 3 sata) Laboratorij izdvajanje mikroorganizama kao istih kultura (2 sata) 11. Mikrobiologija biljnih proizvoda voa, povra, itarica uljarica. Kritine toke u preradi i starter kulture koje se koriste 12. (3 sata). Laboratorij determinacija bakterija (2 sata). 13. Mikrobiologija mlijeka i mlijenih proizvoda. Kritine toke u preradi i starter kulture koje se koriste ( 3 sata)

Laboratorij metode za odreivanje broja kvasaca (ukupnih i ivih) (2 sata) 14. Mikrobiologija voda. Mikrobioloki parametri kakvoe voda i njihovo odreivanje. Koliformne bakterije (3 sata) 15. Posjet ovlatenom mikrobiolokom laboratoriju (2 sata) Mikrobi i industrijski procesi, bioreaktori, proizvodnja alkoholnih pia, propanola, butanola, limunske kiseline, nekih aminokiselina. ( 3 sata). Posjet mikrobiolokom laboratoriju u okviru industrije (2 sata) 16. Sustavi u prehrambenoj industriji kojima se jami mikrobioloka sigurnost (3 sata). predavanja samostalni zadaci 2.7.Komentari: seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi 2.8.Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Na vjebe nositi kutu, biljenicu i bojice Polaganje kolokvija
(ostalo upisati)

2.6.Vrste izvoenja nastave:

64

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi

2,5

Pismeni ispit Istraivanje Referat

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae

upisati)

2,5 1

Seminarski rad Usmeni ispit

zadae(ostalo

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom nastave 1. Kolokviji 1 i 2. Student putem kolokvija moe ostvariti 70 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija, a za prolaz na svakom kolokviju potrebno je ostvariti minimalno polovicu predvienih bodova. 2. Pohaanje nastave. Student kroz redovite dolaske na predavanja moe ostvariti 1 do 10 bodova. 3. Kolokvij iz vjebi. Zavrni kolokvij iz laboratorijskih vjebi donosi najvie 10 bodova, a za prolaz je potrebno minimalno 5 bodova. 4. Aktivnost na nastavi Aktivnim sudjelovanjem u raspravama na nastavi, pisanjem domaih zadaa, te zalaganjem na izvoenju vjebi student moe ostvariti 1-10 bodova.

2.10.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Elementi ocjenjivanja: - Kolokviji teorija 70 bodova - Kolokvij vjebe 10 bodova - Dolasci na nastavu 10 bodova - Aktivnost 10 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta na ispitu Studenti koji ne poloe na kolokvije duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pismeni dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi Naslov 2.11.Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

1. S. Durakovi, S. Redepovi: Uvod u opu mikrobiologiju. knjiga prva. Kugler, Zagreb, 2002. 3 S. Durakovi:Primjenjena mikrobiologija. Prehrambeno tehnoloki inenjering, 3 65

Zagreb, 1996.

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Durakovi, L. Durakovi: Mikrobiologija namirnica osnove i dostignua-knjiga prva. Kugler, Zagreb, 2001. S. Durakovi, L. Durakovi: Mikologija u biotehnologiji. Kugler, Zagreb, 2003.
Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama,. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata.

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaj u se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) ili konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije n astavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

66

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Cilj kolegija je stjecanje znanja o sastojcima hrane (ugljikohidratima, proteinima, mastima, vitaminima, aromama, enzimima, pigmentima, aditivima). Upoznavanje sa kemijskim i biokemijskim promjenama kojima ti sastojci podlijeu tijekom berbe, prerade, skladitenja i distribucije hrane, te imbenicima stabilnosti tih sastojaka. Nema uvjeta Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Prikazati u glavnim crtama opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti kao to su kemija, kemija hrane i mikrobiologija. Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda. Integriranjem opih i specifinih principa i teorija, prepoznati potrebe i osmisliti rjeenja pri proizvodnji, konzerviranju, skladitenju i marketingu prehrambenih proizvoda. Analizirati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode u prehrambenoj industriji. Interpretirati rezultate analize, te usporediti njihova svojstva i karakteristike sa zakonski odreenim standardima v.pred.Valentina Obradovi dipl.ing. Kemija hrane Pred. Helena Mareti dipl.ing. Struni studij Prehrambena tehnologija Obavezan 1. Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 8 45P+30V 1.

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Kemija hrane moi: Nabrojati i opisati osnovne kemijske sastojke krane Obrazloiti kemijske reakcije u koje stupaju pojedini sastojci hrane Predvidjeti posljedice pojedinih tehnolokih postupaka na sastojke hrane Prosuditi meudjelovanje pojedinih sastojaka hrane jednih na druge Utvrditi procese zatite hrane od promjena sa negativnim posljedicama po kvalitetu hrane Izloiti vanost enzima (endogenih i egzogenih) u procesiranju hrane Izabrati i koristiti odgovarajue komercijalne enzimatske pripravke Preporuiti rok uvanja pojedinih prehrambenih proizvoda 17. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. Definiranje kemije hrane, osnovnih sastojaka hrane, te imbenika (unutranjih i vanjskih) koji utjeu na sastojke.(3 sata) Upoznavanje sa radom u kemijskom laboratoriju, mjere opreza pri radu sa kemikalijama (2 sata) 18. Voda u hrani, aktivitet vode i njen utjecaj na kemijske reakcije u hrani. Minerali u hrani, stabilnost minerala pri preradi i

67

skladitenju hrane (3 sata). Laboratorijski postupci za kvantitativno odreivanje vode u hrani (2 sata) 19. Ugljikohidrati u hrani, podjela ugljikohidrata, nastajanje ugljikohidrata u biljnim tkivima. Graa najznaajnijih monosaharida, disaharida i polisaharida u hrani (3 sata). Reducirajui eeri. Laboratorijske metode odreivanja minerala u hrani 20. (2 sata). 21. Biljna vlakna u hrani i njihova vanost. krob,probavljivost kroba, retrogradacija, elatinizacija i hidroliza kroba. Vanost pektinskih tvari u prehrambenoj industriji (3 sata). Kvalitativno odreivanje kroba u laboratoriju ( 2 sata) 22. Struktura aminokiselina i proteina u hrani. Kemijske reakcije u koje stupaju, proteini u pojedinim namirnicama.(3 sata) Kvantitativno odreivanje reducirajuih eera u laboratoriju (2 sata) 23. Lipidi u hrani. Struktura i kemijske reakcije masti i ulja. Struktura i vanost fosfolipida i sterola u hrani.(3 sata) Kvantitativno odreivanje masti u hrani (4 sata) 24. Vitamini topljivi u vodi. Struktura, sudjelovanje u biokemijskim ciklusima u organizmu, stabilnost pri procesiranju i skladitenju hrane (3 sata).Odreivanje vitamina C (2 sata) 25. Vitamini topljivi u mastima (3 sata). Struktura, vanost u organizmu, stabilnost pri procesiranju i skladitenju hrane. Odreivanje kemijskih i fizikalnih konstanti masti i ulja.(2 sata) 26. Tvari arome u hrani. Struktura, stabilnost, podjela ( 3 sata). Izolacija kazeina i laktoze (2 sata). 27. Tvari boje u hrani biljnog i ivotinjskog porijekla. Njihova stabilnost pri preradi hrane (3 sata). Utjecaj temperature i pH na stabilnost biljnih pigmenata ( 2 sata). 28. Reakcije enzimskog i neenzimskog posmeivanja u hrani. Faktori koji ih potiu i koji ih sprjeavaju. Ekstrakcij a pigmenata netopljivih u vodi pomou razliitih otapala (2 sata). 29. Kemijska priroda enzima, faktori koji utjeu na enzimsku aktivnost, reakcije katalizirane enzimima ( 3 sata). Odreivanje ukupnih fenola (2 sata). 30. Primjena enzima u prehrambenoj industriji ( 3 sata). Odreivanje antioksidativne aktivnosti hrane ( 2 sata) 31. Aditivi u hrani, upotreba i vanost u pojedinim proizvodima (3 sata) 32. Bioaktivne molekule u hrani, polifenoli, njihova stabilnost pri preradi hrane ( 3 sata) predavanja samostalni zadaci 2.7.Komentari: seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi 2.8.Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Na vjebe nositi kutu, biljenicu i kalkulator Polaganje kolokvija Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji 3,5 2,5 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae(ostalo 1
(ostalo upisati)

2.6.Vrste izvoenja nastave:

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

68

upisati)

Aktivnost u nastavi

Usmeni ispit

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom nastave 5. Kolokviji 1 i 2. Student putem kolokvija moe ostvariti 70 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija, a za prolaz na svakom kolokviju potrebno je ostvariti minimalno polovicu predvienih bodova. 6. Pohaanje nastave. Student kroz redovite dolaske na predavanja moe ostvariti 1 do 10 bodova. 7. Kolokvij iz vjebi. Zavrni kolokvij iz laboratorijskih vjebi donosi najvie 10 bodova, a za pr olaz je potrebno minimalno 5 bodova. 8. Aktivnost na nastavi Aktivnim sudjelovanjem u raspravama na nastavi, pisanjem domaih zadaa, te zalaganjem na izvoenju vjebi student moe ostvariti 1-10 bodova.

2.10.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Elementi ocjenjivanja: - Kolokviji teorija 70 bodova - Kolokvij vjebe 10 bodova - Dolasci na nastavu 10 bodova - Aktivnost 10 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta na ispitu Studenti koji ne poloe na kolokvije duni su izai na pismeni i u smeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pismeni dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi Naslov Belitz,D ., Grosch,W., Scieberle P.: Food chemistry, Springer, New York, 2004. 2.11.Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Damodaran F.,Fennema, O:Fennemas food chemistry, CRC press, Boca Raton, 2008. Potter, N., Hotckiss, J.: Food science, Chapmann i Hall, New York, 1995. Broj primjeraka u knjinici 1 1 1 Dostupnost putem ostalih medija

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga

Nilsen S: Food analysis, Springer, New York, 2010. lanci i separati iz raznih znanstvenih i strunih asopisa iz podruja prehrambene tehnologije.

69

programa) Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaj u se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) ili konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopun e studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

70

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Temeljni cilj kolegija je osposobljavanje studenata za stjecanje i razvijanje j ezinih vjetina u kontekstu struke na razini B2. Uvjet za upis kolegija je poloeni ispit iz kolegija Engleski jezik I. Prikazati u glavnim crtama opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti kao to su kemija, kemija hrane i mikrobiologija na engleskom jeziku. Integriranjem opih i specifinih principa i teorija, prepoznati potrebe i osmisliti rjeenja pri proizvodnji, konzerviranju, skladitenju i marketingu prehrambenih proizvoda na engleskom jeziku. Interpretirati zakone i pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane na engleskom jeziku. Oekuje se da e student nakon poloenog ispita iz kolegija Engleski jezik II moi: Primijeniti temeljna pravila u govornom i pisanom engleskom jeziku. Implementirati gramatike strukture u pismenim vjebama. Demonstrirati pisanje i govor na engleskom jeziku s dovoljnom razinom tonosti i tenosti. Implementirati gramatike strukture u pismenim vjebama. Razlikovati relevantne elemente u tekstu. Ostvariti samostalnu usmenu i pisanu komunikaciju na engleskom jeziku. Sudjelovati aktivno u prethodno najavljenim tematskim raspravama. Pismeno oblikovati saetak strunog teksta. 1. Introduction (2) Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave 2. What Vitamins Can Do for You? (2) 3. Obesity and Fast Food (2) 4. European Food Safety Control Systems (2) 5. UNIT 5 Secrets of the Senses Vesna Vuli,prof. Engleski jezik II Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 3 15P+15V 1.

Struni studij Prehrambena tehnologija O 1.

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

71

The Smell of Wine (2) 6. The Taste of Wine (2) 7. The Colour of Wine (2) 8. Wine and Health (2) 9 UNIT 7 Grow and Shine How Botanists Classify Fruit (2) 10. Processing Fruit (2) 11. Packaging Fruit (2) 12. Marketing Fruit (2) 13, What is Chocolate? How Is Chocolate Made? (2) 14. UNIT 9 Fruit Mosaic The Apple, The Big Apple, The Plum (2) 15. Revision (2) predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava Aktivno sudjelovati u nastavnome procesu Obveze studenata Pisati domae zadae Poloiti kolokvije Na predavanjima i vjebama posjedovati propisane nastavne materijale Pohaanje nastave 1 Pismeni ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 1,25 0,125 Referat Seminarski rad Usmeni ispit 0,5 Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domaa zadaa
(ostalo upisati)

Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

2.2. Komentari:

Pohaati predavanja i vjebe( student moe najvie tri puta izostati s nastave)

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

0,125

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjen e predmeta)

72

Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Usmeni ispit (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Usmeni ispit donosi do 30 bodova. 3. Kolokviji 1. i 2. (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 60 bodova. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. Studenti koji poloe oba kolokvija polau usmeni dio ispita. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, usmeni ispit i evidencija pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Usmeni ispit Kolokviji Ukupno 30 bodova 60 bodova 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

Naslov Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

Izbor tekstova iz: 1 Vesna Vuli, Grapes of Knowledge, Veleuilite u Poegi, 2011.

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga

Literatura koja se preporua kao dopunska:

73

programa)

Rjenici i gramatike: eljko Bujas: Veliki englesko-hvatski rjenik, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001. eljko Bujas: Veliki hrvatsko-engleski rjenik, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001. Josip Ritz: Hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski agronomski rjenik s latinskohrvatskom indeksom , kolska knjiga, Zagreb, 1996. Michael Swan& David Baker: Grammar Scan, Oxford University Press, 2011 Vjekoslav Karlovan: An Advanced Learners English Grammar Workbook, Profil, 2002 Matas, ura: etverojezini rjenik: hrvatsko- njemako-englesko-latinski poljoprivrede, umarstva, veterine i primjenjene biologije. Zagreb: Profil International, 1999. http://www.acronymfinder.com/ http://oxfordadvancedlearnersdictionary.com/ http://www.Idoceonline.com/ http://www.macmillandictionary.cm/buzzword/entries http://www.glossarist.com/glossaries/lifestyle/beverages/wine.asp http://www.stratsplace.com/winepronon_dict.html http://www.winedefine.com/ http://www.aromadictionary.com/winearomas.html

Studenti aktivno sudjeluju u nastavi, posebice auditiv nim vjebama, prijevodima i sl., te izradom domaih zadaa. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitu. Informacije o napretku i e ventualnim problemima analiziraju se sa studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i u vrijeme konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samo -evaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Zoran Mirosav, prof. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

74

Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

Njemaki jezik II -

struni studij Prehrambene tehnologije OBVEZAN 1.

Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija

15 P+15 V 1

manje od 20% vie od 20%

Temeljni cilj kolegija je osposobljavanje studenata za stjecanje i razvijanje jezinih vjetina u kontekstu struke na razini B2. Poloen njemaki jezik I. Ulazne kompetencije ukljuuju sve to je u skladu s razinom znanja B2 Europskog referentnog okvira za jezike. Prikazati u glavnim crtama opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti kao to su kemija, kemija hrane i mikrobiologija. Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda. Integriranjem opih i specifinih principa i teorija, prepoznati potrebe i osmisliti rjeenja pri proizvodnji, konzerviranju, skladitenju i marketingu prehrambenih proizvoda. Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia. Interpretirati zakone i pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane. U sluaju nezadovoljavanja pravilnika ili standarda, utvrditi nedostatke u tehnolokom procesu i utvrditi korake za uvoenje odgovarajuih korektivnih mjera. Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Njemaki jezik II, moi: Primijeniti temeljna pravila u govornom i pisanom njemakom jeziku Razviti osnove strukovnog njemakog jezika i gramatike iz podruja ekonomije Uvrtavati struni vokabular u samostalnom i spontanom usmenom i pismenom izraavanju Razviti receptivne tehnike itanja i razumijevanja strukovnih tekstova Iznositi hipoteze na osnovu proitanih strunih tekstova, te strukturirati informacije pronaene u istom Prilagoava se nepoznanicama koritenjem opih i strunih rjenika Formulirati samostalne razgovore vezane uz struku Izraavanje strunih fenomena 16. Die Oxydation von Phosphor. (2 sata) 17. Kohlenstoff, C. (2 sata) 18. Produktionsbiologie. (2 sata) 19. Die Kohlenhydrate. (2 sata) 20. Die Photosynthese. (2 sata)

Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

75

Vrste izvoenja nastave:

Obveze studenata

21. Proteine. (2 sata) 22. Wiederholung. (2 sata) 23. Zustzliche bungen. (2 sat) 24. Die Wirkstoffe: Enzyme-Vitamine-Hormone. (2 sata) 25. Vitamine. (2 sata) 26. Physiologisch-chemische Vorgnge. (2 sata) 27. W elche Nahrungsmittel braucht unser Krper? (2 sata) 28. 6xMilch. (2 sata) 29. Wiederholung. (2 sata) 30. Semesterabschlu. (2 sata) predavanja 2.3. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi (student ima pravo najvie tri (3) puta izostati s nastave) Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Polaganje dva (2) kolokvija Na predavanjima i vjebama posjedovati propisane nastavne materijale 1 Pismeni ispit Istraivanje Referat 1,25 0,125 Seminarski rad Usmeni ispit 0,5 Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domaa zadaa (ostalo upisati) 0,125

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Usmeni ispit (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Usmeni ispit donosi do 30 bodova. 3. Kolokviji 1 i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 60 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. Studenti koji poloe oba kolokvija polau i usmeni dio ispita.

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

76

U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, usmeni ispit i evidencije pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Usmeni ispit 30 bodova Kolokviji 60 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Moro, S.(1998.): Deutsch in der Lebensmitteltechnologie, PTF Osijek, Osijek Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Brandi, D. (1996.): Njemako-hrvatski gospodarski i pravni rjenik, Informator, Zagreb. Jaki, B., Hurm, A.: (2004.): Hrvatsko-njemaki rjenik, kolska Knjiga, Zagreb. 0 5 2 Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Matas, . (1999): etverojezini poljoprivredno-veterinarski rjenik (hrvatsko-latinsko-englesko-njemaki), Profil International. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice auditivnim vjebama, prijevodima i sl., te izradom domaih zadaa. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata.

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima analiziraju se sa studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i u vrijeme konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samo-evaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

77

78

k1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi dr.sc. Nevenka Breslauer,prof.v.. Tjelesna i zdravstvena kultura II. Marija Blaievi,prof. Struni studij Prehrambena tehnologija Obavezan (O) 1. Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 0 30 V 1.

Temeljni cilj kolegija je omoguiti studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktinih znanja kojima e se osposobiti za samostalno cijeloivotno programiranje i provoenje procesa vjebanja, te stvoriti naviku za zdravim nainom ivota .
Nema uvjeta Ponavljanje nauenih motorikih struktura gibanja iz Tjelesne i zdravstvene kulture I. i II. Oekuje se da e student,nakon odsluanog kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura II.,moi : 1.Pravilno izvoditi tehniku vjebi u pripremnom i zavrnom dijelu sata (pripremne vjebe i vjebe istezanja) 2.Osmisliti i demonstrirati vjebe u pripremi tijela za fiziku aktivnost

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

3.Pravilno odabrati i upotrijebiti sportske rekvizite i pomagala 4.Razlikovati vjebe i nain treniranja motorikih i funkcionalnih sposobnosti 5.Koristiti odreena motorika znanja u momadskim i individualnim sportovima 6.Primjeniti kretne i tehnike strukture za vrijeme igre s osnovnim pravilima 7.Aktivno sudjelovati u organizacijskim oblicima rada (terenska nastava-izleti,planinarenje,orijentacijsko tranje,klizanje,) u svrhu poboljanja zdravstvene,obrazovne i odgojne kompon ente

79

1.Ponavljanje nauenih kretnih i tehnikih struktura koje su se obradile u zimskom semestru - (2 sata) 2.Osnove tenisa (metodika backhand udarca) 2 sata Odbojka (prezentacija osnovnih odbojkakih pravila) 3.Tenis (backhand udarac-metodike vjebe u paru) 2 sata Odbojka (simulacija odbojkakih stavova i kretanje u odbojkakim stavovima) 4.Tenis (vjebe na mrei) 2 sata Odbojka (uenje odbojkake koarice-vrno odbijanje iznad glave u paru) 5.Tenis (igra na mrei) 2 sata Odbojka (vrno odbijanje -zadaci na mrei u paru i trojci) 6. Tenis (backhand udarac- igra na mrei u paru) 2 sata Odbojka (vrno odbijanje preko glave-zadaci na mrei u paru) Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave 7.Tenis ( forehand i backhand udarac-zadaci na mrei) 2 sata Odbojka ( metodika donjeg podlaktinog odbijanja u paru) 8.Tenis (metodika tenis servisa) 2 sata Odbojka (donje podlaktino odbijanje-zadaci na mrei u paru i trojci) 9.Tenis (tenis servis- zadaci preko mree) 2 sata Odbojka (metodika donjeg servisa-zadaci u paru i na mrei) 10.Tenis (prezentacija o osnovnim pravilima igre i bodovanju u tenisu) 2 sata Odbojka (metodika gornjeg tenisservisa-zadaci u paru i na mrei) 11. Tenis (igra na mrei-primjena nauenih tehnikih elemenata u tenisu) 2 sata Odbojka (metodika sme udarca) 12. Odbojka (metodike vjebe u trojci na mrei-sme udarac,tehnika bloka i prijem lopte) 2 sata 13.Rad u stanicama (6 stanica s razliitim zadacima) 2 sata 14.Atletika (tranje zadanih dionica razliitim tempom) 2 sata 15.Natjecanje unutar grupa u momadskim i individualnim sportovima -2 sata predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava
(ostalo upisati)

2.4. Komentari: Teorijska predavanja i terenska nastava iz kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura I. i II. se provode u dijelu zimskog semestra,a seminari se dodjeljuju

Vrste izvoenja nastave:

80

studentima koji nemaju dovoljan broj dolazaka na nastavu kako bi ostvarili uvjet za potpis iz kolegija. Obveze studenata Pohaanje predavanja,vjebi i terenske nastave Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Predati kratko pisano izvjee (osobni podaci, sportski status,podruje interesa u sportu,zdravstveno stanje) Dolaziti prikladno odjeveni za nastavu (sportska oprema) Pohaanje nastave Pismeni ispit Projekt Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad Kontinuirana provjera Esej Referat znanja Kolokviji Aktivnost u nastavi Seminarski rad Usmeni ispit
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada redovnih studenata tijekom nastave; 1.Pohaanje nastave Od studenata se oekuje da redovito pohaaju vjebe ( minimalno 70% predvienih sati aktivne nastave) Za svakog studenta vodi se evidencija o pohaanju nastave i uspjesima proisteklim iz njegovog dodatnog rada i aktivnosti Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodi nastavni predava 2.Mogunosti dodatnih aktivnosti studenata Prisutnost na nastavi u obliku demonstratora vjebi Aktivni ili kategorizirani sporta (prema HOO-u) lan Veleuiline sportske ekipe na dravnom ili regionalnom prvenstvu lan Veleuiline sportske ekipe na upanijskim i gradskim prvenstvima i ligama Sudionik sportskih natjecanja u organizaciji Veleuilita 3.Seminarski rad Pravo na potpis kojim se u indeks potvruje uredno izvravanje propisanih obveza imaju studenti koji su bili prisutni na nast avi minimalno 70% od ukupnog broja nastavnih sati. U dogovoru s nastavnim predavaem obveze o prisutnosti na nastavi se reguliraju i putem dodatnih aktivnosti studenata koji su prethodno navedeni. U sluaju nedovoljnog broja dolazaka na nastavu davanje potpisa uvjetuje se pisanjem seminarskog rada na temu koju zadaje nastavni predava. Studenti koji ostvare manje od 50% dolazaka na nastavu nemaju pravo na potpis i duni su upisati kolegij ponovno u iduoj akademskoj godini.

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Naslov Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Nema obvezne literature

Broj primjeraka u knjinici

Dostupnost putem ostalih medija

81

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

1. Tudor O. Bompa, PhD (2006): Periodizacija- teorija i metodologija treninga, Gopal Zagreb 2. Dragan Milanovi (1997): Prirunik za sportske trenere, Fakultet za fiziku kulturu, Sveuilite u Zagrebu 3. Dr.sc.Ivan Novak (2006): Sportski marketing i industrija sporta, Mailing,d.o.o. Zagreb Studenti sudjeluju aktivno u nastavi (posebice vjebama), izvannastavnim aktivnostima i sportskim natjecanjima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi ,aktivnosti s tudenata te aktivnim i kategoriziranim sportaima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima u zavrnom dijelu sata i u terminu konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata ( studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te,po potrebi za izmjene i/ili dopun e studijskog programa kolegija,metoda rada te ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata.

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

82

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Temeljni cilj kolegija je upoznavanje studenata s principima i zakonodavnom osnovom kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane u Hrvatskoj i EU, metodama osiguranja zdravstveno ispravne hrane, kao i statistikim i analitikim metodama kontrole. S povezivanjem trita sigurnost hrane je postala internacionalna tema, problem koji zahtijeva harmonizaciju zakonodavstva na meunarodnom nivou, i povezivanje svih u prehrambenom lancu: od farme do stola. Cilj kolegija je osposobiti studente za poslove vezane uz metodologiju nadzora kakvoe i proizvodnju zdravstveno ispravne hrane. Nema Analizirati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode u prehrambenoj industriji. Interpretirati rezultate analize, te usporediti njihova svojstva i karakteristike sa zakonski odreenim standardima Odluiti o prihvatljivosti uporabe odnosno stavljanja u promet prehrambenih proizvoda U sluaju nezadovoljavanja Pravilnika ili standarda, utvrditi nedostatke u tehnolokom procesu i utvrditi korake za uvoenje odgovarajuih korektivnih mjera. Dr.sc. Svjetlana krabal, v. pred. Nadzor kakvoe i sigurnost hrane nema Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 7 45P + 30V 1

Struni studij Prehrambene tehnologije Obavezan 2.

Ciljevi kolegija

Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Nadzor kakvoe i sigurnost hrane, moi: Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja) Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave pripremiti planove kontrole hrane provesti laboratorijski nadzor kakvoe hrane pripremiti planove prijema i planove nadzora sigurnosti hrane organizirati strune poslove u proizvodnim pogonima na principima dobre proizvoake prakse, dobre higijenske prakse i HACCP-a demonstrirati implementaciju sustava nadzora kakvoe i zdravstvene ispravnosti hrane (ISO, HACCP, IFS, BRS)

1. Pojam kakvoe i razvoj na podruju kakvoe (3 sata) 2. Sigurnost i kakvoa hrane, zakoni, propisi o namirnicama (3 sata) 3. Koncept ISO, koncept HCCP-a (6 sati)

83

Izrada HACCP plana (4 sata) 4. Statistika kontrola kakvoe-kontrola procesa, ocjena sposobnosti procesa i planovi prijema (3 sata) Izrada plana prijema sirovina i plana kontrole (3 sata) 5. Procjena analitikih metoda i podataka (3 sata) 6. Pregled klasinih i suvremenih metoda u analitici namirnica (3 sata) 7. Principi, prikladnost, osjetljivost metoda (2 sata) 8. Znaaj i metode odreivanja vode (3 sata) Odreivanje vode suenjem (4 sata) 9. Znaaj i metode odreivanja mineralnih tvari (3 sata) Odreivanje pepela suhim spaljivanjem (4 sata) 10. Znaaj i metode odreivanja bjelanevina (3 sata) Odreivanje bjelanevina po Kjeldahlu (4 sata) 11. Znaaj i metode odreivanja masti (3 sata) Odreivanje masti po Soxhletu (4 sata) 12. Znaaj i metode odreivanja ugljikohidrata (3 sata) Polarimetrijsko odreivanje eera (4 sata) 13. Instrumentalne metode u analizi hrane (3 sata) 14. Senzorika kao znanstvena disciplina u analizi i vrednovanju hrane (2 sata) 15. Izrada i koritenje senzorskih testova (2 sata) Senzorska analiza okolade (2 sata) predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Polaganje kolokvija Praenje rada studenata (upisati udio u Nositi na nastavu biljenicu i kalkulator Pohaanje nastave 2,5 Pisani ispit Projekt 2.5. Komentari:

Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

84

ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi

Istraivanje Referat

Praktini rad Kontinuirana provjera znanja

(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2 0,5

Seminarski rad Usmeni ispit

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom nastave 1. Kolokviji 1 i 2. Student putem kolokvija moe ostvariti 40 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija, a za prolaz na svakom kolokviju potrebno je ostvariti minimalno polovicu predvienih bodova. 2. Pohaanje nastave. Student kroz redovite dolaske na predavanja moe ostva riti 1 do 10 bodova. 3. Kolokvij iz vjebi. Zavrni kolokvij iz laboratorijskih vjebi donosi najvie 10 bodova, a za prolaz je potrebno minimalno 5 bodova. 4. Aktivnost na nastavi Aktivnim sudjelovanjem u raspravama na nastavi, pisanjem domaih zadaa, te zalag anjem na izvoenju vjebi student moe ostvariti 1-10 bodova.

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Elementi ocjenjivanja: - Kolokviji teorija 60 bodova - Kolokvij vjebe 20 bodova - Dolasci na nastavu 10 bodova - Aktivnost 10 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta na ispitu Studenti koji ne ostvare minimalno 30 bodova na kolokviju (po 15 bodova na svakom kolokviju) duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pismeni dio isp ita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi Naslov Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Zakon o hrani, Pravilnici o kvaliteti proizvoda, Zakon o informiranju potroaa, Pravilnik o mikrobiolokim kriterijima za hranu, Pravilnik o kontaminantima. Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija Da (Internet)

M. Mandi (2006): Osnove senzorske procjene hrane. Prehrambeno -tehnoloki fakultet, Osijek

85

J. M. Juran, Frank M Gryna (1999): Planiranje i analiza kvalitete Preveo V. Katalini i . uljok. Mate, Zagreb.

ne

V. Turi (2000): HACCP i higijena namirnica. Vlatka Turi, Zagreb.

ne

Lj. Primorac (2007): Kontrola kakvoe hrane. Prehrambeno-tehnoloki fakultet, Osijek J. Trajkovi, M. Miri, J. Baras, S. iler (1983): Analize ivotnih namirnica. Tehnoloko- metalurki fakultet. Beograd. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) 0 ne

J. M. Kelly: Upravljanje ukupnom kvalitetom: Total Quality Management Preveo B. Petri. Potecon d. o. o. Zagreb, 1997. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata.

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) ili konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dop une studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

86

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Temeljni cilj kolegija je studente upoznati s osnovnim procesima koji su neophodni za transformaciju sirovina u prehrambene proizvode (hranu) prikladne za konzumiranje i skladitenje, kao i onima koji se dogaaju u hrani tijekom njezine prerade i skladitenja te ih osposobiti za navedene procese. Nema uvjeta Prikazati u glavnim crtama opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti kao to su kemija, kemija hrane i mikrobiologija. Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda. Integriranjem opih i specifinih principa i teorija, prepoznati potrebe i osmisliti rjeenja pri proizvodnji, konzerviranju, skladitenju i marketingu prehrambenih proizvoda. Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia. U sluaju nezadovoljavanja pravilnika ili standarda, utvrditi nedostatke u tehnolokom procesu i utvrditi korake za uvoenje odgovarajuih korektivnih mjera. Valorizirati i optimizirati tehnoloki proces proizvodnje kroz primjenu razliitih raunalnih programa. Osmisliti i razviti nove proizvode i unaprijediti tehnologije postojeih. Samostalno voditi proizvodnju u okviru prehrambene i ndustrije, te pokrenuti vlastiti obrt ili poduzee koje se bavi preradom hrane. Preuzeti etiku odgovornosti u odnosu sa kolegama, nadreenim i podreenim djelatnicima. Preuzeti materijalnu odgovornosti u radu sa ureajima, strojevima, i resursima u proizvodnji. Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Prehrambeno tehnoloko inenjerstvo moi: identificirati probleme mogue tijekom pojedinih procesa proizvodnje i prerade hrane interpretirati pojave koje se dogaaju u hrani tijekom proizvodnje, prerade i skladitenja prepoznati mogue nedostatke u proizvodnim procesima i njihov utjecaj na kvalitetu konanog proizvoda Maja Ergovi predava Prehrambeno inenjerstvo Nema Ravani, dipl.ing., Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Prehrambena Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 6 30(P)+30(V) 1.

tehnoloko

Struni studij tehnologija Obvezan 2.

manje od 20% vie od 20%

Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

87

 predvidjeti kritine toke unutar procesa proizvodnje i prerade koje dovode do degradativnih promjena konanog proizvoda baratati osnovama za razumijevanje, analizu, dizajniranje i provoenje procesa prerade i proizvodnje hrane 1.Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave Definicija podruja, definicija temeljnih pojmova u procesuiranju hrane (2 sata) - Mjerne jedinice, definicije, izvoenje (2 sata) 2. Fizika i termofizika svojstva (2 sata) - Pretvorba mjernih jedinica (2 sata) 3. Osnove procesa konzerviranja (2 sata) - Newtonske tekuine (2 sata) 4.Konzerviranje termikom sterilizacijom (2 sata) - Nenewtonske tekuine I (2 sata) 5.Konzerviranje hlaenjem i zamrzavanjem (2 sata) - Nenewtonske tekuine II (2 sata) 6. Konzerviranje u modificiranoj i kontroliranoj atmosferi (2 sata) - Sterilizacija (2 sata) Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave 7.Konzerviranje suenjem (2 sata) 8.Konzerviranje koncentriranjem (2 sata) - Jednostruko uparavanje bez recirkulacije sa silaznim optokom (2 sata) 9.Konzerviranje biolokim putem (2 sata) - Jednostruko uparavanje bez recirkulacije sa uzlaznim optokom (2 sata) 10.Konzerviranje dodacima (2 sata) - Jednostruko uparavanje sa recirkulacijom sa silaznim optokom (2 sata) 11. Minimalno procesirana hrana (2 sata) - Jednostruko uparavanje sa recirkulacijom sa suzlaznim optokom (2 sata) 12.Konzerviranje ionizirajuim zraenjem, konzerviranje otporom i indukcijom , konzerviranje pulsirajuim elektrinim poljem (2 sata) - Viestruko uparavanje (2 sata) 13.Konzerviranje pulsirajuim svjetlom, fotodinamika inaktivacija mikroorganizama, visokim tlakom, ultrazvukom (2 sata) - Viestruko uparavanje bez recirkulacije (2 sata) 14. Procesiranje mikrovalovima i radiofrekvencijama (2 sata)

88

- Viestruko uparavanje sa recirkulacijom (2 sata) 15. Ekstruzija (2 sata) predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje 2.2. Komentari:

Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

Obveze studenata

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Samostalno rjeavanje zadataka (domaa zadaa i vjebe) Pisanje domaih zadaa i rjeavanje zadataka na ploi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Polaganje kolokvija Nositi na nastavu milimetarski papir, biljenicu te kalkulator Pohaanje nastave 2,0 Pismeni ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Referat Kolokviji Aktivnost u nastavi 2,0 1,0 Seminarski rad Usmeni ispit

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae

(ostalo upisati)

1,0

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 0 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Domae zadae (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pisanje domaih zadaa i njihova prezentacija na ploi pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivno rjeavanje domaih zadaa moe ostvariti od do 0 do 10 bodova. 3. Kolokviji 1 i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj kolokvija. Student kroz kolokvije moe ostvariti 80 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, domaih zadaa i evidencije pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Domae zadae 10 bodova Kolokviji 80 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

89

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Lovri, T.: Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambenog inenjerstva, Zagreb : Hinus, 2003. Herceg, Z.:Procesi u prehrambenoj industriji : prehrambeno-procesno inenjerstvo 1, Zagreb : Plejada, 2011. Lelas, V.: Prehrambeno-tehnolosko inzenjerstvo 1 : fizicka svojstva hrane, Zagreb : Golden marketing - Tehnicka knjiga, 2006. Herceg, Z.: Procesi konzerviranja hrane : novi postupci, Zagreb : Golden marketing - Tehnika knjiga, 2008. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)
rd

Broj primjeraka u knjinici 5 5 5 2

Dostupnost putem ostalih medija

Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

J. G. Brennan, et al. : Food Engineering operations. 3 ed. , Elsevier Applied Science, London and New York, 1990. A. Ibarz, G. V. Barbosa-Canovas: Unit Operations in Food Engineering, CRC Press LLC, Boca Raton, London, New York, Washington D. C. , 2003. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata.

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

90

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Temeljni cilj kolegija je stjecanja prijeko potrebnog znanja iz biokemije i upoznavanje najvanijih molekula meusobno poveza nih u biolokom sustavu stanice, organa i organizma, te bolje razumijevanje biokemijskih promjena u razgradnji hrane Nema uvjeta Prikazati u glavnim crtama opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti kao to su kemija, kemija hrane i mikrobiologija. Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia. Preuzeti etiku odgovornosti u odnosu sa kolegama , nadreenim i podreenim djelatnicima. Preuzeti materijalnu odgovornosti u radu sa ureajima, strojevima, i resursima u proizvodnji. Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima o brade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda. dr.sc. Dinko Zima, v.pred. Biokemija Nema Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Prehrambena Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 6 30 P + 30 V 1.

Struni studij tehnologija Obvezan 2.

1.

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Biokemija: razlikovati osnovnu biokemijsku terminologiju, strukturu osnovnih kemijskih spojeva i molekula vanih za ivot i opstanak sta nice. objasniti osnovne biokemijske procese koji se zbivaju u stanici. objasniti meusobnu povezanost pojednih ciklusa i njihov energetski uinak. razlikovati biokemijske zakonitosti stanice, principe i vanost biokemijskih ciklusa te ulogu pojedinih biokemijskih procesa u ivotu stanice i samog organizma prepoznati molekularnu biokemijsku osnovu ivota, njenu vanost i napredak u biokemiji kao znanstvenoj grani. prepoznati utjecaj biokemijskih procesa na ivot i probavu 1. Uvod u biokemiju: uvod u kolegij biokemija, ime se bavi biokemija, povijest biokemije. Stanica i stanine strukture:stanina membrana kao zatitna barijera;uloga stanine membrane u komunikaciji s okolinom; stanine organele (2+2) 2. Aminokiseline: struktura i podjele aminokiselina;svojstva i uloge aminokiselina Peptidi, proteini: nomenklatura i odreivanje peptida;prirodni peptidi, resorpcija Strukture proteina: proteinske strukture, njihovo nastajanje i odreivanje;denaturacija i renaturacija

91

proteina;enzimi koji sudjeluju u razgradnji proteina; Razgradnja proteina, proteolitiki enzimi:razgradnja proteina in vivo i in vitro (2+2) 3. Vitamini: podjela, svojstva i vanost vitamina (2+2) 4. Koenzimi: koenzimi i prostetske skupine;prijenos grupa i njihov potencijal; koenzimi C1- i C2-metabolizma (2+2) 5. Enzimi i enzimska kataliza: energija aktivacije;enzimi kao imbenici ubrzavanja kemijskih reakcija;supstrati i inhibitori enz ima s primjerima, Enzimska kinetika (2+2) 6. Inhibicija enzima: specifinost enzimske k atalize;inhibicije enzima (2+2) 7. Ugljikohidrati - nomenklatura i struktura jednostavnih eera: monosaharidi i oligosaharidi;Razgradnja eera u probavnom + traktu;razgradnja i resorpcija ugljikohidrata u probavnom traktu;simport glukoze i Na ;glukoza u stanici (2+2) 8. Glikoliza:aerobna razgradnja glukoze;anaerobna razgradnja glukoze, alkoholno vrenje butirat)Glukogeneza:sinteza glukoze u organizmu;hormonska kontrola glukoneogeneze (2+2) (laktat, etanol, propionat,

Vrste izvoenja nastave:

Obveze studenata

9. Glikogen i metabolizam glikogena:metabolizam glikogena;bolesti vezane za spremanje glikogena; hormonska kontrola metabolizma glikogena (2+2) 10. Aktivirani eeri:UDP glukoza kao ravite metabolizma;sinteza laktoze;stvaranje i uloga glukuronske kiseline;glikoproteini;hijaluronska kiselina (2+2) 11. Ciklus pentoza fosfata:bioloki znaaj pentozafosfatnog ciklusa, Ciklus limunske kiseline:oksidativna dekarboksilacija piruvata;citratini ciklus i njegova energetska bilanca;bioloki znaaj citratnog ciklusa (2+2) 12. Masti i lipidi struktura masnih kiselinasastav mastirazgradnja masti u probavnom traktu; hilomikroni i lipoproteini;uloga lipoproteina i transport lipida; Sinteza masnih kiselina:biosinteza masnih kiselinabiosinteza kolesterola i njena regulacija;metabolizam kolesterola (2+2) 13. Razgradnja aminokiselina i transport duika u tijelu sisavaca:transaminaze i piridoksalfosfat;dezaminacija serina i treonina; transport duika do jetre;izluivanje amonijaka (2+2) 14. Oksidacijska fosforilacija:redoks reakcije: FAD i NAD;veza izmeu reakcija koje proizvode i onih koje troe energiju;energijo m bogati spojevi; Dobivanje ATP-a:disanje i sinteza ATP-a;mehanizam ATP sinteze;respiratorni lanac i termogeneza (2+2) 15. Biosineteza purina i pirimidina:biosinteza purina i pirimidina;regulacija purin i pirimidin biosinteze;djelovanje antimetabolita;Nukleinske kiseline:gradivni elementi;primarna struktura;vodikove veze;dvostruka uzvojnica; DNA i RNADNA biosinteza i uloga replikacija DNA;RNA biosinteza; (2+2) predavanja 2.6. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi

92

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Polaganje kolokvija Pohaanje nastave 2,0 Pisani ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Usmeni ispit 2,5 Referat Seminarski rad Aktivnost u nastavi 0,5 0,5

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae (ostalo upisati) 0,5

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave Elementi ocjenjivanja: - domae zadae - prisustvovanje predavanjima - kolokviji (3 kolokvija po 25 bodova) Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu - izvoenje vjebi 5 bodova 10 bodova 75 bodova 10 bodova

Da bi ostvarili prolaz preko kontinuiranog praenja studenti moraju napisati kolokvij minimalno za dovoljan (2). Studenti koj i kroz kontinuirano praenje ne skupe dovoljno bodova (51%) duni su izai na pismeni i usmeni isp it. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Broj primjeraka u knjinici 0 http://tkojetko.irb.hr/documents/6547_441.pdf Dostupnost putem ostalih medija

Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

Karlson P: Biokemija, kolska knjiga, Zagreb,1993

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) Naini praenja kvalitete koji

Milo. M: Osnove biokemije, skripta za internu upotrebu, Kemijsko 0 tehnoloki fakultet, Split Harperova ilustrirana biokemija, Medicinska naklada, Zagreb, 2011 L. Stryer, Biokemija, kolska knjiga, Zagreb, 1991 Kuak, A.,: Vjebe iz biokemije za kem-tehn. kole i gimnazije, Profil, 2010

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostali m

93

osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti stude nata. Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaj u se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dop une studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

94

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Temeljni cilj kolegija je osposobljavanje studenata za razumijevanje osnovnih pojmova organizacije i upravljanja, osnivanja gospodarske organizacije, poslovanja obrta, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, poduzea. Cilj je osposobiti studente za mogunost realizacije obrta, OPG -a i poduzea, te upravljanja istim. Nema uvjeta Mr. sc. Mario Hak, v. pred. Organizacija i upravljanje Nema Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 4 30P 1.

Struni studij prehrambena tehnologija Obavezan 2.

X manje od 20% vie od 20%

Nakon uspjenog savladavanja studijskog programa strunog studija Prehrambena tehnologija studenti e moi:
Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Integriranjem opih i specifinih principa i teorija, prepoznati potrebe i osmisliti rjeenja pri proizvodnji, konzerviranju, skladitenju i marketingu prehrambenih proizvoda. Interpretirati zakone i pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane. Samostalno voditi proizvodnju u okviru prehrambene industrije, te pokrenuti vlastiti obrt ili poduzee koje se bavi preradom hrane. Preuzeti etiku odgovornosti u odnosu sa kolegama, nadreenim i podreenim djelatnicima.

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Organizacija i upravljanje moi: obrazloiti faze osnivanja gospodarske organizacije definirati Organizaciju u suvremenom okruenju definirati pojam drutva kapitala i drutva osoba analizirati poslovne dogaaje, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige poduzetnika interpretirati gospodarsku odgovornost osnivaa drutva kapitala i drutva osoba prepoznati zakonske odredbe za osnivanje organizacije utvrditi vanosti podataka i informacija na tritu utvrditi kako pomou suvremenih tehnologija iskoristiti podatke.

95

1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave Povijesni razvoj i struktura Organizacije (2 sata) 2. Naela i ciljevi organizacije Faze drutvenog organiziranja (2 sata) 3. Pravne norme RH Zakonski i pravni okvir za osnivanje gospodarske organizacije (2 sata) 4. Osnivanje gospodarske organizacije Pojam trgovakog suda, tvrtke, prava i obveza pravnih i fizikih osoba (2 sata) 5. Drutva kapitala Dioniko drutvo, Drutvo s ogranienom odgovornou(2 sata) 6. Drutvo osoba Komanditno drutvo, Javno trgovako drutvo (2 sata) Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave 7. Osnivanje obrta Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, nain osnivanja, odgovornosti osnivaa (2 sata) 8. Jednostavno trgovako drutvo Nain osnivanja, odgovornosti osnivaa, prava i obveze ((2 sata) 9. Organizacijska struktura Elementi organizacijske strukture, Vrste organizacijske strukture, Organizacijski jaz (2 sata) 10. Poslovni procesi i poslovne funkcije (2 sata) 11. Upravljanje organizacijom (2 sata) 12. Organizacijska kultura Promjene organizacijske kulture (2 sata) 13. Etika u poslovanju (2 sata) 14. Poslovno i organizacijsko savjetodavstvo 15. Tendencije organizacije Globalno poslovanje (2 sata) X predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na mentorski rad daljinu 2.7. Komentari:

Vrste izvoenja nastave:

96

mjeovito e-uenje

(ostalo upisati)

Obveze studenata

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Rjeavanje postavljenih problema individualno i timski Polaganje kolokvija Pohaanje Pismeni 1 Projekt nastave ispit Eksperimentalni Istraivanje Praktini rad rad Esej Referat Kontinuirana provjera znanja Seminarski Kolokviji 2 (ostalo upisati) rad Aktivnost nastavi u Usmeni ispit
(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Praktini rad (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Prezentacija organizacijskih vjetina na ploi pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodov a. Student kroz aktivno rjeavanje domaih zadaa moe ostvariti od 3 do 15 bodova. 3. Kolokviji 1,2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Poloeni kolokviji donose odreeni broj kolokvija. Student kroz kolokvije moe ostvariti 75 bodova. Student treba poloiti dva kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, domaih zadaa i evidencije pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Praktini rad 15 bodova Kolokviji 75 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je

97

poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 1. Miroslav ugaj, Jusuf ehanovi, Marijan Cingula: ORGANIZACIJA, Varadin, 2004. 2. eljko Turkalj, POSLOVNA ORGANIZACIJA-praktikum, Osijek 2004. Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Kotler, P.: Upravljanje marketingom, MATE d.o.o., Zagreb, 2001. McDonald M.: Marketinki planovi- kako ih pripremati, kako ih koristiti, Masmedia, Zagreb, 2004.

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice praktinim radom i njihovom prezentacijom pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

98

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Cilj kolegija je stjecanje znanja o znaajkama voa i povra i njihovom znaaju u ljudskoj prehrani. U okviru predmeta studenti dobivaju spoznaje o najvanijim nainima prerade i uvanja voa i povra te preraevina . Studenti u sklopu laboratorijskih vjebi stjeu sposobnosti potrebne za analizu osnovnih sastojaka te detekciju promjena u sastavu i osobinama voa i povra potrebnih za uspjeno voenje skladinih kapaciteta i preraivakih pogona te kontrole hrane. Nema uvjeta Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia. Interpretirati Zakone i Pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane. Analizirati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode u prehrambenoj industriji Interpretirati rezultate analize, te usporediti njihova svojstva i karakteristike sa zakonski odreenim standardima Izraunati i obrazloiti normative u proizvodnji razliitih prehrambenih proizvoda Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Tehnologija konzerviranja i prerade voa i povra moi: Identificirati osnovne sastojke voa i povra Izvriti evaluaciju ulazne sirovine (voa i povra) Preporuiti eljene karakteristike ulazne sirovine za preradu u eljeni proizvod Utvrditi potrebne tehnoloke operacije za preradu u odreeni proizvod Procjeniti rizike i sprijeiti nepoeljne pojave pri skladitenju i preradi voa i povra Napraviti normative za pojedine tipove proizvoda Formulirati deklaracije na proizvodima od voa i povra Potvrditi kakvou sirovina u skladu sa Pravilnicima i Normama 33. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. Uvod u predmet, voe i povre kao sirovina.(3 sata) Odreivanje suhe tvari u plodovima i proizvodima od voa i povra (3 sata). v.pred.Valentina Obradovi dipl.ing. Tehnologija konzerviranja i prerade voa i povra Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 7 45P+45V 1.

Struni studij Prehrambena tehnologija Izborni 2.

Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

99

34. 35. 36. 37. 38.

Zrenje i dozrijevanje voa i povra. Objektivni i subjektivni znakovi zrelosti, klimakterijsko dozrijevanje, regulacija proce sa zrenja (3 sata). Odreivanje kiselosti u plodovima i preraevinama od voa i povra (3 sata) . Kemijski sastav voa i povra: ugljikohidrati s posebnim naglaskom na pektinske tvari, voda, minerali vitamini u vou i povru ( 3 sata). Suenje i koeficijent rehidracije voa i povra (3 sata). Kemijski sastav voa i povra: tvari boje, tanini, tvari arome. Neeljene pojave na kemijskim sastojcima voa i povra (3 sata). Kvalitativno odreivanje peroksidaze u povru ( 3 sata) Konzerviranje voa i povra skladitenjem u modificiranoj i kontroliranoj atmosferi (3 sata). Odreivanje stupnja esterifikacije istog pektina ( 3 sata). Konzerviranje voa i povra hlaenjem i zamrzavanjem. Priprema voa, trajnost, pozitivni i negativni uinci(3 sata)

2.6.Vrste izvoenja nastave:

Stabilnost tvari boje u vou i povru (3 sata) 39. Konzerviranje voa i povra termikom sterilizacijom, te koncentriranje uparavanjem (3 sata). Priprema vone pulpe i vone kae (3 sata). 40. Koncentriranje zamrzavanjem, membranskim procesima, te suenje voa i povra. Karakteristi ke, priprema, prednosti i nedostaci (3 sata). Laboratorij: analiza marmelade (3 sata) 41. Proizvodnja vonih sokova( 3 sata). Organoleptika vonih sokova (3 sata). 42. Proizvodnja proizvoda na bazi pektinskog gela (3 sata). Izraunavanje omjera mase voa i eera u proizvodnji marmelade ( 3 sata). 43. Proizvodnja kompota i kandiranog voa (3 sata). Raunanje normativa sirovine pri proizvodnji sokova ( 3 sata) . 44. Proizvodi od rajice ( 3 sata). Analiza koncentrata rajice (3 sata). 45. Bioloko konzerviranje povra ( 3 sata). Raunanje normativa pri proizvodnji koncentrata rajice ( 3 sata) 46. Marinirano povre ili povre u slano kiselom naljevu (3 sata). Terenska nastava, industrijske vjebe (5 sati) 47. Proizvodi od krumpira i trendovi u preradi voa i povra ( 3 sata) predavanja samostalni zadaci 2.7.Komentari: seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Na laboratorijske vjebe nositi kutu, biljenicu i kalkulator Obavezno sudjelovanje na industrijskim vjebama Izraditi referat Polaganje kolokvija Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji 2,5 3 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad 1 Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae(ostalo
(ostalo upisati)

2.8.Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

100

upisati)

Aktivnost u nastavi

0,5

Usmeni ispit

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom nastave 5. Kolokviji 1 i 2. Student putem kolokvija moe ostvariti 70 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija, a za prolaz na svakom kolokviju potrebno je ostvariti minimalno polovicu predvienih bodova. 6. Pohaanje nastave. Student kroz redovite dolaske na predavanja moe ostvariti 1 do 10 bodova. 7. Kolokvij iz vjebi. Zavrni kolokvij iz laboratorijskih vjebi donosi najvie 10 bodova, a za prolaz je potrebno minimalno 5 bodova. 8. Referat. Student je duan izraditi referat za koji moe ostvariti 1-10 bodova

2.10.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Elementi ocjenjivanja: - Kolokviji teorija 70 bodova - Kolokvij vjebe 10 bodova - Dolasci na nastavu 10 bodova - Seminarski rad 10 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta na ispitu Studenti koji ne poloe na kolokvije duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pismeni dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi Naslov Obradovi, V.:Tehnologija konzerviranja i prerade voa i povra -interna skripta, Veleuilite u Poegi, Poega, 2011. 2.11.Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Lovri, T., Piliota, V.: Konzerviranje i prerada voa i povra, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994. Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija On line stranici Veleuilita 6 na

101

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Hui, H.: Handbook of fruit and fruit processing, Blackwell publishing, Ames, 1994. Salunkhe, Kadam: Hanbook of fruit science and technology, CRC press, New York, 1995. Lozano, J.: Fruit manufacturing, Springer, New York, 2006. Alzamora, S.: Minimally processed fruits and vegetables Aspen Publishers, Gaithersburg, 2000. Separati i lanci iz raznih znanstvenih asopisa iz podruja prehramb ene tehnologije

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaj u se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) ili konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

102

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Temeljni ciljevi kolegija tehnologija vina su: 1. Prenijeti studen tu opa i posebna znanja potrebna za rad u vinarijama od najmanjeg do velikog kapaciteta kao i potrebno znanje za pokretanje privatnog obrta ili proizvodnje iz podruja vinarstva 2.K roz praktinu nastavu i vjebe pomoi studentu da usvoji vjetine izvoenja analiza i voenja tehnolokih postupaka u vinarstvu Usvojena i steena znanja iz predmeta s prve godine studija (kemija , biologija , mikrobiologija i kemija hrane) Prikazati u glavnim crtama opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti kao to su kemija, kemija hrane i mikrobiologija i njihovu primjenu u vinarstvu Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda. Integriranjem opih i specifinih principa i teorija, prepoznati potrebe i osmisliti rjeenja pri proizvodnji, konzerviranju, skladitenju i marketingu prehrambenih proizvoda. Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia. Interpretirati Zakone i Pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane. Analizirati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode u prehrambenoj industriji. Interpretirati rezultate analize, te usporediti njihova svojstva i karakteristike sa zakonski odreenim standardima Oekuje se da e student nakon poloenog ispita iz kolegija Tehnologija vina moi: Student bi mogao prosuditi i utvrditi predradnje za poetak berbe groa, nain prerade, vinifikacije i ostalo Student bi mogao izabrati odreeni reim prerade, voenja fermentacije i na taj nain utjecati na konaan kvalitet proizvoda Mogao bi predvidjeti na osnovu analitikih podataka razine kvalitete za pojedine are iz berbe Student bi trebao obrazloiti suradnicima planove i nain voenja pojedinih tehnolokih operacija Student bi trebao samostalno procijeniti kretanje trokova i poslovni rezultat Na osnovu organoleptikih nalaza prosuditi optimalne prinose i nivo kvalitete Predvidjeti kritina mjesta i mogue pogreke koje bi dovele do uruavanja kvalitete gotovih proizvoda 1. Priprema berbe (3 sata + vjebe) 2. Tehnologija prerade bijelih vina(3 sata + vjebe) mr. sc. Stanko Zrinak Tehnologija vina nema Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 7 45P + 45V 1

Struni studij Prehrambene tehnologije izborni 2.

Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

103

Vrste izvoenja nastave:

Obveze studenata

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Tehnologija prerade crnih vina (3 sata + vjebe) Fermentacija (3 sata + vjebe) Tehnologija bistrenja , stabilizacije i pripreme vina za punjenje (3 sata + vjebe) Tehnologija punjenja vina (3 sata + vjebe) Pravilnici i propisi od berbe do stavljanja vina u promet (3 sata) Senzorske analize vina (3 sata + vjebe) Kemija vina (3sata) Proizvodnja vina u bariqu (3 sata + vjebe) Osnovne analize i kontrola od posude do boce(3 sata + vjebe) Odleavanje i arhiviranje vina (3 sata) Pjenuava vina (3 sata + vjebe) Bioloka zamuenja i talozi (3 sata) Fizikalno kemijska zamuenja i talozi (3 sata) predavanja 2.8. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Pohaanje nastave (maksimalno 4 izostanka od 15 predavanja) Odraivanje vjebi (vjebe su po grupama pa su mogue zamjene i nadoknade) Terenska nastava posjet industrijskim pogonima nastojati svakako biti prisutan i napraviti izvjee Polaganje kolokvija Aktivno sudjelovanje na nastavi - odgovaranje na pitanja, izlasci na plou, komentari i slino Pohaanje nastave 3 Pismeni ispit Projekt Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad Kontinuirana provjera Esej Referat znanja 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Kolokviji Aktivnost u nastavi 2 Seminarski rad Usmeni ispit 1 (ostalo upisati) (ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (uvjet za potpis) Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Sudjelovanje u nastavi je uvjet za potpis (moe se izostati sa najvie 4 predavanja). Evidenciju prisutnih studenata na nasta vi vodit e nastavni predava. 2. Kolokviji 1,2 i 3 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 75 bodova. Student treba poloiti sva t ri kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija i rezultati usmenog ispita.

104

Elementi ocjenjivanja: Usmeni ispit Pohaanje nastave Kolokviji Ukupno 15 bodova 10 bodova 75 bodova 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 1.Edmund Lemperle : Mane vina ,Gaudeamus doo, Poega 2009. 1 2.Zorii M. : Podrumarstvo, Nakladni zavod Globus Zagreb, 1996. 7 Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

1.Ribereau - Gayon : Handbook of Enologgy, volume 1 and 2 , Wiley &Sons Ltd. 2007. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata.

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dop une studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata

105

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Glavni cilj kolegija je osposobiti studente za ukljuivanje u projektiranje novih postrojenja ili rekonstrukciju postojeih kako kao aktivni projektanti tehnologije tako kao i voditelji projekta, odnosno investicijske izgradnje. Nema uvjeta Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda. Integriranjem opih i specifinih principa i teorija, prepoznati potrebe i osmisliti rjeenja pri proizvodnji, konzerviranju, skladitenju i marketingu prehrambenih proizvoda. Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia. Interpretirati zakone i pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane. Izraunati i obrazloiti normative u proizvodnji razliitih prehrambenih proizvoda. Valorizirati i optimizirati tehnoloki proces proizvodnje kroz primjenu razliitih raunalnih programa. Osmisliti i razviti nove proizvode i unaprijediti tehnologije postojeih. Samostalno voditi proizvodnju u okviru prehrambene industrije, te pokrenuti vlastiti obrt ili poduzee koje se bavi preradom hrane. Preuzeti etiku odgovornosti u odnosu sa kolegama, nadreenim i podreenim djelatnicima. Preuzeti materijalnu odgovornosti u radu sa ureajima, strojevima, i resursima u proizvodnji. Maja Ergovi predava Ravani, dipl.ing., Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 6 30(P)+30(V) 1.

Osnove proizvodnog projektiranja Nema

Struni studij tehnologija Obvezan 2.

Prehrambena

Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Osnove proizvodnog projektiranja moi: pravilno tumaiti, usporediti i razlikovati faze tehnolo kog projektiranja definirati ulogu prehrambenog inenjera projektanta opisati, analizirati i usporediti mogua projektna/tehniko-tehnoloka rjeenja te definirati projektni zadatak crtati tehnoloke sheme i nacrte industrijskih postrojenja analizirati i izraditi bilancu tvari i energije za promatranu tehnolo ku cjelinu

106

definirati normative proizvodnje i analizirati procesne specifikacije razlikovati i odbrati alternativna tehnoloka rjeenja te procijeniti investicijska ulaganja pravilno tumaiti i razlikovati zakonske odredbe vezane za tehnoloko projektiranje i prehrambeno in enjerstvo usporediti i primijeniti steena znanja za izradu tehnolokog projekta

1.Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave Uvod u projektiranje: projektiranje kao kompleksna inenjerska djelatnost (4 sata) 2.Vanost i udio tehnologa pri projektiranju od ideja do putanja postrojenja u Proizvodnju (4 sata). 3.Obrada faza u projektiranju: izvedbena studija, investicijski (4 sata) program (ekonomski i tehniki dio), idejni, glavni i izvedbeni projekt (4 sata) 4.Postavljanje projektnog zadatka i osnovni pripremni radovi za donoenje ideje o investiranju (4 sata) 5.Analiza trita, sirovinske osnove, energetskih izvora i Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave radne snage (4 sata) 6.Izbor makrolokacije, mikrolokacije i situacijskog plana (4 sata) 7.Definiranje projekta: analiza tehnolokoga procesa (4 sata) 8.Prikaz moguih tehnolokih i tehnikih rjeenja prema postavljenom projektnom zadatku (2 sata) 9.Izbor kapaciteta: instalirani, optimalni tehni ki i ekonomski kapacitet (4 sata) 10.Izrada situacijskog plana s rasporedom proizvodnih i pomonih proizvodnih Objekata (4 sata) 11. Upoznavanje s osnovnim principima graevinarstva (4 sata) 12. Konstrukcijski materijali, izvedba procesnih i pomonih sustava (4 sata) 13.Opi zahtjevi za projektiranje i izvedbu objekta u poslovanju s hranom (4 sata) 14.Posebni zahtjevi za projektiranje i izvedbu objekta u poslovanju s hranom (4 sata) 15.Zakonodavstvo (2 sata) predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava Obveze studenata 1.Pohaanje predavanja i vjebi 2.3. Komentari:

Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

107

2.Samostalno rjeavanje zadataka (projektni zadatak) 3. Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu 4. Polaganje kolokvija Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 2,0 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae
(ostalo upisati)

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

2,0 1,0

1,0

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 0 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi v odit e nastavni predava. 2. Projektni zadatak (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Izrada projektnog zadatka i njegova prezentacija pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodova. Student kroz samostalnu izradu projektnog zadatka moe ostvariti od do 0 do 10 bodova. 3. Kolokviji 1 i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj kolokvija. Student kroz kolokvije moe ostvariti 80 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, projektnog zadatka i evidencije pohaanja nastave. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Projektni zadatak 10 bodova Kolokviji 80 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi.

108

Naslov F. ef, 1988. Oluji: Projek tiranje procesnih postrojenja, Kemija u industriji, Zagreb

Broj primjeraka u knjinici

Dostupnost putem ostalih medija

M. Bili, D. Veli: Optimiranje i projektiranje industrijskih procesa odabrana poglavlja, Interna skripta, Prehrambeno tehnoloki fakultet Osijek, 2003. I. Vea, B. Bili, D. Baji: Projektiranje proizvodnih sustava - digitalni udbenik. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2004. Vavra, I., Petrov, Lj.: Osnovi projektovanja, Univerzitet u Novom Sadu, 1975 Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Zakona o prostornom ureenju i gradnji NN 76/07 Zakona o zatiti okolia NN 110/07 Pravilniku o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore NN 114/03 Tehnike propise za zidane konstrukcije NN 1/07 Tehniki propisi za prozore i vrata NN 69/06 www.nn.hr www.nn.hr www.nn.hr www.nn.hr www.nn.hr www.nn.hr

Zakon o gradnji NN 175/03

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Lopez-Gomez, G.V. Barbosa-Canovas, Food Plant Design (Food Science and Technology), Marcel Dekker, 2005. Z. B. Maroulis, G. D. Saravacos, Food Process Design (Food Science and Technology), Marcel Dekker, 2003. C. Barker, S., Kimmings, C., Philips, GCSE Design and Technology: Food Technology, Causeway Press, 1996. E. Beer, Prirunik za dimenzioniranje ureaja kemijske procesne industrije, SKTH/KUI, Zagreb, 1994 W. D. Seider, J. D. Seader, D. R. Lewin, Proces Design Principles Synthesis, Analysis and Evaluation of Process Flowsheets, J. Wiley & Sons, 2000.

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom projektnog zadatka i njihovom prezentacijom pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nast avi i aktivnosti studenata. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

109

110

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Cilj kolegija je stjecanje osnovnih znanja iz podruja higijene i sanitacije u proizvodnji hrane. Budui da je proizvodnja zdravstveno ispravne hrane tema kojom su proizvoai hrane u svijetu, pa tako i kod nas, najvie zaokupljeni cilj je osposobiti studente da prilikom proizvodnje hrane vode rauna o: prevenciji mikrobioloke kontaminacije hrane, uinkovitim postupcima ienja, upotrebi odgovarajuih sanitacijskih sredstava, primjeni dobre proizvoake prakse, odravanju procesnih postrojenja, higijeni osoblja, higijenskom rukovanju hranom te HACCP programu. Nema uvjeta Prikazati u glavnim crtama opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti kao to su kemija, kemija hrane i mikrobiologija. Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda. Integriranjem opih i specifinih principa i teorija, prepoznati potrebe i osmisliti rjeenja pri proizvodnji, konzerviranju, skladitenju i marketingu prehrambenih proizvoda. Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia. Odluiti o prihvatljivosti uporabe odnosno stavljanja u promet prehrambenih proizvoda U sluaju nezadovoljavanja pravilnika ili standarda, utvrditi nedostatke u tehnolokom procesu i utvrditi korake za uvoenje odgovarajuih korektivnih mjera. Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Higijena i sanitacija moi: Nabrojati i opisati osnovne pojmove vezane uz higijenu i sanitaciju Obrazloiti zato je vana higijena i sanitacija u prehrambenoj industriji Predvidjeti posljedice loeg i neuinkovitog ienja, dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije Ocijeniti vanost osobne higijene, higijene u proizvodnom procesu i higijene okolia Interpretirati naine spreavanja zaraznih bolesti Utvrditi procese zatite hrane od potencijalnih opasnosti kontamnacije Odabrati i preporuiti odgovarajua komercijalna sredstva za ienje i dezinfekciju pred. Helena Mareti, dipl.ing. Higijena i sanitacija Nema Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Prehrambena Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 5 30 P + 15 V 1.

Struni studij tehnologija Obvezan 2.

Ciljevi kolegija

Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (410 ishoda uenja)

111

1.

Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. Definiranje higijene i sanitacije, te pojmova vezanih uz iste (2 sata)

2. Higijena zraka i zemljita (2 sata) 3. Hihijena vode. Proiavanje pitke i otpadne vode (2 sata) Izlaganje seminarskih radova studenata (1 sat) 4. Higijena okolia i zbrinjavanje otpada. Ekologija (2 sata) 5. Osobna higijena. Higijena rukovanja i pripreme hrane. Uloga sanitarne inspekcije (2 sata) Izlaganje seminarskih radova studenata (1 sat) 6. Ureenje pogona za preradu hrane.(2 sata) Izlaganje seminarskih radova studenata (1 sat) 7. Naini na koje se hrana kontaminira. Trovanje i spreavanje trovanja hranom (2 sata). 8. Mikroorganizmi uzronici trovanja hranom. Crijevni paraziti. Epidemija. (2 sata). Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave Izlaganje seminarskih radova studenata (1 sat) 9. Dezinfekcija. (2 sata) 10. Dezinsekcija. (2 sata) 11. Deratizacija. (2 sata) Terenska nastava (obilazak neke prehrambene industrije vidjeti kako su i gdje postavljeni mamci i deratizacijske kutije, te naine pranja i ienja u samom pogonu) (3 sata) 12. Sanitacija. (2 sata) Izlaganje seminarskih radova studenata (1 sat) 13. Sustavi za ienje i dezinfekciju (2 sata) Izlaganje seminarskih radova studenata (1 sat) 14. HACCP sustav (2 sata) Izlaganje seminarskih radova studenata (1 sat) 15. Alergeni u hrani. (2 sata) predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Pohaanje predavanja i seminara (vjebi) Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Izrada seminarskog rada na zadanu temu Polaganje kolokvija Pohaanje nastave 1,5 Pisani ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Referat 1

2.7. Komentari:

Vrste izvoenja nastave

Obveze studenata Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja

112

Kolokviji Aktivnost u nastavi

1,5 1

Seminarski rad Usmeni ispit

(ostalo upisati) (ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Referat (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pisanje seminarskih radova i njihova prezentacija pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodova. Student kroz izradu i prezentaciju rada moe ostvariti od 1 do 10 bodova. 3. Kolokviji 1 i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 80 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, seminarski rad i evidencije pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Referat 10 bodova Kolokviji 80 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Vodii dobre higijenske prakse Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija internet

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

V. Turi (2000): HACCP i higijena namirnica. Zagreb N. G. Marriott (1997): Essentials of food sanitation., International Thomson Publishing.

113

S. Durakovi (1996): Primjenjena mikrobiologija. PTI Zagreb S. Durakovi (1991): Prehrambena mikrobiologija. Medicinska naklada Zagreb. S. Durakovi, L. Durakovi (2001): Mikrobiologija namirnica. Kugler Zagreb. lanci i separati iz raznih znanstvenih i strunih asopisa.

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) ili konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

114

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Cilj kolegija je upoznati studente strunog studija s osnovnim propisima koji reguliraju podruje proizvodnje i prometa hrane, kako na nacionalnoj tako i na europskoj i meunarodnoj razini. Nadalje, cilj je osposobiti studente za interpretiranje i primjenu pravnih pravila koja se tiu premetne materije. Nema uvjeta v.pred.Dragana Bjeli Zakonski propisi proizvodnje hrane Nema na podruju Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 5 30 P + 15 S 1.

Struni studij Prehrambena tehnologija O 2.

X manje od 20% vie od 20%

Interpretirati zakone i pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane. Oekuje se da e student nakon poloenog ispita iz kolegija Zakonski propisi na podruju proizvodnje hrane moi: interpretirati opa naela propisa o hrani usporediti oznaku izvornosti i oznaku zemljopisnog podrijetla primijeniti pravilo (zakon) kritiki prosuivati ulogu Hrvatske agencije za hranu valorizirati sustav slubenih kontrola u RH zakljuiti o vanosti europskog i meunarodnog zakonodavstva u proizvodnji i prometu hrane objasniti akreditaciju i normizaciju 1.Uvod u kolegij, detaljni izvedbeni plan nastave; Hrana- pojam, Hrvatsko zakonodavstvo u proizvodnji i prometu hrane (3 sata) 2.Opa naela propisa o hrani (3sata)

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

3.Deklariranje ili oznaavanje hrane (3 sata) 4.Zahtjevi vezani za zdravstvenu ispravnost hrane (2 sata) 5.Hrvatska agencija za hranu (4 sata) 6.Nova hrana, GM hrana (2 sata)

115

7.Slubene kontrole (4 sata) 8.Oznaka izvornosti (2 sata) 9.Oznaka zemljopisnog podrijetla (2 sata) 10.Sustav brzog uzbunjivanja hitne mjere i upravljanje krizom (3 sata) 11.Akreditacija (3 sata) 12.Normizacija (3 sata) 13.Sadraj i primjena standarda serije ISO 9000 i 17000 (3 sata) 14. Europsko zakonodavstvo u proizvodnji i prometu hrane (4 sata) 15.Codex Alimentarius (3 sata) predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava 1.Pohaanje nastave i seminara 2.Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Obveze studenata 3.Izrada i prezentiranje seminarskog rada 4.Polaganje kolokvija 5.Noenje na nastavu Zakona o hrani i biljenice Pohaanje nastave 1,5 Pismeni ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Referat Kolokviji Aktivnost u nastavi 2 0,5 Seminarski rad Usmeni ispit 1 Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja
Domae zadae (ostalo upisati)

Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

15.1.

Komentari:

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1.Pohaanje nastave i seminara (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Student kroz dolaske na nastavu moe ostvariti do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodi predmetni nastavnik. 2.Aktivnost na nastavi (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Student kroz aktivno sudjelovanje na nastavi moe ostvariti do 10 bodova. 3.Seminarski radovi (sastavni dio ukupne ocjene predmeta)

116

Student tijekom semestra pie seminarski rad i prezentira ga pred ostalim studentima te na taj nain moe ostvariti do 10 bod ova. 4.Kolokviji (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Tijekom semestra student pie dva kolokvija, a na svakom kolokviju moe ostvariti do 35 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija, a konanu ocjenu formiraju rezultati kolokvija i seminarskih radova te evidencija aktivnosti na nastavi i pohaanj a nastave. Elementi ocjenjivanja: 1.Pohaanje nastave: 10 bodova 2.Aktivnost na nastavi: 10 bodova 3.Izdrada i prezentiranje seminarskog rada: 10 bodova 4.Kolokviji: 2x35 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Student koji ne poloi kolokvij (ili mu ne pristupi) duan je pristupiti pisanom i usmeno m dijelu ispita, a preduvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi Naslov 1.Zakon o hrani NN 46/07, 84/08, 155/08, 55/11 2.Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda NN 139/10 3.Zakon o normizaciji NN 163/03 4.Zakon o akreditaciji NN 158/03, 75/09 Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija www.nn.hr www.nn.hr www.nn.hr www.nn.hr www.nn.hr www.nn.hr

Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

5.Zakon o zatiti potroaa NN 79/09, 125/07, 79/09, 89/09, 78/12 6.Pravilnik o opem deklariranju ili oznaavanju hrane NN 114/04, 128/04, 34/05

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

1.Hadiosmanovi, M., Zdravstvena ispravnost, sigurnost i higijena hrane, asopis Meso, VOL VI (2004) br.3 (http://hrcak.srce.hr) 2.Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga NN br. 173/2003, 76/2007, 49/2011 3.Pravilnik o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga NN br. 72/2004, 117/2007, 66/2011

117

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Kvaliteta se prati evidencijom pohaanja nastave te aktivnosti studenata. Analizira se uspjenost studenata na kolokvijima i ispitima, a krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija putem studentskih anketa.Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenje kvalitete izvedbe nastave, a informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izra du samoevaluacije nastavnika te za eventualne izmjene i dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata

118

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Cilj kolegija je stjecanje znanja o osobinama vode, tehnolokim postupcima priprave vode za pie i tehnolokim postupcima obrade otpadnih voda. Upoznavanje sa higijensko zdravstvenim standardima kakvo e vode. Upoznavanje s analizama vode te pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie. Nema uvjeta Prikazati u glavnim crtama opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti kao to su kemija, kemija hrane i mikrobiologija Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia U sluaju nezadovoljavanja pravilnika ili standarda, utvrditi nedostatke u tehnolokom procesu i utvrditi korake za uvoenje odgovarajuih korektivnih mjera Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Tehnologija voda i obrade otpadnih voda moi: Nabrojati i opisati vode za pie Obrazloiti tehnoloke postupke proizvodnje i obrade vode Predvidjeti posljedice pojedinih tehnolokih postupaka proizvodnje i obrade otpadnih voda Prosuditi ovisnosti fizikalnih, kemijskih i biolokih pokazatelja kakvoe vode Utvrditi fizikalne kemijske i bioloke postupke tehnologije vode za pie Iskazati vanost dezinfekcije vode, postupke proiavanja otpadnih voda i analize vode Preporuiti postupke obrade otpadnih voda 1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. Definiranje kakvoe vode (2 sata) Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave Upoznavanje sa radom u kemijskom laboratoriju, mjere opreza pri radu sa kemikalijama (2 sata) 2. Voda za pie dostupni izvori pitke vode (2 sata) Uzorkovanje vode za pie (2 sata) 3. Fizikalni pokazatelji kakvoe vode (2 sata) Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (2 sata) 4. Kemijski pokazatelji kakvoe vode (2 satas) A analiza standardizirani postupci analize vode za pie (2 sata) Struni studij Prehrambena tehnologija Obavezan 2. pred. Ferdinand Troha dipl.ing. Tehnologija vode i obrade otpadnih voda Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 7 30P+30V 1.

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

119

5. Tvrdoa vode otopljeni plinovi i ostali kemijski pokazatelji (2 sata) utvrivanje ukupne tvrdoe (2 sata) 6. Bioloki pokazatelj kakvoe vode (2 sata) Elektrovodljivost (2 sata) 7. Sistematizacija i klasifikacija vode za pie (2 sata) Odreivanje sadraja spojem duika vode za pie (2 sata) 8. Tehnoloka priprema vode za pie (2 sata) Odreivanje nitrata i nitrita u vodi za pie (2 sata) 9. Ionska izmjena (2 sata) Odreivanje klorida i sulfata u vodi za pie (2 sata) 10. Membranski postupci mikrofiltracija (2 sata) Dekarbonizacija vode i mekanje vode (2 sata) 11. Membranski postupci ultrafiltracija i nanofiltracija (2 sata) Flokulacija koloidno dispergiranih est ica u vodi JAR testom (2 sata) 12. Rashladna, kotlovska i procesna voda (2 sata) Mehaniki postupci proiavanja otpadnih voda (2 sata) 13. Postupci proiavanja otpadnih voda (2 sata) Fizikalno kemijski i bioloki postupci obrade otpadnih voda (2 sata) 14. Flotacija (2 sata) CUPOV Poega obrada otpadnih voda (2 sata) 15. Biokemija, mikrobiologija i kinetika aerobnih biolokih procesa obrade otpadnih voda (2 sata) Analiza otpadnih voda prehrambene industrije (2 sata) predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi 2.8.Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Na vjebe nositi kutu, biljenicu i kalkulator Polaganje kolokvija Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 2.10.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 3 1 2 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae upisati) zadae(ostalo 1

2.7.Komentari:

2.6.Vrste izvoenja nastave:

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom nastave 9. Kolokviji 1 i 2. Student putem kolokvija moe ostvariti 70 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija, a za prolaz na svakom kolokviju potrebno je ostvariti minimalno polovicu predvienih bodova.

120

10. Pohaanje nastave. Student kroz redovite dolaske na predavanja moe ostvariti 1 do 10 bodo va. 11. Kolokvij iz vjebi. Zavrni kolokvij iz laboratorijskih vjebi donosi najvie 10 bodova, a za prolaz je potrebno minimalno 5 bodova. 12. Aktivnost na nastavi Aktivnim sudjelovanjem u raspravama na nastavi, pisanjem domaih zadaa, te zalaganjem na izvoenju vjebi student moe ostvariti 1-10 bodova.

Elementi ocjenjivanja: - Kolokviji teorija 70 bodova - Kolokvij vjebe 10 bodova - Dolasci na nastavu 10 bodova - Aktivnost 10 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta na ispitu Studenti koji ne poloe na kolokvije duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pismeni dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi Naslov 1. S. Durakovi, Primijenjena mikrobiologija,PTI, Znanstveno struna bi blioteka, Zagreb, 1996 2. S. Durakovi, Prehrambena mikrobiologija, Medicinska naklada Zagreb, 1991. Broj primjeraka u knjinici 5 5 Dostupnost putem ostalih medija

2.11.Obvezna literatura (dostupna knjinici i putem ostalih medija)

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

3.M. ivah, Tehnologija pripreme tehnikih voda u termoenergetici, Nakladnika 2 djelatnost M. ivak, Zagreb, 2002. 1. Greenberger A. F., Clesceri L. S., Eaton A. D. (1992) Standard method for the examination od water and wastewater, Public haalt Association, Washington 2. ivak M. (2002) Tehnologija pripreme tehnikih voda u termoenergetici, Nakladnika djelatnost, Zagreb 3. S. Tedeschi. (1997) Zatita voda, HDGI, Zagreb 4. V. S. Rukavina, D. Damjanovi (1989) Tehnologija vode, Savez energetiara, Beograd 5. I. Mijatovi (1996), Tehnologija vode (interne skripte) PBF Zagreb 6. V. Kora (1985) Tehnologija vode za potrebe industrije, Udruenje za tehnologiju vode, Beograd 7. H. B. Pols, G. H. Harmnsen (1994), Industrial wastewater treatment today and tomorrow, Institute for Inland Water Management and Waste water Treatment, Lelystad Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata.

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i

121

kompetencija

Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) ili konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete i zvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

122

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Cilj kolegija je stjecanje znanja vezana za proizvodnju konditorskih i srodnih proizvoda, poevi od sirovina za njihovu proizvodnju preko svih faza izrade svakog od pojedinog proizvoda. Znaajna pozornost e se posvetiti sirovinama za izradu navedene skupne proizvoda s obzirom na znaenje sirovine za kvalitetu proizvoda. Studenti e na vjebama stei praktina iskustva vezano uz tehnoloke procese proizvodnje konditorskih proizvoda. Nema Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia. Interpretirati Zakone i Pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane. Analizirati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode u prehrambenoj industriji Interpretirati rezultate analize, te usporediti njihova svojstva i karakteristike sa zakonski odreenim standardima Izraunati i obrazloiti normative u proizvodnji razliitih prehrambenih proizvoda Dr.sc. Svjetlana krabal, v. pred. Tehnologija proizvoda nema konditorskih i srodnih Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.10. Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 7 45P + 45V 1

Struni studij prehrambene tehnologije Izborni 2.

x manje od 20% vie od 20%

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Tehnologija konditorskih i srodnih proizvoda, moi: 2. Identificirati osnovne sastojke sirovina za konditorske proizvode 3. Izvriti evaluaciju ulaznih sirovina 4. Preporuiti eljene karakteristike ulazne sirovine za preradu u eljeni proizvod 5. Utvrditi potrebne tehnoloke operacije za preradu u odreeni proizvod 6. Procijeniti rizike i sprijeiti nepoeljne pojave pri skladitenju gotovih proizvoda 7. Napraviti normative za pojedine tipove proizvoda 8. Formulirati deklaracije na proizvodima 9. Potvrditi kakvou sirovina u skladu sa Pravilnicima i Normama 1. Proizvodi, podjela i potronja. (3 sata) 2. Sirovine u proizvodnji konditorskih proizvoda (m asti, eer, mlijeko, boje, emulgatori). (3 sata)

123

3. Kakao zrno, fermentacija, suenje i skladitenje. (3 sata) 4. Vrste kakao proizvoda. (3 sata) 5. Proizvodnja kakao mase, kakao praha, kakao maslaca (3 sata i 6 sati industrijske vjebe) 6. Proizvodnja okoladne mase. (4 sata i 6 sati industrijske vjebe) 7. Svojstva kakao maslaca i zamjenske masti. (3 sata) 8. Proizvodnja okolade. (3 sata i 6 sati industrijske vjebe) 9. Reoloka svojstva okolade. (3 sata) 10. Proizvodi slini okoladi. (3 sata i 3 sata industrijske vjebe) 11. Krem proizvodi. (3 sata i 3 sata industrijske vjebe) 12. Bombonski proizvodi, proizvodnja. (3 sata i 6 sati industrijske vjebe) 13. Proizvodnja pjenastih proizvoda, halve, marcipana, persipana, fondana, komprimata, rahatlokuma, komprimata, proizvoda i vakaih guma. (3 sata i 6 sati industrijske vjebe) 14. Proizvodnja vafla, keksa i snack proizvoda. (3 sata i 5 sati industrijske vjebe) 15. Zakonska regulativa. (2 sata) Izrada deklaracija (vjebe 3 sata) x predavanja seminari i radionice x vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Polaganje kolokvija Nositi na vjebe kutu, biljenicu i kalkulator Pohaanje nastave 3 Pismeni ispit Eksperimentalni rad 1 Istraivanje Esej Referat Kolokviji Aktivnost u nastavi 2 1 Seminarski rad Usmeni ispit Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae
(ostalo upisati)

grila

15.1. samostalni zadaci multimedija i mrea mentorski rad

(ostalo upisati)

Komentari:

Vrste izvoenja nastave:

laboratorij

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom nastave 13. Kolokviji 1, 2 i 3. Student putem kolokvija moe ostvariti 60 bodova. Student treba poloiti tri kolokvija, a za prolaz na svakom kolokviju potrebno je ostvariti minimalno polovicu predvienih bodova. 14. Pohaanje nastave. Student kroz redovite dolaske na predavanja moe ostvariti 1 do 10 bodova. 15. Izvjetaj sa vjebi. Izvjetaji iz industrijskih vjebi donosi najvie 10 bodova, a za prolaz je potrebno minimalno 5 bodova . 16. Aktivnost na nastavi Aktivnim sudjelovanjem u raspravama na nastavi, pisa njem domaih zadaa, te zalaganjem na izvoenju vjebi student moe ostvariti 1-10 bodova.

124

Elementi ocjenjivanja: - Kolokviji teorija 60 bodova - Izvjetaji vjebe 20 bodova - Dolasci na nastavu 10 bodova - Aktivnost 10 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta na ispitu Studenti koji ne ostvare minimalno 30 bodova na kolokviju (po 10 bodova na svakom kolokviju) duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita.. Uvjet za izlazak na usmeni dio is pita je poloen pismeni dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi Naslov S. T. Beckett (1999): Industrial chocolate manufacture and use. Blackwell Science. L. Goldoni (2004): Tehnologija konditorskih proizvoda. I. dio. Kugler, Zagreb. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Broj primjeraka u knjinici 0 0 Dostupnost putem ostalih medija Da (Internet) ne

L. Goldoni (2004): Tehnologija konditorskih proizvoda. II. dio. Kugler, Zagreb.

ne

M. Gavrilovi (2009):Tehnologija konditorskih proizvoda. Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

R. J. Clarke, R. Macrae: Coffee-Technology. Elsevier Applied Science, London, New York, 1987. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) ili konzultacija.

125

Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dop une studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

126

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Temeljni ciljevi kolegija tehnologija jakih alkoholnih pia, piva i octa su: 1. Prenijeti studentu saznanja i iskustva te ga na taj nain osposobiti za rad u industriji jakih alkoholnih pia, piva i octa 2. Up oznati studenta sa zakonskim propisima i pravilnicima kao i propisima potrebnim za pokretanje privatne proizvodnje bilo koje veliine. Usvojena i steena znanja iz predmeta s prve godine studija (kemija, biologija, mikrobiologija i kemija hrane) Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda. Interpretirati zakone i pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane. Analizirati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode u prehrambenoj industriji. Interpretirati rezultate analize, te usporediti njihova svojstva i karakteristike sa zakonski odreenim standardima Odluiti o prihvatljivosti uporabe odnosno stavljanja u promet prehrambenih proizvoda U sluaju nezadovoljavanja pravilnika ili standarda, utvrditi nedostatke u tehnolokom procesu i utvrditi korake za uvoenje odgovarajuih korektivnih mjera. Izraunati i obrazloiti normative u proizvodnji razliitih prehrambenih proizvoda. Oekuje se da e student nakon poloenog ispita iz kolegija Tehnologija jakih alkoholnih pia moi: Utvrditi normative i izabrati kvalitetne sirovine za proizvodnju jakih alkoholnih pia , piva i octa Izabrati i preporuiti odreene tehnoloke postupke za dobivanje kvalitetnih proizvoda Obrazloiti i preporuiti naine voenja fermentacije Izloiti planove rada i obrazloiti naine voenja pojedinih operacija Predvidjeti nedostatke postojeih tehnolokih procesa i osmisliti mogua rjeenja za poboljanja 1. Zakonski propisi, prijava proizvodnje, troarine (3 sata + 3 sata vjebe u uioni) 2. Sirovine za proizvodnju, tehnoloka zrelost (3 sata + 3sata laboratorij) 3. Fermentacija (3 sata + 3 sata laboratorij) 4. Destilacija (3 sata + terenska nastava u klijeti cijeli dan, 7 punih sati ili 9 sati vjebi) 5. Proizvodnja pirita iz melase (3 sata) mr.sc. Stanko Zrinak Tehnologija jakih alkoholnih pia nema Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 7 45P + 45V 1

Struni studij tehnologije izborni 2.

Prehrambene

Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

127

6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Vrste izvoenja nastave:

Obveze studenata

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Vrste kolona, problem s karbamatima (3 sata) Starenje i odleavanje (3 sata) Finalizacija i punjenje (3 sata + terenska nastava posjet industriji cijeli dan, 9 sati vjebi) Sirovine u pivarstvu (3 sata) Proizvodnja slada (3 sata) Priprema sladovine i fermentacija (3 sata) Finalizacija i punjenje piva (3 sata + posjet industrijskom pogonu cijeli dan ili 9 sati vjebi) Sirovine i propisi u proizvodnji octa (3sata) Postupci proizvodnje i vrste ureaja za fermentaciju octa (3sata) Finalizacija i punjenje (3 sata + terenska nastava posjet industriji cijeli dan ili 9 sati vjebi) predavanja 15.2. samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Pohaanje nastave (maksimalno 4 izostanka od 15 predavanja) Odraivanje vjebi (vjebe su po grupama pa su mogue zamjene i nadoknade) Terenska nastava posjet industrijskim pogonima nastojati svakako biti prisutan i napraviti izvjee Polaganje kolokvija Aktivno sudjelovanje na nastavi - odgovaranje na pitanja, izlasci na plou, komentari i slino Pohaanje nastave 3 Pismeni ispit Projekt Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad Esej Referat Kontinuirana provjera znanja Kolokviji Aktivnost u nastavi 2 Seminarski rad Usmeni ispit 1 (ostalo upisati) (ostalo upisati)

Komentari:

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (uvjet za potpis) Sudjelovanje u nastavi uvjet je za potpis. Student moe izostati maksimalno sa 4 predavanja. Evidenciju prisutnih studenata n a nastavi vodit e nastavni predava Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu .2. Kolokviji 1,2 i 3 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 75 bodova. Student treba poloiti sva tri kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija i usmenog ispita. Elementi ocjenjivanja: Usmeni ispit Dolazak na nastavu 15 bodova 10 bodova

128

 Kolokviji Ukupno

75 bodova 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 1.Borislav Milievi :Vone rakije i destilati, Poeka kronika ,Poega 2004. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Broj primjeraka u knjinici 1 Dostupnost putem ostalih medija

2.Dr.sc. Borislav Milievi i Josip Mesi , dipl. ing.: Tehnologija proizvodnje slada i piva, interna skripta Veleuilita u Poegi, Poega , 2005.

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

1.Peter Durr: Technologie der Obstbrennere, Ulmer Stuttgart , 2010. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata.

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Pred. Ferdinand Troha, dipl. ing. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

129

Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Tehnologija proizvoda -

autohtonih

prehrambenih

Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija

30P + 15V 1.

Struni studij Prehrambena tehnologija Obavezan 3.

manje od 20% vie od 20%

Cilj kolegija je upoznavanje studenata sa autohtonim prehrambenim proizvodima. Studenti e se osposobiti za posebnost tehnologije proizvodnje kulturnih gastronomskih i trnih znaajki proizvodnje autohtonih proi zvoda. Nema uvjeta Samostalno voditi proizvodnju u okviru prehrambene industrije, te pokrenuti vlastiti obrt ili po duzee koje se bavi preradom hrane. Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia . Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Tehnologija autohtonih prehrambenih proizvoda moi: Nabrojati i opisati vrste autohtonih proizvoda u RH Obrazloiti specifinost kemijskog sastava nutritivnih i organoleptikih svojstava autohtonih prehrambenih proizvoda Nabrojati osnovne sirovine dodatke i zaine za proizvodnju autohtonih proizvoda Opisati tradicionalnu tehnologiju i primjenu novijih tehnolokih dostignua u proizvodnji autohtonih prehrambenih proizvoda Utvrditi oznake zemljopisnog podrijetla tradicije i izvornosti 1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. Definicije i vrste autohtonih proizvoda u RH (2sata) Autohtonost i zakonske norme u prehrambenoj industriji (1sat) 2. Kulturni, gastronomski, trni znaaj proizvodnje autohtonih prehrambenih proizvoda (2 sata) Oznake zemljopisnog podrijetla (1 sat) 3. Autohtono-tradicionalni prehrambeni proizvodi u RH definicije i podjela (2 sata)

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

Oznake zemljopisnog podrijetla (1 sat) 4. Specifinosti kemijskog sastava te nutritivnih i organoleptikih svojstava autohtonih proizvoda (2 sata) Marketinke i izvorne mogunosti autohtonih proizvoda (1 sat) 5. Sirovine za proizvodnju autohtonih prehrambenih proizvoda (2 sata) Veterinarsko-sanitarne norme i zdravstveni nadzor sirovina (1 sat) 6. Zaini za proizvodnju autohtonih prehrambenih proizvoda (2 sata)

130

Legalizacija proizvodnje i trenja zakonske norme (1 sat) 7. Proizvodnja dalmatinskog pruta (2 sata) 8. Proizvodnja istarskog pruta (2 sata) 9. Proizvodnja kulena (2 sata) OPG Hruka Bjelievac (4 sata) Ind. vjebe 10. Proizvodnja dalmatinske ljivovice (2 sata) OPG ani - Podgorac (4 sata) Ing. vjebe 11. Proizvodnja cetinskog i pakog sira (2 sata) 12. Proizvodnja Dingaa (2 sata) Sezonske analize autohtoni prehrambeni proizvodi (1 sat) 13. Proizvodnja Torkula (2 sata) 14. Proizvodnja baihotina (2 sata) 15. Standardizacija i zatita autohtonih prehrambenih proizvoda (2 sata) predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi 2.8.Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Na vjebe nositi kutu, biljenicu i bojice Polaganje kolokvija Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 2.10.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na 1,5 0,5 1,5 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae upisati) zadae(ostalo 0,5

2.7.Komentari:

2.6.Vrste izvoenja nastave:

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom nastave 17. Kolokviji 1 i 2. Student putem kolokvija moe ostvariti 70 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija, a za prolaz na

131

zavrnom ispitu

svakom kolokviju potrebno je ostvariti minimalno polovicu predvienih bodova. 18. Pohaanje nastave. Student kroz redovite dolaske na predavanja moe ostvariti 1 do 10 bodova. 19. Kolokvij iz vjebi. Zavrni kolokvij iz laboratorijskih vjebi donosi najvie 10 bodova, a za prolaz je potrebno minimalno 5 bodova. 20. Aktivnost na nastavi Aktivnim sudjelovanjem u raspravama na nastavi, pisanjem do maih zadaa, te zalaganjem na izvoenju vjebi student moe ostvariti 1-10 bodova.

Elementi ocjenjivanja: - Kolokviji teorija 70 bodova - Kolokvij vjebe 10 bodova - Dolasci na nastavu 10 bodova - Aktivnost 10 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta na ispitu Studenti koji ne poloe na kolokvije duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pismeni dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi Naslov 2.11.Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) 1. Kovaevi, D.: Kemija i tehnologija mesa i ribe, PTF Osijek, Osijek (2001). 5 2. Benevi, K., Petrievi, A.: Slavonski domai kulen i kobasice. Mala kola povijesti i proizvodnje, Hrvatski farmer d.d., Zagreb (1999). Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

1. Varnan, A.H., Sutherland, J.P.: Meat and Meat Products. Technology, chemistry and microbiology, Chapman & Hall, London Glasgow Weinhein New York Tokyo Melbourne Madras (1995). 2. Fox P.F. (ur): Developments in Dairy Chemistry 4, Elsevier Applied Science, London New York, 1989. 3. Luka-Havranek, J.: Autihtoni sirevni hrvatske, Mljekarstvo, 45, 19-37 4. Hrvatski izvorni prehrambeni proizvodi u turizmu i promidbi Hrvatske Okrugli stol, Zbornik radova, Hrvatski farmer d.d., Zagreb (1998.) 5. Hrvatski autohtoni proizvodi Okrugli stol, Zbornih radova, Hrvatski farmer d.d., Zagreb (2001.)

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama,. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na

132

kompetencija

nastavi i aktivnosti studenata. Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) ili konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dop une studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

133

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Cilj kolegija je stjecanje praktinog iskustva o funkcioniranju razliitih aspekata prehrambene industrije. Studenti se upozn aju sa svakodnevnim zadaama i dunostima s kojima se pri obavljanju posla susreu prehrambeni tehnolozi. Nema uvjeta Integriranjem opih i specifinih principa i teorija, prepoznati potrebe i osmisliti rjeenja pri proizvodnji, konzervira nju, skladitenju i marketingu prehrambenih proizvoda. Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia. Interpretirati Zakone i Pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane. Analizirati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode u prehrambenoj industriji. Interpretirati rezultate analize, te usporediti njihova svojstva i karakteristike sa zakonski odreenim standardima Odluiti o prihvatljivosti uporabe odnosno stavljanja u prom et prehrambenih proizvoda U sluaju nezadovoljavanja Pravilnika ili standarda, utvrditi nedostatke u tehnolokom procesu i utvrditi korake za uvoenje odgovarajuih korektivnih mjera. Izraunati i obrazloiti normative u proizvodnji razliitih prehramben ih proizvoda. Valorizirati i optimizirati tehnoloki proces proizvodnje kroz primjenu razliitih raunalnih programa. Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Struna praksa I moi: Izvijestiti o konkretnim praktinim zadaama prehrambenog tehnologa Interpretirati osnovne podatke o poduzeu (asortiman, kapacitet) Predvidjeti posljedice pojedinih tehnolokih postupaka na sastojke hrane Skicirati shematski prikaz i opis tehnolokog postupka proizvodnje, s ukazivanjem na uska grla proizvodnje i prijedlozima za njihovo uklanjanje Skicirati shematski prikaz i opis strojeva i ureaja u postrojenju Obrazloiti rad pogonskog ili ovlatenog laboratorija v.pred.Valentina Obradovi dipl.ing. Struna praksa I Nema suradnika Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 5 90V 1.

Struni studij Prehrambena tehnologija Obavezan 3.

Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

134

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

2.6.Vrste izvoenja nastave:

Prosuditi bilance energije i mase Izvijestiti o unutarnjem transportu, skladitenju i ambalai u pogonu prehrambene industrije Radionica sa gostom predavaem iz prehrambene industrije 2 sata tjedno, ukupno 30 sati Rad u laboratoriju veleuilita ili u nekom od pogonskih laboratorija 2 sata tjedno, ukupno 30 sati Rad u pogonu jedne od industrija s kojom su u tekuoj godini sklopljeni Ugovori o suradnji 2 sata tjedno, ukupno 30 sati predavanja samostalni zadaci 2.7.Komentari: seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Prije kretanja obavljanja prakse obavezno poloiti Zatitu na radu, to osigurava Veleuilite u suradnji sa ovlatenom tvrtkom Obavezno pohaanje radionica i vjebi Redovito dolaenje u laboratorij ili pogon, prema predvienom rasporedu svakodnevno provjeravati struno i teorijsko znanje i nastojati to znanje primijeniti u praktinom radu u instituciji u kojoj se obavlja struna praksa Napisati dnevnik prakse i predati ga voditelju prakse. Dnevnik obavezno mora biti potvren od institucije u kojoj je praksa odraena Napisati referat nakon svake radionice i predati ga voditelju prakse Noenje kute i biljenice u laboratorij i pogon Pohaanje nastave 3 Pismeni ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 0,5 Referat Seminarski rad Usmeni ispit 0,5 Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Dnevnik prakse Priprema za rad 0,5 0,5

2.8.Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom nastave 2.10.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Iz navedenog kolegija student dobiva opisnu ocjenu izvrio U tu svrhu je obavezno voditelju strune prakse donijeti dnevnik prakse, potvren od institucije u kojoj je obavljen dio prak se. Osim toga, student je duan nakon svake radionice napisati referat o problematici koja je na radionici razmatrana. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi 2.11.Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Naslov Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

135

Literatura iz svih strunih kolegija

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) Studenti sudjeluju aktivno u radionicama i u radu pogina i laboratorija. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dop une studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

136

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Cilj kolegija je stjecanje znanja o prehrambenoj i uporabnoj vrijednosti itarica i njezinih preraevina te tehnologiji proiz vodnje i prerade brana. Stei znanja iz tehnologije mlinarstva, pekarstva, tjesteniarstva i barneno konditorske tehnologije. Usvojiti sanitarno higijenske standarde proizvodnje i usvojiti saznanja o zakonskim normama vezanim uz pojedinu proizvodnju i proizvode. Stei znanje i vjetine analize sirovina i gotovih proizvoda iz Tehnologije proizvodnje i prerade brana. Nema uvjeta Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia. Interpretirati Zakone i Pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane. Analizirati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode u prehrambenoj industriji Interpretirati rezultate analize, te usporediti njihova svojstva i karakteristike sa zakonski odreenim standardima Izraunati i obrazloiti normative u proizvodnji razliitih prehrambenih proizvoda Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Tehnologije proizvodnje i prerade brana moi: Identificirati osnovne itarice i mlinske proizvode Izvriti evaluaciju ulazne sirovine (itarice) Preporuiti eljene karakteristike ulazne sirovine za preradu u eljeni proizvod Utvrditi potrebne tehnoloke operacije za preradu u odreeni proizvod Procijeniti rizike i sprijeiti nepoeljne pojave pri skladitenju i preradi itarice i brana Napraviti normative za pojedine tipove proizvoda Potvrditi kakvou sirovina u skladu sa Pravilnicima i Normama 1. itarice podjela, prehrambene vrijednosti (3 sata) pred. Ferdinand Troha, dipl.ing Tehnologija proizvodnje i prerade brana Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 7 45P+45V 1.

Struni studij Prehrambena tehnologija Izborni 3.

Ciljevi kolegija

Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

137

Determiniranje uzoraka itarica (3 sata) 2. Zmena masa (3 sata) Izdvajanje i odreivanje udjela primjesa u zrnenoj masi (3 sata) 3. Skladitenje i obrada zrnene mase (3 sata) Apsolutna masa hektolitarska masa (3 sata) 4. Penica anatomskka graa i kemijski satav (3 sata) Farinotomsko ispitivanje zrna (3 sata) 5. Mljevenje penice faze mljevenja (3 sata) Odreivanje otrine brana (3 sata) 6. Mljevenje penice postupci i ureaji (3 sata) Pasana analiza (3 sata) 7. Proizvodi mljevenja (3 sata) Tipizacija brana (3 sata) 8. Kemijski satav i tehnoloka vrijednost brana (3 sata) Farinografska inspitivanja brana (3 sata) 9. Zamjes krunog tijesta (3 sata) Ekstezografka ispitivanja brana (3 sata) 10. Obrada tijesta nakon zamjesa (3 sata) Amilografska ispitivanja brana (3 sata) 11. Pekarski proizvodi (3 sata) Ocjena kakvoe pekarskih proizvoda (3 sata) 12. Tehnologija proizvodnje tjestenine (3 sata) Senzorske analize prekarski proizvodi (3 sata) 13. Braneno konditorska proizvodnja podjela (3 sata) Zakonski standardi i norme u pekarskoj proizvodnji (3 sata) 14. Tehnologija proizvodnje keksa, vafla, ajnog peciva (3 sata) Higijensko zdravstveni standardi skladitenja sirovina i proizvoda (3 sata) 15. Procesi ekstudiranja, proizvodnja flipsa (3 sata) Ind. vjebe posjet braneno konditorskoj proizvodnji (3 sata)

138

2.6.Vrste izvoenja nastave:

predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata

Na laboratorijske vjebe nositi kutu, biljenicu i kalkulator Obavezno sudjelovanje na industrijskim vjebama Izraditi pristupni rad Polaganje kolokvija Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 2,5 0,5 3 Pismeni ispit Istraivanje Referat Pristupni rad Usmeni ispit 1 Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae upisati) zadae(ostalo

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom nastave 21. Kolokviji 1 i 2. Student putem kolokvija moe ostvariti 70 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija, a za prolaz na svakom kolokviju potrebno je ostvariti minimalno polovicu predvienih bodova. 22. Pohaanje nastave. Student kroz redovite dolaske na predavanja moe ostvariti 1 do 10 bodova. 23. Kolokvij iz vjebi. Zavrni kolokvij iz laboratorijskih vjebi donosi najvie 10 bodova, a za prolaz je potrebno minima lno 5 bodova. 24. Pristupni rad. Student je duan izraditi pristupni rad za koji moe ostvariti 1-10 bodova 2.10.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Elementi ocjenjivanja: - Kolokviji teorija 70 bodova - Kolokvij vjebe 10 bodova - Dolasci na nastavu 10 bodova - Pristupni rad 10 bodova Ukupno 100 bodova

139

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta na ispitu Studenti koji ne poloe na kolokvije duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pismeni dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi Naslov 2.11.Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) 1. Stjepan Kljusuri: Uvod u tehnologiju mljevenja, Prehramebeno tehnoloki fakultet, Osijek, 2000. Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija na

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

On line stranici Veleuilita 1. Y. Pomeranz: Wheat, Chemistry and Technology, Vol. I i II, American Association of Cereal Chemists, St. Paul. Minnesota, 1971. 2. asopisi: Cereal Chemistry, Getreide, Mehl und Bort, Hrvatski pekar, Novi pekar 3. aneta Ugari-Hardi: Poznavanje sirovina u prehrambnoj indusriji (itarice, leguminizacije, uljaric e) Opi dio i skladitenje itarica, Mlinarstvo, Pekarstvo, Proizvodnja tjestenine i keksa Interna skripta, Prehrambeno tehnoloki fakultet, Osijek 5

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) ili konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dop une studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

140

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Cilj kolegija je stjecanje znanja o ugljikohidratima, proizvodnji eera iz eerne repe i trske. Upoznavanje sa svojstvima i primjenama kroba, njegovom proizvodnjom te krobnim modifikatima. Osposobiti studente za analiziranje kemijskih sastava sirovina te stei znanja o prehrambenim standardima kakvoe eera i drugih ugljikohidrata. Nema uvjeta Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia. Interpretirati Zakone i Pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane. Analizirati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode u prehrambenoj industriji Interpretirati rezultate analize, te usporediti njihova svojstva i karakteristike sa zakonski odreenim standardima Izraunati i obrazloiti normative u proizvodnji razliitih prehrambenih proizvoda Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Tehnologija ugljikohidrata moi: Identificirati i opisati osnovne proizvode tehnologije proizvodnje eera, kroba, sirupa i krobnih modifikata. Izvriti valorizaciju sirovina za proizvodnju eera Preporuiti eljene karakteristike ulazne sirovine za preradu u eljeni proizvod Utvrditi potrebne tehnoloke operacije za preradu u odreeni proizvod Procijeniti rizike i sprijeiti nepoeljne pojave pri skladitenju i preradi Potvrditi kakvou sirovina u skladu sa Pravilnicima i Normam Ocijeniti kakvou gotovih proizvoda 1. Svojstva eera, proizvodnja i potronja (3 sata) Sigurnost u laboratoriju (3 sata) 2. eerna repa, rezanje, ekstrakcija soka (3 sata) pred. Ferdinand Troha, dipl.ing Tehnologija ugljikohidrata Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 7 45P+45V 1.

Struni studij Prehrambena tehnologija Izborni 3.

Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

141

Pravilnik o kvaliteti eera (3 sata) 3. ienje soka, proizvodnja krenog mlijeka i ugljinog dioksida (3 sata) 4. Uparavanje soka, kristalizacija i centrifugiranje (3 sata) Optiki refraktometar (3 sata) 5. Repirni rezanci i melasa (3 sata) Brixov saharimetar (3 sata) 6. Skladitenje eera (3 sata) Ballingov saharimetar (3 sata) 7. Tehnologija proizvodnje eera i eerne trske (3 sata) Bomeov saharimetar (3 sata) 8. Svojstva i primjena kroba (3 sata) istoa eera polarimetrijaki (3 sata) 9. Proizvodnja kroba sirovine: kukuruz, krumpir, penica, ria (3 sata) Odreivanje ukupnih i invertnih eera (3 sata) 10. Proizvodnja kroba iz kukuruza (3 sata) Odreivanje neredicirajuih eera (3 sata) 11. Proizvodnja kroba iz krumpira (3 sata) Glikemijski indeks (3 sata) 12. Hidroliza kroba, enzimi (3 sata) Dokazivanje kroba (Lugolova otopina) (3 sata) 13. Proizvodnja glukoznih, fruktoznih i maltoznih sirupa (3 sata) Dokazivanje krobapolarimetrijski po Ewersu (3 sata) 14. Proizvodnja kristalne glukoze (3 sata) Teh. proizvodnje eera ind.vjebe Sladorana (3 sata) 15. Modificirani krobovi, proizvodnja i primjena u prehrambenoj industriji (3 sata) Tehnoloke proizvodnje eera ind.vjebe Sladorana (3 sata) 2.6.Vrste izvoenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7.Komentari:

142

seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu 2.8.Obveze studenata

multimedija i mrea laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

Na laboratorijske vjebe nositi kutu, biljenicu i kalkulator Obavezno sudjelovanje na industrijskim vjebama Izraditi pristupni rad Polaganje kolokvija Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 3 1 3 Pismeni ispit Istraivanje Referat Pristupni rad Usmeni ispit Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae upisati) zadae(ostalo

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom nastave 25. Kolokviji 1 i 2. Student putem kolokvija moe ostvariti 70 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija, a za prolaz na svakom kolokviju potrebno je ostvariti minimalno polovicu predvienih bodova. 26. Pohaanje nastave. Student kroz redovite dolaske na predavanja moe ostvariti 1 do 10 bodova. 27. Kolokvij iz vjebi. Zavrni kolokvij iz laboratorijskih vjebi donosi najvie 10 bodova, a za prolaz je potrebno minimalno 5 bodova.

2.10.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Elementi ocjenjivanja: - Kolokviji teorija 70 bodova - Kolokvij vjebe 10 bodova - Dolasci na nastavu 10 bodova - Aktivnost na nastavi10 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta na ispitu Studenti koji ne poloe na kolokvije duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je

143

poloen pismeni dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi Naslov Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

2.11.Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

1. 2. 3. 4. 5.

F.W. Schenck, R.E. Habeda (1992.): Starch hydrolysis products. VCH, New York, Weinheim. S. ui (1980): Prirunik industrije eera. Knjiga I S. ui (1980): Prirunik industrije eera. Knjiga II P.W. Van der Poel, H. Schiweck, T. Schwartz (1998): Sugar Technology. Verlag Dr. Albert Bartens KG-Berlin R.L. Whistler, J.N. BeMiller, E.F. Paschall (1984): Starch, Chemistry and technology

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama,. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) ili konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dop une studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

144

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Temeljni cilj kolegija je studentima iskazati, navesti i opisati znanja i vjetine iz podruja prerade biljnih uljarskih sirovina, kako bi se osposobili za proizvodnju jestivih ulja i masti te njihovih proizvoda (margarin, biljna mast, itd). Nema uvjeta Prikazati u glavnim crtama opa znanja iz temeljnih prirodnih znanosti kao to su kemija, kemija hrane i mikrobiologija. Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda. Integriranjem opih i specifinih principa i teorija, prepoznati potrebe i osmisliti rjeenja pri proizvodnji, konzerviranju, skladitenju i marketingu prehrambenih proizvoda. Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia. Interpretirati zakone i pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane. Analizirati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode u prehrambenoj industriji. Interpretirati rezultate analize te usporediti njihova svojstva i karak teristike sa zakonski odreenim standardima Odluiti o prihvatljivosti uporabe odnosno stavljanja u promet prehrambenih proizvoda U sluaju nezadovoljavanja pravilnika ili standarda, utvrditi nedostatke u tehnolokom procesu i utvrditi korake za uvoenje odgovarajuih korektivnih mjera. Izraunati i obrazloiti normative u proizvodnji razliitih prehrambenih proizvoda. Valorizirati i optimizirati tehnoloki proces proizvodnje kroz primjenu razliitih raunalnih programa. Osmisliti i razviti nove proizvode i unaprijediti tehnologije postojeih. Samostalno voditi proizvodnju u okviru prehrambene industrije, te pokrenuti vlastiti obrt ili poduzee koje se bavi preradom hrane. Preuzeti etiku odgovornosti u odnosu sa kolegama, nadreenim i podreenim djelatnic ima. Preuzeti materijalnu odgovornosti u radu sa ureajima, strojevima, i resursima u proizvodnji. Maja Ergovi predava Ravani, dipl.ing., Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Prehrambena Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 7 45(P)+45(V) 1.

Tehnologija ulja i masti Nema

Struni studij tehnologija Izborni 3.

Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

145

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Tehnologija ulja i masti moi: opisati glavne tehnoloke procese proizvodnje ulja i masti te proizvoda od ulja i masti identificirati probleme mogue tijekom tehnolokog procesa interpretirati te kritiki prosuivati Zakone i Pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu ulja i masti. predvidjeti mogue probleme vezane uz tehnoloki proces proizvodnje i prerade ulja i masti pristupiti odgovorno u radu sa ureajima, strojevima, i resursima u proizvodnji. 1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave Definicija i vanost masti u prehrani i ivotu ljudi (3 sata) - Pravila rada i ponaanja u laboratoriju (3 sata) 2.Struktura i sastav ulja i masti Kemijske reakcije masti i masnih kiselina (3 sata) - Uzimanje uzorka i pripremanje za analizu, organoleptika analiza (3 sata) 3.Svojstva ulja i masti (kemijska i fizikalna svojstva masti i masnih kiselina) (3 sata) - Odreivanje kiselosti masti i ulja (3 sata) 4.Sirovine za proizvodnju ulja i masti, te njihovih proizvoda (3 sata) - Odreivanje produkata oksidacije masti i ulja (3 sata) 5.Priprema uljarica za skladitenje. Skladitenje sirovina (sjemenke i plodovi uljarica) (3 sata) - Odreivanje vanih kemijskih i fizikalnih kostanti masti i ulja (3 sata) 6.Priprema sirovinske baze za preradu. Prerada sjemenja i plodova uljarica (3 sata) - Odreivanje sastava masti i ulja (3 sata) 7.Metode dobivanja sirovog ulja. Nusproizvodi dobiveni preradom uljarica (3 sata) 8.Rafiniranje ulja i masti (3 sata) - Odreivanje negliceridnih komponenti (3 sata) 9.Stabilizacija ulja i masti. Skladitenje i pakiranje ulja i masti (ambalaa) (3 sata) - Analiza maslaca organoleptiki pregled (3 sata) 10.Frakcioniranje i interesterifikacija masti i masnih kiselina (3 sata) - Analiza maslaca odreivanje osnovnih sastojaka (3 sata) 11.Hidrogenacija masti (3 sata) - Falsificiranje maslaca (3 sata) 12. Poznavanje proizvoda na bazi biljnih (vegetabilnih) ulja i masti (3 sata) - Analiza margarina organoleptiki pregled (3 sata)

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

146

13.Poznavanje proizvoda na bazi ivotinjskih (animalnih) masti (3 sata) - Analiza margarina odreivanje masne faze (3 sata) 14.Vrste kvarenja ulja i masti (3 sata) - Analize svinjske masti (3 sata) 15.Zakonska regulativa (Pravilnik o kvaliteti jestivih ulja i masti) (3 sata) predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava 1.Pohaanje predavanja i vjebi 2.Samostalno obavljanje analiza u laboratoriju Obveze studenata 3.Pisanje dnevnika vjebi sa tonim izraunima analiza 5. Polaganje kolokvija 6. Nositi na nastavu biljenicu i kutu Pohaanje nastave 3,0 Eksperimentalni rad 0,5 Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 2,5 1,0 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.4. Komentari:

Vrste izvoenja nastave:

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 0 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 1. Kolokvij iz vjebi (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Poloeni kolokvij iz vjebi donosi odreeni broj bodova. Student kroz kolokvij iz vjebi moe ostvariti 10 bodova. Za prolaz na kolokviju potrebno je ostvariti minimalno predvienih bodova. 3. Kolokviji 1 i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj kolokvija. Student kroz kolokvije moe ostvariti 80 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, domaih zadaa i evidencije pohaanj a nastave. Elementi ocjenjivanja:

147

 Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Kolokvij iz vjebi 10 bodova Kolokviji 80 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Rade, D. , Mokrovak, . , trucelj, D. (2001): Prirunik za vjebe iz kemije i tehnologije lipida, Zagreb. orbo, S. :Tehnologija ulja i masti (2008), Poljoprivredno prehrambeni Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Fakultet u Sarajevu Trajkovi J. i sur.: Analize ivotnih namirnica (1983), Univerzitet u Beogradu Swern, D. (1972): Industrijski proizvodi ulja i masti po Baileyju, Znanje Zagreb Rac, M. (1964): Ulja i masti (sirovine, kemija i tehnologija jestivih ulja i masti), Privredni pregled, Beograd. Pravilnik o temeljnim zahtjevima za jestiva ulja i masti, margarine i njima slinim proizvodima, majoneze , umake, preljeve, salate i ostale proizvode na bazi jestivih ulja NN 39/99 www.hah.hr Broj primjeraka u knjinici 1 Dostupnost putem ostalih medija

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Pravilnik o jestivim uljima i mastima NN 41/12 www.hah.hr Matijaevi, B. O. , Turkulov, J. (1980): Tehnologija ulja i masti, Univerzitet u Novom Sadu Tehnoloki fakultet, Novi Sad. Hamm, W. , Hamilton, R. J. (2000): Edible Oil Processing, Sheffield Academic Press, CRC Press, England. Gunstone, D. F. (2002): Vegetable Oils in Food Technology: Composition, Properties and Uses. Dimi, E., Turkulov, J. (2000): Kontrola kvaliteta u tehnologiji jestivih ulja, Univerzitet u Novom Sadu Tehnoloki fakultet. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

148

pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

149

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Temeljni ciljevi kolegija tehnologija mesa i ribe su: 1. Kroz nastavu i vjebe prenijeti studentu dovoljno znanja i vjetina te ga na taj nain osposobiti za rad u mesnoj industriji kao i slinim privatnim klaonicama i mesnim industrijskim pogonima.2. Upoznati studenta s predradnjama i zakonskim propisima za pokretanja privatnog obrta Usvojena i steena znanja iz predmeta s prve godine studija (kemija , biologija , mikrobiologija i kemija hrane) Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim opera cijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda. Interpretirati Zakone i Pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane. Analizirati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode u prehrambenoj industriji. Interpretirati rezultate analize, te usporediti njihova svojstva i karakteristike sa zakonski odreenim standardima Odluiti o prihvatljivosti uporabe odnosno stavljanja u promet prehrambenih proizvoda U sluaju nezadovoljavanja Pravilnika ili standarda, utvrditi nedostatke u tehnolokom procesu i utvrditi korake za uvoenje odgovarajuih korektivnih mjera. Izraunati i obrazloiti normative u proizvodnji razliitih prehrambenih proizvoda. Valorizirati i optimizirati tehnoloki proces proizvodnje kroz primjenu razliitih raunalnih pr ograma. Osmisliti i razviti nove proizvode i unaprijediti tehnologije postojeih Oekuje se da e student nakon poloenog ispita iz kolegija Tehnologija mesa i ribe moi: Interpretirati Zakone i Pravilnike vezane uz kolegij tehnologija mesa i ribe Analizirati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode iz podruja kolegija tehnologije mesa i ribe Dovesti u vezu opa znanja sa strunim podrujem vezanim uz kolegij Integriranjem opih i specifinih principa i teorija osmisliti rjeenja pri proizvodnji , konzerviranju i skladitenju prehrambenih proizvoda vezanih uz kolegij tehnologija mesa i ribe U sluaju nezadovoljavanja Pravilnika i standarda , utvrditi nedostatke u tehnolokom procesu i utvrditi korake za iznalaenje rjeenja u otklanjanju istih mr.sc.Stanko Zrinak Tehnologija mesa i ribe dipl.in. Helena Mareti Struni studij Prehrambene tehnologije izborni 3. Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 7 45P + 45V 1

Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

150

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

Vrste izvoenja nastave:

Obveze studenata

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Izraunati i obrazloiti normative u proizvodnji, kao i valorizirati i optimalizirati tehnoloki proces kroz primjenu razlii tih raunalnih programa Osmisliti i razvijati nove proizvode kao i unaprijediti proizvodnju postojeih 1. Pravilnici o mesu i mesnim preraevinama (3 sata) 2. Graa i kemijski sastav mesa (3 sata + 3 sata vjebe u uionici) 3. Voda u mesu (3 sata + 3 sata vjebe u uionici) 4. Postmortalne promjene mesa (3 sata + 3 sata vjebe u laboratoriju) 5. Sirovine, klasifikacija mesa (3 sata + posjet industrijskom pogonu cijeli dan ili 9 sati vjebi) 6. Konzerviranje mesa: Hlaenje, zamrzavanje, pasterizacija, sterilizacija, suenje, dimljenje (3 sat a) 7. Proizvodnja kobasica (3 sata + 3sata vjebe u uionici) 8. Mesne konzerve (3 sata+ 3 sata vjebe u uionici) 9. Suhomesnati proizvodi (3 sata + posjet industrijskom pogonu ili 9 sati vjebi) 10. Svinjska mast (3 sata) 11. Klaoniki otpad (3 sata + 3 sata vjebe u uionici) 12. Kemijski sastav ribljeg mesa (3 sata) 13. Vrste morskih i slatkovodnih riba (3 sata + vjebe industrijskom pogonu ili 9 sati vjebi) 14. Konzerviranje riba (3 sata) 15. Dostignua u pakiranju mesa i ribe ( 3sata) predavanja 15.3. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Pohaanje nastave (maksimalno 4 izostanka od 15 predavanja) Odraivanje vjebi (vjebe su po grupama pa su mogue zamjene i nadoknade) Terenska nastava posjet industrijskim pogonima nastojati svakako biti prisutan i napraviti izvjee Polaganje kolokvija Aktivno sudjelovanje na nastavi - odgovaranje na pitanja, izlasci na plou, komentari i slino Pohaanje nastave 3 Pismeni ispit Projekt Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad Esej Referat Kontinuirana provjera znanja 1 Kolokviji Aktivnost u nastavi 2 Seminarski rad Usmeni ispit 1 (ostalo upisati) (ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 1. Pohaanje nastave (uvjet za potpis) Sudjelovanje u nastavi uvjet je za potpis. Student moe izostati maksimalno sa 4 predavanja. Evidenciju prisutnih studenata n a nastavi vodit e nastavni predava 2. Kolokviji 1,2 i 3 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta)

151

Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 75 bodova. Student treba poloiti sva t ri kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija i usmenog ispita. Elementi ocjenjivanja: Usmeni ispit Pohaanje nastave Kolokviji Ukupno 15 bodova 10 bodova 75 bodova 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 1.Kovaevi, D.: Kemija i tehnologija mesa i ribe, PTF- Osijek, Osijek (2001) Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) 2. uro Roseg : Prerada mesa i mlijeka, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1995 Broj primjeraka u knjinici 1 1 Dostupnost putem ostalih medija

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostali m studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaj u se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata

152

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Temeljni ciljevi kolegija tehnologija mlijeka i mlijenih proizvoda su: 1. Prenijeti studentu dovoljno znanja iz tehnologije te ga na taj nain osposobiti za rad u prehrambenoj mljekarskoj industriji 2. Upoznati studenta sa propisima i svim potrebnim predradnjam a za osnivanje privatnih mini mljekara. Usvojena i steena znanja iz predmeta s prve godine studija (kemija , biologija , mikrobiologija i kemija hrane) Opa znanja dovesti u vezu sa strunim podrujem prehrambene tehnologije, te prilagoditi tehnolokim operacijama i nainima obrade sirovine do konanog prehrambenog proizvoda. Interpretirati zakone i pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane. Analizirati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode u prehrambenoj industriji. Interpretirati rezultate analize, te usporediti njihova svojstva i karakteristike sa zakonski odreenim standardima Odluiti o prihvatljivosti uporabe odnosno stavljanja u promet prehrambenih proizvoda U sluaju nezadovoljavanja pravilnika ili standarda, utvrditi nedostatke u tehnolokom procesu i utvrditi korake za uvoenje odgovarajuih korektivnih mjera. Izraunati i obrazloiti normative u proizvodnji razliitih prehrambeni h proizvoda. Oekuje se da e student nakon poloenog ispita iz kolegija Tehnologija mlijeka moi: Interpretirati Zakone i Pravilnike vezane uz tehnologiju mlijeka i mlijenih proizvoda Analizirati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode iz podruja kolegija tehnologije mlijeka i mlijenih proizvoda Dovesti u vezu opa znanja sa strunim podrujem vezanim uz kolegij Integriranjem opih i specifinih principa i teorija osmisliti rjeenja pri proizvodnji , konzerviranju i skladitenju prehrambenih proizvoda vezanih uz tehnologiju mlijeka i mlijenih proizvoda U sluaju nezadovoljavanja Pravilnika i standarda , utvrditi nedostatke u tehnolokom procesu i utvrditi korake za iznalaenj e rjeenja u otklanjanju istih Izraunati i obrazloiti normative u proizvodnji, kao i valorizirati i optimalizirati tehnoloki proces kroz primjenu razlii tih mr.sc. Stanko Zrinak Tehnologija mlijeka i mlijenih proizvoda dipl. in. Helena Mareti Struni studij Prehrambene tehnologije izborni 3. Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 7 45P + 45V 1

Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

153

Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

Vrste izvoenja nastave:

Obveze studenata

Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

raunalnih programa Osmisliti i razvijati nove proizvode kao i unaprijediti proizvodnju postojeih 1. Pravilnici o uvjetima proizvodnje i otkupa (3 sata ) 2. Kemijski sastav mlijeka i kemijske analize (3 sata + 3 sata vjebe u laboratoriju) 3. Mlijena mast i procesi standardizacije (3 sata + 3 sata vjebe u uionici) 4. Proteini i procesi standardizacije (3 sata + posjet industrijskom pogonu cijeli dan ili 9 sati vjebi) 5. Procesi separacije, baktofugacije i homogenizacije (3 sata) 6. Konzerviranje i punjenje svjeeg mlijeka (3 sata + 3 sata vjebe u uionici) 7. Teorijske osnove fermentacije mlijeka (3 sata) 8. Tehnologija proizvodnje fermentiranih mlijeka (3 sata + 3 sata vjebe u laboratoriju) 9. Vane kulture u proizvodnji fermentiranih proizvoda (3 sata) 10. Probiotci (3 sata + 3 sata vjebe u uionici) 11. Teorija sirenja (3 sata + 3 sata vjebe u laboratoriju) 12. Tehnologija proizvodnje sireva (3 sata + 3 sata vjebe u uionici) 13. Zrenje sireva (3 sata + posjet industrijskom pogonu cijeli dan ili 9 sati vjebi) 14. Bioloka vrijednost sirutke (3 sata + 3 sata vjebe u uionici) 15. Tehnologija izdvajanja laktoze iz sirutke (3 sata + 3 sata vjebe u laboratoriju) predavanja 15.4. samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Pohaanje nastave (maksimalno 4 izostanka od 15 predavanja) Odraivanje vjebi (vjebe su po grupama pa su mogue zamjene i nadoknade) Terenska nastava posjet industrijskim pogonima nastojati svakako biti prisutan i napraviti izvjee Polaganje kolokvija Aktivno sudjelovanje na nastavi - odgovaranje na pitanja, izlasci na plou, komentari i slino Pohaanje nastave 2 Pismeni ispit Projekt Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad Esej Referat Kontinuirana provjera znanja Kolokviji Aktivnost u nastavi 3 Seminarski rad Usmeni ispit 1 (ostalo upisati) (ostalo upisati)

Komentari:

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 1. Pohaanje nastave (uvjet za potpis) Sudjelovanje u nastavi uvjet je za potpis. Student m oe izostati maksimalno sa 4 predavanja. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava .2. Kolokviji 1,2 i 3 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 75 bodova. Student treba poloiti sva tri

154

kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija i usmenog ispita. Elementi ocjenjivanja: Usmeni ispit Pohaanje nastave Kolokviji Ukupno 15 bodova 10 bodova 75 bodova 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) 1.Ljubica Tratnik : Mlijeko tehnologija, biokemija i mikrobiologija , Hrvatska , Mljekarska udruga Zagreb , 1995. 1. uro Roseg : Prerada mesa i mlijeka, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1995. Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

1 1

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dop une studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata

155

1. OPE INFORMACIJE Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) Status kolegija (O, I) Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Ciljevi kolegija Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Cilj kolegija je stjecanje praktinog iskustva o funkcioniranju razliitih aspekata prehrambene industrije. Studenti se upozn aju sa svakodnevnim zadaama i dunostima s kojima se pri obavljanju posla susreu prehrambeni tehnolozi. Nema uvjeta Integriranjem opih i specifinih principa i teorija, prepoznati potrebe i osmisliti rjeenja pri proizvodnji, konzerviranju, skladitenju i marketingu prehrambenih proizvoda. Poduprijeti pozitivan utjecaj ekoloki prihvatljive proizvodnje hrane na zdravlje ljudi, i odranje ovjekovog okolia. Interpretirati Zakone i Pravilnike vezane uz proizvodnju i analizu hrane. Analizirati sirovine, poluproizvode i gotove proizvode u prehrambenoj industriji. Interpretirati rezultate analize, te usporediti njihova svojstva i karakteristike sa zakonski odreenim stan dardima Odluiti o prihvatljivosti uporabe odnosno stavljanja u promet prehrambenih proizvoda U sluaju nezadovoljavanja Pravilnika ili standarda, utvrditi nedostatke u tehnolokom procesu i utvrditi korake za uvoenje odgovarajuih korektivnih mjera. Izraunati i obrazloiti normative u proizvodnji razliitih prehrambenih proizvoda. Valorizirati i optimizirati tehnoloki proces proizvodnje kroz primjenu razliitih raunalnih programa. Osmisliti i razviti nove proizvode i unaprijediti tehnologije postojei h Samostalno voditi proizvodnju u okviru prehrambene industrije, te pokrenuti vlastiti obrt ili trgovako drutvo koje se bavi preradom hrane Preuzeti etiku odgovornosti u odnosu sa kolegama , nadreenim i podreenim djelatnicima. Preuzeti materijalnu odgovornosti u radu sa ureajima, strojevima, i resursima u proizvodnji. Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Struna praksa II moi: Interpretirati osnovne podatke o poduzeu (asortiman, kapacitet) Predvidjeti posljedice pojedinih tehnolokih postupaka na sastojke hrane Skicirati shematski prikaz i opis tehnolokog postupka proizvodnje, s ukazivanjem na uska grla proizvodnje i prijedlozima za njihovo uklanjanje v.pred.Valentina Obradovi dipl.ing. Struna praksa II Nema suradnika Bodovna vrijednost (ECTS) Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija Osuvremenjivanje Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 17 375V 1.

Struni studij Prehrambena tehnologija Obavezan 3.

Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

156

 Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

Skicirati shematski prikaz i opis strojeva i ureaja u postrojenju Obrazloiti rad pogonskog ili ovlatenog laboratorija Prosuditi bilance energije i mase Izvijestiti o unutarnjem transportu, skladitenju i ambalai u pogonu prehrambene industrije Samoprocijeniti rjeenje pitanja otpadnih voda i druga ekoloka pitanja Samovrjednovati pripremu tehnoloke vode, vode za specijalne namjene

Student 25 sati tjedno provodi u pogonu prehrambene industrije s kojim Veleuilite ima sklopljen ugovor o suradnji ili u nekom od ovlatenih laboratorija za analizu hrane, te obavlja sve zadae koje inae obavlja prehrambeni tehnolog u dotinoj institu ciji, uz nazonost mentora (voditelja) iz dotine institucije. predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava

2.6.Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7.Komentari:

Redovito dolaenje u laboratorij ili pogon, prema predvienom rasporedu Svakodnevno provjeravati struno i teorijsko znanje i nastojati to znanje primijeniti u praktinom radu u instituciji u kojoj se obavlja struna praksa Napisati dnevnik prakse i predati ga voditelju prakse. Dnevnik obavezno mora biti potvren od institucije u kojoj je praksa odraena Noenje kute i biljenice u laboratorij i pogon Pohaanje nastave 12,5 Pismeni ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 0,5 Referat Seminarski rad Usmeni ispit Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Dnevnik prakse Priprema za rad 2 2

2.8.Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom nastave 2.10.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Iz navedenog kolegija student dobiva opisnu ocjenu poloio U tu svrhu je obavezno voditelju strune prakse donijeti dnevnik prakse, potvren od institucije u kojoj je obavljen dio prakse.. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi 2.11.Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Naslov Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih

157

medija Literatura iz svih strunih kolegija

Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) Studenti sudjeluju aktivno u radu pogona i laboratorija. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

158

VELEUILITE U POEGI

b) Struktura studija, ritam studiranja, uvjeti za upis u sljedei semestar i uvjeti za upis pojedinog kolegija
Struni studij Prehrambena tehnologija traje 3 godine, odnosno 6 semestara. Dinamika odravanja kolegija s uvjetima za upis u sljedei semestar prikazana je tablicama:
SEMESTAR: 1 Obavezni kolegiji: Obavezni kolegij SEMESTAR: 4

Matematika Kemija Biologija Tehnika fizika Strani jezik I Tjelesna i zdravstvena kultura

Osnove proizvodnog projektiranja Higijena i sanitacija Zakonski propisi na podruju proizvodnje hrane Tehnologija vode i obrada otpadnih voda Izborni kolegij II
Izborni kolegiji:

Tehnologija konditorskih i srodnih proizvoda Tehnologija jakih alkoholnih pia

SEMESTAR: 5 SEMESTAR: 2 Obavezni kolegiji:

Obavezni kolegiji:

Osnove informatike Tehnoloke operacije Mikrobiologija hrane Kemija hrane Strani jezik II Tjelesna i zdravstvena kultura

Tehnologija autohtonih prehrambenih Struna praksa proizvoda I Izborni kolegij III Izborni kolegij IV Izborni kolegij V

Izborni kolegiji:

Tehnologija proizvodnje i prerade brana Tehnologija ugljikohidrata

SEMESTAR: 3 Obavezni kolegiji:

Tehnologija ulja i masti Tehnologija mesa i ribe Tehnologija mlijeka i mlijenih proizvoda
SEMESTAR: 6 Obavezni kolegiji:

Nadzor kakvoe i sigurnost hrane Prehrambeno tehnoloko inenjerstvo Biokemija Organizacija i upravljanje Izborni kolegij I Izborni kolegiji: Tehnologija konzerviranja i prerade voa i povra Tehnologija vina

Struna praksa II Izrada zavrnog rada

159

VELEUILITE U POEGI

Student na poetku akademske godine upisuje zimski i ljetni semestar. Student koji upis uje studijsku godinu, upisuje u toj godini kolegije iji zbroj iznosi 60 ECTS bodova. Student treba prikupiti potpise iz svih odsluanih kolegija, testirati oba semestra i ostvariti uvjet kako bi imao pravo upisa u slijedeu godinu studija. Svaki kolegij student moe upisati maksimalno dva puta. Ponovnim upisom kolegija student je duan ponovo odsluati taj kolegij te ispuniti i druge propisane obaveze u okviru propisanog nastavnog optereenja studenta u okviru istoga kolegija. Steeni se ECTS bodovi utvruju u trenutku upisa u slijedeu studijsku godinu, a najkasnije do 30. rujna svake kalendarske godine. Struno vijee Veleuilita prije poetka svake akademske godine, svojom odlukom utvruje sve uvjete upisa u vie godine studija. Ta se odluka Strunog vijea obavezno objavljuje na oglasnim ploama Veleuilita, te na mrenim stranicama Veleuilita prije poetka akademske godine. Uvjet za polaganje Stranog jezika 2, je poloen ispit iz stranog jezika 1.

c) Popis kolegija koje student moe izabrati s drugih studijskih programa

Trenutno se niti jedan kolegij ne moe izabrati s drugih studijskih programa.

d) Popis kolegija koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Trenutno se niti jedan kolegij ne izvodi na stranom jeziku, a kolegiji koji se mogu izvoditi su: Osnove informatike Kemija hrane Mikrobiologija hrane Prehrambeno tehnoloko inenjerstvo Tehnologija konzerviranja i prerade voa i povra Tehnologija vina Nadzor kakvoe i sigurnost hrane Tehnologija konditorskih proizvoda Osnove proizvodnog projektiranja Higijena i sanitacija Tehnologija jakih alkoholnih pia Tehnologija ulja i masti

e) Nain zavretka studija

Nakon to poloi ispite i ispuni nastavne obveze utvrene studijskim programom strunog studija Prehrambena tehnologija, student u dogovoru s mentorom prijavljuje temu diplomskog rada koji brani pred Povjerenstvom za obranu diplomskog rada. Nakon to uspjeno izradi i obrani diplomski rad student stjee naziv struni prvostupnik inenjer prehrambene tehnologija. Student dokazuje svoj struni naziv diplomom. Studentu se uruuje i Dopunska isprava o studiju u kojoj su opisana steena znanja i vjetine. Studij se moe zavriti u redovnom i izvanrednom statusu, u roku definiranom Pravilnikom o pravilima studiranja. 160

VELEUILITE U POEGI

f) Uvjeti po kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij.
U navedenom sluaju primjenjuju se odredbe Pravilnika o pravima studiranju, i to lanka 22.25. i lanak 32. lanak 22. (1) Prijelazi studenata s drugih studijskih programa unutar Veleuilita ili drugih srodnih ili istovrsnih studijskih programa izvan Veleuilita (iz zemlje ili inozemstva), na eljeni studijski program Veleuilita mogu se ostvariti podnoenjem zamolbe za prijelaz do 15. rujna za redovite odnosno do 30. rujna za izvanredne studente. Prijelaz na redoviti studij mogu je do popunjena upisnih kvota za pojedini studij. lanak 23. (1) O prijelazima studenata odluuje dekan Veleuilita, a na temelju prethodnog sastavljenog zapisnika povjerenstva za priznavanje ispita na pojedinom strunom ili specijalistikom diplomskom strunom studiju. Ostalo pogledati u Pravilniku o pravilima studiranja. lanak 32. (1) Osoba gubi status studenta: 1. zavretkom studija, 2. ispisivanjem s Veleuilita, odnosno sa studija koji je upisala, 3. ako ne zavri studij u rokovima iz l.16., 4. pravomonim iskljuenjem sa studija po postupku i uz uvjete propisane Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenta, 5. u drugim sluajevima oznaenim Statutom te drugim opim aktima Veleuilita. (2) Osoba koja izgubi status studenta ne moe se upisati na isti studijski program niti nastaviti studij na istom studijskom programu. Struno vijee odluuje o mogunosti nastavka studija na svakom drugom studijskom programu. (3) Iznimno, osobi koja po stavku 1. toka 2. ovog lanka izgubi status studenta moe se dopustiti upis u akademsku godinu po vaeem nastavnom planu i programu. Ako se za vrijeme prekida studija izmijenio nastavni program, student mora odsluati i polagati u meuvremenu nastale razlike u nastavnom programu. Takav student nastavlja studij uz plaanja maksimalnog udjela trokova studija.

161

VELEUILITE U POEGI

5) UVJETI IZVOENJA STUDIJA

a) Mjesto izvoenja studijskog programa
Sve nastavne djelatnosti studijskog programa Strunog upravnog studija odvijaju se u prostor u zgrade Veleuilita u Poegi, Vukovarska ulica br. 17, Poega, prostorijama Studentskog poduzetnikog inkubatora, Vukovarska 17 i u objektu Klijet i spremite vina u selu Podgorje. Navedeni prostori sadre prostorne kapacitete koji, pratei suvremene standarde izvoenja visokokolske nastave, omoguuju studentima kvalitetno praenje i sudjelovanje u nastavnim aktivnostima. Isto tako, predmetni prostor sadri i prostorije za nastavni kadar Veleuilita tj. suvremeno opremljene kabinete, knjinicu, prostor za rad strunih slubi i druge prostore koji e biti opisani i navedeni dalje u ovom dokumentu. Tablica 5. Podaci o mjestu izvoenja studijskog programa strunog studija Prehrambena tehnologija
Godina izgradnje Godina dogradnje ili rekonstrukcije 2006. Zgrada Veleuilita u Poegi Vukovarska 17, Poega 1955. 2008. 2010. Vukovarska 17/1, Poega Podgorje, Vetovo Vukovarska 17, Poega 2006. 2010.-2011. 515 1986 Ukupna povrina prostora za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u m2

Identifikacija zgrade

Lokacija zgrade

Poduzetniki inkubator

2011.

54

Klijet i spremite vina

Sportski tereni Veleuilita u Poegi

1955.

2009.

1430

b) Vjerodostojne isprave o vlasnitvu, pravu koritenja ili drugoj valjanoj pravnoj osnovi na temelju koje e se koristiti odgovarajui prostor za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u razdoblju od najmanje 5 godina
Veleuilite u Poegi je dana 7. veljae 2006. godine zakljuilo Sporazum o koritenju nekretnine u Vukovarskoj ulici br. 17. u Poegi s Gradom Poegom. Temelj em navedenog Sporazuma Veleuilite je primilo na koritenje i upravljanje nekretninu u vlasnitvu Grada Poege ukupne povrine od 7658 m2, k.o. Poega, z.k.ul.br. 7056, k.br. 1518/1 u kojoj obavlja glavninu svoje nastavne djelatnosti na svim strunim studijima. Predmetni sporazum temelji se na odredbi lanka 1. Ugovora o darovanju nekretnine zakljuenog dana 28. veljae 2005. godine izmeu Ministarstva obrane Republike Hrvatske, kao 162

VELEUILITE U POEGI darovatelja te Grada Poege, kao daroprimatelja. Spomenutim Ugovorom Mi nistarstvo obrane prenijelo je oznaenu nekretninu u vlasnitvo Grada Poege, za potrebe Veleuilita u Poegi na trajno koritenje. Preuzimanjem na koritenje i upravljanje predmetne zgrade (i pripadajuih objekata) stvorili su se uvjeti za preseljenje dekanata i tajnitva Veleuilita iz zgrade Gimnazije, kao i slube raunovodstva, knjinice, informatikog kabineta, dviju uionica iz zgrade Sokola, a to je i uinjeno u listopadu 2008.god. Vinski laboratorij i vinski podrum Veleuilita u Poegi, kao i postrojenje za minivinifikaciju nalazili su se u prostoru Poljoprivredne kole u Poegi, a isti su tijekom 2009. godine preseljeni u nastavnu bazu Klijet i spremite vina, Vetovo i zgradu Veleuilita u Poegi. Slika 1. Sporazum o koritenju nekretnine u Vukovarskoj ulici u Poegi

163

VELEUILITE U POEGI

164

VELEUILITE U POEGI

165

VELEUILITE U POEGI

166

VELEUILITE U POEGI

Slika 2. Dokument o vlasnitvu nastavne baze Klijet i spremite vina

167

VELEUILITE U POEGI

c) Dokazi o osiguranom prostoru (podaci o predavaonicama, kabinetima nastavnika, knjinici, prostoru za izvoenje praktine nastave, prostoru namijenjenom za rad strunih slubi i sl.)
Podaci o prodavaonicama, kabinetima nastavnika, knjinici, prostoru za izvoenje praktine nastave i drugi prostori navedeni su u tablici 6. Tablica 6. Podaci o nastavnim i drugim prostorima Veleuilita u Poegi (tablica QS2-REV-T5)

5.1. Zgrade (navesti postojee zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju) Identifikacija zgrade
Zgrada Veleuilita u Poegi

Lokacija zgrade

Godina izgradnje

Godina dogradnje ili rekonstrukcije

2006.

Ukupna povrina u m2

Vukovarska 17, Poega

1955.

2008. 2010.

1986

Poduzetniki inkubator Klijet i spremite vina Sportski tereni Veleuilita u Poegi

Vukovarska 17/1, Poega Podgorje, Vetovo Vukovarska 17, Poega

2011. 2006. 1955. 2010.-2011. 2009.

54 515 1430

5.2. Predavaonice Identifikacija zgrade Redni broj ili oznaka predavaonice Povrina u m2 Broj sjedeih mjesta za studente Broj sati koritenja u tjednu Ocjena opremljenosti*

168

VELEUILITE U POEGI
(od 1do 5)
Zgrada Veleuilita u Poegi Zgrada Veleuilita u Poegi Zgrada Veleuilita u Poegi Zgrada Veleuilita u Poegi Zgrada Veleuilita u Poegi Zgrada Veleuilita u Poegi Zgrada Veleuilita u Poegi Zgrada Veleuilita u Poegi Zgrada Veleuilita u Poegi Zgrada Veleuilita u Poegi Klijet i spremite vina Klijet i spremite vina Dobria Cesari (Dvorana 1) Matko Pei (Dvorana 2) Vjekoslav Babuki (Dvorana 3) Dragutin Lerman (Dvorana 4) Miroslav Kraljevi (Dvorana 5) Napoleon pun Strii (Dvorana 6) Greta Turkovi (Dvorana 7) Zdenko Turkovi (Laboratorij 1) Laboratorij 2 192 118 53 4

272

152

59,5

54

55

38

54

56

50,5

52

48

46

38

32

37

42

24

33

46

16

9,5

50

16

13

Poduzetniki inkubator

26

12

Uionica 1

38

24

Kuaonica

24

10

169

VELEUILITE U POEGI
Klijet i spremite vina Sportski tereni Veleuilita u Poegi Sportski tereni Veleuilita u Poegi Sportski tereni Veleuilita u Poegi Vinski podrum i prerada groa 210 30 5

Tenis

588,80

24

13

Odbojka l rukomet

588,80

24

Koarka

253,00

10

*pod opremljenou predavaonice podrazumijeva se kvaliteta namjetaja, tehnike i druge opreme

5.3. Laboratoriji/praktikumi koji se koriste u nastavi Identifikacija zgrade Interna oznaka prostorije laboratorija/praktikuma Povrina u m2 Broj radnih mjesta za studente Broj sati koritenja u tjednu Ocjena opremljenosti

Klijet i spremite vina

Vinski podrum i prerada groa Laboratorij (priuvni) Kuaonica

210

30

24

12 24 70

10 10 16

24 24 24

3 4 4

Zgrada Veleuilita u Poegi

Laboratorij

170

VELEUILITE U POEGI
5.4. Nastavne baze (radilita) za praktinu nastavu Broj studenata koji pohaa pojedinu nastavnu bazu 24 24 24

Identifikacija zgrade

Naziv nastavne baze Objekt Klijet i spremite vina

Tjedni broj sati nastave koja se odrava u pojedinoj nastavnoj bazi 12 12 12

Nastavni objekt Klijet i spremite vina

Vinograd bijelih sorata VRAJAK Vinograd crvenih sorata GRADINA

5.5. Oprema raunalnih uionica (navesti podatke o raunalima u raunalnim laboratorijima/praktikumima koji se koriste u nastavi) Broj novijih raunala (starih do 3 godine)
0 33

Ocjena funkcionalnosti Broj raunala starijih od 3 godine

5

Ocjena odravanja (od 1 do 5)

5 3

(od 1 do 5)

Ocjena mogunosti koritenja izvan nastave

5.6. Nastavniki kabineti Identifikacija zgrade Broj nastavnikih kabineta Prosjena povrina u Ocjena opremljenosti Prosjena povrina u m2 po stalno

171

VELEUILITE U POEGI
m2 (od 1 do 5) zaposlenom nastavniku/suradniku*

Zgrada Veleuilita u Poegi

15

12,9

6,91

*ili broj nastavnika/suradnika koji dijele nastavniki kabinet 5.7. Prostor koji se koristi samo za znanstveno-istraivaki i struni rad Interna oznaka prostorije ili oznaka laboratorija Povrina u m2 Broj sati koritenja tjedno Ocjena opremljenosti (od 1 do 5)

Identifikacija zgrade

5.8. Knjinini prostor i opremljenost a) Ukupna povrina u m2

67 m2

podatci o knjininom prostoru Postoji li raunalna baza podataka vaih knjiga i asopisa
DA

Broj zaposlenih
1

Broj sjedeih mjesta

13

Broj studenata korisnika knjinice

965

172

VELEUILITE U POEGI

b) podatci o opremljenosti knjinice Broj naslova knjiga

1560

Broj naslova udbenika

Ocjena suvremenosti knjiga i udbenika (od 1 do 5)

4

Broj naslova inozemnih asopisa

2

Broj naslova domaih asopisa

15

Ocjena funkcionalnosti kataloga knjiga i asopisa (od 1 do 5)

5

Ocjena dostupnosti radnoga materijala (od 1 do 5)**

Ocjena kvalitete i dostupnosti elektronikih sadraja***

1427

** Mogunosti umnoavanja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugih knjinica, katalozi radova nastavnika *** Pod elektronikim sadrajima podrazumijevaju se elektronika izdanja knjiga, asopisa, baze podataka, ali i on line katalozi vlastite i vanjskih knjinica 5.9. Studentska referada Ukupna povrina u m2 44 Broj zaposlenih 4 Radno vrijeme 09:00 - 14:30, petkom 9:00 - 16:30, subotom 8.30 -11:00

5.10. Kapitalna oprema (navesti podatke o raspoloivoj kapitalnoj opremi Veleuilita ija nabavna vrijednost prelazi 200.000 kuna) Naziv instrumenta (opreme) Plinski kromatograf Nabavna vrijednost 436.760,00 kuna Godine starosti 9 godina

173

VELEUILITE U POEGI
5.11. Ostali prostori (navesti podatke o ostalim prostorima)

Uz prostore navedene u tablici 6. Veleuilite u Poegi ima i slijedee prostore i slube: 1. Uredski prostor strune slube raunovodstvo raspolae povrinom od 22 m2 to je zadovoljavajua prostorna kvadratura potrebn a za obavljanje svakodnevnih financijsko-raunovodstvenih poslova i obveza. S obzirom da se poslovne knjige i knjigovodstvene isprave uvaju sukladno rokovima definiranim u Pravilniku o proraunskom raunovodstvu i raunskom planu (NN br. 114/10) postoji potreba za dodatnim prostorom za potrebe arhive. Sluba raunovodstva raspolae zadovoljavajuom uredskom i informatikom opremom. 2. Informatiko tehnika sluba se sastoji od 5 zaposlenih. Sluba je dobro opremljena sa svim pomagalima za neometan rad (alati za popravak raunala, alati za obavljanje sitnih popravaka unutar zgrade, alati za odravanje higijene i istoe zgrade, alati za odravanje dvorinih prostora i travnjaka, i dr.) uz dovoljan prostor za njihovu primjenu i skladitenje. Ukoliko postoji potreba za nabavkom dodatnih alata, vodi telj slube daje prijedlog za uvrtavanje istih u plan nabave. Sav sitni inventar i dijelovi za otklanjanje kvarova nabavljaju se po potrebi, a po nastanku kvara. 3. Uredski prostori tajnitva i dekanata Veleuilita u Poegi sastoje se od tri ureda koji su smjeteni u zgradi Veleuilita u Poegi, te raspolau odgovarajuom uredskom, informatikom i ostalom opremom potrebnom za rad. Ukupne povrine su 53 m2. Svi uredi tajnitva su klimatizirani i nalaze se na istom katu zgrade to olakava njihov rad i pridon osi boljoj funkcionalnosti.

174

VELEUILITE U POEGI

d) Dokazi o osiguranoj vlastitoj opremi ili opremi u najmu za razdoblje od najmanje 5 godina, potrebnoj za postizanje predvienih ishoda uenja, a posebice dokaze o dostupnosti obvezatne literature
Podaci o vlastitoj opremi, o dostupnosti obvezne literature i nastavnim prostorima se nalaze u tablici 6 (tablica REV-T5). Uz navedene podatke nadalje su podaci o radu i ostaloj literaturi dostupnoj u knjinici Veleuilita u Poegi. Knjinica Veleuilita u Poegi smjetena u zgradi Veleuilita u Poegi, Vukovarska 17. Ukupna povrina Knjinice iznosi 67 m2. Knjinica djeluje kao posebna ustrojbena jedinica u sastavu Veleuilita sa svrhom djelotvornog i cjelovitog osiguranja uvjeta za realizaciju znanstveno istraivake, strune, nastavne, obrazovne i izdavake djelatnosti. Pripada pod nadlenost Dekanata Veleuilita, a organizirana je kao sredinja knjinica Veleuilita te nema odjelnih knjinica. Od ukupne povrine, 39 m2 posudbeni je prostor Knjinice, 22 m2 prostor u funkc iji spremita/prostora za rad korisnika na raunalima te 6 m2 prolaz izmeu posudbenog prostora i prostora spremita/prostora za rad korisnika na raunalima. Knjinini prostor svojom trenutnom povrinom i funkcionalnou ne udovoljava Standardima za visokokolske knjinice u Republici Hrvatskoj te se rjeavanje istoga nametnulo i prilikom izrade Studije infrastrukturnih kapaciteta Veleuilita u Poegi s projekcijom potreba u budunosti, gdje je dana analiza postojeeg stanja te izraena potreba za pristup anjem rjeavanju problema prostora Knjinice, odnosno njegova proirenja. U okviru prostora kojim trenutno raspolae, Knjinica je opremljena odgovarajuim namjetajem, raunalnom i telekomunikacijskom opremom, koji omoguuju nesmetani i kontinuirani rad d jelatnice Knjinice. Knjinica raspolae knjinim fondom od preko 3800 primjeraka knjiga strune literature, odnosno preko 1500 naslova. Sadrajno, fond Knjinice ine djela s podruja ekonomije, prava, menadmenta, sociologije, politike te agronomije i biomedicinskih znanosti te time pokriva sve studijske grupe Veleuilita. Osim knjiga, Knjinica prima i najkvalitetnije domae i strane asopise te trenutno broji sedamnaest naslova relevantnih asopisa, tonije dva strana i petnaest domaih naslova. Svake godine, izdvojenim sredstvima od 70.000,00 kn, obogauje se fond Knjinice suvremenom strunom i znanstvenom literaturom na hrvatskom i engleskom jeziku. Nabava literature provodi se dva puta godinje, na poetku svakoga semestra. Naime, na temelju izvjetaja QS7-II-6-1. Dostupnost obvezne ispitne literature, kojim se utvruje postotak dostupnosti obvezne ispitne literature, izrauje se plan nabave literature za koju se prema izvjetaju pokae da je zastupljena u nedovoljnom broju primjeraka, odnosno, da ne udovoljava Kriterijima za vrednovanje veleuilita i visokih kola koji propisuju dostupnost ispitne literature u broju primjeraka koji iznosi najmanje 20% od broja studenata koji trenutno pohaaju nastavu iz odreenog kolegija. Nadalje, druga nabava literature vri se na temelju zahtjeva za nabavu literature nastavnog osoblja Veleuilita te se ista, takoer, nabavlja u odgovarajuem broju primjeraka. Pri svakoj nabavi literature vri se i obnavljanje pretplata na asopise koje Knjinica prima. Osim kupnjom, Knjinica svoj fond gradi i zamjenama, donacijama, otkupom Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta i obveznim primjerkom vlastitih izdanja. Knjinici Veleuilita obvezno se dostavljaju sve knjige iji je izdava Veleuilite, graa iji su autor i 175

VELEUILITE U POEGI

djelatnici Veleuilita, graa iji su autori vanjski suradnici Veleuilita, a koja je potrebna u nastavnom procesu, te literatura nabavljena za potrebe projekata i struno i znanstveno usavravanje djelatnika. U prostoru Knjinice nalazi se i arhiva diplomskih i zavrnih radova obranjenih na Veleuilitu te magistarski radovi i doktorske disertacije nastavnika Veleuilita. Knjinica posjeduje i referentnu studijsku grau koja je korisnicima dostupna za rad u Knjinici. Korisnicima Knjinice na raspolaganju je i znaajan broj knjiga dobivenih donacijom u suradnji s fondacijom Sabre te Zbirka Possegana, zaviajna zbirka koju Knjinica kontinuirano ureuje i obogauje. Knjinica omoguuje svojim korisnicima i uslugu meuknjinine posudbe, surauje s drugim ustanovama sa svrhom to boljeg pruanja usluga svojim korisnicima, ali i radi omoguavanja korisnicima drugih ustanova pristupa fondu Knjinice, a poradi jaanja suradnje. Imajui na umu ukupnu povrinu Knjinice te znaajan iznos od 70.000,00 k n, koji se svake godine izdvaja za nabavu knjiga, fond i tendencija rasta fonda su zadovoljavajui. Prisutna je, naime, svijest o potrebi za poveanjem broja novih i aktualnih naslova periodikih publikacija, ukljuujui i vei broj stranih naslova, no vidljivi su pomaci i na tome podruju. Pitanje prostora Knjinice nezanemariv je problem te se rjeavanje istoga uzelo u obzir prilikom pisanja Studije infrastrukturnih kapaciteta Veleuilita u Poegi s projekcijom potreba u budunosti .

Tablica 7. Opremljenost knjinice

Ukupna povrina (u m2) 67 m2 Broj zaposlenih Broj sjedeih mjesta Broj studenata koji koriste knjinicu 965 Postoji li raunalna baza podataka vaih knjiga i asopisa DA

13

Broj naslova knjiga

Broj udbenika*

Ocjena suvremenost knjiga i udbenika (od 1 5) 4

Broj naslova inozemnih asopisa 2

Broj naslova domaih asopisa 15

Ocjena funkcionalnosti i kataloga knjiga i asopisa 5

Ocjena opremljenosti (od 1 5)**

Ocijenite kvalitetu i dostupnost elektronskih sadraja*** 4

1560

1427

* Broj udbenika podrazumijeva sve udbenike bez obzira na broj primjeraka. ** Mogunosti kopiranja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugih knjinica, katalozi radova nastavnika itd. *** Pod elektronskim se sadrajima podrazumijevaju elektronska izdanja knjiga, asopisa, baze podataka, ali i katalozi vlastite i vanjskih knjinica.

176

VELEUILITE U POEGI Nadalje, studentima je omogueno koritenje raunalne uionice kako bi im se osigurali uvjeti za rjeavanje studentskih obveza i postizanje ishoda uenja.
Tablica 8. Opremljenost raunalnih uionica

Broj novijih raunala (do 3 godine

Broj raunala starijih od 3 godine

Ocjena funkcionalnosti (od 1 5)

Ocjena odravanja (od 1 5

Ocjena mogunosti koritenja izvan nastave (od 1-5)

33

Studentima je omoguen i konzultativan rad sa nastavnicima u postojeim kabinetima koji su opremljeni fiksnim telefonskim linijama i internetskim vezama, i zadovoljavaju uz pojedine iznimke (mala kvadratura) potrebama nastavnika.

e) Odgovarajui prostorni kapaciteti za izvoenje nastave

Prostori za izvoenje nastave na Veleuilitu sastoje se od predavaonica, sportskih terena, laboratorija i praktikuma. Pregled istih moe se vidjeti u tablici 6 te u tablicama 9 i 10.
Tablica 9. Pregled zgrada i predavaonica u kojima se izvodi nastava

Zgrada

Naziv predavaonice
D. Cesari M. Pei V. Babuki

Povrina (m2)
192 272 54 54 52 38 42 26

Broj sjedeih mjesta za studente

118 152 55 56 48 32 24 12

Zgrada Veleuilita u Poegi

D. Lerman M. Kraljevi N. . Strii G. Turkovi Poduzetniki inkubator

Nastavni objekt spremite vina

Klijet

i Uionica Ukupno:

38 768

60 557

177

VELEUILITE U POEGI
Tablica 10. Pregled laboratorija/praktikuma/sportskih terena u kojima Veleuilite izvodi nastavu

Zgrada

Interna oznaka prostorije Povrina (u Broj radnih mjesta laboratorija/praktikuma m 2) za studente 70,00 210,00 24,00 304 588,80 588,80 253,00 16 30 10 71 24 24 10

Zgrada Veleuilita u Laboratorij Poegi Nastavni objekt Klijet i Vinski podrum i prerada groa spremite vina Kuaonica Ukupno: Tenis Sportski tereni Odbojka / rukomet Koarka

Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske, Ureda za dravnu imovinu od 24. veljae 2003. godine, Veleuilitu je dodijeljen ukupan prostor zgrade upanijskog centra na koritenje bez naknade. Oznaeno koritenje ureeno je ugovorom izmeu Grada Poege i Veleuilita. Radi se o nekretnini u kojoj Veleuilite u Poegi obavlja glavninu svoje nastavne djelatnosti na svim svojim preddiplomskim strunim studijima i jednom specijalistikom diplomskom strunom studiju, a nalazi se na adresi u Vukovarskoj ulici br.17. u Poegi. Veleuilite u Poegi ima na pored spomenute zgrade na istoj lokaciji na raspolaganju i sportske terene povrine 1430 m2 na kojima se nalazi 1 teniski teren, 1 rukometno/nogometni teren i 1 koarkaki teren. Na navedenim terenima izvodi se nastava kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura. Na istoj adresi nalazi se i Studentski poduzetniki inkubator ukupne povrine od 54 m2 u kojem se nalaze: ured, trgovina i poduzetniki inkubator. Veleuilite u svom vlasnitvu ima nastavni objekt Klijet i spremite vina Veleuilita u Poegi ukupne bruto povrine 515,71 m2, koji je sagraen na lokaciji smjetenoj sjeveroistono od sela Podgorje, na junim obroncima Papuka. Objekt sadri prostore vinskoga podruma, spremita vina, kuaonice, prostorija za smjetaj poljoprivredne mehanizacije i prikljuaka, gnojiva i pesticida, kao i nastavne prostore; uionice, kabinete, praktikume i degustacijske dvorane. Oznaeni objekt izravno je fiziki i funkcionalno povezan s nastavnim poligonom viegodinjih nasada vinograda, te zajedno s njim ini nastavno -demonstracijsku cjelinu u okviru koje se odvija preteiti praktini dio nastavne djelatnosti Poljoprivrednog odjela. To je jedna ujedno jedna od najvanijih prednosti Veleuilita u Poegi s obzirom na srodna Veleuilita. 178

VELEUILITE U POEGI

f) Optimalni broj studenata s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika

Sukladno normativima navedenima u dokumentu Mrea visokih uilita proizlazi da je na svakog studenta potrebno minimalno 1,25m2 uporabljivog prostora pri emu se ubraja samo prostor namijenjen odravanju nastave. Ukupni prostor na Veleuilitu namijenjen odravanju nastave (predavaonice, laboratorij, vinski podrum) iznosi 1072m2. Stavljanjem u odnos navedene povrine s ukupno upisanim brojem studenata na struni studij prehrambena tehnologija, kojih je u akademskoj godini 2012./13. bilo 196, dobije da na svakog studenta dolazi u pravilu 5,47 m2 uporabljivog prostora to zadovoljava traene normative. U slijedeoj tablici prikazan je ukupan broj studenata i nastavnika i to na nain da je: u 1 izraen omjer stalno zaposlenih nastavnika i ukupnog broja studenata u 2 je izraen omjer tako da je na stalno zaposlene nastavnike dodan i ukupan broj stalno zaposlenih suradnika pomnoen sa 0,5. u 3 je izraen omjer tako da je na stalno zaposlene nastavnike i suradnike dodan i ukupan broj vanjskih suradnika pomnoen sa 0,5.

Tablica 11. Omjer ukupnog broja nastavnika i studenata Ak. godina Broj studenata* Broj stalno zaposlenih nastavnika Omjer Dodani stalno zaposleni suradnici** Omjer Dodani vanjski suradnici Omjer 2009/10 1487,5 27 55,09 27,00 55,09 34,5 43,12 2010/11 1346 28 48,07 28,00 48,07 38 35,42 2011/12 1315,5 29 45,36 29,50 44,59 40,5 32,48 2012/13 1220 29 42,07 29,50 41,36 40 30,50 2013/14 1095,5 27 40,57 28,00 39,13 36,5 30,01

R.br. 1

*suma ukupnog broja redovitih studenata i ukupnog broja izvanredni studenata pomnoen s 0,5 ** suma ukupnog broja stalno zaposlenih nastavnika i broja stalno zaposlenih suradnika pomnoen s 0,5 ***suma ukupnog broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika i broja vanjskih suradnika pomnoen s 0,5

179

VELEUILITE U POEGI

Iz tablice je vidljivo da Veleuilite nema dovoljno stalno zaposlenih nastavnika i suradnika i taj omjer trenutno iznosi 1:40,57, iako se taj omjer svake akademske godine poboljava. Na odravanju nastave Veleuilita angairan odreen broj vanjskih suradnika kako bi se taj omjer poboljao t e s njima iznosi 1:30,01 to je u skladu s Pravilnikom o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita . Veleuilite ima potrebe za zapoljavanjem stalno zaposlenih nastavnika i strunih suradnika kako bi smanjio na to je mogue niu razinu ovisnost o vanjskim suradnicima. Koliina i funkcionalnost raunalne opreme koja se koristi u nastavi vrlo je dobra. Veleuilite za koritenje u nastavi ima jednu raunalnu uionicu sa 24 raunala kojima se studenti mogu koristiti i izvan nastave. Raunalna uionica otvorena je za studente svakim radnim danom, osim u vrijeme odravanja nastave. Osim raunala u raunalnoj uionici, za nastavu se koriste raunala sa stalnom vezom na Internet i projektorom u 6 uionica, dva prijenosna raunala sa projektorom za nastavu koja se odvija u laboratorijima i uionici u zgradi Klijet i spremite vina, Podgorje, Vetovo. Jedna uionica je opremljena opremom za odravanje videokonferencije. Studentima za rad je dostupno 5 kiosk raunala koja se nalaze u ulaznom holu zgrade Veleuilita u Poegi, 4 raunala koja se nalaze na hodniku prvog kata, te 4 raunala koja se nalaze u knjinici i itaonici. Cijela zgrada je pokrivena signalom za beini Internet, a pristup im je omoguen putem EDUROAM sustava i AAI@edu.hr korisnikom oznakom. Za prijavu i odjavu ispita postavljena su 3 studomata.

g) Popis nastavnika i broj suradnika koji e sudjelovati u izvoenju svakog kolegija

180

VELEUILITE U POEGI 6. OPIS KADROVSKIH UVJETA 6.1. 6.2. 6.3. Popis i optereenje nastavnika koji sudjeluju u izvedbi studijskoga programa (QS2 -REV-T6.1.) Popis i optereenje vanjskih suradnika koji sudjeluju u izvedbi studijskoga programa (QS2 -REV-T6.2.) Analiza pokrivenosti studijskog programa nastavnicima zaposlenima u visokoobrazovnoj ustanovi u odnosu na ukupan broj nastavnika potrebnih za izvoenje studijskog programa (u %) 79.93%

6.4.

ivotopisi nastavnika i vanjskih suradnika koji sudjeluju u izvedbi studijskoga programa (ivotopis mora biti u EU obliku ivotopisa) (Ukoliko nastavnik nije zaposlen na sastavnici koja predla e studijski program, prilau se sljedee pismene izjave: 1. Izjava nastavnika da je spreman izvoditi nastavu 2. Doputenje elnika sastavnice u kojoj je nastavnik zaposlen s navoenjem predmeta i razdoblja za koje se izdaje) Optimalni broj studenata koji se mogu upisati na studij s obzirom na prostorne i kadrovske uvjete 55

6.5. 6.6. 6.7.

Popis i kvalifikacije suradnika iz institucija koji e sudjelovati u nastavnim, istraivakim i strunim aktivnostima studijs koga programa (QS2-REV-T6.3.) Omjer studenata i nastavnika (QS2-REV-T6.4. Ukupni broj nastavnika i studenata)

181

VELEUILITE U POEGI Popis i optereenje nastavnika koji sudjeluju u izvedbi studijskoga programa (QS2 -REV-T6.1.)
Ukupno optereenje na studijskom programu 120

Naziv kolegija

ECTS

Vrsta nastave

Broj studenata

Broj grupa

Broj sati

Broj norma sati 60

Ime i prezime nastavnika

Nastavno zvanje

Godina posljednjeg izbora u zvanje 2013.

Ukupno optereenje na VUP-u

Matematika 7

predavanja seminari vjebe predavanja

50

30

Bojan Radii

v.pred.

420

50 50

1 1

30 60

30 120

Bojan Radii Dinko Zima

v.pred. v.pred.

2013. 2011.

120

420

240

540

Kemija

seminari vjebe predavanja 50 50 1 1 45 30 45 60 Dinko Zima Dinko Zima v.pred. v.pred. 2011. 2011. 240 240 540 540

Biologija

seminari vjebe predavanja 50 50 1 1 15 15 15 30 Dinko Zima Bojan Radii v.pred. v.pred. 2011. 2013. 240 120 540 420

Tehnika fizika

seminari vjebe predavanja 50 40 1 1 30 15 30 30 Bojan Radii Vesna Vuli Vesna Vuli Zoran Mirosav v.pred. v.pred. 2013. 2010. 120 90 420 480

Engleski jezik I 3

seminari vjebe predavanja 40 8 1 1 15 15 15 30 v.pred. Pred. 2010. 2011. 90 90 480 450

Njemaki jezik I

seminari vjebe 8 1 15 15 Zoran Mirosav Pred. 2011. 90 450

182

VELEUILITE U POEGI
Tjelesna zdravstvena kultura I Osnove informatike 5 Tehnoloke operacije i 0

predavanja seminari vjebe predavanja seminari vjebe predavanja 50 50 1 1 30 45 30 90 Kristian oki Maja Ergovi Ravani Maja Ergovi Ravani Valentina Obradovi v.pred. Pred. 2012. 2011. 120 540 420 540 50 50 1 1 30 30 30 60 Dario Pisker Kristian oki Pred. v.pred. 2009. 2012. 60 120 60 420

seminari vjebe 50 50 1 1 30 45 30 90 Pred. v.pred. 2011. 2012. 540 450 540 540

Mikrobiologija hrane 7 Kemija hrane 8

predavanja seminari vjebe predavanja seminari vjebe predavanja

50 50

1 1

30 45

30 90

Valentina Obradovi Valentina Obradovi Valentina Obradovi Vesna Vuli v.pred.

2012. 2012.

450 450

540 540

50 40

1 1

30 15

30 30

v.pred. v.pred.

2012. 2012.

450 90

540 480

Engleski jezik II

seminari vjebe predavanja 40 8 1 1 15 15 15 30 Vesna Vuli Zoran Mirosav v.pred. Pred. 2012. 2011. 90 90 480 450

Njemaki jezik II

seminari vjebe 8 1 15 15 Zoran Mirosav Pred. 2011. 90 450

Tjelesna zdravstvena kultura II

i 0

predavanja seminari vjebe predavanja 50 36 1 1 30 45 30 90 Dario Pisker Svjetlana krabal Pred. v.pred. 2009. 2012. 60 540 60 540

Nadzor kakvoe i

183

VELEUILITE sigurnost hrane U POEGI 7

Prehrambeno tehnoloko inenjerstvo

seminari vjebe predavanja 36 36 1 1 30 30 30 60 Svjetlana krabal Maja Ergovi Ravani v.pred. Pred. 2012. 2011. 540 540 540 540

seminari vjebe 36 36 1 1 30 30 30 60 Maja Ergovi Ravani Dinko Zima Pred. v.pred. 2011. 2011. 540 240 540 540

Biokemija

predavanja seminari vjebe

36 36

1 1

30 30

30 60

Dinko Zima Mario Hak

v.pred. v.pred

2011. 2012.

240 60

540 120

Organizacija upravljanje

i 4

predavanja seminari vjebe

0 20 1 45

0 90 Valentina Obradovi v.pred 2012. 450 540

Tehnologija konzerviranja prerade voa povra

predavanja i i 7 seminari vjebe predavanja

20 16

1 1

45 45

45 90

Valentina Obradovi Stanko Zrinak

v.pred v.pred.

2012. 2013.

450 540

540 540

Tehnologija vina 7 Osnove proizvodnog projektiranja 6 Higijena sanitacija i 5

seminari vjebe predavanja seminari vjebe predavanja seminari vjebe 36 1 15 15 Helena Mareti Pred. 2010. 480 480 36 36 1 1 30 30 30 60 Maja Ergovi Ravani Helena Mareti Pred. Pred. 2011. 2010. 540 480 540 480 16 36 1 1 45 30 45 60 Stanko Zrinak Maja Ergovi Ravani v.pred. Pred. 2013. 2011. 540 540 540 540

184

Zakonski propisi na podruju proizvodnje hrane

VELEUILITE U POEGI

predavanja seminari

36 36

1 1

30 15

60 15

Dragana Bjeli Dragana Bjeli

v.pred. v.pred.

2011. 2011.

75 75

442,5 442,5

5 Tehnologija vode i obrada otpadnih voda Tehnologija konditorskih i srodnih proizvoda

vjebe predavanja seminari 36 1 30 60 Svjetlana krabal v.pred. 2012. 540 540

vjebe predavanja

36 12

1 1

30 45

30 90

Svjetlana krabal Svjetlana krabal

v.pred. v.pred.

2012. 2012.

540 540

540 540

seminari vjebe predavanja 12 24 1 1 45 45 45 90 Svjetlana krabal Stanko Zrinak v.pred. v.pred. 2012. 2013. 540 540 540 540

Tehnologija jakih alkoholnih pia Tehnologija autohtonih prehrambenih proizvoda

seminari vjebe predavanja seminari 24 46 1 1 45 30 45 60 Stanko Zrinak Helena Mareti Helena Mareti v.pred. Pred. 2013. 2010. 540 480 540 480

vjebe predavanja

46

15

15

Pred.

2010.

480

480

Struna praksa I

seminari vjebe 46 30 1 1 90 45 90 90 Helena Mareti Pred. 2010. 480 480

Tehnologija proizvodnje prerade brana

predavanja seminari vjebe

30 2

1 1

45 45

45 90

Helena Mareti Svjetlana krabal

Pred. v.pred.

2010. 2012.

480 540

480 540

Tehnologija ugljikohidrata

predavanja 7 seminari vjebe

45

45

Svjetlana krabal

v.pred.

2012.

540

540

185

VELEUILITE U POEGI
Tehnologija ulja i masti 7

predavanja seminari vjebe

45

90

Maja Ergovi Ravani Maja Ergovi Ravani Stanko Zrinak

Pred.

2011.

540

540

7 31

1 1

45 45

45 90

Pred. v.pred.

2011. 2013.

540 540

540 540

Tehnologija mesa i ribe

predavanja 7 seminari vjebe

31 32

1 1

45 45

45 90

Stanko Zrinak Stanko Zrinak Stanko Zrinak Maja Ergovi Ravani Helena Mareti

v.pred. v.pred.

2013. 2013.

540 540

540 540

Tehnologija mlijeka i mlijenih proizvoda

predavanja 7 seminari vjebe

32

45

45

v.pred. Pred. Pred. v.pred. v.pred v.pred.

2013. 2011. 2010. 2013. 2012. 2012.

540 540 480 540 450 540

540 540 480 540 540 540

Struna praksa II 17

vjebe

46

375 1

375

Stanko Zrinak Valentina Obradovi Svjetlana krabal

predavanja seminari

2100

15 UKUPNO vjebe 1410 UKUPNO 3525

186

VELEUILITE U POEGI

Popis i optereenje vanjskih suradnika koji sudjeluju u izvedbi studijskoga programa (QS2 -REV-T6.2.)
Ukupno optereenje na studijskom programu

Naziv kolegija

ECTS

Vrsta nastave

Broj studenata

Broj grupa

Broj sati

Broj norma sati

Ime i prezime nastavnika

Znanstveno nastavni ili nastavno zvanje

Godina posljednjeg izbora u zvanje

Ukupno optereenje na VUP-u

predavanja Tjelesna zdravstvena kultura I i 0 seminari vjebe predavanja 0 seminari vjebe predavanja 7 seminari vjebe Organizacija upravljanje i 4 predavanja seminari vjebe Higijena i predavanja 36 1 0 30 0 60 Helena Mareti Pred. 2010. 480 480 36 36 1 1 30 30 30 60 Svjetlana krabal Mario Hak v.pred. v.pred 2012. 2012. 540 60 540 120 50 36 1 1 30 45 30 90 Dario Pisker Svjetlana krabal Pred. v.pred. 2009. 2012. 60 540 60 540 50 1 30 30 Dario Pisker Pred. 2009. 60 60

Tjelesna zdravstvena kultura II

Nadzor kakvoe i sigurnost hrane

187

VELEUILITE U POEGI sanitacija 5

seminari vjebe 36 36 1 1 15 30 15 60 Helena Mareti Svjetlana krabal Svjetlana krabal Svjetlana krabal Pred. v.pred. 2010. 2012. 480 540 480 540

Tehnologija vode i obrada otpadnih voda Tehnologija konditorskih i srodnih proizvoda

predavanja seminari 7 vjebe predavanja 7 seminari vjebe

36 12

1 1

30 45

30 90

v.pred. v.pred.

2012. 2012.

540 540

540 540

12 46

1 1

45 30

45 60

Svjetlana krabal Helena Mareti Helena Mareti Helena Mareti

v.pred. Pred.

2012. 2010.

540 480

540 480

Tehnologija autohtonih prehrambenih proizvoda Tehnologija proizvodnje prerade brana i

predavanja seminari 4 7 vjebe predavanja seminari vjebe

46 30

1 1

15 45

15 90

Pred. Pred.

2010. 2010.

480 480

480 480

30 2

1 1

45 45

45 90

Helena Mareti Svjetlana krabal Svjetlana krabal

Pred. v.pred.

2010. 2012.

480 540

480 540

Tehnologija ugljikohidrata

predavanja 7 seminari vjebe

45

45 600

v.pred.

2012.

540

540

predavanja seminari

0 UKUPNO vjebe 285 UKUPNO 885

188

VELEUILITE U POEGI

Omjer studenata i nastavnika (QS2-REV-T6.4. Ukupni broj nastavnika i studenata)

Ukupan broj nastavnika i studenata Tekua godina (t) 6.1. 6.1.1. 6.1.2. 6.2. 6.2.1. 6.2.2. 6.2.3. 6.3. 6.4. Ukupan broj nastavnika Stalno zaposleni nastavnici Kumulativni radni odnos Ukupan broj redovitih studenata Uz punu potporu MZO-a Puna participacija studenata Linearna participacija studenata Ukupan studenata broj izvanrednih 14 64 24 110 45 177 0 0 0 8 7 0 50 44 4 2 Godina izvoenja studijskoga programa t+1 11 8 0 86 65 5 16 t+2* 13 9 0 132 97 5 30 0 0 0 t+3* t+4* t+5*

Ukupan broj studenata (6.2. i 6.3.)

189

VELEUILITE U POEGI

190

VELEUILITE U POEGI

h) Podaci o svakom angairanom nastavniku

(IVOTOPIS S NAZIVOM USTANOVE U KOJOJ JE ZAPOSLEN, E-MAIL ADRESA, POPIS RADOVA OBJAVLJENIH U POSLJEDNJIH PET GODINA TE RADOVE KOJI GA KVALIFICIRAJU ZA IZVOENJE NASTAVE, DATUM ZADNJEG IZBORA U ZVANJE), A AKO NIJE ZAPOSLEN NA VISOKOM UILITU, PISMENU IZJAVU NASTAVNIKA DA JE SPREMAN IZVODITI NASTAVU, IZJAVU ELNIKA USTANOVE U KOJOJ JE ZAPOSLEN TE KOLEGIJA I RAZDOBLJE ZA KOJE SE IZDAJE DOZVOLA

191

VELEUILITE U POEGI

OSOBNE INFORMACIJE

Obradovi Valentina
Gornji Emovci 26, 34 000 Poega (Hrvatska)
034/311-463 vobradovic@vup.hr

RADNO ISKUSTVO 01 lipnja 2002 01 oujka 2006

Tehnolog u proizvodnji
Prehrambena industrija Kutjevo d.o.o., Kutjevo (Hrvatska) - tehnolog u proizvodnji bezalkoholnih napitaka - svakodnevno praenje proizvodnje i kontrole kvalitete - kreiranje i uvoenje novih proizvoda i tehnolokih linija - kontakti i kontrola svih dobavljaa

01 oujka 2006 26 sijenja 2007

Tehnolog pomonih tehnikih materijala

Spin Valis d.d., Poega (Hrvatska) tehnolog kemiar u proizvodnji namjetaja u odjelu tehnike pripreme - sudjelovanje u kreiranju novih proizvoda, prilagodba proizvoda specifinim zahtjevima pojedinog trita - kontrola izrade proizvoda - kontakti sa dobavljaima i kupcima

26 sijenja 2007 2009

Tehnolog u laboratoriju
Veleuilite u Poegi, Poega (Hrvatska) tehnolog u nastavnom objektu vinski laboratorij - obavljanje analiza vina i jakih alkoholnih pia za potrebe Veleuilita, te za potrebe javnosti - rad na plinskom kromatografu - sudjelovanje u nastavi na smjeru prehrambena tehnologija i to u okviru kolegija Kemija hrane, Mikrobiologija hrane, Prerada i konzerviranje voa i povra, te na smjeru VVV u okviru kolegija Mikrobiologija, Tehnologija vina, te Prerada voa. - dio Povjerenstva za zavrne diplomske ispite na poljoprivrednom odjelu Veleuilita.

2009 2012

Predava
Veleuilite u Poegi, Poega (Hrvatska) predava na Veleuilitu u Poegi. Nastavu izvodim na slijedeim kolegijima: Kemija hrane (godinje 120 norma sati), Mikrobiologija hrane (godinje 120 norma sati), Tehnologija konzerviranja i prerade voa i povra (godinje 120 norma sati) na smjeru Prehrambena tehnologija, te na smjeru Vinogradarstvo vinarstvo voarstvo kolegije Mikrobiologija (godinje 75 norma sati), te Prerada voa (godinje 90 norma sati). Voditelj Strune prakse I i Strune prakse II studentima 3.godine smjera prehrambena tehnologija. Takoer mentor veeg broja zavrnih radova.

2012 danas

Vii predava
Veleuilite u Poegi, Poega (Hrvatska)

192

VELEUILITE U POEGI

OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE 1996 2002

dipl.ing prehrambene tehnologije

Prehrambeno-biotehnoloki fakultet, Zagreb (Hrvatska)

2009 danas

doktorski studij
Prehrambeno-tehnoloki fakultet, Osijek (Hrvatska)

OSOBNE VJETINE Materinski jezik Ostali jezici hrvatski

RAZUMIJEVANJE

GOVOR

PISANJE

Sluanje

itanje

Govorna interakcija

Govorna produkcija

engleski njemaki

C2 A2

C1 A2

C1 A1

C1 A1

C1 A1

Stupnjevi: A1/A2: Poetnik - B1/B2: Samostalni korisnik - C1/C2 Iskusni korisnik

Zajedniki europski referentni okvir za jezike

Komunikacijske vjetine

Komunikacijske vjetine steene na radnom mjestu tehnologa, u svakodnevnoj komunikaciji sa velikim brojem poslovnih partnera. Osim toga, sudjelovanjem na brojnim domaim i meunarodnim znanstvenim i strunim skupovima. Osjeaj za organizaciju (seminarski radovi, voenje vjebi, organiziranje znanstveno-strunih skupova)

Organizacijske / rukovoditeljske vjetine

Poslovne vjetine

Voditelj proizvodnje (vjetina steena na radnom mjestu tehnologa u razliitim tvrtkama), dobro poznavanje analitikih postupaka u laboratorijima za analitiku hrane i pia (rad u laboratoriju Veleuilita u Poegi, te rad tijekom istraivanja na doktorskom studiju, rad tijekom izrade brojnih strunih i znanstvenih radova) Dobro vladanje paketom Microsoft Office, pretraivanje znanstvenih baza podataka.

Raunalne vjetine

PRILOZI

ZNANSTVENI RADOVI IZ SKUPINE A1 1. Brni, M., Karlovi S., Bosiljkov T., Tripalo B., Jeek D., Cugelj I.,

193

VELEUILITE U POEGI Obradovi V. (2008) Obogaivanje ekstrudiranih proizvoda

proteinima sirutke, Mljekarstvo 58, (3) 275-295.

ZNANSTVENI RADOVI IZ SKUPINE A2 1. Obradovi, Valentina; Brni Mladen; Jeek Damir: Influence of the Sieving Amplitude on the Particle Size Distribution of Corn Flour for Direct Expanded Extrudates Manufacturing. Agriculturae Conspectus Scientificus (ACS). 74 (2009) , 3; str. 249-252 .
2. Brni, Mladen; Brada, Ines; Tripalo, Branko; Jeek, Damir; Obradovi, Valentina; Karlovi, Sven; Bosiljkov, Tomislav: Ultrasonically Improved

Sieving of Food Materials for Manufacturing of Direct Expanded Extrudates. ACS. Agriculturae conspectus scintificus. 74 (2009) , 3; str. 1-16. 3. Ergovi, Maja; Obradovi, Valentina; krabal, Svjetlana; Jakobovi, Snjeana: Utjecaj krobova na reoloka svojstva kae kupine. Radovi Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 60/2, 2010., str. 135 140. 4. krabal, Svjetlana; Ergovi, Maja; Obradovi, Valentina: Senzorska prihvatljivost razliitih mlijenih okolada. Technologica acta, Vol 3, Br. 1., Tuzla, 2010. str. 21 27.
5. Jakobovi, Snjeana; Jakobovi, Mario; Obradovi, Valentina; Ergovi, Maja: Utjecaj roka berbe na kakvou vina rajnski rizling. Radovi Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Br. 61/1, 2011., str. 20 25.

ZNANSTVENI RADOVI IZ SKUPINE A3 1. Obradovi, V., Ergovi, M., Jakobovi, S. (2008) Kakvoa domaeg jabunog octa na podruju Poeko- slavonske upanije. U: Branko Katalini (ured) Proceedings 1 st international conference Vallis Aurea, fokus on: Regional development, Poega, Croatia, pp 701- 705 194

VELEUILITE U POEGI 2. Mareti, Helena; Obradovi, Valentina; Ergovi, Maja; Levaj, Branka: Utvrivanje promjene parametara kvalitete marmelade od marelice uz dodatak bue Proceedings 20th Scientific-Expert Conference on Agriculture and Food Industry Neum, 2009., str.145 153 3. Ergovi, Maja; Obradovi Valentina; Jakobovi Snjeana; krabal Svjetlana; Troha Ferninard; najder Ivica: Influence of storage on the rheological properties of nectarine (prunus persica var. nucipersica ) puree. Journal on processing and energy in agriculture (PTEP), Novi Sad, Vol. 13, Br. 1, 2009., 64 66. 4. Ergovi, Maja; Obradovi, Valentina; krabal, Svjetlana; Jakobovi Snjeana: Utjecaj eera na reoloka svojstva kae kupine, Proceedings 45th Croatian and 5th International Symposium on agriculture, Opatija, 2010., str. 1109 1113. 5. Obradovi, Valentina; krabal, Svjetlana; Ergovi, Maja: Physical and chemical properties of sour cherries with and without chemical treatment , Procedeengs XIV International Eco Conference 2010., Safe food, 2010., Novi Sad, str. 421 425. 6. Ergovi, Maja; Obradovi, Valentina; krabal, Svjetlana: Promjena reolokih svojstava kae kupine sa dodacima tijekom skladitenja u hladnjaku Proceedings of the 2nd international conference "Vallis Aurea", focus on regional development, Poega , 2010., str. 331 335. 7. najder, Ivica; Ergovi, Maja; Obradovi, Valentina; Bogunovi, Igor; Duralija, Boris: Utjecaj sorte i primjene sredstava za zatitu bilja na kakvou ploda kupine (Rubus spp.). 46. hrvatski i 6. meunarodni simpozij agronoma , Opatija, 2011., str. 1056-1058. 8. Svjetlana krabal, Valentina Obradovi, Maja Ergovi: Rheological changes and sensory properties of chocolate during conching process . 7th international congress of food technologists, biotechnologists and nutritions / Helga Medi (ur.). Zagreb : Croatian 195

VELEUILITE U POEGI Society of Food Technologists, Biotechnologists and Nutritionists, 2011. str. 235-241. 9. Maja Ergovi Ravani, Valentina Obradovi, Svjetlana krabal: Change of plum puree rheological parameters during storage in the freezer . 47. hrvatski i 7. meunarodni simpozij agronoma Proceedings Book 2 / Milan Pospiil(ur.).Zagreb : University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Zagreb, Croatia, 2012. str. 839-842. 10. Ergovi Ravani, Maja; Obradovi, Valentina; krabal, Svjetlana: Quality determining of different meals 3rd international conference "Vallis Aurea", focus on regional development, Poega , 2012., str. 271 275. 11. Maja Ergovi Ravani, Valentina Obradovi, Josip Mesi, Svjetlana krabal, Jurislav Babi, Snjeana Jakobovi: Utjecaj ambalae i vremena skladitenja na boju bijelog vina. meunarodni simpozij agronoma 48. hrvatski i 8. Proceedings Sonja

Mari(ur.).Osijek: University of Josip Juraj Strossmayer, Osijek, Faculty of Agriculture , Croatia, 2013. str. 879-882.

196

VELEUILITE U POEGI

OSOBNE INFORMACIJE

Pisker Dario
Cvjetna 9, 34000 Poega (Hrvatska)
+38598517805 dariopisker@hotmail.com www.vup.hr Spol Muko | Datum roenja 29 listopada 1974 | Dravljanstvo hrvatsko

RADNO ISKUSTVO 2013danas

Predava
Veleuilite u Poegi, Poega (Hrvatska) Nositelj kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura I i II Djelatnost ili sektor Struna, Znanstvena I Tehnika Djelatnost

2009danas

Vanjski suradnik u nastavi

Puko otvoreno uilite "Obris", Poega (Hrvatska) Nositelj predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura Djelatnost ili sektor Odgoj I Obrazovanje

20072011

Predava - vanjski suradnik u nastavi

Veleuilite u Poegi, Poega (Hrvatska) Nositelj kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura I i II Djelatnost ili sektor Struna, Znanstvena I Tehnika Djelatnost

2003danas

Uitelj
Osnovna kola Julija Kempfa, Poega (Hrvatska) Uitelj Tjelesne i zdravstvene kulture Djelatnost ili sektor Odgoj I Obrazovanje

20032003

Uitelj
Osnovna kola Antuna Mihanovia, Nova Kapela, Batrina (Hrvatska) Uitelj Tjelesne i zdravstvene kulture Djelatnost ili sektor Odgoj I Obrazovanje

20022003

Uitelj
Osnovna kola Grigora Viteza, Poljana (Hrvatska) Uitelj Tjelesne i zdravstvene kulture Djelatnost ili sektor Odgoj I Obrazovanje

197

VELEUILITE U POEGI

20012006

Vanjski suradnik u nastavi

Veleuilite u Poegi, Poega (Hrvatska) Nositelj kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura Djelatnost ili sektor Struna, Znanstvena I Tehnika Djelatnost

20012002

Uitelj
Osnovna kola Mladost, Jaki (Hrvatska) Uitelj Tjelesna i zdravstvene kulture i Njemakog jezika Djelatnost ili sektor Odgoj I Obrazovanje

20012002

Uitelj
Osnovna kola Mladost; Osnovna kola I.G.Kovaia, Jaki; Velika (Hrvatska) Uitelj Tjelesne i zdravstvene kulture Djelatnost ili sektor Odgoj I Obrazovanje

OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE 19932000

Mag.cin. (magistar kineziologije)

Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu, Zagreb (Hrvatska)

19891993 19821989

Tehnika kola Poega Osnovna kola Poega Sudjelovanje na znanstvenim konferencijama

1. 5th International Scientific Conference on Kinesiology Kinesiology Research Trends and Applications, September 10-14., 2008., Faculty of Kinesiology, Zagreb, nositelj javnog izlaganja rada Pisker, D., Pavlovi, D., Szabo, I.: Phisical Education in a Higher Education Sysem of the Republic of Croatia: an Example of Professional Studies 2. Meunarodna znanstveno struna konferencija Upravljanje slobodnim vremenom, sadrajima sporta i rekreacije, Zagreb, 21.02.2009., Kinezioloki fakultet Zagrebaki velesajam, aktivni sudionik u radu konferencije, koautor znanstvenog rada: Pavlovi D., Pisker, D., Rupi T., Utjecaj tjelesnog vjebanja na ivotne navike studenata umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

Sudjelovanja na strunim konferencijama

1. 13. Ljetna kola kineziologa Hrvatske, Vrednovanje u podruju edukacije, sporta i sportske rekreacije, 19. 23. lipnja 2004., Rovinj, sudjelovanje na skupu usavravanja kao aktivni sudionik u radu radionica i sekcija. 2. Struni skup uitelja i nastavnika Tjelesne i zdravstvene kulture iz osnovnih i srednjih kola u organizaciji Zavoda za kolstvo Republike Hrvatske, Vrednovanje postignua uenika; komunikacija u nastavnom procesu; motiviranjeza rad, 31. oujka 2005., Osijek, sudjelovanje u radu strunog skupa 3. Seminar iz skijanja za uitelje i nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture u organizaciji Zavoda za kolstvo Republike Hrvatske, 26. 28. veljae 2006., Bjelolasica, aktivni polaznik seminara 4. 15. Ljetna kola kineziologa Hrvatske, Kvaliteta rada u podrujima edukacije, sporta i rekreacije, 20. 24. lipnja 2006., Rovinj, sudjelovanje na skupu usavravanja kao polaznik seminara

198

VELEUILITE U POEGI
rukometa i stolnog tenisa 5. Struni skup za uitelje tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim kolama u organizaciji Zavoda za kolstvo Republike Hrvatske, Osnove orijentacijskog tranja; uenje imitacijom, 30. 31. kolovoza 2006., Bjelolasica, sudjelovanje u radu strunog skupa 6. IX hrvatsko savjetovanje za obuku neplivaa u prganizaciji Hrvatskog saveza sportske rekreacije Sport za sve i Kineziolokog fakulteta Sveuilita u Zagrebu na temu rada Kvaliteta rada u obuci plivanja, 05. 07. listopada 2006., Mali Loinj, sudjelovanje na savjetovanju 7. Struni skup uitelja tjelesne i zdravstvene kulture osnovnih kola u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, HNOS primjeri dobre prakse; ostvarivanje nastavnih sadraja iz nogometa za djevojice; ritmika gimnastika djeaci; narodni i drutveni plesovi, 11 sijenja 2007., Osijek, sudjelovanje u radu strunog skupa 8. Meuupanijski struni skup uitelja tjelesne i zdravstvene kulture osnovnih kola u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, Rad s uenicima s posebnim potrebama u nastavi TZK; racionalizacija vremena na satu TZK; hiperaktivni sanjari; elementi tehnike i taktike odbojke u nastavi TZK, 02. sijenja 2008., Osijek, sudjelovanje u radu strunog skupa 9. 17. Ljetna kola kineziologa Republike Hrvatske, Stanje i perspektive razvoja u podrujima edukacije, sporta i sportske rekreacije, 24. 28. lipnja 2008., Pore, aktivni sudionik u radu strunog skupa i nositelj priopenja pod nazivom: Tjelesna i zdravstvena kultura na strunim studijima u Republici Hrvatskoj: primjer javnih veleuilita, aktivni sudionik u radu radionica i sekcija te polaznik seminara iz nogometa i ragbija 10. X hrvatsko savjetovanje o obuci neplivaa, 06. 08. studeni 2008., Koprivnica, sudionik u radu strunog skupa i nositelj javnog izlaganja rada Rastovski, D., Pisker, D., ulovnjak, B.,: Igrom protiv straha od vode 11. 19. Ljetna kola kineziologa RH, Individualizacija rada u podrujima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije, Pore, 22. 26. lipnja 2010., jedan od nositelja priopenja Pavlovi, D., Pisker, D., Nabrnigg, K., Usavravanje individualne obrane u koarci, aktivni sudionik u radu strunog skupa. OSOBNE VJETINE Materinski jezik Ostali jezici hrvatski

RAZUMIJEVANJE

GOVOR

PISANJE

Sluanje

itanje

Govorna interakcija

Govorna produkcija

engleski

B2

B2

B2

B2

B2

njemaki

A2

A2

A2

A2

A2

Stupnjevi: A1/A2: Poetnik - B1/B2: Samostalni korisnik - C1/C2 Iskusni korisnik

Zajedniki europski referentni okvir za jezike

Komunikacijske vjetine

Timski rad: suradnja na razliitim domaim i meunarodnim strunim/znanstvenim konferencijama i radionicama Komunikacijske vjetine: sudjelovanje na brojnim meunarodnim skupovima u funkciji predavaa i autora. Organizacija, voditeljstvo i sudjelovanje na razliitim radionicama iz podruja Kineziologije:

Organizacijske / rukovoditeljske vjetine

199

VELEUILITE U POEGI
- Sudionik strune radionice Dijagnostika stanja u nastavi TZK na visokim uilitima RH na 20. Ljetnoj koli kineziologa Republike Hrvatske, u organizaciji Saveza nastavnika TZK visokih uilita Hrvatske, Pore, 23. lipnja 2011. - Organizator i voditelj strune radionice "ahovsko opismenjavanje" u GK "Poega" za studente I.godine Strunog studija Prehrambena tehnologija, Poega, 20. studenog 2013. - Organizator i voditelj strune radionice "Otvaranje lakih figura" u GK "Poega" za studente I.godine Strunog studija Prehrambena tehnologija, Poega, 27. studenog 2013. - Organizator i voditelj strune radionice "ahovska partija" u GK "Poega" za studente I.godine Strunog studija Prehrambena tehnologija, Poega, 04. prosinca 2013. - Predjednik Udruge za sport i rekreaciju Tvornica sporta (2011. - danas) Raunalne vjetine Poznavanje rada u MS Officeu

Ostale vjetine

2000. Rukometni sudac 2002. Rukometni sudac dravne "A" kategorije 2006. Voditelj skijanja Vezani dokument(i):

Vozaka dozvola

A, B Vezani dokument(i):

DODATNE INFORMACIJE Publikacije 1. Pisker, D., Tjelesna i zdravstvena kultura na strunim studijima u Republici Hrvatskoj: primjer javnih veleuilita, Zbornik radova 17. Ljetne kole kineziologa Republike Hrvatske, Pore, 24. 28. lipnja 2008., (str. 363 367), ISBN 978-953-95082-4-9, struni rad 2. Pisker, D., Pavlovi, D., Szabo, I., Phisical Education in a Higher Education System of the Republic of Croatia: an Example of Professional Studies, Proceedings Book, 5th International Scientific Conference on Kinesiology Kinesiology Research Trends and Applications, September 10 14, 2008., Faculty of Kinesiology, Zagreb, (str. 363-367), ISBN 978-953-6378-79-1, znanstveni rad 3. Rastovski, D., Pisker, D., ulovnjak, B., Igrom protiv straha od vode, Zbornik radova X. hrvatskog savjetovanja o obuci neplivaa, Koprivnica 06. 08. Studeni 2008., (str. 42-43), ISSN 13311854, UDK 796 (-05), struni rad 4. Pavlovi, D., Pisker, D., Rupi, T., Utjecaj tjelesnog vjebanja na ivotne navike studenata umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zbornik radova Meunarodne znanstveno strune konferencije Upravljanje slobodnim vremenom, sadrajima sporta i rekreacije, (ur. Andrijaevi, M.), Zagreb, 21.02.2009., (str. 193-202), ISBN 978-953-6378-95-1, znanstveni rad 5. Pavlovi, D., Pisker, D., Nabrnigg, K. Usavravanje individualne obrane u koarci, Zbornik radova 19. Ljetne kole kineziologa Republike Hrvatske, Individualizacija rada u podrujima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije, (str. 357 362), Pore, 22. 26.06.2010., ISBN-10: 953-95082-6-6, ISBN-13: 978-953-95082-6-3, EAN: 9789539508263

lanstva

Hrvatski kinezioloki savez Hrvatski zbor trenera i uitelja sportova na snijegu kolski sportski savez poeko-slavonske upanije Udruga kineziologa poeko-slavonske upanije

200

VELEUILITE U POEGI

OSOBNE INFORMACIJE

Ergovi Ravani Maja

Grgura Ninskog 5a, 34000 Poega (Hrvatska)

mergovic@vup.hr RADNO ISKUSTVO 01 srpnja 2008 14 studenog 2011

Asistent na strunom studiju Prehrambena tehnologija

Veleuilite u Poegi, Poega (Hrvatska) - Obavljanje analiza vina i jakih alkoholnih pia za potrebe Veleuilita u Poegi i potrebe javnosti. - Obavljanje nastavne djelatnosti (izvoenje laboratorijskih i auditornih vjebi) na strunim studijima Prehrambena tehnologija i Vinogradarstvo, vinarstvo i voarstvo Veleuilita u Poegi. - Obavljanje poslova koji se smatraju dijelom nastavnog optereenja (konzultacije, izvoenje ispita, kolokvija, korekcije programa, pregled programa, seminarskih radova i dnevnika prakse, usavravanje u nastavnim vjetinama i sl.).

14 studenog 2011 danas

Predava na strunom studiju Prehrambena tehnologija

Veleuilite u Poegi, Poega (Predava) - odravanje predavanja i vjebi iz kolegija: Tehnoloke operacije, Osnove proizvodnog projektiranja, Prehrambeno tehnoloko inenjerstvo, Tehnologija ulja i masti te svih ostalih obaveza reguliranih Ugovorom o radu.

OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE

1998 2002 Opa Gimnazija u Poegi, Poega (Hrvatska)

2002 2007

dipl.ing.
Prehrambeno tehnoloki fakultet u Osijeku, Osijek (Hrvatska)

2011 danas

Doktorski studij (u tijeku)

Prehrambeno - tehnoloki fakultet u Osijeku, Osijek (Hrvatska)

201

VELEUILITE U POEGI
OSOBNE VJETINE Materinski jezik Ostali jezici hrvatski

RAZUMIJEVANJE

GOVOR

PISANJE

Sluanje

itanje

Govorna interakcija

Govorna produkcija

engleski

C2

C1

A2

A2

A2

njemaki

B1

A2

A2

A2

Stupnjevi: A1/A2: Poetnik - B1/B2: Samostalni korisnik - C1/C2 Iskusni korisnik

Zajedniki europski referentni okvir za jezike

Komunikacijske vjetine

Sudjelovanje u radu pedagokih radionica sa slijedeim temama: - Interakcijsko komunikacijski aspekt odgoja - Komunikacijske vjetine - Koncept kurikula, ciljevi uenja, sadraji uenja - Kurikul nastave - Teorija vrjednovanja - Izrada pismenih zadataka MS - office

Raunalne vjetine

Vozaka dozvola

B Vezani dokument(i):

Znanstveni radovi iz skupine A2

1. krabal, Svjetlana; Ergovi, Maja; Obradovi, Valentina: Senzorska prihvatljivost razliitih mlijenih okolada. Technologica acta, Vol 3, Br. 1., Tuzla, 2010. str. 21 27. 2. Ergovi, Maja; Obradovi, Valentina; krabal, Svjetlana; Jakobovi, Snjeana: Utjecaj krobova na reoloka svojstva kae kupine. Radovi Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 60/2, 2010., str. 135 140.

3. Jakobovi, Snjeana; Jakobovi, Mario; Obradovi, Valentina; Ergovi, Maja: Utjecaj roka berbe na kakvou vina rajnski rizling. Radovi Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Br. 61/1, 2011., str. 20 25. 202

VELEUILITE U POEGI

Znanstveni radovi iz skupine A3 1. Obradovi, Valentina; Ergovi, Maja; Jakobovi, Snjeana: Kakvoa domaeg jabunog octa na podruju Poeko-slavonske upanije. U: Branko Katalini (ured) Proceedings 1st International conference "Vallis aurea", focus on: Regional development, Poega, Croatia, 2008, str. 701 705. 2. Mareti, Helena; Obradovi, Valentina; Ergovi, Maja; Levaj, Branka: Utvrivanje promjene parametara kvalitete marmelade od marelice uz dodatak bue Proceedings 20th Scientific-Expert Conference on Agriculture and Food Industry Neum, 2009., str.145 153.

3. Ergovi, Maja; Obradovi Valentina; Jakobovi Snjeana; krabal Svjetlana; Troha Ferninard; najder Ivica: Influence of storage on the rheological properties of nectarine (prunus persica var. nucipersica ) puree. Journal on processing and energy in agriculture (PTEP), Novi Sad, Vol. 13, Br. 1, 2009., 64 66.

4. Ergovi, Maja; Obradovi, Valentina; krabal, Svjetlana; Jakobovi Snjeana: Utjecaj eera na reoloka svojstva kae kupine. Proceedings 45th Croatian and 5th International Symposium on agriculture , Opatija, 2010., str. 1109 1113. 5. Obradovi, Valentina; krabal, Svjetlana; Ergovi, Maja: Physical and chemical properties of sour cherries with and without chemical treatment. Proceedings XIV International Eco Conference 2010., Safe food, 2010., Novi Sad, str. 421 425.

6. Ergovi, Maja; Ovradovi Valentina; krabal, Svjetlana: Promjena reolokih svojstava kae kupine sa dodacima tijekom skladitenja u hladnjaku. Proceedings 2nd International conference "Vallis aurea", focus on: Regional development, Poega, Croatia, 2010, str. 331 335. 7. najder, Ivica; Ergovi, Maja; Obradovi, Valentina; Bogunovi, Igor; Duralija, Boris: Utjecaj sorte i primjene sredstava za zatitu bilja na kakvou ploda kupine (Rubus spp.). 46. hrvatski i 6. meunarodni simpozij agronoma, Opatija, 2011., str. 1056-1058. 203

VELEUILITE U POEGI

8. krabal Svjetlana, Obradovi Valentina, Ergovi Ravani Maja: Rheological changes and sensory properties of chocolate during conching process. 7th international congress of food technologists, biotechnologists and nutritionists, Opatija 2011., str.235 241.

9. Ergovi Ravani Maja, Obradovi Valentina, krabal Svjetlana: Change of plum puree rheological parameters during storage in the freezer. 47. hrvatski i 7. meunarodni simpozij agronoma Proceedings Book 2, Opatija, 2012., str. 839 842.

10. Ergovi Ravani, Maja; Obradovi, Valentina; krabal, Svjetlana: Quality determining of different meals. Proceedings 3rd International conference "Vallis aurea", focus on: Regional development, Poega, Croatia, 2012, str. 271 275.

11. Ergovi Ravani, Maja; Obradovi, Valentina; Mesi, Josip; krabal, Svjetlana; Babi, Jurislav; Jakobovi, Snjeana: Utjecaj ambalae i vremena skladitenja na boju bijelog vina. 48. hrvatski i 8. meunarodni simpozij agronoma Proceedings, Sonja Mari (ur.), Osijek, Faculty of Agriculture, Croatia, 2013, str. 879 882.

204

VELEUILITE U POEGI

OSOBNE INFORMACIJE

Zrinak Stanko
Matice Hrvatske 35, Poega (Hrvatska)
098-564-676 szrinscak@vup.hr

RADNO MJESTO NA KOJE SE PRIJAVLJUJETE RADNO ISKUSTVO

vii predava

Veleuilite, Poega (Hrvatska)

OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE

Prehrambeno-biotehnoloki fakultet, Zagreb (Hrvatska)

OSOBNE VJETINE Materinski jezik Ostali jezici hrvatski

RAZUMIJEVANJE

GOVOR

PISANJE

Sluanje

itanje

Govorna interakcija

Govorna produkcija

njemaki

B2

B1

B1

Stupnjevi: A1/A2: Poetnik - B1/B2: Samostalni korisnik - C1/C2 Iskusni korisnik

Zajedniki europski referentni okvir za jezike

Komunikacijske vjetine

dobre komunikacijske vjetine zahvaljujui radnom iskustvu

Organizacijske / rukovoditeljske vjetine

rukovoditeljske vjetine steene na radnom mjestu rukovoditelja firme (300 zaposlenih)

205

VELEUILITE U POEGI

Poslovne vjetine

poslovne vjetine steene u proizvodnim pogonima i privatnom obrtu

Raunalne vjetine

poznavanje microsoft office paketa Popis radova:

1.Z.Nemet, S. Zrinak, E. Clauss : Optimiranje procesa filtracije u tehnologiji bijelih vina, Drugi meunarodni simpozij vinarstva, Zagreb 8-12 svibnja 1996. (64-70) 2.S. Zrinak, J. Mesi, T. Radoni: Evidencija o proizvodnji u vinogradarstvu i podrumarstvu vlastelinstva Turkovi u Kutjevu od 1925. do 1945. Godine i aktualnost takve statistike u dananje vrijeme, 46th Croatian and 6th International Symposium on Agriculture. Opatija (262-265) 3.J.Mesi, B. Svitlica, S. Zrinak: Utjecaj uzgojnog oblika na urod i kakvou kultivara Syrah, 46th Croatian and 6th International Symposium on Agriculture. Opatija (959-962) 4.S. Zrinak, J. Mesi, I. Zrinak: Analysis of muscat grapes and wines from Kutjevo region during the three consecutive years, 7th International Congress of Food Technologists and Nutritionists, 20-23 september 2011 Opatija, Croatia 5.J. Mesi , B. Svitlica, S. Zrinak: Utjecaj prorjeivanje grozdova na prinos i kakvou groa kultivara Mukat uti (Vitis vinifera L.), 47th Croatian and 7th International Symposium on Agriculture, Opatija 2012. (774-777) 6.S. Zrinak, M. Plaanin: Navike u potronji mlijeka i mlijenih proizvoda studenata Veleuilita u Poegi, 3rd International Conference Vallis aurea focus on : Regional Development, 5th october 2012, Poega , (1181-1185) 7.J.Mesi, M. Ergovi Ravani, V. Obradovi, B. Svitlica, S. Zrinak: Utjecaj prorjeivanja grozdova na kakvou mota kultivara Pinot sivi i Pinot bijeli (Vitis vinifera L.), 48. Hrvatski i Osmi Meunarodni simpozij agronoma, Dubrovnik, Hrvatska 2013.(887-890)

206

VELEUILITE U POEGI

OSOBNE INFORMACIJE

Svjetlana krabal
K. Tomislava 8, Mihaljevci, 34000 Poega 034 276 239 svjetlana.skrabal@zvecevo.hr

RADNO ISKUSTVO 19.04.1989. - danas

Voditelj slube kontrole kvalitete

Zveevo, prehrambena industrija, d.d. , Hrvatska, Poega, Kralja Zvonimira 1 Od zaposlenja do dananasa radila sam na slijedeim poslovima:

- pripravnik
- analitiar u laboratoriju - tehnolog u proizvodnji konditorskih proizvoda - tehnolog razvoja proizvoda - voditelj slube kontrole Rukovoenje mikrobiolokim i kemijskim laboratorijem, izrada planova kontrole ambalae, sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda, uvoenje novih analitikih metoda i standarda sigurnosti i kvalitete proizvoda, sudjelovanje u poslovima osiguranja kvalitete i zdravstvene ispravnosti proizvoda 2012. danas

Vii predava
Veleuilite u Poegi, HR, Poega, Vukovarska 17 Kao vanjski suradnik nastavu izvodilm na slijedeim kolegijima: Nadzor kakvoe i sigurnost hrane, Tehnologija konditorskih i srodnih proizvoda, Tehnologija vode, Tehnologija ugljikohidrata.

2008. 2012.

Predava

207

VELEUILITE U POEGI
Veleuilite u Poegi, HR, Poega, Vukovarska 17 Kao vanjski suradnik nastavu sam izvodila na slijedeim kolegijima: Prehrambeno tehnoloko inenjerstvo, Nadzor kakvoe i sigurnost hrane, Tehnologija konditorskih i srodnih proizvoda, Higijena i sanitacija. Mentor veeg broja zavrnih radova.

OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE 2003. 2009.

Doktor znanosti
Sveilite J.J. Strossmmayera, Prehrambeno - tehnoloki fakultet u Osijeku 14.04.2009. obranila doktorski rad pod naslovom Utjecaj sastojaka na reoloko ponaanje okoladnih masa i stabilnost okolade

Zamijenite razinom NKO-a ako je primjenjivo

1984.. 1988.

Dipl. ing. prehrambene tehnologije

Sveilite J.J. Strossmmayera, Prehrambeno - tehnoloki fakultet u Osijeku 22.12.1988. diplomirala na Zavodu za prehrambene tehnologije, katedra Tehnologija za proizvodnju i preradu brana

Zamijenite razinom NKO-a ako je primjenjivo

OSOBNE VJETINE
[Izbriite sva prazna polja.]

Materinski jezik Ostali jezici

Hrvatski

RAZUMIJEVANJE

GOVOR

PISANJE

Sluanje

itanje

Govorna interakcija

Govorna produkcija

njemaki

C2

C1

C1

C1

C1

Zamijenite nazivom jezine potvrde. Upiite stupanj ako je primjenjivo.

engleski

B1

B1

A2

A2

B1

Zamijenite nazivom jezine potvrde. Upiite stupanj ako je primjenjivo.

Stupnjevi: A1/2: Poetnik - B1/2: Samostalni korisnik - C1/2 Iskusni korisnik Zajedniki europski referentni okvir za jezike

208

VELEUILITE U POEGI
Komunikacijske vjetine Zamijenite svojim komunikacijskim vjetinama. Navedite u kojemu su kontekstu steene. Primjer: dobre komunikacijske vjetine steene tijekom rada na mjestu voditelje slube kontrole i sudjelovanja na veem broju domaih i meunarodnih skupova

209

VELEUILITE U POEGI
Organizacijske / rukovoditeljske vjetine Poslovne vjetine upravljanje trenutano vodim slubu kontrole kvalitete u veoj prehrambenoj industriji

dobro vladanje postupcima upravljanja kvalitetom (trenutano sam zaduena za odravanje standarda kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane i implementacije novih standarda)

Raunalne vjetine dobro vladanje alatima Microsoft Office i pretraivanje znanstvenih baza

Vozaka dozvola B

PRILOZI

12. Ergovi, Maja; Obradovi, Valentina; krabal, Svjetlana; Jakobovi Snjeana; najder Ivica: Utjecaj vrste konzerviranja na reoloka svojstva kae nektarine. Pomologia Croatica, Vol. 14, Br. 3, 2008., str. 201 204. 13. Ergovi, Maja; Obradovi, Valentina; krabal, Svjetlana: Promjena reolokih svojstava kae kupine sa dodacima tijekom skladitenja u hladnjaku 2nd international conference "Vallis Aurea", focus on regional development, Proceedings Poega , 2010., str. 331 335. 14. krabal, Svjetlana; Ergovi, Maja; Obradovi, Valentina: Usporedba parametara kakvoe hrvatskih i uvoznog kivija. 46th Croatian and 6th International Symposium on Agriculture Proceedings, University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Zagreb, 2011., str. 1011-1013. 15. Ugari, aneta., Kordovan, Darko, krabal, Svjetlana: Utjecaj efikasnosti rada pojedinih strojeva mlinske istionice na uspjenost ienja penice, Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji. 22 (1992) , 3; 437-456.

16. Ergovi, Maja; Obradovi, Valentina; Jakobovi, Snjeana; krabal, Svjetlana; Troha Ferninard; najder Ivica: Influence of storage on the rheological properties of nectarine (prunus persica var. nucipersica ) puree. Journal on processing and energy in agriculture (PTEP), Novi Sad, Vol. 13, Br. 1, 2009., 64 66.

17. Ergovi, Maja; Obradovi, Valentina; krabal, Svjetlana; Jakobovi, Snjeana: Utjecaj krobova na reoloka svojstva kae kupine. Radovi Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 60/2, 2010., str. 135 140.

210

VELEUILITE U POEGI 18. krabal, Svjetlana; Ergovi, Maja; Obradovi, Valentina: Senzorska prihvatljivost razliitih mlijenih okolada. Technologica acta, Vol 3, Br. 1., Tuzla, 2010. str. 21 27.

19. Ergovi, Maja; Obradovi, Valentina; krabal, Svjetlana; Jakobovi Snjeana: Utjecaj eera na reoloka svojstva kae kupine, Proceedings 45th Croatian and 5th International Symposium on agriculture, Opatija, 2010., str. 1109 1113. 20. krabal, Svjetlana; Jai, Midhat; Babi, Jurislav; Milievi, Borislav.: Evulation of the operational stability of biochemical oxygen demand biosensora in wastewater contaminated by heavy metal ions // Proceedings of the 9TH alps-adria scientific workshop / harcsa marietta (UR.). pik : Hungarian Academy of Sciences, 2010. 227230

21. krabal, Svjetlana; ubari, Drago; Milievi, Borislav; Akar, urica: Utjecaj mlijeka u prahu i uvanja na stabilnost okolada. 13th Ruika days "Today science tomorrow industry" Proceedings / Drago ubari (ur) Osijek : PTF Osijek, 2011. 418430 22. Obradovi, Valentina; krabal, Svjetlana; Ergovi, Maja: Physical and chemical properties of sour cherries with and without chemical treatment , Proceedings XIV International Eco Conference 2010., Safe food, 2010., Novi Sad, str. 421 425.

23. Svjetlana krabal, Valentina Obradovi, Maja Ergovi: Rheological changes and sensory properties of chocolate during conching process . 7th international congress of food technologists, biotechnologists and nutritions / Helga Medi (ur.). Zagreb : Croatian Society of Food Technologists, Biotechnologists and Nutritionists, 2011. str. 235-241. 24. Maja Ergovi Ravani, Valentina Obradovi, Svjetlana krabal: Change of plum puree rheological parameters during storage in the freezer . 47. hrvatski i 7. meunarodni simpozij agronoma - Proceedings Book 2 / Milan Pospiil (ur.). Zagreb : University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Zagreb, Croatia, 2012. str. 839842.

25. Komes, Draenka; Belak-Cvitanovi, Ana; krabal, Svjetlana; Vojvodi, Aleksandra; Bui, Arijana. The influence of dried fruits enrichment on sensory properties of bitter and milk chocolates and bioactive content of their extracts affected by different solvents . // LWT - Food Science and Technology. 53 (2013) , 1; 360-369 (lanak, znanstveni).

211

VELEUILITE U POEGI

15. Komes, Draenka; Belak-Cvitanovi, Ana; Hori, Dunja; Drmi, Helena; krabal, Svjetlana; Milievi, Borislav. Bioactive and Sensory Properties of Herbal Spirit Enriched with Cocoa (Theobroma cacao L.) Polyphenolics. // Food and Bioprocess Technology. 5 (2012) , 7; 2908-2920 (lanak, znanstveni).

16. Cosic, Sanja; krabal, Svjetlana; Komes, Drazenka; Busic, Arijana; Vojvodic, Aleksandra; Milicevic, Borislav; Belscak-Cvitanovic, Ana; Hecimovic, Ivana. Effect of composition on bioactive profile of chocolate liqueurs // Proceedings of the 6th Central European Congress on Food / Nedovi, Viktor ; Ili, Neboja ; Tumbas, Vesna ; Kaluevi, Ana (ur.).Novi Sad : University of Novi Sad, Institute of Food Technology, 2012. 97-102 (poster,meunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).

17. Drmic, Helena; Vojvodic, Aleksandra; Komes, Drazenka; krabal, Svjetlana; Busic, Arijana;Belscak-Cvitanovic,Ana;Milicevic,Borislav.Changes in the content of polyphenols and antioxidant capacity of chocolate liqueurs during three months of storage. // Technologica acta. 6 (2013) , 1; 1-9 (lanak, znanstveni).

212

VELEUILITE U POEGI
OSOBNE INFORMACIJE

Mareti Helena
Stara Lipa 32, 34 000 Poega (Hrvatska)
+385 993174611 helena.marcetic@kutjevo.com, poslovna adresa

RADNO MJESTO NA KOJE SE PRIJAVLJUJETE RADNO ISKUSTVO 01 svibnja 2002 danas

Tehnolog u mesnoj industriji

Kutjevo d.d., Kutjevo (Hrvatska) Voenje i kontrola svih poslova u pogonu klaonice, Voenje i revizija ISO i HACCP sustava u klaonici Odgovornost za kvalitetu robe

01 listopada 2010 danas

Predava na strunom studiju Prehrambena tehnologija

Veleuilite u Poegi, Poega (Hrvatska) - odravanje predavanja i vjebi iz kolegija:Hihijena i sanitacija, Tehnologija proizvodnje i prerade brana, Tehnologija autohtonih prehrambenih proizvodate svih ostalih obaveza reguliranih Ugovorom o djelu.

OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE 1991 1995 Prirodoslovno - matematika gimnazija, Poega (Hrvatska)

1995 2002

dipl.ing prehrambene tehnologije

Prehrambeno - biotehnoloki fakultet, zagreb (Hrvatska)

OSOBNE VJETINE Materinski jezik Ostali jezici hrvatski

RAZUMIJEVANJE

GOVOR

PISANJE

Sluanje

itanje

Govorna interakcija

Govorna produkcija

engleski

B2

B2

A2

A2

A2

Svjedodba, Svjetski jezici Zagreb, V stupanj

Stupnjevi: A1/A2: Poetnik - B1/B2: Samostalni korisnik - C1/C2 Iskusni korisnik

Zajedniki europski referentni okvir za jezike

213

VELEUILITE U POEGI
Komunikacijske vjetine

Organizacijske / rukovoditeljske vjetine

Poslovne vjetine

Dobro vladanje postupcima upravljanja kvalitetom (lan HACCP tima u svojoj poslovnoj jedinici i interni auditor) - steeno sudjelovanjem na predavanjima i edukacijama vezanih za isto: Seminar za interne auditore za ISO 9001:2008 i HACCP sustav Edukacija: "Uspostava sustava temeljenog na HACCP naelima u okviru Programa pomoi subjektima u poslovanju s hranom" Edukacija: "Sljedivost u sigurnosti hrane" Edukacija: "Slubena kontrola hrane ivotinjskog podrijetla" Predavanje: "HACCP verifikacija i revizija" Predavanje: "Mikrobioloki kriteriji za hranu" Microsoft Office

Raunalne vjetine

Objavljeni struni i znanstveni radovi: 1. Mareti, H., Zakari, T. (2010) Usporedba klasine i nove metode za odreivanje klijavosti pivarskog jema uz odravanje temperature tijekom klijanja, Zbornik radova, Znanstveno struni skup Organizacija i tehnologija odravanja OTO 2010, Kutina, Hrvatska, str. 91-96 Struni rad

2. Mareti, H., tibri, V. (2010) Odrivost palminog ulja tijekom prenja kikirikija, Zbornik
radova, Znanstveno struni skup Organizacija i tehnologija odravanja OTO 2010, Kutina, Hrvatska, str. 97-104 Struni rad

3. Mareti, H., Obradovi, V., Ergovi, M., Levaj, B. (2009) Utvrivanje promjena parametara
kvalitete marmelade od marelice uz dodatak bue, Zbornik radova, XX Nauno-struna konferencija poljoprivrede i prehrambene industrije Neum 2009., Bosna i Hercegovina, str. 145-153. Znanstveni rad

214

VELEUILITE U POEGI

OSOBNE INFORMACIJE

Dragana Bjeli
Vukovarska 77, Eminovci, 34 308 Jaki (Hrvatska)
0038534311461 dbjelic@vup.hr Spol ensko | Datum roenja 02 listopada 1976 | Dravljanstvo Hrvatska

ZANIMANJE / RADNO MJESTO RADNO ISKUSTVO

vii predava

13.06.2011.god. - danas, zaposlena na Veleuilitu u Poegi, na radnom mjestu vieg predavaa iz znanstvenog podruje drutvenih znanosti, polje pravo, grana: radno i socijalno pravo 09.01.2008.god.- 13.06.2011.god. zaposlena na Veleuilitu u Poegi, na radnom mjestu predavaa iz znanstvenog podruje drutvenih znanosti, polje pravo, grana: radno i socijalno pravo 02.01.2007.god.- 09.01.2008.god. zaposlena na Veleuilitu u Poegi, na radnom mjestu slubenika I. vrste u suradnikom zvanju- asistent na Drutvenom odjelu Veleuilita u Poegi 18.12.2002. - 27.05.2005.god. zaposlena u upanijskom sudu u Poegi, na radnom mjestu sudakog vjebenika OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE 2009

upisan Poslijediplomski doktorski studij, smjer: pravo drutava i trgovako pravo

Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb (Hrvatska)

1995 2002

diplomirani pravnik
Pravni fakultet, Osijek (Hrvatska)

1991 1995 Opa gimnazija, Poega (Hrvatska)

1987 1991 O "Antuna Kanilia", Poega (Hrvatska)

1983 1987

215

VELEUILITE U POEGI
O "17.rujna ", Kuzmica (Hrvatska)

OSOBNE VJETINE Materinski jezik Ostali jezici hrvatski

RAZUMIJEVANJE

GOVOR

PISANJE

Sluanje

itanje

Govorna interakcija

Govorna produkcija

engleski njemaki

B2 A1

B1 A1

B1 A1

B1 A1

B1 A1

Stupnjevi: A1/A2: Poetnik - B1/B2: Samostalni korisnik - C1/C2 Iskusni korisnik

Zajedniki europski referentni okvir za jezike

Komunikacijske vjetine Organizacijske / rukovoditeljske vjetine

timski duh, dobre komunikacijske vjetine, vjetine steene kroz radno iskustvo smisao za organizaciju nastavnog procesa, vjetine steene kroz radno iskustvo

Poslovne vjetine

Raunalne vjetine

vjeto vladanje alatima Microsoft Office, pretraivanje baza podataka, vjetine steene kroz radno iskustvo

DODATNE INFORMACIJE Znanstvena djelatnost: 1.poglavlje u knjizi:Legal Language in Action: Translation, Terminology, Drafting and Procedural Issues, Edited by Susan arevi, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2009.god., D.Bjeli, B. Pisker, V.Vuli: The Concept of Reasonable Time in Court Proceedings in Croatia (411 421) 2.javno predavanje na Meunarodnoj konferenciji CURRICULUM, LANGUAGE AND THE LAW , Dubrovnik (Croatia) , 18 21 September 2008 3.javno predavanje na 1st International Conference Vallis Aurea. Focus on: Regional Development, Poega (Croatia), 19 September 2008 4.javno predavanje na 2nd International Conference Vallis Aurea. Focus on: Regional Development, Poega (Croatia), 3rd September 2010 RADOVI RECENZIRANI I OBJAVLJENI U ZBORNIKU RADOVA S MEUNARODNE KONFERENCIJE 1.D. Bjelic :Uinak poticajnih mjera za zapoljavanje na regionalni razvoj. Proceedings of 1st International Conference Vallis Aurea. Focus on: Regional Development. Croatia, pp.0067-0071, 19 September 2008 ISBN 978-953-98762-7-0, ISBN 978 3- 901509-60 2.D. Bjelic: Usklaivanje hrvatskog radnog zakonodavstva u svjetlu pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji s posebnim osvrtom na novi Zakon o radu, Proceedings of 2nd International Conference Vallis Aurea. Focus on: Regional Development. Croatia, pp.0115 - 0119, 3rd September

216

VELEUILITE U POEGI
2010 ISBN 978-953-7744-06-9, ISBN 978 3- 901509-76-6 3.Vitez Pandi, M., Bjeli, D., Marinac., A.: Utjecaj ekonomske krize na procese razvoja i reforme dravne uprave u Republici Hrvatskoj, lanak objavljen u zborniku radova Meunarodna konferencija razvoj javne uprave, Vukovar, 27. i 28. svibnja, Veleuilite Lavoslav Ruika u Vukovaru , Vukovar, 2011., ISBN 978-953-7734-02-2, str. 521.-535. 4. B. Pisker, D. Bjeli, M.M.Stastny:Odravanje u funkciji drutveno odgovornog poslovanja,zbornik radova znanstveno strunog skupa Organizacija i tehnologija odravanja , Poega, 2007.god., str.67.-73., UDK 65.01:174, ISBN 978-953-6331-54-3 5.D.Bjelic, M.M. Stastny:Constitutional Complaint as an Instrument of Fulfilling the Worker s Rights in Croatian Legal System, zbornik radova World Academy of Science, Engineering and Technology, Paris, France, 2011.god., ISSN 2010-376X, ISSN 2010- 3778, str.333 337 6. Mezak Stastny, M., Smoli, J., Bjeli, D., Naelo otvorenosti reverzibilan proces?, lanak objavljen u zborniku radova Meunarodna konferencija razvoj javne uprave, Vukovar, 27. i 28. svibnja, Veleuilite Lavoslav Ruika u Vukovaru , Vukovar, 2011., ISBN 978-953-7734-02-2, str. 417.-425. Struna djelatnost: 1.D.Bjeli, B.Pisker: Osvrt na pitanje mirenja kao jednog od alternativnih naina rjeavanja radnih sporova Radno pravo, br.9/07, str. 25-30, UDK 349.2(497.5):347.925, ISSN 1845-1500 2.D.Bjeli, Z.Mirosav: Diskriminacija u radnom pravu s posebnim naglaskom na diskriminaciju enahrvatski i njemaki primjer, Radno pravo, br.10/07, str.18-25, UDK 349.2, ISSN 1845-1500 3.D. Bjeli: Osvrt na pitanje odgovornosti drave za tetu nastalu u okviru obavljanja slube ili druge djelatnosti dravnih tijela , Pravni vjesnik, br.3-4/07, str.217-228, UDK 347.51:342.1, 347.56:321.1 4.D.Bjeli, Z.Mirosav:Diskriminacija i diversity management u radnom pravu, Radno pravo, br.1/08, str.39-47, UDK 349.2, ISSN 1845 5.D.Bjeli: Steajni postupak i uinci koje poluuje na ugovore o radu , Radno pravo, br.10/09,str. 1521, UDK 349.2, ISSN 1845-1500 6. D.Bjeli, A.Drahotusky Bruketa : Hrvatsko trite rada u svjetlu pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji, Pravo i porezi, br.5/10, str.11. ,UDK 349.2 7. Z.Pirc, D.Bjeli: Konkludentne radnje u odricanju od zastare u radnim odnosima ,Pravo i porezi, br.10/10, str.10.-13. ,UDK 349.2 8. D.Bjeli, M.Vitez, M.M.Stastny:Pravna regulativa u ekolokoj proizvodnji meda, objavljen u zborniku radova domaeg struno- znanstvenog skupa 4. PELARSKI DANI, Vinkovci, 2007.god., str.60-69, ISBN:953-6331-51-9 9. B.Andrli, M.Medi, D.Bjeli: Ugovor o licenciji, Informator, broj 5588/07.god.,str.10-12.,ISSN 0537 6645 10.D.Bjeli: Zastupanje trgovakog drutva na temelju punomoi s posebnim osvrtom na prokuru , Radno pravo, br.11/09,str.61-67, UDK 349.2, ISSN 1845-1500 11.D.Bjeli:Isplata cijene u svjetlu Konvencije UN-a o ugovorima o meunarodnoj prodaji robe i odredaba ZOO-a, Pravo i porezi, br.1/11, str.18.-22., UDK 347.4 12.D.Bjeli: Osnove radnog i socijalnog prava I skripta (recenzirani nastavni materijal), UDK 349.2 (075.8), ISBN:978-953-7744-01-4, URL:www.vup.hr/skriptarnica/, 16.11.2009., dostupno i u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice, Zagreb: 731966 13.sudjelovanje u svojstvu suradnika na strunom projektu Studentski poduzetniki inkubator odobrenom od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva u razdoblju 01.travnja 20.svibnja 2010.godine.

217

VELEUILITE U POEGI

Europass ivotopis
Osobni podaci
Prezime(na) / Ime(na)
Adresa(e) Telefonski broj(evi) Broj(evi) faksa E-mail Dravljanstvo Datum roenja Spol hak.mario@gmail.com Hrvatsko 12.031980. M

MARIO HAK
Eminovci, J.B. Jelaia 30., 34308 Jaki, Hrvatska +385 992606226

eljeno zaposlenje/zanimanje Radno iskustvo 10 godina

Datumi Zanimanje ili radno mjesto Glavni poslovi i odgovornosti Od 20.08.2007. Voditelj odjela

Upravljanje radom odjela, organiziacija rada Odgovarnost za zakonito i pravodobno izvravanje obveza Donoenje rjeenja, obavljanje poslova doprinosa Vri raspored poslova ne izvritelje i prati izvrenje Objedinjuje rad zaposlenika i sudjeluje direktno u radu odjela Sudjelovanje u prijedlozima za donoenbje zakonske regulative

Ime i adresa poslodavca Vrsta djelatnosti ili sektor Datumi Zanimanje ili radno mjesto

Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Porezna uprava, upanijska 14, 34 000 Poega Ispostava Poega Od 01.07.2005. do 20.08.2007. Savjetnik za poreze i doprinose

218

VELEUILITE U POEGI
Glavni poslovi i odgovornosti

Zaprimanje i obrada poreznih prijava i mjesenih izvjea, provjera ispravnosti Donoenje rjeenja, obavljanje poslova doprinosa

rovoenje pripisa, otpisa i preknjienja, izdavanje poreznih potvrda, provoenje razreza posebnog poreza na promet vozila Ovrha zakljuno s blokadom rauna Unos i provjera podataka iz mjesenih izvjea

Ime i adresa poslodavca Vrsta djelatnosti ili sektor Datumi Zanimanje ili radno mjesto Glavni poslovi i odgovornosti

Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Porezna uprava, upanijska 14, 34 000 Poega Ispostava Poega Od 15.10.2003. do 01.07.2005. Voditelj odjela za prodaju

Upravljanje radom odjela, organiziacija rada Odgovarnost za zakonito i pravodobno izvravanje obveza
Organiziranje rada

Ime i adresa poslodavca Vrsta djelatnosti ili sektor Datumi Zanimanje ili radno mjesto Glavni poslovi i odgovornosti Ime i adresa poslodavca Vrsta djelatnosti ili sektor Datumi Zanimanje ili radno mjesto Glavni poslovi i odgovornosti Ime i adresa poslodavca Vrsta djelatnosti ili sektor

Autoprometno poduzee Poega d.d., Poega Odjel za komercijalu

1.6. 2000. 1.6. 2002.godine

Promotor prodaje Provoenje marketinkih aktivnosti Karlovaka pivovara

2007.-2013. Vii predava (vanjski predava) Predava na predmetima Menadmenta I Organizacije

Veleuilite u poegi , 34000 Poega Drutveni odjel

219

VELEUILITE U POEGI

Obrazovanje i osposobljavanje
Datumi Naziv dodijeljene kvalifikacije Glavni predmeti / steene profesionalne vjetine Ime i vrsta organizacije pruatelja obrazovanja i osposobljavanja Od travnja 2003. do travanj 2006. godina Magistar znanosti Stjecanje znanstvene razine znanja u podruju Marketinga Ekonomski fakultet Osijek-Poslijediplomskog studija Marketing u Osijeku (ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute)

Razina prema nacionalnoj ili meunarodnoj klasifikaciji

Datumi Naziv dodijeljene kvalifikacije Glavni predmeti / steene profesionalne vjetine Ime i vrsta organizacije pruatelja obrazovanja i osposobljavanja

Od listopad 1998. do listopad 2003. godine Diplomirani ekonomist Smjer trgovina i vanjska trgovina Ekonomski fakultet Zagreb Diplomirani ekonomist VII/1

Razina prema nacionalnoj ili meunarodnoj klasifikaciji Osobne vjetine i kompetencije

Materinski jezik(ci) Drugi jezik(ci) Samoprocjena

Navedite materinski jezik (ako je vano, navedite dodatne materinske jezike, vidi upute)

Razumijevanje
Sluanje C2 itanje C2

Govor
Govorna interakcija C2 Govorna produkcija C2

Pisanje

Europska razina (*)

Engleski Jezik

C2

(*) Zajedniki europski referentni okvir za jezike

Drutvene vjetine i kompetencije

Timski duh i samostalnost u rjeavanju zadataka-po potrebi Sposobnost prilagoavanja novim sredinama (Bio na studijskim putovanjima i na stunoj usavravanju u panjolskoj , ekoj, Portugalu)

220

VELEUILITE U POEGI
Organizacijske vjetine i kompetencije Tehnike vjetine i kompetencije Raunalne vjetine i kompetencije Umjetnike vjetine i kompetencije Druge vjetine i kompetencije
Trenutno radim kao voditelj odjela (30 zaposlenika)

Odlino znanje rada na Microsoft office alatima , zatim na brojnim drugim alatima (Adobe, photoshop, paint)

Stekao Izbor u naslovno zvanje vieg predavaa- znanstveno polje ekonomija, grana organizacija i menadment; Sudjelovao na nizu seminari i studijskih putovanja u zemlji i inozemstvu (eka, Nizozemska, Portugal)s tematikom iz polja regionalnog razvoja, managementa, organizacije, upravljanja, privlaenja stranih investicija itd. Kategorija A, B

Vozaka dozvola

221

VELEUILITE U POEGI
OSOBNE INFORMACIJE

oki Kristian
34000 Poega (Hrvatska)
+38534311466 kdjokic@vup.hr Skype kristian.djokic.work Spol Muko | Datum roenja 1 srpnja 71 | Dravljanstvo hrvatsko

RADNO ISKUSTVO veljae 13 danas

Proelnik Drutvenog odjela

Veleuilite u poegi, Poega (Hrvatska)

travnja 12 danas

Vii predava
Veleuilite u Poegi, Poega (Hrvatska) -struni Upravni studij - kolegiji Informatika I i Informatika II -struni studij Prehrambena tehnologija - kolegij Osnove informatike -struni studij Vinogradar-vinar-voar - kolegij Primjena raunala -specijalistiki studij Trgovinsko poslovanje - kolegiji Elektronika trgovina i Informacijski sustavi potpore odluivanju

listopada 08 oujka 12

Predava
Veleuilite u Poegi, Poega (Hrvatska) -struni Upravni studij - kolegiji Informatika I i Informatika II -struni studij Prehrambena tehnologija - kolegij Osnove informatike -struni studij Vinogradar-vinar-voar - kolegij Primjena raunala -specijalistiki studij Trgovinsko poslovanje - kolegiji Elektronika trgovina i Informacijski sustavi potpore odluivanju

rujna 01 rujna 08

Nastavnik informatike
Osnovna kola Antuna Kanilia, Poega (Hrvatska) Predmeti Izborna informatika i Tehnika kultura

rujna 99 kolovoza 01

Nastavnik informatike
Obrtnika kola, Poega (Hrvatska) Premet Informatika

OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE 12 danas

Doktor znanosti (u tijeku!)

Filozofski fakultet, Zagreb (Hrvatska) PDS informacijskih i komunikacijskih znanosti

99 11

Magistar znanosti
Fakultet organizacije i informatike, Varadin (Hrvatska) Poslijediplomski studij Informacijski sustavi

95 99

Diplomirani inenjer prometnih znanosti

222

VELEUILITE U POEGI
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb (Hrvatska) Telekomunikacijski i potanski promet 91 95

Inenjer elektrotehnike
Via tehnika kola, Zagreb (Hrvatska) Industrijska elektronika

1986 1990

Prirodoslovno-matematiki tehniar
CUO Zvonko Brki, Poega (Hrvatska)

OSOBNE VJETINE Materinski jezik Ostali jezici hrvatski

RAZUMIJEVANJE

GOVOR

PISANJE

Sluanje

itanje

Govorna interakcija

Govorna produkcija

engleski

B2

B2

B2

B2

B2

Stupnjevi: A1/A2: Poetnik - B1/B2: Samostalni korisnik - C1/C2 Iskusni korisnik

Zajedniki europski referentni okvir za jezike

Komunikacijske vjetine Raunalne vjetine

2000. Pedagoko-psiholoka naobrazba, Pedagoki fakultet, Osijek 2005. Osnovni ECDL program, FINA Slavonski Brod 2006. Napredni ECDL program, ECDL testni centar Linum-Baranja, Osijek 2007. Predava i ispitiva osnovnog ECDL programa, KING ICT d.o.o., Zagreb 2007. Predava i ispitiva naprednog ECDL programa, KING ICT d.o.o., Zagreb 2007. CISCO akademija (CCNA), Tehniko veleuilite, Varadin 2008. Predava na CISCO akademiji (CCNA) (u tijeku!), CARNET, Zagreb

Vozaka dozvola DODATNE INFORMACIJE Izdanja

A, A1, B

oki, Kristian, Sustav za distribuciju ocjena uenika i najava pismenih provjera znanja putem SMS poruka e-imenik, Zbornik radova savjetovanja Raunala u obrazovanju MIPRO 2004. Opatija : MIPRO, 2004. str. 203-206. (ISBN 953-233-004-6) oki, Kristian; Sustav Moodle, asopis za informatiku u poslovanju infoTrend, broj 156 (2007) ; str. 54-56, (ISSN 1330-0393) oki, Kristian, Smjernice za razvoj sustava nadzora i kontrole vinograda i procesa proizvodnje vina pod opom javnom licencom, Zbornik radova 1st International Conference "Vallis Aurea, Poega : Veleuilite u Poegi, 2008. (ISBN 978-953-98762-7-0, ISBN 978-3-901509-60-5) Potnik Gali, Katarina; oki, Kristian; Radii, Bojan, Primjena Excela u financijskim izraunima, Raunovodstvo revizija i financije, 04.2009. (2009) ; str. 175-180 (ISSN 0353-8087) oki, Kristian; Radii, Bojan, Odravanje sigurnosti informacijskih sustava s osvrtom na aktualne prijetnje, Organizacija i tehnologija odravanja OTO 2009., 2009. 43-50 (ISBN 978-953-6331-73-4) oki, Kristian; Lackovi, Kreimir; Mileti, Damir, Implementacija SMS usluge u CRM sustave, Zbornik radova sa znanstveno strunog skupa Organizacija i tehnologija odravanja : OTO 2010 / Lackovi, Zlatko (ur.), Kutina : Drutvo odravatelja Osijek, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Petrokemija d.d. Kutina, 2010. str. 79-91 (ISBN 978-953-6331-82-6) oki, Kristian; Radii, Bojan; Grgi, Ivan, Beino povezivanje udaljenih lokalnih mrea, Zbornik

223

VELEUILITE U POEGI
radova 2nd International Conference "Vallis Aurea" focus on: Regional Development - Proceedings / Katalini, Branko (ur.), Poega, Veleuilite u Poegi, DAAM International Vienna, 2010. str. 311-315. (ISBN 978-953-7744-06-9, ISBN 978-3-901509-76-6) Andrli, Berislav; Budi, Hrvoje; oki, Kristian, Research of e-marketing information system in hospitality, World Academy of Science, Engineering and Technology - WASET 2011., Pariz, Francuska, 24-26.06.2011. Scientific Research and Experimental Development, Year 7, Issue 77, June 2011, (Print ISSN 2010-376X, Electronic ISSN 2010-3778) oki, Kristian; Delvechio, Manuel; Adi, Stjepan; Koritenje GSM mobilnih mrea u strategiji odravanja po stanju sustava, Zbornik radova sa znanstveno strunog skupa Organizacija i tehnologija odravanja : OTO 2012/ Lackovi, Zlatko (ur.), upanja : Drutvo odravatelja Osijek, Elektrotehniki fakultet Osijek, Sladorana upanja, 2012. str. 101-106 (ISBN 978-953-6032-77-8) oki, Kristian, Utjecaj jednosmjernog komunikacijskog kanala izmeu obrazovne ustanove i roditelja/staratelja baziranog na SMS porukama na poznavanje ocjena i termina testiranja od strane roditelja/staratelja, Zbornik radova savjetovanja MIPRO Proceedings MIPRO 2012. Opatija : MIPRO, 2012. str. 1699-1704. (ISBN 978-953-233-069-4) oki, Kristian; Radii, Bojan; Pimi, Vjekoslav, Koritenje SMS usluge mobilne telefonije za distribuciju informacija u odgojno-obrazovnim ustanovama ruralnog podruja, Zbornik radova 3nd International Conference "Vallis Aurea" focus on: Regional Development - Proceedings / Katalini, Branko (ur.), Poega, Veleuilite u Poegi, DAAM International Vienna, 2012. (ISSN 1847-8204, ISBN 978-953-7744-16-8, ISBN 978-3-901509-78-0) PRILOZI

224

Europass Umetnite fotografiju. Ukloni naslov ako nije primjenjivo (vidi upute) ivotopis
Osobni podaci
Prezime(na) / Ime(na)
Adresa(e) Telefonski broj(evi) Broj(evi) faksa E-mail Dravljanstvo Datum roenja Spol dzima@vup.hr Hrvatsko 25.02.2010. muki

Zima / Dinko
Kalvarija 27, 34000 Poega, Republika Hrvatska drava 034/292-232 Broj mobilnog telefona: 098/272-180

Radno iskustvo
Datumi Zanimanje ili radno mjesto Glavni poslovi i odgovornosti Ime i adresa poslodavca 1.10. 2004 Veleuilite u Poegi Vii predava Prodekan za nastavu od 2007 2012. Veleuilite u Poegi, Vukovarska 17, Poega

225

Vrsta djelatnosti ili sektor

obrazovanje 08.09. 1997- 30.09. 2004. Nastavnik biologije i kemije

Datumi Zanimanje ili radno mjesto Glavni poslovi i odgovornosti Ime i adresa poslodavca
Vrsta djelatnosti ili sektor

nastava Osnovna kola Ivana Goran Kovai, Velika obrazovanje 20.09- 31.12. 1996. - Gimnazija Poega Profesor biologije i kemije Nastava Gimnazija u Poegi, Ulica Dr. Franje Tumana 4/A, Poega obrazovanje

Datumi Zanimanje ili radno mjesto Glavni poslovi i odgovornosti Ime i adresa poslodavca
Vrsta djelatnosti ili sektor

Obrazovanje i osposobljavanje
Datumi 7.11.2012. Naziv dodijeljene kvalifikacije Doktor znanost Glavni predmeti / steene Invazivne biljne vrste profesionalne vjetine Ime i vrsta organizacije pruatelja Sveuilite J.J Strossmayera u Osijeku obrazovanja i osposobljavanja

Razina prema nacionalnoj ili meunarodnoj klasifikaciji

Datumi

26.05. 2008.

226

Naziv dodijeljene kvalifikacije Glavni predmeti / steene profesionalne vjetine Ime i vrsta organizacije pruatelja obrazovanja i osposobljavanja

Magistar znanosti Zatita prirode i okolia Sveuilite J.J Strossmayera u Osijeku

Razina prema nacionalnoj ili meunarodnoj klasifikaciji Datumi Naziv dodijeljene kvalifikacije Glavni predmeti / steene profesionalne vjetine Ime i vrsta organizacije pruatelja obrazovanja i osposobljavanja Razina prema nacionalnoj ili meunarodnoj klasifikaciji

27.03.1997. Profesor biologije i kemije

Pedagoki fakultet u Osijeku

Osobne vjetine i kompetencije

Materinski jezik(ci) Drugi jezik(ci) Samoprocjena Razumijevanje
Sluanje Samostalni korisnik itanje Samostalni korisnik

hrvatski

Govor
Govorna interakcija Govorna produkcija

Pisanje

Europska razina (*)

Engleski jezik
B1

B1

A2 Temeljni korisnik A2 Temeljni korisnik A2 Temeljni korisnik

(*) Zajedniki europski referentni okvir za jezike

Drutvene vjetine i kompetencije Organizacijske vjetine i kompetencije

Sposobnost timskog rada, dobre komunikacijske vjetine

Rukovoenje (kao prodekan od 2007- 2012. organizirao sam izvoenje nastave na Veleuilitu koje broji gotovo 30 predavaa Iskustvo u voenju timova Kao voditelj upanijskog aktiva biologa

227

Tehnike vjetine i kompetencije Raunalne vjetine i kompetencije Umjetnike vjetine i kompetencije Druge vjetine i kompetencije Vozaka dozvola

Bio sam predsjednik povjerenstva za osiguravanje kvalitete na Veleuilitu u Poegi i osposobljen za internog auditora prema normi ISO 9001:2008 Vjeto baratanje Microsoft Office alatima ( Word, PowerPoint)

----

Od 2002. godine predsjednik sam Brdsko biciklistikog kluba Poega; od 2013. godine dopredsjednik sam Povijesnog drutva Poega; lan Hrvatskog botanikog drutva Posjedujem vozaku dozvolu B, C i E kategorije

Dodatne informacije

228

Dodaci

Popis znanstvenih i strunih lanaka : Jakobovi, S., Jakobovi, M., Zima,D. (2009): Utjecaj maceracije masulja na kakvou vina Rajnski rizling, Agronomski glasnik, 1 (71):63-72(struni lanak) Zima, D., tefani, E. (2009): Ugroeni travnjaci Poeke kotline, Priroda 2 (99): 28-31(struni lanak) Zima, D., tefani, E. (2009): Floristike znaajke suhih travnjaka Poeke kotline, Agronomski glasnik, 2 (68):141-149 (lanak, znanstveni). Zima, D., Tomaevi, M. (2008): Nalazite hrvatske perunike (Iris croatica Horvat et Horvat, M. ) u Poekoj kotlini. // Agronomski glasnik. 5 (70), 511520 (lanak, znanstveni). Zima, D. (2007): Prilog poznavanju medonosnog bilja Hrvatske, Agronomski glasnik, 2 (69): 147 160 (pregledni znanstveni lanak) Zima, D.(2007): Mora li lan uvijek biti plav?, Priroda 1 (97): 39-43, Zagreb (struni lanak) Zima, D., urki, M., Tomaevi, M. (2006): Analiza ugroenosti svojti iz porodice Orchidaceae u Poekoj kotlini i okolnom gorju, Agronomski glasnik, 2 (68): 99 107 ( izvorni znanstveni lanak) Zima, D. (2006): Lijepe, ugroene i otrovne, Priroda 5(96): 41-42, Zagreb (struni lanak) Zima, D., Mesi, J. (2005): Zatieni parkovi u Trenkovu i Kutjevu, Priroda 8-9 (95): 46- 49, Zagreb (struni lanak) Zima, D. (2005): Sovsko jezero. Priroda 10 (95): 33-35, Zagreb (struni lanak) Zima, D., Svitlica, B., Mesi, J. (2005): Ugroenost flore Poeke kotline i okolnog gorja, Agronomski glasnik, 5 (67): 371 381 ( izvorni znanstveni lanak) Zima, D., tivi, B. (2003): Park prirode Papuk. Priroda, 10 (93): 28-31, Zagreb(struni lanak) Zima, D., Tomaevi, M, (2002): Himantoglossum - kozonoka, Priroda, 10 (92): 96-97, Zagreb (struni lanak) Zima, D.(2001): Potona paklara (Lampetra planeri Bloch), Priroda, 3 (91): 41- 42 (struni lanak) Zima, D.(1998): Vivarij to je to ?, Priroda, 9 (88): 34- 35 (struni lanak) Zima, D., Bai, T., Bede, M., Zahirovi Z. (1996): Comparative study of stomata and some other properties in three new croatian wheat (Triticum aestivum L.) genotypes, Acta Botanica Hungarica 40 (1-4) pp. 289 298 ( izvorni znanstveni lanak) Radovi u zbornicima skupova:
1. tefani, E., Zima, D., Rai, S., Radovi, V. (2012): Botaniko porijeklo meda Poeke kotline//47 hrvatski i 7. Meunarodni simpozij agronoma zbornik radova, 649-653

2. Zima, D. (2012): The use of modern teaching aids in biology classes in primary schools of PozegaSlavonia county, // 22nd International DAAAM Symposium Intelligent manufacturing &autoomation:power of knowledge and creativity/Katalini, B.(ed.)Vienna, 643-644

3. Zima, D, tefani E., Gorjanc M. (2010): Invazivne biljne vrste u Poekoj kotlini i njihov utjecaj na bioraznolikost // 2nd International Conference "Vallis Aurea" focus on: Regional Development - Proceedings / Katalini, B. (ur.).Poega : Veleuilite u Poegi, DAAM International Vienna, 1565-1569 (lanak, struni). 4. Zima, D., Gorjanc M. (2010):Odrivi sustav gospodarenja brdskim travnjacima u Poekoj kotlini // Znanstveno struni skup Organizacija i tehnologija odravanja OTO 2010 - zbornik radova / Lackovi, Z. (ur.). Osijek : Drutvo odravatelja Osijek, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, 13-18 (lanak, pregledni). 5. Zima, D., tefani, E. (2009): Suhi travnjaci Poeke kotline i mogunosti njihove zatite, 44 hrvatski i 4. Meunarodni simpozij agronoma zbornik radova, 122-126 (lanak, znanstveni) 6. Idlbek, R., Zima, D. (2008): Primjena informacijske tehnologije u suvremenom 229 pelarenju, Zbornik radova 31. meunarodnog skupa MIPRO/Bogunovi N., Ribari, S. (ur.), MIPRO, 155-158 (struni lanak)

OSOBNE INFORMACIJE

Radii Bojan
(Hrvatska)
+38534311466 bradisic@vup.hr Spol Muko | Datum roenja 21 prosinca 1979 | Dravljanstvo hrvatsko

RADNO ISKUSTVO 17 listopada 2013danas

Vii predava
Veleuilite u Poegi Vukovarska 17 HR-34000 Poega (Hrvatska) www.vup.hr

Djelatnost ili sektor Odgoj I Obrazovanje 15 prosinca 200816 listopada 2013

Predva
Veleuilite u Poegi Vukovarska 17, 34000 Poega (Hrvatska) www.vup.hr

Djelatnost ili sektor Odgoj I Obrazovanje 01 rujna 200414 prosinca 2008

Nastavnik
O Dragutina Lermana Poeka 45 HR-34322 Brestovac (Hrvatska)

Djelatnost ili sektor Odgoj I Obrazovanje 12 sijenja 200431 kolovoza 2004

Nastavnik
Tehnika kola Ratarnika 1 HR-34000 Poega (Hrvatska)

Djelatnost ili sektor Odgoj I Obrazovanje OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE 19982004

profesor matematike i informatike

Odjel za matematiku, Osijek (Hrvatska)

OSOBNE VJETINE Materinski jezik hrvatski

230

Ostali jezici

RAZUMIJEVANJE

GOVOR

PISANJE

Sluanje

itanje

Govorna interakcija

Govorna produkcija

engleski

B2

B2

B1

B1

B1

Vezani dokument(i):
Stupnjevi: A1/A2: Poetnik - B1/B2: Samostalni korisnik - C1/C2 Iskusni korisnik
Zajedniki europski referentni okvir za jezike

DODATNE INFORMACIJE 1. najder, Ivica; melik, Zlatko; Radii, Bojan; Zeli Juraj: Odreivanje zlatnog reza kod poprenog presjeka ploda jabuka, 48. HRVATSKI I 8. MEUNARODNI SIMPOZIJ AGRONOMA, 2013. 2. Kovai, Bojan; Radii, Bojan: Gospodarska matematika - zbirka zadataka s CD-om, Zagreb, kolska knjiga, 2011. 3. Kovai, Bojan; Radii, Bojan: Usporedba kvantitativnih efekata osnovnih kamatnih rauna, Osjeki matematiki list. 11 Vol. 1, 2011. 4. Kovai, Bojan; Radii, Bojan: Usporedba kvantitativnih efekata "klasinih" modela otplate zajma, Osjeki matematiki list. 11 Vol. 2, 2011. 5. Radii, Bojan; Radman-Funari, Mirjana: Komparativna analiza relativne i konformne kamatne stope, Informator : instruktivno-informativni list za ekonomska i pravna pitanja 58, 2010 6. Radman-Funari, Mirjana; Radii, Bojan: Otplata kredita u jednakim anuitetima ili jednakim otplatnim kvotama, Informator : instruktivno-informativni list za ekonomska i pravna pitanja. 58, 2010. 7. oki, Kristian; Radii, Bojan; Grgi, Ivan: BEINO POVEZIVANJE UDALJENIH LOKALNIH MREA, 2nd International Conference "Vallis Aurea" focus on: Regional Development Proceedings, Poega : Veleuilite u Poegi, DAAM International Vienna, 2010. 8. Potnik Gali, Katarina; oki, Kristian; Radii, Bojan: Primjena Excela u financijskim izraunima, Raunovodstvo revizija i financije. 04.2009, 2009 9. oki, Kristian; Radii, Bojan: Odravanje sigurnosti informacijskih sustava s osvrtom na aktualne prijetnje, Organizacija i tehnologija odravanja OTO 2009., 2009. 10. Lackovi, Zlatko; Radii, Bojan:Primjena asimetrine funkcije za strategijsko planiranje u djelatnosti odravanja, , Organizacija i tehnologija odravanja OTO 2008., 2008. 11. ulo Ivica; Radii Bojan: Analiza strukture javnih prihoda u upanijama kontinentalne hrvatske, RAZVOJ, IDENTITET I OKOLI, meuregionalni aspekti, Visoko gospodarsko uilite u Krievcima, Krievci, 2008. 12. Andrli, Berislav; Radii, Bojan: Internet u turizmu- najjai u e-marketingu, Ugostiteljstvo i turizam, 56, 2008. 13. Radii, Bojan: Suvremeni oblici elektronikog poslovanja, 1st International Conference "Vallis Aurea", Veleuilite u Poegi, DAAM International Vienna, 2008.

231

OSOBNE INFORMACIJE

Mirosav Zoran
Vanje Radaua 10, 34000 Poega (Hrvatska)
+385 34311462 zmirosav@vup.hr Spol Muko | Datum roenja veljaa 1979 | Dravljanstvo hrvatsko

ZVANJE RADNO ISKUSTVO 01 travnja 2011danas

Predava za Njemaki jezik

Predava za Njemaki jezik

Veleuilite u Poegi, Poega (Hrvatska) Odravanje nastave, kolokvija, ispita i konzultacija iz Njemakog jezika na svim studijskim smjerovima. ERASMUS koordinator, za meunarodnu razmjenu studenata i zaposlenika Veleuilita.

OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE 30 rujna 199815 sijenja 2003

Visoka struna sprema

Bayerische-Julius-Maximillians Universitat Wurzburg, Wurzburg (Njemaka) Germanistika i Sociologija

M.A. Magister Artium

OSOBNE VJETINE Materinski jezik hrvatski, njemaki

Ostali jezici

RAZUMIJEVANJE

GOVOR

PISANJE

Sluanje

itanje

Govorna interakcija

Govorna produkcija

engleski

C1

C2

C1
C1

C1

C1

Stupnjevi: A1/A2: Poetnik - B1/B2: Samostalni korisnik - C1/C2 Iskusni korisnik

Zajedniki europski referentni okvir za jezike

Komunikacijske vjetine

Sposobnost komunikacije i rada u razliitim govornim i kulturolokim okruenjima. Viestruka promjena boravita ne vie godina (Njemaka, Hrvatska), pridonijela je visokom stupnju samostalnosti i adaptacije na postojee uvjete.

Organizacijske / rukovoditeljske vjetine Poslovne vjetine Raunalne vjetine

Rukovoenje malim timom ljudi (ERASMUS meunarodna razmjena studenata i zaposlenika).

Vladanje sustavom nastavnikog portala unutar visokog kolstva RH. Vrlo dobro vladanje Microsoftovim OS, od XP pa do WIN8. Vrlo dobro vladanje MS Office proizvodima, posebice MS Word, MS PowerPoint, MS Excell. Vladanje osnovnim naredbama u Linux OS okruenju. Poznavanje hardverske strane IT-a.

232

DODATNE INFORMACIJE lanstva PRILOZI lanstvo u udruzi pisca: Jean-Paul Gesellschaft, Bamberg, SR Njemaka

233

Europass ivotopis
Osobni podaci
Prezime(na) / Ime(na)
Adresa(e) Broj mobilnog telefona E-mail Dravljanstvo Datum roenja Spol

Vuli Vesna
Dobrie Cesaria 7, 34 000 Poega (Hrvatska) +385 98 55 25 64 vvulic@vup.hr Hrvatska 23 lipnja 1956 ensko

Radno iskustvo
Datumi Zanimanje ili radno mjesto Glavni poslovi i odgovornosti 02 listopada 2006 Vii predava za engleski jezik Izvoenje predavanja i vjebe na kolegiju Engeski jezik I, II i III na svim smjerovima Veleuilita u Poegi. Izvoenje nastave iz predmeta Poslovni engleski jezik I i II na Specijalistikom studiju Trgovinsko poslovanje Veleuilita u Poegi. Odravanje kolokvija, pismenih i usmenih ispita, konzultacija i mentorstva u izradi diplomskih radova. Predsjednik Povjerenstva za izdavaku djelatnost i lan Organizacijskog odbora meunarodne konferencije Vallis Aurea- Focus on: Regional Development. Veleuilite u Poegi Vukovarska 17, 34 000 Poega (Hrvatska) Visoko obrazovanje 01 oujka 1992 - 01 listopada 2006 Profesor engleskog jezika i knievnosti Odravanje nastave iz engleskog jezika, mentorstva u pisanju maturalnih radova, aktivno sudjelovanje u pripremi Dravne mature, poslovi vezani uz razrednitvo Gimnazija Poega Pape Ivana Pavla II br. 6, 34 000 Poega (Hrvatska) Srednjokolsko obrazovanje 01 listopada 2003 - 01 listopada 2006 Predava za Engleski jezik I, vanjski suradnik Predavanja i vjebe na kolegiju Engleski jezik I i II Elektrotehniki fakultet u Osijeku, Studij dislociran u Poegi Kneza Trpimira 2b, 31 000 Osijek (Hrvatska) Visoko obrazovanje 01 listopada 2002 - 01 listopada 2006 Predava za engleski jezik, vanjski suradnik Predavanja i vjebe na kolegiju engleski jezik I i II na strunom studiju Vinogradarstvo-vinarstvovoarstvo, strunom Upravnom studiju i strunom studiju Raunovodstvo Veleuilite u Poegi

Ime i adresa poslodavca Vrsta djelatnosti ili sektor Datumi Zanimanje ili radno mjesto Glavni poslovi i odgovornosti Ime i adresa poslodavca Vrsta djelatnosti ili sektor Datumi Zanimanje ili radno mjesto Glavni poslovi i odgovornosti Ime i adresa poslodavca Vrsta djelatnosti ili sektor Datumi Zanimanje ili radno mjesto Glavni poslovi i odgovornosti Ime i adresa poslodavca

234

Pape Ivana Pavla II br. 6, 34 000 Poega (Hrvatska) Vrsta djelatnosti ili sektor Datumi Zanimanje ili radno mjesto Glavni poslovi i odgovornosti Ime i adresa poslodavca Vrsta djelatnosti ili sektor Datumi Zanimanje ili radno mjesto Glavni poslovi i odgovornosti Ime i adresa poslodavca Vrsta djelatnosti ili sektor Visoko obrazovanje 01 listopada 2000 - 01 listopada 2002 Predava za engleski jezik, vanjski suradnik Predavanja i vjebe na kolegiju Engleski jezik I i II Visoka zdravstvena kola Zagreb, Studij sestrinstva dislociran u Poegi Mlinarska cesta 38, 10 000 Zagreb (Hrvatska) Visoko obrazovanje 01 rujna 1980 - 29 veljae 1992 Profesor engleskog jezika i knjievnosti Odravanje nastave iz engleskog jezika, mentorstva u pisanju maturalnih radova, poslovi vezani uz razrednitvo. Centar za usmjereno obrazovanje Zvonko Brki Ratarnika 2, 34 000 Poega (Hrvatska) Srednjokolsko obrazovanje

Obrazovanje i osposobljavanje
Datumi Naziv dodijeljene kvalifikacije Glavni predmeti / steene profesionalne vjetine Ime i vrsta organizacije pruatelja obrazovanja i osposobljavanja Razina prema nacionalnoj ili meunarodnoj klasifikaciji 01 listopada 1975 - 01 srpnja 1980 Profesor engleskog jezika i knjievnosti i arheologije Engleski jezik ( knjievnost, prevoenje, pedagoka naobrazba) i arheologija Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 3 10 000 Zagreb (Hrvatska) VSS

Osobne vjetine i kompetencije

Materinski jezik(ci) Drugi jezik(ci) Samoprocjena Europska razina (*)

Hrvatski

Razumijevanje
Sluanje Samostalni korisnik itanje Samostalni korisnik

Govor
Govorna interakcija Govorna produkcija

Pisanje

Engleski Njemaki

C2 Iskusni korisnik C2 Iskusni korisnik C2 Iskusni korisnik C2 Iskusni korisnik C2 Iskusni korisnik B1 B1 A2 Temeljni korisnik A2 Temeljni korisnik A2 Temeljni korisnik

(*) Zajedniki europski referentni okvir za jezike

Drutvene vjetine i kompetencije

Visoka razina vjetina u podruju poduavanja engleskog jezika, inovativnost u koritenju novih tehnologija u poduavanju i testiranju engleskog jezika, sposobnost prilagoavanju multikulturalnim sredinama. Sve steeno viegodinjim praktinim iskustvom u neposrednom radu i sudjelovanjem na brojnim meunarodnim i domaim konferencijama, seminarima i radionicama, kao i studijskim boravcima u Engleskoj, kotskoj, Irskoj i SAD. Organizacija rada i voenje timova steene kroz seminare i dobrovoljne aktivnosti. Vjeto sluenje modernim tehnologijama s ciljem unapreenja i poboljanja nastavnog procesa

Organizacijske vjetine i kompetencije Tehnike vjetine i kompetencije

235

Raunalne vjetine i kompetencije Umjetnike vjetine i kompetencije Druge vjetine i kompetencije Vozaka dozvola

Vladanje Office paketom i drugim standardnim raunalnim aplikacijama. Poznavanje antike umjetnosti Poznavanje arheologije, latinskog jezika, rimske knjievnosti i latinske kulturne batine B

Dodatne informacije Osim redovite nastave bila sam aktivno ukljuena u proces reforme visokog obrazovanjaBolonjski proces na izradi programa engleskog jezika svih strunih studija Veleuilita u Poegi, a predsjednik sam Povjerenstva za udbenike i publikacije, te recenzent nekoliko udbenika za engleski jezik. Objavila sam tri recenzirana, kategorizirana nastavna prirunika na web stranici Veleuilita u Poegi pod nazivom "Business English Workbook: Accounting and Commerce I, II i III" iz predmeta Engleski jezik I, II i III za studente Strunog studija Raunovodstva i Trgovine. Objavila sam udbenik "Grapes of Knowledge", Veleuilite u Poegi, Poega, 2011. za studente strunog studija Vinogradarstvo-Vinarstvo-Voarstvo i Strunog studija Prehrambene tehnologije. U sklopu strunog usavravanja sudjelovala sam na brojnim domaim (HUPE konferencijama) i meunarodnim konferencijama te teajevima za profesore stranih jezika (Irska,kotska, Engleska, SAD, Italija). lanica sam meunarodne organizacije IATEFL (International Association of Teachers of English as a Foreign Language) i HUPE (Hrvatsko udruenje profesora engleskog jezika).Takoer sam prezentirala radove iz podruja engleskog jezika struke na nizu simpozija i kongresa. Od akademske godine 2006/07. bila sam ukljuena u Tempus Projekt Strani jezici na podruju prava". Projekt je trajao do kraja 2009. godine s ciljem dopunjavanja i osuvremenjivanja znanja i sposobnosti nastavnika na podruju pravne struke sudjelovanjem u radionicama Projekta i studijskim boravcima na partnerskim sveuilitima u EU. Unutar meunarodne suradnje boravila sam u studijskom posjetu London South Bank University 2009. godine. U sklopu Tempus projekta "Strani jezici na podruju prava" (koordinator: Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, Grantgolder: Sveuilite u Antwerpenu) pokrenut je program teajeva stranih jezika za pravnike (odvjetnike, suce, pravnike zaposlene u upravi i gospodarskim tvrtkama) u svrhu usavravanja i proirivanja njihovih jezinih znanja, te stjecanje novih strunih znanja iz podruja prava Europske unije. U sklopu tog programa, kao predava engleskog jezika odravala sam predavanja za pravnike u zimskom semestru akademske godine 2008/09. Tijekom 2011. godine sudjelovala sam u projektu WEP ( Projekt : Program za jaanje poloaja ena na tritu rada; 01-WEP-IPA4.1.2.1.03.02.c02) kao predava engleskog jezika. U sklopu Erasmus programa mobilnosti nastavnog osoblja boravila je na strunom usavravanju u Glasgowu od 18-24. oujka 2012. godine. U sklopu Erasmus programa mobilnosti nastavnog osoblja boravila je na strunom usavravanju u Glasgowu od 18 - 24. oujka 2012. godine. Struni radovi objavljeni u asopisima: Vesna Vuli, Manuel Del Vechio, Predrag Zima (2008) Odabrana pitanja primjene informatike tehnologije u visokokolskoj nastavi, Pravni vjesnik, br.3-4/08, asopis za pravne i drutvenohumanistike znanosti Pravnoga fakulteta Sveuilita J.J. Strossmayera u Osijeku, str. 121 -137, UDK34, ISSN 0352-5317 (radovi objavljeni u asopisu referiraju se u publikaciji Current Legal Theory, Tilburg, The Netherlands)

236

Vesna Vuli (2009) Towards the Improvement of Clarity in Legal Writing, kolski vjesnik, br.2, vol.58. 2009. asopis za pedagoka i kolska pitanja, Hrvatski pedagoko -knjievni zbor, Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu, Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti u Splitu, str.159-170, UDK 37, ISSN 0037-654X Vesna Vuli (2009) On More Effective E-mail Writing, struni rad, Ekonomski vjesnik, Vol.XXII., broj 2/2009. asopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku ( radovi objavljeni u asopisu referiraju se u: Sociological Abstracts, San Diego, USA, Referativnyi Zhurnal (Abstracts Journal), Moskva, Rusija i u CAB International, Wallingford, United Kingdom. Vesna Vuli (2009) Prikaz knjige Gavina Dudeneya i Nicky Hockly How to Teach English with Technology , Strani jezici, broj 1 za 2009. godinu asopisu za primjenjenu lingvistiku Odjela za strane jezike Hrvatskog filolokog drutva (prilozi objavljeni u Stranim jezicima referiraju se u sljedeim sekundarnim izvorima: LLBA Linguistics and Language Behaviour Abstracts, BL/LB Bibliographie Linguistique/ Linguistic Bibliography, Sociological Abstracts, Language Teaching Abstracts, Linguistics Abstracts, MLA Bibliography) Vesna Vuli (2012) Incorporating Technology in Higher Level Language Courses, kolski vjesnik, br.4, vol.61. 2012. asopis za pedagoka i kolska pitanja, Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu, Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti u Splitu, str.551562, UDK 37, ISSN 0037-654X Znanstveni rad objavljen u asopisu: Vesna Vuli, Nihada Muji (2007) Meeting the English Language Students' Needs at the Polytecnic of Pozega, Pravni vjesnik, br.3-4/07, asopis za pravne i drutveno-humanistike znanosti Pravnoga fakulteta Sveuilita J.J. Strossmayera u Osijeku, str. 9-16, UDK-34, ISSN 0352-5317 (radovi objavljeni u asopisu referiraju se u publikaciji Current Legal Theory, Tilburg, The Netherlands) Znanstveni radovi objavljeni u zbornicima skupova s meunarodn om recenzijom: Vuli, V. (2005), Language joins us, moves us and builds bridges between us, Corridor Vc as Euro regional Connection on the Traffic Route Baltic Sea-Central Europe-Adriatic Sea, str.50-56, UDK 656(4)(063), ISBN 953-253-006-1 Vuli, V. (2006), Croatian Transport Policy-Meeting the Challenges in an Era of Globalization , Corridor Vc as Euro-regional Connection on the Traffic Route Baltic Sea-Central Europe-Adriatic Sea,str.21-29, ISBN 978-953-253-025-4 Vuli, V. (2008), Protection of Intangible Cultural Heritage with Special Reference to Preservation of Languages, XII International Conference & Exhibition GIS Polonia 2008 Geoinformation Challenges , Zakopane & Krakow, 8-12 September, 2008, str.305-314, ISBN83-918826-4-0 ISBN 953-6129-31-0 Poglavlje u knjizi: Bjeli, D. Pisker, B. Vuli, V. (2009) The Concept of Reasonable Time in Court Procedings in Croatia, Legal Language in Action: Translation, Terminology, Drafting and Procedural Issues, str. 411-421 ,Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2009. ISBN 978-953-167-226-9 Javna izlaganja na meunarodnim znanstvenim skupovima: Izlaganje na International Conference "Curriculum, Language and Law" odranoj u Dubrovniku, 18. 21. rujna 2008. s radom Bjeli, D. Pisker, B. Vuli, V.: The Concept of Reasonable Time in Court Proceedings in Croatia. Rad je objavljen kao poglavlje u knjizi Legal Language in Action: Translation,Terminology, Drafting and Procedural Issues,str. 411-421, Naladnog zavoda Globus, Zagreb, 2009.

237

Izlaganje na 1st International Conference "Vallis Aurea" Focus on : Regional Development, odranoj 19. rujna 2008. godine na Veleuilitu Poegi u suradnji s DAAAM International Vienna, Austrija, Poega, Hrvatska, s radom: Lackovic, V. Vulic, V. & Pavic, I. Valuation of Work-in-Process and Finished Goods Inventories According to the International Accounting Standard ( IAS 2). Rad je objavljen u 1st International Conference "Vallis Aurea" Focus on : Regional Development str. 04630467, ISBN 978-953-98762-7-0, ISBN 978-3-901509-60-5 Izlaganje na 2nd International Conference "Vallis Aurea" Focus on : Regional Development, odranoj 3. rujna 2010. godine na Veleuilitu Poegi u suradnji s DAAAM International Vienna, Austrija, Poega, Hrvatska, s radom: Vuli, V. Multilingualism in Companies A Precondition for Successful Entry into the Global Market. Rad je objavljen u 2nd International Conference "Vallis Aurea" Focus on : Regional Development. Rad je objavljen u 2nd International Conference "Vallis Aurea" Focus on : Regional Development ,str.1535-1539, ISBN 978-953-7744-06-9, ISBN 978-3-901509-76-6 Izlaganje na 4th International Conference "ICT for Language Learning" odranoj 20-21. listopada 2011. u Firenci, Italija, s radom: Vuli, V. Online Assessment Makes a Difference, objavljeno u ICT for Language Learning Conference Proceedings 2011 ISBN: 978-88-7647-677-8, Simonelli Editore Sudjelovanje na 46th International IATEFL Conference and Exhibition in Glasgow odranoj 19 -23. oujka 2012. Glasgow, kotska s radom: Vuli, V. Making English for Specific Purposes a Challenging Learning Experience. Sudjelovanje na 48. hrvatskom i 8. meunarodnom simpoziju agronoma odranom od 17 - 22. 2. 2013. u Dubrovniku, Hrvatska s radom: Vuli, V. A Framework for Development and Implementation of an ESP Course for Students of Agriculture, objavljenom u Zborniku radova 48. hrvatskog i 8. meunarodnog simpozija agronoma, str. 865-870, ISBN 978-953-7871-08-6

238

i) Nain praenja kvalitete uspjenosti izvedbe studijskog programa te nain sudjelovanja u ocjenjivanju studijskog programa
Veleuilite, sukladno propisima ustanove koji osiguravaju, prate i vrednuju razinu sustava osiguravanja kvalitete (Pravilnik o ustroju i djelovanju sustava osiguravanja kvalitete na Veleuilitu u Poegi i Prirunik za osiguravanja kvalitete te Strategija kvalitete) izrauje plan aktivnosti koji obuhvaa sve navedene strateke pravce i podruja osiguravanja kvalitete. Plan aktivnosti jasno definira listu aktivnosti, sukladno ocjeni trenutnog stanja i zadanim stratekim ciljevima kvalitete, mjerljive pokazatelje uspjenosti, osobe odgovorne za njihovu provedbu i rok provedbe. Izvjetaj o izvrenju plana aktivnosti sadri analizu uspjenosti aktivnosti, ocjenu uinkovitosti i prijedlog mjera za poboljanje sustava osiguravanja kvalitete. Povjerenstvo za unapreivanje i osiguravanje kvalitete, ija je struna i savjetodavna uloga opisana u Pravilniku o ustroju i djelovanju sustava osiguravanja kvalitete, sudjeluje u izradi stratekih dokumenta kvalitete i propisa za osiguravanje kvalitete, predlae Strunom vijeu godinji plan mjera i aktivnosti za provoenje i unapreenje sustava osiguravanja kvalitete Veleuilita te podnosi Strunom vijeu Izvjee o provedenim mjerama poboljanja sukladno planu aktivnosti za kalendarsku godinu. Prodekan za nastavu i proelnici odjela kontinuirano prate izvedbu nastavnih sadraja i analiziraju ispitne rezultate. S tim u vezi odravaju se sastanci Vijea odjela te poduzimaju odgovarajue mjere radi otklanjanja uoenih nedostataka. Osim gore navedenog, Prodekan za nastavu i proelnici odjela obavljaju i podravaju provedbu sljedeih aktivnosti: analiziranje nastavnih sadraja, praenje optereenja nastavnika, preoblikovanje i dogradnja internetske stranice Veleuilita, razgovori s pojedinim predmetnim nastavnicima o problemima na koje su u vie navrata upozorili predstavnici studenata, kontinuirano obrazovanje nastavnika i suradnika putem seminara, predavanja te znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, daljnju informatizaciju predavaonica i koritenje najsuvremenijih tehnologija u vezi s prijenosom znanja te na dostupnost informatikih uionica svim studentima uz strunu pomo. Izmeu Uprave Veleuilita i predstavnika studenata postoji trajna komunikacija i ona je u posljednje vrijeme intenzivirana. Zahtjevima studenata nastoji se izai u susret u to veoj moguoj mjeri. U sklopu praenja kvalitete nastavnog procesa svaki nastavnik duan je proelniku odjela na kraju mjeseca poslati u elektronskom obliku popunjeni evidencijski obrazac. U sklopu osiguravanja kvalitete svi nastavnici nositelji kolegija dostavljaju prodekanu za nastavu Detaljni izvedbeni plan kolegija na obrascu QS3-KOVIU-DI i objavljuje se na web stranici Veleuilita. Navedeni dokument sadri: ciljeve kolegija, preduvjete za pola ganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij, sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave, vrste izvoenja nastave, obveze studenata, nain praenja rada studenata, radno optereenje studenata, ocjenjivanje i vrjednovanje r ada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu (za redovne i izvanredne studente), obveznu i dopunsku literaturu, naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija te dodatne informacije o kolegiju. Detaljne izvedbene planove kolegija trebaju biti potvreni od strane proelnika odjela i/ili prodekana za nastavu. Nastavnici su duni upoznati studente s kriterijima i nainom ocjenjivanja i vrednovanja rada studenata, te se pridravati detaljnog izvedbenom plana tijekom akademske godine. Objavom Pravilnika, Kriterija ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja te detaljnih izvedbenih planova kolegija osigurana je transparentnost postupka provjere ishoda uenja.

239

Jednom godinje provodi se neovisna unutarnja prosudba sustava osiguravanja kvalitete sukladno Pravilniku o postupku unutarnje periodine prosudbe sustava osiguravanja kvalitete Veleuilita u Poegi. Izvjee o unutarnjoj prosudbi sustava osiguravanja kvalitete Povjerenstvo dostavlja Strunom vijeu na oitovanje. Godinji planovi aktivnosti i izvjea o realizaciji stratekih planova objavljuju se na web stranicama Veleuilita te su dostupna svim unutarnjim i vanjskim dionicima sustava. Izvjetavanje unutarnjih dionika dodatno se provodi na tematskim sjednicama Strunog vijea, Vijea odjela, sastancima svih zaposlenika te kontinuiranim i organiziranim sastancima s kljunim nositeljima aktivnosti (Uprava Veleuilita, povjerenstva, studentski zbor, ALUMNI i dr.) Strategija kvalitete Veleuilita redovito se prosuuje i po potrebi usklauje sukladno iskazanim potrebama. Na temelju lanka 46. I 97. Statuta Veleuilita u Poegi, sukladno Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09), lanku 18. Pravilnika o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita (NN 24/10) i Pravilniku o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Veleuilitu u Poegi, a na prijedlog Strunog vijea, Upravno vijee, na 15. sjednici u akademskoj godini 2012./13. odranoj 24. svibnja 2013. donijelo je Pravilnik o postupku unapreivanja studijskih programa Veleuilita u Poegi. Prema navedenom Pravilniku prijedlog izmjena i/ili dopuna studijskog programa daje Struno vijee ili Povjerenstvo za periodinu reviziju studijskih programa ili bilo koji zaposlenik Veleuilita, Za potrebe periodine revizije studijskih programa Veleuilite osnovano je povjerenstva za svaki studijski program koja se sastoje od pet lanova: prodekana za nastavu, proelnika odjela, predstavnika nastavnika i suradnika koji izvode nastavu na tom studijskom programu, dva predstavnika vanjskih dionika (gospodarstvo, ALUMNI). Navedena povjerenstva obavljaju sljedee poslove: analiziraju postojee studijske programe, utvruju potrebne izmjene i/ili dopune studijskih programa, kontaktiraju nastavnike na svim kolegijima i prikupljaju njihove prijedloge unapreenja studijskih programa, koriste informacije iz internih izvjetaja i ostalih izvora o potrebi revizije studijskih programa (istraivanje potreba poslodavaca, primjedbe i zadovoljstvo studenata, rezultati prolaznosti, miljenja predstavnika gospodarstva i javnopravnih tijela, miljenja poslodavaca i ALUMNI-a i sl.), daju prijedlog revidiranja raspodjele ECTS bodova i broja sati nastave, definiraju ishode uenja na razini studija, sastavljaju revidirani studijski program studija i predlau ga Strunom vijeu na usvajanje, obavljaju ostale poslove sukladno potrebama periodine revizije studijskih programa.

Sudjelovanje studenata i zavrenih/diplomiranih studenata (ALUMNI -ja) u procesima vezanim uz osiguravanje kvalitete i ocjenjivanje studijskog programa osigurano je internim aktima Veleuilita. 240

Vezano za nain sudjelovanja studenata u ocjenjivanju nastavnog programa Strunog studija Prehrambena tehnologija provedeno je anketiranje studenata o procjeni ECTS bodova. Anketa je provedena u razdoblju od 25.11.2013. 02.12.2013. U anketi je sudjelovalo ukupno 55 studenata/ispitanika, od toga njih 32 su redovni studenti 2. godine strunog studija Prehrambena tehnologija, 18 je redovnih studenata 3. godine strunog studija Prehrambena tehnologija i 5 redovnih/izvanrednih studenata koji su apsolventi ili su zavrili struni studij Prehrambena tehnologija. Bitno je napomenuti da su student 3. godine, apsolventi i diplomanti ocjenjivali sve odsluane i poloene kolegije i zbog toga je vei broj odgovora za kolegije na 1. i 2. studijskoj godini. Rezultati ankete su slijedei: NAZIV KOLEGIJA Broj bodova
Matematika Kemija Biologija Tehnika fizika Strani jezik I Osnove informatike Tehnoloke operacije Mikrobiologija hrane Kemija hrane Strani jezik II 7 9 5 6 3 5 7 7 8 3

Premalo bodova 7,27% 0 14,55% 5,46% 36,36% 10,91% 10,91% 12,73% 7,27% 34,55%

Optimalan Previe broj bodova 70,91% 56,36% 85,46% 69,09% 61,82% 63,64% 74,55% 72,73% 63,64% 63,64% 21,82% 43,64% 0 25,45% 1,82% 25,45% 14,54% 14,54% 29,09% 1,81%

NAZIV KOLEGIJA

Broj bodova

Premalo bodova 4,34% 30,43% 17,39% 8,70% 0 4,35%

Optimalan Previe broj bodova 47,83% 69,56% 78,26% 82,60% 65,22% 65,22% 47,83% 0 4,35% 8,70% 34,78% 30,43%

Nadzor kakvoe i sigurnost hrane* Prehrambeno tehnoloko inenjerstvo Biokemija* Organizacija i upravljanje Izborni kolegij I Osnove proizvodnog projektiranja

7 6 6 4 7 6

241

Higijena i sanitacija* Zakonski propisi na podruju proizvodnje hrane* Tehnologija vode i obrada otpadnih voda Izborni kolegij II

5 5 7 7

0 21,74% 0 0

78,26% 73,91% 43,48% 65,22%

21,74% 4,35% 56,52% 34,78%

*-kolegiji oznaeni zvjezdicom imaju promijenjen broj ECTS bodova u odnosu na prethodnu akademsku godinu NAZIV KOLEGIJA Broj bodova
Tehnologija autohtonih prehrambenih proizvoda Struna praksa I Izborni kolegij III Izborni kolegij IV Izborni kolegij V Struna praksa II Izrada zavrnog rada 4 5 7 7 7 17 13

Premalo bodova 20% 0 0 0 0 0 20%

Optimalan Previe broj bodova 60% 100% 80% 80% 80% 80% 80% 20% 0 20% 20% 20% 20% 0

j) Osiguravanje podrke studentima (akademsko, profesionalno, psiholoko savjetovanje i sl.)

Veleuilite u Poegi osiguralo je sustave podrke studentima u obliku mentorstva. Veleuilite donosi odluku o nainu provoenja mentorskog rada. Proelnici izrauju raspored mentora za tekuu akademsku godinu. Nastavnici izvravaju svoje mentorske obveze i sastavljaju zapisnik te ga dostavljaju proelnicima. Proelnici izvjetavaju Struno vijee o rezultatima mentorskih aktivnosti. Na osnovu provedene analize Struno vijee donosi odluke o nainima unapreivanja obrazovnih resursa. Osim u obliku mentorstva svi nastavnici Veleuilita u Poegi u okviru redovitih konzultacija pruaju pomo studentima u svladavanju nastavnog programa. Studentima je kao demonstratorima omogueno i aktivno sudjelovanje nastavnom procesu Na Veleuilitu u Poegi sukladno Pravilniku o demonstratorima (koji je stupio na snagu 13. srpnja 2012.), a na prijedlog proelnika, Struno vijee imenuje demonstratore radi pomoi u pripremi i izvoenju nastave te odravanja ispita uz nazonost nastavnika Veleuilita. S obzirom na pomo studentima s posebnim potrebama Veleuilite u Poegi imenovalo je (odlukom Strunog vijea Veleuilita u Poegi od 27. rujna 2013.) mentora i koordinatora za 242

6) PRILOZI
Prilog 1 Dopusnica za obavljanje djelatnosti i izvoenje studijskog programa

244

245