KORAK PO KORAK U BRAK

Abdussamed Nasuf Buatli i Tarik Lazovi

(Saff)

Musa ibn Abdullah prenosi od Ebu Hurejre, r.a., da je Resul, s.a.v.s., rekao: "Kada neko od vas zaprosi enu nije mu grijeh da je gleda, ako je to zbog braka, pa makar ona i ne znala za to (gledanje)." Ako ste se nakon svega to ste proitali, i nakon svakojakih dilema i beskrajnih rasprava sa samim sobom, napokon odluili da se konano oenite ili udate, onda je ovo to slijedi pravo tivo za vas.

Korak broj 1
Prvi korak, a ujedno i prvi uvjet za brak su ovjek i ena, mladi i djevojka, spremni da u ime Allaha stupe u meusobni brani odnos. Kada je ovaj prvi korak u pitanju veoma je vano znati da je Islam dozvolio vienje ene/covjeka s kojom/kojim eli stupiti u brak. Mugire ibn u'be prenosi da je zaprosio enu pa mu je Poslanik, s.a.v.s., rekao:"Vidi je, jer e to produiti vau vezu."(Biljee petorica osim Ebu Davuda) Od Dabira, r.a., se prenosi da je Resul, s.a.v.s., rekao:"Kada neko od vas zaprosi enu ako moe da vidi kod nje ono to e ga privuci i podstai na brak neka vidi."(Ebu Davud) to se tie dijelova tijela koje je dozvoljeno vidjeti veina uleme smatra da su to lice i ake, iako ne postoji hadis koji precizno odreuje ono to je dozvoljeno vidjeti kod ene sa kojom ovjek treba da se oeni. Vano je napomenuti da je vienje obostrano i nije ogranieno samo na vienje ene od strane mukarca, jer ena tu ima isto pravo kao i mukarac, i njoj se dopada kod mukarca ono to se mukarcu dopada kod ene, ili joj se neto ne svia kod njega zbog ega e imati pravo da odbije udaju. Rekao je E'Ame: "Svaki brak koji se sklopi bez vienja, njegov izvor je tuga i alost." Musa ibn Abdullah prenosi od Ebu Hurejre, r.a., da je Resul, s.a.v.s., rekao: "Kada neko od vas zaprosi enu nije mu grijeh da je gleda ako je to zbog braka, pa makar ona i ne znala za to(gledanje)." (Ahmed) Kad je u pitanju vienje ene (djevojke) sa kojom se eli oeniti ono mora biti u prisustvu staratelja (velijja) ili nekoga od zul-mahrema (to su bliski muki srodnici ene s kojima ne moe stupiti u brak, koji mogu da je vide i da se s njom drue). Islam je dakle, strogo zabranio
2

osamljivanje mukarca i ene, ak i u situaciji da je djevojka isproena, jer ona je haram mukarcu sve dok se ne sklopi brani ugovor. Resul, s.a.v.s., je u mnogim svojim hadisima skrenuo panju na opasnost osamljivanja mukarca i ene. Prenosi se od Dabira, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka se ne osamljuje sa enom bez njenog mahrema, jer je ejtan treci s njima." Mnogi ljudi olahko shvataju ovu stvar pa dozvoljavaju svojoj kerki ili sestri da se drui i osamljuje sa mladiem koji je namjerava eniti; bez imalo opreza i bojazni za nju. Medutim, poznato je da cesto posljedica takvog druenja bude gubljenje djevojake asti i ednosti, najljepeg ukrasa enske due, kao i ostavljanje takve djevojke na cjedilu od strane mukarca koji joj je sve obeavao i predstavio se kao poten, dok je nije obeastio, a onda je potpuno odbacio. Zato ude stavovi nekih ljudi ak i iz reda uleme koji dozvoljavaju osamljivanje, kao i predbranu vezu mladica i djevojke i nazivaju je aikovanjem, mada za to nemaju nijednog dokaza u islamskim izvorima. Naprotiv ono to e nai u Kur'anu i Sunnetu i praksi selefa jeste zabrana osamljivanja mukarca i ene koja ima svoju duboku svrsishodnost, opravdanost i mudrost. Ona se slae sa moralnim zakonom u ovjeku i njegovim zdravim razumom. Dovoljno je samo napomenuti da Allah, d.., nareuje i mukarcu i eni obaranje pogleda od harama zbog bojazni od grijeha, pa kako da dozvoli osamljivanje, druenje i aikovanje dvoje mladih ljudi, koji po prirodi osjeaju naklonost jedno prema drugom i koje je put do zinaluka i gubljenja asti. S druge strane, Islam ne poznaje brak bez vienja buduih suprunika iako se nekada deavalo da staratelj ne dozvoljava vienje svoje keri, a pristaje na njenu udaju. Najbolji stav je islamski stav i njegove posljedice su najljepe, a to je vienje i dogovor u prisustvu mahrema, jer islamski brak ustvari predstavlja ugovor o branoj vezi na obostrano zadovoljstvo.

Korak broj 2
Sljedei uslov za valjanost braka jeste dozvola staratelja i treba istai da veina uleme smatra da nije dozvoljeno djevojci da se uda bez velijja (staratelja). Dakle, kada se ispune svi prethodni uslovi obavezujue je da staratelj djevojke bude taj koji e pred kadijom i svjedocima vjenati svoju kerku.

Ovo je najispravniji stav, jer staratelj ima najvie prava kod svoje kerke prije udaje i ako je on uda onda to znai da se on obavezuje i da snosi odgovornost i poslije udaje, ukoliko se desi neto neeljeno. Pored toga, poznato je da brak ima mnogo svojih ciljeva, a veina ena je podlona osjeajima tako da zbog toga izostane pravi izbor mua zbog ega se ne ostvare svi ciljevi braka i cesto dolazi do razoarenja. Otac u tom smislu ima iskustvo i sigurno e se potruditi da se svi ciljevi braka upotpune kroz pravilan izbor mua.

Korak broj 3
Jedan od uslova sklapanja braka jeste i tzv. MEHR - odnosno vjenani dar. Od odlika i veliine Islama je i davanje prava eni koja joj prirodno pripadaju i zatita ene kao linosti. Tako je jedno od prava koje je Islam dao eni pravo na posjedovanje i sticanje imetka. Poznato je da je ena u predislamskom dobu trpila nepravdu svake vrste i da su njena prava bila oduzeta, a ona kao linost omalovaavana, tako da je njen staratelj slobodno raspolagao njenom imovinom i nije joj davao priliku da zaradi niti da raspolae sa imetkom. Islam je spasio enu ovog poniavajueg poloaja i odredio joj vjenani dar - MEHR i uinio ga njenim vlastitim pravom, i nije dozvolio da od njega uzima bilo ko od njenih blinjih, osim ako se ona s tim sloi i ako to dozvoli. (Prijevod znaenja - En-Nisa, 4.) Islam nije odredio veliinu mehra, jer ljudi se razlikuju u svojim materijalnim mogunostima, te je vjernicima ostavljeno da prema njima daju mehr. Ovo iskljuivo pravo ene (djevojke) esto zloupotrebljavaju oevi traei visoke cijene(mehr) za svoju kerku, krei tako islamski propis i oteavajui sklapanje braka na to nemaju nikakvo pravo.

Korak broj 4
Sljedei uvjet jeste da sklapanju braka prisustvuju svjedoci, najmanje dvojica. Sklapanje braka takoer treba da bude javno i lijepo je tom prilikom napraviti gozbu na primjeren i islamski nain.

Korak broj 5
Posljednji uvjet je, ustvari, sam cin sklapanje branog ugovora tzv. IDAB i KABUL ponuda i prihvatanje. Ponuda i prihvatanje moraju biti izreeni javno, pred svjedocima. Ovo podrazumjeva i potvruje da se djevojka ne moe i ne smije prisiliti na udaju ukoliko ona to ne eli.

Pisac: Abdussamed Buatli Izvor: Saff