PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE ZNANJA U NASTAVI

Jedan od najkoritenijih teoretskih okvira za pla ira !e" pripre#$ i vre% ova !e osnovnokolskog, srednjokolskog i visokokolskog obrazovanja, te teajeva i kurseva za odrasle na podruju obrazovanja i industrije je BLOOMOVA TA !O"OM#JA $"A"JA (Kirkpatrikov model vrednovanja uenja (Kirkpatrick learning evauation model) , 1959. je podjednako rairen). "astala je tijeko% &'( tih godina )'( stolje*a na te%elju analiza i telekt$al ih po a&a !a uz po%o* kojih ueni+i stjeu akade%ska znanja( rajnji +ilj kolskog uenja je stje+anje trajnih i upotrebljivih znanja i u%ije*a( $nanje i u%ije*e su pro%$kt #i&l!e !a( Miljenje se odvija u %ozgu osobe, a u nje%u su pohranjeni i znanje i u%ije*e, te nisu direktno opa,ljivi i %jerljivi( O nji%a zakljuuje%o na te%elju onoga to uenik poka,e pre%a vani- na te%elju opa,ljivog ponaanja( Bloo% i suradni+i na uenje gledaju kao na $#i!e'e po a&a !a( .ilj njihovog rada bilo je siste%atiziranje kategorija ponaanja koja se koriste tijeko% uenja kako bi uitelji%a po%ogli pri planiranju i pro+jeni kolskog uenja( .iljevi uenja i ponaanja koja uenik koristi tijeko% uenja razvrstani su u / kategorije koje su %e0usobno povezane i preklapaju se( ategorije su po%r$(!a $(e !a1. kognitivno (intelektualna sposobnost ili znanje ili miljenje) 2. a1ektivno (osje aji ili odnos ili stav) 3. psiho%otoriko (!izike vjetine ili ono to osoba mo"e initi) Bloo%ova taksono%ija je godina%a znanstveno provjeravana, koritena i dora0ivana( 233'( godine revidirali su je Anderson i rath4ohl( 5ovezana je sa suvre%eni% teorija%a uenja i pouavanja( 6 poetku je bila orjentirana sa%o na kognitivno podruje( asnije je de1inirano i a1ektivno i psiho%otoriko podruje( !va tri podruja znanja su jednako vrijedna( 6nutar svakog podruja obrazovni +iljevi su razvrstani u kategorije koje predstavljaju razine znanja i hijerarhijski su poredane na te%elju te,ine ili slo,enosti, od najjednostavnijih do najslo,enijih( 7azine znanja su zapravo nivoi napredovanja u uenju i rastu u te,ini od najjednostavnijih i najkonkretnijih do sve slo,enijih i apstraktnijih( To znai da uenik ija je izvedba na vioj razini znanja de%onstrira koritenje slo,enijih %isaonih opera+ija( Osoba ne %o,e prije*i na viu razinu dok nije savladala prethodnu( "ajni,a razina znanja je razi a %os!e'a !a( $nanje na toj razini predstavlja %ogu*nost dosje*anja i de1iniranja poj%ova u obliku u koje% su nauene( 8osje*anje ne podrazu%ijeva nu,no razu%ijevanje nauenog (dijete mo"e prepoznati i ponoviti ono to je vidjelo, ulo, proitalo,... u izvornom obliku, a da to ne razumije), a bez razu%ijevanja gradivo *e biti neupotrebljivo, brzo *e se zaboraviti i ne*e potaknuti intelektualni razvoj djeteta, kao ni %otiva+iju za bavljenje odre0eni% podruje% i sa%oini+ijativno i sa%ostalno uenje( Razi a shva'a !a je via razina znanja i podrazu%ijeva razu%ijevanje in1or%a+ija( #n1or%a+ije koje se razu%iju %ogu se pro%ijeniti iz jednog oblika u drugi( To se oituje kao %ogu*nost prevo0enja, prepriavanja i objanjavanja svoji% rijei%a, sa,etog prikazivanja, razvrstavanja u kategorije na te%elju zadanog obilje,ja, davanja pri%jera za neki poja% ili prin+ip, izvo0enja loginih zakljuaka na te%elju dostupnih in1or%a+ija( 7azu%ijevanje je pretpostavka za slijede*e etiri razine( Tre*a razina znanja je razi a pri#!e !iva !a( $nanje te razine ukljuuje poop*avanje i %o,e se sa%ostalno pri%jenjivati unutar i van konteksta u koje% je steeno na rutinski i nov nain koji dijete nije vje,balo( 5rve dvije razine znanja i razina jednostavnije pri%jene postupaka koji su naueni napa%et opisuju %iljenje ni,e razine( !lo,enija pri%jena znanja (primjena znanja van konteksta uenja na nov i neizvje"ban nain) i zadnje tri razine zahtijevaju koritenje sposobnosti %iljenja vieg reda i najslo,enije intelektualne 1unk+ije(

#$%&'()* +,--&-.( /*K0-)-&%'( 1 )*0/*.%, (lvira )imac, pro!. psi2olog

!posobnosti %iljenja vieg reda su- pro%atranje, uspore0ivanje, klasi1i+iranje, za%iljanje, postavljanje hipoteza, kritiziranje, prikupljanje i ure0ivanje podataka, tra,enje pretpostavki, sa,i%anje, kodiranje, tu%aenje i rjeavanje proble%a( ada koriste te sposobnosti ueni+i ko%biniraju injeni+e i ideje, rekonstruiraju i reorganiziraju in1or%a+ijske +jeline, spajaju, poop*avaju, objanjavaju, pretpostavljaju, donose neke zakljuke ili interpretiraju( To i% o%ogu*ava da rijee proble%e, postignu razu%ijevanje i otkriju novo znaenje( #shod ovakvog rjeavanja proble%a je nepredvidiv i ti%e kreativa ( "ajinteligentniji (daroviti) ueni+i ponekad %ogu i bez adekvatne sti%ula+ije i posebnog poti+anja do*i do ove razine znanja (1345 uenika)( Ta razina je %ogu*a i za ve*inu (prosjeni2) uenika pod uvjeto% da se nastava te%elji na dobro progra%iranoj i %etodiki valjano realiziranoj pro)le#sko! po%$*i( 6iteljev zadatak je da pripre%i aktivnosti ili okru,enje koje *e o%ogu*iti ueni+i%a koritenje %iljenja vie razine( 5ri to%e valja voditi rauna da je trans1er op*ih vjetina %iljenja u podruja koja se razlikuju od onog u okviru kojega su vje,bane slab( To znai da je nu,no s ueni+i%a vje,bati razliite vjetine %iljenja unutar razliitih spe+i1inih podruja( Osoba ne %o,e prije*i na viu razinu dok nije savladala prethodnu(

Razine znanja i ciljevi uenja na kognitivnom podruju

$evidirana +loomova taksonomija
RAZINE

+ILJEVI ,IS-O.I/ U0ENJA 6naenje razine

DOSJETITI SE (Znanje) I. 7osjetiti se, prepoznati ili reproducirati in!ormaciju, ideju i princip u pribli"no onakvom obliku u kojem su naueni. SHVATITI (Razumijevanje) 1oiti i povezati glavne ideje. #revesti, razumjeti, objasniti ili interpretirati naueni sadr"aj. II. -pisati tijek doga8aja ili procesa. %zvesti logian zakljuak iz dostupni2 in!ormacija. 6akljuiti o uzroku i predvidjeti posljedice. PRIMIJENITI (Primjena) $jeavati probleme primjenom nauenog u kontekstu uenja ili u novoj situaciji na rutinski III. ili na nov nain. Koristiti apstrakcije. -dabrati i primijeniti podatke i principe za rjeavanje problema ili zadatka u drugom podruju uz minimum vo8enja. ANALIZIRATI (Analiza) $azlikovati va"ne od neva"ni2 dijelova prezentiranog materijala. $alanjivati in!ormacije IV. kako bi se utvrdili dijelovi cjeline, nji2ovi me8usobni odnosi, organizacijski principi, uzroci i posljedice, izveli dokazi i zakljuci i podr"ale generalizacije.1oiti obrazac. #repoznati skriveno znaenje. $azlikovati injenice i zakljuke. PROSUIVATI (Evaluacija) 1sporediti i prona i slinosti i razlike me8u idejama. #rocijeniti valjanost ideja i9ili V. kvalitete uratka na temelju poznati2 kriterija. -tkriti nekonzistentnost unutar procesa ili produkta. -tkriti prikladnost postupka s obzirom na zadatak ili problem. 7okazati vrijednost. %zabrati mogu nost i argumentirano obrazlo"iti. STVARATI (Sinteza) Kreativno ili divergentno koristiti postoje e znanje za stvaranje nove cjeline (kombinirati VI. poznate dijelove u novu cjelinu). 0tvarati nove ideje i rjeenja. %zvoditi generalizacije na temelju dobiveni2 podataka. #ovezati znanje iz razliiti2 podruja. 1oavati nove obrasce. 6 ispiti%a i provjera%a znanja od uenika se naje*e tra,i puko dosje*anje i reproduk+ija in1or%a+ija( "aje*a pitanja koja se postavljaju su- "abroji, 7e+i to9, #$%&'()* +,--&-.( /*K0-)-&%'( 1 )*0/*.%, (lvira )imac, pro!. psi2olog 2

ada9, Tko9, Opii, $aokru,i, : ako je +ilj kolovanja pripre%a uenika za rjeavanje proble%a s koji%a *e se susretati u svakodnevno% ,ivotu, a za rjeavanje tih slo,enih proble%a nije dovoljno dosje*anje i reproduk+ija, nu,no je razvijati njihove sveukupne poten+ijale( !toga je va,no poti+ati ih da koriste irok spektar intelektualnih sposobnosti( "ovija istra,ivanja pokazuju da uenje %ijenja %ozak i sa%u sposobnost za uenje( Mozak se oblikuje ovisno o vrsti i koliini uporabe( 6eni+i koji i%aju zahtjevniju i izazovniju nastavu i%aju bogatiji i slo,eniji %ozak, jer rast %ozga sti%uliraju novi i te,i zada+i( Mozgovi onih koji se provlae kroz razrede i%aju %anje veza od %ozgova onih koji ula,u napor u savladavanje nastavnog gradiva( 7ast i razvoj %ozga posljedi+a su pro+esa uenja i rjeavanja proble%a, a ne poznavanja rjeenja( 8rugi% rijei%a, nije va,no poznaje li dijete tone odgovore i rjeenja, ve* je li vlastito% aktivno*u dolo do spoznaja, koliki je trud ulo,ilo u to i koje je svoje sposobnosti koristilo( $ato se tijeko% planiranja i progra%iranja nastave sve ve*a pa,nja pridaje odabiru odgovaraju*ih aktiv osti $(e ika kroz koje *e se posti*i jasno de1inirani obrazovni +iljevi( 6 revidiranoj Bloo%ovoj taksoni%iji za opis razina znanja koriste se glagoli u%jesto i%eni+a (u staroj verziji koriste se imenice koje su napisane u zagradi)( Ti%e se naglaava da su obrazovni +iljevi opisani kao razliiti obli+i %iljenja, a %iljenje je aktivan pro+es( $a opis svake razine znanja odabrani su oni glagoli koji najbolje odra,avaju prirodu %isaonih opera+ija koje se koriste kada osoba stjee ili pokazuje znanje ba te razine slo,enosti i apstrak+ije( 6z svaku razinu znanja popisani su kljuni glagoli koji opisuju aktivnosti uenika koritenje% kojih se %o,e ste*i znanje i po%o*u kojih se %o,e provjeriti znanje odre0ene razine( To o%ogu*ava uitelji%a da djelotvorno de1iniraju +iljeve pouavanja i odaberu odgovaraju*e aktivnosti za stje+anje i pro+jenu znanja uenika na razliiti% razina%a( +ILJEVI ,isho%i/ U0ENJA 6naenje razine DOSJETITI SE
RAZINE

KLJU0NI 1LA1OLI Opisuju aktivnost koju treba vje bati i mjeriti na svakoj razini! prepoznati, pokazati, prona i, oznaiti, povezati, dopuniti, smjestiti, poredati, imenovati, navesti, nabrojati, re i tko, kada, gdje, zato, koliko, de!inirati, citirati, ponoviti, opisati izraziti, ispriati9napisati svojim rijeima, izvijestiti, opisati, sa"eti, proiriti, preoblikovati, pretvoriti, prevesti, izraziti !ormulom, rastumaiti, objasniti, raspraviti, obrazlo"iti, dokazati, dati primjer, procijeniti, izraunati, predvidjeti, razvrstati, smjestiti , izdvojiti, istaknuti, (aktivno) sudjelovati demonstrirati, dramatizirati, pokazati (postupak), dokazati, provesti (pokus), izvriti, upotrijebiti, primijeniti, koristiti , prikazati (gra!iki), izvesti (!ormulu), prikazati u kratkim crtama, prilagoditi, promijeniti, dovriti, otkriti, rijeiti (problem), predlo"iti (rjeenje), isplanirati, izabrati, napraviti, izraunati, procijeniti, napisati, razvrstati, svrstati , sastaviti rastaviti, ralaniti, razdijeliti, prona i, izdvojiti, istaknuti, prepoznati neizreene pretpostavke, opravdati, protumaiti, objasniti, usporediti, razlikovati, suprotstaviti, komentirati, kritizirati, saop iti, izvijestiti, raspraviti, razvrstati, svrstati, grupirati, rasporediti, poredati, organizirati, urediti, oblikovati, gra!iki prikazati, napraviti pokus, ispitati, istra"iti, provjeriti, preispitati, procijeniti, proraunati, odrediti va"nost podataka, prekontrolirati, dovesti u vezu, pretpostaviti, razlikovati uzrok i posljedicu, odgovoriti :to ako;:, zakljuiti

I.

(Znanje)
SHVATITI

II.

(Razumijevanje)

III.

PRIMIJENITI

(Primjena)

IV.

ANALIZIRATI

(Analiza)

#$%&'()* +,--&-.( /*K0-)-&%'( 1 )*0/*.%, (lvira )imac, pro!. psi2olog

V.

PROSUIVATI

(Evaluacija)

VI.

STVARATI

(Sinteza)

provjeriti, prosuditi (primjerenost zakljuka), procijeniti, ocijeniti, izmjeriti, odrediti vrijednost, utvrditi, odmjeriti, vrednovati, usporediti, razlikovati, kritizirati, raspraviti, diskutirati, preispitati, dokazati, uvjeriti, obraniti stav, opravdati, poduprijeti, zastupati miljenje, istra"iti, odluiti, izabrati mogu nost, odabrati, preporuiti, otkloniti, poredati (s obzirom na va"nost), rangirati, stupnjevati, pretpostaviti, predvidjeti, zakljuiti, re i zato, izvesti zamisliti, dizajnirati, razviti, stvoriti, izmisliti, smisliti, izumiti, konstruirati, kreirati, proizvesti, izazvati, !ormulirati (2ipotezu), predvidjeti, prognozirati, prirediti, pripremiti, propisati, napraviti plan, skicirati, predlo"iti, objediniti, kombinirati, skupiti, sastaviti, sklopiti, spojiti, povezati, slo"iti, skladati, komponirati, sabrati, organizirati, preurediti, promijeniti, preslo"iti, preraditi, poboljati, kompletirati, kompilirati, voditi, upravljati, napisati, podnijeti, iznijeti, predoiti, postaviti (teoriju), poop iti

6 1azi pripre%e za nastavu uitelji uz po%o* Bloo%ove taksono%ije %ogu jasno i jednoznano de1inirati spe+i1ine +iljeve pouavanja (ono to "elimo ili oekujemo da uenici naue), to i% kasnije olakava vrednovanje postignu*a uenika ;ishoda uenja<pouavanja= i sa%og nastavnog pro+esa( 5ri to%e je va,no da +iljevi budu opera+ionalizirani- de1inirani u ter%ini%a opa,ljivog ponaanja (treba tono de!inirati to e uenik uiniti ili re i, a na temelju ega emo zakljuiti da je postigao znanje odre8ene vrste i razine). SUBJEKTIVNO (op"enito# apstraktno) 6nati proirenu i neproirenu reenicu. )auiti najva"nije dijelove romana. OBJEKTIVNO (speci$rino# konkretno# operacionalizirano) &e8u napisanim reenicama prepoznati neproirenu i proirenu. -bjasniti uloge dvaju najva"niji2 likova i napisati jednu stranicu o tome.

Obrazovna postignu*a se opera+ionaliziraju tako da se iz >Bloo%ove? tabli+e u kojoj su opisani +iljevi uenja i kljuni glagoli uz svaku razinu znanja odabere nekoliko odgovaraju*ih kljunih glagola uz po%o* kojih se opiu aktivnosti uenika kroz koje oni %ogu ste*i znanje te razine i uz po%o* kojih uitelj %o,e provjeriti jesu li ueni+i stekli oekivano znanje( 5ri odabiru glagola %ora se voditi rauna o znaenju pojedine razine znanja tj( o kognitivni% pro+esi%a koje zahtijeva( Opera+ionalizirani +iljevi trebaju biti u skladu s op*i% +iljevi%a pred%eta( Oni opisuju ponaanje uenika, a ne ponaanje uitelja ili sadr,aje koje uenik treba nauiti( Va,no je koristiti jednostavne 1or%ula+ije koje su razu%ljive i lai+i%a (uenicima i roditeljima)( Tako de1inirana obrazovna postignu*a opisuju ishode (a ne proces) uenja( ada se pre+izno i jasno de1iniraju oekivani ishodi uenja, lake je birati zadatke za provjeru kvalitete znanja razliitih razina, a ueni+i posti,u bolje rezultate, jer i% je potpuno jasno to se od njih oekuje i razu%iju svrhu predlo,enih ili oekivanih aktivnosti( !vrha jasnog i jednoznanog de1iniranja obrazovnih +iljeva je da uitelju i ueni+i%a bude potpuno jasno to ueni+i trebaju nauiti(Osi% toga, na takav nain posti,e se ve*a objektivnost pro+jene kvalitete znanja( ada su ko%peten+ije de1inirane apstraktni% ter%ini%a, ne %ogu se direktno opa,ati, pa je ve*a subjektivnost vrednovanja i %ogu*nost sa%ozavaravanja (uenika i uitelja).

#$%&'()* +,--&-.( /*K0-)-&%'( 1 )*0/*.%, (lvira )imac, pro!. psi2olog

Pri#!er 23 tema< '(7)-0/*.)* $(=()%>*. )(#$-?%$()* % #$-?%$()* $(=()%>*. - 7e!inirati jednostavnu reenicu. .OSJETITI SE - )avesti dijelove neproirene reenice. )avesti dijelove proirene reenice. - %menovati vritelja radnje. - &e8u napisanim reenicama prepoznati neproirenu i proirenu. S-VATITI - 1 reenici oznaiti predikat i subjekt. - $azvrstati zadane reenice u proirene i neproirene i obrazlo"iti izbor - #roiriti zadanu neproirenu reenicu u proirenu. PRIMIJENITI - 0a"eti zadanu proirenu reenicu u neproirenu. - -d zadani2 dijelova sastaviti proirenu i neproirenu reenicu. ANALIZIRATI - 1sporediti proirenu i neproirenu reenicu< navesti slinosti i razlike. - 1sporediti dva predlo"ena postupka za proirivanje neproirene reenice u proirenu, odabrati bolji i obrazlo"iti odabir. - 1sporediti dva predlo"ena postupka za sa"imanje proirene reenice u neproirenu, odabrati bolji i obrazlo"iti odabir. - @ormulirati pravilo za proirivanje neproirene reenice u proirenu. - @ormulirati pravilo za sa"imanje proirene reenice u neproirenu.

PROSU4IVATI

STVARATI

Pri#!er 53 tema< ?%,'*0/% % /1#% K1/-.% .OSJETITI SE - )a crte"u pokazati pravi, iljasti i tupi kut. - )abrojati tri vrste kuteva. - -bjasniti razliku izme8u pravog, iljastog i tupog kuta. - )avesti primjer pravog, iljastog i tupog kuta iz okoline. - 1z pomo dva trokuta nacrtati pravi, iljasti i tupi kut i oznaiti nji2ove dijelove. - )a zadanom geometrijskom tijelu prona i tri zadane vrste kuteva. - 1sporediti pravi, iljasti i tupi kut< navesti slinosti i razlike. - Kreirati geometrijski lik kombiniranjem kuteva.

S-VATITI

PRIMIJENITI ANALIZIRATI PROSU4IVATI STVARATI

#$%&'()* +,--&-.( /*K0-)-&%'( 1 )*0/*.%, (lvira )imac, pro!. psi2olog

Pri#!er 63 tema< 6*A$(+ B A,*.)% A$*7 $C %menovati glavni grad $C. #okazati 6agreb na zemljovidu. )a zemljovidu imenovati i pokazati glavne gradove susjedni2 dr"ava. 1z pomo !otogra!ija nabrojati kulturno povijesne znamenitosti 6agreba. 1z pomo !otogra!ija nabrojati politike ustanove u 6agrebu. 1z pomo zemljovida opisati geogra!ski smjetaj 6agreba. 0vojim rijeima de!inirati pojam glavnog grada. -bjasniti zato je 6agreb glavni grad $C. -bjasniti pojmove Dkulturno srediteE, Dzdravstveno srediteE, Dpolitiko srediteE i Dprosvjetno srediteE.

.OSJETITI SE

S-VATITI

PRIMIJENITI ANALIZIRATI PROSU4IVATI STVARATI

- )a temelju podataka o aktivnostima koje se odvijaju u njima razvrstati ustanove u politike, zdravstvene, prosvjetne i kulturne. - #rona i uzroke i posljedice razvoja 6agreba kao glavnog grada. - 1sporediti kvalitetu "ivota u 6agrebu i nekom manjem gradu ( navesti dobre i loe strane) i zakljuiti gdje bi voljeli "ivjeti, te to obrazlo"iti. - )apraviti turistiki vodi kroz 6agreb.

Pri#!er 73 tema< C$.*/0K* 1 7-+* )*$-7)%C .,*7*$* .OSJETITI SE )abrojiti 2rvatske kne"eve i kraljeve. #oredati i2 kronolokim redosljedom. )a zemljovidu pokazati podruje kojim su vladali. 0vojim rijeima objasniti pojam DvladarE, DknezE , Dkne"evinaE, EkraljE i DkraljevinaE. -pisati nain vladanja kralja i kneza. -bjasniti okolnosti jaanja Crvatske u vrijeme vladavine kralja /omislava. )avesti primjer za to. )a lenti vremena gra!iki prikazati razdoblje vladanja svakog pojedinog vladara. )a temelju dobiveni2 podataka izraunati du"inu trajanja vladavine svakog pojedinom vladara. #rona i osobitosti vladanja svakog pojedinog vladara iz tog razdoblja. 1sporediti veliinu teritorija za vrijeme vladavine pojedinog vladara. 7ovesti u vezu veliinu teritorija i tadanja povijesna zbivanja. 1sporediti nain vladanja svakog pojedinog vladara iz tog razdoblja (prona i slinosti i razlike). #oredati te vladare po va"nosti i obrazlo"iti 2ijerar2iju. #redlo"iti i obrazlo"iti mogu i scenarij vlastite vladavine u tome razdoblju. Kombinirati osobitosti vladanja svi2 vladara iz toga razdoblja i na temelju toga stvoriti 2ipotetskog vladara i mogu e posljedice njegovog vladanja.

S-VATITI

PRIMIJENITI

ANALIZIRATI

PROSU4IVATI

STVARATI

#$%&'()* +,--&-.( /*K0-)-&%'( 1 )*0/*.%, (lvira )imac, pro!. psi2olog

Pri#!er 83 tema< %010 '( .*F*) =-.'(K .OSJETITI SE - #repriati doga8aj ozdravljenja u subotu. - )avesti sudionike, vrijeme i mjesto toga doga8aja. - )avesti koji je propis %sus prekrio. 0vojim rijeima de!inirati propis i pravo. -bjasniti zato je subota3sveti dan za Fidove. %nterpretirati udesno ozdravljenje. -bjasniti zato je za Fidove ozdravljenje u subotu bilo te"ak prekraj. -bjasniti zato %sus kri propise. 7ati primjere situacija u kojima je %sus slino postupao (povezati ovaj doga8aj s ranije poznatima).

S-VATITI

PRIMIJENITI ANALIZIRATI PROSU4IVATI STVARATI

- 7ati primjere primijene %susovog stava prema potrebnima u svakodnevnim "ivotnim situacijama. - #rona i uzroke i posljedice %susovog krenja propisa u sluaju udesnog ozdravljenja. - -bjasniti to je zapravo ozdravilo bolesnika. - 1sporediti pojmove Dsubota3sveti danE i Dnedjelja3dan AospodnjiE (na i slinosti). - #redvidjeti to bi se dogodilo ako bi se krila konkretna djeja prava. - #oop iti kakve bi to imalo posljedice za sve ljude.

6 revidiranoj Taksono%iji autori povezuju vrst$ z a !a koje se treba ste*i (dimenzija znanja) i kognitivne pro*ese za st!e*a !e razliitih vrsta znanja (dimenzija kognitivni2 procesa)( $nanje %o,e biti injenino, kon+eptualno, pro+eduralno i %etakognitivno( .IMENZIJA ZNANJA @injenino on+eptualno 5ro+eduralno MetaAkognitivno .IMENZIJA KO1NITIVNI- PRO+ESA dosjetiti se shvatiti pri%ijeniti analizirat i prosu0ivati stvarati

%i$erencirano davanje zadataka razliite razine

ada se uz po%o* tabli+e opera+ionaliziraju oekivana obrazovna postignu*a, pred uenike se stavljaju di1eren+irani zada+i ovisno o dostignutoj razini znanja, tako da i% se postepeno daju sve zahtjevniji zada+i( "a takav nain se odr,ava njihova %otiva+ija za rad i postepeno podi,e razina %isaonog 1unk+ioniranja tj( oni postepeno koriste sve slo,enije i apstraktnije %isaone opera+ije za rjeavanje proble%a, a ti%e se potie razvoj njihovog %ozga( "ai%e, ueni+i su %otivirani za rad sa%o onda kada se pred njih stavljaju opti%alno teki zada+i, ni prelagani, ni preteki, a to su oni koji su neto %alo iznad njihovog trenutnog spoznajnog stupnja( 5relagani zada+i rezultiraju dosado%, a preteki #$%&'()* +,--&-.( /*K0-)-&%'( 1 )*0/*.%, (lvira )imac, pro!. psi2olog 7

odustajanje%, jer ih ne %ogu rijeiti( 5onavljani neuspjeh i%a za posljedi+u gubitak sa%opouzdanja i interesa za podruje neuspjeha( 6 razredu su %ogu*i slijede*i pristupi !vi ueni+i rjeavaju zadatke na razini dosje*anja i shva*anja, a zati% izaberu naj%anje jednu ponu0enu aktivnosti iz svakog slijede*eg nivoa !vi ueni+i pro0u prva dva nivoa, a zati% izaberu jednu ponu0enu aktivnost iz nekog od viih nivoa 6itelj unaprijed odredi koji *e ueni+i raditi na ni,oj razini, a koji na vii%a !vako dijete odabere aktivnost iz bilo kojeg nivoa "eke aktivnosti su oznaene kao obavezne, a neke kao izborne 6eni+i rade na ni,i% razina%a, a zati% sa%i os%iljavaju aktivnosti na vii% razina%a !vi ueni+i sa%i os%iljavaju aktivnosti 8a bi se pred uenike stavljali zada+i opti%alne te,ine, nu,no je voditi rauna o %ogu*nosti%a uenja dje+e odre0ene dobipredznanju kapa+itetu radne %e%orije razliiti% stilovi%a uenja razvijenosti razliitih inteligen+ija postupnosti i heterogenosti razvoja kognitivnih sposobnosti va,nosti neposredne povratne in1or%a+ije o kvaliteti uratka

$bog znanstveno utvr0ene injeni+e da razvoj %ozga i kapa+iteta za uenje ovisi o koliini i kvaliteti uenja tijeko% djetinjstva, va,no je uenike poti+ati da koriste irok spektar kognitivnih sposobnosti( Tradi+ionalna kola iskoritava spontano razvijene poten+ijale uenika (ili mo"da potencijale iji razvoj stimulira primarna obitelj), a %ogla bi poti+ati njihov razvoj i o%ogu*iti napredovanje i onoj dje+i koja nisu dovoljno sti%ulirana kod ku*e( 6 B( i C( razredu osnovne kole postotak >pravih? odlinih uenika (uenici koji bi imali op i uspje2 odlian i kada ne bi bilo ocjena iz Dodgojni2E predmeta) je oko )&D( 5ostotak dje+e koja u dobi od 2E godina ;B( A C( razred= i%aju razvijeno 1or%alnoAlogiko %iljenje iznosi )&D( Mada uspjeh uenika ne ovisi sa%o o razvijenosti kognitivnih sposobnosti, vjeruje% da ova podudarnost nije sluajna i da na% govori da naa kola uglavno% prati, a nedovoljno potie, razvoj kognitivnih sposobnosti( $bog obaveznog kolovanja greke pri pouavanju %ogu i%ati daleko ozbiljnije posljedi+e za dje+u i njihov razvoj nego to je to ranije bio sluaj( !toga je obaveza svakog uitelja da se u svo% radu rukovodi suvre%eni% znanstveni% spoznaja%a o radu %ozga i nainu i %ogu*nosti%a uenja dje+e odre0ene dobi( oliina i kvaliteta ,ivanih veza u %ozgu /'AF'D ovise o naslje0u, a E'AB'D o utje+aju okoline( ako ueni+i velik i znaajan dio vre%ena %oraju boraviti u koli >6itelji i%aju ogro%nu %oralnu i etiku odgovornost za pove*anje ili s%anjenje do,ivotnih poten+ijala uenika:ho*e li ti sati biti utroeni u odgajanje boljeg %ozga ili su,avanje grani+a poten+ijala(? ('ensen, GHH5.) Izvori i 9or#a*i!a3 1) .izek3.idovi .., .la2ovi 3?teti .., $ijavec &., &iljkovi &., I#0%C-,-A%'* -+$*6-.*)'* I, %(#, 6agreb, GHH4. G) *ndrilovi .., =udina3-bradovi &., D#0%C-,-A%'* 1=()'* % )*0/*.(E, ?kolska knjiga, 6agreb, 199J. 4) 7rKden A., .os '., E$(.-,1>%'* 1 1=()'1:, (duca, 6agreb, GHH1. L) 'ensen (., E01#($)*0/*.*:, (duca, 6agreb, GHH4. 5) *rmstrong /., D.%?(0/$1K( %)/(,%A()>%'( 1 $*6$(71E, (duca, 6agreb, GHHJ. J) 'ensen (., D#-1=*.*)'( 0 &-6A-& )* 1&1E, (duca, 6agreb, GHH5. #$%&'()* +,--&-.( /*K0-)-&%'( 1 )*0/*.%, (lvira )imac, pro!. psi2olog 8

M) 7es!orges >., I10#'(?)- 1=()'( % #-1=*.*)'( 3 #0%C-,-A%'0K% #$%0/1#%I, (duca, 6agreb, GHH1. N) &eKer C., I?/- '( 7-+$* )*0/*.*;I, (rudita, 6agreb, GHH5. 9) &atijevi &., D->'()'%.*)'( 1 -0)-.)-' ?K-,%E, /ipeO, 6agreb, GHHL. 1H) Argin /., P?K-,0K* 7-K%&-,-A%'*Q, 0lap, 'astrebarsko, 199L. 11) Argin, E(71K*>%'0K* #0%C-,-A%'*:, 'astrebarsko, 0lap, 199M. 1G) 0ternberg $. '., EK-A)%/%.)* #0%C-,-A%'* :, 'astrebarsko, 0lap, GHHL. 14) +eck $. >., E&-/%.*>%'*:, 'astrebarsko, 0lap, GHH4. 1L) Klippert C., PK*K- 10#'(?)- 1=%/% 1 /%&1Q, (duca, GHH1. 15) Aardner C., P7%0>%#,%)*$)% 1&Q, (duca, GHHL. 1J) 7. Aoleman, E(&->%-)*,)* %)/(,%A()>%'* :, &ozaik knjiga, 6agreb, 199M. 1M) Areen +., P)-.( #*$*7%A&( 6* 0/.*$*)'( K.*,%/(/)%C ?K-,*Q, *linea, 6agreb, 199J. 1N) Alasser R., P0.*K% 1=()%K &-F( 10#'(/%Q, *linea, 6agreb 19) Alasser R., PK.*,%/(/)* ?K-,*Q, (duca, 6agreb, 199L. GH) .asta $., Cait2 &. C., &iller 0. *., E7'(='* #0%C-,-A%'*:, 'astrebarsko, 0lap, 199N. G1) Rood 7., EK*K- 7'(>* &%0,( % 1=(:, 6agreb, (duca, GG) Aeorge 7., E-brazovanje daroviti2:, 6agreb, (duca, GHHL. 2ttp<99SSS.businessballs.com9bloomstaOonomKo!learningdomains.2tm 2ttp<99coe.sdsu.edu9eet9articles9bloomrev9start.2tm 2ttp<99coe.sdsu.edu9eet9*rticles9+looms/9start.2tm 2ttp<99coe.sdsu.edu9eet9*rticles9+looms,79start.2tm 2ttp<99o!!iceport.com9edu9blooms92tm 2ttp<99SSS.eecs.usma.edu9cs4N49bloom9de!ault92tm 2ttp<99SSS.valdosta.edu93S2uitt9psKMHG9cogsKs9bloom.2tml 2ttp<99SSS.eecs.usma.edu9usma9academic9eecs9instruct92oSard9slides2o9sigcseG9indeO.2tm 2ttp<99SSS.uct.ac.za9projects9cbe9mcTman9mcTappc.2tml 2ttp<99valdosta.edu9S2uitt9col9cogsKs9bloom.2tml 2ttp<99rite.ed.Tut.edu.au9oz3teac2ernet9training9bloom.2tml 2ttp<99en.Sikipedia.org9Siki9+loomUsV/aOonomK 2ttp<99coe.sdsu.edu9eet9articles9bloomrev9indeO.2tm 2ttp<99education.ed.paci!icu.edu9aacu9Sorks2op9reconceptG+.2tml 2ttp<99eduscapes.com9tap9topicJ9.2tm 2ttp<99SSS.tedi.uT.edu.au9*ssess9*ssessment9bloomtaO.2tml 2ttp<99SSS.acps.k1G.va.us92ammond9readstrat9+looms/aOonomKG.2tml 2ttp<99SSS.teac2ers.as2.org.au9researc2skills9dalton.2tm 2ttp<99SSS.o!!iceport.com9edu9blooms.2tm 2ttp<99SSS.Tuia.com9!c99H14L.2tml 2ttp<99SSS.uteOas.edu9student9utlc92andouts91L1L.2tml 2ttp<99sc2ools.sdJN.bc.ca9SebTuests9blooms.2tm 2ttp<99SSS.coun.uvic.ca9learn9program92ndouts9bloom.2tml 2ttp<99caribou.cc.trincoll.edu9deptsVeduc9$esources9+loom.2tm 2ttp<99SSS.kent.Sednet.edu9K079&*9resources9blooms9teac2ersVblooms.2tml 2ttp<99SSS.2cc.2aSaii.edu9intranet9committees9@ac7ev>om9guidebk9teac2tip9TuestKpe.2tm 2ttp<99SSS.neOus.edu.au9teac2stud9gat9painter.2tm 2ttp<99scs.une.edu.au9/alent(d9(d0upport90nugglepot.2tm #$%&'()* +,--&-.( /*K0-)-&%'( 1 )*0/*.%, (lvira )imac, pro!. psi2olog 9

I: .OSJETITI SE (Znanje) 7osjetiti se, prepoznati ili reproducirati in!ormaciju, ideju i princip u pribli"no onakvom obliku u kojem su naueni. KLJU0NI 1LA1OLI Opisuju aktivnost koju treba vje bati i mjeriti! prepoznati pokazati prona i oznaiti povezati dopuniti smjestiti poredati imenovati navesti nabrojati re i tko, kada, gdje, zato, koliko de!inirati citirati ponoviti opisati ispriati 7e!inirati +loomovu taksonomiju. )avesti autore originalne i revidirane /aksonomije. )avesti i de!inirati podruja ueniki2 postignu a. )avesti J nivoa /aksonomije u kognitivnom podruju. )avesti razlike izme8u originalne i revidirane /aksonomije. )avesti dimenzije znanja. PRIMJERI OBRAZOVNI- POSTI1NU;A &to "e 'uenik( mo"i) PRIMJERI ZA.ATAKA ,aktiv osti $(e ika/ I PITANJA ZA <MJERENJE< #roitaj tekst i potcrtaj .... 1 novinama prona8i i izre"i W 1 tekstu potra"i odgovore na pitanja. #oka"i na karti W )a slijepoj karti ucrtaj W )a karti oznai W 1z oznake upii odgovaraju a imena. #ove"i s odgovaraju im W &e8u W prona8i W #ogledaj dokumentarni !ilm o W i zapii naine W #osluaj snimku i zatim odgovori na pitanja zaokru"ivanjem jednog odgovora. #a"ljivo sluaj i digni crveni karton ako je tvrdnja netona, a zeleni ako je tona. #roitaj tvrdnju i zaokru"i / ako je tona, a ) ako je netona. 6apamti redosljed doga8aja W. ?to se dogodilo nakon W; ?to je pret2odilo W; #repii s ploe W )apravi popis W -pii pokus kojim smo dokazaliW 0jeti se to se dogodilo nakon...; $eci tko, to, kada, koliko, gdje, kako, ...; )abroji ... najva"niji2 doga8aja ... $eci de!inicijuW %menuj W ?to je W; Koja teorija objanjavaW; Kako glasi !ormula za ...; &e8u zadanim likovima zaokru"i W >itiraj ... #onovi W )aui napamet W $ecitiraj pjesmicu. 10

#$%&'()* +,--&-.( /*K0-)-&%'( 1 )*0/*.%, (lvira )imac, pro!. psi2olog

II: S-VATITI (Razumijevanje) 1oiti i povezati glavne ideje. #revesti, razumjeti, objasniti ili interpretirati naueni sadr"aj. -pisati tijek doga8aja ili procesa. %zvesti logian zakljuak iz dostupni2 in!ormacija. 6akljuiti o uzroku i predvidjeti posljedice. KLJU0NI 1LA1OLI Opisuju aktivnost koju treba vje bati i mjeriti! PRIMJERI OBRAZOVNI- POSTI1NU;A &to "e 'uenik( mo"i) PRIMJERI ZA.ATAKA ,aktiv osti $(e ika/ I PITANJA ZA <MJERENJE<

#$%&'()* +,--&-.( /*K0-)-&%'( 1 )*0/*.%, (lvira )imac, pro!. psi2olog

11

izraziti ispriati9napisati svojim rijeima izvijestiti opisati sa"eti proiriti preoblikovati pretvoriti prevesti izraziti !ormulom rastumaiti objasniti raspraviti obrazlo"iti dokazati dati primjer procijeniti izraunati predvidjeti razvrstati smjestiti izdvojiti istaknuti (aktivno) sudjelovati

0vojim rijeima sa"eto opisati +loomovu taksonomiju. 0likovito gra!iki prikazati /aksonomiju. -pisati nain nastanka /aksonomije. -bjasniti primjenu /aksonomije u kognitivnom podruju u nastavi. -bjasniti znaenje svake pojedine razine znanja. )a temelju primjera obrazovni2 postignu a prepoznati razinu znanja i imenovati je. -bjasniti va"nost operacionaliziranja obrazovni2 postignu a. -pisati postupak de!iniranja obrazovni2 postignu a i odabira odgovaraju i2 aktivnosti uenika uz pomo /aksonomije. -bjasniti va"nost i nain di!erenciranog zadavanja zadataka razliite razine. -peracionalizrane obrazovne ciljeve rasporediti u tablicu koja povezuje dimezije znanja i dimenzije kognitivni2 procesa.

%zre"i slike da bi opisao doga8aj. )aslikaj ono to ti se najvie svi8a u prii. )acrtaj konkretan doga8aj. )apravi strip kojim e prikazati dio doga8aja. )apii i prika"i igrokaz na temelju prie. #repriaj svojim rijeima. -pii ... #revedi tekst na ... Kako bi to mogao drugaije re i; )apii izvje e o doga8aju. )apii kratak sa"etak. 0kiciraj tijek doga8aja. Ara!iki prika"iW 7aj primjer za W -bjasni zato W -bjasni znaenje teksta. 7ovri priu. 6aponi priu. ?to misli o...; ?to se mo"e zakljuiti iz W; Koji su glavni, a koji sporedni likovi; $azvrstaj s obzirom naW $aspravi o W 7e!iniraj svojim rijeima... 6akljui zbog ega je W; #redvidi to e se dogoditi u sluaju W; 6na li jo neki primjer gdje...; 0misli pitanja kojima e provjeriti znanje o W -pii to se dogodilo....

III: PRIMIJENITI (Primjena) $jeavati probleme primjenom nauenog u kontekstu uenja ili u novoj situaciji na rutinski ili na nov nain. -dabrati i primijeniti u drugom podruju podatke i principe za rjeavanje problema ili zadatka uz minimum vo8enja.

#$%&'()* +,--&-.( /*K0-)-&%'( 1 )*0/*.%, (lvira )imac, pro!. psi2olog

12

KLJU0NI 1LA1OLI Opisuju aktivnost koju treba vje bati i mjeriti! demonstrirati dramatizirati pokazati (postupak) dokazati provesti (pokus) izvriti upotrijebiti primijeniti koristiti prikazati (gra!iki) izvesti (!ormulu) prikazati u kratkim crtama prilagoditi promijeniti dovriti otkriti rijeiti (problem) predlo"iti (rjeenje) isplanirati izabrati napraviti izraunati procijeniti napisati razvrstati, svrstati sastaviti

PRIMJERI OBRAZOVNI- POSTI1NU;A &to "e 'uenik( mo"i)

PRIMJERI ZA.ATAKA ,aktiv osti $(e ika/ I PITANJA ZA <MJERENJE< Kako bi ovo mogao primijeniti u praksi; Kako ovu metodu mo"e primijeniti u svom svakodnevnom "ivotu; #redlo"i rjeenje za problem W 7emonstriraj W %zvri aktivnost. $azvrstaj s obzirom na... ?to bi se promijenilo kad bi... )a temelju dobiveni2 in!ormacija sastavi niz uputa za... 1potrijebi !ormulu W. zaW )apii izvjetaj o tome kako siW #rimijeni postupak dobivanja W na ... #rovedi pokus W 7ovri ovu priu tako da zavrtak bude W )apravi W #rilagodi 9 promijeni W tako da W 1potrijebi W za W #rocijeni W %zraunaj W %lustrirajW )aslikaj W koriste i te2niku Wi materijale iz razdoblja W #ripremi igrokaz u kojem e prikazati W )apravi u glini model W #redlo"i postupak ili rjeenje za zadani problem.

6a nastavnu temu napisati obrazovne ciljeve za svaki nivo +loomove taksonomije. #redlo"iti aktivnosti uenika za postizanje obrazovni2 ciljeva na razliitim razinama znanja. #redlo"iti aktivnosti i pitanja za provjeru znanja razliite razine.

IV: ANALIZIRATI

(Analiza)

$azlikovati va"ne od neva"ni2 dijelova prezentiranog materijala. $alanjivati in!ormacije kako bi se utvrdili dijelovi cjeline, nji2ovi me8usobni odnosi, organizacijski principi, uzroci i posljedice, izveli dokazi i zakljuci i podr"ale generalizacije. 1oiti obrazac. #repoznati skriveno znaenje. $azlikovati injenice i zakljuke. #$%&'()* +,--&-.( /*K0-)-&%'( 1 )*0/*.%, (lvira )imac, pro!. psi2olog 13

KLJU0NI 1LA1OLI Opisuju aktivnost koju treba vje bati i mjeriti! rastaviti, ralaniti, razdijeliti, prona i, izdvojiti, istaknuti prepoznati neizreene pretpostavke opravdati, protumaiti, objasniti usporediti, razlikovati, suprotstaviti, komentirati, kritizirati, saop iti, izvijestiti, raspraviti razvrstati, svrstati, grupirati, rasporediti, poredati organizirati, urediti, oblikovati, gra!iki prikazati napraviti pokus, ispitati, istra"iti, provjeriti, preispitati, procijeniti, proraunati, odrediti va"nost podataka, prekontrolirati dovesti u vezu, pretpostaviti, razlikovati uzrok i posljedicu, odgovoriti :to ako;:, zakljuiti

PRIMJERI OBRAZOVNI- POSTI1NU;A &to "e 'uenik( mo"i)

PRIMJERI ZA.ATAKA ,aktiv osti $(e ika/ I PITANJA ZA <MJERENJE< ?to bi se moglo dogoditi kad bi...; =emu je ovo slino; Koje se teme obra8uju u ovoj cjelini; Koji je jo is2od mogu ; 1sporedi svoj ... sa prezentiranim u ... 6ato je dolo do ovi2 promjena; -bjasni to e se dogoditi kad... 7oka"i da je .... slino ... #o emu se ... razlikuje od ...; 1sporedi W. #rona8i slinosti i razlike. Koji su skriveni motivi...; #rona8i skriveno znaenje. ?to je 2tio re i W; ?to je problem ...; $astavi metodu ili proces na sastavne dijelove. 0misli analogiju9meta!oru uz pomo koje e objasniti W #rona8i uzroke W -bjasni vezu izme8u W %spitaj W #rovjeri W %splaniraj istra"ivanje kojim e dokazati W %z W izdvoji najva"nije podatke za W )apii kritiku o W -svrni se na W )apravi anketu kojom e ispitati W #rona8i greku. )apravi obiteljsko stablo. %stakni uz svakog lana visinu, boju oiju i kose. #ove"i osobine potmaka s osobinama predaka. 1oava li koju zakonitost; *naliziraj umjetniko djelo W )avedi elemente na temelju koji2 zakljuuje o W 7oka"i da W

1 razredu !ormirati grupe uenika na temelju dosegnute razine znanja. @ormirati grupe uenika na temelju dominantnog stila uenja. #rekontrolirati uenikov uradak tako da se odredi razina znanja koju on iskazuje. -tkriti pogrene pretpostavke od koji2 uenik polazi i neuinkovite strategije koje koristi pri rjeavanju problema.

V: PROSU4IVATI (Evaluacija)
1sporediti i prona i slinosti i razlike me8u idejama. #rocijeniti valjanost ideja i9ili kvalitete uratka na temelju poznati2 kriterija. -tkriti nekonzistentnost unutar procesa ili produkta. -tkriti prikladnost postupka s obzirom na zadatak ili problem. 7okazati vrijednost. %zabrati mogu nost i argumentirano obrazlo"iti. #$%&'()* +,--&-.( /*K0-)-&%'( 1 )*0/*.%, (lvira )imac, pro!. psi2olog 14

KLJU0NI 1LA1OLI Opisuju aktivnost koju treba vje bati i mjeriti!

PRIMJERI OBRAZOVNI- POSTI1NU;A &to "e 'uenik( mo"i)

PRIMJERI ZA.ATAKA ,aktiv osti $(e ika/ I PITANJA ZA <MJERENJE< #redlo"i bolje rjeenje za... #rocijeni vrijednost ... -brani svoj stav o ... #rocijeni vrijednost ovog djela i procjenu obrazlo"i. Kakve bi promjene preporuio u ...; 6ato; .jeruje li da ...; -brazlo"iX $aspravi W Kako bi se osje ao da ...; ?to misli o...; #reispitaj i procijeni e!ikasnost mogu i2 strategija za W #rocijeni odr"ivost ovog plana. #redvidi mogu e uinke plana. %zraunaj e!ekte plana ili strategije. -svrni se na cijenu izvedivosti. #rika"i iscrpnu analizu trokova s prijedlozima i opravdanjima. 1sporedi predlo"eno rjeenje sa alternativnima. %stakni prednosti i nedostatke svakoga od nji2. 7aj !inancijsko opravdanje za prijedlog. -cijeni svoje znanje i obrazlo"i ocjenu. #romatraj W i procijeni W #rati W i analiziraj W $angiraj W s obzirom na W )apii izvje e o W )apii kritiku za W )apravi kriterije za procjenu vrijednosti W )apravi listu 5 najva"niji2 pravila za W #regledaj kontrolni, oznai tone i netone odgovore i komentiraj ono to je va"no (napii smjernice za poboljanje uratka).

provjeriti, prosuditi (primjerenost zakljuka), procijeniti, ocijeniti, izmjeriti odrediti vrijednost, utvrditi, odmjeriti, vrednovati, usporediti, razlikovati kritizirati, raspraviti, diskutirati, preispitati dokazati, uvjeriti, obraniti stav, opravdati, poduprijeti, zastupati miljenje, istra"iti odluiti, izabrati mogu nost, odabrati, preporuiti, otkloniti poredati (s obzirom na va"nost), rangirati, stupnjevati pretpostaviti, predvidjeti, zakljuiti, re i zato, izvesti

1sporediti postignu e uenika prije i nakon koritenja /aksonomije i na temelju toga braniti vlastiti stav o /aksonomiji. #rona i i obrazlo"iti prednosti i nedostatke koritenja /aksonomije i na temelju toga braniti svoj stav o njoj. #rocijeniti i obrazlo"iti korisnost de!iniranja ciljeva pouavanja uz pomo +loomove taksonomije. 1sporediti uenikov uradak s jasno de!iniranim kriterijima i ocijeniti ga. -cjenu obrazlo"iti uz pomo kriterija. %staknuti i komentirati u uenikovom uratku ono to je posebno dobro i ono na emu uenik treba raditi. )apisati komentare koji e biti smjernice za unapre8ivanje uenikovog postignu a.

VI: STVARATI

(Sinteza)
15

Kreativno ili divergentno koristiti postoje e znanje za stvaranje nove cjeline (kombinirati poznate dijelove u novu cjelinu). #$%&'()* +,--&-.( /*K0-)-&%'( 1 )*0/*.%, (lvira )imac, pro!. psi2olog

0tvarati nove ideje i rjeenja. %zvoditi generalizacije na temelju dobiveni2 podataka. #ovezati znanje iz razliiti2 podruja.1oavati nove obrasce. KLJU0NI 1LA1OLI Opisuju aktivnost koju treba vje bati i mjeriti! zamisliti, dizajnirati, razviti, stvoriti, izmisliti, smisliti, izumiti, konstruirati, kreirati, proizvesti, izazvati !ormulirati (2ipotezu), predvidjeti, prognozirati prirediti, pripremiti, propisati, napraviti plan, skicirati, predlo"iti, objediniti, kombinirati skupiti, sastaviti, sklopiti, spojiti, povezati, slo"iti, skladati, komponirati, sabrati, organizirati preurediti, promijeniti, preslo"iti, preraditi, poboljati, kompletirati, kompilirati voditi, upravljati napisati, podnijeti, iznijeti, predoiti postaviti (teoriju), poop iti PRIMJERI OBRAZOVNI- POSTI1NU;A &to "e 'uenik( mo"i) PRIMJERI ZA.ATAKA ,aktiv osti $(e ika/ I PITANJA ZA <MJERENJE< Kako bi dokazao da...; 0kiciraj9nacrtaj ... za... )apii pjesmu9priu9lanak o ... )apravi !ilm o W )apii dramu9igrokaz na temu W #redlo"i mogu e rjeenje za ... Kad bi imao pristup svim potrebnim sredstvima kako bi rijeio ...; ?to bi se dogodilo kad bi ...; )a koliko naina mo"e ...; #redlo"i nove i neobine naine koritenja ... )apravi plan ili razradi proceduru za W #rilagodi metodu, dio, ideju,... )apravi protokole za W Kreiraj timove za... Kreiraj novi pristup za ... -smisli reklamu kojom e prodati W 0misli ime za W -pii svoje osje aje u odnosu na W 7izajniraj omot za W )apii oglas o W #redlo"i promjene u W da bi W )apii pismo upu eno W u kojem e preporuiti potrebne promjene za W #odnesi izvije e o W 0misli igru za vje"banje W )apravi projekt na temu W 1redi novine.

#ovezati najva"nije spoznaje iz kognitivne i razvojne psi2ologije s primjenom +loomove taksonomije. )apraviti instrument za pra enje napretka uenika u kognitivnom podruju i predlo"iti najekonominiji nain pravljenja biljeki u imeniku. %zraditi precizne kriterije za ocjenjivanje znanja uenika na razliitim razinama. )a temelju analize postignu a uenika i pra enja njegovog napretka, +loomove taksonomije i va"ni2 spoznaja iz kognitivne i razvojne psi2ologije napraviti individualni plan poticanja napretka uenika. 7avati uenicima di!erencirane zadatke ovisno o predznanju i postignutoj razini i vrsti znanja.

#$%&'()* +,--&-.( /*K0-)-&%'( 1 )*0/*.%, (lvira )imac, pro!. psi2olog

16