Professional Documents
Culture Documents
Brojni Sistemi
Brojni Sistemi
kola: O ''VELEIKI HEROJI'' Predmet: Informatika Razred: VII kolska godina: 2008/09 Datum: 12.- 19.05.2009 Broj sata: Nastavnik: Zineta Muija
RAUNARSKI SISTEMI
Nastavna cjelina: Raunarski sistemi Nastavna jedinica: Brojni sistemi , Binarna aritmetika Tip sata: obrada Nastavne metode: Metoda usmenog izlaganja, nastavnog razgovora, metoda ilustracije Nastavni oblici: Frontalni, individualni i grupni oblik rada Nastavna sredstva i pomagala: - Udbenik, nastavni listi - Grafoskop, grafo-folija - osnovna nastavna sredstva Cilj obrade nastavne jedinice: Nauiti to je bit, kako nizom bitova moemo zapisati neke prirodne brojeve te kako etvorku bitova zamijeniti jednim simbolom. Nauiti kakva je veza izmeu brojeva kojima smo svakodnevno okrueni i brojevima koje razumije raunar. Zadaci koje treba ostvariti da bi se postigao cilj: Obrazovni zadaci: - upoznati kako se u raunaru reprezentuju podaci, - upoznati se sa zapisom brojeva u binarnom, dekadskom i heksadekadskom sistemu, - vjebati konverzije broja izmeu dekadskog, binarnog i heksadekadskog sistema Funkcionalni zadaci: - razvijati funkcionalno miljenje za matematike zakonitosti, - razvijati smisao za uoavanje analogija Odgojni zadaci: - izgraivanje individualnog interesa i motivacije, - razvijati i poticati upornost, sustavnost, tonost, usavravanje radnih navika, - razvijati upornosti i marljivosti u rjeavanju postavljenih zadataka
Zineta Muija
RAUNARSKI SISTEMI
Oblici rada
Frontalni oblik rada
Metode rada
Razgovor
Vrijeme
5 minuta
70 minuta
Zavrna
Razgovor
5 minuta
* * * *
Udbenik za 5. i 6. razred Lejle Dizdarevi Osnovni elementi kompjuterskih sistema Inform@tik@ Enter - asopis
ARTIKULACIJA SATA
RAUNARSKI SISTEMI
Koliko god dananji raunari bili brzi, moni i pametni, kad zavirimo u najsiuniji dio njegove memorije ili procesora moemo ostati iznenaeni: na najmanjem dijelu memorije, koji zovemo bit, raunar moe zapamtiti samo dva razliita stanja. Ta se dva stanja mogu oznaiti kao ukljueno iskljueno ili da ne ili ima nema (naprimjer, ako se radi o CD disku, tada udubine na siunom dijelu tvrdog diska ima ili nema). Ta dva stanja obino predoavamo s 0 i 1. Nizovima nula i jedinica prikazuju se svi brojevi, slova i specijalni znakovi. Raunske operacije s podacima raunar, dakle, izvrava manipuliui brojevima koji se sastoje od samih nula i jedinica. Analizirati sliku 1.1. (grafo-folija) i zamoliti uenike da se prisjete jo nekih svakodnevnih ureaja ili situacija kod kojih se pojavljuju samo dva stanja.
Slika 1.1. Dva stanja koje raunar prepoznaje Razgovor o slici 1.2. - uvoenje pojma bajta.
RAUNARSKI SISTEMI
0100001001010010010011100100101001001110010010010010000101010011010010010101001101 010100010001010100110101001001
01000010010100100100111001001010010011100100100100100001 B R O J N I
01010011010010010101001101010100010001010100110101001001 S I S T E M I
(grafo-folija) U svakodnevnom ivotu raunamo pomou deset cifara (0,1,2,..., 8 i 9). Brojni sistem s deset cifara zove se dekadski brojni sistem. Brojni sistem koji ima dvije cifre (0 i 1) zove se binarni brojni sistem. Raunske operacije koje izvodi raunar svode se na operacije u binarnom sistemu. Igra "Pogodi ko sam" nastavnik treba zadati naslov pomou binarnih brojeva, a ostali se takmie ko e prije dekodirati brojanu poruku u tekstualnu. Igra "Piem ti pismo" - uenici se podijele u parove. Najprije jedan para napie kratku reenicu i kodira je pomou tablice ili programa, nakon toga drugi para treba dekodirati tu brojanu poruku u tekstualnu.
Zineta Muija
RAUNARSKI SISTEMI
Tablica kodiranja velikih i malih slova abecede u jednom bajtu (nastavni listi)
Zineta Muija Primjer 1: Zadan je binarni broj 11100111. Pretvorimo ga u dekadski sistem.
RAUNARSKI SISTEMI
Rjeenje: Da bismo znali u kojem sistemu piemo broj, zapiimo ga u okruglim zagradama i zdesna zapiimo bazu: (11100111)2 1. Napiemo zadani broj po potencijama broja 2: (11100111)2 = 1 27 + 1 26 +1 25 +0 24 +0 23 +1 22 +1 21 +1 20 2. Saberimo tako dobivene sabirke u dekadskom sistemu: (11100111)2 = 1 27 + 1 26 +1 25 +0 24 +0 23 +1 22 +1 21 +1 20 = = 1 128 + 1 64 + 1 32 + 0 16 + 0 8 + 1 4 + 1 2 + 1 1 = = 128 + 64 + 32 + 0 + 0 + 4 +2 + 1 = (231)10 Dakle, binarni broj 11100111 je isto to i dekadski broj 231. Pretvaranje dekadskog broja u binarni broj elimo li dekadski broj pretvoriti u binarni, najprije ga podijelimo s brojem 2, ostatak zapiemo, a s djelominim kolinikom ponovimo dijeljenje. Postupak ponavljamo sve dok je djelomini kolinik razliit od 0. Proitamo li dobivene ostatke obrnutim redoslijedom (od posljednjeg ostatka prema prvom), to su upravo cifre traenog binarnog broja. Primjer 2: Pretvorimo broj (236)10 u binarni broj: 236 : 2 = 118 i ostatak 0 118 : 2 = 59 i ostatak 0 59 : 2 = 29 i ostatak 1 29 : 2 = 14 i ostatak 1 14 : 2 = 7 i ostatak 0 7:2= 3 i ostatak 1 3:2= 1 i ostatak 1 1:2= 0 i ostatak 1 (236)10 = (11101100)2 Binarni brojni sistemi Pravila osnovnih aritmerikih operacija: 0+0=0 1+0=1 1+1=10 1+1+1=11 1+1+1+1=100 0-0=0 1-0=1 1-1=0 10-1=1 0*0=0 1*0=0 1*1=1 0*1=0
RAUNARSKI SISTEMI
Oduzeti binarne brojeve 1111 i 101: 1111 101 1010 Primjer 5: Pomnoiti binarne brojeve 1111 i 101 1111 * 101 1111 0000 + 1111 1001011 Zadaci za vjebu: 1. Pretvori sljedee binarne brojeve u dekadske brojeve: a) 111011 b) 110001 c) 100001 d) 1101010 e) 10101110 Rjeenje a) 59 b) 49 c) 33 d) 106 e)174
3. Izraunaj a) 110111 + 100111 = b) 100111 10111 = c) 111001 x 11 = Rjeenje: a) 1011110 Zavrni dio: Ponavljanje najvanijih pojmova obraene nastavne jedinice. Za domau zadau uenici treba da urade zadatke sa nastavnog lisia koje nisu stigli uraditi u koli. b) 10000 c) 10101011