FIZIKA podloge za studij strojarstva

03. Statika 1

3.1 Sila i protusila trei Newtonov zakon

Sile vektorske veliine (F) kojim se opisuju uzajamna mehanika djelovanja tijela. Prema tome, sile se uvijek javljaju u parovima ako tijelo 1 djeluje na tijelo 2 silom F 12 (akcija) onda e tijelo 2 djelovati na tijelo 1 protusilom F 21 (reakcija). Jedinica je sile njutn (N). o kada se dodirnu tijela koja uzajamno djeluju gravitacijskim silama deformacije o pri dodiru tijela koja uzajamno djeluju elektrinim silama izjednaavanje naelektrisanja Kontaktne sile sile izmeu tijela koja se nalaze u neposrednom dodiru (jabuka na povrini Zemlje). Bezkontaktne sile sile izmeu tijela koja se ne nalaze u neposrednom dodiru (jabuka koja pada s grane ka Zemlji). Trei Newtonov zakon: sila i protusila imaju jednake pravce djelovanja, a razliite smjerove te jednake intenzitete (uvijek pozitivan): F12 = F21 F12 + F21= 0 (vektorski) F 12 = F 21 Komponente (intenziteti s oznakama pravca i predznacima smjera) sile i protusile: Fx = Focos (projekcija na x osi) gdje je kut sile u odnosu na aktualnu os, koji vektor sile opie pri zaokretanju do poklapanja smjerova (strjelica) vektora sile i aktualne osi. cos 12, x = 1 cos 21, x = 1 (trigonometrijska krunica) 12, x = 0 21, x = 180 F12, x = F 12o cos 12, x = F 12 F21, x = F 21o cos 21 x = F 21

Fi,x = F12, x + F21, x = F 12 F 21 = 0

Prema tome, pri ispravljanju profila: (a) na kraj profila djeluje vlana sila kuke (tei ispraviti profil), to podrazumijeva vlanu protusilu na kuki (tei ispraviti kuku), (b) kuku tei ispraviti vlana sila profila, to podrazumijeva vlanu protusilu na kraju profila (tei ispraviti profil). Sila i protusila djeluju na dva razliita tijela, ali, to je sila, to protusila nije egzaktno odreeno nego ovisi o postavljenom problemu. Protusila djeluje kako kod kontaktnih tako i kod bezkontaktnih sila (privlai li Zemlja jabuku na grani ili jabuka na grani Zemlju).

3.2 Sila i polja sila

Prema posljedicama djelovanja: Statika djelovanja se izuavaju u statici i podrazumijevaju uspostavljenu ravnoteu (praenu elastinim deformacijama tijela u sluaju plastinih se trajno mijenja geometrija tijela). Dinamika djelovanja se izuavaju u dinamici i podrazumijevaju gibanje tijela (akceleracija a). Prema uzrocima, odnosno poljima u kojima djeluju, razlikuju se:

Gravitacijske sile (sile kojima se privlae dva tijela koja sadre odreene koliine supstancija) djeluju u gravitacijskim poljima: Sila kojom tijelo 1 privlai tijelo 2: m om Fr,12 = Go 1 2 2 or0 (masa tijela, m 0) r1 2 Na povrini Zemlje je: mZ Fr,Z2 = G o 2 rZ
om1or0

gdje je: G konstanta = 6,6726o1011 Nom2okg2, (srednji je radijus Zemlje oko 6370 km, a masa oko 5,98o1024 kg) m1 i m2 mase tijela koja se uzajamno gravitacijski privlae, kg, r = r intenzitet radijus vektora, m (uvijek pozitivan); r0 ort aktualne osi Predznak (minus u izrazu za silu) ukazuje na suprotan smjer vektora sile i radijus vektora, a kako su vrijednosti masa i intenziteta radijus vektora uvijek pozitivne to podrazumijeva da gravitacijske sile mogu biti samo privlane. (jednadba opisuje rezultate promatranja/pokusa) . Elektrine sile (elektrostatske sile kojima se privlae dva tijela odreenih elektrinih naboja) djeluju u elektrinim poljima: Sila kojom tijelo 1 privlai tijelo 2: q oq Fr,12 = ko 1 22 or0 (naboji tijela, q = >, = ili < 0) r1 2 Unoenjem vrijednosti: q1 > 0 ispravlja se smjer sile.

smjer sile je pogreno pretpostavljen !

gdje je: k konstanta, u vakuumu = 8,988o109 Nom2oC2, q1 i q2 naboji tijela koja se uzajamno elektrino privlae, C. Predznak + (plus u formuli za silu) ukazuje na isti smjer vektora sile i radijus vektora, to podrazumijeva odbojne elektrine sile izmeu tijela s nabojima istog predznaka (+/+ ili /) i privlane elektrine sile izmeu tijela s nabojima razliitog predznaka (+/).

FIZIKA podloge za studij strojarstva

03. Statika 2

3.3 Masa, teina, hvatite i normalna sila

Masa (m) skalarna veliina kojom se opisuje koliina sadranih supstancija (n=m/RAM), te inercija (tromost, ustrajnost) tijela (a = F/m). Jedinica je kilogram (kg). Ne mijenja se u odsustvu razmjene supstancija s okolinom (difuzija, izgaranje, korozija). (Zemlja/Mjesec). Teina (G) vektorska veliina kojom se opisuje sila djelovanja tijela na podlogu (na kojoj stoji) ili na ovjes (o kome visi). Jedinica je njutn (N). Nije svojstvo tijela jer se mijenja u ovisnosti od vanjskih utjecaja (sila tee). (Zemlja/Mjesec). Teina je u vakuumu jednaka sili tee (Fg) kojom Zemlja djeluje na tijelo (jednakost je u atmosferi/vodi manje/vie upitna zbog uzgona kojim fluid djeluje na uronjeno tijelo): (Je li masa tijela u besteinskoj komori jednaka nuli?) G = Fg = mog gdje je: g ubrzanje Zemljine tee 9,8 mos2 Izraeno s komponentama: (podrazumijeva se odreen pravac/smjer)
mZ G = Fg = mog ali, moe i: Fg = G o 2 rZ om = 6,67 o 10-11 o N o m2 o kg-2 o 5,98 o 1024 o kg om = 9,830o m (to je problem ?) 2 ( 6370 o km )

Zaokruivanjem na g = 10 mos2 unosi se u izraunavanje greka od oko 2 %. (Slavonski Brod: g = 9,807 mos2)

Ako je pravac komponente jasno odreen, uobiajeno je oznake pravca komponenti (gy , Gy , Fg,y) izostaviti i podrazumijevati (g, G , Fg). Normalna sila (FN) djeluje na tijelo i okomita je na podlogu (uravnoteava djelovanje komponente teine tijela okomite na podlogu). Hvatite toka tijela u kojoj djeluje sila. Hvatite sile tee je u tijelu u teitu, dok je hvatite teine u toki ovjesa ili oslonca. Dinamometrom se mjeri vrijednost intenziteta sile (vektor), na temelju promjene duljine opruge dinamometra, a vagom s dvije plitice vrijednost mase (skalar) usporeivanjem mase tijela s poznatim masama utega. Rezultati se oitavaju po uspostavljanju stanja statike ravnotee. (Zato se zlatu mjeri masa vagom, a ulovljenoj ribi teina dinamometrom?) Kod dinamometra:

G = Gy = Gocos = |G|o(1) = |G|

F0 = F0,y = F0ocos 0 = F0o1 = F0

3.4 Ravnotea sila

Toka u stanju ravnotee sila miruje. Po uspostavljanju ravnotee sila tijelo, npr. opruga, miruje i ne deformira se. Promjene izazvane djelovanjem sila s vremenom (gibanje) promatraju se u dinamici. (Gdje spada deformiranje uslijed sporih promjena svojstva materijala?) Toka je u stanju ravnotee ako je rezultanta svih sila koje na nju djeluju jednaka nuli: U koordinatnom sustavu 0,x,y,z, izraeno s komponentama:

FR = Fi = 0 (Vrijedi li isto i za tijelo?) FR,z = Fi,z = 0

FR,x = Fi,x = 0

FR,y = Fi,y = 0

U stanju ravnotee moraju biti poligoni sila (rep na vrh) zatvoreni, odnosno kada je: FR = 0 vlada stanje ravnotee sila.

Primjer P-3.1: Tijelo je objeeno na jednom uetu (pravocrtni problem). Odrediti silu kojom ue a (Fa) djeluje na uteg. (a) vektorski: FR = G + Fa = 0 Fa = G (oznake pravca y se izostavljaju i podrazumijevaju) (b) komponente (os y):

Fa = Fao cos 0 = Fa

G = Go cos = G FR = Fa + G = Fa G = 0

Primjer P-3.2: Tijelo je ovjeeno na dva ueta duljina a i b, pod kutom = 90 (problem u ravnini). Odrediti sile Fa i Fb. (a) saeti teorijski pristup vektorski: FR = G + Fa + Fb = 0 (b) pristup u fizici: sile se odreuju matematikom obradom trokuta (Pitagorin pouak + trigonometrija). (c) strojarski pristup: sile se odreuju analizom komponenti u koordinatnom sustavu 0,x,y:

FR,x = Fa,x + Fb,x + Gx = 0

FR,y = Fa,y + Fb,y + Gy = 0

FR,y = Fao cos (90 ) + Fbo cos (90 ) + Go cos 180 = Faosin + Fbosin G = 0 FR,x = Fao cos (180 ) + Fbo cos + Go cos 90 = Fao cos + Fbo cos = 0
Rjeenje (odreene vrijednosti sila Fa i Fb) se dobiva rjeavanjem prethodne dvije jednadbe s dvije nepoznanice. Primjer P-3.3: Tijelo ovjeeno na dva ueta, La = Lb , pod kutom = 135. Odrediti sile Fa i Fb. (dovriti imajui u vidu = ):

FIZIKA podloge za studij strojarstva

03. Statika 3

3.5 Dijagram sila slobodnog tijela

Pri rjeavanju problema ravnotee tijela treba: (a) postaviti pogodan koordinatni sustav, (b) odrediti aktualno tijelo i (c) formirati dijagram sila slobodnog tijela za aktualno tijelo. Dijagram sila slobodnog tijela grafiki prikaz tijela u kome su djelovanja okoline na tijelo zamijenjena vektorima sila. G Faz Fza Fta Fat Fg ravnotea: FR = Fa + G = 0 teina utega, Fa sila kojom ue djeluje na uteg. sila kojom ue vue zid na dolje, sila kojom zid vue ue na gore, sila kojom uteg vue ue na dolje, sila kojom ue vue uteg na gore, sila tee kojom Zemlja privlai uteg na dolje, ue je zategnuto pod djelovanjem dvije sile jednakih intenziteta, pravaca, i suprotnih smjerova: Fza i Fta uica je zategnuta pod djelovanjem dvije sile jednakih intenziteta, pravaca, i suprotnih smjerova: G i Fa

3.6 Moment sile

Moment sile vektorska veliina koja se koristi pri analizi ravnotee i vrtnje tijela oko osi. Opisuje se vektorskim umnokom: gdje je: r vektor poloaja hvatita sile u odnosu na os, u ravnini okomitoj na os, m, M = r F = roFo M0 F zakretna sila, N.

Vektor M je okomit na ravninu u kojoj lee vektori r i F. Smjer se odreuje pravilom desne ruke (vijka s desnom zavojnicom) ili pravilom kazaljke na satu moment koji tei zakrenuti tijelo (ili ga vrti) u smjeru kazaljke na satu ima negativan predznak. Intenzitet je momenta sile: M = roFo sin (sin 90= 1, sin 0= 0) [M] = [r]o[F] = moN= Nom (prvi je: mN i Nm) Kut se opisuje pri zakretanju prvog vektora vektorskog umnoka do poklapanja njegovog smjera sa smjerom drugog, ime se odreuje i smjer vektora momenta. Statika djelovanja momenata sila se izuavaju u statici i podrazumijevaju uspostavljene ravnotee sustava (optereenja neizbjeno prate manje ili vee deformacije), a dinamika djelovanja sila se izuavaju u dinamici i podrazumijevaju rotaciju. Tijelo s osi zakretanja je u stanju ravnotee ako je rezultanta svih momenata sila: MR = Mi drugi uvjet ravnotee (prvi je: Fi = 0)

FIZIKA podloge za studij strojarstva

03. Statika 4

3.7 Skalarni i vektorski produkt

Vektorska veliina, (na primjer, sila, F) odreena je s intenzitetom, pravcem i smjerom (orijentacija), a opisuje se: (a) vektorski predznakom (+ ili ), intenzitetom vektora F (uvijek je pozitivan) koji obuhvaa brojani iznos i mjernu jedinicu, te jedininim vektorom F0 ortom (odreuje pravac i pozitivni smjer) ili (b) komponentama predznakom (+ ili ), brojanom vrijednou i jedinicom intenziteta vektora, indeksom (odreuje pravac i pozitivni smjer). F = Fo F0 Mnoenjem vektora skalarom, na primjer, mnoenjem vektora F skalarom k, dobije se vektor F1: intenziteta je F1 = |k|oF Rezultat mnoenja vektora skalarom je vektor promijenjenog intenziteta (veeg ako je k > 1 i manjeg ako je k < 1), nepromijenjenog pravca djelovanja, te nepromijenjenog (k > 0) ili promijenjenog (k < 0) smjera (predznak). Teina tri jednaka utega: G = 3 o Gt tri puta je vea od teine jednog utega. Mnoenje vektora vektorom Skalarni produkt dva vektora je skalar: c = a o b = aobo cos (rad: W = For = Foro cos ) gdje je: kut izmeu vektora. Nije dobro kazati "rad je odreen skalarnim produktom " (obavljanje rada se ne odvija prema skalarnom produktu) nego "rad se opisuje skalarnim produktom " (na jednostavan nain, a skalarni se produkt koristi i za opisivanje drugih procesa). Vektorski produkt dva vektora je vektor: c = a b = aobo sin o c0 (moment sile: M = r F = roFo sin oM0) Pravac vektora c je okomit na ravninu odreenu pravcima vektora a i b. Kut se opisuje pri zaokretanju prvog vektora vektorskog umnoka do poklapanja njegovog smjera sa smjerom drugog, ime se odreuje i smjer vektora momenta pravilo desne ruke. Je li rezultat mnoenja dva vektora skalarni produkt ili vektorski produkt ovisi o prirodi opisivane pojave ili procesa, a nikako obrnuto.

3.8 Optereenja i deformacije

Kao posljedica optereenja tijela silama/momentima javljaju se u tijelima: (a) naprezanja (= sila/moment kojim je tijelo optereeno po jedinici povrine poprenog presjeka) (b) deformacije (= promjena dimenzije tijela izazvana optereenjem po jedinici izvorne dimenzije).

vlano naprezanje (komponenta sile): F [F ] = N (MPa) v = v [v] = A [ A] mm 2

postotno produenje (vlak): L L0 [L] o100 = % v = o100 [v]= L0 [L ]

modul elastinosti: (svojstvo materijala) E= v v [E] =

Fv vlana sila, N A povrina presjeka okomitog na silu, mm2

L0 duljina bez optereenja, mm L duljina pod optereenjem, mm

[ v ] [ v ]

N o mm 2 N = 1 mm 2 mm o mm

FIZIKA podloge za studij strojarstva

03. Statika 5

3.9 Elastine i plastine deformacije

Elastina deformacija deformirano tijelo po prestanku optereenja poprima prvobitni obujam i oblik. (nogometna lopta, opruga, dinamometar) U podruju elastinosti vrijedi Hookeov zakon.

Plastina deformacija deformirano tijelo po prestanku optereenja ostaje deformirano. (plastelin, zakovica)

S porastom vlane sile, pri konstantnoj povrini (poprenog presjeka), raste vlana napetost do: Re granice elastinosti (do koje vrijedi Hookeov zakon), Rp0,2 granice plastine deformacije v = 0,2 % (nakon rastereenja tijelo ostaje trajno deformirano), Rm vrstoe (vlane) materijala (slijedi spontano smanjivanje povrine poprenog presjeka, te konano prekid), Veliine Re , Rp,0.2 , Rm , kao i modul elastinosti E, svojstva su materijala (pri vlanom optereenju) i odreuju se u laboratorijima za ispitivanje materijala, sa standardiziranim uzorcima (epruvetama) na standardiziranim strojevima, po standardiziranim postupcima. Pored ovih svojstava, u laboratorijima se odreuju i brojna druga svojstva materijala u uvjetima razliitih vanjskih utjecaja (temperatura).

3.10 Toplinsko irenje/rastezanje i toplinsko naprezanje

U pravilu, pri poveanju temperature ire se kruta tijela i tekuine (plinovi). Toplinsko rastezanje (linearno), L (kod promatranog problema je jedna dimenzija znaajna, npr. blokada koljenastog vratila u kliznom leaju motora s unutarnjim izgaranjem; dolazi do izraaja kada je jedna dimenzija dominantna, npr. tapovi, cijevi, eljeznike tranice) pokusima je utvrena razmjernost toplinskog rastezanja poetnoj duljini (L0 pri poetnoj temperaturi T0 i povienju temperature T): gdje je: koeficijent linearnog rastezanja, C1. L = oL0oT Duljina L na temperaturi t je: L = L0 + L = L0 + oL0oT = L0o(1 + oT) (T su u K i C razliite, ali su T jednake) Toplinsko irenje (volumno), V pokusima je utvrena razmjernost toplinskog irenja poetnom volumenu (V0 , pri poetnoj temperaturi T0) i povienju temperature T): gdje je: koeficijent volumnog rastezanja, C1. V = oV0oT Volumen L na temperaturi t je: V = V0 + V = V0 + oV0ot = V0o(1 + oT) Toplinsko irenje vode: Koliko se pri dovoenju iste koliine topline povea sila u tapu ako se dva puta povea promjer ukljetenog tapa od istog materijala?

Moe li se jednostavno odrediti koeficijent toplinskog irenja vode ? Toplinsko naprezanje (ako se promjena dimenzija mehaniki onemogui): L F L F = oT = Eo = T = EooT L0 A L0 A gdje je: E modul elastinosti, N/mm2.

(toplinsko naprezanje ne ovisi o duljini)

FIZIKA podloge za studij strojarstva

03. Statika 6

3.11 Potencijalna energija i rad

Potencijalna energija (tijela), EP , J pokazatelj sposobnosti tijela za obavljanje rada na temelju njegovog poloaja. Gravitacijska potencijalna energija (stanje tijela) posljedica je djelovanja gravitacijskih sila (u gravitacijskim poljima), a elastina potencijalna energija posljedica djelovanja elastino deformiranih tijela (npr. deformirana opruga).

Mehaniki rad (tijela), W , J pokazatelj jednog od oblika razmjene energije (proces a ne stanje) tijela s okolinom (drugim tijelom).

W = For = Foro cos (skalarni proizvod)

W = Fyoyocos (komponente)

W=

F o dr
0

(za F = f(r))

[W] = Nom = J

Rad je pozitivan (+W) ako je kut < 90 , maksimalan pri = 0 (cos = 1), a ravan nuli (W = 0) ako je = 90 (cos = 0). Primjer P-3.4: Koliki je rad dizanja tijela od tla (mora se uloiti rad na savladavanje sile tee). W1/2 = Fgoy1/2 W1/2 = Fgoy2 y1o cos = Fgoy2 y1o cos 180 = Fgoy2 y1o(1) = Fgoy2 y1 W1/2 < 0 (rad sile tee je negativan), EP,1/2 = mogo(y2 y1) > 0 (raste potencijalna energija) W1/2 = EP,1/2 Primjer P-3.5: Koliki je rad sputanja tijela k tlu (uz koritenje pogodnih naprava moe se dobiti rad). W1/2 = Fgoy1/2 W = Fgoy2 y1o cos = Fgoy2 y1o cos 0 = Fgoy2 y1o(+1) = Fgoy2 y1 W1/2 > 0 (rad sile tee je pozitivan), EP,1/2 = mogo(y2 y1) < 0 (opada potencijalna energija) W1/2 = EP,1/2

3.12 Trenje
Trenje otpor uzajamnom gibanju tijela koja se dodiruju. U pravilu je tetno zbog gubitaka energije (otpori dijelova vozila u uzajamnom gibanju poveavaju potronju goriva), ali moe biti i korisno (vozilo se bez trenja ne bi moglo niti pokrenuti niti zaustaviti). Troenje povrinski gubici materijala izazvani uzajamnim gibanjem tijela koja se dodiruju. Troenje nije posljedica trenja, nego je kao i trenje posljedica uzajamnog gibanja tijela koja se dodiruju. Adhezija tijela prianjaju na mjestima kontakta uslijed djelovanja meumolekulskih sila. Povrine tijela su neravne i prvi je njihov dodir u toki, s vrlo velikim lokalnim optereenjem, deformacijom i grijanjem. Broj lokalnih dodira se poveava sve do prestanka deformacija postizanja nosivosti. (mikrododiri mikrozavari). Lokalne deformacije na mjestima kontakta dolazi do deformiranja povrinskih slojeva tijela. Brazdanje pri gibanju vre mikro neravnine razaraju meke.

Vuna sila, Fv , N komponentni vektor sile kojim se vue tijelo po podlozi, paralelan s dodirnom povrinom tijelo/podloga. Suho trenje trenje uz neposredan dodir uzajamno pokretnih tijela. (bez sloja maziva zavarivanje) Podmazivanje trenje se u pravilu smanjuje ako se izmeu uzajamno pokretnih tijela unese sloj fluida (mazivo). Pri uzajamnom gibanju se javlja otpor unutarnjeg trenja fluida, koji je znaajno manji od otpora krutih tijela koja se neposredno uzajamno dodiruju. Sila trenja, FT , N uvijek ima suprotan smjer od vune sile (FV). (usporava/sprjeava uzajamno gibanje) FT = Fno (skalarna jednadba) gdje je: Fn intenzitet normalne sile, N, (indeks n ukazuje na okomitost) faktor trenja (makropristup), . Sila trenja ne ovisi o dodirnoj povrini tijela!?

FIZIKA podloge za studij strojarstva

03. Statika 7

3.13 Statiko/dinamiko trenje

Statiko trenje (neposredno prije pokretanja tijela) je vee od dinamikog trenja (tijelo u pokretu), a trenje klizanja (dominiraju meumolekulske sile adhezija) je vee od trenja kotrljanja (dominiraju lokalne deformacije). Problemi trenja se u pravilu rjeavaju makropristupom (zanemarujui analizu procesa u zoni lokalnih dodira) eksperimentalnim odreivanjem (ili nalaenjem podataka u literaturi) faktora trenja za aktualne uvjete gibanja: kl,st , kl,din , kot,st , kot,din . Materijali drvo/drvo elik/elik, bez maziva elik/elik, s mazivom guma/beton, suho guma/beton, vlano elik/teflon kl,st kl,st,Max kl,din

0,5 0,15 0,03 1,0 0,30 0,04

0,3 0,09 0,03 0,7 0,25 0,04

U tablici su date maksimalne vrijednosti faktora statikog trenja, naime, kl,st = 0 (a) u odsustvu vune sile: kl,st = kl,st,Max (b) neposredno prije pokretanja tijela: Pod kojim uvjetima dolazi do prevrtanja tijela i kako smanjiti opasnost od prevrtanja? (guranje/povlaenje ormara) Poloaj normalne sile Fn se odreuje iz uvjeta M = 0 (kada ovaj uvjet ne bi bio ispunjen tijelo bi se poelo okretati oko horizontalne osi). Fg gravitacijska sila.

Ubrzanje gibanja tijela (porast brzine u jedinici vremena) odreuje rezultanta: (komponente) F = FV FT,din = moa ( dinamika)

3.14 Mehanike naprave, korisnost i uinkovitost

Koritenjem mehanikih naprava (najjednostavniji mehaniki strojevi) smanjuje se sila (moment sile) potrebna za obavljanje rada. Najee koritena mehanika naprava je poluga, koja omoguava dizanje tereta (Fter) sa znaajno manjim naporom (Fnap):

Korisnost mehanike naprave u kojoj je mjeri smanjena potrebna sila:

K=

Fter Fnap

>1

(ako je K < 1 je li naprava beskorisna ?)

gdje je: Fter sila kojom teret optereuje napravu, N, Fnap napor (sila) kojim se djeluje na napravu, N. Ravnotea momenata sila: Fteroa = Fnapob F b K = ter = >1 a Fnap

Kako je iskoriteni rad za dizanje tereta priblino jednak uloenom radu, slijedi:

K=

Fter Fnap

snap ster

Prema tome, to je vea korisnost mehanike naprave to e biti dulji put djelovanja napora u odnosu na put tereta. (o emu ovisi kojom e se brzinom podii teret ?)

Uinkovitost mehanike naprave je pokazatelj mjere koritenja uloenog rada: (rad = umnoak sile i puta) =
F o ster Wi = ter <1 Wu Fnap o snap

gdje je: Wi Wu

izvreni rad, J, uloeni rad, J.

Uzrok < 1 su elastine (plastine) deformacije mehanikih naprava i trenje. Naime, ako se pri podizanju tereta poluga deformira, da bi teret preao eljeni put ster mora sila napora djelovati du puta snap,def koji je vei od puta kada se koristi poluga koja se ne deformira snap. Trenje je u osloncu poluge u pravilu zanemarivo.

FIZIKA podloge za studij strojarstva

03. Statika 8

3.15 Strma ravnina i zavojnica

STRMA RAVNINA: Fter = Fg Iz ravnotee sila slijedi: (komponente) Fnap = Fx = Fgo sin (ako se zanemari sila trenja) K=
Fter Fnap

Fg Fg o sin

1 >1 sin

Kako na uinkovitost utjee kut ? Meutim, kod strme ravnine ne moe se zanemariti trenje (teret klie po strmoj ravnini) te iz ravnotee sila slijedi: (x komponente)

F = Fnap Fx FT = Fnap Fgo sin Fno kl,st = Fnap Fgo sin Fyo kl,st = 0
Fnap = Fgo sin + Fgo cos o kl,st = Fgo( sin + cos o kl,st) K=
Fter Fnap

Fg o ( sin + cos o kl,st )

Fg

1 > 1 (?) sin + cos o kl,st

=
ZAVOJNICA:

Fg o sin o y o cos y F o ster Wi sin o cos = ter = = < 1 (?) o Wu sin + cos o kl,st x Fnap o snap Fg o ( sin + cos o kl,st ) o x

k do Po analogiji sa strmom ravninom: F 1 do K = ter = = >1 sin k Fnap

sin =

Pri zatezanju/otputanju spoja zavrtanj/navrtka klizi zavojnica navrtke po zavojnici zavrtnja. Objasniti zato se: spojevi s veim korakom zavojnice (k) bre priteu/otputaju, a spojevi s veim kolinikom promjera i koraka (d/k) zavojnice lake priteu/otputaju.

3.16 Vitlo i koloturi

Optereenje: (teret se die odozdo) Fter = G Iz ravnotee momenata (komponente): F1od FnapoD = 0 F1 = Fter K=
Fter Fnap

Fterod = FnapoD

D >1 d

Ima li vitlo manji ili vei od strme ravnine ? KOLOTURI: Optereenje: (teret se die odozdo) Fter = G Iz ravnotee momenata: (komponente) F1oD FnapoD = 0 F1 = Fter FteroD = FnapoD K=
Fter Fnap

Optereenje: (teret se die odozgo) Fter = G Iz ravnotee sila: (komponente) G + F1 = 0 F1 + 2oF2 = 0 Fnap = F2 (sila u uetu) Fter = 2oFnap K=
Fter Fnap

D =1 D

( = ?)

=2

Za to se koristi ova naprava ? Provjeriti korisnost sustava od dva kolotura: (teret se die odozdo) F K = ter = 2 Fnap Uvjeti ravnotee (komponente): G + 2oF1 = 0 F1oD FnapoD = 0

Provjeriti korisnost sustava od tri kolotura: (teret se die odozdo) K=

Fter Fnap

=3

Uvjeti ravnotee (komponente): G + 3oF1 = 0 F1oD FnapoD = 0