Dunja Falievac Kaliopin vrt: Studije o hrvatskoj epici

MJESTO EPIKE

!"#$TSKOJ "E%ES$%S%OJ K%JI&E#%OSTI

D '"O#%IK

I. !rvatska knji(evna historio)ra*ija+ od Medinija ,-./012+- #odnika ,-.-312+0 i 4o5ovine ,-.36123 pa do Je(i7a ,-.88128+ Ko9:ola ,-.8;12;+ Frani<evi7a ,-.=3126 i Fran)ea ,-.=>12> relativno je preci5no i detaljno opisala i anali5irala ni5+ ele9enata hrvatske renesansne knji(evnosti+ oso:ito du:rova<ko) se)9enta: povijesne okolnosti nastanka+ )eo)ra*sku rasprostranjenost+ socioloke speci*i<nosti+ odredila je naj5na<ajnije predstavnike+ a po5a:avila se i oni9a 9anji9a+ uspostavila je estetsku hijerarhiju va(nijih ostvarenja+ procijenila je doprinos renesansne knji(evnosti+ oso:ito du:rova<ke+ nacionalnoj kulturi1 Isto je tako knji(evna povijest podro:no opisala ko9parativne relacije+ europske poticaje i inspiracije+ te poka5ala odnos hrvatske renesansne knji(evnosti pre9a talijanskoj renesansi+ isti<u7i uvijek 9odernost du:rova<ke dionice u odnosu na knji(evnost ostalih hrvatskih knji(evnih re)ija+ kao to je osvijetlila hrvatsku renesansnu knji(evnost i po vertikali: uo<ene su ve5e s hrvatski9 i europski9 hu9ani59o9+ a i s 9edijevalno9 knji(evno9 kulturo9+ kako europsko9 tako i hrvatsko9 s jedne+ a s :arokni9 ra5do:lje9 s dru)e strane1 Jedino to je ostalo koliko?toliko i5van do9aaja interesa knji(evnopovijesnih opisa jest )enoloki aspekt hrvatske renesansne knji(evnosti+ odnosno odre@enje i anali5a (anrovsko) sastava hrvatske knji(evnosti -61 stolje7a+ to je i ra5u9ljivo i9a9o li na u9u daje )enolo)ija relativno 9la@i le)iti9ni o)ranak knji(evnopovijesna opisa neke nacionalne knji(evnosti1 Odre@ivanje i de*iniranje )eneri<ko) sastava hrvatske renesansne knji(evnosti+ kako u cjelini+ tako i 5a svaku knji(evnu re)iju pose:ice+ 5na<ajno je i5 nekoliko ra5lo)a: kao prvo+ hrvatska renesansna knji(evnost+ oso:ito du:rova<ka+ upravo svoji9 ra5vedeni9 i u odnosu na talijansku knji(evnost a(urni9 (anrovski9 sastavo9 ? 9o(da :olje i jasnije ne)o neki9 dru)i9 karakteristika9a ? nedvoj:eno poka5uje da se hrvatska knji(evna kultura u -61 stolje7u ravnopravno uklju<ila u tijekove 5apadnoeuropske knji(evnosti i u9jetnosti1 Aati9+ uspostavljanje )enoloke slike rano) hrvatsko)a knji(evno) novovjekovlja 9o(e po9o7i preci5nije9 opisu odnosa hrvatske renesanse pre9a sljede7i9 ra5do:lji9a hrvatske knji(evnosti+ to<nije pre9a :aroku i klasici59u+ kao to 9o(e po9o7i procjeni doprinosa hrvatske knji(evne renesanse u kontekstu europske knji(evne renesanse1 Aati9+ popis rodova i vrsta u koji9a je hrvatska renesansa participirala 9o(e osvijetliti i9anentne poetoloke koncepcije koje je hrvatska esnaestostoljetna knji(evnost ostvarivala+ a anali5a (anrovsko) korpusa o9o)u7uje i podro:nije odre@enje 5adataka i *unkcija koje je pojedina knji(evna vrsta odnosno hrvatska renesansna knji(evnost u cjelini o:avljala1 I5dvajanje i o9e@ivanje pak (anrovsko) korpusa jedne knji(evne re)ije+ konkretno du:rova<ke+ i uspored:a to) korpusa s )eneri<ki9 sastavo9 knji(evnih djela ostalih re)ija nacionalne kulture o9o)u7uje procjenu sudjelovanja svako) pojedino) kulturno)eo)ra*sko) se)9enta u nacionalno) kulturi prou<avano) ra5do:lja+ odnosno ocjenu stupnja ra5vitka knji(evne kulture pojedine re)ije i uspostavljanje kate)orija centra i peri*erije hrvatske knji(evne kulture kao cjeline na sa9i9 po<eci9a rano) novovjekovlja1 Pokua9o li uspostaviti to detaljniji popis renesansnih (anrova u du:rova<koj knji(evnosti i usporediti )a s cjelokupni9 )eneri<ki9 sastavo9 hrvatske knji(evne renesanse+ kre7u7i se dio:eno9 linijo9:

rod ? vrsta ?podvrsta+ do:it 7e9o ra5vedenu i (anrovi9a :o)atu i :ujnu sliku du:rova<ko) renesansno) knji(evno) korpusa u kontekstu cjelokupne hrvatske esnaestostoljetne knji(evnosti+ a uspored:o9 (anrovske slike knji(evnosti du:rova<ke re)ije s ostali9a 9o7i 7e9o ra5a:rati i odrediti inten5itet sudjelovanja du:rova<ke knji(evnosti u 9oderni9 renesansni9 strujanji9a1 Odre@ivanje9 pak starosti i trajanja svake pojedine vrste i podvrste+ njihove provenijencije+ strukture+ stupanja esteti<nosti+ eventualnih 9ijena koje je pojedina vrsta na nacionalno9 tlu 5ado:ivala i prola5ila 9o(e se uspostaviti relavantan instru9entarij koji 7e pripo9o7i rekonstruiranju poetoloke svijesti renesansno) perioda+ kao i socioloko) statusa svake pojedine vrste+ i5 <e)a se pak 9o(e os9isliti slika <itateljske pu:like s kojo9 je i na koju pojedina vrsta ra<unala te kakvu je drutvenu ulo)u o:avljala1 Isto tako <injenica pojave ili i5ostanka neko) (anra+ pro9atrana i5 vi5ure nadre)ionalno) kulturno) i politi<ko) prostora+ o9o)u7it 7e rekonstrukciju B9jesta u (ivotuC i i5vanknji(evnih 5adataka koje je pojedini (anr u odre@enoj sredini tre:ao o:aviti+ odnosno po9o7i 7e uspostavljanju nekih sociolokih i kulturnopovijesnih para9etara relevantnih 5a rekonstrukciju slike epohe1

II. Kao i :rojne dru)e <injenice+ i (anrovski sastav hrvatske renesansne knji(evnosti nedvoj:eno svjedo<i da su se tijeko9 -;1 i -61 stolje7a na hrvatsko9 ju)u+ na du:rova<ko?dai9atinsko9 prostoru+ po<ela ostvarivati djela u knji(evnoestetsko9 po)ledu toliko 5na<ajna da su poetoloke nor9e i kanoni koje su ona reali5irala kao i *unkcije koje su o:avljala :ile produktivne do kraja -=1 pa i u prvoj polovici -.1 stolje7a1 %o+ po@i9o redo91 Epska djela koja opjevavaju neki 5a drutenu 5ajednicu va(an do)a@aj+ relativno opse(na i u nor9iranu stihu+ javljaju se u hrvatskoj knji(evnosti tek u dru)oj polovini -;1 stolje7a+ u do:a nastajanja latinske knji(evnosti hu9ani59a+ koji je 5ahvatio dal9atinske )radove i Du:rovnik1 Kao i dru)e )rane u9jetnosti i knji(evnosti+ i hrvatska narativna knji(evnost u stihu ra5vija se u nai9 krajevi9a pod utjecaji9a i poticaji9a i5 Europe+ prvenstveno i5 susjedne Italije+ )dje su otkrivanje !o9erovih epova+ novo <itanje i ra5u9ijevanje #er)ilija i dru)ih anti<kih epskih pjesnika+ ali i epska ostvarenja kr7anskih pjesnika+ potakli o:likovanje novovjeke epske knji(evnosti1 Kako je u prostoru hrvatske knji(evne kulture hu9ani5a9+ kao i u dru)i9 europski9 5e9lja9a+ o(ivio i o:novio svijest o trojnoj dio:i knji(evnosti i knji(evni9 rodovi9a povratio one sadr(aje i *unkcije kakve su+ u)lavno9+ rodovi i9ali u antici+ tako se s po<eci9a hu9anisti<ke latinske knji(evnosti u !rvata podudara i ra@anje svijesti o visoku 9jestu epa u hijerarhiji knji(evnih vrsta1 Ta svijest o do9inantnoj ulo5i epa po<etko9 -61 stolje7a ra5vidna je i u epski9 ostvarenji9a na nacionalno9 je5iku+ o <e9u nedvoj:eno svjedo<i Maruli7eva Judita+ po strukturi :i:lijskoD ?ver)ilijanski ep koje9 su :ili na9ijenjeni va(ni drutveni 5adaci1 Me@uti9+ kr7ansko?ver)ilijanski epski 9odel na hrvatsko9 je5iku u Du:rovniku nije :io produktivan+ iako su u latinskoj epici hrvatsko) hu9ani59a u Eradu nastala i5ni9no va(na i vrijedna djela+ djela kao to su De vita et gestis Christi Jakova 'uni7a i De morte Christi Da9jana 'enei7a1 Isto tako ina<e :o)ata (anrovska slika hrvatske renesansne epike poka5uje da ni dru)i epski 9odeli u du:rova<koj sredini nisu :ili produktivni te da je du:rova<ki se)9ent relativno skro9no i na speci*i<an na<in sudjelovao u epskoj produkciji: u cjelokupnoj epskoj slici hrvatske renesanse du:rova<ka je esnaestostoljetna naracija ? kako u stihu tako i u pro5i ? s i5ni9ko9 Mavra #etranovi7a+ vrlo skro9na1 Tu <injenicu lijepo poka5uje katalo) cjelokupne hrvatske epike renesansno) ra5do:lja koji <ine sljede7e narativne vrste: -1 biblijsko-vergilijanski ep ,M1 Maruli7: Judita)

01 povijesno-vergilijanski ep ,'1 Krnaruti7: Vazetje Sigeta grada2 31 povijesno-kroniki spjev ,$1 Sasin: Razboji od Turaka2 81 alegorijsko-peregrina ijski ep ,M1 #etranovi7: !iligrin2 ;1 stihovana ljubavna pripovijetka ,Krnaruti7+ Alatari72 61 putopisni spjev ,P1 !ektorovi7: Ribanje i ribarsko prigovaranje2 >1 epilij ,M1 Maruli7: Susana2 =1 opisno-narativne pjesme ,M1 #etranovi7+ D(1 Dr(i7+ $1 Sasin2 .1 pastoralno-idilini roman ,P1 Aorani7: !lanine2 -/1 kra"e epske pjesme ,M1 Maruli7+ M1 #etranovi72 --1 kronika ,F1 Frnko: !odsje"anje i osvojenje SigetaG $1 #ra9ec: #ronikaG J1 'arakovi7: Jarula21 %avedeni popis od9ah 7e poka5ati da u du:rova<koj renesansnoj knji(evnosti nisu 5astupljena dva najva(nija i po strukturi i i5vanknji(evni9 5ada7a9a naj5na<ajnija o:lika: :i:lijsko?ver)ilijanski i povijesno?ver)ilijanski ep+ koji su epski o:lici na hrvatsko9 tlu :ili produktivni i5van Du:rovnika: Maruli7eva Judita ve5ana je u5 Split+ a Krnaruti7evo Vazetje Sigeta grada u5 Aadar1 Jedino epsko djelo koje u du:rova<koj knji(evnoj re)iji o:ra@uje povijesnu te9u Sasinovi su Razboji od Turaka+ djelo narativna struktura koje) nije ute9eljena u poetici ver)ilijansko) epa+ ne)o slijedi strukturu kroni<ko) i5vje7ivanja o aktualni9 povijesni9 5:ivanji9a ,austrijsko?turski rat -;.01 ?-6/612+ a ko9ponirano je kao ni5 nepove5anih epi5oda+ :e5 jedinstvene *a:ule+ pridr(avaju7i se kronolo)ije ratnih do)a@aja+ :e5 pripovjeda<a koji :i pre9a pripovijedano9 5au5eo odre@eniji stav i koji :i i5 naracije o aktualni9 povijesni9 do)a@aji9a deducirao neku pro*iliranu koncepciju povijesti1 Prepustivi naraciju o pojedini9 ratni9 epi5oda9a vili+ narativno9 ele9entu preu5eto9 i5 *olklorne knji(evnosti+ Sasin je cijelo9 djelu dao po9alo i pu<ki karakter+ a u)ra@uju7i u djelo vlastito ja+ se:e kao pisca i )ra@ansku oso:u u BjaC?*or9i+ koje ja podsje7a na lik i5 ale)orijsko?pere)rinacijske epike+ Sasin je svoje9 i5vje7u dao o:ilje(ja pastoralno?idili<no) pa i *ikcionalno?i9a)inarno)+ :e5 ve7ih preten5ija na te9ati5iranje politi<ke 5:ilje+ :e5 te(nje da i5ra5i oso:ni politi<ki stav i da dade procjenu politi<ke suvre9enosti1 Sto)a to djelo ne 9o(e9o s9atrati onakvi9 tipo9 epsko) djela koje je od odlu<uju7e) 5na<enja 5a (ivot jedne 5ajednice++ ne 9o(e9o )a atri:uirati povijesni9 epo9+ ne)o sa9o povijesni9 spjevo9 ili kroniko9 koja ne te(i ra5vijanju ko9pleksnije i narativno ra5vedenije narativne strukture1 Finjenica da je u ra5do:lju du:rova<ke renesanse Sasinovo djelo jedino djelo s povijesno9 te9o9 na9e7e pitanje )otovo posve9anje) i5ostanka povijesno) epa u esnaestostoljetnoj du:rov<akoj knji(evnosti1 "a5lo)e to9e 9o(e9o tu9a<iti na ra5ne na<ine: povijesno) epa ne9a :ilo 5ato to slo:odna dr(ava u do:a )ospodarsko) i kulturno) prosperiteta nije :ila vitalno 5ainteresirana 5a aktualnu politi<ku stvarnost jer je (ivjela u relativnoj si)urnosti i 5ati7enosti+ :ilo 5ato to je te9a kr7ansko?turskih suko:a 5a dr(avu koja je politi<ki :ila ovisna o Porti :ila ta:uirana i potencijalno ko9pro9itantna+ :ilo 5ato to povijesni ep+ kao knji(evna vrsta odre@ena pri9arno svoji9 drutveni9 i

politi<ki9 sadr(aji9a te idejni9 i ideoloki9 5ada7a9a+ u ra5i)ranoj+ esteti<ki9 i esteticisti<ki9 9otivacija9a knji(evno) teksta 5aokupljenoj du:rova<koj renesansnoj sredini+ u sredini o:u5etoj u to do:a prvenstveno ludi<ki9+ i)rala<ki9 shva7anji9a knji(evnosti nije naao 5natnije) odjeka1 Povijesna i politi<ka te9atika u du:rova<ki se)9ent hrvatske epske knji(evnosti u7i 7e+ i to na velika vrata+ tek s Os9ano91 Jedini politi<ki tekstovi koji nastaju u du:rova<koj renesansnoj sredini su satire i narativno?re*leksivne pjes9e Mavra #etranovi7+ pa i ti9 dijelo9 knji(evno) opusa+ kao uostalo9 i :rojni9 dru)i9 5na<ajka9a svoje)a djela taj pjesnik 5au5i9a pose:no i speci*i<no 9jesto u renesansno9 Du:rovniku1 #elikoj narativnoj strukturi #etranovi7 je pak na9ijenio dru)u te9u: ale)orijsko?reli)io5no? pele)rinacijsku koja )ovori o <ovjeku kao pojedincu i 9o)u7nosti nje)ova spasa1 %je)ov je spjev !iligrin tako jedino 5na<ajno i s9islovi9a :o)ato epsko djelo du:rova<ke renesanse+ puno nepro5irne i o<i)ledno i5 srednjovjekovlja tradirane si9:olike i e9:le9atike+ spjev koji ale)orijo9 putovanja slijedi 9edievalne pere)rinacijske vi5ije i dantesknu te9u o <i7enju due i 9o)u7e9 spasu1 !iligrin+ u 83>8 dvanaesterca+ nije tiskan 5a autorova (ivota i nije dovren+ a s9isao nje)ova sadr(aja ni do danas nije jedno5na<no protu9a<en1 Milorad Medini+ koji je si9:oliku i ale)ori<ni s9isao djela pokuao ra5rjeiti kr7ansko?teoloki9 klju<e9+ isticao je da je rije< o ori)inalno9 djelu+ o djelu koje se ne oslanja na talijanske u5ore1 Po nje9u+ 5a9isao je djela B,1112 da na9 prika(e <ovjeka u vje<itoj :or:i i te(nji 5a sre7o9C1= !iligrin je+ nai9e+ ale)orijsko djelo u koje9 se pripovijeda o putovanju naslovno) junaka po *antasti<ni9 predjeli9a i neo:i<ni9 5)oda9a koje na to9 putovanju do(ivljava1 Iako se u #etranovi7evu djelu ra5a:ire srednjovjekovna tradicija djela pere)rinacijske te9atike+ u koji9a su putovanja si9:oli5irala <i7enje due ?nepro5irna si9:olika i e9:le9atika !iligrina postavlja #etranovi7evo djelo na pose:no i i5u5etno 9jesto u kontekstu hrvatske rane novovjeke epike1 Tako je od :rojnih renesansnih podvrsta epa u du:rova<ko9 se)9entu ostvarena sa9o jedna+ ose:ujna i do danas po s9islu neod)onetnuta podvrsta+ nor9irana ne po anti<ki9 u5ori9a+ ve7 o<i)ledno po 9edievalni9+ s reli)io5no??teoloko9 *unkcijo9 i duhovno?spiritualni9 5na<enji9a+ pa kao takva i :e5 ve7e) 5na<enja 5a (ivot 5ajednice u cjelini1 Od 9anjih epskih vrsta u Du:rovniku su u do:a renesanse :ile produktivne :are9 dvije: lju:avna pripovijetka u stihu+ te opisno?narativna pohvalni<ka pjes9a: prvu vrstu lijepo pre5entira Alatariceva pripovijetka $jubav i smrt !irama i Tizbe + i po provenijenciji i po te9atici istovjetna Krnaruti7evoj $jubavi i smrti !irama i Ti%be + a dru)u vrstu #etranovi7ev &aliun i Sasinova 'rnari a+ o:je po te9i i tonu pohvalnice du:rova<koj 9ornarici1 'ile su proirene i kra7e epske pjes9e+ s ra5li<iti9 te9a9a+ kao to su :rojni i te9a9a :o)ati #etranovi7evi narativni sastavi ili pak Sasinove pjes9e San+ Robinji a itd1 Epilij+ kao to je Maruli7eva (storija od Susane+ du:rova<ka renesansa nije proi5vela1 %i ro9ana+ kao ni u ostali9 hrvatski9 re)ija9a+ s i5u5etko9 Aorani7evih Planina+ u Du:rovniku ne9a1 Isto tako i5ostala su i pastoralna narativna djela kakvo je !ektorovi7evo Ribanje i ribarsko prigovaranje) no pastirsko?idilska te9atika u velikoj je 9jeri :ila produktivna u dra9skoj knji(evnosti1 %i pro5nih ni reli)io5nih kronika+ poput #ra9<eve #ronike ili 'arakovi7eve Jarule+ du:rova<ka renesansa ne po5naje+ vjerojatno 5ato to se ve7 rano u hu9ani59u uvrije(ila nor9a pisanja povijesnih i kroni<kih djela latinski9 je5iko9+ a+ vjerojatno+ i sto)a to je historio)ra*ija od sa9ih po<etaka hu9ani59a u Du:rovniku te(ila B5nanstvenije9C strukturiranju povijesnih sadr(aja1 Kratak pre)led djela u koji9a je naracija do9inantni tip diskursa poka5uje da je hrvatska epska knji(evnost u -61 stolje7u u Du:rovniku u odnosu na cjelokupni epski korpus hrvatske renesanse ostvarila sa9o nekoliko epskih vrsta i podvrsta+ a u oni9 vrsta9a ? :i:lijsko?ver)ilijansko9 i povijesno??ver)ilijansko9 epu ? koje su 5a hrvatsku knji(evnu renesansu u knji(evnopovijesno9

s9islu naj5na<ajnije+ nije :ila produktivna1 #etranovi7ev !iligrin niti sadr(aje9+ niti linearno9 naracijo9+ niti svoji9 kroni<arski9 tipo9 i5vje7ivanja u koje9 je pripovjeda< neindividuali5irano BjaC+ ne upu7uje na to da )a je 5apahnula 9oderna+. na anti<ki9 poetoloki9 koncepcija9a o:likovana epska svijest1 $ i Sasinovo epsko djelo Razboji od Turaka )ovori o ustrajnosti 9edievalnih poeti<kih na<ela u epici -61 stolje7a: kroni<arsko i5vje7e o povijesni9 5:ivanji9a+ slika povijesna svijeta podvr)nuta kr7anskoj eshatolo)iji sa9o su neki od takvih ele9enata1

III. korpusu hrvatske esnaestostoljetne lirike 9o)u se katalo)i5irati ove vrste i podvrste: -1 $jubavna lirika a2 tru:adursko?petrarkisti<ka ,A:ornik %1 "anjine2+ koja nastaje u tradiciji Petrarke i talijanske kvatro<entisti<ke lirike ,prva petrarkisti<ka )eneracija2 :2 petrarkisti<ka lirika+ koja osi9 ra5novrsnih petrarkisti<kih kola susjedne Italije+ oso:ito P1 'e9:a+ slijedi i poticaje i5 o(ivljene anti<ke i helenisti<ke lirike ,II1 i III1 petrarkisti<ka )eneracija2 te ostvaruje lirske 5:ornike s lju:avni9 i reli)io5ni9 pjes9a9a+ nad)ro:lji9a+ poslanica9a+ satiri<ko?kriti<ki9 pjes9a9a+ epi)ra9i9a ra5ne te9atike2 c2 anakreontika ,npr1 u lirici D1 "anjine i S1 'o:aljevi7a2 d2 pjes9e stili5irane na narodnu , S1 'o:aljevi7+ D1 "anjina i dru)i2 e2 pastoralno?idili<na lirika , A:ornik %1 "anjine+ D1 "anjina+ S1 'o:aljevi7 i 9no)i dru)i2 *2 lju:avna lirika na talijansko9 ? ,41 Paschale+ S1 'o:aljevi7+ Miho Monaldi2 01 !okladna lirika *maskerate) ? pjes9e u koji9a su )ovornici pojedine pro*esije+ narodnosti+ proro<ice itd1+ npr1 :rojne Je@upke+ #etranovi7eve pjes9e u koji9a )ovori Orla<a i sli<no1 $utori: M1 Pele)rinovi7+ M1 #etranovi7+ S1 'o:aljevi7 Eluac+ !1 Ma(i:radi7+ %1 %aljekovi7+ $1 Sasin+ S1 Hur@evi<G 9no)e sa<uvane pokladne pjes9e su adespotne1 31 !oslani e 81 +pigrami ? s ra5li<iti9 te9a9a+ od lju:avnih do reli)io5nih i *ilo5o*sko?re*leksivnih+ ra5li<ite du(ine i ra5li<itih podvrsta ;1 Satirina poezija *moralna i politika) ? M1 Maruli7+ M1 #etranovi7+ D1 "anjina+ S1 'o:aljevi72 61 Religiozno-re,leksivna lirika ,M1 #etranovi7: "e9eta i sl12 >1 Religiozno-duhovna lirika ,9edievalne provenijencije ili pak u slijedu nekih :i:lijskih *or9i koje se u renesasni po<inju ra5u9ijevati kao knji(evni tekstovi2: a2 crkvene pjes9e ,o Isusu+ Mariji i sl1: A:ornik %1 "anjine+ M1 #etranovi7

? tridesetak pjesa9a+ %1 Di9itrovi7 ? pjesni duhovne+ %1 %aljekovi7 ? pjesni :o)olju:neG te9e: te9eljne kr7anske do)9e+ i5ra5ito e9ocionalni stav lirsko) su:jekta pre9a pitanji9a vjere2 :2 tu9a<enja psala9a i 9olitve ,Di9itrovi7 ? seda9 psala9a+ #etranovi7 ? pet psala9a+ Di9itrovi7 ? Tu9a<enje od o<enaa+ I1 'udini72 c2 la9enti ,Tu(enje )rada !jero5oli9a+ Tu(enje )rada 'udi9a2 d2 reli)io5ni epi)ra9i e2 Eospini pla<evi *2 kontrasti+ prenja ,Maruli7: 4ipo pri)ovaranje ra5u9a i <lovikaG Poklad i Kori59a+ s ele9enti9a parodije pokladne poe5ije2 =1 'oralno-didaktina lirika ,Maruli7+ #etranovi7+ %1 Di9itrovi7+ %1 %aljekovi72 .1 Religiozni i moralistiki epigrami ,%1 Di9itrovi7: Pri<ice i5ete i5 Sveto) pis9a i *ilo5o*a+ M1 Maruli7+ M1 'ures,2i72 #e7 navedeni popis lirskih vrsta i podvrsta svjedo<i da je lirika u po<eci9a rano) novovjekovlja u hrvatski9 5e9lja9a :ila vrlo produktiva te da je nje5in )eneri<ki sastav 9no)o ra5vedeniji od ono) epike+ a oso:ito je to vidljivo u du:rova<koj dionici esnaestostoljetne knji(evnosti1 Itovie+ )otovo cjelokupna renesansna lirska produkcija nastaje upravo u du:rova<koj sredini+ tako da ono to 5a nas 5na<i sadr(aj poj9a nacionalne renesansne lirike nastaje )otovo u cijelosti na du:rova<ko9 tlu1 I5van Du:rovnika 5na<ajniji su lirici jedino !1 4u<i7 i M1 Maruli71 Prito9 se 4uci7eva lirika i svjetovno9 lju:avno9 te9atiko9 i stilo9 pri:li(ava du:rova<koj petrarkisti<koj lirici+ koju je hvarski lirik 5acijelo po5navao+ dok u Maruli7evu lirsko9 korpusu na hrvatsko9 je5iku ne9a ? :are9 koliko danas 5na9o ? sa<uvanih svjetovnih lju:avnih pjesa9a1 Tako je dionica kvatro<entisti<ko)+ kariteansko) petrarki59a+ prve kole hrvatsko) lju:avno) pjesnitva+ sa<uvana jedino u Du:rovniku+ u po5nato9 A:orniku %ike "anjine+ koji svjedo<i da je ve7 prva )eneracija hrvatskih petrarkista uspostavila nor9e i pravila ne sa9o u odnosu na te9atiku i 9otiviku lju:avne lirike+ ne)o isto tako i s o:5iro9 na stih+ stil+ retori<ki repertoar+ leksik i dru)o1 Isto tako knji(evnopovijesni opisi koji isti<u da je hrvatska lju:avna lirika slijedila sve *a5e i )otovo sve kole talijansko) petrarkiranja kao doka5e 5a svoje tvrdnje isti<u+ u5 liriku !1 4uci7a+ isklju<ivo lirike ra5nih )eneracija u Du:rovniku+ pri9jerice D1 Alatari7a i D1 "anjinu+ 5a koje se o:i<no isti<e da su svoju lju:avnu liriku o:o)atili te9a9a i 9otivi9a tradirani9a i5 anti<ke i helenisti<ke lirike+ dodaju7i i5ra5ito lju:avni9 te9a9a i one satiri<no?kriti<ko) sadr(aja i tona i epi)ra9atske strukture1 Tre7a lirsko?lju:avna podvrsta hrvatske renesansne lirike ? ona anakreontska ? tako@er je 5a:ilje(ena jedino u Du:rovniku: na7i 7e9o je 9e@u "anjinini9 i 'o:aljevi7evi9 pjes9a9a1 Jo jedna lirska podvrsta+ naj<e7e lju:avne te9atike+ ali stili5irana na BnarodnuC+ sni(eno) re)istra i pu<kija po tonu+ potvr@ena je jedino u du:rova<koj re)iji: 5a ra5liku od !ektorovi7a koji *olklornu poe5iju :ilje(i+ najvjerojatnije+ kao autenti<an doku9ent vrijedan 5apisivanja+ du:rova<ki se renesansni pjesnici *olklorno9 liriko9 i)raju+ svjesni ludi<kih 9o)u7nosti to ih lirika daje1 Aa<etnica (anra pokladne lirike ? Je@upka M1 Pele)rinovi7a ? nije dodue nastala u du:rova<koj sredini+ ali je ta9o nala :rojne i oduevljene pristae i sljed:enike+ te :ila tako <est i5vor citata i oponaanja u 9no)ovrsni9 djeli9a du:rova<kih pjesnika daje postala )otovo autohtono du:rova<ka1 Pokladna lirika? <ini se ? oso:ito je cvjetala u du:rova<koj renesansnoj sredini+ no+ pu<ka i :analna+ <esto i

vul)arna po sadr(aju i tonu+ i5 ra5u9ljivih ra5lo)a nije veliki9 dijelo9 sa<uvana1 Sve to svjedo<i da je lirika ? prvenstveno svjetovna ? u do:a renesanse u hrvatskoj knji(evnosti Du:rovnika :ila i5u5etno o9iljen+ popularan i proiren knji(evni rod+ a po :rojnosti nje5inih vrsta i podvrsta 9o(e9o 5aklju<iti daje du:rova<ka renesansna sredina posjedovala visokora5vijenu literarnu i estetsku svijest+ a oso:ito svijest o ludi<ki9+ i)rala<ki9 karakteristika9a lirike1 Isto tako ra5vidno je i5 (anrovske slike renesansne lirike u Du:rovniku da je upravo u to9 se)9entu u to do:a o:avljena jasna sekulari5acija hrvatske knji(evne kulture1 O toj <injenici svjedo<i ne sa9o svjetovna te9atika najve7e) :roja lirskih vrsta i podvrsta u renesansno9 Du:rovniku+ ne)o isto tako i reli)io5na lirika koja nastaje u to9 prostoru: rije< je o takvi9 lirski9 struktura9a koje+ osi9 to te(e kr7ansko?reli)io5noj pouci+ iskuavaju esteti<ke dose)e prijevodnih i adaptiranih stihova ponajljepih :i:lijskih dionica: psala9a Davidovih1 E9inentno hu9anisti<ki (anr ? poslanice ? piu u jednakoj 9jeri i du:rova<ki i i5vandu:rova<ki lirici+ ali je karakteristi<no daje najvie poslanica nedu:rova<kih pjesnika upu7eno u Du:rovnik+ du:rova<ki9 prijatelji9a ili naprosto )radu Du:rovniku+ slave7i nje)ovu ljepotu+ u9jetnost i kulturu+ to svjedo<i da se upravo u do:a renesanse Du:rovnik konstituirao u knji(evni i kulturni centar u koji su :ile uprte o<i nedu:rova<kih knji(evnika1 Sve navedene <injenice poka5uju da je rod lirsko) u hrvatskoj renesansnoj kulturi o:avio ni5 va(nih i 5na<ajnih 5ada7a koje su hrvatsku knji(evnost uvele u suvre9ene poetoloke i esteti<ke tijekove 5apadnoeuropske kulture+ a nacionalni prostor u prostor 5apadne Europe1

IV. (anrovsko9 repertoaru hrvatske renesansne knji(evnosti 9o(e9o i5dvojiti ove dra9ske vrste: -1 #omedija a2 eruditna ,Dr(i7eve ko9edije+ na i5vjestan na<in i %aljekovi7eva Ko9edija #II1+ 'enetovi72 :2 selja<ka ko9edija ,#omedija od Raskota2 01 Dramska robinja ,D(1 Dr(i7: -udan san+ #etranovi7: Dvije robinji e+ ele9enti 4uci7eve Robinje+ %aljekovi7eva #omedija (((12 31 Drama ,4u<i7: Robinja2 81 .arsa ,%aljekovi7eva #omedija V1 i #omedija V(12 ;1 Tragedija ,Dr(i7eva /ekuba+ Eu<eti7?'endevievi7eva Dalida+ 'uni7 'a:ulinova Jokasta ? pre9a Euripidovi9 .eniankama+ 4ukarevi7 'urinina 0tamante ? pre9a Eir1 Aopiju+ Alatari7eva +lektra ? pre9a So*oklu2 61 !rikazanje ,#etranovi7evo 1skrsnutje (sukrstovo+ 2d poroda Jezusova+ #ako bratja proda3e Joze,a + !osvetili3te 0bramovo+ 'uka svete 'argarite+ prika5anja koja se pripisuju M1 Maruli7u+ Tkonska muka2 >1 4iblijska drama ,#etranovi7eva Suzana ista2

=1 'itolo3ka drama ,#etranovi7ev 2r,eo i DijanaG Pirna dra9a i5 5bornika 67 Ranjine+ %aljekovi7eva #omedija ((7 o Paridovu sudu2 .1 !astoralno-idilina drama: a2 pastoralna eklo)a ,D(1 Dr(i7: Radmio i $jubmir2 :2 pastoralna dra9a+ pastirska i)ra ,#etranovi7evo !rikazanje od poroda Jezusova+ %aljekovi7eva #omedija (7) Alatari7ev $jubmir+ S1 Eu<eti7a Rakli aG F1 4ukarevi7a 'urine Vjerni pastijer+ Dr(i7eva Tirena) Venera i 0don+ !lakir+ Sasinova .ilide+ .lora2 c2 prika5anja s pastoralni9 ele9enti9a ,#etranovi72 -/1 #omediji a) seljaka lakrdija) pokladna) pirna igra ,Dr(i7: 6ovela od Stan a+ Sasin: 'alahna komedija od pira21 I (anrovska slika hrvatske renesansne dra9e jasno poka5uje da je i u ovo9 knji(evno9 rodu Du:rovnik uvelike prednja<io pred ostali9 hrvatski9 re)ija9a u koji9a se nje)ovala knji(evna rije<1 S i5ni9ko9 hvarske sredine+ svjetovne dra9e ni)dje i5van Du:rovnika u renesansno9 ra5do:lju nije :ilo+ a u Du:rovniku su :ili 5astupljeni )otovo svi onodo:ni dra9ski 9odeli: i eruditna ko9edija+ o poetolokoj strukturi koje je Dr(i7 ostavio eksplicitan 5apis u Skupu+ 5ati9 tra)edija+ dodue+ 9aho9 prijevodna+ ali u59e9o li u o:5ir onodo:no esteti<ko uvjerenje o adekvatnosti ori)inalno) i prijevodno? adaptirano) djela+ vrlo va(an doku9ent visokora5vijene esteti<ke svijesti koja se nedvoj:eno o:likuje na anti<ki9 te9elji9a1 Du:rovniku nastaju i :rojni pastoralni dra9ski o:lici+ struktura kojih se i5)ra@uje kako na anti<ki9 teokritovsko?ver)ilijanski9 u5ori9a tako i na poticaji9a suvre9ene pastoralne produkcije susjedne Italije+ svjedo<e7i da su pastoralno?idili<ni dra9ski o:lici :ili neo:i<no o9iljeni i proireni u Eradu koji je (ivio sretno i relativno :e5:ri(o1 $ Dr(i7ev pastoralni 9odel koji je utopijsko?idili<no9 u5orku pridodao ele9ente selja<ke lakrdije i na taj na<in do9inantni 9odel ironi5irao+ nedvoj:eni9 je 5nako9 ludi<ke 5ai)ranosti renesansne kulture u Du:rovniku1 Od srednjovjekovnih dra9skih 9odela u onodo:no9 Du:rovniku 9o(e9o detektirati j edino *arsu+ reali5iranu u %aljeskovi7evu dra9sko9 opusu+-/ koja se+ 9e@uti9+ svoji9 te9a9a i sadr(aji9a lijepo uklapa u svjetona5orske okvire renesansno) <ovjeka+ ili pak prika5anje+ do9inantni (anr #etranovi7eva dra9sko) opusa+ 9edijevalnu strukturu koje) je renesansni autor 9odi*icirao :rojni9 svjetovni9 9otivi9a i sadr(aji9a1

$nali5a vrstovno) sastava hrvatske renesansne knji(evnosti poka5uje da epsko+ pripovijedanje o do)a@aji9a va(ni9a 5a drutveni+ politi<ki ili reli)io5ni (ivot 5ajednice+ u hrvatskoj esnaestostoljetnoj epici u Du:rovniku nije ostavilo 5na<ajnije) tra)a+ unato< ra5vijenoj hu9anisti<koj epici na latinsko9 je5iku kraje9 -;1 i u po<eci9a -61 stolje7a1 Aa ra5liku od do9inantnih o:lika hrvatske lirike+ a to je prvenstveno lju:avna lirika s :rojni9 podvrsta9a+ koja se ve7 kraje9 -;1 i po<etko9 -61 stolje7a u du:rova<ko9 se)9entu hrvatske knji(evnosti o:likovala pre9a 9oderni9+ novovjeki9 lirski9 9odeli9a+ prvenstveno u duhu petrarki59a+ i 5a ra5liku od najva(nije) hrvatsko) renesansno) dra9sko) 9odela ? eruditne ko9edije+ strukturirane pre9a i5 antike o:novljeni9 i aktualni9 ko9edio)ra*ski9 na<eli9a susjedne Italije ? hrvatska narativna knji(evnost u Du:rovniku niti nastaJlja tradiciju hu9anisti<ke latinske epike+ niti uvodi nove te9e i sadr(aje+ oso:ito viteko?lju:avne+ kakvi su u susjednoj Italiji :ili tada 9oderni i aktualni ,'oiardo+ $riosto2+ ne)o u dvije svoje epske vrste s ve7i9

preten5ija9a kon5ervira neke srednjovjekovne postupke i neke 9edijevalne (anrove: kroni<arski na<in i5la)anja )ra@e ,Razboji od Turaka2+ ale)oriju+ linearnu ko9po5iciju+ o:likovanje lika kao neindividuali5irane ljudske sud:ine ,!iligrin21 "a5lo)e ve7oj kon5ervativnosti epskih vrsta u Du:rovniku u do:a renesanse 9o(da tre:a tra(iti s jedne strane u prirodi epsko) kao knji(evno) roda+ to jest u <injenici da epika o:ra@uje pro:le9e koji su u naju(oj ve5i s drutveni9 (ivoto9 ire 5ajednice+ da je uvijek na neki na<in u odnosu pre9a povijesnoj 5:ilji i svjetona5orski9 shva7anji9a vre9ena te je i nje5ina socioloka *unkcija 5na<ajnija od one koju i9aju lirske vrste+ a takve je te9e i takve *unkcije du:rova<ka renesansna epika i5 nekih ra5lo)a+ najvjerojatnije onih politi<ke prirode+ od:ijala o:likovati1 Isto je tako prihva7anje i u)ledanje na ro9anti<no?viteke epove susjedne Italije u hrvatskoj knji(evnosti esnaestostoljetno) Du:rovnika i5ostalo1 %iti je u Du:rovniku :ilo odjeka na Pulcijeva Mor)antea+ niti na 'oiardova Aalju:ljeno) Orlanda+ niti na $riostova Mahnito) Orlanda1 Mo)u li se u5roci neproirenosti ro9anti<no?vitekih spjevova u hrvatskoj knji(evnosti -61 stolje7a u Du:rovniku o:jasniti nepostojanje9 tradicije viteko? ro9anti<ne pu<ke epike+ kakva je na pri9jer ona karolinko) ciklusa+ ili pak <injenico9 da je du:rova<ka pu:lika takva djela <itala na talijansko9+ ili 9o(da <injenico9 da se naprosto nije pojavio velik epski pisac ? teko je od)ovoriti1 Tako je hrvatska epika -61 stolje7a u Du:rovniku ostala i po svoji9 te9atski9 i po svoji9 strukturni9 karakteristika9a relativno kon5ervativna+ s :rojni9 9edievalni9 ele9enti9a+ :e5 ikakva odjeka na onodo:ne poetoloke pro)ra9e ver)ilijansko) epa1 Pa dok je )ranica i59e@u srednjovjekovlja i renesanse i 5a rod lirike i 5a rod dra9e :a u du:rova<ko9 se)9entu hrvatske renesanse knji(evnosti relativno jasna i otra+ s epiko9 to nije slu<aj: hrvatska narativna knji(evnost -61 stolje7a u Du:rovniku ne nastaje u opo5iciji pre9a poetici europskih srednjovjekovnih narativnih o:lika+ ne)o te o:like kontinuira i ra5vija ili 9odi*icira1 Tako+ dok je hrvatska epika u do:a renesanse i5van Du:rovnika stvorila nekoliko tipova epa+ postavila ep na visoko 9jesto u hijerarhiji knji(evnih (anrova+ 5adala epu va(ne te9e kako povijesne+ tako i reli)io5ne+ stvorila ra5li<ite tipove o:likovanja pri<e u si(e+ o:likovala jasno distancirane epske pripovjeda<e+ opisala :ilo povijesne+ :ilo :i:lijske+ :ilo *iktivne junake i junakinje epskih djela+ odredila dvostruko ri9ovani dvanaesterac kao epski stih+ o:likovala epski retori<ki aparat+ osposo:ila se 5a stvaranje epskih katalo)a+ pored:i+ kako jednostavnih tako i proirenih+ pjesni<kih slika+ ra5vedenih opisa 9jesta+ dina9i<nih prika5a suko:a i svih 9otiva koji pokre7u radnju naprijed+ navikla <itaoca na retardacije i epi5ode+ pru(ila 9u u(itak u opisu junaka i junakinja+ vojske i vojne opre9e+ navikla )a na epske si)nale kao to su invokacija i po<etak pripovijedanja in 9edias res+ ra5vila u <itaocu s9isao 5a pri<u+ :ilo preu5etu i5 5:ilje+ :ilo *iktivnu ? du:rova<ka kulturna re)ija u sve9u to9e nije sudjelovala1 Ta <injenica neo:i<no je kulturoloki i socioloki 5ani9ljiva+ no 5ahtijevala :i daljnju ra5radu1 Dalje+ ova je anali5a (eljela poka5ati da je upravo na du:rova<ko9 kulturno9 prostoru+ unato< svojevrsnoj kon5ervativnosti epskih+ narativnih djela+ o:avljena sekulari5acija1hrvatske knji(evnosti od srednjovjekovnih o:lika i *unkcija knji(evno) teksta1 I5 ove je anali5e+ nai9e+ ra5vidno daje renesansna knji(evnost u Du:rovniku ? prihva7aju7i 9odele anti<ke i onodo:ne talijanske knji<evnosti ? prva u hrvatsko9 nacionalno9 i kulturno9 prostoru ra5vila onu poetolosku svijest koja je knji(evne tekstove opskr:ljivala isklju<ivo esteticisti<ki9 5adaci9a1 "a5like pak i59e@u kon5ervativnije i 9edievalni9 koncepcija9a :li(e epike+ naracije u stihu+ oskudne i opre9ljene pri9arno i5vaknji(evni9 *unkcija9a+ te 9oderne+ na onodo:ni9 poetoloki9 sustavi9a i5)ra@ene lirike i dra9e+ o:likovane podjednako i na anti<ki9 i na suvre9eni9 knji(evni9 9odeli9a ? te ra5like poka5uju da su u du:rova<koj renesansi supostojale knji(evne vrste ra5li<ite starosti i ra5li<ite provenijencije+ te da su vrsta9a i podvrsta9a :rojniji+ i5vanknji(evni9 *unkcija9a neoptere7eniji+ a estetski9 dose5i9a 5na<ajniji :ili vrstovni repertoari lirsko) i dra9sko)1 Finjenica je+ nai9e+ da je nepostojanje BvelikihC epskih vrsta+ kao i kon5ervativnost 9alo) :roja a9:icio5nijih narativnih sastava u korpusu du:rova<ke

renesansne knji(evnosti o:rnuto proporcionalno s 9oderno7u lirskih i dra9skih vrsta+ koje se vrlo rijetko i ne5natno oslanjaju na 9edievalne knji(evne o:like i postupke1 Osi9 ve7 <esto isticanih poetoloki i knji(evnoestetski?inovativnih ele9enata hrvatske lirske i dra9ske knji(evnosti -61 stolje7a na tlu Du:rovnika+ anali5a vrstovno) sastava renesansne dionice hrvatske knji(evnosti u nje5inu du:rova<ko9 se)9entu )ovori i o postojanju o:ra5ovane pu:like+ spre9ne prihvatiti ra5nolike visokoliterari5irane knji(evne postupke+ pu:like educirane na anti<koj kao i na suvre9enoj talijanskoj knji(evnoj kulturi+ pu:like koja je knji(evnu rije< 9o)la do(ivljavati kao estetski u(itak i ni<i9 i5vanknji(evni9 optere7enu i)ru1 $ <injenica pak nepostojanja visokohijerarhi5iranih i i5vaknji(evni9 *unkcija9a opre9ljenih epskih djela navodi na po9isao da ta sredina nije (eljela )ovoriti o drutvenoj i politi<koj 5:ilji svoje)a vre9ena1 -1 M1 Medini+ Povijest hrvatske knji(evnosti u Dal9aciji i Du:rovniku1 Aa)re: -./01 %atra) na tekst 01 '1 #odnik+ Povijest hrvatske knji(evnosti1 Knji)a I1 Od hu9ani59a do potkraj K#III1 stolje7a+ Aa)re: -.-31 %atra) na tekst 31 #1 4o5ovina+ Dal9acija u hrvatskoj knji(evnosti1 Aa)re: -.361 %atra) na tekst 81 S1 Je(i71 !rvatska knji(evnost od po<etaka do danas: --//?-.8-1+ Aa)re: -.881 %atra) na tekst ;1 M1 Ko9:ol1 Poviest hrvatske knji(evnosti do narodno) Preporoda1 Aa)re: -.8;1 %atra) na tekst 61 M1 Frani<evi71 Povijest hrvatske renesansne knji(evnosti1 Aa)re: -.=31 %atra) na tekst >1 I1 Fran)e+ Povijest hrvatske knji(evnosti1 Aa)re: ? 4ju:ljana -.=>1 %atra) na tekst =1 M1Medini+nav1 djelo+str10031 %atra) na tekst .1 O karakteristika9a #etranovi7eva spjeva usp1 A1 Kravar+ E9:le9atika #etranovi7eva BPele)rinaC+ u: Filolo)ija+ knj1 -/+ Aa)re: -.=/?-.=-1+ str1 3-;?3081 %atra) na tekst -/1 sp1 o to9e: %1 'atui7+ %aljekovi7eva Ko9edija peta i evropska *arsa+ u 5:orniku Dani hvarsko) ka5alitaG %ikola %aljekovi7 i Mavro #etranovi7+ Split -.==1+ str1 38?831 %atra) na tekst