TEHNIKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI Zavod za konstruiranje u strojarstvu

Katedra za prijenosnike snage i transportna sredstva

PRIJENOSNICI SNAGE HIDROSTATSKI PRIJENOSNICI

PRORAUN AKSIJALNO-KLIPNIH STROJEVA

Izv. prof. dr. sc. Dubravka Siminiati, dipl. ing stroj.

Rijeka, oujak 2006.

1 AKSIJALNO KLIPNI STROJEVI

Danas su uobiajene dvije osnovne izvedbe aksijalno klipnih strojeva: 1. S nagnutom ploom 2. S nagnutim bubnjem

1.2 AKSIJALNO KLIPNI STROJEVI S NAGNUTOM PLOOM

Aksijalno-klipni strojevi mogu biti izvedeni s konstantnim nagibom ploe, ili se konstrukcijskim rjeenjem nagib ploe moe mijenjati.

Karakteristine geometrijske veliine takvog stroja dane su na sljedeoj slici.

Nagnuta ploa Pogonsko vratilo

Klizna papuica

Cilindarski blok

Razvodni kanali

Razvodno zrcalo Klip

h - hod klipa
A - povrina poprenog presjeka klipa

DT - diobeni promjer za = 0

- nagib ploe, , max = 18o

Q1 - specifini protok u cm3/okr z
- broj klipova

Hod klipa je:

h = DT tan
Uz poznate dimenzije promjera klipa, specifini protok jest:

(1.1)

Q1 = z A h = z

d 2 DT tan 4

(1.2)

gdje je d promjer klipa/cilindra.

1.2.1. Princip rada strojeva s nagnutom ploom

Stroj s nagnutom ploom je volumetriki stroj, kod kojeg su klipovi u istoj osi kao i pogonsko vratilo. Promjena se protoka postie promjenom nagiba ploe. Nain rada pumpe: Pokretanjem pogonskog vratila pokree se cilindarski blok budui su mehaniki vezani. Klipovi koji su preko kliznih papuica naslonjeni na kosu plou poinju se izvlaiti odnosno uvlaiti u cilindrima. U fazi izvlaenja poveava se radni prostor te se uslijed stvorenog potlaka tekuina usisava, a kada se cilindar uvlai, smanjuje se volumen radne komore te se tekuina potiskuje pod tlakom. Nain rada hidromotora: Iz pumpe dolazi radni medij pod tlakom. Pri tome potiskuje sve cilindre koji su vezani na dovodni kanal razvodnog zrclala. Tangencijalna komponenta sile tlaka stvara moment zbog kojeg poinje rotirati cilindarski blok, a isto tako i pogonsko vratilo s njim mehaniki vezano. Izlaz radne tekuine iz radne komore cilindara preko zajednikog izlaznog kanala na razvodnom zrcalu je pod nekim malim tlakom.

Funkcija nagibne ploe: Za izvedbe strojeva konstantnog protoka, kosa je ploa fiksna. Kod strojeva kojima se protok moe mijenjati, nagib se nagnute ploe unutar nekih granica moze kontinuirano mijenjati. Promjenom se nagiba ploe, postiu razliiti hodovi klipova , pa prema tome i veliina specifinog protoka ( vidi izraze (1.1) i (1.2)).

1.2.2 Proraun veliina za pumpu

PUMPA KONSTATNOG PROTOKA Protok Ulazna brzina vrtnje Ulazni moment

PUMPA S REGULIRANIM PROTOKOM

Q = Q1 n vol
n= T= Q Q1 vol Q1 p 2 meh

[m3/s] [s-1]

Q= n= T=

Q1 n tan vol tan max Q tan max Q1 vol tan Q1 p tan 2 meh tan max

[m3/s] [s-1]

[Nm]

[Nm]

P = 2 n T
Pogonska snaga

P = 2 n T
[kW]

P=

Q p vol meh

P=

Q p vol meh

[kW]

1.2.3 Proraun veliina za hidromotor

HIDROMOTOR KONSTATNOG PROTOKA Protok Izlazna brzina vrtnje Izlazni moment Izlazna snaga

HIDROMOTOR S REGULIRANIM PROTOKOM

Q= n=

Q1 n

vol

[m3/s] [s-1]

Q= n= T=

Q1 n tan tan max vol Q vol tan max Q1 tan Q1 p meh tan 2 tan max

[m3/s] [s-1]

Q vol Q1 Q1 p meh 2

T=

[Nm] [kW]

[Nm]

P = 2 n T P = Q p vol meh

P = 2 n T P = Q p vol meh

[kW]

uk = meh v = 0,8K0,92

1.2.4. Raspodjela sila na pumpi

REAKCIJA NA DOVEDENI MOMENT SILA NA LEAJEVE

SILA TLAKA VISOKI TLAK

NISKI TLAK (USIS)

Trokut sila kod pumpe

1.2.5. Raspodjela sila na hidromotoru

SILA TLAKA

SILA KOJA PROIZVODI MOMENT VISOKI TLAK

SILA NA LEAJEVE NISKI TLAK (POVRAT)

Trokut sila kod hidromotora

Osnovni lanovi pogona aksijalno klipnih strojeva s nagnutom ploom su: CILINDAR KLIP NAGNUTA PLOA

cilindar klip

Nagnuta ploa

Sila tlaka

Fp =

d 2 p 4

(1.3)

Tangencijalna sila - sila reakcije na dovedeni moment kod pumpe odn. produktivne sile kod hidromotora izaziva oteenje stijenke cilindra i stvaranje ekscentrinog raspora.

FT = F p tan

(1.4)

Normalna sila sila koju je potrebno kompenzirati izvedbom hidrostatskog podmazivanja klizne papuice.

FN =

Fp cos

(1.5)

1.3 AKSIJALNO KLIPNI STROJEVI S NAGNUTIM BUBNJEM

POGONSKO VRATILO 0- POLOAJ

KLIP CILINDARSKI BLOK

RAZVODNO ZRCALO

h - hod klipa d 2 - povrina poprenog presjeka klipa/cilindra 4

A=

DT - diobeni promjer kuglastih leajeva

- nagib bubnja, max = 40 o - broj klipova

Hod klipa:

h = DT sin
Specifini protok:

(1.6)

Q1 = A h z =

d 2 z DT sin 4

(1.7)

1.3.1. Princip rada strojeva s nagnutim bubnjem

Nain rada pumpe Zakretanjem pogonskog vratila poinju se zakretati i klipovi koji su preko kuglastih leajeva vezani na prirubnicu vratila. Zajedno sa klipovima poinje rotirati i cilindarski blok. Zbog izvedenog nagiba bloka, klipovi se takoer pomiu aksijalno u cilindrima. Svi cilindri u kojima se poveava radna komora spojeni su na usisni kanal razvodnog zrcala i u toj fazi oni usisavaju radnu tekuinu. U podruju u kojem se klipovi pribliavaju razvodnom zrcalu smanjuje se volumen radnih komora te klipovi potiskuju radnu tekuinu u tlani kanal razvodnog zrcala. Nain rada hidromotora Ulje pod tlakom dolazi u cilindre koji su u tom momentu spojeni sa dovodnim kanalom razvodnog zrcala. Cilindri bivaju potiskivani, a tangencijalna komponenta sile tlaka koja se pojavljuje zbog nagiba bubnja izaziva rotaciju cilindarskog bloka i pogonskog vratila. U fazi kada se klip pribliava razvodnom zrcalu ulje s minimalnim tlakom odlazi iz hidromotora.

10

1.3.2 Proraun veliina za pumpu

PUMPA KONSTATNOG PROTOKA Protok Ulazna brzina vrtnje Ulazni moment

PUMPA S REGULIRANIM PROTOKOM

Q = Q1 n vol n= T= Q Q1 vol Q1 p 2 meh Q p vol meh

[m3/s] [s-1]

Q= n= T=

Q1 n sin vol sin max Q sin max Q1 vol sin Q1 p sin 2 meh sin max Q p vol meh

[m3/s] [s-1]

[Nm]

[Nm]

P = 2 n T
Pogonska snaga

P = 2 n T
[kW]

P=

P=

[kW]

1.3.3 Proraun veliina za hidromotor HIDROMOTOR KONSTATNOG PROTOKA Protok Izlazna brzina vrtnje Izlazni moment Izlazna snaga HIDROMOTOR S REGULIRANIM PROTOKOM [m3/s] [s-1]

Q= n=

Q1 n

vol

Q= n= T=

Q1 n sin sin max vol Q vol sin max Q1 sin Q1 p meh sin 2 sin max

[m3/s] [s-1]

Q vol Q1 Q1 p meh 2

T=

[Nm] [kW]

[Nm]

P = 2 n T P = Q p vol meh

P = 2 n T P = Q p vol meh

[kW]

uk = meh v = 0,82K0,93

11

1.3.4. Raspodjela sila na pumpi

SILA NA LEAJEVE

REAKCIJA NA DOVEDENI MOMENT SILA TLAKA

Trokut sila kod pumpe

1.3.5. Raspodjela sila na hidromotoru

SILA TLAKA SILA KOJA PROIZVODI MOMENT

SILA NA LEAJEVE

Trokut sila kod hidromotora

Osnovni lanovi pogona aksijalno klipnih strojeva s nagnutim bubnjem su:

12

CILINDARSKI BLOK

KLIP

PRIRUBNICA VRATILA

Fp

Sila tlaka:

Fp =

d 2 p 4

(1.8)

Tangencijalna sila - sila reakcije na dovedeni moment kod pumpe odn. produktivne sile kod hidromotora izaziva oteenje stijenke cilindra i stvaranje ekscentrinog raspora.

Ft = FK sin

(1.9)

Normalna sila - silu na leajeve je potrebno kompenzirati izvedbom hidrostatskog podmazivanja kuglastog leaja

FN = FK cos

(1.10)

1.4 PRIMJER PRORAUNA AKSIJALNOG STROJA S NAGNUTIM BUBNJEM Zadano je: Specifini protok stroja: 125 cm3/okr Maksimalna brzina vrtnje: 1500 o/min Maksimalni tlak: 350 bar 1.4.1 Proraun promjera klipa/cilindra Iz izraza za specifini protok:

13

Q1 = A h z =

d 2 d z 4

h = 1K 2 konstrukcijski omjer hoda i promjera klipa/cilindra d

z = 5,7,9,11 - izbor broja klipova

d 3

4 Q1 z

Odabire se: = 1,5 z = 7

d 3

4 125 10 3 = 24,7 1,5 7

Usvaja se promjer klipa/klipnjae d = 25 mm 1.4.2 Hod klipa

h = d = 1,5 25 = 37,5 mm
1.4.3. Kontrola specifinog protoka

Q1 = A h z =

2,5 2 3,75 7 = 128,9 cm3/okr to je nesto vie od zadanog zbog zaokruivanja 4

proraunski dobivenog promjera klipa/cilindra. 1.4.4 Diobeni promjer na prirubnici vratila

DT =

h 37,5 = = 58,3 mm sin sin 40 o

DT

14

1.4.5 Diobeni promjer cilindarskog bubnja Temeljem zahtjeva za razmjetajem klipova unutar cilindarskog bubnja, slijedi izraz:

d d D = z d + K = (1,2K1,25) z d 5 4
slijedi da je promjer cilindarskog bubnja:

D=

(1,2K1,25) z d

1,25 7 25

= 69,6 mm

Usvaja se promjer na kojem su razmjeteni klipovi u cilindarskom bubnju:

D = 70 mm
1.4.6 Dimenzije razvodnog zrcala

15

Dimenzije su razvodnog zrcala niz preporuka2, koje treba uskladiti s ve izraunatim dimenzijama stroja.

o = 2 arcsin

d Dz

Dz = D = 70 mm

o = 2 arcsin

25 o '' = 41 51 70

Centralni kut kanala jest:

o = 180 o = 138o 9 ''

irina kanala razvodnog zrcala je prema preporuci:

ak = 0,5 d = 0,5 25 = 12,5 mm

Brzina strujanja u kanalu ne smije biti vea od 8 m/s, te je stoga potrebno napraviti kontrolu. Protok kroz jedan cilindar jest:

d 2 n (25 10 3 ) 1500 Qcil1 = h = 37,5 10 3 = 460 10 6 m3/s 4 60 4 60

2

Povrina poprenog presjeka kanala je:

Ak = ak2 (12,5 10 3 ) 2 = = 123 10 6 m2 4 4

Pa je brzina strujanja kroz kanala:

Bata, T. M., Mainostroiteljnaja gidravlika, Mainostroenie, Moskva, 1971.

16

vk =

Qcil1 460 10 6 = = 3,7 m/s to je u doputenim granicama, te dimenzija irine kanala 123 10 6 Ak

zadovoljava. irina unutarnjeg brtvenog pojasa:

b1min = 0,125 d = 0,125 25 = 3,125 mm usvojiti prema ostalim dimenzijama stroja.

irina vanjskog brtvenog pojasa:

b2 min = 0,8 b1min

Da bi se izbjegle nagle promjene tlakova u cilindrima stroja u momentu kada se klip nalazi u GMT ili DMT, krajevi se razvodnih kanala zaobljuju, s polumjerom zaobljenja:

c=

b1 gdje je b1 usvojena irina unutarnjeg brtvenog pojasa. 3

1.4.7. Dimenzije cilindarskog bubnja

Promjer otvora za vodei klip

Du = D d 1,25 d = 70 25 1,25 25 Du = 13,75 mm

Usvaja se Du = 14mm Vanjski promjer cilindarskog bubnja

Dv = D + d + 1,25 d = 70 + 25 + 1,25 25 Dv = 106,25 mm

Usvaja se Dv = 100 mm

17

Promjer otvora na razvodnom zrcalu, te vanjski promjer razvodnog zrcala uskladiti s dimenzijama cilindarskog bubnja.

PODMAZIVANJE KLIZNIH PAROVA I ZGLOBOVA HIDROSTATSKIH

STROJEVA3
2.1 TEORIJSKE OSNOVE HIDROSTATSKOG PODMAZIVANJA Kod hidrostatskih strojeva problem podmazivanja kliznih parova (kuglasti zglobovi, odrivne papuice, razvodna zrcala, leajevi) poseban je problem zbog velikih tlakova, u sluajevima malih brzina gibanja ili pak njiuih gibanja. U takvim je sluajevima nemogue postii hidrodinamiki uljni film, ve se mora primijeniti hidrostatsko podmazivanje kod kojeg debljina uljnog filma ne ovisi o brzini gibanja. Kree se od injenice da se za podmazivanje koristi radna tekuina koja se ponaa se prema Newtonovom zakonu viskoznog trenja, koji glasi:

Obsieger, J., Podmazivanje kliznih parova i zglobova hidrostatskih strojeva, Hidraulika i pneumatika, 29, str. 916-927, 1975.

18

 x =

v x . y

(2.1)

Tada e trenja kod pokretanja biti ravno nuli, a rast e s poveanjem relativne brzine gibanja. Primjenom hidrostatskog podmazivanja spreava se dodir metalnih povrina. S obzirom da su sile u hidrostatskih strojevima proporcionalne tlaku, to e i srednji dodirni pritisci na kliznim povrinama biti proporcionalni tlakovima u sustavu. Time se samo po sebi namee mogunost da se pravilnim dimenzioniranjem kliznih ploha, kompenziraju sve sile koje su se uslijed radnog tlaka i pojavile. To je dobro poznati princip autokompenzacije tlaka, kojeg je mogue teorijski objasniti. Najjednostavniji je sluaj kompenzacije sila na klip kako je to prikazano na Slici. 2.1. Odrivnu papuicu je potrebno tako dimenzionirati da tvori meuprostor debljine a , tako da suma tlakova sa donje strane papuice bude jednaka sili na gornju stranu klipa:
R1

Ro

pdA = p (R
o

Ro2 ) .

(2.2)

Pri tome je potrebno poznavati zakon raspodjele tlakova u uljnom filmu. Ako je njegova debljina a vrlo mala i konstantna (dovoljno je da bude neto malo vea od sume neravnina kliznih ploha), raspodjela tlakova ovisit e samo o njegovom obliku u smjeru okomitom na a . Male promjene debljine uljnog filma nee imati utjecaja na krivulju raspodjele tlakova p nego samo na protok ulja Q u ovom meuprostoru sve dok je u tom prostoru laminarno strujanje.

Ovakvo rjeenje ipak ne daje stabilan uljni film, jer ga tlak s donje strane papuice nastoji poveati, a tlak na klip smanjiti, osobito u sluaju smetnji u obliku sila trenja na platu klipa ili sila ubrzanja.

19

Slika 2.1 Ravnotea tlaka na klip i papuicu (nestabilni uljni film) Kod ovakvih se kliznih parova pojavljuju dvije vrste gubitaka na temelju kojih se procjenjuje iskoristivost hidrostatskih strojeva: a) gubici od sila trenja, koji se pojavljuju u uljnom filmu kod relativnog gibanja povrina izmeu kojih se taj film nalazi. Kod pokretanja ili polaganog gibanja ove sile trenja praktiki nestaju, dok se kod veih relativnih brzina moe postii da budu puno manje nego li kod odgovarajueg hidrodinamikog podmazivanja. b) Gubici strujanja u uljnom filmu, koji se uraunavaju u volumetrike gubitke. Hidrostatsko se podmazivanje moe primijeniti na ravne, cilindrine i kuglaste klizne parove te za pravocrtno, rotacijsko, njiue ili kombinirano gibanje, kao i za konstatne i promjenjive sile i tlakove. Za teorijsko tumaenje hidrostatskog podmazivanja razmotrit e se primjer ravnog prstenastog leaja s hidrostatskim uljnim filmom konstatne debljine. Takvo se rjeenje uspjeno primjenjuje kod aksijalnih leajeva rotacijskih strojeva.

20

Slika 2.2. Hidrostatski leaj raspodjela tlakova Ako se u centralni reces prstenastog leaja prema Slici 2.2. dovodi neki konstatni protok tekuine Q pod tlakom po , konstatne viskoznosti , onda e se u tankom pstenastom meuprostoru uspostaviti laminarno strujanje u radijalnom smjeru i kroz svaki elementarni prsten polumjera r irine 2 r okomito na smjer strujanja i duine

dr prolaziti isti protok, s time da e se na razmaku dr uspostaviti prema HagenPoisseuillovom zakonu pad tlaka:

dp =

6Q dr a 3 r

(2.3)

Integracijom diferencijalne jednadbe (2.3) od R1 do r dobiva se raspodjela tlakova po polumjeru:

p=

6Q R1 ln a 3 r

(2.4)

21

Raspodjela je tlakova logaritamska krivulja to je i vidljivo na Slici 2.2. Ako se uvrsti

r = Ro i p = po , dobije se odnos protoka i tlaka u recesu:

po =

6Q R1 ln a 3 Ro

(2.5)

Dijeljenjem izraza (2.4) i (2.5) dobije se omjer tlaka u recesu i tlaka u uljnom filmu:

R1 r p = po R1 ln Ro ln
Ukupna se nosivost leaja dobije sumiranjem sila tlakova:
R1

(2.6)

F = po R +
2 o

Ro

p 2r dr

(2.7)

to s p iz (2.6) daje:

F=

po R12 Ro2
2 ln

R1 Ro

po D12 Do2
8 ln

D1 Do

(2.8)

Uvrsti li se po iz (2.5) u (2.8) dobije se ovisnost sile F i protoka Q :

Q=

1 4 Fa 3 Fa 3 = 3 (R12 Ro2 ) 3 (D12 Do2 )

(2.9)

Gubitak snage uslijed protoka Q slijedi iz jednadbe (2.5):

Po = po Q =

po2 a 3
6 ln

R1 Ro

(2.10)

Sila trenja kod tlanslacijskog gibanja brzinom v rauna se iz (2.1) uz pretpostavku trokutastog profila brzina:

22

Ft = (R12 Ro2 )

v a

(2.11)

a odgovarajui gubitak snage jest:

Pt = Ft v = (R12 Ro2 )

v2 a

(2.12)

Ako je dubina recesa promjera 2 Ro znatno vea od a , tada se trenje u recesu moe zanemariti. Moment trenja uslijed rotacije kutnom brzinom dobije se iz momenta trenja dM t na elementarnom prstenu povrine 2r dr , koji se giba u odnosu na drugi prsten obodnom brzinom r pa je:

dM t = 2r dr

r 2 3 r= r dr , a a

(2.13)

a ukupni moment je:

2 Mt = a

R1

Ro

r dr =
3

2a

(R

4 1

Ro4 ) ,

(2.14)

pa je gubitak trenja zbog rotacije:

P = Mt =

2
2a

(R

4 1

R04 )

(2.15)

23

Slika 2.3 Optimizacija debljine uljnog filma za jednostavni hidrostatski leaj Ukupni gubici trenja, ako se gibanja dogaaju istovremeno jesu:

PG = Po + Pt + Pw

(2.16)

Gubitak Po uslijed protoka Q proporcionalan je treoj potenciji debljine uljnog filma a , dok su gubici uslijed rotacijskog i translacijskog gibanja obrnuto proporcionalni debljini uljnog filma. Za leaj odreenih dimenzija moe se temeljem Slike 3.2 odrediti optimalna debljina uljnog filma za koju e suma svih gubitaka biti minimalna. Umjesto grafikog rjeenja moe se aopt odrediti analitiki:

dPG =0 da
iz ega se dobije aopt i PG min .

(2.17)

24

2.2 RAVNE PRSTENASTE ODRIVNE PAPUICE Za papuicu klipa na Slici 2.1 mora za potpunu kompenzaciju tlaka na klip biti ispunjen uvjet prema izrazu (2.2):
R1

po (R 2 Ro2 ) =

Ro

p 2 r dr

(2.18)

S p iz (2.6) slijedi uvjet za potpunu kompenzaciju:

R1 1 2 Ro R R = R o 2 ln 1 Ro

(2.19)

To, meutim, nije dovoljan uvjet za postizanje stabilnog uljnog filma konstatne debljine a neovisno o vanjskim smetnjama i manjim odstupanjima od izraza (2.19). U nastavku e biti opisana tri naina stabilizacije uljnog filma. 2.2.1 Mehanika stabilizacija debljine uljnog filma

Slika 2.4 Hidrostatsko podmazivanje odrivne papuice klipa uz mehaniku stabilizaciju debljine uljnog filma

25

Polumjeri R , Ro i R1 moraju zadovoljiti uvjet iz izraza (2.19), dok vanjski prsten, koji je odvojen drenanim kanalom irine b >> a i presjeen kanalima irine 2b na vie mjesta, mora imati tako veliku povrinu, da dodirni pritisak na njoj izazvan silom opruge Fo bude u dozvoljenim granicama. Izmeu unutranjeg i vanjskog prstena postoji razlika visine ao , pa e sila opruge, smanjivi debljinu uljnog filma na povrini vanjskog prstena na veliinu av imati za posljedicu da se na unutranjem prstenu mehaniki odrava konstatna debljina uljnog filma:

a = ao + av
Silu opruge treba tako ocijeniti da nikad ne bude manja od sile koju stvaraju smetnje. Ovakav je nain kompenzacije tlaka na klip vrlo efikasan, iako moe doi do troenja vanjskog prstena papuice i postepenog smanjivanja razlike, a time i do smanjenja debljine uljnog filma. 2.2.2. Stabilizacija debljine uljnog filma djelominom kompenzacijom tlaka na klip

Slika 2.5 Djelomina kompenzacija tlaka na klip Izvodi se tako da se odabere omjer R / Ro neto malo manji nego to odgovara izrazu (2.19). Ovaj sluaj kompenzacije prikazan na Slici 2.5 obino kompenzira 95

26

% tlaka na klip, ali se opet dodaje jo jedna vanjska prstenasta povrina kao to je prikazano na Slici 2.4. U praksi se obino izvodi kombinirana kompenzacija, tako da se kao prema Slici 2.5 dodaje jo jedno konstatno optereenje Fo s oprugom, koja djeluje na obodu papuice, ali tako da ukupni dozvoljeni pritisak na vanjskom prstenu bude u dozvoljenim granicama 3...4 105 N/m2.
.

2.2.3 Automatska stabilizacija debljine uljnog filma

Slika 2.6 Automatska stabilizacija debljine uljnog filma Automatska se stabilizacija debljine uljnog filma moe ostvariti ako se izmeu prostora iznad klipa i recesa promjera 2 Ro proizvede neki pad tlaka od p1 na p o (na primjer ugradnjom kapilare promjera d i duine L ). Tada za uvjet ravnotee na klipu vrijedi prema izrazu (2.8) odnos:

p1 R 2 = po

R12 Ro2 R 2 ln 1 R0

(2.20)

ili

27

 R1 2 1 2 2 R1 Ro p1 Ro Ro = = R R1 R po 2 2 R ln 2 ln 1 Ro Ro

(2.21)

Da bi se dobile povoljne dimenzije kapilare ( d i L ), mora omjer p1 / p o biti to blie jedinici. Iz (2.21) moe se za odreeni omjer R1 / Ro i zadani p1 / p o izraunati dimenzije papuice Ro i

R1 . Izraz (2.21) moe se napisati u obliku:

R1 1 2 Ro R Po R = p R o 2 ln 1 Ro

(2.22)

pri emu je uoljiva slinost s uvjetom iz izraza (2.19). Za laminarno strujanje kroz kapilaru prema Hagen-Poisseuilleovom zakonu, moe se protok odrediti iz izraza:

Q=

d 4 ( p1 po ) 128L

(2.23)

Prema (2.5) moe se za prstenasti raspor odrivne papuice raunati protok:

Q=

a 3 po
6 ln R1 Ro

(2.24)

S obzirom da kroz kapilaru i raspor protjee ista koliina ulja, to se izrazi (2.23) i (2.24) mogu izjednaiti ime se dobije uvjet ravnotee: R1 a 3 L 3 p1 = 1 4 ln R d 64 po o

(2.25)

Uvrstili li se u ovaj izraz uvjet ravnotee prema (2.21), dobiva se nakon ureivanja izraz:

R a 3 L 3 R12 Ro2 = ln 1 4 2 d Ro 64 2 R

(2.26)

28

Iz izraza (2.26) je vidljivo da debljina uljnog filma kod odreenih dimenzija papuice ne ovisi niti o viskoznosti ulja niti o radnom tlaku p1 , nego iskljuivo o dimenzijama kapilare d i L , pa e prema tome biti a = konst. Ovo automatsko odravanje konstatne debljine uljnog filma a moe se vrlo jednostavno protumaiti. Ovdje se, naime, radi o serijskom spajanju dvaju hidraulikih otpora, od kojih je jedan konstatno priguivanje (konstatne dimenzije), dok se drugom dimenzije mogu mijenjati. Ako se zamisli da se a iz bilo kojeg razloga povea, otpor e se strujanja u prstenastom rasporu smanjiti, a istovremeno e se protok i pad tlaka u kapilari poveati ( analizirati izraze (2.23) i (2.24)). To znai da se tlak po smanjio i sila na klip povea i smanji a , na vrijednost odreenu izrazom (2.26). Prema tome, ova dva serijska otpora uvijek e drati konstantan omjer pada tlaka ( p1 p o ) / p o . Umjesto postupka optimizacije debljine uljnog filma, koji bi bio dosta kompliciran, bolje je krenuti od neke zadane minimalne debljine uljnog filma, koja e omoguiti siguran pogon bez troenja. Za odreene uvjete pogona (brzine klizanja, viskoznost ulja i sl.) potrebno je odrediti optimalni omjer R1 / Ro .

Ako se odabere mali Ro bit e potreban velik R1 , a volumetriki e gubici uslijed prolaska ulja u meuprostoru a biti mali, dok e gubici trenja na unutarnjoj prstenastoj povrini kod relativnog gibanja u odnosu na podlogu biti vei. Ako se pak povea Ro tako da se priblii veliini R , onda je i R1 biti manji (manji promjer odrivne papuice), meutim volimetriki gubici postaju vei, a manji gubici uslijed trenja. Zbog svega toga treba potraiti kompromis, tj. za odreenu debljinu uljnog filma a (uvjetovanu kvalitetom obrade) treba nai optimalni odnos R1 / Ro koji e dati najmanju sumu gubitaka.

29

PRIMJER 1. Proraunati hidrostatski odrivni leaj prema Slici 2.7 za klip promjera 2 R = 20 mm, uz zadani omjer stopala odrivne papuice R1 / Ro = 1,627 i omjer tlakova p1 / p o = 1,019 . Kut nagiba osi odrivne papuice prema vertikali = 20 o . Proraunati gubitke ulja kod tlaka p1 = 100 bara, ako je debljina uljnog filma a = 0,01 mm, a viskoznost upotrebljenog ulja = 25 10 3 Pas.

Slika 2.7 Ravnotea sila na klip s papuicom na kosoj odrivnoj ploi Analogno izrazu (2.20) moe se za nagnutu papuicu prema Slici 2.7 napisati omjer:

R 2 Ro2 p1 R 2 = po 1 R cos 2 ln 1 R0
to ureenjem daje:

(2.27)

p 2 R1 = 1 po cos R

ln

R1 Ro
2

Ro 1 R 1

(2.28)

30

odakle je R1 = 13,025 mm odnosno promjer papuice 2 R1 = 26,05 mm. Ovu se vrijednost moe zaokruiti na 2 R1 = 26 mm, a 2 Ro = 16 mm. Prema izrazu (2.25): R1 a 3 L 3 p1 = 1 4 ln R d 64 po o jest:

a3L 1 = 4 d 2306
Isto moemo kontrolirati prema izrazu (2.26):

R a 3 L 3 R12 Ro2 = ln 1 4 2 d Ro 64 2 R
gdje je zbog zaokruivanja geometrijskih veliina:

a3L 1 = d4 2724
zbog ega se iz izraza (2.28) radi korekcija omjera tlakova, koji je sada umjesto zadanog iznosi:

p1 = 1,0161 po
Uz zadanu debljinu uljnog filma i odabran promjer kapilare d = 0,4 mm, izlazi da je potrebna duina kapilare L = 9,4 mm. Kapilara ovako malog promjera moe izazvati potekoe kako kod izrade tako i kod eksploatacije, jer se moe lako zaepiti, uslijed prisustva neistoa. Tehnoloka rjeenja za takav problem dana su u lanku3. Pad se tlaka ( p1 po ) moe ostvariti i na drugi nain to e biti prikazano kod analize podmazivanja kuglastih zglobova.

Obsieger J, Podmazivanje kliznih parova i zglobova hidrostatskih strojeva, Hidraulika i pneumatika, 29, str. 916-927, 1975.

31

Na Slici 2.8 prikazan je jedan primjer konstrukcije hidrostatskog stroja s odrivnim papuicama i s automatskom kompenzacijom debljine uljnog filma.

Slika 2.8 Primjer izvedbe hidrostatskog stroja s ravnim odrivnim papuicama Kod strojeva koji rade kao pumpe, potrebno je osigurati dodir papuice i kose ploe i kod usisavanja. To se postie zajednikom pritisnom ploom koja istovremeno pritiska papuice svih klipova.

32

2.3 KUGLASTI ZGLOBOVI Kod hidrostatskih strojeva s aksijalno smjetenim klipovima i nagnutim cilindarskim blokom, obino se veza klipova s prirubnicom pogonskog vratila od moguih izvedbi prikazana je na Slici 2. 9. ostvaruje pomou klipnjae s kuglastim zglobom, ili s klipom koji zavrava s kuglastim zglobom. Jedna

Slika 2.9 Konstrukcija veze klipa i prirubnice pogonskog vratila s kuglastim zglobom U klipu 1 nalazi se gnijezdo unutarnjeg kuglastog zgloba promjera d k , koji osigurava potrebnu pokretljivost klipnjae 2 za kut = 2 K 3 o prema osi klipa. Vanjski zglob klipnjae promjera D1 f D lei u lepiranoj kuglastoj udubini prirubnice vratila 3 i to tako da joj se osigura pokretljivost unutar stoca s vrnim kutem 50 60o, odnosno 25 30o od osi klipa, ovisno o nagibu prema prirubnici. Podmazivanje kuglastog zgloba promjera D1 = 2 R1 obavlja se kroz provrt 5 koji je spojen s kanalom na klipu irine k . S obzirom da e po itavoj duini plata klipa biti priblini pad tlaka od p = p1 do p = 0 , to e na duinu izvodnice L otpasti odgovarajui manji pad tlak od p1 na p o . Prema tome, zranost izmeu klipa i cilindra na duini L ima ulogu prigunice, odnosno kapilare u predhodnom primjeru. Njena je funkcija regulirati omjer p1 / p o , a time i debljinu nosivog uljnog filma u vanjskom kuglastom zglobu.

33

Na unutarnjem je zglobu klipnjae tlak puno vei od p o to osigurava nepropusnost osobito stoga to je zglob lepiran. Tu nee biti osiguran uljni film i pravilno podmazivanje, to, s obzirom na malu pokretljivost koju ima ovaj zglob, ne moe imati tetne posljedice. Princip djelovanja podmazivanja kuglastih zglobova je isti kao i kod ravnih papuica, pa se i proraun ravnotee sile na klip i sile na zglob moe izvriti pomou izraza slinih onima za ravne papuice, uzevi u obzir da e odnos tlakova biti:

p1 L B + L po LB

(2.29)

Ovdje treba naprije razmotriti hidrostatski nosivi uljni film za kuglasti zglob s konstatnom zranou a tj. kada se sredite kuglaste udubine (gnijezda) u prirubnici i sredite kugle podudaraju.

Slika 2.10 Ravnotea sila na kuglastom hidrostatskom leaju s konstatnom debljinom uljnog filma Prema Slici 2.10 na elementarni prsten na povrini kugle s centralnim kutem i irine d promjera 2 Rk sin moe se primijeniti Hagen Poisseuillov zakon za laminarno strujanje izmeu dviju paralelnih ploa (zakrivljenost se zanemaruje, jer je Rk ff a ), koji u elementarnom obliku glasi:

dp =

12 Q dL B a3

(2.30)

Ako se za irinu B uvrsti opseg elementarnog prstena 2 R K sin , a za duinu u smjeru strujanja dL uvrsti se irina elementarnog prstena R K d , pa to uvreno u (2.30) daje:

34

dp =

6 Q d a 3 sin

(2.31)

Pritisak na elementarnom prstenu na kutu dobije se integracijom (31) od 1 do :

pp1 = 0

p=

dp = a sin = a
3 p

6 Q

6 Q
3

tan ln

1
2
(2.32)

tan

Za = o bit e p = p o , pa se protok kroz raspor dobije iz izraza (2.32):

Q=

a 3 po 1
6 ln tan tan

(2.33)

o
2

Vidi se da su izrazi (2.31), (2.32) i (2.33) vrlo su slini izrazima (2.3), (2.4), (2.5) i (2.24) pa se iz toga moe zakljuiti da ako su D1 i Do mali u odnosu na D K , tj. ako je plitko gnijezdo onda izraz (2.33) prelazi u (2.24). Ako je Do mali, a D1 se priblii D K , potrebno je raunati prema (2.33). Uvrtavanjem Q iz (2.33) u (2.32) dobije se izraz za krivulju tlaka neovisnu o , a i

Q: ln tan ln tan

1
2

p = po

ln tan ln tan

2 2
(2.34)

1
2

Za 1 = 90 o (polukugla), tj. tan

1
2

= 1 izlazi:

p = p0

ln tan ln tan

2
(2.35)

o
2

35

Kut o , odnosno promjer Do , mora kao i u (2.6), (2.7) i (2.8) itd. zadrati neku konanu makar malu vrijednost, jer bi za o = ln 0 = , pa izrazi od (2.32) do (2.35) isto kao ni (2.4) do (2.7) ne bi imali smisla. Nosivost kuglastog leaja moe se proraunati prema Slici 2.10 sumiranjem (integracijom) vertikalnih komponenti pritiska. Komponenta koja otpada na reces promjera Do = D K sin o je:

F1 = p o

Do2 = p o

2 DK sin 2 o ,

(2.36)

A dio koji otpada na kuglastu povrinu rauna se prema Slici 2. 10 integracijom:

1

F2 = cos dF2
o

(2.37)

S obzirom da je radijalna sila na elementarni prsten:

dF2 = p

2 DK sin d

(2.38)

To je uz p prema (2.34) :

F2 = p o

2 DK

1 tan ln tan

1 o
2 2

sin 2 ln

tan

1
2 d
(2.39)

tan

S obzirom da je ukupna sila na zglob:

F = F 1+ F2

(2.40)

Zbrajanje izraza (2.36) i (2.39), i nakon rjeenja integrala dobije se poznata formula Archibalda:

F = po

2 DK

cos o cos 1 ln tan

1
2

ln tan

o
2

(2.41)

36

Izraz (2.41) ima puno slinosti s izrazom (2.8) za ravne prstenaste leajeve.

PRIMJER 2. Za usporedbu s ravnim leajem potrebno je proraunati kuglasti leaj (zglob) s istim odnosom dimenzija i istim podacima kao i u primjeru 1. s kutom 1 = 90 o , tj. D1 = D K i

Do / D1 =0,6145.
Rauna se centralni reces:

sin o =
I odnos:

Do Do = = 0,6145 D K D1

o 38 o

o 2 = tan 45 = 2,91 . tan 19 o tan o 2

tan

Prema tome je ln 2,91 = 1,068 , dok je za ravni leaj odnos ln D1 / Do = ln 1,627 = 0,487 . To znai da e se prema (2.24) i (2.33) za isti p o , i a protoci kroz leaje odnositi (indeksi: kkuglasti zglob, R ravna papuica) ovako:

QK = QR

0,487 = Q R 0,456 1,068

Odnosno protok kroz kuglasti leaj (volumetriki gubici), bit e u pola manji nego kod ravnog leaja istih odnosa dimenzija. Ako se za 1 = 90 o i D1 = D K usporede izrazi (2.8) i (2.41), dobit e se za iste sile F i iste dimenzije D1 i Do , odnos potrebnih tlakova za kuglasti zglob i ravnu papuicu:

PoK p oR

2 2 ln Do 1 tan o D 1 2 = D cos o cos 1 2 ln 1 Do

p oK = 0,867. p oR

tan

to u ovom primjeru daje vrijednost:

Na osnovu ovog se moe zakljuiti da kuglasti leaji imaju prednost pred ravnima, jer je za iste dimenzije potreban manji tlak, odnosno za isti tlak bit e potrebne manje dimenzije, a osim toga i protok kroz leaj biti e znatno manji.

37

Analogno izrazu (21) za ravni leaj i za = 0 , moe se i za kuglasti leaj postaviti uvjet ravnotee u sluaju pada tlaka od p1 iznad klipa D = 2 R na p o u recesu kuglastog zgoba:

p1 D K cos o cos 1 = po D tan 1 2 ln o tan 2

Ako se uzme omjer tlakova p1 / p o = 1,019 kao u primjeru 1. potreban omjer promjera kugle i klipa iznosi.

DK = 1,38 D

D K 1,11D

To bi znailo da je za klip promjera d = 20 mm, potreban kuglasti zglob promjera

D K = 22,2 m, dok bi za isti klip iz primjera 1. bila potrebna papuica promjera D1 = 26,05 mm.
Iz ovoga se moe zakljuiti da kuglasti leaji openito omoguuju kompaktnije izvedbe hidrostatskih strojeva. Osim toga volumetriki gubici kuglastih leaja su vie nego li upola manji. Na Slici 2.11 prikazan je popreni presjek aksijalno klipnog stroja s nagnutim bubnjem, koji ima kao vezu izmeu klipova i prirubnice pogonskog vratila izvedene kuglaste zglobove.

Slika 2. 11 Primjer izvedbe hidrostatskog stroja s kuglastim zglobovima

38

3 KONTROLA TRAJNOSTI LEAJEVA

3.1 PRORAUN PROMJERA VRATILA Temeljem momenta torzije, kojeg mora prenijeti vratilo aksijalno klipnog stroja, potrebno je odrediti minimalno potrebni promjer vratila. U prvoj fazi prorauna, nisu poznati elementi pomou kojih bi se odredio moment savijanja vratila, pa se proraun provodi tako da se na temelju poznatog momenta torzije, uz odabrani materijal vratila, prorauna minimalni promjer vratila uz veliki faktor sigurnosti. Budui, da se hidrostatskim strojevima odreuju dimenzije, a proizvodni program brojnih firmi stroji na raspolaganju, ve slinost s poznatim dovoljno je za utvrditi, nisu li proraunate vrijednosti u granicama koje nude poznati proizvoai. Na temelju izraza za proraun naprezanja na torziju na vratilu:

t =
gdje je:

T t ,dop Wp

(3.1)

T - moment torzije na vratilu stroja, za pumpe je to ulazni moment kojeg dobije od

pogonskog motora, a za hidromotore je to teorijski moment kojeg hidromotor moe dati radnom stroju.

d W p = vr - polarni moment otpora presjeka vratila u mm3 16

3

t ,dop = 15K 40 N/mm2 4

odakle slijedi potreban promjer vratila:

d 3

16 T

t ,dop

Minimalni promjer vratila potrebno je nakon toga usvojiti prema standardnim promjerima vratila.

eljko Orli, Goran Orli, Osovine i vratila, Zigo, Rijeka, 2004.

39

3.2 KONTROLNI PRORAUN LEAJEVA Kontrolni proraun leaja pojednostavljen je i identian je za sve aksijalno klipne strojeve. Raen je prema preporuci FAG5. U aksijalno klipnoj pumpi samo je dio cilindara pod visokim tlakom. Pojedinane tlane sile kombiniraju se u rezultirajue optereenje, koje djeluje ekscentrino na nagibnu plou ili prirubnicu pogonskog vratila (ovisno o tipu aksijalno klipne pumpe).

Slika 3.1

PRIMJER Procijenjeni tlak stroja je p = 100 bara, maksimalna brzina vrtnje nmax = 3000 min-1, radna brzina vrtnje n = 1800 min-1, promjer klipa d = 20 mm, diobeni promjer u cilindarskom bloku D = 59 mm, nagib cilindarskog bloka ili kose ploe = 25 0 , broj klipova z = 7 , udaljenost izmeu linije optereenja i osi rotacije (procjena) e = 19,3 mm. Izbor leajeva Kod relativne velike brzine vrtnje vratila, leajevi H i J, moraju na sebe preuzeti reakcije iz proraunatog rezultirajueg optereenja. Ove zahtjeve mogli bi zadovoljiti kuglini leajevi: u uleitenju H leaj tip FAG 6208, a u uleitenju J dva kuglina leaja tip FAG 7209B.UA u tandem kombinaciji (vidi Sliku 3.2).

..The Design of Rolling Bearings Mountings, FAG, Publ. No. WL 00 200/3 EA

40

Slika 3.2 Primjer ugradnje leajeva na vratilu aksijalno klipne pumpe s nagnutom ploom

Slika 3.3 Primjer ugradnje leajeva za aksijalno klipnu pumpu s nagnutim bubnjem

41

Dimenzioniranje leajeva

Slika 3.4 Pretpostavljajuu da je polovica klipova optereena, biti e ukupna sila tlaka:

FK =

z d 2 20 2 = 3,5 10 = 11 kN p 4 2 4

(3.1)

Za odreivanje optereenja na leajeve, sila FK rastavlja se na dvije komponente. Tangencijalna komponenta:

FKt = FK sin = 11 sin 25o = 4,65 kN

Aksijalna sila:

(3.2)

FKa = FK cos = 11 cos 250 = 9,97 kN

Ove dvije komponente sila na klipu, proizvode radijalno optereenje na leajeve. Leaj na poloaju J:

(3.3)

FJx =

FKa e 9,97 19,3 = = 2,14 kN l 90

(3.4)

FJy =

FKt (l + t ) 4,65 (90 + 10 ) = = 5,17 kN l 90

(3.5)

2 2 FrJ = FJx + FJy = 2,14 2 + 5,17 2 = 5,59 kN

(3.6)

42

Pored radijalnog optereenja FrJ leaj je na poloaju J izloen i djelovanju aksijalne komponente sile na klipovima, pa je:

FaJ = FKa = 9,97 kN

(3.7)

Ekvivalentno dinamiko optereenje leaja dobije se temeljem odnosa:

Fa 9,97 = f 1,14 pa je X = 0,35 i Y = 0,57 Fr 5,59 P = 0,35 FrJ + 0,57 FaJ = 0,35 5,59 + 0,57 9,97 = 7,64 kN
Za C = 72 kN i f n = 0,265 ( za n = 1800 min-1), indeks dinamikog naprezanja jest:

(3.8)

fL =

C 72 fn = 0,265 = 2,5 P 7,64

(3.9)

dinamika je nosivost jednog leaja. Leaj na poloaju H:

para leajeva uzeta kao dvostruka vrijednost dinamike nosivosti

FHx =

FKa e 9,97 19,3 = = 2,14 kN l 90 FKt t 4,65 10 = = 0,52 kN l 90

(3.10)

FHy =

(3.11)

2 2 FrH = FHx + FHy = 2,14 2 + 0,52 2 = 2,2 kN

(3.12)

Ekvivalentno dinamiko optereenje za odabrani tip kuglinog leaja jest:

P = FrH = 2,2 kN

(3.13)

Za

C = 29 kN i f n = 0,265 ( za n = 1800 min-1), indeks dinamikog naprezanja jest:

43

fL =

C 29 fn = 0,265 = 3,49 P 2,2

(3.14)

Preporueni indeksi f L za aksijalno klipne strojeve su od 1 do 2,5. Prema tome odabrani leaji zadovoljavaju.

44