XVIII.

Simpozij Teorija i praksa brodogradnje

Morska tehnologija i zatita okolia:

ISKORITAVANJE ENERGIJE OCEANA I MORA

Brodosplit Brodogradilite d.o.o. mr. sc. Nenad Vitalji , dipl. in.
Pula, 15.- 18. listopada 2008.
1

UVOD

DANAS POZNATE TEHNOLOGIJE (PREMA RAZVIJENOSTI):

thermal energy conversion) Energija plime i oseke (morske struje) Energija valova Energija plime i oseke (razlika nivoa)

Biomasa oceana Energija osmoze (razlika saliniteta) Toplinska energija oceana (OTEC-ocean

OTEC

t min 20C Equi.=1000m dubine Izme u paralela 25 i 32 Rankinov ciklus (otv. i zatv.)

PLIMA I OSEKA

RAZLIKA NIVOA Starijeg datuma h min 5m Iskoristivo 2% potencijala

MORSKE STRUJE Od 1990-tih

ENERGIJA VALOVA

karakteristi!ni na!ini iskoritavanja:

Osciliraju$i vodeni stupac OWC- Oscillating wather columns

Preljevni na!in

Podizni na!in

Zakretni na!in

ENERGIJA VALOVA

spec. snaga vala: 70 - 25 10 KW/m duine vala OBALNA PLI&INSKA PU&INSKA POSTROJENJA

OTEC

 1979. Havaji CC-OTEC 50KW prvo postrojenje

2006. Saga University

Japan DOWE 1MW (deep ocean water applications)

9

PLIMA I OSEKA

10

PLIMA I OSEKA - RAZLIKA NIVOA

La Rance sjeverna obala Francuske Sagra eno 1966.g. 240 MW

11

PLIMA I OSEKA - MORSKE STRUJE KOBOLD Mesina Italija 2002.g. 80 kW

BLUE CONCEPT Kvaslund Norveka 2002.g. 300 kW

12

PLIMA I OSEKA - MORSKE STRUJE

OPEN HYDRO Irski projekt EMEC Orkney (kot.) 2004.g. 150 kW

SEAFLOW Devon UK 2003. g. 300 Kw SEAGEN II faza SEAFLOW 2007. g. 500 kW pomaknut rok PLAN farma 10 MW
13

ENERGIJA VALOVA

14

ENERGIJA VALOVA DUOBALNA POSTROJENJA

TAPCHAN Tofesfallen Norveka 1985. g. pokusno postrojenje

SAKATA OWC Japan 1988.g. 60 kW

15

ENERGIJA VALOVA DUOBALNA POSTROJENJA

LIMPET o. Isliy kotska 2000. g. 500 Kw dvije kontrarotiraju e turbine

ENERGOTECH OWC Port Kembla Austr. 2004. g. 500 kW zakretne lopatice Komercijalizacija
16

ENERGIJA VALOVA DUOBALNA POSTROJENJA

PICO OWC Azori Portugal od 1995. g. 2004. g. 400 kW
ventil ko#nica zakretna krilca

Komercijalizacija Porto (Portugal)

17

ENERGIJA VALOVA PLI%INSKA POSTROJENJA

1. OSPREY OWC
kotska 1995.g. 2 MW

2. MIGHTY WHALE
1 2 OWC Japan 1998. g. 110 Kw

3. WAVE ENERGY POINT ABSORBER

Gr#ka 2002. g. hidro pumpa 2-3kW/jedinici

4. WAVE ROLLER
3 4

Finska 1999. g. hidro pumpa 13kW/jedinici 18

ENERGIJA VALOVA PU%INSKA POSTROJENJA

AQUA BUOY Irska 2006. g. crijevna pumpa 80-250 kW/ jedinici Makah park 1MW

McCABE PUMPA Irska od 1990. g. 2004. g. ob. Kilbaha 400 kW -el. energija hidro pumpa -ili pitka voda reverz. osmoza
19

ENERGIJA VALOVA PU%INSKA POSTROJENJA

PELAMIS kotska od 1998. g. hidrauli#ka pumpa 750 kW/ jedinici komercijalno u Portugalu farma 2,25 MW Priprema:
Orkney 3MW Obala Kornwalla 5MW

AWS Portugal od 1993. g. 2004. g. 2MW pok. postr. ispred Portugala

Priprema:

-2009. g. predkomercijalno postrojenje

20

ENERGIJA VALOVA PU%INSKA POSTROJENJA

OPT WEC USA 1997. g. pametni sustav linearni generator 40 kW/ jedinici Havai od 2004 polje 1 MW Cilj:

US vojne baze po svijetu

WAVEBOB UK 2006. g. hidrauli#ki pogonsinhroni elektro generatori Galwey Bay Irska Prototip 500kW
21

ENERGIJA VALOVA PU%INSKA POSTROJENJA

OE BUOY Irska 2002. g. OWC postrojenje 2006. g. Galway Bay 500kW Azori 400kW

WAVE DRAGON Danska 2003. g. TAPCHAN U toku: Cilj:

2008. g. 7 MW 2013. g. 70MW

22

ZAKLJU&AK

23

ZAKLJU%AK PREGLED RAZVOJNIH PROJEKATA

24

ZAKLJU%AK RESURSI
Oblici energije Plima i oseka (razlika nivoa) Valovi Plima i oseka (morske struje) OTEC toplinski gradijent OTEC razlika saliniteta Procjena glob. resursa TWh/god 300+ 80.000 800+ 10.000 2.000 Postoje!a glob. proizvodnja struje TWh/god

93.100

17.400

Studija EU komisije: 48 TWh/god; 12.500 MW (inst. snage) 106 lokacija ciljana primjena 2010-2020. g.

25

ZAKLJU%AK TEHNOLOGIJA

Od 1999. g. europska tematska mrea za energiju valova; rijeava znanstvene, tehnoloke i ekonomske aspekte kroz:
projekte radionice
(AEA Technology plc.(koordinator), United Kingdom; University College Cork, Ireland; Ramboll, Denmark ; SPoK ApS, Denmark; INETI, Portugal; Chalmers University, Sweden; Teamwork Technology, the Netherlands; Centre for Renewable Energy Sources, Greece; Ponte di Archimede nello Stretto di Messina SpA, Italy; Edinburgh University, United Kingdom; Instituto Superior Tecnico, Portugal; Ecole Centrale de Nantes, France; ESB International, Ireland; Hammarlund Konsult, Sweden)

26

ZAKLJU%AK HRVATSKA BRODOGRADNJA

Projektiranje i izrada zahtjeva primjenu offshore tehnologije i tehnologiju gradnje brodova, koja postoji u hrvatskim brodogradilitima.

27

HVALA NA PANJI

28