Dr. sc. Zivko Vukovié, dipl. ing. grad., in hog fakulta OSNOVE HIDROTEHNIKE PRVI DIO Prva knjiga AKVAMARINE ZAGREMhadith: AKVABPARINE dn 4 000 Zagreb, oqemor prac 2 Recetagnti: Dr. Se Oxon Bonacci. plane 2 cn Objstivunje og sewlinog udébenika adobrio je Odor za zmanvveno Sveuilita u Zagreb rjeeniem broj O2-54311-1904 od 15. sypnja 1994. god. (Svein senat Shelia u Ose ado Boj 310-1794. od 12. srpnja 1996 go. Kopiranje distribuiranje ave knyige il njenihdijetova y bilo kojem oblikw i sredstvima nije dezvoljeno bez pismene dozvole nakladnika. Sva autorska prava si Dr. se. Neven Kup, su poalania Dr. Jone Maraié. su posted Dr su. Zethn Bante, ick 2, Drew Ses Peat su onli varieas Hunts Aiubp. pp te: suave r ERMES IDAVASTVO dae. 41-000 Zagreb, Grikinievs 2 © Copscight ny ARVAMARINE, 1994 pridréanat CHP - Kutlosiacj w public Nakita svenska, 2agre UK S56075.8) SHES075 8) VUKOVIC. Zivke ‘nome Hideoteike Zick Voki. = ageeh ° Akvamaring, 1984-36. 230 om (Udthonies Sveuiints « Zagtebu) (Ushers Seva Josip Jun Stes Osijek ISBN 959-96263-0-7 (tina Dio | 1998, 296 Kj 1: Voi, bidvolgi. Wide 27F slut Kacalo ISBN 953-96263-1-5 (io 1, ka) ve100118 tio sm dae stam koe, 2d pduzim po slab so sna ‘sin, Rajat ananont cha a Sere (8 Mactan Seda lao prises inane od Koji Seka zname sve Zou se Sc Kada, Gales a, Kate. Po kau jena | Tho (8. Dortesey Svaki se ienjeskipralem oe eS Rak Prvi korak, uutavanje problema ten svar urea Dru rah. deivanje problema relma njezevog-dagaraimy | uk trpoeg stay “Teci korak.retavanje proba ‘ano pane eke | wremens Najete greite 1 postal javtaie seu drygom koraku unePREDGOVOR (Ova je wdbheik nave dijelom nastuo prema preg lina drdim na Gradevinskown taku u Zaye i koja identi predmeta vet iz Saiv?a) muterije vdabran je tako da wien moe polit kan zavkrudena celina 2a vetine hiro pred a VEstupaye ohrazoanja a gradevinskin fakulta kaa goes Takuitetima koji u svyim nasaveie programinnsinajy i hiuchwtke sadrje, Takeder we (oveten) manu nadopune elaeik Ge ra geadevinski Fakuitinn mci Kos | sealent VEL stupoja brains, [Nadat se da Ge zhog swe koncepiie wa Lajigypreatnja i dein trun) literature samo 1 Wieogradevinsko sac! wee | w sri djlatnimo ope ji ilodena sue trea plana ie Bueeshnike (oa, roi Hidealikay (jee wsvaanje predowjet aa pracenje materi koja Ge use w naednin kama ‘esti napa vill je a Sada, prinjenjen ew avis indivi natin lagna kj je Disupacij za velku vetinystodensta "Take se maja da i apart upvc svete oe Tako bi elaganj lat rgumlivi | laksa ruse ee pana catia broje jeer rina ku tari ilageny materi, ai ukesaje na resupak resavanya praktsnihproblenia pari hrvncnike Gee ied sw raters ecenzemi de. ©. Rona J. N. Kus. J. Marui, 1h 7, Paseu de Petras ma veh Kors suestiane i pine Taker mi je vgona duénost zal se na pom koja su mi pro Koege ing. R. ie, pb ompjatesy bra tekst, te ng. M. Habiune | stunt P. Brice na tehnbo pre Posehn zavljyjem spnovina bez ie sslinanciranja ovaj udthenik vjerojaton ne bi nha io wbjatien Dadonamjerne prnjedhe Gates print és zealot, Zagreb. uj 1994, 2. VukowieSADREAS 1 uvop ' 1.1, DEFINICWA. ZNACAI, CILJ 1 ZADACI HIDROTEHNIKE ' £2, YoDOPRIVREDA 1.2.1, Von sure 2 Vedopriveedna tenia 4. Vedopriveedn posta 4, Vealoprivrna pdr. Vonkyprveedne rane 1-24-23 Un vo vo i opi 1.2.5, Voprisred ssa 124-2. onary sen 12.44 Oman echelon 1.2.6. Zakoroki props drawers zat voda } vodeck 126-3 vegeta hy peau dorele PROLOGUA 19 21 uvoD, 19 2.L1, Denki alc role 19 212. idole ektos 2.13. Veal bias 1A, Miro staZivko Vokovie: OSNOVE HIDROTEHNIKE. UDROMETEOROLOGUA 1, Atmos 2. Zeatenje 3. Tak zraka ‘4 Tempera 5. Vininst2ake 6. Vjear 7. spaivanje # Oborine 222-7 mre oi 3. Pal sivas 213.8 Vins ol wiv 23.5 Gustea rijtne mete 2.36, Genloi eines 2.87, Ono 238, Vepeuciia 23.9. Ujoea) uso rade PROCES! (1 SLIVK! 2.5.1. Evapacinspiiciia 2.42. Upianie 2.43. Powrinai procesi 23-1 seep 248-4. Borinage 24.4. Poapovesinsk proces, 2.4.3, Proces w ijenom kori 246: Ofeeanie RUA Sut, Nudrometrske ajerena % ” 2» 30 3 3 55 39 a SADRZAD " 281-5 ae ns 95 251. Mee pale one 100 01 tor S201 Ngo: hoe to 2S ke ton 253.1 kena 107 352-3 twnmmsiamae 10. 2.5.3. Mec hdr staica m x STATISTICKA OBRADA HIDROLOSKIH PODATAKA 2.6.1. Osmovnipujmov define 2.62. Empirista saat 2.633 Teoisha radi vero 2.64. Pourano adobige, Risk 2.6.8. lar ayjerodavn raze versace 2.66, RegresipAt | korelejhi run u hide 2.6.7 Stutsni process cuvate 2. moawuaga iss 31. evoo bss S19 tn iit irae i 3.2 oame alent ue ee is arpa] bs AA suokomenanins 12 3 ttt ‘S So ieee to Stance ra 3.22. nee pie i eas 's a Pe 323. thubatwnt te 230 copes reaZivks Vukewié OSNOVE HIDROTEHNIKE 5, STRUJANJE POD TLAKOM “3.3.1. Ustaljeno strujaje 2371 Unalemsanp veins 334-1 thew mace 3.3.2, Newsaljens seoanje 2221, Nowubenon cern [STRIDATUE SA SLOBODNOM POVRSINOM . Speci enrgija presi. Miro. rin sie strane 34.2 Ustaljen styjanje 24.2.3 ajo ama ue putin Ks 44.3, Neustalleno srujaje 5.5, STECANJE PREKO PRELIEVA 1 ISPOD ZAPORNICA, 45.1 lagen prekopreljera 2151 jee pd Soc es 351-2 Ijecage peor: aki pu nce ag v= 351-3. became photon roi pe ° 3.5.2 Ijecanie pod zapornicn 382-1. Raton ane apie 352.2 Paoptm ee mpd in 3.6, HIDRAULICKI SKOK, SPAJANIE VODNIM RAZINA 36.1. Hideaki shok 3a} Sgmae dtine 31.2 Vin sai aig 36.2. Spjane wad raring 417. STRUIANIE PODZEMNE VODE 3.2.1, Osment pum peepavke 3.7.2, Zakon laminar prciedvanja 473 Steujune prdeerne ve prema varahvatina 3231 Sng pba pro eri 373-2 soy: plvense ve pros ram 38, FIZIKALNO MODELIRANIE 3.8.1. Fae fikalnog modeliranja 3.82. Unt siénort KAZALO IMENA KAZM.0 VoNMOWA PRILOZE (PRILOG - Lvadak zakonitih myth edie; PRILOG Wt - Mody diagram) wer 18 81 t 196, 196 204 205 205 rae 208 as 215 28 205‘Uomo soe potanasn wad uo se re ui die, | at ted i en pn spn hie pie seine gt pea armors proms pan rasa, hed on ek Pe pl ea ims aa kr i rcs ry aay ar ‘sao vedo pi. pcdom saptee se ranpneder neh Meee ‘oa vas are vst was tas pe ota ve opine cobeas , screens rarer Razvo] | promadane cilizacija blo Jew direkina} vezi s pravlnaséy i ‘mudrotéu korSienjaeltovog vodnog hogastva. (ON Manat Wier Reumrces Series. 26, 1966) 1. UVOD 1.1, DEFINICIIA, ZNACAS, CILI 1 ZADACI HIDROTEHNIKE Widrotehnika je caanuvena discipting Soja preuiava rhnicke aspette (a) Koster wa, () zasttodSermogdjeovanja vod) zatite vada Po sao nuzivy drone nati vehnike povenany& vodom, Tu su sve one tebe delta oj se ermguduye kortene ves, za8tta al vola| zatta samih vida Na taza brane ojeotalenen etek seme salto ir ehnikit rerio gave ei Poston yemenski raxpored Kolin kvalitet ve, diktian pte usjtima, ce greta Potrchama Goveks (hud a Midroichnike sc leds u tema} vast vee ki uvjeta Geko Avot, Sto se mde ea kro lide rl pepomate sna (1 Yaa je edn ot sno maak, asso poseiania danatnih obi tena mu Zen Maa waters win peat, named se kas nti capo sek cazgovor« ve pave te ‘menue, jt je parse va vejejivanye vrydnt We Upeave 8 I, sve ann) komt (2) Yaa se patie ik jena od onmova 2a mnoge aksivmasiCjeka kuna on hors sa i ute akin vezane ma sd luz ise ome rata nastunie de je sna ofc nat, ai je yu pwceb no navel. badd dae toma ena ed poate 24ecenjoranfevnjedonns vere i moguénent Covi mug deka, (3) Yoda se motci u privadi, Ove Je spwznaja prvensvens zane sa sialists mguéness “adavoljavans spomenet via tain Gngekenih poche rca ume, maf sez tt daje2natay hid oehnikewyjetovan ons uj prema svete ole od Kojh sus aspekia njegovin interes, aba (a) vie necamienina va namin, (6) fe prin resurs oj prakici Suzi w svim proievednim proces kao srw fliZavk Vakuwse OSNOVE HIDROTEUNIKE lave 1 VOD s ra. 4 ssa ji redinetra, (eh “tafe acorna tour koja ugrotava cea iwi soln, Rai tg je Boek stale prinades rh eergiy kak gradi alvin 7stie sestave (a exe ge ajruspvstnenicn va sein ccnp ks vasclava vine veut: -jeice tabi esurs hj meprekidn pic ki it ides jew patch pst etna hate lamin ada econ, bike sale wij sii hati Pad pojmnim sag se7ima paawumiess se yveukupan damian promjena Avant saith sina vast iba iho ese sn (De su va lia sang rein (1 neupeasian piel pte Kobi 5 aneopgenin aecajom (2) upraiin’(pstedstvorn shun. tera. Osmovn il ngunizrami ricki delat sadn jew mason dase Fs neupranonsh dai ret Se pie prijedeu upraine sane reine. S aspekts hidretebnie, anion vadoprvteds, & domi aitite va pn su Aju doe peasants vedo {ay hitost nina {heared inion, (2) Bites inion, kao ckolks tater, je nsjmanjtprotok v wakwoku kui se tee sahno ipsa akumolaia (eteneijay da i se satuvale Bite « wate kas Dtops OD je AinamiGha Kategoria wesan sar? wplenos kha u wd potrbng 24 Fee ices () Vadoprisyedn miniouen, ka eadeprsvedna hater, je maj protok Ki aa kevin raj tava namjenskepetrhe nw borstba, Dok prot nut w uprvliacke alate ala kan oranges, wabyprera minimum presto upewhiek aria ds ke se dlr ‘pializaciio 1 eratinin usalasaanjomciljeva nese ih wean 5 nivednth Kea vi “adaclhideotebaikeprilae iz postvlenyg ile sijenic ds je wads ka natal wersja Je detupnest se ogranienia, pre pray sia kas abr ad peg mere, Spat Pamede rai 1) jens sucioalaog, itcnamyg i enamjenbor Koritenia w sass dagen planskin okumeatina 4 a emu syplsnost | dravola2 Koren wr stg destven nae 12) susie Seto delosune teaa Yaa 18) aste wd hao venue “Time ued prea ieganja uk maar rived xm i vjdit vas, Oxo Gnjnica ruta mguenost wedenjapojma tvdopivede, kao prvraie dict pavshorg tenga ‘uprajanjaspnnetutin posrugia korSteja van asia tat dha via infra stn wala ho resus 1.2. VODOPRIVREDA ‘ Vodoprivreda je wrganizirane dielamost ma ware kojom se were (a) plang j rganrane koriienje vad resursae (0) sattit a ttn, ilosunis wed, (0) agenuraia Satna si esr) upeastange¢ ‘Skladino ove) deine move seri je hides pojam ral voprvtee- Naja stems, idol se ai teluichom stranom viloprivree, te Stiga frestavja nny Raia ame “ange seu nstvku laa vbethe viz sane pum i donne vere, act “fuse unk. sje strane, daje we itace veh shave pdraghe alopriveedne pematbe che ‘soe Gini himtehnik, 2» deage se sane deat din pmenje sae habcibe VODNE RESURS Teal pase valopeitee je vv resurs, ol je din 1 Kompunene (1) Kolisaom ve. Q. (2) alto vee. 12) pzajem wate w prosna 1 sas te era Wet aon Ove kompneite volmae resunss se none apn mgunas njexore Koriten Wotan: prtenc i. (vis pouekama 7a soo ning jens horse ukupne se megs i dctomiéms mona pare uli panei. Sse oe ata prema ki e Se 20 ale fe # or > 1) bm) detomiénih mv gust kort voy reson Hudues da bed svakog Koritenja ve nije tech jehoamaski smote dosed ajegiwu torinks guns Ririsens,wwrsishedn je uses haefijontikonitvt’ hy (Oy eth ta weak mount paris henna vn resura, tak dita 1-202 plat woh 20% ENE jeje Bsr lio edtupdh (eis) musuineai kristen vdnng reserPogtave 1. VOD 5 4 Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE Rasuujud ako, mogude je (a eedenoj razinlapstaklje) usr je bt vadprivrede sadeZana wzadae: EXE = max 204, i weina, kup So ana di se sou na rapor da se gospadarenjem vena plus masini set pr me Coit one obikeparalaih horseman a taj razvoj (npeeka} jedan drat Pri tome se ikako ne sme seins uma da rab 1.204 tra rzmtratizajedno $ ogrenienjm (Cefjama) kojima se definrajusinimalne pores pojedni parc Koisika, £™, odnsnos Ag BET 1205) Definiranje sv pacijanih Kormponenat volvieeukupnih moguénoatkoritenje va ba wvies fovea Geokupme iv podrace 1.22. VODOPRIVREDNA RIFSENJA ‘Anaize diclomignih ukupnik moguénst koitenjavoda provede se obvi wdeprivredaihrekena, koja mogu bit (1) jednonamjenska, (2) Wieramjensta, (Q) slozena (kompielsa (@).sveobuhvatn Gterain) Phito se ov inrazi vel Geto pojmmuno mijeta | neadevano koi rmetodootka distnku, inner Ge se nihova jasna (1) Jednonamjenska vadoprivredna reenja, danas sve rede prinjenivans, enue xe samo na pr sedan obik parcijlnog pencil, Najsatetljeroem: jean Keck jedan deprived St ‘Ovakay je pristup bio opravan jdino kod esteesvih faa drusivenog rare. u tarde wae ieobile (2) Viienamjensta vodoprivrednarjesenja su pistna kod sustava gdje se reSavaju vudopvivtedni problemi dviu it vise vooprivrednih grana. Posto akwo seen omogucuje kirsten sam neki ‘Vidowa pareja poten dredenog pede, ane koritenjeukupng vst pea om ne moga, a najeice ij, optimal u pope sinh drustvenih intses, (8) Sloteno wodoprisedno riefenje predtvlia eelovito | optimalis gesenje Kojim se oxtvaruje “oitterieukupnog voto potencijaa. Tim resesjem sv, prema tome, obaheavene se vadoprvredne rane (4 Sveabudiuno vedaprivedno ten (oye we Best potent peta pon) je sam ‘no slagena vodoprvrednoeefene hoje je wk panitana piialistane + adres ke plansko > uskadvanje imeresa vodoprivtede i svin oxalih korisika prostora. Kod ovog su sjcenia vodopriveedni ij, van za korteneukupaih magucnoeinckog psi, me vee ashladon, ‘3 suim stl eleva fom posto, 1.23. VODOPRIVREDNI POSTULATI Oxnwne snjerice 24 politike gospsarenja valama sadeane va w wodoprivednim prsalatima,kojs etnrajustratetkacpredeljejazaplanso | organizrann upasljanje vai eesursina Cak se ode ‘azati da tava filet vodopriveedoog panrana peal 2 sijedeih sta (1) Voda jemezamenjva tvar, Ovaj psc je saith ved ugradenw tae 1.2.05, ki siategiy 2aStte vis 1 racianalizeijo npinovon. horslenja, Zagadenem | tsipanjem vada tatie oe ‘gramtava nezamjenliv resus Vora je dobro od opsegInteresa. Ta) postu priziiz prvaga. On wed named drstvena havezu zt fracintlnog upon vans, (9) Vodama se raspolae demokratsk. Pestulat koji rola W prva va, jes & Sodama mora praia prema poehama titres Gelokupnog drtvs (4) Voda se upravijaintegralno, Ova} posulstukszuje da veprivtedasustai, koja se unratis vstama, moraju bill cjlovt u pole ila strakture | wprainj,Sukab cre pejeinih_korismiki mogu se cacrisitl samo w ovina jedinsvenn ttitanih susie ‘rganizacijom i upeatickom sms). 6) ‘Vodama se upravijastalno, Upraljunje voduma reba iti stan aja na vim retinue, kako faci planianja, tk Vy Gn eksplotacie sua (©) Vodoprivredna jedinica je sliv. Poult koi priztri tz 4 postulta, bud da svaka droga ‘ganizacaipjela, a vet mee namede snstraivn (pitch). ine ume ope ‘kaso sustavaFwsokuje bene supectinstlimede njeovih pedi dcr (7) Vodoprivreda je sloiena skcija, Siozenost vudoprivrednih akeija posrazumijeva a se ‘ptinalizacjom sustava pstzenaovolnjeKoistenje ukupnog vedo potent: bade da i eles, integranog delvanjan- podsustva vt al sume ajtovih pariah eka, st ‘candi mode ira Fly Aa on) > Fag) + Rl) + + Ren) (12.05) (8) Upotrebivavoda je proizvod (ezultat)judshog ada, Kako e via srovina sredtvozu ca jist je da jew upotreljiv ved loen jodi rad. Sto je 2agadenje vode ‘prin ean of mints, badoti da rapadivat svnje toskove njenog. proiicavanjy pechacie olan ine ‘orsncima vole, kaj su onda prinodeai lott deka vise enerpje dns reds Bi vn prnoveo devel uw upare jv sane (9) Vodoprivreda je dinamika, adeptivna kategorja. Ova) postu ukazuje Jt vedoprivredn ‘stat moraju bit osposobljeni da se talon prilagodavaiy pimjenam koje nasa ils okoins6 2ivko Vubovié OSNOVE HIDRGTEHNIKE 1 jima samima, Ros! 68. § pored postojena vige necdreenoet unuar sub sustava, oi rmoraj pesjadowal upruvfjoc stint mora se investirati u sidainjost. Tine nj een her 10) Da bi se vods mogla Koristith w buduénos ‘nga heojita sstazivanja cy vaste Kvaliete vo. la ‘aanate vdopricrednih sista (11 Vodoprisredna planicanja moraje prethoditi svi ostatim drustvenion panies Tj prstlt ohare da wedoprvredn susan maja nase zajeveu pronto pl ko Je teophoadan sa raev0) u budust (12) Upravijanje vodama je pretvaranje iformaclja u akeju. Ova} postulat prota iz Cnjenice duo Kormpietneti vjanost taburnstinformacija est valjanes vi pean jail ake ‘veopivtel koje dela wena sistemskih nendredenost 1.2.4, VODOPRIVREDA PODRUCIA. VODOPRIVREDNE GRANE, Radi jednosavnijeg sapledavanja vo slabene vapevtedne problemstike uohiajens je pale ‘vodopiviede na wadoprvrea podratje dain poljelavadoprivredninpodrutj na wodoprtvredne vane. pri emu je moguéashedeéasistematizacj, ska 12:01 VODOPRIVREDA \VoDOPRIVREDNA PODRUEIA Sika 1.2:01 Podjelt vodoprivrede lewvona su vodopriveedna podrutja keritenje | zat od vada, dok se tae podratje pojait kas Pesca pronjenaw pried viene zien) koje je prnuzrin ovjeksvojom atoosey. tas Us se c padrutje mode smatrati problemom poremecenih enna covjeks 4 prirade. Cetvro ‘vedoprivrednn podreéje je Bovey datums, prozzen dinamiijim drusveni ravojem, kare \dominaneijim postajy een maine upravjanja vadama koji se advijaja makin intitaionaliin Poglavije 1, UVOD 1 razinama i koji se itn ratio Klas upravianj, wks apne 2akonske mre koja se upravlj iavom polithom U domeni vida. ae 124-1. Koritenje voda jvodatoks (1) Opskrba stanovnigtva 1 industeje vodom. kao 5 je i slike 1.201 viljva ima prin ‘jest Kea Koristenja veda, Ova je injenica ple oanownog sist vie kav nenadomestive isoine namirice. sirvin ili sredsv 2a rad. Pri oe treba mati na um da za peje industie rie potrehno wsigurati valu koje posjedoje kvalitet pike vole, Radt se prcte2no 0 velikim sndustrisbim psroaGima Koj horse tv. ches vod (a sprane, ka rasladn tes i kas sirovinu ehnolotkim provesina). Kako veda24 ove nmjene ne mina zadavolavati trae tnarde kvalitet pitke vod. mode se direkin (bez Konzioianj) zat i wntoka,jezera deugih ievorsta Indusirshirazvijne zemlje tose rnatoe kolitine vne w insti pri Gemu se nakon urefemagnivoa raja, elmasno poten. pein primienjivat mere plane raconalcacife (2) Navednjavanjem poljoprivrednih povrina apratn rarvijene zemlje tise petronje ve w Pesizvadnom smisiy prenose na poljeprivedu. Ovdje se radl © popravlianjy vednog telima 4 Poluprivreinim zemlja prema zahjevinu 2axjnihpolvprivednih Kultura (usjeva). (31 Koristenje vodnih snaga, vainosnshidroenergetiks, pesva dobiva postu pay i prioitet, ‘udu su vende snage bowl i ekloGk (28 raz od terme ii mukleariheektana) ais energesk esos Conse upotrehim Sede neon ners. prvestveno fina gorivs, kj maj Alek edu sirowinsk upotrebn rides w hae} hemijsko} industri (4) Plovni putevi norsk i unutaray) su exergetsi iavanedo ekonomi natin transport, ra {ega su posebno razvian i stimuliran w semana koe ss edu energetsku racionalnst ugradile © Ssvujeekanomske trazvojou plik (5) Ribogojsivo we uredenim eibyacima, kau do sratedki vane proievnje hae, jedan je od ‘venma racial natin osiguratja visoko kvalitet proteina a pehrane santas (6) Bhsploatacija gradevinskog materijaa iz vodotoka,prvensiven pjeska | Sjunka ia ose ‘konomski znaéy), nario ked ive eimai geadevitkihradova ad interesa‘2a Situ drastvens Zajednicu (kan Sto su np. atoceste, Heonske rane). posebao uslajevima kad je ingradaja vit ‘bjekata u neposredno}blizini nesta eksploasee, (7) Tarizam, rekveaclja t sportovi na vodi. uz sezaobilon ekonomski interes svakog druiva, Preeti an lopment tink sos prone egal oki (8: Kod specijatnih korisnika se prveniveno eal vojnim potehemna,najeSce u smisl zajeva 28 tweeenim Kolitimama ved. So se a pestupeints (metndima) fenalaienjasveububvatnn \uoprivednng jefenjaotiyjew koncipiraytzral optimalizaiskog mela u koje figures Tejte ote, 1 kajim ce se adesima ukupnpotencial ven resursatransformirat w parcial pote pr ‘asedenim vodoprivednim granama w podria kortenja woke 1 vodoioka, zavisi 0 stunts4 2ivko VokoviéOSNOVE HIDROTEHNIKE razvijenoati pojedinog drat, of jegove rarvojne strategie i razinanjegovih pote za vodom u skip koritenja svi oxtalihpritodaih potent 1.2.42, Uredenje vod I vodotoka | zai of poplava \Vodoprivredne grane ovog podrutja tine Konpleks xy. obrambene hdrovlnite.Njihkarakterizica ‘lo bitna ekonomaka finjenicasadréanau tome da se ovim vodoprivtednim aktivnostia ne sara novo nacionalno bogatsto, vet se postojece Siti od razaranj, omogucavajusiIjudima prinvathivo ‘Sigutan fvot razvoj kr) jek, edo narijetnim sivovia, Naie, vode i vodotci sus kiberetske tat gleditafnitki sustavieja je osnovna asobinaporast, centropie tokom vremena (entopia = mjera kvamifcranjanesredenost: | neodredenostinekog, Sustava). Ova prirodn proces se dodatno pogetiava bro anupogenim aktvnostima a slvovima {arbanizacia ta Suma), to ima za posldien sve brie poportanjepeirodog vodnogretima. To se, $ jode strane. opleda Cinjenici da se vier sabrana vlikihvoda stalo smaniuje, uz povetanje ‘maksimalnih prota (atime | opasnost od pypava),dok su, s duge sane, male vode sve mane i Cjugotrajnije. to da je €ovjek psi stalno radi na uredenu slivas Vodotka. Kiberneskigledano, <4 i Govek entropijy ijtaihsustava odr2a0 ma privatjvo} ran, stalin je priuden ulagati now tenergjuu raze mjere 4 oblikeuredenja veda retina sivova, Prema tome, itavo se vodoprivrino podrutje uredenivoda i vodotoka i zatita od poplava mora tetra ao sala ai Vodeprivredne grane koje e time bave, ska 1.201, js: ( Kenerracn seria xa en ween slvr, pase chitin ra Koj se tracing cna rat uly trans veh von vate Medea enue anose Tne ene pel pours prom stiadvia nosive toc twee alee ametesj) emia, roe ae dv nk {S ploiaevolog eins slvet ain temo! cae evap ore (2) Protueroniska zttaturedenje bujia stain su kada na relativo stim slivnim povsinama, zabvadenim erociskim proesima, dolzs da razvoa bug okovakojisvojim cksesnim pojavama brulénim poplavama -uzrokujevelike sete m pojoprivrednim povtinam, promernicama i urbanim ona dv? koh puta, Takoder, cé von resim nekog buiéaog vodotokasaznainom kaise ‘anosa ima nepovoljan age} tn vodo ete nizvoinog voderoka u koji sealijeva, So ondazaijevs Drimjenu Kompleksnog uredenja vodotoka, (@) Regulacje prirodoih yodotoka i uredenje bala provode se radi ispravijnja pritodnib Larateristka | nepravilnosti na vodotoku i jegovom slivnom podria svrhu proved zatite od ‘tetnogdjlovanjavelikh voda iz vodotoka, to vece moguénostraienalnog kortenja vedotoka, so ake fefikasnijezaftte vodowcka od zagativaja, (4 Zaitta of poplava je velo 2natajnaaktimost 2a Zivot drstvenezajednice, nario povezana $ Fegulianjem vodooka, po8to je ill sredivanja tka veliih veda upravo obrana od poplava. U ‘voloprivredno} se praks zahvati 2a rata 08 poplava dijele ma (2) ative i (b) pasvne. Krier zi cu pode e ujea) th zabvata na vodai refim vodotoks, odncsno na formiranje velit vodnih Poglevje t. UVOD 9 valovs, Alinin se zakvatina (akumulacij, rence, uredenje sliva) uijete na smanjenje wok popiava, tj. na smanjenje (ublatavanje) poplavaih valova, dak se pasivim zokvarima (inom ‘ean naspina,sklajanjem stanovnilta materjalnih dobara iz podrjaugrodenihpoplavor _abranom daljnegprivtedog razvoja na ugrodenom pout) ute na smanjenjeposiedicapoplva, (5) Odvodnjavanje oborinskinvods fz urbanihsredina,zbogznatnih kolitina ih voda uvjetovanih ‘ve vidom rainom urbaniziranotpojeini djelova sia, nipotto se ne mage zaremaritu sklopu ompletsnog uredenjuzatite od vota. Prema tome, nije dovoljo zak urbane sredine sto od velkihvoda koje se razlijevaj i prirodmh vodoroka, vee je potrebao proves ‘usp odvodniy ‘orinskih va ch povetna. Ovo ukazyje ma potreu da se problem 2ative ol poplava i probs ‘odvonje oborinskih voda iz urbanihsredinaeefavaju ao dva meduzavisa problema, (6) Odvodnjavanje poljoprivrednth povrsina odnosi se na poboljanje nihovog prirodnog vodnog retima u odtedcnim godifajim randoljima, kada je prema taijevims poloprivedne proizvdnje potreno uklont via povrlinske it podzemne vote 124-3, Zatta voda Zascitavosa obuhvata abn sve ti Komponen vod resutsadefisranih izrazom 1.2.01 (1) attiu kvait, (Q) rainy koicne(racionaliacija petro), (@) rate poltajne kanpanent Pritome je moguca side sistematizaclja vodoprivredaihgrana ovog vodopriveednog podria, slika 1201 (1) Odvodnjevanje otpadaih voda tz webanih sredina predstavjazaitsa kalitcte i polotsine komponente vodnih resursa. To je mogute postici samo uz uvjet da se kuanske, indusrske | _agadene oboriaske otpadne vode fo rie sakupe | odveis kalau) do uredaja za protiseavanje (2) Protiséavanje ofpadnih yoda je postupak: koji mora obavezno wslieditprienjihovog definitivnog isputanja (Bsponianja) u prijemmik (vodotok,jezeto ili more), a samo Se u nijetkim ehisjevin prepuita da voda upije Uo, Stupanjproééavaja ovih vd dieitno ovis o Koln kvalitet vode ‘rijemnika (recipient). (3) Reguicanje (oboe ‘oda odnos se na stan esiguranje bioakog 1 vodoprivrednog minimwma, k3o 1 dodatnib vodnih Koltina potrebaih zhop.povetan}a -mopucnost da vodotok kao recipient primi orpadne vod, davolio ih razed | bavi odredeno samoprotisavanje (astopurifkac). (4) Otuvanje ekosustava (chosstema) w svim prirodnim i umjetnim akvatorjima i njhovom okoliiu mora se s najvedom paznjom uzei w bzir prom veednovanja | hora vodopeveednih "elena usvim fazama planirana, jer oni itn uefa a razvo i stanje Eovjekave ooline.Zbog tog se osnovni el svh elas straivanjauokviu vodoprivrednih projekt, da se pravovremeno uote Pozitivn’ | pegativni wens sktivnosti na vodama, e dase pronads rjelenja Kojima se potenciajy ctv’ ujecaji nd voi okolit, ato je vke moguce smanje i neuraizicaju negativns eetrT 10 Zivko Vukowié: OSNOVE HIDROTEHNIKE 1.2.44, Upravjaniet gospdarenje vodama (vim vodoprivrednim nodrucjem ohutwagene su sve mjere dugoretne vodoprivredne politike koje prerastaj okvire pj grand sustav, To su sve ane mjere koe ed organizirano dust tea Producti gespodarect vim Time se unéava kuko se w avom podeugju pretcno radi omer odoprivedne politike 1 plaicane koja i2hze iz vodoprivredne nadletmti, huduéi da zadiru u pralrgje pravang, ekondaskog t orpanizciskog angazianja jedne pravne drtave w podria upravjanje vodama ‘Ove mere zattravanjem problema vdomesi voda dobivaju sve vet ana, to je ukazala | Svjetska konfereeijaw vodama (1977), istitui da zaoravanjem kre vod, komperencie drzanih organa sodenje wodoprivredne politike posta sve Se joperatvnije, @ planirane je sve dugoratnie 1 sseobuhsarnite 1.2.5. VODOPRIVREDNI SUSTAVE U dosadajim je ielaganiima mjestimice koritentermin vodeprivredsustav, mada nije eksplicie 0.7 Ia. Sain jedan dio Sungeve enerpje dospjcva do Zemljne poweSine ka direkino zagenje,dok prestahy ‘energy (a) obi (reflestina).¢h) rasp l(c) upijaCapsorbira) axmestera i Zemina powtsina Kola primijene energie jeu Funke pride Zemljine povrsine i karakteristikaatmostere. Za acho prosjeno stanje, 42 || Sunéeveenersije se rasipaiadhij u sve, 15 [%]upije wadena pata sostali Dimi #43 [55 Suneve energie dospjeva do Zemljieepewrsine26 Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE Mjerenje odredenih karakteristksinslacje obalja se ral instrumentima, Tako se npr twajaje zratenja Sunca mjetikeiografom. a mjerene pojedinih komponenatazeacenja | irativanis brojnim instumentima pod siedetim nazivina (a) piranometar, (0) pirradiomerar.(e) pilheliometr, (6) bilancmetar, (e)abtinograf, el. U stn, ome ov se nstrumenata mjerirazika temperature lzmedu apsorpciskih tela (amne boje) ilazesi neko) komponenti zragenja i tijela (svete be) Koja ima temperatry slit temperaturizraka, (2) Zratenje povesine Zemlj je posijedicanjenog zagijavanja Sunéevim i atmosterskim zratenjem, Buel da Zemlina povrSina ima razmyjerno nisky seen terperatury (oko 14 |°Cl), njeno aratenje je dugovalno i tamno (za raziku od zatenja Sunca koje e kratkovalno i svijet), Jatina2ratenja povesine Zemle ovis Fiikaln -kemiskim svojtvima tla «esohita je vedrom nebu i fiskojsidetini vodene pare u zaku, 0 pi {G) Zratenje atmosfere je vecim djelom posjedica njenog zagijavanatamnim dugoalnim zrakama koje cxputta Zemljna povrsing i koje se apsorbiaju pri prolasku krvr zrak, a manjim dijelom kao posljdiea zagrizavanja tmosfere apsobiranim Suntevim zrakama, Ovo zragenje, kuo bitn i2vor topline 2a Zemljinu plohu, ima irazito Klimatolotko | biolosko znatenje hod niskog polozaja Sunca i na velikim zemljopisim Sirinama, 2.2.3. TLAK ZRAKA > ‘Tia raka (aumosfers tat, p, je lak stopea traka(atmosfere) na horizontalny povrSinu of 1 {en Jedinica za mjerenjeatmasferskog tlaka Je paskal, [Pa] = [N mi]. Uohitajeno je da se kao jeiniea Keorite bar, bar, i milibari [mb ej je meduednoss paskalom: 1 thar] = 1 000 {mb ~ 10° {Pa} = 10° kPa} 2.201) U indenjerskim se proratunima najéeiée uzima vejednostamosferskog tla, p, = 1 (bar. Ova ak ~zeuka naziva se aormalni atmosfersh lak. Odgovara laka vodenog stupca vsine A= 1 [mn Za) mjerenje takazaka pojedinaénim ogitavanjima kori ‘arometar | (b)aneroid se (a) 2ivin (0) iin barometar ali na prieipy odedivan sine type Bive Koj dr ravnoe2u supe 2saka isog poprtnog peseka 5 vsinom do gone grace smnenere. Saxo se of saklee cet w Kojo} je pun pook (solu vata), dine 90 fen urnjeneu psu sa vam. Verto axa Temeda pose five w cei poveSine Zn w psu predate barometers lak. (lb) Aneroid je instrument ii gland do (senaor) predstvlja hermesichtzavorena kutja od valovitog, lima iz koe je djelomiéno il pospuno odstranjen zea (patak). Kako se mijenja atmuserski ta, tke ‘se pomitu stijenke kutije, Ove se pomicanje prenosina polugu (pokazivat), odakle se proved aitanje (l) Mjerenje tka oraka neprekidnim (ontinuiranim biljetenjem (eapisom, busenjem) na papienaty aku iki elektronskim memoriranjem (wfunkeiji vremena) aba se borografom koji je izraden na principyanevoid, Poglav2, HIDROLOGUA n 2.2.4, TEMPERATURA Temperarara, 1. Je toplinsko stanje nekog ie izrateno v stupnjevima, 1 hidrometeorologii suo interes (1) temperatura zraka, (2) temperaara ta, (8) temperatura vode (1) Temperatura zraka je pod bitsim ujecajem Suneve raja, Prete dio topline koja nl 3 stsferski process pistes Zemfjne pone, ma do dapsone Suneve eerie W Mjerenye wmperaure aks pojedinacnim ocitavanjima provalise ermometrom, najteXee u Celaljusevim stupnjevima, [°C staénatéu do 1/10 [°C Nanatin mete sna mies arise) ait! hn termomtar (mat si, (malin snnemonerar (rina hol emma tt) iad pane Kod pojdinatnog snevaog, olavana temperature 2raka,njen prose ili srednja wiednos, steeper ie prosick il sredaja wijedost, 71°C), 7 25 (Ty + Ty + 20s) 220) see indeksi canatuju termine ottavanja temperature (7.00, 14.00 {21.00 th) i Mjcremfe tmpertuc tka neprekidnim biljetensem sbwase termografom. ! ’ » lwstrumenti za mjerenie temperature zraka smjettaju se y metcorolofkim zaklonima, na 2 jm) ienad Poetine tha, slik 2.202. Time su eliminirani nepovoljni uijecaji insolacje. vjetrova | obucina na ‘instrument. a vakon su izgradeni taka di «mogueyj salou eikulcju araka fovena Morea fo Pops irra w vem 0b ante ent rate, Risen Peter arc Sika 2.202 Metencoloii zaklon, [02]2s ‘ivko Vukuvié OSNOVE HIDROTEHNIKE [Na slic 2.2-08 prikazan je dijagram karakteristienih temperatura 2raka na meteorlokim stanicana Zagreb (Get) i Sibenik See nT RP Slika 22:03, Karakteristiéne mesedne i goliije temperature zraks na meteoreleskion Zagreb (1951 Xo 1980) i Sibenik (1954 do 1982), [02] 4. pesca mess enpenos. °C 7, = ses patent °C Tne minais ject vmerr CL. Ta, shonin jens pti, FC tv temperatura zak edaosnog myesea, a prsjetna goin temperatura 2raks kao aritmeticka sedina prosjetnih mjeseénih temperatura 2raka odnusne godine. Visegulisji prasjek (Unevne, mjesetne, zodinje) temperature zraka dobije se kat arioneigka steina preisenih (dnevmih. mjeseenh, Prosjetna mjeseéna temperatura zraka odreduju se kas artmetitka sredina prosieenit {dinih) temperatura zraka za vegoiine eandoblje promatrania U sisim stojevima atmostere temperatura 2a se mjetd pomnu rutin smd, tako da se ra = ‘lj. Koy emia signale preporcingane tempera, podine w atmesfery pomeey baka apunjenag heli vik, 42) Temperatura ta je vaban element tplicn bance tai prigemog zraéme Soja Mjeri se pajedinatnim o¢iiavan{i me pomodu geotermometra wa standardnin, uibinama od 0.2, 5, 10, 20, 30. $0 {00 fem] ispad zene powrsine. slike 2.2208, Amplitdne “kchonje temperature smanjuje ses dubinesn slajeva ta. pe emu je maglaten ujeca vegetal. Sika (04 Koljensstsgevtesmnometa, [021 Poslalie 2, HIROLOGUA » (3) Temperatura vode u tieci maekde se mjeri pajedinatnim o¢itavanjima (Gedo dnevno) obiénim termometron. Mjerenje se peovodi u seni jeg tok. 4 termometor leche deat vill 3d 8 imi od pojmom vata crak padrazumijeva se sade) valene pate w 2k, “Zoacaj wodene pare w zraku je ne samo abog njene loge ks! foemiranjaublaka i ohorina. neyo tw injenei da apsorbieaznatajn dio dugavalne Zemin roduc, cine se regula jadinaisipaie topline xt Zemije Moguti sad] vlage w zraku iravin ovis temperaut i taku taka. Za2rak se ka Us ye cae {sanurirun) widenom paren abo sadréi maksimaln Koliing vrs pare koji ie prin i dat remperazui i lak Visit aka je uote err pom sien pt pojmova (1) apsottnavtadnost 2 retain vlaaunt (3) deficit vain Hi dees zasienosti, — 18) tuk vadene pare, (5) ka rake i eosite ~(1 Apsoluina vlainost predstavja masu vodene pare w | [n 2taks, Do nese velfine dla eine 1 labeearjskinuyjetima ~ 2) Relativna vlaznost vznacava stypanj zasibeont aroha vod parm. To je adios svatne Aolitine lage u zraku i Kolitine kaj odgowara asiéemnn crak pr se temperatut 151 Deficit vlaznosti predstavlja manjak vodene pare w aay dn ajegovng vasgenja, Povecaniem setcita vast ase ogni paiva, (4) Tak vodene pave je znscjan indkatirvlainesti rake i mer sew fb. Za svabi tak 2raka | ‘enperaturu posit maksinains vrifednn ak voene pare koi nazivam ak zaicena, Lena te ‘rjednost aka, ukoliko je temperatera sped 0 [*Cl, woe pra par y wekuce Chonda) {sr stanje (ublimaci (5 Totka rose je eimperatra pei kojo) masa nesaturiranng zraku posta sige kaa se Bal pi koacantnom Waku. Ukolko se zrak i mada Wadi, delat do kondezacije walene pare id pave Myerenje sabriaja vise u aster sbavjase (I) pojedinacnim ovisavanjima \\ pomadu (a psirametca i (b) higrometra al) weprekidaim biljetenjem ponte higrograta ar Pritometar sika 22:08, se sascji el subg | vleanog termonnera. Suing mete mjerene30 ‘ivko Vokovié OSNOVE HIDROTEHNIKE sastoji se u otitavanju temperatume raalike na suom 4 vlagnom termometru, Naime, vlan je ‘ermometar puvezan $ posudom w kojoj se nalar dstirana voda koja isparuj, pri Gem dotazi do disipaije toplinske energie, Sto se repistira mokrim termomsetrom. Subi termometar meri start temperatuny 21aka, Korittenem tv, psitromerrijke formule adtedi se tak vodene pare, 2 postedstvom njega i vladnost Slika2.2:05 Augustov psiheometar, (02) 1 ssbicrmonetar:2 ok emomea: 3 pul Mu psu vader: Salk Princip mjerenja vlabnosti zraka pomoéu (Ib) higrometra i (I) higrografavemeljen je na pragenjy Promjene duljine visi Kose werokovane promjenom viaznosti zak 2.2.6, VIETAR Vetar je horizontana komponenca2ratnog strana uzrokovanog nejednolikom raspodjelom zragnog tlaka, To je vektorska velitina koja ima smjer i abina, ednasno bei, ‘Veta ima temeljnu vloguu procesima isparivanja i transpotavlage, odnosno nastanka oborina (Osnovniparametr koji karakterizica vet jesu (1 snjer, 2) jatina edinosno breina G) raja, (1) Smjer vietra se anjeri na osam il Sesnaestto8aka kompasa i ierazava w stupnjevim sjevera, W. Po smjerom vetra podrazumijeva se pravac iz kojega vjetar pose, Npr juan velar je ‘eta Koj pse s juga prema sjeveru (2) Jadina, odnosno brzina votra su dva parameta ist kval ivnog obiljeja vjtra (2) Pridnena jana vjetra se arta prema Beavfortove jestvci od 0 do 12 bofora, tablica 2.2: Dobie se na ost motrenja prem popratim pojavama vjetra na okolinu (ape. teperenie Hea, Pogiasje 2 MIDROLOGIES u ovine pean na deveew, Gupanje drvea 1), take da je adredivanje jane Weta znann podiaéns Sujets proj mtr ll aesaraeme pai Mieri ve) pajedinacnim acitavanjime powats anemometra(s proper ih senicom) iM wep rekidaim bitjesens em pommeu anemagrafa, slike? 206 Tnxctuvent ot tpa uu prineipa apskelcainedajn a pokavivanje ster setra~seralion tetokacnm, “OFS “th } Slik 2.2206 Prjemn di univerzatnog Pesos a at [02] Uataah in jew meron anemone ano se ma pak red saan brn wer je « diven kaw pases ciljedaestpojeinaeaih weitanja brine seta unuti edo sata. Pre hive ancinapesvun es healt er pruraje sana os peinim erijednwstima Brine vet ire slain ves 4 una mais stemenshi jeinca va jl si tape ea sve nck ‘av jsavanie odreenh wradevinki problema mw bia iuzetne Sant2 Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE. (@) Trajanje vetra odredonejatine, odnosno breine, mjeri se u minutama [min] i satima,(h a indenjersku je praksu uobijeno graficko prikazivanje karakteristikavjtra pomotu rate vjetrowa. Natelno se moguprikazati dva ipa ruze vjetroa: (2) rida ueesalost puhunfa vetrova po sietovin, slika 2.2074), Mo je primjerenie wurisickie nego exbiljiim indenjerskim potreharn, © (9) rtd eaialoa azine ili reine puhanja vetova, takoder po smjesoviea, slka 2.20710), U oba sluts bro) ucestalesti vjtrova po svim smjerovima ukljuyjut isin, mora bit 100 [1 Rute vjetrova se mogu definirat za razlitta azdoblj,rako da mozemo imat goditnju, sezonsku (ope jeseasku, zimsku, projet) il mjesetna raza vjetrova. Karakteristke yjetraprikizane rutom vito Su npr. 6d posebnog interesau pemorskojhidrogenict, mada se i amo ajihova prinjena ne mae u Dospunesti generaliziai jer je 24 pojeine probleme (npr. valne prognoze) petro raspolagatts ‘poipunim irjaniina pojedinaih vjetrowa odredenejavine (brine, Swe nermoguee taklvi i wuhe ‘jetova koja se doje osrednjavanjem svih podatakao vjetra (na usnovi koji Je proratunsta. 2.2.7. ISPARIVANIE Asparivanje je proces prijelara vode u eumosfera u obliku vodene pare sa stobodne wane povssine (oceania, mora, jezera eka) sa i Piljnog pokriva, ‘To je direkt’ i jedinigubitak w bilansranju vode (v dudem razdobl) koja pane tance Procesisparivanjs taj sve dok post: (ier wage, (i) gradijen taka vodene pare (i2medu povtSine s koje se odvija proces iparivana i armoner). Gil) vor energife (Sunce, to. zFak, vous. [Na invenzite isparivanjaujeés bvojn nie, kao mp. temperatura zak, cemperatura ve, keliina age uzaku, vjetar, intenzite insolacje,stmosterski Poglalje 2 HIDROLOGHA 3 UznavedeneCinioce azn ulogu imu i csobine granite povrSines koje se provodieparivanie, ako {a alikujemo slijedete teh este isparvani: V1) eruporciia, E.koja predtavg raster ode w almosferu sa slohudne vodne povetine,s goog sla 1s vod koja se malar na vegeta ili deugim peedmetima u oko, 2) transpirat T, koja predsalia sparsanjekeve por (ovare) ma vanjshom sj stan Ha, 1, brow vegetal, (3) exupenvanspiracia, EP. koja predstavlja uzajanno Uogadanje evaporacie i ranspiraciie(E + D. Za proratun evapotranspitacije uvedeni su oj (a) mogu¢e evapotranspiracie (pacenejane evaparanspiracie), PET. (@)_ swatne evapotranspiracie (rene ii aktwalne evapatranspiraie. ET, (2) Moguia evaporranspiractia (Thorhweite, 1944), je evaputranspiracja koja ve dogads prespastavkom da Koligina vode 2a isparivanje nije agraniéena. Pal tim uyjetina PET jedino oso -meteorolatkim Giniocima kos su prostarao i veemenski promjenlv apoio da sew americhoj tera (pr. J04)) moguéa evapesranspiracia Ces nazivakonzumne prarcha (engl. consumptive use) Pa in se pom poxrazumaieva koigin vod utroena 2a ra} ‘egeteijeudredenog podruéja, St terminolosk upueaje w podrutjehidewtehnitkih melioracia 40) Srurna enaponranspira jae evapotranspirasija koja se dogata rl ograniZenom obnavijanju lage take da je 67S PET jedetin ednesor Sovarna i moguéa evapekranspitacja na neko sivu vezane su 2.203) stvarnisadria) lage stv, fol, maksimalne moguci sada} lage u liv. ra omplcksnostfenomena evapotranspitacj viene velik ry pasupaks za jens lredivane ‘ako Jase 24 pretnodno nahrajene siésjeve njesCe keris: (2). eorijski postupi, asnovani wa fil procesaevapotranspiracij, (6) anaiikt posture, zasnawani na energisko) it woo) bilan, (6) engrish posnupci, zasnovani wa regionalnom odes izmeda izmjerene evapotranspiracie + imatskib uvjea (W) postype drekinoy mierenia ‘Zajenigho vbijete mogucansiprimjene gotove suih pr trijy postupaka, ux relativn sioenot ajay prijerenost Vokaciama (cepijama) 24 koje sw iavedeni, desi je vexano | ue potrcha Faspolagania st znatim foodom imjerenih meteooloiki iii hidrokekibpdataka,kojima sew paket rete ne raspolae, Slo onda u mnogome ogranicava moguénestajihove fre primjene ‘atm Ge se onde ra Hlstracife ian samo ri jednade, admasno empirijske metude, za proratunM ‘Dosko Vukovie OSNOVE MIDROTEUNIKE -evapotranspiracije, koje se u Nldrotehnickoj praksi najGekGe koriste, Tu su: (1) Themttenvajednadrhe (1948), (21, Blaney - Cridlesva jednadtha (1950), (3) Tureova jednadaha (1951) Osale, sahersoltivns Gusts priminjivane jednadzbe, orseaw portupke. fas opr. Hadbsov jlnadaha (1930). Lavery «Johnsonova jednada (1942), Penmanova jednadPha (1988). Hetkias \eitieyer- Henrickson jednadzha (1958) Hargeeavesva jednadha (1956) prikazane su kn Jot), Penmaneva jednadzha w krjigama [10] 17}, a modieirane Langheinova jednadzha (1970) u eve 10) {1) Thorathwaiteova jednadina za peoragun mjesne moguce evupotrunspiractie, PET, Im), je ‘eksponenjalnag obi 107, ver, = 16k, | 2.2.09) sje su: K,-Korekiihi Rvefcien. |], koji se Korigitaianos mjeseéne evaposranspiracie ahog varianja hei dna stg raanja dnevig stl osm gengrafso) sri a vowsu ma relereniu Zsatnu dev seo) w pojeinim mjeseime, Levadak vrednost ovog hoecijenta a pias ___sleverne engraske Sirine ol 43 do 46 [*1, 9, 24 nai zemlje, prikizan fe w lie 22-1 7, - vsegodinjasrednja mjeseena temperatura zak, [°C]. 17 gots and rpline (1), definiran tazom Sy jes inlckstpline, I], detiniran isons i a1 Konstan, ft], deininana teraz 2 OAD TIO TE + 1 RAO, + 0.49239 22.07 Tallea 2.21 Vrije korchejskng Koeejent, 105) Pagletie 2 MIDROLOGIA 38 Dakle, Thornthwaiteova jednadha je temeljena na eksponencijanm vino ized steaje jesecne lemperature zraka § mjeseéne moguce evapaanspirace (konzunie potrebe) Levedena je ha bast injetenjaevapwtranspiraie stein stein dijelovima SAD. Nix pokarali se da ju Je moguce primijenic #0 pponn deugaeije Kimatske use her nekih vei wlstupania - eye (24 Blaney ~ Cridatleva Jeduaddba za proracua myecne nour enapatrunspirucie. PET. jn pe linc ois . Per, 4.038.721, AE Pan) le su mine evnake A, 10 godina) neophodno korisit teoriske krivulje razdiobe Konkretan primer defnirana odnosa imenzitet -tajane ~ ponavijanje prema izrazy 2.2.25 za grad Pu prikazan jeu radu [11], gdje je obradom 18 - godiSnjeg nza (1957 do 1974) ombragrafskih podataka dobiveno: 3049.5 Be e227 Gay ‘de Je jatna oborina dimenzionalng iarazena ws hal Familija ITP krivolja dfiniana ovim izrazonsgrafii je prikazana na slick 2.2::14(@). of te = va a Swe ee aE nea mm cae Slik 2.2:14 Familije 17 krivula (0) rad Pal 1) 28 pad Zap, (2) Analitichi fran odnosa intenitet - tajanje - ponaijanje za grad Zagreb (Maksimir) je siedeces oobi 107 Pe 2.2.28) (Ova je izaz dohiven primjenom izraza 2 2-26 a temeljyombrografskih podataka 2a randoblje 1933 do 1944, 1946 i 1948 do 1978. Jabina oborina dimenzionalno je iradena v {ran ti”) Na slic 22:14(H) takoer je graft prikazanafumilija FTP krivulja za pad Zagreh. Poglavje 2. HIDROLOGUA st PRINJER 22.08, 2s pune rh Zope i mene tin dor (©) Grove jolene, (2 toners 22.8, prepared ajo vou rn, = Sem, hi 2.2 taj orn, ~ Emil porta Rice: Uva ane win pine dade, divans (6) Rn edna, 2.299) 1568+ 04H, = 68 « 04-85 = 974 [Lethe = 58 Ke min, (Gerber edad, (rae 22.2) & WE (0) edna 2.228 ‘ = 129 (a mi 101 gop. a = 1.05 fm i Dake, korean Kaafiove fuente doje se outs mania vedo inet a eee 45 [4 4 pene convene ea (es 25, ein ns ved naa = 105m mi), eobvenagobraons comtograth pik "aro, ohio m eden lh pear mop Di aj, i yen ve. Na kraju sazmatrana 9 dfinranju mjerodavang itenzteta oborina istaknimo kako svaka jednadzha ‘dohivena prethcdo opisanim postupkom viel samo za uze podrugje meteorole stances Kaj su koritteni podac: i ne mote sew stom oblikuprimijent za Sry eeu Naime. poznatn je da jake bie umaju ralitith imenvtet ma slivaom podrugju pri ajthowor istovremennm promatranju. Tako je npr. Est luca) dana nckom uéem podragju doaei do inten pljuskowa, a di v neposcedn bizni kive nije ni hile. Prema tome, pitane je po Kojem se zakona ‘mijenjajatina oborina w odnosu na cetarpjuska Buduéi ds jatina oborina ovisi¢ niu meteorooskih Gniaca koje je nemopnce genealiirati neko ‘odredenon pravilnottu, otto Je da neka tvrsta zakonitost ne postoj, Posto edino nie postavt, Uuglavnom empirjskog karakeea. koje se wr odgovarajuu tolerancliu mogu 2a odredena pedis sata privat, Jed od cakowih je postavkaFruhlinga (1993), koja se asniva na prespestavei da se jacina oborina (ad centra pasha vmanije po parabolicnom:zakomu, te da je na 3 000 [304 Centra pluske vijednos imtenzteta jednaka poloviei malsimalne vijednosti w sredty pljuska. Medutim, centar liuska se Pomige tokom vremena. Sto onda dodatno ntezava ovakvo definiranje mjerodavnog intenziteta borina © ovome su problem kod nas pisali Vedonia (1980) 1 Bonacei (1984), tko da s© podtobnije informacije o tome mogu nau radovima [21] 102}.2 Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE. 3. FIZICKE OSOBINE SLIVA. Plaitke osobine stiva, kao oborinskog podratja s kojega dio oborina Bt ‘ovjete) dovece viredeno} totki rijetnoga tola, sadréane su u njeg0v0) (a) veliin, 2) oblt,(c)padu, () visinstim odnosima w sive, (¢) gustoci ‘rijetne mete, () geokoitim Cniocima, (2) osobinama tla, i) vegetacii i (@ tajecaju Vindshog rada U preshodnim je inlagajima kod objatnjenja primjenehidrologije s aspekta hidrotenike naglatena vainost spoznaje o raspolodivim vodnim kolisinama, koje su, prema umatenju hidrolotkog ciklusa, rezulat ditektnog (povtsinskogibrzog potpovtSinskog) i baznog (sporog potpoviinskog. podzemnog) ‘tiecanj § kopna, uvjetovanog palim oborinama na kopaenu povrSinu, ‘Time se lako akcepia teza kako na olin axjecanja s neke povrSine (podruja) kao ina vesiny ‘stl hidolotkihprocesa, uz oborise baznu ulogu imaju i nabrojenefizitkeosobine te povtine. Naravno kod determiniranj ojecnj se n mote integral anal cjelokupna povsina Zeal, Jerse al ejcane ne odvija na ednom, veé na Debra) mesa (lazih profil). Zo ce poelinatno analzraj podtja,odnosno poutine (uprreno i urbanojsedin, s Kolh se vedneKoltne Y Sievaja prema jedan oi prijemnika. Takvo podrjenazvamo slvom. Drogim ejtina, liv je “Povrin drain sstavom medusobno povezaihprirednibokors ako dase eokupno eae $e portine java jednom izlznom prof, © Sliv omeduje vododielnica ili razvode, koja ga dijeli od susjedaih sivova. Pri tome se razlkaju: XL-(1) topografska vododjetnica(orografska vododjlnica) (@)_hidrolotka vododjelnica, (1) Topografsta vododietnica, sika 2.3:01, je krivula koja spaja ttke s najvetom nacimorskom Visinom izmed dvaslva, (2) Hidrolotea vododielnica defniragranicu povrsina dva sivas koji se (povrSina) vode slievaju Jednim ili drugim slivom, Ovisi o- geolohko} gradi siva, pa se esto naviva i hidrogeoloita ‘ododjelnica, Sika 2.3:01. Odeo topografse | Hdrootke vododelice wens efoto eta Ysa aoa otoaje vote gente mace 1 Sein? epopae oer? heros ade Poghlie2. HIDROLOGHA 3 Mada se, striano govoreti, ove dvi vododjelnice nikada w potpunosti ne podudaraj uw ackim pdruéjima (npr. Kr) razlike mogu biti enormne. Problem se dodatno otezava time 80 hidroloska vododjlnica dak ne mora bit fksna, veé mode biti varijabina krivulja, ovisna o we2im podzern tkovs, Medutim, u praksi se najgeSGenasti vododjlnicydefinirat tpografski, budui da se time znatno pojednostavjyj dalnje amaze 1. VELICINA SLIVA (4 vetitinestva,njegovog oblika i pada, te visinkih odnosa btno ovis hidroloSke karakteristke, posetice uw domeni ejecinja velikihvoda, ‘Velitina siva, A hr?) {ha}, w hidvoloSkim se analizama, po pretpostavkom da se mode definirat vododjelica, prezentiravrjedaciunjegove povrsine. -—~ Zaovoljavajuinivotoénost povetine sliva posite pastypkom planimetriranja, Kors geodeiske (opogeaske) karte Za veteslivove. preko 400 (km) uglavnom zadovoljavaju karte u mjerita 1-100 000, a za manje slivove u mjetily 1:50 000. Radi’ moguénostiKortcenja karata i 2a anlize drugih caching slva, ncopodno e da su na njima uertaneAoipse i. krivulje koje spaaju ttke ith nadmorskih visina. med veltine sliva, A {km i duljneglavnog vodocoka L. kim], posto veza koju je Gray (1961) ‘expostavio na osnovieksperimentalnih podataka u obliku beisia 23.01) 23.2. OBLIK SLIVA © cbliku sliva uvelikeovisiKoncestraija povrSinskih vada karakter njinovog ojecana, te dimenzie, ‘blik§uzduni profil vodotoka, —” Ok sliva se najgeRéekarakterzirafaktorom oblika sv, R,),koji se prema iranu 23-01 izratava cdnosom Feo) 5-4 wee BT % 23.02) leraz 2.3.02 ukaryje da slivovirazlittih vlitina nemaju sigan obik, jet porastom velitnesliva vrijednost faktora Ry opada,/ Sto znati da je kod vetih slivova izrazena tendencja da. budu proporcionalno dul od mani (vo je 2a nekoiko karakterittni oblikaslivovapriktzano na sic 2.3::02st Zivko Vukovie: OSNOVE HIDROTEHNIKE Slika2.3:02 Karakerisini oblicistivoya + 2.3.3, PAD SLIVA Pad sliva aie w hidrolotkom smislu pave defiiran, tako da se éesto pojedine kategoife pada sia iajednatuju s padovima glavnog vodotoka i njegovih pritoka. ‘Stoga sew praksinajeSée definirau slijededa dva parametra,slika2.3::03: (2) rato pad vodouoka, (2) stedaji pad vodotok. (1) Bro pad vodotaka, I 1}, defini se kao visinska razlka najvite iver) i naj (tée) tothe vodaroka,podiejena s dulinom vodocoka, Sika 23:03. Bruco i sredaj pad vodoroka ‘n= bso pas Tse pad (2 Sra pad vodto, Tt). cee si jnakot powsina 4A, prikazanih a sii 2.308, Vara Napomenimo ako karakteristitn) uzdutni profil glavnog. vodotoka generalno sadrdi nizvoino sminjenie pal Javlje 2, HIDROLOGUA Pa )PNOSI U SLIVU 23.4, VISINSKI "Najesti pokazateljvisnskihednosau sli je njegowa sted (nadmorska) visina Srednj sina slva, Hi, [m nn. se najlakie edredue plasimetriranjem povrsins. A thi). hoje ‘omedujasusjedneizohipse, primjenujus eras: es A a= § A 23.03) 1A sje su fn bru} povrsina 4. 1. Fi, ~stednja nadmorska visina ovrtne A, [9.2 A. ukupni povrgina sliva, [km PRIMER 2.401, dreds vo ns, pros vd parame va pre i | tems | teams |i ooo | 0 sooo | 350_| Risen Koen nr 2.193. irks dian 4-650 «15-750 + 07-850, 5120 (mami praksi se Cesto radi sagladvanja vsinskih odnasa u sliv ertahipsomerishakriva, koja dae Povrsiny ii pasttak ukupme poveSinesliva iad, laos isp, poedinih nadmorskihvisina a prethodan primjerhipsomesiska kivula je prikazana na sli 2.3:04, odakle modem tat da senpr. 20%] povrsine sliva nlazi na visi ined $90 rm nm, ednoseo 80 [6] ted $9 [m nu |. Sedna visina sv, iy = 542.0 fv m.m., jena ove sll predaavjena etkanom Hiijoe koja se Dovlattako da je zadovoljenuvjet 4 = A, odnostadaje oven pravokuthika a jedeake povesin ‘pod hpsomesriske krivule36 Zivko Vokovié OSNOVE HIDROTEHNIKE Slika2.3:08 Hipsometrijska krivalastiva 2.3.8. GUSTOCA RUECNE MREZE. Gustotarjetne mrebe (hidrografske rede), D, [km ke], definirana je frazim is AFL! 2.3.08) ade 4 ~red vodotoka, 1. 1k najviti red vodoroka koji se poavijuje na promatranom slivu, (1 A, povina stiva vodotoka redaw, (km 1L, -duljna voderoka eda u, [em Klastikacija vodcoka prema njhovom redu prvodi se od i2vora prema wie, ska 23:08 Slik 2.305 Klasiikaija rela vadowokav sive |. wotok jedi ii vie prtoka je rede we Voda er pit je ew iB : 3. iw, pastaje onto rea = 2 §vedtoka bie Roe rea je red u Poglatie 2. HIDROLOGUA 3s U idemtitnim geograsko -fzikim uvjetimasliva mode se pokazai da posto odredena veza izmmedy broja vodotoka reda x.y [1], i broja wooroka reda w+1, Ny. [1], koja se prema Hortons (1932) laratava odnosom hifurkacje, Ry (1 ~ ‘ 2.3.05) Horton je promatuo i da ho) vodotoks Mu jednom sivw s vodakem najvseg red, k,zavii al Ry Re 23.06) pri Geme moa biti zadovoljen uvjtda je F< u = &, Najtetée je 3.0 R, 5.0, dok je ceoetsi naimanja viednost R, = 2.0. Npr ma esnovi analiza slivovay SAD ustanovljena je prasieénavrijednest nasa Ry = 3.5. Opto, izduzeni slivoviimaju visoku vrijednost odnosa bilurkalj, a slvivi oblika sigaog onoene sa slike 2.3::02(a) manju vrjedmnse. 2.3.6. GEOLOSK! CINIOCI Ranije je veé ukazano a tjecaj pruzanja geolotkih formacia kod ralike izmeds wopoeatihe 5 hideolotke vododjelnice. tt take, geolosktGinoeujeds ina tebim cane posredstvom fenomena povtkinskog. peupovrinskog i podzeninog teenj (vednog retina). = Generalno,ralikyjem tr vst srjanja i waltoks w padzemlje, | brnut, slika 2.3::06; (a) _normaina srujanie nasa usta prbranjivana vadtoka iz podzemija kod niskih vodostaa “NV dok Kod srejih, SV, + visokih vadosta, VV. vodotok pihranjuje podzemlj, (0), afluerin sirujane - ada vodotk, nenvisno 0 visi vodestjs. prbranjuje podzeme. FF fluent strane ~ Kala se vod, newisn 6 visind wostaa, prihranjje kz poze Sika 2.3:06 Vest strjanja: vootok -podzemje Jagine navedenh srujanja btn oviseo gelotkim formaciama, jer gealeski material psedstvom svoj svojstava (hidrauliekih, jane upijania | wadnog kapacteta), a zavisny w din zlijegana Sojeva, miogu zsatnowtjecat na rein jecajass Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE, 23.7. OSOBINE TLA U pritadoimn uvjetima najveti dio vode w ta, kao povrinskem slojultesere, pogjete okie iil cvopljenng snijega, Sadrds) vode u ty je w usko) vezi s njegovim wsiejstvom (strukturom). U inenjersku je praksi uobigajenaklasifikeijaévtstih estica Ua prema Britanskomzaveduza standarde (Dts Standards tnsttaion - BSI), tablica 23:1 [a [een rs | [ es] man [om [eee] ar ia ea a 7 33 ; ‘Tablica 2.3: Kiasifikacia Cath éesticaprenia BSH, {23} Funkcioniranje ta kao vodnog rezervoara ovisi o kompoziiji estica gline, pratine i pijeska, te ‘aspolotivog pratoraizmed tih estica Kaji sade pin (rail vodenu par) Vili vod, ‘Voda s povrSine popunjava prostor iztedu zemijsnih Cestica pod djelovanjem adheclie, powriinske napetost il sil rede (ite gravtacije) edi ega se oda w ly obiéno Klasificira, slika 23-07, ka (2) adherijska vod (vlaga), (6) kapilarna voda, (6). temeljna ili gravitaciska voda Sika 23:07 Voda w du 1 peso Spreng vgn tk dea parson ns asa aa (a) Adbecista yoda je sairéana u gorajem slcju a zhog sila uzajamnog molekularnog djelovanja iamedu Gestca tai Snirirane vode. (b) Rapitarna vod se pojavjuje kaa dalinjta povetanjem vinosti la masupi zapurenienauzihpora tla vom zhog djelovanja povinske nepetosti stan iSpunjeno (2sige) vidom, Ova je wads spasobnazagibanje pod djelovanjem sil Poglvlie 2. HIDROLOGUA 9 Kod ovihsu dviju voda uta molekularne site sile povrSinskenapetesti oko bitne da se poredenju S ajima sila ede zanemarye (€) Temelina ii gravitacijska voda se ala w Ulu tla koje je zbog povefanja saline vo u la vitae, joj otuda | nazi Do firmiranja gravitacijske vode dolasi kala se poniranje vode raustavi zbog_prutanja vedaneprapasrx soja is podine, ka Sto j€ npr. kompaktna stijena ill zhijena glina, vlije eg nasa sturacifa vedas iad vedonepropustog so, a U hidrotehoigky je aks! uobiajeno temelin ii gravitaishu vous 2vatipadzemnam vod. 23.8, VEGETACUA LUsjecjljnog pokrova nekog siva od bitnog je anucenja na redim otjecana, Bilin pokrov (narogite sume, guste skate ofr zatravjena ha) Zaledava znaajan dio ohorina tine bitno wet na pojedine pataretre varias bilansa. Zhog zartavanja oborina na liu i granj, a pesebno radi znane pttodaje ‘ode w izgradyi ile mase, vegetacija djl na smanjenje ukupne Koliine vode koja jee snekog, snang lu. Nari je taj es bong poktova spretavanjy eerie ‘vai hil pokrov ne toi jednako vode: Same take vie, a zatravijenipafnici manje. Zadréavanje oborina na bijaom pokrovu jew poeetku vete i opadas trajanjem oborina, Takoder se mote red kako veyetacija znatno uljebe na smanjenje jecanja kod prosjetaih oborina, dak je kod jak pjuskova rijeckeuéestalost a) ujcajrelativnn mani. Kod listopadnog drveca je zadreavanje oberina vkasmu Jesen. zim fu projec takoder relativ slabo,tako da po ukupnom godisnjem efekty ike oborins Zddavaj tint, Usjea ili pokrova na raspored, zadrFavanje i opljenjesnijepa ist tke ima naan hidroloske posijedice. bau da se sje sbljnog pokrova znatno bre tpi spar, dok se snije pod zatitom Sume sperje tpi i dle zadréava 2.3.9, UTJECAJ LJUDSKOG RADA Najonenitie,postoje dij gavne grape ujecaja iudskoyrada(antropogenih utjecaja) na hidroleske jive unutar promatrang sling, podrasa (1) ujcali koji proitane ie davjekove aktivnst u poljoprivredi, Sumarsva i urbanizm, (2) ujocaikoyproilaze ivedbom tidrowehnickihradova ubjekata, ape. isivanje modvaraljezera izgradnja nasa za obrana od poplava, skrasvanje duljine eijeénog toka, repulranje ieenih kovita,zgradnjaakumulacija 2 ietavnanje vode u vodopriveednesvehe, id (Ova poets nije woitajena, Soi nie colo bitno, Kaliko kvalitativna spoznaja koju ona pra, Kako Je Covjekovaaktiost dubo inkorporirana w idrofoke proces, eda je 2ato ova problematika velo Sodena, Covjek slozenns te problematike najéeée smanjuje do praktinog aspekta, dak. onoga koji ny Se uvestal java w prao Zivko Vukvié OSNOVE HIDROTEHNIKE 2.4, PROCESI U SLIVU_ Procese u slivu dine vremenski promjentivi parame zemalike fare + hidroothog ciklusa: (a) evaporranspiracija, (8) upijanje. (0) povesinki ‘proces, (8) potpowsinsk proces |) proce a rilecnam ket U prethodao ath inesenefiitkeosobineslivauzimaju sew hideoloskim analizama nepromjenivim {okom vremena. Grupa parametara kao Sto su evapotanspiraia, upianie, zafravanje yode na isa ‘vegetacie-i u udolinama,ofjecane, zatim Hdrauligke karakerstke povrsine tla | rijfnih kerita {ojima se kvantfcirakretanje i nagomilavane vode u zemlja), vremensk su promjenlfivi, Takowe Je parametre_uobidajeno_naziati procesnim parametrima. S$ Widrolotkog aspettz, oni wjeino bazne procese koji se tokom vremena odvijau wslivu rocesne paramere z2maljske faze hirolotkogciklusa Fleming (1975) je lasificirao sa natin prkazan 1a slici 24-01, &ime je vjedno 2orno vkazano i na nihow medvodnos. STika 2.401 Procesi zemaliske faze hidroloSkog ciklus, [10] U gotovo cetokupng hidrolotkoteratur ana fenomana ajecanja, bog njegovetemeljne vide, ridaje se primjerena pazaja, To Ge se utinit iu ovo) tok, uz kaéiosvrti na nscale prcese w sivy, BVAPOTRANSPIRACUA, FFenomen evapotranspicacije je iz metodolniki razloga veéprethndne obrazingen u ski 2.2.7, Rat toga ée se ovdje 2bog cjelovitostiilaganja samo rezimirati kako evapotranpitacija Cini direktan ‘gubitakuhilarsiranjavode koja padne axe, Dakle, pojam evapotranspiraije fe dentin spubieima Poplalje 2. HIDROLOGUA 6 vode u hidrolodkom ciklusu gdje se voda w obliku vodene pare vrata u atmosferu, Pei tome su evapotranspracijom obubvaéeni kompleksniji gubici kojt proizlzze zhog istovremenog dogadanja evaporacie | transpiracie UUkotiko je vremenska osnova postavlanja wonog bilansa dovolino duga (edna ii vite gona), tad proces evapetranspiracije ein ne sums diektan, vets jedi gutta etlecanis 2.4.2. UPUANIE Upiunje i poniranie infracija) wanivamw proces prolaska vod s povrSne wunutasnjostla i njene -reaie prema slobodnoy povrinipodzemne vode,§ hidraulitkogaspekta, upijane se made definira kav neusrlieno seruiane vod (nestacionarno strujanievode) kv nezasigens porary seine ai termine distinklje istakimo da srujanje vod kre easiGeny stein aembite) naivamo procjedivanje (facta). uve) ti 2.1 je eacika izmets ukupai ohorina palit na sli jetjecanja wvieton razvana eubitkom. Ovi gui, koji sou funkiji Karaterstika taj vegetaiew liv, prvenstveno px el plana, a aatim od evapotranspiracje i zadravania ve na vegetac | udolinama Na jacine upiianja (inteciterinfitracje). § wm Ws"). oistefanatan bro} kompleksn povezanih niles: jain oborna,fzitke osbine ta (porvanost vanulacja,sadraj vlages.), stanje povrine tha (gusta i sta biog pokrova), kemijskisasav zembjnih Eesti, temperatura Ua, id Prema tome, jatina upianja razlitita je zx razne veste ta, Ovo je pikazano na sik 24:02. gdje se dane keivlje ukupnog ii zhirnog upiiania(sumarne ii Lumuative inflracije,F Fe fp 40 om Sika 24:02 Dijageam upian ra tazna tl, (19)6 Zivko Votowie OSNOVE HIDROTEHNIKE ao 10 je sa slike vivo, jatina upijanj jenjavatokom vremen, U praks se naielée Koristedva aatina za dredivanj upianja (1) matematicko modeiranje, 2) direktno miereaie (1) Matematicko modeliranje upjanja sas) se u wradi matemattkih modela upijanja, dealjnije Peiazanih w 104), (10) i117. vale 6 se iznijti Hortonava jednadtha (1940) koja se, kao reativno jednostavan algebaski iar, u peaks Gesto korisiza oredivanjeupijanj, (4. - £) rl ae su oy) 24.02) Soho ik: ~paramete,&ije ou vrijednosti i dimenaie 2a neke viste tla prikazane u eblici2.4:1, t veljeme, fain) € ——~hara prironog logritma,e = 2.718 Von oui a J = too ain | tome’ | tin Poe vk avi pap) a on Frkovta tots sre opine) | 329 02) | goss ovata tubs ian Fi on inert sar) i co | ‘Tablica 24:1 Vrjednosti parametara w Hortonovojjednad#bi 2a neke vrste ts, [10] Prilikom korftena Hortonovejednadabe potrebno je imati na umu dvi Ginjenice. Pryo, skin gledajui, ova se jednadiha oxnosina upljane uti, tk da se kod prosirenjanjene Firijene na votu powrina prespostaijjyjednol ‘Dey arametar Ju tablici2.4=1 odncse se na neobraslo (gol) to i edgovaraju gorajoj grail upiana,f, ra kraju prvog sata (¢ = 60 [min]. Ako se pretpostai da je f, = J tada vijednosti za f, wba pornnodit§ faktorom biljaog pokrova,éije se vrijednost kreéu of npr. 1.4 do 7-5 za Ua pod fumom iivadom, od 1.1 do 3.0 28 Brice tod 1.0 do 1.3 2a redne kulture, Rjslenle: Ursaveniem ace whedon vere edna pela prt ne anh wb 244 Pskov, dove proms 42 Pogtavije 2. HIDROLOGUA a (1 2718-2) «125 pum Pofse (1-0) 08-0 «( Prine du vedas uplnla mateo a siavien eka unjeraom Kolo ge iat tie Q) Mjerenje wpijanja provodi se pomotu infltromeara, koje je wobitseno klasiiirat a: (2) infitromerre koje vod preplavjyje, () infiteomerre rasprskivate, (@)Inftrometr koje voda preplavujesastoje se od cijevi ili koncentiéaih prstnova kof se porins w to do dubine 40 do 50 [em]. Voda se iz menzura toi u eijev ili pstencve,tako da je atavanjem vode w menzurama omogudeno direktno mjerenjeinfltace, 0) Inflromerari rasprokvati najetée se koriste a zemjiinim parcelama duljine oko 2 {m} Rasprakivati se sasoje od dva redaposebnih prskala, postavljenih w2du stranica parcele, Kojima se oda konstataim inenzitetom dovodi na pacelu, simulirajéitako So je moguéebolje kil. Otjecanje ' pareele jeri se sve dok ne postgne konstantnu velifinu, Tada se prakala iskjude, uz nastavak ijenja cjecanja do trenutka Kada ono prestane. Zatim dolari do ponovnog ukljutenja prskala i onavjana postupka. Ovakav intermitencan postupak omoguéyje da se bilansnom metodom anaiiki ‘dedi kumulativna infiltraija, post se raspolates vrjednoitu oborinai oxjcanja tako da infltracja predstavija raliku th dvja veligin, 2.4.3. POVRSINSKI PROCES 2.4.3 = 1, Intercepclia Intercepea je proces radreavania diet oborina na iui granama vegetaciie. — Taj. dio aborina ne dospjeva na to, nego se u vidu vodene pare vraéa u atmosfent: Ovisno 0 rimijenjenoj metod hidrolokog proracunay ovaj se gubitak'v tjecanju usima ii kroz ef wt _ofjecana. {ko standardnih proratuna) ili kao ukupna evapotranspiracija sa sliva (kod komplekstjh ‘atemaickih models), ~ ‘Buduéi da intercepija ma neki slivovima (apr. stivovima pokrivenim gustom sumom) zatajnoutjece 13 atjecanje. iz znanstvenika se bavilo ovom pojavom. Tako su npr. Wisler i Brater (1959). mjeredi Intrecepeiju kod dva ipa relativno guste Sume u SAD, objavil sliedeée rezutxe, tables 2.411 Sliéna istrativana,takoder u SAD, ukazala su da kod miefovit istopadine Sume starcsti oko 50 [god] imercepetis nos! oko 20 [%] od borin redavelitne A = 10 fram Post vibe analititki inraza koja Se intercepeiaizedavaw funk slijedetih parametara oborina, ddoevne temperature zaka, brine vjtra, evaporacije il. O tome se dodatni posacimogu nati {08} i1106 ‘Zivko Vokovié OSNOVE HIDROTERNIKE Tabla 24: Imereepija ovisno o ves Sume, (10) tako da ova vous 7 Rigen ki pane na povrtna ta ote se ne ovjebe powinsk, ve infilrra ill evaporira © Istrativanj su pokazala da koliina vode zacstalau depresjama, DS [mm], bitno ovis pad terena “Tako npr. Kidd (1978), na sno’ provedeni incadivanje V. Brian, Svedsko) i Niznzemskoj dae slijedeti fax 24 vody zadrZanu y dolinama: jos - ont 2.403) adie je 71%] prosjetan pad terena Viessman (1977) pak preporuéje sliedeti raz DS © 338-0787: 81 <7 <31%) 240 koji dae osjtno vege vrijedost 2a DS od inraza 2.4083, 2.4.3-3. Nagomitavanje i topljenje snijegs U slivovima gaje su seine oborine izaienje dolai do njihovog znafsinag utjecais na rezim ‘ajecanja, Komplicirancst ovoga procesa rezulat je Cnjenice da otjecanje vode nije samo pestjeiea topljena "sarng” sijega, nego da se ova proces gotovo wvijek jvlja¢ oborinama w vigim 2onma sliva(snegativni temperacurama) u obikh snijega, koji se tamo i nakuplja(akumalira), au nim _zonams kao kia, Sto doprinsi hrZem topljenja prethodn formiranog snicinog pokeivac, Za wadredivanje (prognociranj) exjecanja vode 2bog postojnjasnjeEnog pokrivata treba rasplagat ‘ podacim o zlihama snijega u liv i hidometenroloskim paramerima(posehno temperatit raka, ‘ukupaim aborinama, vet sl). ‘kao gruba procjensekvivalenta vodeu sijegu uzima se da 300 Jom] svjedeg sijegn edgovara visi ised 25 {mm}, pri demu trea imati na uu kako se gusta. svjedeg. snijega kzese a 50 do 200 {g . dok je gusinca kompakinog snijegareda veliine 300 fg 1) Poglavije 2, HIDROLOGUA 65 Vige informacija © proratune topljenja snijeg | temeljnim paramettima © kojima ovaj proes ovisi smote se nai w [04 {10} 2.4.3 - 4. Povrdinske oljecanie Poursiasko ejecane prvensiveno ovis « Kolin: oborina¥ ajihova) vremenskoj raspojell. Ake je imeraiteroborina malen, manj od inteneiteca upana ili evapotranspitacje. sva Ge boring ue th ii ispart. Ukoliko je: pak. itenztet cborina vet od intenziteta upijanja iit evapotransicaie olaz do process povrinskoe njecanja. Prema tome. u procesu poveSinskog ofjecanjauEesvuje san) ‘naj div obcinakojpreastaje naka zadovoljenjapoteba ta vegetacje 2a vidom,nakon zadr2aanja vole udolinama | nakon evapotranspracie, Tek tada poBinje poveinsko kretanje woe nz mugih ‘erenas visinom vodoogstupea koji se duljnsih putanje vade powetava:' fzikalnog elditta, ove je texenje pod znatajnim utjecajem poveSinske napetosti i tena (otpra) povsSne terens, Na sic 2.403 je u svojstvo ilutrativnog primjera prikazana pojava povtSinskg oljecanjaw relat § powrsinskim zad2avanjem (letencijom) vod. ro) Sika 2.4:03 | Prikar povetinskog anja | povstinskog 2adetavanja s jatinom oborina 4 jxinom upjanja 7) PovrSinskooxjcanjesastiva slika2.4:04, mabe se promatrat tojako (1) kao povrsinsko ii primarno oxecanje s math (pojedinatnin) sivaih povrsina, 2) Kao exjecanje u vodeocima (kanalima) neg ea ko hoéno (lateral) kontinsirano pebwataju pwrSinsk xjcanieCijelom svojom dalinom) (3) kao ogjecanje uw vodococima (kanalima) vibe red koji Konceniano pribvagaju vod od pritoka (aideg rede), Opéenito, povrSinsko otjecanje je mejednoliin (prustoene promjenijivn) | meustaleno (vremenski promjenlive) teenie,66 Zivko Vukowié OSNOVE HIDROTEHNIKE a prortun takvog teenja postoje (@)_hidrautck postupct (emejeni na rjeSavanjajednadzbi koje opisuju zakon odréanja mase izaton ~~ odréania kolicne gibana), ()_hidrolosi postapetemesjen na or enju jednadtbe neprekidnost O hidraulikim Ge se postupsima detalnije govort w narednom poglavlju. Opisi najgesce koribtenih hidrolodkih postupaka mogu se mati [04], (10) i {17} Slika 2.404 Prikaz povrSinskog oxjesania 1 ojecunes mare vn pve grimaroo wen}. ocean veh ash ies reds: Saeeneu vob (aa) ing ea ‘Kako j/za veéiny spomenutiy postupakabitan parametar vrijeme sabiranja sliva vrijeme koncentraciie sliva), Unastavk se ios ego obaijeje Bas Vie sabirana sia, Ih. jevjeme koje Je potebno da elementaran efetivn’ volumen vse s audi ade slvadospje do miestaopadanja proto vodotok lz dosavatnjih je izlaganj cto da jedan elementaran volumen vode, kojtueestvue w povrsinskom ‘ofecanja, tea utroiti neko vrijeme da od vododjelnicestgne do odredenog mesa (alaznogprofila) ‘Vodotoku (vigegreda). Kretanje avogelementarnog volumena odvija se s razhititim brinama (ovis 6 hidraulkim parametrima), kje seu prncipu du? toka povetavaju. Pri tome su 2bog nemoguéaosti ‘egzakinog matematikog formuliranja mehanizama kretaja elementarnog volumena vode potrehna ‘odredena pojednostavjens. Prethodno je istaknuto da sefpovrSiasko etjecanje mate promatratisrojako (primarno ovecanje + ‘ljesanie vodotocima nlzeg reda + ofjecanje vodetocima vie reda)fJasno je da su brane, a time | ‘yremensa ojeeana,bitno raxlitite 2a svaki od spomenutih oblika povrSinskog otjecanja, Rad toga se ‘ hidroloskis analizama/ukupno vijeme tebenja, odnosno sabiranja,¢, obiéa0 cijeli na dva djela, slika 2.4305. - (1) “na vejeme tegenja po povrsin sliva (vrijeme poviinskog sabiranja),t ( (@) ma vrijeme tecenja u vodotocima vigeg i nize reda, e,(h), odnosno: nett 24.05) Poglavije 2. HIDROLOGHA o Sika 24-05 Veijeme sabiranja sliva povrSinsko iw vodotoku (2) Vriieme recenia po povrin siva je vieme potredno da elementaran volumen vee ic tke A ‘Prespasavimo'najudajenje eke Siva) despe Uo todke B (na potethu vodotok). ~(@) Vrieme teéenja vodorakom je vrijeme wetenja od todke B do totke C (zlaznog profil). k 0 je opcenito vrijeme tebenja nos puta i srednje hrzine, a put je poznat (to su adaljenosti AB ‘salu za ore sredje zine ea Time smo desl do matte problema ko ordivana remena ttn, kak po porn een, {ako vodoteina, Pri tome je dak sloenje defi vijeme teen po sv 2a evan ovo vremera tenia ma rsplaganj su manje ~ vie poluempinske metode pein hdraulihog Karakera od kojih su ake faite u radovima (02), (6), 10] 17) Neto je moni problem s ouedvanem vremena tei yootoia, foe se reltva ako mode prosconatireko od hidrauikih cto, Oka fa vchena ie su ovis sje arate apes, seem pa bl live pode kena vodotok a) vii born, vie je joi eto da djs poss kod powrtnskog xen ma ido hidranitke ‘ra svat dst ujetn, had ds jan od temelni lan prametra vine Hoh frstapaka iene sahirana sive -rarave hdl ego, I ako, tes apa Kako je { pencine, vijeme povtinsog puovanj elemertarng vlumets ve. eatin vei prema iegoso vemens Kean kit vk, Niet se ora os pak Ui kod Kater wetinesivova, Ka aa je iva tg» Ook fe kd ei sivova ona shes [Neposredno vecano uz pethudna ialagana je i pojam,(zokronalne hare siva ait dae jelokupno padatesivapodieljeno lnjama koje povezuj toe v prostruizmeds ‘jin jednak vijeme puanjaeementarog volumena vode, Tako ine nazivame Dake, raise shtaj Kada je ett obi, i, vei od imenaitta isle, f 4-1 slivas takovigrakim prikazom nazvase eolromalna ara lia, slik 2 4:06 Sf Kana Uzme tise u wremenima ft. fay < fy < ox < 4) projtan imenete obo iy fy se & prosjetanimenzte infltracije ff. Cada Ge dodecane, Qa ilaznom profil C bi ~ nakon vremens g = KA, 24.06)6 ivko Vakovié OSNOVI akon vremena 1 = 4, fey) 40 akon viemena konoentracie liv ff, f+ os $A QO = B= 4, 2.4.08) adie je, ue prethodne oanake, 4, dio povrineslivaiemedu He i +1 iokrone Pri tome, jasno, mora biti zadovalen uve Fas e409 Sika 24°06 lzokronaina arta sive Istaknimo a polotaj i2okronih inja-u prostory nije Konstantan, voé se uglavnom mijenja 2bog ‘arijbitih vrjednostkignih inenziteaiinfilraie, tow konagntiznatno usloztjavasvakiprocacan temeljen na analiz izokrona, 2.4.4, POTPOVRSINSK! PROCES! 2.4.41. Kretanje zemj e vage Sbladn rey w ei 2.3.7, matemo remit dt ge vos ty mala po asm olen sa adc vod), pointe nett (ara an ate ee (nas va). Jssnojeda satan vode vt previ sie powrsnse nape grave, ojedine aa Peter! (apa poten + graviacit poenci | jn vjedmtnav ecoeain tk ors sme feng eta, Neri, ser Kcanjavodejewickwevan ace pete oes in. Pte eto aK ern ok anf vale vo) {kt bio rete s promjemn sda ode age) vt Poglavije 2. HIDROLOGIA o 24.4 -2, Potpovrsinsko otjecanje > Pospovrsinsk ovecanjee proces exjecania vote kro rasresit (ponozan) i nezasigensloj ta U hidrotuskoj se praks| obiénouzima da je penpowesinko exjecane sastajenn od dvifekomponente (1)_brzog ptpovrsinskogexjecanja (2). sponng (eakasnjelog) popovtSinskog otjecanja, Prema prethodoom tumatenju vadnog bans, brzo powrinsko ajecanje je komponenta drektnog ajecana, dk je spare pompovrsinsko execanie komponenta baznog oljecania. Mjerenje potpovetinkog ofjecanja, kan hidroloskevelitine, je praktitki nedostupno. Medutim, 2bos njegowog znatajnog udjetau ukupnom exjecanju, razvijeni su mo hidrolofki model koji simaliraju iow komponenta (apr. TANK, Stanford, SSARR i drug). Zbog 2nane opsetnostiovin modela odie se neée uz nihovu interpreta, Drugim rijotima, to je proces prolaska kroz to onog dela infil ‘hnavja podzemna voda. Zat0 se 2a perkolaijy esto korist n nflracija, F, en), pri Gem je F > F, anih vodnih kolitina Kojima se iv efeimo upline (efetna Sirujanie podzemne vod je proces kretanja vnle ks zsiéeno porozno tl, Hidraulick’ aspekti strujanja podzemne vode su vlo znaajni za svakotnevn hrotehnigku preksu “Medutien, kao zrazit hiraultki problem, bit Ge obradeni w okvins slijedetey pupal 2.4.5. PROCESI U RUECNOM KORITU Pose tir hitns i medusninw ovsna procesa kaja se dogadaju a rjeénom kot (1) evapora, (2) “eben wede (prook), = 3). proms nanos, (4) promeeaoblika(deformacija) kota (koji predstavljasinteza eenja vade i promoss nanos),0 Zivko Vokovié OSNOVE HIDROTEHNIKE Proces evaporacije je tumaten w tofki 2.2.7, dok su preostala tri procesa, prema vein autora predmetor proutavanjahidraulike. No, isto tako, desta autora obraduje mjerene prooka i rieénog nanosa, vkjudujuét i postpke obrade podataka, v okviruhidromerie ‘Ovaje Ge se toe prikloniti potonjem pristupu, tako da 6 seu narednoj totki 2.5 izmedu ostaloga prikazati merenje | osnovea obrada podataka 0 protocima inanosu, dok Ge se w 3, poglvlj tumaéi ficikalniaspekitetenja vade, au 6. poglavju Ce se inijti metodologia proraéuna pronosa nanosa i promjene oblikaejeénog kerta 2.4.6, OTJECANIE_ Plikom prikaza hidrolotkog ciklusaivodnog bilan, wkupno oiecanje je prostavleno kao eek dio oboria koje ojetu. To , dale, oma nino ptt kj ako ih nepovratnh gubiaka doz kim |podzemnim pulenu vodoake i dalje njte prema morima i oeanina (va io ol udupit i rate oborina, H, Koi hj, nazva se efektina IN et oborin, H, Kao Sto je istaknuto, s praktiénog intenjerskog aspekta proces otjecanja ima u hidrologii atime iu hideocehnie, baznu vatnost, Zto Ges i znatn dio narednih elaganja odnositi na opis ovoga proces, 2.4.6-1. Hidrogeam Hidrogram je praia prikaz promjene protoks, Q, u vremenu, 1, dakle, Q = f() Obi hidrograma ima svoj tipitan wzorak koji se mote promatrati kroz Wi razdobla, slike 2.407) (1) razdobijepocata ill cardoblje poveéanjaprevoka, (Q)randobljeveénog djs (period kulmingciskog diel), @) razdoblje opadanja (period recesije ee) J Sika 24::07 Hidrogram i komponente wbupnog odecanja (2) hidrogram() Koeonee pons cane "nds por. 2 naaabfe wine ea, 9 abe ops Poglavie2. HIDROLOGUA a rasam w razdobli porasta pine od poeta powtnskg oeara, taka B, i taj do tthe Inlkaje kraka ports, tka © RacdoPle orang dela sari rand od tte ini, tka {Cu brat porasts do sto ake tke, , Kaku opadanj. U tek D je spook, kos java emits Kad foriranudejecaj sie il baze. U princi, wena defn ome Sabrina. Randle opadana kite pret dioicogrua, od tthe Edo che G. Dio krivulediugrama nl take 4 darobke Bje hideogram ajecanjaeluentnog visa pj boring, aio od totke F do toEke G je hidrogram ojecanjanakon prestanka povtsinskog otjecanja, Dok je kod nekih hidroleskih prorauna interes na ukupnom execanjy vode na ietzznom (mjernom) profil stiva, kod drugih je provaguna potrebno promani hidrogram fazdvojti ma komponente (@) direlinog oxjecania, Q,|n" $"1. | (0) baznog axjecanja, Q, [ms], Pri tome se odmah moze Konstamiaii da Ge (kod malih stedajib vodotoks) hidrogram baznog oljecana biti meta dva efsttema koje na sliei 2.4: 08(a) predstavjaju kivulje 712. Na slict 2.4::08(6) iustrirana su tri obitajena postupka (koastrukcije) razdvajanja (Separacije) hidrograma, Zajedoicko im je Ko se terelje na uivrdivanju totaka A +B U Kojima biledimo trenutke pogetka i krajaukupnog ojecaia. U konstrukcii polazi se od produljenja krivulje opadenja baznog otecania waatag do sjecits s ‘rdinatom u kojoj se nazi vrak hidroprama, Spojnicom BA zaveava se ova) postupak. Rorstrukcja 2 jednostavnom spejnicom tobaka A i B razdvaja bidrogram, Kes Konstrukije 3 produljava se ‘ecesiskakrivulja aznog ljecanja koje se detava rij povrinskog ojecanja tad ebke A do tke 4° time da se razdvajanje po ov0j metodi okonéa spojnicom AB. Sika 2.4:08 Ruzdvajanje hideogeama (0) og tic zen dieing ang cess (maa ra pram dick erg aeatt Dakle,formalno razdvafanjehidrograma nije tezzk pasa0ukoliko smo uspeli tno definirai tthe Ai B na hidrogramu sa slike 24-080), ‘Oval se probiem useste jetava prespostavisjui da Se padaju krak hidrograma mode matemattki aproksimirat t2razom + Qe? 2.4410) sje su 2, protok w vremenu, ty [om §" 0, peotok w vremenu, [a §")2 Zivko Vukovig OSNOVE HIDROTEHNIKE fief ~ remena, (2 > 4). Ish | -koefiijent, (= 0.003 do 0.03), ["} ‘Ako se na ordinaty, slika 24:09, nanesu lgaritm protoka, ama apscisu vrjeme u normals poet ‘ada Ge a grafikonu recsiska krvaljahaznog ofjecanja biti pravac Sika 2.409 Odredivanje trenutka prestanka povrtinskog ofjecanja idrogram na slick 24-08 karakterititan je 2a prirodan eren Sa Svim njegovim osobinama, Medutim, ako se radi o analizi otjecanas malik urefenih slivni povtSina, oblk hidrograma se znatno Pojednostvjue Uz_pretpostavku oborine. (Kise) Koastamine jatine. 4, tajani, 4: koja padne va (3) pravilna (@ravokuim, lata 3 (c)nepropusnu povrSiny (dake bez upijaija:eventualno a stalnim goicima nacvaporacij), ik hidrograma se moze aproksimiatliclugam ili crapezom, uzavisnostioéajaia ie a1 = Pri tome s,s abziom na xnos tajana oborina prema vremenu sairanja, moguca tri karakterstiéna stu ae (1) Ako je tajanie oborina,t manje od vremena sabicania, 1.4 ‘rape. Najve protok. Or Pojav Sw trenutkt fy: by f hidrogram penoune Jima oblik trapeza. No, najves prot, Onan, Kojisetelizra u ovom sataj, ve je od najvece, ‘roteka iz prvog slutsia, Oxy | iznos Qua = Oras = 1A e419 tz gomjih je izrazaviljvo da je u prvom sluaju naive realiziranprocok manji od nate moguceg (pri danom intenztet kke), proporcionalino ednasu i, Poglavie2. HIDROLOGUA n Pee Eg cna + One Slika 2.410 Hidsogrami s praviloih, glatkih i nepropusnih povrkina (2 tempi itn borin; ogra Provedene atalize ukazuju da produljenem tajanja kis, f, Konstan jatine, i, fznad vremena Sabiranasliva, ne nataje povetanje maksimalno prota idrograma, 0 ei potpuno rzumivo, bhudusi dau went = ¢ dolai do utes celokupog slivaw ojecanjujU praktiénom pogledu v6) je velo vaiiaKonstataij, fr Kaliko god je logiéno shvatit kako Ge protok (tjecanje) su sliva ovis ‘© rajanju oborine, sada th Koretataeju treba Kvalitativn protrt spaznajom da se protok powesava samo do trenuka kads je f= 1, enosno da tajane ike ianad vremena sahiranja sliva, u pogleds maksimalnog ojecana, nema wtjecaa No, pri tome se nikako ne smije smetnuts uma da se pethodaiiraztodose na maksimalne protoke za pojednaéne sltajeve, a ne ukypne volumene efjecanja vode. Volumene vode koja atjece = analzirane slivne povrtine eprezentiraju povetine isp bidcograma 1 jos Jed bitna napomena direkino vezana uz ove analize. Svi ovi slutajevi pravilnih oblika hidrograma su aproksimativnog Karaktera, jer w pri nema slivnih povriina koje bi 2adovoljavale prethoxne prepostavke. No, u fjebavanju znatng broja praktickih prablenm korise se neki parametr) ‘vib idrograma‘ivko Vskovié OSNOVE HIDROTEHNIKE [Neposredno verano uz prethodna izlaganja je 1 pojam jedinignog hidrograma &iju je koncepei predlozio amerii inenjer Sherman (1932), _edinlgnihidrogram siva je bidrogram dtektnog.ofecanjanast20 od 1. {mm] efektivne oborne, He. ‘a je ravoomjerno pala na_cijeloj sivao) povrbini, Konstanmnom jatinom, é, rokom zadanoy remenskog interval, 7, slika2.4°-11. Ovajse vemenskt interval jedinién trajanje oborie odahire pi deli, ovisnoo velitni peomatranog sliva, Obigno se Tuzima v granicama 5 {min} < 7 < 24 hl Problem dean jinn rogram oe kv a trnfoac fete serine = retin oe " Sika 24:11 Koncept jedinignog hidragrama, [02] “Ty-tnjee bog gjcej: dina Bdrogras live Sew Hea 17.) is ening hidopra vet 1 Jesinnn fa = om 2- tgs sake Se toe 37, 3-hlrogram efeivne ke 1 eden dearam, 5 hidoptn dee kets A Seen eamiranem hioyran ie ne ‘Temelina je pretpostavka teoriejediniénog bidrograma linearnost i ustaljenostsustava. radi Sepa tijede nagelaproporcionabnst i superpocite, fz keih proiziaei da (a) pjuskou tog wana dj hidrogram s istom vremenskom hazom, T, neovisno od kSnog intenzitea, f(b) ordinate Ki. H. proporcionalne su za pljuskoveistg tan, i (€) blikhidrograma je neovisen od prethodni ii ‘radi Kia, ‘Opis matematikog models jedinignog hidrograma mote se na v radovima {02}, (04, {10} 115) 2.4.6 -2, Cini! koji jet ua oblik hidrograma kx [Najutjecajniji intel na obi: hidrograma jesu: (1) oborinsk dnioct Gatina i trajaje oborina), (2) meteorolokieiniei(pravac i brzinakretanja oborina), (3) topografsi init (velitina, pad i oblksliva, gutoes rijeéne mete i relief), (4) geoloskiGinioci(posredsvom jane upjanja, sidr2aja vlage w lu i razine podzemne ve), Poglviie2. HIDROLOGA 15 (6) bioloskieinilac (vegeacia) (©) antropogeni tinilae. Ovdje & se opisat ujeca) prva te Einivea, jer oni dominiajy w hidrlotkim analizama oblika hidrograma (1) Utjecaj oborinskih dinitaca a obi hidrograma prikazan je na sich 2.4::12 Hideograminaslici2.4::12()rezutat so aboratoriskieksperimenata na itom tivus kitama razliche jane, al itog trajanj, pri Gemu je trajane kge, bilo veée od vremena sabiranj sliva, f. Slika Pokuzuje, a So je u skladu § dosadatnjim tumaéenjem, da poveéanjem jakost ‘rjednostprotok’, One a of ‘ oft Tae, oo LH . a Ct el ee =i Slika 2.412 Usjecajoborinskihfnitaca ma oblikhidrograma, [10] (oh ues sk Re) ay rae le Rezultati ma sick 2-4:12() ukazuju na Sinjenicy da kod ike iste jakine, i li razlititog tran, rane porasta hidrograma imaj ith oblik, ali razligite vine vrijednest protoka, Q.... Prikzani ezltat aknder u potpunost povedujv desadaéjaictaganja 0 moguéim oblicima hidrograma (2) Usjeca} meteorolotkih Ginilaca na oblik hidrograma analizran je matemstickim i fiikalnim ‘modelima, te promatranjem i mjerenjem u pritedi. Na osnoviovih istrativanja daneseni su general zakljuéei 6 utjecju meteoroloski Gnilaca na oblikhidrogeama Uxoliko se nepogoda krete uzvodna (od uiéa prema izvoru vodotoka - smjer 1) sika 2.4:1%@), ‘jecane se ava telativno bz esetn rate zbog kik koja je ova na poéetku pjuska pala bia lalaznog profila (hideogram 1), Ako se nepogodsa kre nizvodno~ ser 2, ojecanje znatno kasi zg pputovanja de s vzvodnih slivnih povrsina, dab kasnijehidrogram bre rastao bop toga Sto se prekok “jt dospijeva § goenjih dijelova shiva superponira s ogjecanjem s povrsine blak i2ktnog profila (tidrogram 2), Ia slike 2.4:13(b) je vidljivo kako a oblik ielaznog hidrograma jee bezinakretana nepogode, Prikazani oblicihidrograma rain velitina (ra istom slivu) posiedica su éinjenice da je kod repogode s vetim bezinama, ajenotajaje, (a pravila) manje od vremena sairanja siva,&%6 Zivko Vokovié OSNOVE HIDROTEHNIKE cejeaee =e Sika 24:13 Usjerajpravea i breine kretanj oborina na eblik hidrograma, [10] (ees pave eth obras rina 8: () es bos eta wb 71213 a (@) hiro ain ori, 8 fa (8) Ween) topogratekih dinlaca (pada i oblika slva) na oblikhidrograma prikazan je na slkama 24141245, (2) Pad stivautjete kako ma brain povtinskog tetenja vode,tako | na brainy tebenjau vodotoku. tz clementamehidraulike je poznato da, pi kontantnosti stl parametaravetenja,veéem padu prada i veta brzinatefenja, odosno manje vrjeme Koncentracij sive, i obrnito, Dakle, zavati I ita ‘oborinadvaslva jednake povrbne, ali razlititog pada, bit Ge Kod slivas vetim padom grane porasta i opadanjahidrograma strmije, i obenuto, Takofler ée se uslugaju srije slva i ven peotk javit ‘aij, no ukoiko ohorinaw oba slutaja traje dovolino dugo, tty 2 f realizirat 6 se jednaki vi ‘rotoctw aba sive ska 24:14 ‘Slika2.4::14.Usjeai pada stiva na oblik hidrogram, {10} () Uxecaj obit slivaprikazan jena slick 24:15, Rai seo dvasliva iste velitne, A = 200 (kin, istom jatinom vborin, = 5 fmm b', istog tajana,«, = 10 [hl ali razligitog vremena sabiranja, 4 Neka je. zhog obi slivova, za prvi stv, fy = 9 Uhl, a 24 Graph siv, c= 16 (hl, Tada Ge Ridrogrami, 2bog oblikasiva koji direktno utes na vijeme sabiranja, poprimitiablike prikazane ma don) Poglavije 2. HIDROLOGUA n ‘Slika 24:15 Uses oblka stiva na oblikhidrograma, {10} ‘ay sekronloe ane svov: 0) hog dream a it sb 58 fy = 9 2 drop 22 8g = 6h 2.4.6-3. Koefiljent otjecanja Kogjem ejecanja, ¢[1, je odn0sefektvn oborna, H, Imm), i bruto borin, 2a, 4, e414) Sto Se mote iskazatt kao odoos volurnnaotjecanja i volumena oborine paie na nek povrinu ‘Ovakvo poiimanje koeicjena fjecanja je opravdano, budusi da se smatra kako ofjots samo neto ‘borine od ukupnih horina. Ono to se pojaviw ofecanja je “efektivno” i mode se shvatit kao stvarno lavréeno, dok ono So ne xjte je izgublieno 2hog upijanja | evapotranspracie No, uz takovo relativno jednostavno poimanje koefcijenta esjecanja, njegovo oMeedivanje i izbor predstaija jedan od najslozenijh problema w hirologi. Implicit, w koefiejent ojecanja saan i vi nom tumageni gimbenici koji ujebu a veligi ajecana slivu, Vriednos keen ocala mae se kre rlativnofirokim granicama od 0.2 do 0.8, ako Se, jsno, mogu nati mnogobrojituzei. Opsenite, neprepusnos tau slivu (pera ili poshjedica rbanziranst, ii da zien vodom od pretodnih fia palihna sly, i sv prekriven bujnom ‘egeacijom, znitno doprinose pavecanj kasiena ecm, robmnato, ) Opéenito, woetiejenateecanja najesée je porehno definirati (1) 24 jelokupno, odaosno dio slivngg pedrugjaneke rijeke (npr Save, Drave) (2). 24 pojedine urbane seine (npr. grada Zagreb, prada Zadr). (1) Pr jestutajuglavnom primjeren kod sldeniihhidroloBkih analiza efektivmgexjecanjapojeinih slivova [Na tome je probleme kod mas desta radio Srebrenovi (1986), tako das mnoge analize i podaci prikacini'w Aoi {1TL. Ovdle Ge se navesti formula sredajeg godinjeg eecanja, {mm}, 2a siv rijeke Save, dana linearnom oblikuioko Vekovié. OSNOVE HIDROTEHNIKE 8 = 090, - 480 eis) ‘ade je 7, fmm] srednja goditnj vsinachorina Oxnaimmo li sa D {ml peice esjecania, kao raliku pale jednadabu 2.4-15 pisat 5, i, ~ 0, = 018, «a0 ante rine jefeKtivnog ogjecanjaymatemo za sje je D, sedi godin deci jeer, ‘Ova raz upueae anjenica kako deci ejecana priliéno slbo visio velit oborina. To wed ari da fenomen evapotanepiracije ima bazma vino, budul da je ieparvanje mjerodavno 22 formiranje manjka ejeanja (ako se promata godin Plane, odnosno eednje godine occa). "Name, gubiinaupjanje, odnosno uopée na povtinskoiposovrSinskozadriavanje retardac) nist 1 tom luau niltadrugo do odideno ojecanje Dakle.isparivane je prefeenmieniac defcita { execana, aie i vi Snioe! koi ujetu a proces feparvana Za sivejeke Drave odnos ohorina iefektivnggotjecana prikzzan e na sil 2.4:216, “| Bade mcaeil ii | TT UT Sika 2.4::16 Odnos godisnih oborina i efektivnog otjecanja za shiv ricke Brave, [171 Na osnovi ierara 24-14 {2.4.16 koeficjentoxjecanja je moguse trait ka Wad eam a Utablici 2.4: prikazani su 2a nek rijetneslivove podac o sredjim godiénjim vrijednostima brute oborina,oyjecanja, deficit exjecana i koefiijentaotecani2. Poglwlje 2. HIDROLOGUA % Thee ee od eaten oedema Tabla 24:l1 Ohorine,ejecane. deft exjecanja i Koefeijeneexecanja neki slivovs [10] Sekt prethodnim iztaganjima i deine kneiejemaoxecania (prema izrazu 2.414), pore je ‘stati Kako se pojedinim vejednostima kocteijenta jecana, uglavnom prosjeénim, treba pearuzith irazdoblje 7a koje su te vrijednostdeiniane, Logienn je vezano uz azdoblje peomatrana oor iovecanj. tako da se mog dfiniraisrednje dekadne, svedaje njesctne,srednje sezomske ii sede sodlinje vrijednostiKosicjenta ngjecanja. Svemu tome jos tehe dadats | moguénost alredivanja ‘eticient o¥jecanaanalizom vitegoaisneg niza podataka o oborinamaiojcanju, Usvakom sla, valiana hidrolosks analiza Koefieifenta emecanja svaksko mora uz njetove viijedmost prod Informacij da fi se radi 9 deka}. mjesetno}, godisno) i neko} drugoj vriednosti koefieijenta seca, J auusrogom slut, kad se pretetno rad odredivanja vejednosti koeficjenta xjecanjas urban il drgih, relaivo manjihslvnih povrsina, u hidroletke se analize uvode ndedene specificst uvjetovane pentvljenim zalatkom. Ovakav se prstup np. dosta Gest Karis ke analize eivodnje hornskih voda iz urban sredina. It je osnovn problem defiiratisrednju vrjednost keetieijenta ttjecanj buduci da se u pravly fadio kompoxicij razligitih vista slivnih poweSing (npr, astaline pvrsine. krovne paving. parkewi. sporska grata. koju svaku ponaosoh karakterizia olredena ijednest koeticijetaoxjecanj [lake postjtniz empijkih formula za Pracunavanje hoeticjema ) Gecana.vintenjernky se pra dee kore vies knetejenata jacana arden oso steuktur i rst povrsine. tablica 2.4:1V (prema Frablingy, 1903) Tala se 7a mjerotavan uzima stednja vrjednost koe slijedeéeg nea ema oljecanja, 7 dohivenoy at temelju ass) adie su: oeficijent njecana te vist slivne povrine, 1 veliina ie vrsteslvne povtin, ha, ‘okupna poorina ohradvanog sl, fa Pomicu pornjey iraza mogute je iarabunai sredaji koeteijentxjecana poedinih nase it poedinih karakteritinih djelova nasela,ukoliko kod wgjecanja su podruja unit jedinstvene aglomeraije ostoje ite raztike, Ov je primjereno vetim gradovima. gdje su znatno vetaonjecanjav sedis nego Tu perifernim dijelovima80 ‘ivko Vokovié OSNOVE HIDROTEHNIKE Koei Yrs sive yosie osm _ iif Mesias erp 095 ‘Suri. puso grade ilo rads 0.70 00.30, Djcion grdise atveren. Bakoakom, dam || 0 $0000.70 Rave vive plata (maaan) Sanasaso Dito gras arene iene 63645050 Sonn pen bisasoz Spor Siedso.as Nerden porting Suedoas Park alee psi dos avti0 Sanske posing ke e ood ena pa 20140010, Tabla 2.4:1V Vellednosti koefiijenta oxjecanjau ovisnost o visti slivne povrine, (20) ‘Sagledavajuti prethodna izlaganja u ovo toi, kao logiénim se namesepitanjeproracuna maksimalnog, ‘oljecanja ta sivnin povsina Postupke za takav proratun, koje u hidroloSkoj paki najgee sutreéemo, modem svstal )pasupke translacie, (U) postupke zal (akumulacie. ¥. postupke koje se istovsemeno naslanja tna transla i ne ali (1 Unutar postapakatranslaiie mogu se iedveiti te najpoznatija postupka: (1) racionalni pestupak(racionatna metoda) (2) postupak izokrona, {G) poscupak jdinignag hidrograms, S obzirom da su svi vi postupthacirani na Est) transla ne uzimalu u or efekte zadravanjs ade w slivu (oa povini, u depresiuma wrjeéno med, bidrogram dobiven po ovim metiama ina veti vin proto, dok je ukupno vejeme otjecanjekrage nego kod realnog hidrograma, () Unutar postupata zattha mogs se ico (1) postupak trenutnog jdinitnog hidrograna, (2) postupak simetitkog jesinignog hidrograma, (3) suvzemeni postupet temeleni na Mzikalnim i matematikim modelima porinskog oxjecana, Poglaviie2. HIDROLOGUA a Ink. svi su ovi postupeiu bit zasnovani a daljnjem rarvoju teorjeracionalne metode Zo relative slobenoti aime i potrehneopirnoetiprezentacije «vib nabrojenih postupska, ovdje se nee ula njibove wumasenj. anijt Ge se san rational eto, jer se ta pastupak zbogsvoje ‘elativnejedvostavnust uw peaks i najedde Kors psi estalih postpaks maga se mii v hidrohiSho) erat, Kao Ape. w radon 1021 (postupak iaokrana i pastupak edininog bidtograma), 104) {10} 5 [17] (svt postu. Raina postpek iran formal kris sihuivoz poet mtsinal pean ah pot naan arbarin con main oi (Odredeni raj hidrologssmatra kaka se v3} postupak moe kos samo na sivovima eija poring nije vee od 5 [kn'), dak sdruge stane mnogi dokzzaju da se on sistim uspjebom mode primijent na Slivovima povrine do 50 Tk) Podsjetimo is: preliminarne kategorizacife velit siva, emeljene a odnasu vremena povrsinskog Sbiranja, gf vremena tebenja votocima niteg i viteg reda,t lanesene u totki 24,3 = 4, ne bi tnchalosmictnat § uma kaks bi kod primjeneracionalne metode trebao bith spunjen uviet fg > te s49S (Ovo ograuidenje, usmistu primjene racimalne metoe samo na male slivove, pasljedica je Einjenice dy ova metoda ne ohuhvataefektretardacie 2bog akumliranja vode na povrdini sliva i pretpostavlia ‘eprmijenjenyjatiny oborina na cjelokupnom slivs. Naime, Sto je veel sli to je | tebe odrtiva reipastavka o shoguénosteliminaie etekta2adr2avanja vode | onstantaesti jane oborina, Maksimalanprotok, Qy I". adredenog povratnog razdoblja, Py |godina, Koi se formira na neko slivnom pedrugju mabe se odredit primjenom iraza One = ity PadAC e419) ade se, poset: Pa) prosetna jatina uborina adredenog taj, J min}, i odredenog povratong razdsbli Pe [godinal. (15° ha" A povesina sv, hal, e koeticietojecana, 11. Kako je iz dosadatnji iztganja jasno da se apsolutn vr protok ma idrogram jaja u tremutku kad 1 o¥jecanju ubesvuj eelokupna slvna poweSing, odnosno kada je Le 2420) to iran 2.4.19 pear u obit Qn, = it, PAC eam ‘Uvistlse Jatin oborinadimenzionatno w [mm min", apeotok eli dob fms", potrebno je ieraz 2.4.21 prikivat uy madificirnom obi nw = 0.166 i. PAC 2.4.22) Wits2 Zivko Vokovié OSNOVE HIDROTEHNIKE (Odmah se uotava kako su! ovt tara zapravo identi iazima 2.4-12 4 24-13, gdje je zhow prespostavke 0 neprepusnst slivne povrSine iostavijenkoefeijen gjcanja ie prostog rualog St je jednak jini, ednasno hrato oborina je jednaka eektivnom ejecana {ako na prvi pogled prethod irae iggledaju velo jednostavno, otitn je da odredivanje vremena sobicanja sliva i odredvane Koeficijenta njecanja ne prestvljanimalo lagan zadatak, es Najednostavedihidraulitki postupak odtedivanja vremens sabirani Siva, 1, 1h), pola od krainhe pojednostvljene prepastavke kako se mobe uzet da je: aod 2.423 ey | | | ase w | 1 dujna gta vodotoka od vadodjlnicesiva J iehtnog profi, fe, 1» “arena brzina vode w vodotoku, mt] Olredue se hiauliim proratunon, u funk Irapavst,geometrif popetnng profi pada Kora te dubine leu vodtoka, Kan Soe vee LL pretiodnoistaknuto, tim Gemo se problemom havi w 3. poglavls, vo je wjedno i najgrubli postupak za edredivanje parametra, i nately se primjenuje samo w sluéajevima kada nema nikakvih mogucnosti za primjenu drugihpostupska, nade, u fiteraturi se mode nati niz empriskih raza za proraéun vremena sabirana sliva, Medutim, svaki od th teraz definiran je postbno za neku analiirana regis sa vim njenim pesebnostima, ako dase ne moze automate Kors (presikti) 2a proracun ventena koncenracje u drugim podrutjima “ogni ali wedno i anato sltenijipstpc roan vemena Koncenracie tiva,opsai su fadovia 021 {04 [1014 I7L No, tau ajtwn Je twcumevne, a tpt esen Pstupa pcehnn peetvai hralicke moe proatuna ttenfa, 0 jie Ge Rao sje oe _ fuente adem pg, jo pitanje jer jain bina fc fnk 11 edn Uva zai nee | boring - trajanje oborine - povraino razdublje uborine, Gr ITP krivulje, metndoligijom kaki je { cojaieno ek 22.823, hy (Odredivanje maksimalnog exjecanja sa slivne povrtine koristenjem racionalne metode hit Ge konto ‘ystrrano numerickim primjerom otjecanja s urban slivaih poweSinaw 5. pollu (primer 8,3-01), ‘Ns kraju pia kaconane mete isaknimo kako se nme made ard samy vina vjaest degra, al ne Kompietan dream, Time se se dst amen ave mene, eo ner svi sIuajevima ba je ka dimensiones rot ova dace bel tempore ne samo trentn asian proto, ver kemplan hier oa jeg ‘= moqu dtm vlumenvode janie poplin ala Pscupei Kojima se moze definirai kompletan hidrogram otjecanja imaju prednost nad racionalnsi formulom i drugim pestupeisa pomoéu Kojih se make eared samo jedan element hideograma {anaksimalan protok). Uvodno spomeruta meta izokrona koneptjedining diagrams danas da ajpoznatja postupka koja prutaju mogutaost ndredivanjs kommplein hidrograma otjecanj, lave. HIDROLOGUA 88 2.8. HIDROMETRITA ‘Hidrometnja je rans bidrologie 0 postapcima i thrict merenja i asnosne © abrade rain harabteriae vesanih us veda sion neni obiina ojurivania na Zemijnay kul Buduéi da hidromeiasadtzi mnogoelemenata hkaulie, goodie. itormatike.elektromike drugih Aisciptna, otto je da se rad o jednoj multidiseiplinarnojznanost koja se js aviek prete sma sastavnim dijelom biologie. Tome doprinosi Cinjenica da se rezultatihidrometejkih myjereaje direkine korste kod hideoloskih proucavanja. No, igleda da ge se hidnometrija uskor siatrat 2zaseboonn znanstverim diseiplinom Znaéaj hidrometrije proilis iz Enjenice da hidrologijanarogto. a hidrvenika preteZno, sve svoje postupke,zakjutke djelatnost tee napedacimai2mjerenim na terema (uprirad ii lahoraoria dakle na podiogama éjim se prikupljanjem | osnovnom obeadom havi hidrometri Osnovni zadaci hidrometrijesadtZani su u (1) razr postupaka i pribora za kvanitativno edredivanje i prowgavanje elemenata vodnog retina (2) exnownyj obradi poaataka mjerenja dobivensh na temeljurazligth postupaka i pribore G) organizacji rete hideolosih (opaaackih) staniea radi dobivanja opin iefonmacia S ozirom na pojavu vode u priv, moguéa je slijedeasistemstieaija wlth podnutjahidrametije (a) hidromeriia mora (occanometriia). (0) idrometria amosferskihvoda, (6) hidremetria povrsinsih vada: hidromeuin eijeka (potamometrje).hidrometcija. tela (glaciomenia). hidometrija jezera i akumulicija(immometriia) §hidrometija mova. (0) bidromeria podcemnih sda U oksira ove tothe pretezno Ge se chrafivan problem rjgéne hidrametije. PruZt Ge se usnne informacijew njernininstrumentima sal) opcemistandardnih hidrometrjskit(hrolodkh stanica te iat posupe!hidroluskih mjerena i ostovne obrade tmjerenh poataka. Ne kraj e se ubraths braze potreba organziranje uptimale mtedehidroloki stance 2.5.1. HIDROMETRUSKA MJERENIA ¥ 25 1. Mjevenje ravine vode azina vod (nv void). fem. mer se na vsotocima, jeerima i morima (ocean) 24 prrede Plovidhe, projektirans i gradnje hdrotehnfkih ubjekara te potrehe uspustavijani almost tenet azine vole i prooka u petjecajnim proflima wooo tok Kod ijk i jezera se Ges umjestrmazvarucina wade koris termin vidosa 2ivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE, Vodostaj se definira,najSeSce u fem], kao verikalnarazlika remuierazine vode {nek fiksne ("nulte”) azine, toga svaki reds) ia mjerenje vodostaja mora mati “nul Kos” koja je povezana s drEavnom ‘eadetskom izmjerom visina i frazena w apsolunim jedinicama metara nad voter, [1 0.1) [Napomenimo da se danas sve vie korste i uredaji za automatski prijenos podstake,nibovy obradu { pragnoztanje vodnog nivea Za () mjerenje razine vole pojedinainim o€iravanyima kovistise vodonjerna leo, slik 2.5:-01(a).leraduje ve od devet,lijevanog Beleza, Geliénog lima ili plasténih material, 5 pdjelom po 2 fem) i toenokeu oan od | [om]. Princip obiljezavanja na lett je majedde takav da borojevi upisani ma letvi canaajedecimetre. Tako je prvi meta oznaten brojevima od 0.d0 9, drugi metar rojevima od 10 do 19, itd. Na sic 2.5:-01(a) prikazan je drugi metar vodoenjerne lve i primjer otanja vodostaja, Kod nas se vodostaj na vodomjernim ltvama ctavaj ii jednom dnewno {7.30 [hi sh ava pata dnevno (v7.30 1 18.30 [h) Sika 25:01 Mjerene azine vade vodomjernom letvom, [10] (0 voonyora at) tps von: (2) Kn vodoner "Natin ugradivanja vodomjerneletve ovis lokalnim pilkama, Ukoiko w profitu vodomjerne stance postoje izvedeni objet. npr. stup mosta ili keski zid (obala) leva se prfvr8éuje na podlogy u vertikslnom polozaju. U slutaju kose obae,slka 2.5-01(h) postvla se sepenast vodomer, ako dase vodomjern letvepritveSeuju na vertkalnopobijen (drvene, betonske il éaliéne) Sipove. Ova agin ugradnje vodomjere lve ne mote se korisits ukoiko Sipowi predstvtaja smetajy plovil ili su inlzeni udaru lea i drugihplovesin predimeta. Ako na vodotoku pasta uredena (oblozena) kos bala, preporuta se ugradnjahosog vodanyera,slka 2.::01(e). Da bi se vidostaj mogao obtavati {em kao na vertikaln} tev podjela na kosojletvi poveéaa se za faktor Uisin 8, ge je 6 ("| eth ut lerve prema horizontal, Neovisno o natinu ugradnje vodomjernelewve, podetak (“aula”) letve treba u principw postavit ipod ngjnie opatene razine vode, kako iu susnim periodima vodninivo ne bi spud ispod nble vodomjera U suprotnom, potrebno je naknado weraditi ty. negation fer, kod koje podjela rate w obra ‘smjeru (wane). Ne ovakvom se vodomjeru ofitavaju poditivni (apt. 157 fom) 1 (x sufnim ‘ezdobljima)negativni vodostli (pr. — 48 fem), (Wl) Za mjerenje rmine vode neprekidnim biljezenjem shite automuski registratri za koje se kod nas uvrijetio nazi linnigraft (aa vodoiocima) ill mareograft (oa mor), Postoje (a) automatsk registrar plovkor, (b)automatski pacumatsk registrar (e)automatsk registratrisasenzorom. Poglalie2, HIDROLOGUA 8s Kod svakog od spomenuth tpova registratora razina vode se elektronski memorira ili bile na papirnaty (pisana ili buSenu) taku, te kasije obraduje. Trake ¢ vtemenskim | visinskim podjlama Postaljju se na bubanj koji espojen sa satnim mehanizmom, Standardzirana su mjeriaregitiranja rarine vode 135, 1310 11:20 (a) Aum regisracr’splowom, ska 2.502(a) su uredai ko imaju plovak, graduirano ue sustuy Koloura i prouteg. Limaigrall se mogu ugradits kan protic tip. slike 2.5-02(6, ili kao Ibunars tip, slika 2.5:02(c), duk se marengrafi chavezno postavlaiu hunarskog tipa Kako bi se climiniran ujeca) vakova. Uz automatske regisratore ugrafuje sei vMlmjetna leva koja slut za onteolu taba jihowog rad Slika2.5:-02 Automatski registrator s plovkom, [01] (pip mje ine ade () eto) Darke 1 hota aap: poke $k: otaes ae (Ub omaskipmewmatsi registrator se sastoje od boce s komprimiranim stakim kei se prebo rezulator taka ptiskuje w cjev potopljenu vodu. U eijev se java hideostatigk ak koi se preko rmanosrera transforma w sil koja pokrese pis (te Automat regstrator sa senzorom mere raz ve pastedsivom poluvodia - senzorakojime se hidrostaik’ tak ransformiraw elekrini signal, Seneor je sastavni dio uredaja ji stalno biel Kolebanje vodnog nivoa na papiento ta 25.12. Mjerenje dune Dahina, d |, meri se radi defnianja dna ricka, jezera, more ii bilo koje druge powrfne pa Yodo Rezutat mjerenja su (a) planovi (suai) lzobatama (inijama koje spajajs mjesta ish | dung‘ 2otipsamatinijama koe spajaju mjesta sin visina, (6) uzduni profile) karakterstén {repre ri Prtikom mjecenja dubine simultano se cbavliaju wi operacie: (1) mjerenjedubine, (2) odredivanje poaicje tke v Kojo} se mjri dubia 13) mjerenie azine vode, Pri tome je oe izuzetnog znataia86 2ivko Vukovié OSNOVE HIDROTENNIKE stalno pratenepromjens vodnog avo Kako bi se po zavreta mjtenja sve lmerene viedo rong Svest na unpre aban een io, 7 IE ernie dine posto desta posupaa i pir, ska 25:03, rans — ¥ + —* T roe mon] Ramo] [Garona Costa] * iamomrana Slike 25:03 Postupct i prior za mjerenjedubine, [01] | Za) mierenje dubine u pojedinim rockama posoje: (1) ideomettisk postupak, | 2) skustighi postpak (1) Kod hidrometriskog postupka se mogu upotsjebiti (a) razlitteveste moth i levi, tev, sonirk {cbiljeenih prema toénosti mjerenjasvakih 1,2, 5 do 10 fem), 1 (b) éeliéno graduirano uae (kod _mjerenja veh dubinasplovla, ska 2.5::043), sutegom na kraju (mase do 50 [kg ovis obrzini ‘vod, Pilikom mjerenia dubine w tkuéim vodamna dole do zanoSenjauleta.Zato trea korekeijom sant izmjerene dubine. Jedna od metoda Korekeje dana w [10] peikazana je na slici2.5:-04) ar aeoyct — 6) rif ‘i | | . we | 10134 | 0030 20 |_30s¢ | aoens Sika 25:04. Primjeri mjerenjadubine, 01}, 110} “a) ee grade ue, ehoner 1 me: 2 weg: 6 anaes. P.3- prea = poems 8 (estamos nse 8 orang vender. es eluvje 2. HIDROLOGUA (2) Atwst¢ki postapak kristi chasonder 5 kazaltom. Rad eosondera, ska 2.5::04b),temelji se na ‘dailjnja ulrazvuenog signala 4 ajegovog. prihvacanja akon So se odbije od &aa. Braina rasprostiranjaurzvuk,¢ [ms], visio temperatui | guste (slinitety) vode. Npr. u slate vox kod temperature T= 20°C]. ¢ = 1 462 ims!) Zadl) meprekidne miereaje dvbine poswie (Uy aku postpe (2) Nidrustatesi postop (1) Absecti postural Kors chosonders pam. (2) Midrastatiki postupak prinjenjoje hidostalkt distanctski mjeraé proita. Mjerenje se obaslas plowtng ajekia pono sonde 2a praetie dna, OBHk sonde je hidrodinanigan kako Bi pruzala Stn inj oipor pri Kretanu kre vod. Unutar sonde smjesten je ured 24 kontiourano registra Uibine vee iraden na principa dtektiranja hideostatithog taka 251-3, Mjovnje rane ved Ions), definra se kan derivaija puta, #([7] = Im), po vremenu. Ise. eso Prema tome, J bi se brzina kao vektorpotpuno drdila,potrehno je poanavati (a) jen apsoluine lrjednost, ch) paves ohio na adabrant kooedinati sust ie) sme. bring. take dase mjerenjem odreduje sam apsolutn vejednost. Medotim. kre prowtavanja struts [el wore eerie pain meen elt svt pum Kako je gone za sve privdne i umjetne vodne tokove Laraktrisian turbulent retim sruani. se 0 jim java vremenska i prosterra pulsacija bring. Xa stich 2.508 prikazana je vremetshs pulsacije ezine vode v poweSinsko (i pridnenn (A) oki vodka ieee tccenja vue uejevima i vneoima kanaling), nate su pana pave ism ve Sika 2.5:05.Pulacija brzineu povtsinsko) (7) i pridnenoj (if) rock curbuleminog tok u vodotaky88 ‘Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE [kod hidrotoski8 mjerena brine vode od prvensivenog je interesa srednia lokalna brzina vode. = |m s", w £40) tock mjerenia, |Oznatt ie sav tensa hrzna, ta je sede loka being: eso raxdoble asednjavanga, ska 2.5505, udu da je sa slike 2.5:05 vdlivo kako sede lokalne brine vode u ok epadaja porastom dubine a pulsaija rast, oBito je da je pri dau brzinu vode potreboo ett dale nego na povrini. Raadehje ‘sredhjavanja, 7, treha 2a povttinske teke iznosti cra I do 2 min, & 24 pridnene 2 do 3 [mil Vertikalni pri sednj Iokalnih brzina vode izmjresihw pojedinim ttkama, iui od povdine do «dna, ima svojekarakeristtne uzorke prikazane na slici 2.505. Slike 2.5306 Karaktesistiéni vertiklni profil bein u vodocoku (6) ga no; so apa does) ySednja brzina vode,v, jews, na verti 1, presjeku okomitom na vadunis os vodotoka je nod ive e 03) Tvay = 9 250% adie q Im 6] cenaéavaelementaran prota. Sredniabrzna tka (srednja beina pepe presjeku toka),? Im se: g (2505) nde je @ [m? s"] ukupan prowl kroz proxiessine povtsinu A In Puglaiie 2. HIDROLOGUA, Py Za myerenje brzine vse w Laboratori iw privat najesGe se korsteslijedeti postupe: (1) Kinematsk postupei (ideometiski plot i hideometrijso kro ii hidromeerjske kolo), 1) postupe!temelini na transformacij enersije (instrument tia Pte, Venti 8.) {G)termoctekirién’ postupe (mjereje brane ns temelju tzmjene topline - topla Yea), |) elettromagnersi postape. ‘Oude Ge se faieti osnown princpi mjerenja reine vode pomoeu (4) hidrometriskih plova, (b) hidromerriskog krila i (@) Piwtove eijevs. Opsirnije informacije ovim i ostalim pestupeim _njerena brine vode mogu se natu kai (09), 1 Hiromi pois, 2 2.5:07 sohziwom oa vest plovka, mode Se mje: (})_pousinska brava vode ( powsinski phovkom (i), berna ve ma neko dubia ipa pine (s dinskm plovko) ‘Gi sted bezina vode do edredene daine(splovakom ~ alcom). ‘Svaki od vi vrstaplovaka treba bit tako izveden da omogudi motriteljunjegovo stalno pratenje tokom kretanja. Takoder, dio plovka izad vode mora imati malu povetinu, kako na njegova kretanje vast] u Slik 25:07 Veste hideometrijskih ova, (09) wens lve er fe (dab poh) wake wo AE ondan, Princip mjerenjabreine vo w atvorenom coku pomotu plovka sadrdan je iu mjerenju puta, kojeg plovakprijede u vremenu promatranja,¢ |s}. ii u mjerenju viemena, ¢, koje je potrebno da plovak prijede Mksiranu duljina puta, s. Dijeljenjem prijedenog puta s,s vtemenom,f,iratuna se sednjabrzina piovka, Odnos stednje brzine vode na vertikali hidvometrjskog profla i poveSinske brzine izmjerene povrinskim plovkom ebiéea se krese granicama od 0.82 &0 0.92, Ovaj je odnes woke ves 3 ‘odotok dub i hrapavost kona mania, + ohrauto Prilikom mjerenja brzine vode dudinskim plovkom, ako je dubinski dio plovka na dubini 0.64, Ppovesinski 6e se dio plovka kretaribrinam Koja pribliéno adgovarastedno)brzinivode ma verikal Kod primjene plovla - palice, ako je paica ptopljena do dubine 0.94, takoder se priblitno dobije ‘seen hrzina Vode na vertkl%0 Zivko Vukowig OSNOVE HIDROTEHNIKE [it aadromerisko krto, sika 2.5:08(a), ypeeehliva se za mjerenje brzine vode w ocvorenim tkovima i eijevioa Mjetenje se barra na jedncenaéaom ninosu izmedu brzine vode, v, | broja okretaia uronjenog propelers elise) hideometisko kel, » » lika 2.508 Hidrometrijsko kro i krivulja baédarenja (2 treet, 10) zene proline kvl Baran tn paw. Oth Zasvako hidrometisko krilo i proper proiavodat iradujekrisubix baddarenia,j krivuljy ovisnst raja okreaja propelea. nm [s"]. 0 bezini vode, v [m 31. Krvilla bazdarenja se dobije U , lhoratoriskim uyjetima na asnovi mjerenja broja okretaa propeerau eijlom rasponubrzina kre Kole, koja se poznatom i jednolikam hrzinom kre nad’ Kanalom ‘spunjenim vodom y stanju | mizovanja, 5 na koja je montrano hidrometisko krilo Ekspetimentalno je dobiveno, a teoets poterdeno, du je Keivullahaddarenjahinerboa Vrlo mle zakrivjennsitako da ju je moguce ramen S neki prac sks 2.5:08(0), Oto je da se hdometrski kro Braina mje jedno) tek. Obiénn se mer ukupan ho) okretaja prepelera. Nu vremenu, 1 (axjmanje 2 min), aa osnewi ga se elredue specifian bro} okretaja {nepelera m= Ais kev biden ot sree Tokalna being ve w tk’ ern [Fitjxenje se provodi na natn da se hidrometrijsko kilo unesi u vody Hi pomodu azeta opreretenn tego i na vertikalnoj mei. U prvom slugaju mjerene se ovata ia ame il pomoeu Bare koja | popreéan aremoséuje vaderok. U drugom shiaju, operater vi mjerenje s mostia il stje y vod {Kod manjh dusioa). Ako se brzina vode meri u eijevims pod tskom, hidrometriska kris se {posta na Sipe pe pravim Kut ena na sme tka ©preensiectinneiy ai a oraisin tine, es its tasmace Knee ene dew cet Ukoliko se otvoren vouni tok, stka 25::09(a, pastavi ij savijena pod pravim kutem na denjem ‘raj ako Se aj otvor jew usnjer uzvodno,u vertiklnom Ge se Sel elev voda padi do vise ‘aml, koja ndgovara omjeru plop. adie fer ~ dinar tise ma wlaru ucjev, [N m°],p - gustoga ase ve, kg mL) -ubreanje (akcleraija) po sile rede, oS) Bude da je: Poglavje 2. HIDROLOGUA on 2.5.06) 4 1 Slika2.5:09 Nadelo mjerenia brzine vodePitotovom cijevh (2) een kona) ween od kom a mjerene brine vode ueievima pod tlakom, ska 2.5090), potrebne su dvie eievi od koih je povetak samo jedne usmjeren uevodno, Brzina se opet alreduje pomoeu iraza 2 5-06 Natelno, Pitotve cievi se koriste 2a mjerenje breina vode iznad 7 [ms], dakle, u sluaju kada _mjerenj prowedena hidrometriskim krilom i su pouzdna i su moguéa 2.8L 4, Mjerenje prstoka Provot. Q. 11s", tm sl, je koligina (volunen) vode koja protjete kene popreénipresek (profil) wedotoka il popretnpresek ejei w jini veers, Fo je edn od emelnihhidrolki hdr aulvki podataks, bad da je njegovo poenavanje asnovai preduyjetgorovn svih projektantskih#fvodackih radova na nekone von tok iw vel im, fae Posupci mere mja protoka mogu se svrstatiu dvijeesnovne grape: (1) postupe! neposrednog mjerenia proto, (@), postupel posrednog mjensaja procok, (1) Postupcineposredaog mjerenja protoka su volumensk postupeizasnovani na mjerenj protoka pamocu mjerit posuds, Ova) je natin mjerena primjenjiv samo Kod mjerenjaprotoka mali izvora 1 manjih vodovnka protokom do 10 |") Mjerenje se obavljaraznim vestama mjernih posuda, NajéeiGe se upotrebljvaju (@) Milneova posuda () danaida2 ‘Zivko Vokovié OSNOVE HIDROTEHNIKE [ (@) Mitneova posuda,slka 2.5:10, djelue kao automatski repistrator. Sastji se od dvije posude | Jednakog cia apremine.U wena ada se jena posoda apa volo, hog pod eg tefisa ona se prevde | peal, tak da dolazi do punjenja druge porude, id Sika 2.5: 10 Mjerne posude 23 neposredno mjerenje prooka, [01] (@) Mise pon) dan 1 jor’ evort apne)? para ie we: 3 = rent 4m le (»Danaidee oevelapotas vie asia postienihovoramadna ror ke ib vos, Or | swoormiraobikvan kao sani. Pe pretpaaviom dojana Konstan poka an ae Ge se dana sabia epelajc dmon doa twee, Prk 2, ee se prema erento} edad iajeajaGednatina 3.3.22 [ @> nnavtemr aon desu i koefcjen isecanja, [1], | to avora 1) . A= povtina (medusobno jednakib) evorasapnic. tm"), 4 ubrzanje pola sie tee, es" 4H visina (Gubina) vode w dai, (my ) eta perce ms et iospei a ae eren Ga) postupak povrsing - being, Yee) postupak mjefaving, To) koristenjem meri cbjekata (kanal). Postupak powrfina ~brena temelen je na merenju brzinahidrometrijskim krilom u nizu waka pretadg profs, Primjenjujese 2a mjerenjew prirodnim + umjeinim otvorenim tokovitm i tokovima pod tlakom (promjera veceg od 0.8 [m). Suitina postupka sastoji se w odabiru adredenog brojz brzinskih vetkal, te hroja | poldaja taka na vertkalama v kejima se mjere bezine, ska 2 5:11 Prema uputstvima WMO-2 (1970) razmak izmedu dvie vertikale ne bi trebao biti vei od 1/20 ukupne firinevodnog Lica, [m. U praise obigno uzima do 5 vertikala za male, a do 20 vertikala za elke Poglalje2, HIDROLOGIA % sijeke, Dodatai kritriizhorabroja i poloéaa vertikala je da protok izmedu dvijesusjedne vertkale he tteba premasiti 10[%] ukupnog profoka, Bro} mjernin tdaka na edn} vertikli(akoliko je dubina, > 1 Irn) je w naely 5 (pet powr8ini. na Gibinama 0.254, 0.54. 0.754 ina dno), Stika 2.5:11 Nagelo mjerenja protoka postupkom poveSina - reins [10) 1s Sama rink pres ventas) ()(C (Roel pow gate gnc [kapan pro. © os, rata se side ream: le hf vy 2.5.08) Poitoje v = f(x) imegeal iz goenjg iraza je 2 prrodni vadotok nermoguse rie anal. Zato se pomncu izara 2.5.04 majprijeiraCuna clementaran prowk, ¢ [ns] a potom + ukupan provok: O= bade 2509 0 peaks se 24 proratun ukupay pratoka keristedva postupka (a) graféki postupak il pastypak ge (2) anatik’ postop eke imtepracie "Ouuie e se vibra grafitki postupak, Prikaz analtickog postupka je dan & 0} Graft posta se ses wgrafekom ejeSavanju integrate w nrazu 25-04. Procedura je sie, slika 2.5::11: (4) sacra se iamjreni popretni profil vada (8) 2a svaky se verily nacre Gijgrami braica v= fd: (C) planimetiranem se odrede elementaral rowed, gms. raz 25-04; (D) vryednesti 2a, nanose se w pogodnom mjerla ianad svake vertkale | Krsnje tcke medusobme spoje krivulom: (E) prem ivezu 2.5-09 pwtSina izmedu te Krivulje ved ea (x fl egovarauhkupmom penta, Progeiecjevima pod takom najgeke se odredujy posredstvom simultanog meena brains pong batriehidrometriskih ita na nin kako eta prethodnobjetnjeno. Mjerenje brine se proved kod stalenog toka vode) dule od 5 [rin], prtGemu brzinavode tea bit veta 0.4 {ms (b) Postpak mjesavina se primjenjuje 22 mjerenje protoks bujiénihtokovs,tokova s kaskadama i ee ale, tokowa sa snuzno 42raienom turuleneijom, to se peaktich jul pet brzinameot vvetim od 4 {m 5". U vodotok se ma odahranom mjestu upusta odredens kolitina obiljeivata Cindikatora, rasers). Q.,peanate Koncenracijerastopine. C,. Na nizvednom profil, u koje je postignato poxpuno mijesane,uzima se wzrak vole Fodrede Koncenracjaabiljezivata, C. le odisa QQ, = C,: € nude se ndreitiukupan proto: " oS 2.510 oa Kao obiledivati se nage koriste kemijkiindiktor (npr. natrije klorid) i Puoreseentne wat (6) Aer objlti su ured 2a postednn myerenje protoka kod Kojih postoj funkeiska vera tamed prixoka i azine vide. U arvorenim wkovima mjerni se objekt ugraduju na meloraciskim i kanalskim sustavima, te na manjim vodnim tokovima ‘Objekt 2a postedna mjerene procoka se mogu podielit utr grape (ct) estrabridn peje (2) mera kanal, (3) kontrol (uredeni) pri K.riterij ahora pojedinog tips mjernog. objektajesu opseg protoks (Qnae Qe) Kelitna provose sanasa,Zljena oénost denivelaijau vadotoku(2hogpriustvaubjekt)itrosakizgradnje. Hirauliohi aspekt vi mjcnih bjekata mogu se naGiu {09 a vetina Ee hit obradena iu narednom poglavlu (cl) Oxirobridniprelivi koji se najeese koriste kao jeri ohjekt,prikazanisu na slick 25::12. 23 Injerenje malin kotiina vode svisokom toéneséu prikladnj su ostrbridn takutalpreljev, dok se za mjerenje vedih prooka preporuéyju pravokutn pri 5:12. Osobrda’ sjernipreljev, 109) (pew bt ei) pravlashinsucR e k ) Prejeve treba tako projektiratl i ivodit da uvijek rade kao nepotopjeni (6 potpunim hidrasickim skokom), neovisno 0 veliin protoka, Isto ako, prijekorstena mnjernog preljeva potrebno je provest njegova haddarenjew preod ili na Fzikalnom models (62) Mierni kanalé (kana sa sudenjemp, slike 2.5:13, matotito ako pei svin protocima rade kas repotopleni. prestavjaju ideane mjerae objekte za male pico tokive, prienstvend razlaga Mo kr jekt nexmetann peolai nan (2a raz od oftrobridnih preljeva gj se nanos akumult). Poglavie 2. HIDROLOGUA 95 "Neovisno koliko je prilfkom izvedbe postignuta sliénosts projektiranim mjernim kanalom, potrebno je lvedeni kanal buédarti radi porvdivanja ili definiraja eventualno novog odaosa volostaja | proto, Sika 2.5:13. Mera kanal sa sudenjem i hidreuligkim skokom, {10} (63) Kontrotni profi su bidrotehniski objkt iavedeniu obika pragova ili pregrada joblikovani ako da omoguée precizno defiiranje veze izmedu provoks i vodostala u opsesu od naimanice. O_.. do najveGeg obekivanog protoka, Qn. U natelu se izvode na rjekama s promeaiivim koritom i ako (bog zine rine korta) ne pastaje ujet preciznog mjerenja vodnog nivoa, Naslie 2.514 prikazan je primjer kontrolnog profil, Slika 2.5114 Prinjer Konteolnog profits na priednom vedonok, [10} [Na kraj istaknimo kako je projektiranje ivedba mjernih objekatau prin vednim tokovima velo sloten zadatak, huduti da treba asiguratiroéno mjerenje protoka pri svim vodostajima, 2.58.1-5. Mjerenje eljeinog nanosa Rijeénim nanosom nazivam krote estce koje je voda pokrenulau kority ili sv s okolnog zemijita ospjele u vodai tok 1 njime se dalje pronase (ransportiraj) S obzirom na dimenziie(kropnocu) éetica w pokretw i njhovom polcéajy u vertikalnom preset ‘ijeénogtoka, postaj vige prijedloga Kasifkacjerjetnog nanos Nae je Klasifkacja rijetaog nanosa na (1) vaseni nanos. @) ebdeet nanos (suspendirani nano)ws 2ivko Vakovié OSNOVE HIDROTEHNIKE (1) Yaceni nanos se kreée po dnw korita vosdotoka Klizanjem, kotrijanjem i skakutanjem, srazdoijima naizmjeniénog mirovanja t kretanjapojdinihzenaca (2) Lehdeti nanos se promos ttavim popreénim profilom vadnog toka kao suspencija, Zato se kod leeces nanosa keris pojam masene knncenracije nanosa, C, koja se dimenzionalnn izraiava v [ky "| Krese se 2ajadnos vaio, pri emu je brzina kretanja Gstica praktikijednaka braia vode chet nats dns 88 ds 95 |] ukupnig nas, Rijn nanos je po svoj) pico hidrolaita i hidraulicka kategorii. Medutin, na ovome se jest, hhudug da ene aspolaze znanjem iz idraulke, nee upoitat u preciznijetumatenje nastanka, proms i talaienia rijedmng manasa. To Ge se detalni provest u 6. poglavly, tako da éemo se 22 sada 2alooljti sano kvantativnom deskripeijom ovoga feamena, koja s obaitom da ima za ei samo ‘ajgrubju pojmovno dstnkeju velicina koje ee se jeri wniGemu nese okroi ispravnostkisnijeg metodolotkog pristupa kompleksnije eefavanja pronasa rijeénog nanosa, Krupnoa nanosa i zastupjenestpojedinih akelja rma v ukupnaj smjesi adr Auje se proijavanern kroz sca razlitth dimenaija okana, na osnowiega se definiragranulomerijskakrivuljananosa, slike 255 08) i eee Shika 2.515 Primjer granulometiske krivulje nanos (pjeske) se peer yous mj ceva 50 ea rrr oa ea aosto jeu tock 2.3.7 itaknato, indenjersk je praksi vobiajenaklasifikacjaCustih estes prema BSL, tables 23: “Maula je peje relativno lane razlikovatilebdei ad vutenog nanos povlaenjegranumtejske sranice nije nimalo jednostavno, jer ta granicahitno ovis» vremenskipromjenlivn} jain rieénog tka. Ipak,w grub se mate rida je granies oko 0.1 do 1.0 Ime, Sto uelivnom eigovara stom ‘ sredaje Krupnom pijeske, Kolitina nanos koja se krege opretnim profilom vodotoka us jeinct vremens maziva se pramsom ili protohom (ouéenog. Ni lebdeteg, N) nancsa, a dimentionalno se ieazava w [kg $"). Usupna koliina mans u veGo) vtemensko jedinic (dan, mjese, sezona i godin) izrabava sew onama. I) Kala se provedi analiza nanos rijetongtoka potrebno je (2) raspolagatis podacima o ukypnom promos manosa u odredenom razdoblj, (b) pomavati aspodjelu koncencacije suspendiranog nanosa po popretnom profily wka 23 Pogluvje 2. HIDROLOGUA es arakteristéne vodostaje w rai sezonama, (©) poznavati promjenu granulomestiskog sostava materia (nanos). Dowvih se podataka dota provtavanjem reprezenatvnuzoraka vide koji se zabvatju odredenian teékama popreénog poflatoka, U Koike) Ge meri ov uzore Uosta it reprezentativn w mnogome ‘vis ad postupaka i pribora upotrijehjenih 24 njinovo zabvaane, (1) Mjerenje wucenog nanos proves se na ti ating (a) poma menanigih bvataca (6) pomoéa radiaitivn ohojnih rasera, {e)_mjerenjem sprudova s pokret ublika dna U nate i svjetskojprakstnajeee se upotrebljavaju mehanigki nvaai,tako da Ge oni hit {ovale opisani,dok se pac o oti natinins mjerenja vutenog nase mag nad w kai (09), ‘Mehanithihhvatata oa rain ievedi. a najéee se sustoje od kuti s tvorom na uzvodnoj strani kroz kojulzi voteni manos, U unirainestse hvatata, vaéenom po dou rick, bina wode smanjy Fadi Goga Se w hvatacu eudréava nanos. Hvataé se u vodu unesi poschoom dizalicom pomocu wad | ogra monticanih a pontoni sik 2.5:16 Stika 25:16 Primjer mehanickog hvataa, 108] “Teeba napomenutidaje ko Hezina vode vesih od 3 fms) eal s mehanickim hvatatima bitn exetan {A upravo tal (aailaskom velikin vodnih valova) popeeénim profi vadotoks protege najvecs ‘olitina od okupae godine Koliéine vatenog manasa. Nerijtko se dogzda da apr. rjekama Savor, Dravom i Dunavom za vrijeme velkih veda (rajanja 2 do 3 dana gouitje) prayjete i do 90 [5] ‘ukupig godiznjeg vadenog anes, [Na raja zahvaGanja urorka vuéenog nanosa, hatat se poi doa, a zahvaéeni nanos se analiza y cil definicanja geanulomesisk krivlje « pronosa nanosa Zatwateni nanos se mah & mokrom stanjy prosijava kro sei sta (sotvorima 50, 30,20, 10. 5. 4.1.3 Imm), pretpostavljati Kod daljnje obrade da je masa vlabnog nanos jednaka mast subog. Frakeije nanostspromeromd <3 [mm] naprje se Se, a potom vada. Zatim seo ukupne kolitine kno nanosa uzima uzorak Koji se gratis ma sims otverima 2, 1, 0.63, 0.40, 0.25 10.13 fmm {sta na pojedinim sina precizno webu. Posijavanjem krupnog istmog vubenog nanosa deni Se jeinsivena granlometriska rivulja zahvagenog nanos,38 ‘Livko Vukovie: OSNOVE HIDROTEHNIKE “Metodologia odredvania pronosa vutenog nanosa mate se saeto prikazati a shjedett main Naiprie se definiraelementaran provok nanosa,q, (hg ),pomotu taza = Ge eosin Re adie: Gi = masenakoltnaubupno zabvatenog vocenog nano, by Grinastanog otvoraheatta, [. 1 akupno vijeme rakvatanja nanos ri tome se ukupoovrijeme zabvatanja manosa, , ratuna od tenutkakada je hvataédodirnuo dno do trenutka odvajanja od dna. Ono je razligta i ovisio koigini nana, Kreée se od 30s] (kod vesih brzinatoka) do 15 [min] (kod mani brzna oka) ‘ejednostclementarog protoka nanos, 9,72 razme vertkale(nanes seu jedno) vertkal zahvata ‘bare ri puta) nanose sea crieinad lini sudeluie Brine vodnog lca b(n), popreénog profila vvodotoka (rina vodnog lca na Kojo} se krese vuceni nanos) slik 2.5::17. Spajajem tako dobivenih totaka dobije se krvulja elementarnog protoka vuéenog nanosa. Ukupna koicna vugenog nanosa v proflu dij se planimetriranjem povedine ipod te krivulje | linije sudjeajéeSirine vodnog ica Slika2.5::17 Metodologiiaadredivania pronosa vagenog nanosa (2) Mjerenje lebdeceg nanosaprovodi se raznie Konsteukeljama hvataa (btometar} koji sew nagel mogu razvstati na: (a) hvataéestrenatnim zahvatanjem uzorka vode, () vara slaganim punjenjem. (2) Hvarats rrenurnim zahvaranjem uzorka vode sastoje se 0 clindiéne cijevi promjera 10 do 15, [eml, zapremine 1 do 5 {), Kada se cilindar postavi u Zelieni polataj, naglo se zatvor | tako avai volumen vode tenutnom koncentraijom lebdeéeg nanos (©) Hata s laganim punjenfem irvode se w dv tps: (1) hvatai s bocom (atati imegrator i hvatati za weimanje uzorka u samo jena) tok), (2) vakuumski vata, Poglavije 2. HIDROLOGUA a (1) Hvaradi_s bocom, slika 2.5::18), imaju v ticle hidrodinamitkog oblika instalirana boou Zapremine 0.5 do 2 (I). Razlka izmeds hnataca inegratora i hvatata za wzimanje wzoraka w samo Jedno} tock jeu tome to je konstakcij hvatataintegratora temeljena na hiptezi kako 6 ovaj hvata “alwatitinfegraln, sedi wzorak vede na vertikali, pod uvjtom da se hatat sputa jednoikom ‘verikalnom brzinoi ida jestupanj punjena takav dj bezina Kojom voda ula jednaka Brin tka ode wsvako) toi dud verikale. Pod ovim uvjetima iz zahvatene se vode dobije sedaja koncetraija letdegeg manors ma vert, ” ka 2.5::18 Hata lebdeteg nanosa s laganim punjenjem, [01], {09} (@) vats boca: (vous va? " -vodoanvaim jer: 2 jv zz ak; 3 telo abs: 4boce spring 1 (;$-rep Baa (abt (6a Sev: 7- akan phe kaneraa ats davodecevk 9 komo zane (02) Vokawnsi Hata, slika 2.5::180), se primjenjuju kod manjih Koncenracja Nebdeteg manosa, , < 50{mgr,izahtijevane visoke tognosti mjerenja. Pune se posredstvom clastifnecijeviuronjene ‘vot, Voda seu eijevikrete prema gore og potlakau Komori za wzorak, zapremine 10 do 0 (I) [akon zahvatanja uzorkalebdedeg nanos potrebno je laboratoriskim putem provest izdvajanjeévrste od tehute faze, Ovo se patie flriraniem' isparivanjem. Uzorak erste faze se Koristi za definianje oacenracje nanosa, granulometijske krivulje i pronasa nanosa (po frakeijama i ukupne), Prilikom definiranja granulometrjske krivulje, analize se posebno provode zu material (ernca) s promjerom d > 0.06 [ram], a posebno za materials promjecom d < 0.05 {mm} (grania izmeds Draline i pljeska, tablica 2.331), ‘Analizazrnacas promjerom d > 0,06 [mm] proved se presijavanjem kro serijsita(dimenaije okana 4,2, 1, 0.5, 0.25, 0.125 {mm)) i masenim merenjem zaostalog materijala na svakom situ, Preostli dio materijala s promjerom d < 0.06 {min} anaixta se pomecu piper postupka (pipet ‘metode, tako da se iz meazure v koje ipitivani matrjl peepuno disperziran u desilirang} di tuzimaja pomocpipete ueorei vode subi od 10 fe. Detaljiji padacio tome mogu se nati [09} [Naosnovi ovako irvréenih analiza definiase jedinstvenagranulometrijsk krval 2a isptvanilebde Jedan od pastupaka odedivanja pronosa lebdeGeg nanosa, ako se uzorci vodeeahvataju utofkama w kojima se mjere i brzne, zasniva se na koritenju iraza2.5-08, tako da mademo pisa100 Zisko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE meeeeilicees cen pri Gemu se ioegral u gornjem irazu mote sjsiti npr. postupkom gratcke integraciie 2.5.1 - 6. Mjerenje podzemine vode Mj eren e podcemne vote provodi se radi usanovljenja vremenske i prestorne risljle pedzemnih vodni rezervi, Osnovai polaci koji se prikuplaju ovim mjerenjem jesu: (2) razina podremne vode, 2) propusnost ta (G)brzina stujanja podzemne wode (1) Razina podcemne vode je ajvainii podatak o podzemno) vodi. Badu da je promjena razine Podzemne Vode osjetno sporija od promjene razine pewetinkih voda, dovolna su dva Jo tr meena \Yedno, Razina vode mjeri seu 2a tw svehu posehnn iavedenim: (@)_piezometrima, (6) busenim adencim. {a) Piezometar je élitnacijev, najéeXGe promjera 25 do 50 lem), &ij je don kaj zabijen do fspod gjnige azine podzemne vode, kako bi se mogle obubvatt oscilacije razina, Pri dau je piezometarska ‘jew prorupéana(perforirana) i najéeée ispunjenafiaskom ispunom. Kada se jeri piczometarska razina artetke i subartetke vode (vode pod tlakom), proruptani din cjevi tha postavit u slj Pdzemne vode Koji je po tlakom, () Buten’zdencseizvodebutenjem vt vertikalicilndeinih butotina zasticenih made Ctignira cljevima, promjera cea 0.3 do 1.0 [m, koje automatsk foemiraju adenae, Kai pezameta, dom ka civ je promupean Tu nu postavijen kar Svaki piezometar i zadenac mora imati vsinski dfiniranw stalny tooku od koje se meri azina poxlzemne vode, Ta tacks trea biti defniana iu apsolutnim kotama kako bi se irazine ve mogla Drocafunati w njima. Na osnovi mjerenia raring, sistemom piczometars ili denaca, na Sirem se pdrutju deinirau line sth apsolurih razina podzemne vide = hidroizahipse, Na temeljy nh ‘odreduju se smjerov stryjanja padzeme vote. (2) Propusnost tla utveduje se expljenjem iz piezometra ii 2denca, anosn0 mijerenjem pro i snizenja razine podzemne vode. Njthova medusobna veza adredaje propusoos tla, obién laren Aocficiienom procedivanja (Koeficijentom fllracije). ierabna erplenja iz niza 2denace prutaiu ‘moguGnostsagedavanja propusnost a ireg podrugja, odnesno sanjapodzemne vode i posjedica koje enastatipromjenom tog sania, (3) Brana strujanja podzemne vode (rijednost i smjer)adreduje se postupkom uputanja chilledivada (oja, soli radioaktivaih wari) y jedan piezometar ili 2denac | naknadne detekeje yihove ‘oncentracie w drugom piezomerru ili zene Poglavtie 2. HIDROLOGUA ro! 25.1 -1Ostale mjerne ¥ Analize{rezuta prethodnoiznijtihhidrolotkin mjerenja(vodostaja,pretoka i nanos) redovin se publiciraju y Hidroloitom godiiniatu. Uzove, mje re se (opazau) i publicrau sede pda (1) Pojaw eda Ova se pojava mete na riekama samo kvaitatione publica v vida zaps led ‘jeg dana vada nasi ed edowa ojesa dana led stoi. Ponegje#pnickad ima zapisa tome kojt jedio povrSine(vodtoka,jezra)pokrivenledom (ki se promos i sto) te kotha je debljna led, (2) Temperatura vade. Mjeri se svakodnevno na riekama i jeerima, a publica se sree mjeseéne {srednje goitnetemperture,mnjesetni godin ekstremsmaksimarn i minimuri | njihovi datum (8) Kvaltcta vode, Mijeri se veimanjem wzoraka adi olveivanja fikalih, kemdtib,biolotih i Doktrioloikih-osobina vou, Ova se merenia provode terminski, najvie osam puta godiaje, amalizraju i pobiciraj, 2.5.2. OSNOVNA OBRADA HIDROLOSKIN PODATAKA Osnovn je eljhidromerijskih mjerenja i opaéanja da se dobiveni podaci prikabu w oblke koji je ‘jpovolnije 22 publicirane, razmjenu, upotrebu (analiza) i vane. Zhog onsega podaraka koje je potrebnc ai ra dubivanjaosmovnihinformacja o hidrologkimprocesimasvakako jensjuspjednija ‘Sra clektroeikineatunalom, brad podataka mate se odnos (1) beady opaenih velitina za neku todku odreennesliva (2) odvedivanje varijacija kaakteriténithidrolotkih velitina uzdu®sliva ili slivova, Ovi ohrads takoder obuhvaéa i prvi pele i provjru poatak, tek potom shove tabeiraie. i emu oblit i weitine tables treba bit pregledns §unitiirani Derekeijy kup pogretaka tra proves analizom svi slacajnih i sistemarskih pogresaka koje se ‘mogu pojavititokom opadanja mjerena i abrade. Metode matematitkesaistke su narotiti pogodne 2a otkrivane grub stutajnih i sistemarskih popretaka, COsnowvne ili standardae obrade podataka povetinskih voda obubvataju obradu vadostaja provoka, [jihowa wsnowna obrada nbubvaa odredivane: (2) seedajih dnevnih vodostaja, odnosno protoka, (h)_devnihekstrema (mtksimura i minimum) i remus njhove pojave, (e). srednjih mjeseeni sednjih goign vodostaj, adnesno prexok, (0) myesecnih i godijihekstema i datuma njibove pojave, Ce) krivulja ucestaost i tran, (1) nivograma, ednosno hideograma Kod ubrade provoka poten je dedatno definirs Ariuulu protoka (konsumpedsku Kivu)02 Zivko Vukovig OSNOVE HIDROTEHNIKE, 2.5.2 1, Nivogram i hideogram [Nivogram je erick prikaz promjene vodostaa, fu vemenu, 1, dakle = Hidrogram (oka 2.4.61) je grafitkiprikaz promjene protoka, Ou vremenw, f, dakle Q = ft ei tame je grafic prikazpromjena ovihvelitina mogué uraliitim vremenskim jedinicama (dan dekadi, mjeseeu, sezoni i godin), ovisno o svi za koju se provodi brad, Potrebni podaci za konstruranjenivograma i hidrograma publiciraju seu Hidroloskim godiéniacima, tabliea 2.5: [Tele See Tele Del las Ta Tabla 2.5:ch “Tabelari prikaz obradenih podstaka 0 vodostajima i protocima iz Hidrolathog _godienata (1968) 2a hidrolosk stanicu Cra na rijeci Savi, [22] Kao ito je i tablice vivo, uz ime rjeke, ime hidroloike stance i njenog broj, iznose se poduc » ‘oven sliva, fhm) Kot “aul” tocke vodomjera, (mn. .ustedinjem dijelutabliceupisani ‘Su pedaci 0 Srednjim dnevnim vodestajima, h fem), odnosn0 protokama, Q {m° s"], po pojedinim ‘anima tokom ejele godine. Znak "+" kod nek podataka o vodostajima tznatava vodostae koi sa ‘motteni |v dopunskim terminims, a upsana je stenja viijeinost opazenog vodostaj toga dana, : vglavje 2. HIDROLOGUA 03 zaplaviu tablice upisani su podaci uz pojedine oznake Bie je enatenje slijedte: NO + ma jcc as vas ~ mapas mics igen pt SQ. salva nent ap} = neni eds dhe ra ons di: Yo wei weds jst gosh) = mason rest ge ss : neon prota 'SNQ_ sed ovens goles) » sree) wedi ai el, NO, neue SVQ) + sul ela va npc pags) ~ ar sed lh vd VO omy ada NNNQ_» nj nl ves = mann tod na sani ra, Veljednosti28 NQ. VQ i NNO dobij se pomagu adnosnih(izmjereni vodostaa i krivulje prowak. PRIMER 2.01, x pwn peat i eh 2: mara pi nigra pin idopam Ee,108 Zivko Vakovié OSNOVE HIDROTEHNIKE Poglaviie 2. HIDROLOGUA tos, 2.8.2 -2. Krivulje trajanja | usestalosti U mnogim hidrotehigkim analizama velo se Gesto keris pod debiveni iz kivuljawajanja | estos vodostaa i pttoka, Zapravo radi sew pojmovimna koji su whidrehnitho) peaks rete sredstv strug eaganja i sporzzumijevanj, /\ Rrivulja trafania vodosaja ii, krivaja trajania prowka je graitki prikax wkupne udetalott ‘Gunialavione fekvencie) vodesaja ili prooka na mjernom proila vodoxaka, Ova krivulja pak ‘Kolko je taja0 neki vodosta protok) i vei, cdmosoa man, od nega. rival estos odosaa i krivuia weal prooka je path pik vests aredeng 1 desta it provoka vnekom razdoblja a mjernom profil vodotoka, ‘Kao karakteristiéne tothe krivuljatajanja i utestalost ijezima: (2) cemtar —~ avitmettka srdina svih obeadvanih velitna promatranog razdoblja, (©) medjana- velitna koja odgovara 50 [| trajanju (ukupne westalesti), eee ee ee ee! ~ neki) Kod simetrtne rardiobe sve ove totke padaju zajeino, dak kod nesimetrinih razdioba udaljenost “Wineda centr i modusa predstavjastupan)nesimewignasti koji se naiva radjusasimetrie. ‘Na sic 2.5:21 je radi pojatnjenja dana graficka inerpretacijadobivanja krivulatrajanja i udestalost vodostaja iz goditnjeg nivograma. Tie we wen as SRE eee en ___| ___4 fiat Slik 2.5:21 Konstrukeij krivulatrajana i utestaloti lacaz "trajanje™ ima svoj smisao prema naredom objainjenu. Ako je npr. vodosts oma) od kojega podinje poplava, onda je 7; tajanje poplave. jer pokazwe koliko dana u promatrano} godin’ eraje poplava, neovisnoo kronoloskomn revi broju navrata i prekida. Il, 7; je wajane plovidhe, ako je ‘vost ispod kojega je. ahog premalihdubina, nemogueeplovith ‘Time je ujednovidlivo da ovdjetermin “wrajanje® predstavia pojam koji se w matematiko}satistict nazivarezdiobom, jer ukazue na njenicu kako su vrjednost podatakarasporedene u odnost a nck fndredenu vrijednost, tj. Koliko th ima vatu, odaosno manju vrijednost od promatran. Iso take, ptrebno je uot da je kod krivulje raana, slik 2.5::21, ispod os apscse Tuertana jos ea 0 koja tnenatuje elaine trajanje, 177, Na spomenvie|slici T, = 1 jgod}. alk ono mote biti nix godina ‘odan) mjesee dana, a mode se egraniti samo na odredeni peril (pr. jesenski ii jen kr nie ina. Dakle, 7 znati neste odredeno al tek kala je wznatena i T.. Relivo aja je stga vevma ‘pogadn, jer ono uvijek dae ods prema ukupnom veemenu mitrenja Isom se analogiom mogu investi zkljuei io krivalji"uestalot*, jase funkeija uw matematigke) saistci nazivafurkeljom gusto verojatnasi er ukazujenanjenicw koko su vijednestipodsak gusto rasporedene u odnosu na nek viednost. to je 8 pojmom relatime usta, U/l Koji se iskazue postorak pojavljivanja adredeneveltine v anos na pojavivanje svih veliing U praksise ove krivulje (2b gtatnostgraichog actana) ne konsteuiraj kako eco prikazano mastic 2.5:21, ve serovedi muneritkaobrada pedataka, To Ge se najbole kara slijedeCim primjerom, ‘PRIMER 2.5.02, Pn pati abe 28: Lote pa rite a elon vod, icone: Poltelo tomviasjc ri nage elas Grea ne ii hopes went vans ‘Si mania arafong vs 0 eta) sae eanog vo (Kowa ele) ta {je pie rxebw prratanat ove pie, Rad prope ee rea rato pki wil 25:1 is du se groraton pov poke felon vous © Und oe rzrodin,w A stp we je ova yeh gle wide vada sa 25 she race, Za vei furs preporta ae? 0 8] ‘Sepia aaleat en. ko pret Raped povesanog ope pl ako ea ar) Toto ese tons hvu eles rans aks ve dave), (Von 03 sea prisane wa eso ins oti rare. Ta je wea no So: (1) bao wan wo dia potion vine oeog fsae +2) Hao relatives wala poo Cn) Sas pao ‘js een reds pote kup Pr a wg) se yds ore Za Kone kee Pai hae nen vd, pra 2 Homie eve ja, pk WF. 1S. ape. or ‘jake Na st pth hmiane 8 al 2 523 kale | ed Sia 25:22 Gullo (96h evenness vn ih Save kd Cra,106 2ivko Vokovie OSNOVE HIDROTEHNIKE Poglavje 2. HIDROLOGUA, 107 Nate se wenavanjio pedi wows rare die Migr cao vols. Na ak vera iss Ireptiase oa bbe te poten weal vs Mv ae vss Rona spooks shape Wolo akg peeing ne Sin sno ups, trisd menanavee nan ads ape ive = S80 fen ni tale UA, 3c, Drug rea je vie h-< S80 e901 veer ak 08 cA kewieurotasimaenw ect crop gobs stows vedosnj Son] = H's 399 [oml mes OF moe swat 81 “ates 2 Uses ij doch wed js SA rnc) U hidrolgijpostoje tip obi krivulja trajanja i pestalosti wo blisk onima sasike2 5:21. Zao se ne made reéi da prethodno konstruicane krivulje mogu posusiti kao eeprezentant u tom snishs alow tome je telativno ogcanigen opseg podataka od Satm) jedne godine. Uzimajvéi w proraéan vitegodinf aiz podaaka, krivulfe rajanja fuGestalosti postaj sve “izgladenije™. edna bbe ligne enim sa slike 25:21 2.8.2-3. Krivulja protoka / Revi prove dies ov re pk. 0a. ikl @ = {Gs se jad vai kai es hits hg seb loko je bit adn vodostala i protoks slucaina, uvjek se 2 praktigne poirehe tei definiranje jednoznatnog adios. Ova shevenost i nejednaznatrost edesa vodostaa f proika wxjetn ata je ‘estaljenoScuetenja vide. formisanjem lea, promeniom obraslosti(hrapavist) rita, nesta jal i da. i [DeTniranje ovoga odnusa je poten s razlnga Sto je mjerenje wadestajasvakonevan psa Kaji se bavlia na nizvodomjernih stavea. dak se prowok sa neko profil meri tek nekoliko feca$ do 10) uta godine, Prema tome, dae Jobindijagram, Q = 0), tebalobi li svakednevne merit proeok ie wspostaviti dns izmedu tzmjerenib proto, Q.} Aureypadentnih vadovtja. dike. vera = ft i preko ce zavisnostizaizzmjereni fh dred Q (w danu kada nije mjeren Q), Ove deus natin dobivanja dnevnih vejednost a Q se upraksinatiroko Kors jer je njegova predinost eigledna Pristina se da je iu prethodj tweki2.5.2- 1, kod tumagenje naka karakterisinih prswka (NQ. VQi NNO). koje figurtaje kod tahelanog prikara u Midrolaakom goditnjaku, napemenut Kako 3 te vrjednostdobivaju pomoéu winosnih veda i rival protoka (arto pte we sane ihm vss vk Qf) xn mde "pi rl ee mes esos aetna at et eee ete paced ines ee gegen ee ee eee ‘Ss women ppar sands vent See ee ee gee Senta se kn ne oe Smee = are ec ‘ane eames inset as emai Rotntepatrc ow ummping panaarscegetae ce ye ee fom eee eee a ee ala wat sa? 42 nun eee oocin aaah sere Ae Seta et ete te oe mah ren ay \ skinner nent ae Sika 2.5:23 Rasipanje pasha mjerenja protoka u podeugju malih | vetikih veda, 01), "ae as? sale via 3 oie ve Ovisnostvntstaa i protoka mabe se pestis main108 ivko Vokovig OSNOVE HIDROTEHNIKE Pogaviie2, HIDROLOGUA 109 (1)._graick (erivaliom protoka, 2) tabelamn, (@) anal (rmatematikim razon) Definiranju analitigkog izraza wet se zbog moguénosti lake prakténe primjene, dk grate prikz ruta zornestanaiickog odnosa uo anak fran krivulje provoka u prakst se Geto wpowebljvaje sided matematikl model ~ kvarana parabola: Qaatbhch® 2533) polio: Om ahh? esta + eksponencjaina funkeia:—Q = ae" ass) ‘dj se parametri a, bic majgeiedefniaju ostupkom najmanih kadrata, ah, je konstanta koja bi priblizno trbala biti jedaka raze visine “multe” tobke vodomjera i dna profil, slika 2.524), (© enalatenju analtigki faze Konsumpejskinodosa optim je kod mas pisao Srebremovié (1986) _y Kaji (171, je su iene ¥rezultatt proratuna odnosa vadostaa i protoka za rijeku Savu u Sl Brod, slika 2.5324, dobiveni na osnovi 31 mjerenjaprotoka % ® : Sbronenne Slika 2.5:24 Kerivulje protoka 2a Save SI, Brody, [17] (2) worst sss somalnm elm) Korat ste = pea) ra prt Sa slike 25:24) je vidljivo da su za hidrometriski profil Save u SI. Brodu predleena dvs tipa onsumpeiskog odnosa, (J) parabolinog i (2) polinomskog oblika, Pri tome je Konstatirano da je ‘sluéa} 2) pogodnil, jet posjeduje baju kvalitety podudaranja pojdinih proratunatih veliina femjerene velitne [Navedeni konsumpejsk odnosi za Savuu SI. Brodu defiiran ui vrjede w itavom opsegu promjene wadostajau rijeénom koritu. No, toe Kod nepeavinih pritodnih Korita (obiéno se radi 0 naghon prostenjima profla) esto nemnguce, tako dake 2a toéno odedene intervale vodostaja definitaju razltit koasurpeijski adn 1s sli 2.5::24t) prikazan je polinomski sp definicanog konsunpeljskog ads w koordinatnom ‘sustavt s Ing = log podjelom. koje predoten pravexm, Ovakaw je pris horistan ia da raza Prvi razing pruiztari iz Ginjenice da je kod graickog prikaza ovisnosti vodostaa i protoka velo \elkatnopitanje produljenja (ekstrapolaeje) krivule protoka ivan deus iznjerenih podataka, to su pretezno podrutja velikih iit malih voda 2a koja najiée ne raspolazema s ‘emjerenim Ppodacima. Medutim,w pravily su nam Konsumpeisk eds osreb iu tim podria Ako se nakon nanoienja mjernih podataka u logartamskom koordinatnom sustavy konsumpeiska kevulja mode konstrirat interpolacijom pravea, onda je pitanje eksrapolacie (na gone za visoke ‘vedostaje ina doje za niske vodostaje), vlojednestavno, No, s velisnom podrusja ekstraplacije ne valjayrejerivati. Generalnn,ekstapolacijy ne bi trebalo proved za vile od 20 |] v odnasu na ujvet, enon naman kamjeren progok Deugi je razlog analogne naravi preome, ali proistekao zhog potrebe defiiranja analitkog ‘Konsumpeiskog odusa. U ovome sluts bra i Sirina podrutjafemjerenih podataka Kojima se ulazh ‘prorat parametara 2, bic, uz primijenjenu meted, hin determiirau iihove vriednost, Prema, tome, ako rasporedenost mjernih podataka po amplitadh vodostaja nije povelina, . ako nedostajy imjrenja procoka Kod (naroéto)visokih Vili nskih vodestaja, dokztw pitanje toénost defniranja ravedenih parametara konsumprijskog odnosa, a Sto je 24. kasiji proragun maksimalnih fli ‘miimalnit procoka neshigno vad. Zao je pono da seu pomanjkanjustvarno izmjerenit podataka 2a navedene sluajeve vodostjaprovede ojihov proracun na baci ekstrapolacjehidraulikihelemenata profla, Nuravno, kako tfnostekstapolacie aie velika, (0 se njena primjena preporueu samo kad pudrutje za koje treba eksiapolira kaivuljapeotoka nije veliko, 1. kada ekstrapolirane prowotne velgine ne prelaze 20 (| vrijeinosti navesep vi naman izmjerenog. provoks, U tom slcajy ‘tanogenjeetstrapolitanih vijednostiprosokama koordinatn susta logartamsk) poe mate prudt soguénost ako me fine, a ono svakako grube Kontrol [Na kraju ictaganja o knasumpedskim lnosinsa el se ukazati oa jo jednu bitnyéinjenicu (ream sane cee jedan dns vos pak, zit ke veined 20 side vit me. ped grag tra ist vd spl ska 25°28, Slika2.5:25 Pojava pele kod velikih vis, 101] (@) eam era tka Nisime. neustaljenottefenjaw prtodnim je valowcima mart’ izraea Kou pojave velikih vada110 Zivko Vokovie OSNOVE HIDROTEHNIKE ‘ednosno vedih valova” Posto su tada,w periodu nailska velikih vodnih valova, padovi vxing lea 22 protoke w porastu vei a za protoke w opadanjy manji, dolzi do formiranja ‘etl a dijagramu protok = vodostaj. Drugimn sjosima, kod jednog te istg vodostajajaviat ce seu randobliu ports oda vata vec proto nego bw razdoblu njegowog opadanja, 8 razloga Ko je pei poasta vali pad odio lea (a tine i prook) vei, dok je pri opadanju vala pad vodnog ica man) pa je prema tome i provok mani (kod itog vast). 252-4, Ovisnos edu pronosarijeénog nanosa i protoka Zhog temeljne vadnostianaica nanosa w hidrotehnici, kao vFlo vane padloge 24 npr. proracun ‘asipavanja iegradenih akumulacja, prirodni jerera,cijeeni uSéa i obala, 2 izuzetne mukotrpnost njegovog, mjerenjaw priradi, login je teinja 2a uspostavianjem evrkéeg ednosa izmedu pronoxa nasa i provoka. Mongobrojnest i viemenske promjenljivestfaktora o Kojima ovisiretim nanosa rijetnog toka (reli, geolosi sasta ta, vegetacij, oborine, temperatura) ukazuje da pronalabenje ‘vor cdnosa nije nimalo jednoznatno ni jednostavno, 2 v nekim slutajevima dovedi u pitanje i ‘opravdanost uspostvljanja tog odnosa Uobitajeno je analizeovisnostipronesananosa i protoka proves edvejeno za lebded i vutennanas, pri demu se EvrSéa vera naslotuje kod lebdeteg nego Ii kod vutenog nanosa (a) Prilikom definiranja odnosa pronosa lehdeceg nanosa i protoka mnogobrojna su mjerenja i ‘roratuni pokazali da se najesée zadovaljavajuce veze dobivaju imedu srednjih goditnjih prowka i ‘lupe godinje kolitine lebdegeg manesa, Ny, slika 25:26. sett ‘& Soy Slika2.5:26 Ounos iemesu sredojg godisnjg prowks | godiinjeg promos lebdeteg manose na rijeci Dravi Kod Bocovs, (01) Radi dobivanja pouzdane i za praksu pribvative veze izmedu pronasa nanosa i srednih godisnih protoka poten je raspolagati§najmanje desetogndisnjim podacina mjerena Puglavje 2, HIDROLOGUA, 1 Kencenraij suspentiranog nanosa that se razlikuje sezonski(visno sanju siv), ako da nije kkonsanina pri stim provoeima, to u konatnosti ukzuje ma stohastnost veze izmedu preoke 1 oncenracje nanosa, Iso take prilikom pronalakenja Gvrcep edn fzmedu proveka | Koneentacie suspendirancg nanosa pokaralo se korisnim istradti porijekloemecanja vada. Ake je oma prljien lupliena snijega. kuncenracje su ubiéno manje nego ako je police Ke. mavcito pljushewa Fein mjesecima, kada je ujecanje prageno visokom koncentreijom lees mans U slugju raspolaganjasopranigenom serijn i2mjeresih psataka «nan, kako po bro ako ipa ampli protoka, oportuno je, 1 eiljy eventuain ekstrapolacije ems nanose i prucoka prikazt ‘koordinatnom sustavyslogaritamskom podjelom, ime se Cesto ukizuje moguenost povlabenapravea. (©) Odnos iamedu protaka i pronasa vuZenog nanos u jenn} goin je zat nestabini od do sada Spomenath vera. Raziog je sadréan u Gnjenci Sto ogromna koltina (> 90 [Sel) vucenog nannsa progjeteu velo kratkom vtemenskom intervalu pojave velikog vod vala kaa je bg velkin izing ode, prakticki nemoguce proves trenska mjerenja, tako du svi do danas pwcnati pois sapolacije nis prutili pribvative rezutat, 2.8.3. MREZA HIDROLOSKIH STANICA, Najvanije,prethoino pebrujenei opisane hidrolosket snjima povezane klimatoloske veligine. opts se, mere. prikuplajy + publiciray radi So kvalitetiih informacija povrebnih za swvremend gespodarenje vedi resursima U vecinislugajeva, hud da se sve velitne ne mere na iste sane, organizirana je pesebna mda stan za oborine,poschna za vedostje. itd. Pri come je vo vadno da se mreta stanica organiira optimalno, rake da amoguc uspesnu realizaciu pestavijenng zadatka, sadrZanog u pore prezanje maksimaln moguéth iformaefa w hidroloskim procesima kot se odvijaju u pojedinim sivovima No, uspostavijunje apimalne mreze staniea powerano je rjekavanjem niza tebnigkih i ekonomi Problema, jer ekonmskiraziozi mala da hea stanica dugim peralom mtrenja, Sto je mpetaiv hog stoastihe naravi mjernihveliting, bude reduciran na rarumnu mers Mreda hideoloskih stanica ima (1) Staniceosmovne mre. koje ina due (min. 30 [god] kootinuiraneperiode opazanja. Zatsone pruzaju haa statisitkim enatizama, «njthow se podaci public rju w Hidraloskim godisnjacima, (2) Stance dopanske mrez, koje se postavjaia temedu stenica osnovne mrede i imaju kate nizove [ata mjeenja, S vremenom se ii ukidaju (kada se uspostav ret pouzdana korelacjha veza izmedu stanica dopunske mrete i stanies osnowne mrede) i pretvarajy (ako je poten) w stanice (@) Stance za posebne potrebe. koje se uspostavljajy 2a specifine potrebe @ kojima ovis i duljina njihovug vada. Ako sb ave stnice postvljene npr. 24 potrehe.projektianja i ievedbe nekng Didrotehnickog objekta. ra se one nakon ingradaje objekta ukid, th mp to mogu bith vsdmjerne leave postavjene,za maenje vodastja samo u vrjeme pojave visokih vadistaja (npr. reds pojave svake 1,3, Sil 10 vite going)m2 2ivko Vokovié OSNOVE HIDROTEHNIKE 2.6. STATISTICKA OBRADA HIDROLOSKIH PODATAKA. Statistika obrade hidrloitih podetaka sastji se u matematsko stars} Inerpretacti empiristih hidroloikih podataka (veliGina) s osnosnim cifjem ornog pritazvanja navi kvartitatonh i valiaivnihovobina, ‘Sora statstitke analize w proslot pazeni ili izmjerenih (empirijskit)hideoloskih veliina prete2o0 je sadefana u definirane jihovihsrednit vrijednost | varjacia od stednjih vrijednost w vremens, {e proratunu vetojatnostis Kojima bi se ove pojave mogle desti u buduinost, Prema tome, stalistékim metodama nismo w moguénosipretkazt il sasigurnoSGu odredit tok budutihidroloakib Pojava, ve jinn modemo odrediti moguée dagadae i njihovu vjerojatost pojave ‘er statistitke obrade,empiijskihidrolotki pas su samo skup nevezanih i nesuvislihveligina, koje tek primjenom satsikih metoda poprimaju potrebne parametre za definiranje promatanoe hidroloskog retina. Pri tome duljina razdoblia neprckidnog opatanj il mjerenja hidrolotkih podatake bitno uijate na obivene razultate statisticke obrade, atime ina kvalitet zakljtivanja. Zato se w hidrotsko} praksi ‘mata da radoblje kontnsiranog motrena ili mjrenja ne bi treba biti kraGe od 30 godina 2.6.1, OSNOVNI POJMOVI I DEFINICJE Mjerenje ili mocenje adredeni (hidroloSkit) pojava redovite rezltiraadredenim skupom brojcanih (qumerikt) podatoka. Brojgani se podaci mogu odnosina edn (St Ge bit predmetom preteinog dijela nasi analiza) ili na vige promatrani velifina Ukoliko se promata samo jedna velfina X, onda je rezutat edognerena li motrenja jedan realan tox, Viestukim ponavljanjem mjerena velicie X, kao fezutatN ponovjenibnjerenja, daije se Konan niz brojeva ty % vA. Veliina X obiéno se naziva stuivicko obiljefie promarane (hidroloake)pojave, a taka dobiven’ Konatni nix brojeva wars podaci Promatrana staititkaobilca moguée je prema njihovim svostvima posijelit na: (1) diskretna objet, (@) kontinuiran ciljeda (1) Diskrenin obijetem nazvame statisticko obiljezje X koje mote poprimti samo vejednost ix nckog kenatnog ili prebrojivo skupa tealnih brojeva 9), Ej se element dabivaju mjerenjems it tmotrenjem obljezja K Kao primjer dskretnog obiljezja X mote se navestsltaj motrenj broja dana 1 soins protocima na vodomyjeraom profi ednakim ili vefim of nekefiksirane vrijednost (ap ‘raj dana & Bodin sprotocima jednakim ili voéim of 2 500 fm? s*)). U shaaju myjerena takovin procaka kroz N = 50 godina dobije seni brojeva xX «Pei tome se neki brojevi mogu pojavti Fite puta, take dase gover 0 wcertalost ili relarimoj uCestlos!pojavjvanja nekog podatka, Poglavie 2. HIDROLOGUA us. (2) Kontinuiranoobilee e statstitko obiljete X koe moze poprimitivijednost iz nekog imervala skupa reaaihbrojeva Tako se npr trjanjednevnih oborina mae tetirat kao Kontinuiranocbiliegje X, Biljetenjem wrajanja promatranecborine dobiva se neki broj iz intervala[0, c=). Nakon N oborina bij se nie ealmih Proje X, Ay «Np dale, dob se Statistik podac 0 tajanju oborina, Rezulta mjerenja il matenjeUiskretnoe | kontinuiranog)obiljefa X obitno se prikazujuwrablicama, sre anv tiblignog. prikaza slain podataka taraduje se + grafckh prikaz. Da Bi se za ontinuirans sbijetje X natinilapripadna tablica, naptje se deiniajy razredi podinteral) za rjednost bijea, ako dase interval mogucih vijednesti oiled pie na komaCan bra razreda FFormiranjerazreda prakticira sei 2a diskretnaobiljetja, poglavito ako je broj mjerenj vliki ako se ri tome pojavijuje maogo ralctihvrijedaestiobiljedja, Dakle, hav ezultat mjerenja ili motrenja(iskretng kontinuiranog obiljeba neke(hidolotke) pojave obije se shup startin podaraka U peaksi se redovito susecema 5 nevelikim (p0 broju elemenata) skupom izmjerenih brojfanih podatake-Zato se kao glavni zadutak nameée potreha da se na osnovi takovog. konatnog skupa Temjernipoataka izved zakljutc o priradipromatane (hiroloSke) pojave. Da bi se ov zakljutci tmogli ives. potrebno je da skup izmjerenih podataka zadovolji dij osnovme precpostavke: (a) medusobnu nezavisnostelemenata skupa, (0). reprezentaivnos il homogenos. (a) Uvjer necavisnost iziskuje da kod opazanja neke pojave svako pojedinn opazanje ne uijeke na slijedete (6) Unjerreprezentatimost ili omogenost abtijeva da svaki element skupa poet iz iste osnovne ‘adighe, To je jedan od najvaznijihketerja koje skup podataka mora zadovoli. ltusrcija provjere nezavisnesti i reprezenativnosti clemenata. skupa hidroloSkib podataka na mkretnom numerigkom primjerw mate se naéiu lierator [10] {17 [Ako se shup vrjednrat ackog obiliediaXpeezentira u funk veemena (kronolotk) sijedom velina MG) Ar). A) Be je, < fy < fa Sabie se vremensk mil seria. Graickiprikaz promjene tekog biljegjatokom vremena saziva se kronoloskdijagram (ape. hidrogram,nvogram). [Analiza vremenskih serija preteino se ednosi na provtavanje ponafana (hidroloGki) pojava tokom ‘etemena, eduosno uoéavanja nihove peristentmost - medusobne povezanestisukeesivno poredanit Ulanova vremenske serije, Judruactie - promjene vrijednesti tokom vremena. trenda - osnovne tendencie kretanja oojave tperindenost- ponovjivostw odredenim vremenskim razmacima |2. EMPIRUSKA RAZDIOBA Mnoseva empiijskih podataka dobivenib mjerenjem ili motrenjem razkttih (hidrolskin) veliéina tala su na pojava redenih tipovazakooitostiurazdiobidobivent rezultat prilikor ih opazanja ilimerenja Zato se naretla poteba da se od takovog skuparaspootivih podataka oblikuje pripadna cmpirik razdioha(empirishadistribuciia)na Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE Poplavlje 2. HIDROLOGUA us Kod tog je postupka prvi korak sredivanje podataka, §j. postivjanje opazenih vrjednosti w niz a koje vtjednost elanova i opadau: BDA DD Oe e601 iW eas Ea ee nee eee at 2.602) ‘Ovaje je ukupan bro anova (podataka), am je rednibroj ana x, u ni sredenom po opadanj (dave nije tebko zakdjuiti da svakom mom Clanu v opadajuéem niu odgovara (Nm + Ilan we rastugem niu, Naredni se korak (ovis o opsegu nia, odnosno karaktera podstaka) odnisi ia formicanje razreda i a proragun ueestalet i relativnih westalastiobliediaX po pojedinim razredima, kuje funkcija empiriske razdiobe, (x), dfisirana ierazom 0.54%) st 2.6.23) ne Jef ekvencija xe vrijednost x, promatranog obiljeda X. Funkeiaempiniskeraziobe, stika? 6:01, predstajena je monotonorastucom, sijevaneprekidnom, stepenstom furkijom. to Slika 2.601 Funkeija empirjske razdiobe, [12] Primijtimo da piikom dane obrade nova 2.6.01 i 26-02 dolaz do odtedenihanomalia, Naim, iz same (za paksu private) postavke Oj aro} sjecaunost: PX 2a) + PO Sx) =I 2.60» sje 2a nie 2.6.0 PUX 24,) = 244) = 5 (26-05) za nie 2.6.02 PIX s2,) = 8, 2.6.06) Medutim, ic ieraza 2.6-04 i 2.6.06 sie da je PUX Ba) = 1 POC sx) 2 | - Mom met e6on So ana dase vierojanost AX 2 x) nalaiiamedy. mIN i (m- {VIN Sasvim je jasno data raza ‘ada je N dovolino velik postaje nezatna, ali u praks\ to nije sta), Zato se umjesto izraza 2.605 i 26-06 koriste formule od koih su eaipoznatie: PO Br) = OK Ba) = 2M! daze, 1930) (2.6.08) PX 2a) = 8X 24) (iva, 1939) 260 m= 03 PU 2a) = 8 2a) © gods, e610 OC Ba) = 8OC Ba) « MEOH Cepaje, 1955) » (4 navedenih se formula w prakstnafele Kors iaraz 2.6-08 Primijetimo dase i prema gornjim ixazima razlike proratunatihvjetojatnoststanjujukadaopsegniza raste. One su gaxovo uvijek heznatajneu sreini distribu, ali na krajevima (Sto je za praksu jako bitno) poprimaja znatajne vijedst Prilkom formiranja empiriske distibucije potelna je da se nekenjene bitneosobine karakereraia ‘dredenim parametrima. Odmah je jasno da se ovim parametrima neGe w potpunost karaktriiat Aobivena empirisk distribucj, ali Ge se time bitno izbeti sagledavanje (u principu) nepreglednog mnosiva pdataka, a na raspolaganu Ge ipak bi parametiu kojima su sadréane neke bite esobine ripadne dsribeie LU praksi se za tu sve nse primienjuj siedett parametri (2) aiumettka sredina, (Q) cena moment kag re ‘Broj ovakovihstatstiihrarametarakroGe se u praksi od najmanjejednog do najike pet (So je vlo rie), (1) Aritmerctasredina,prosjek ii presjeéna vrifednost velitine X defnirana je ierazom: 2 Eyl Ep asin wine de je rukupan brojrazreda vejednost promatranog ciljeta X.16 Zivko Vakovig: OSNOVE HIDROTEHNIKE a relacijom (2) Centra’ moment ktog reda dane empiriske disribeie jesteveliina defn 1 Fhe, DY k= e612) Falls BY k= 01.2, CCentralni moment nulog (my = 1) prvog (m= 0) red nsw interesann, jer su ta dva momenta ‘onstantna a sve distriueie | stoga ne prude informacje 0 svostvima same dstibuelje No, zato je od narditog imeresa central moment drugog eda, koji Ima i posehno ime te se naive disper li varjanca empirieke disribucle i oznatava sa: =m = 5 Efe, - 2.613) H Este 9) Velitina: eae naziva se standardna dvijacija. Ye samo je tzrza vidjivo da standardna devijacij sluzi kao myjera rasprostranjenoti lanava x od sredne vrijednost 4 Ets, - 37 2.644) U praksi se Korste jot i momenti m, {my pomotu kojih se defnirajukaefcjentasimetriie, C, (Ui oeficienspliotenast ii eksces, E (I) 2615) Za simetrine distribulje Koeicjen asimexie, C, asimetrfne ds ibuij) 0 (mada mote bit jednak null i 22 aeke Koefiijentsploitenosti sli kao mera spljotenost!distibucie. Za distribucju koja ima © = 0 azemo da je normal spjesena, 2.6.3. TEORUSKA RAZDIOBA VIEROJATNOSTI Odredeni tipo zakonitost koji su seu praksipojvljvali kod empirjskib aziobaitije su se osobine “opisvale preshodno definicanim stasitkim parametrima,sugerrali su idju teoretskog (apstrakn0g) tmodelranja razlgith ipova zakona razdiobe vjrojatost, buduét da weorjski zakoni cazdiobe dajo ‘opcenitje satistgke informacje © analizitanim pojavama. Tako su npr. a indenjersku praksu velo esto potrebnasaznanja 0 pojavamn povratnog razdobljareda velitine 20,50, 100i vite godina, za koja na csnovi izmjerenih podstaka | obikovane empirijske distribucije ne mazemo dobiti2ljene informacie. [Nastojnje za formiranjem teoretskin zakona razdiobe davelo je do apstraktnog definiranja pojma slutajne variable, o Gemu Ge u natavku bit najprife govora Poglalje 2. HIDROLOGUA Ww Velitine die su varijaije vijednosti sutajng karakera azivaju se uteoriiverojatnastislacajnim vurtjablama, Za hidrologiy je upeavo karakterisu da se vbiljefja maogihpojava pons ka shea variable, {ako dase rezltt mjerenja ili mosrenj nekog statistickog oiled} tcerpretraju kao sluean shod ‘ri pomovijenim neravisnim mjerenjina shicae varjale X ‘Tada se diskretno statisti¢ko obiljebe terse interpretira kao dishreta sluana varijabla X sa zadanim skupom vrijedaost! 8) = fx)... xy}. pritom moze biti iN = es, pripadnim erojatmostima p, = PC = x) 20, pri Cem je: Br-t 2.616) Fonkeija F: R- [0,1] definirana sa: Fox) = POC s2) = Ep, HER am naava se funkaraadiobeverojamost funkijadstribuciewerojanes) dirkvetne sluajne variable 1X. Ta funkcja pokazuje kolka je vjerojatost da slveajaa varijala X poprins bilo koja vrijednest ‘manjo ii edna x Kod diskreme sutajn variable vjerojatnasna su opteretenjaskoncentrirana ma odreden dskretanskup totaka, tako da je gFafieki prkar funkcijerazdiobe vjerojatnosti, A), analogan prikazy funkeie ‘empire randidbe,slka 26:01 Kootinirano statsticko obilede teorijski se incepretira kan Kontinuiranasluaina varijablaX boo ‘rina Funkeija radiobe vjerojatonst Fea) = PIX sa) = § fdr 2648) rie Se fle) 2 0, x € R, naziva fnkeija guste werojainos Time je otto da vrij FO) eH 2.6.19) Ae) = fx) 26419) Graf funkije gustoge verojtnontinaziva se Arivliarazdiobe krivuljadistribucije). Funkoija gustoge verojatnost ima siedetasvojstva Tserae= 1; Pa sx sh)= [snd a ps B01) (2) Poissonova razdioba, slik 2.6:03(b). kao granigan slut hinomne‘razdiabe, zaduna je ‘jerojatnostins Poglavije 2. HIDROLOGUA, ma 2631) ade je m = pV. Natelno, ova se distribucja mote primijeniti aka jeW = $0 ipN < 5; dakle 80 vedi Ni Sto manjip. Otuda proilasi da Poissonova eazdioba mage veoma dobro pust2iG 2a ani hidrotoskih vetiinas vellkim povratnim razdobljima, adnosne s mam vernon pojace Stasi parametsiPoissonove raziohe jes EU =m on ds Ce ee Be ky : fie seas i iby eo 2.632) PRIMER 2.602 Koj vrjtnt devel you poring Pras fy = 300 pn ype at w= 50 pio” ison Za pron erm pov engodn eRe vou mB SO odie ie? 631 nj Ade p= Pyaar 249), ieee pee ssa: teas fd ita ng nk P= 0 gan pg cn = in = 0 drobeotr in fogs ppl pln = nos taesepBhaoars be ase ees s a me = 0k Crt le ed, opi ven Gn ooh este pnt hr Yan y= 80ND) keep psc eee 26.3- 3. Kontinuirana razdioba vjerojatnosti U hidrotoskim se anaizama primjenjge mnoitvo kostinuiraih razdioba verojatnosi a kaw nase (1) normatna ili Gaussova rations, (2), logaramsko normals razdioba, (3) gama zdioba, (4) Galtonova radio (5), Gumbelova razdioba, 6) Pearsonova raze, 4) Maxwellovarazioba, (8) Gibrat - Gaussova razdioba, (9) Goodrichova rariobs, U nascavku de biti prikazane prve dijerazdiobe veroatnasts: > (1) Normatna iti Gaussova razdioba je razdioba kontinurane sluajne variable X s podrjem vijednesti (-2, co) i funkeijom guste vjerojatnostm 2iko Vatowe OSNOVE HIDROTEHNIKE Pogo. 1 ‘ada funk vjerojamosi vaijable ¥ glasi: 1 fa) - oe we e639) ju) «tee a ade su paraneein = £ [M16 = +E san nex “Tojesvaakonjvanjprijer koninuirane distribu vermont mata ow eniobo hilo aa pemurton atns nin rgn unaveid paa poe tS) ees ta gornjega iraza razabiremo da oblikkrivuledistribucije ne ovisi o parametra x. Njime je samo efinran poloza emena krivuljedistibucijes obirom na vert Na slic 2.6:-08(a) prikazane su Krivulie normale razdiobe 2a « a » “ Sika 2.6:08 Krivuljerardiobe komtinuiraneslotajne varijable X (6) rman ts Gusve rat, 12: gems onmsinribs, Prema inva 2.6-18 slijedi da je funkeja normale raziobe: Fay>—Lfe 2638 Napapira vjerojasnosi(dijagramu verojamost) graf fankeje nrmalnerazdibe je predosen pravcem. Time se 2natno olaksava statistika obrada empirijskin podataka 2a koje naslugujemo da potty iz rormane razdiobe Istakeimo da se kod normalne distrbucije praktitkittavo vjerojamasno optereseaje nalaziw intervaly (Bo, + 3o), (99.7 '%]. U intervalu a -20, u + 2a) ima pa nto vige of 95 1%, a vintervala (ie, + 0) vee ga ima neta vige od 68 1% Zvog simetriénost Krivulje normalne rardiobe, koeficjem asimetrje, C, (akoder pripada ieksces. E = 0, 0. Normalng distil (2) Logaritamsko - normaina randioba je razdioba Kontinurane sluajne varijable X s podrugjem ‘rijednost (0, ce), pri demu je In x distribuirano po zakonu normalne razdiobe. Neka je: yom 2635) rae ‘Osekivanje £1M i disperziju DIM slutane varijable ¥ moguée je izaritiatekivanjem i dsperijom soiajne variable X, Jer je: 2.638) DIN = of = 8 Ce = 1) 2.639) ‘dake dalj sid: 2.640) assy [Naslici 2.6::08() prikazna je funkeija gustoge vjecjatnosi logaritamsko - normalne randiobe 22 = Bi, = 5. Istaknimo da je ovakay oblik krivulje dstribucje vrlo karaKteristian u hidrologji 2.6.4. POVRATNO RAZDOBLIE. RIZIK U hidrologkim analizama se eso umjesto vjerojatnostineke pojave, POX 2), t) Py [goina} = LUP(X = 2), naziva povrarnirazdobliem. Dakte 1 1 Pa) a" 0642) jee Ps) = POX 2) funkeifa razdiobe4 Zivko Vwkovié. OSNOVE HIDROTEHNIKE “Tako np. vjerojamosti POX = 2) = 0.1 odgovara povrano rardoble; Pls) 1/0: vjerojatosti POC = x) = 0.01, povrato razdablie Px) 110.01 = 100 godina. 10 godina, Drugim retina, povrano razdoblje se defnira kao prosjotan vremenski interval ( gotnama) toons Kojega Ge se jedanpu javtiX > x. Kade se, pretpstavimo, radio maksimalnim godinjim prgocina tala se obiéno kaze 50.goukinj ii 100godiinja velika voda, pri emu se podracunijevs wenutan rico Kofi seu prose java jednom w $0, ednosno 100 gina, ‘2oog jednostavnostipisanjaw nastavku Gem upotrijebii canaku P, unjesto Py), Jabor povratnog perioda neke pojave (ap. velike vode) mjerodavne za proragun funkcionalnost i Konsrukeje gotovo svakog hidrdehnickog objekta je od eseneijlne vaznosti. Name, vei se objekt (@a koji kod odredenevrijednstineke pojave dizi do gubitkafunkeionalnost il Jo tusenja) iavodi § odabranim projektnim vijekom traanja(upatehe),L [godina). Pri tome. se za‘povratno razdobljc Injerodavne pojave moée uzeti Py L. Time se cdimah postavla pitanje rzika,r 1], da myjerodavna java bude prematena Cokom projekinog vijeks otjekta,detiniranogterazomn ctef ‘Tako je npr. za L = $0 godina iP, = 2, 10, 50, 10 41 000 godina, - = 0.999:'0.99, 0.64,0.39 1 0.05. Dakle, vidimo da ¢e éak i u slutaju'kada je Py = L = SO gotina, teoreska vjerojatnost [remasenjaiznositvisokih 64 [%], ada tek za Py = 1 000 godina ona postajerelativno mal, svega 5-(%]. Ovo ujedno ukazuje du je zapravo hemoguce projektrat i izves) apsolutn siguran hidrotcaigkiobjeks(* = 0), jer biu tom slutajutebalo wzeti P, =e godina | ven NNaravno, problem se mote posta obrmuto, pitjuti se koji je povratl period mjerodevne pojave potrehno uzeti uz edabranirieik. Tada i iraza 2.643 sid Pie 2.648) Nor. 2a L = $0 godin ir = 0.1 dohije se Py = 475 godina 2.65. 1ZBOR MJERODAVNE RAZDIOBE VJEROJATNOSTI U prethodnim su razmatanjima iznijei osnovni parametri 4 formulacje neki teoriskih zakona ‘aadiobe vjerojtnesti (ednodimenzionlne) shicajne varjable, 80s praktiékog staal uksauje da ‘am za proratun razdiobe hidoloSkih veliina (6 njihovine oti oSobinama sutajne varijzble) na raspolaganju stoji vise zakona. Naravno, time se automatski lgicnim namece pitanje, koja ad PPonudenih raadichs vjerojanesti poseduje nabolje kvaliteta prilagedavania na opagent material ‘adnosno za koju se razdiobu valja komadno oli U pra! je uohitajeno provesti provjeravanje hvaliteteprilagodevanja terijskeradiobe empiriskim ppodacima pomoéu Pearzonovog yest Poglalie 2, HIDROLOGWA 12s "aime, Konkretni su primjeriukazvalt da se empire udestalosti potetaka(obiéno grupiranih w r razreda) i njlhove pripadne teorjske weestalestiodabrane ruzdiabe ne podudaraja, Razliceizmedu cmpiriskihf, i teorijskih westalostf, hile su u nekim razredima vee, a nekim manje. Time se ‘dima namenuo ptanje d isu te raalike prevelie a da bi se moglo smatat da se raza slacaine watjable X na koju se qdnose podaci pokorava odabrano} teoresko) rezdiobi vjerojaront, U matematicko nterpretaijiove se pitanje maze postavitiwobliku atid hpotee:rardivhs variable {na kaju se odnuse empirjsi pda) pokocava se slabranom teoretskom zkonu radi, Odgovor na pestavljeny pitanje. oinosno testiraniestaistidke hipoeze(kraGe res), moguce jew ewakovim sltajevina proves yest, Postupak se Sisto proragunu vetting: a ae Ay 2.645) we Eo! 4 ja je. prema tome. 1 veéa Sto je veea tanlika iemedu empiriskih | eorjskih ucestaost. Po {ngowory se obino zima da je x" prevelk ada bi masta sluts (kre se Hate da je x” znagoan (signifitatan)) ako padne izvan podruta vrijdnostikojem pripadavjerjatnost 0.95. Tad hipotezs valja odhacit. St znabi da se razdioba empirijski podataka ne poudaa stazmatranom teoriskom {unkeijom razdiohe, jer su tad razlike preveliLe i prelaze neito So bi mol imati saan karakter U bidrolgijsenajgee slutaeviprimjene teorijskih7akostarazdlobe verojatnostijavljju kod analize ekstremnih (maksimatni i vinimalnih) pretoka, 6 za hidroogij redstaija inuzetnovadan zadatah ite val invite eto ere uke rntoe, aks bse wate (a pietpy flan eae peg vemenkog rl dana il ive sate opera ‘evanrtno ale welt. Date apalizs uKondst sree aleve esemnh peta pr powatnba fxd ria ine ; Pripremn faza provedhe ovakvih analiza sas se w formiranja vremenske serie i niza godin sfsitemaprotoka. Naime. aknjevremenskaserja frmirananamagin dae njenopseg. N jedak hej dina iz razdoblj opazanja, time da su kao Clan serijeukljtene same minitale ii maksimalne Provoke w godini kan jediniirazdoblja motrenia, rij jew seri imi xodinithekstrena prov \ajnjem postupku. maken farmiranjaavakowe serie prooka, treba proves teschumngennstiglanove Serie. a potom pijti na sam proraéun parametara odabrani eonjkih funk faze te konacts Pomoéu x esta pravest i2boreyjeradavne. {U Saerauri 08}, 120] £[17] mogu se naGi numeri&ki prinjer pkimjene vine spomentih teoriski zakona ravdiobe na opazeni, einosno iamereni, material, Primjeri se adnose-ma analizu pojave imaksimanih protoka, a ovdje 6 se prema ki {17} inet rezukataalize maksimalinih veda rijeke Save u Zagreb za razdoblje od 57 gina (1926 - 1982) 'Na asnov!femjererh podataka naire je formiran nz epaajucih gadinih maksimalnih_procokas 1 = 57. Zatim je proveden proraeun parametara kojima so detiniane pojedine teorjske Tunkije ‘adiohe primijenjene u prezentranom primjeru. Rezutai peoratuna prikazanl su mastic 2.655, Provedeno je 1 testirane Kvaleete prilagodavanja teoriskih funkljarazdiohe na’ opazeni wzorak Pomotu x “Stishivost je osobina tekucine da ped djetovanjem okomite (normalne) povrtinskesile, F (|| = [ND. ‘nijenja svoj volumen, ska 3.101 [Nakon prestanka djelovanja ove ile promatrani volumen poprima prvsbitny vrjednost Slee 4 101 Stithives tekutine israel ont non oes Ca ee ae IN m°] (Koja tu promjenu volumena uzrokuje), Kada promatrana promjena volumena teZi nuli, t). AMY tin LAY. a aro avo V Op Vdp k= tim Y Tap Predznak minus pokazuje da povetanjutlaka edgovara smanjenje volumena, i obmuto, Kako prema zokonu odréania mase proenjena volumena neminovno uzrokuje promjenu guste, to ia uvjeta m = pV = cons, sie: dm = pdV + Vip = 0 105) ‘odnsne: av. do, 6.106) ve UUvistavanjm izaza 31-06) u izraz B.1-08) dobijemo: 1 de G10 Ket oop \Velgina, E [N mi}, definirana kao reiprosna vrijednest koefieijentastisjivestiK;, 3.1.08) aziva se volumensi ili prastorni modu! elastinost. Vidimo da E takoder predstavlja i relativne promjenu gustoge tekusine uslijed promjene normalne sie Poglavje 3, HIDRAULIKA Be Veljednosti modula elaignosti za veda na raztittim ajenim temperatucama prikazane su w abict 3.11. Vidi da e stisjivast vode veoma mala (na jos uvijek npr. 2a 100 puta voéa od lia), ako ‘a se vecioom w praksi mote zanemarit. time se znatno pojednostavjujunumericki proracuni 3 da se za vetinu problema u bidraulct dobivaju upotrebljvirezulat, No, 2a odredene pojave, ko 80 je pr, wa udar (kala dolazi do traztog povecanja taka), mora se wit raguna 0 ov) sob tekuéine ‘Osim vode i druge se kapljevine u vetini slutajeva mogu smatra nestijvim. No, plinovi su velo sisijve tekueine, Kad, medutim, plinov sre brinom pet puta manjom od hrzine 2vuka, mule se Drakicki zanemart njiva velikastlatvost PRIMUPR 3... Ostet snasieee etme vole hove vse tmpertreT = 20|°C (= 219-10 1Ne bin 3115) old pain thao p= 10° Risen: vam nae era 31-08 java cdi ipo cin iva Ae «10 guest - 0457 iis 0 sad 3.1.2- 4, Unutarnje trenje ies Unucarnjetenje je svojtvo tekucine da pruZaotpor promjenama oblika, ‘To je Jedna od ajenih velo bitnih osobina,uvjetovana unutarmoekulanim silama u tekun, to se rmanifstira time. da pri telativaom pomicanju slojea tekuéine prema susednima,w tekuininastaju sile trenja. One uvjetuu da slojtekucine koji se pomite brée povlatisusjednisloj, koji se pomite Spore, i obraato. Pri tome 2bog sila trenja dolar do tansformacije menanike energie tekutine & toplinsku energiy. Djelovanje sila rena. odnosno viskoanost, manifestira seu ednostavne zamiljenom pokusu kojega je madel prikazan ra slick 3. 1-02 Sika 3.1:02 Jednostavno posmiéno strujanje tekuéine Pretpostavimo da se tekusina nazi iemedu dvije beskonan velike (da bi se mogli zanemarit uéinci ruhova),paralelne i vil blske ple, od kojih donja miruje a goraja se usljed djelovana posmiéne sileF giva horizontalnom brzinom 7 = ¥. Zbog djelovanja viskoznosti,breina djeigatehutine w kontakt spletama jednakaje brini plo, je aids na donjoj pli miryju (P = 0). a oni uz eaju plotu gihaja se igtom brzinom (F'= 7) kao i plota. Ako udaljenost 1 izmedu plots nije ‘revel, ii ako rina ¥, nije preveika,¢aker nema uzdunog gradijenta taka (aps = 0), pokus140 Zivko Vakovis OSNOVE HIDROTEHNIKE pokamje dase tekuini uspostavja linear profil brzina od ¥ Ogranitenje udaljencati brine v, w opisanom pokusu posto da bi se osigraloslojevito sruanje aninarno sirjanj), Zhog linearnogproflabrzin, gradient reine ekonstantanu svim totkama preseka, pae ums kojoj ‘avait paralelngjs xy -ravninom dot do uspostavljaa istog pasmiénog naprezanj a fy (31-06) + (6.1.09) dle su: + posmitno naprezanje, [N m°}, 2 "-dinamitki koeficijent unutarnjeg, wenja (inamitki Koefcijent viskoanost), [Ns m*] = thes! ml, de - rain rane (gokazaje Kaliko se gor slo brzo pone eos na don Is") ‘Ovw hipoters o posmitnim naprezanjima, predstavljenu izrazom 3.1-09, postavio fe Newton (1687), tako da se tekutine koje siede ovu hipotezu nazivaju neweonste relating, sika 3.1203. Voda, ulje, zak jostle kapljevine i plinovi, koji se najfeSe susteéuv tehnici, newtonske su tekutine. Sika 3.1:03 Reolotki djagram nekih modeta neprekidne srdine, {09} (Restgs paz ehaie car Ke Se ona deforma el pa wecajen aap) ‘Koefeijent proporcionalnst, uiranu3.1-09 se naiva dinamidtkoeficient unutarnjegtrenja, ee 1 sei ukijutuje dimenzije dinamigke velitne, Kao predstavaik fizikalnog svojstva tekutine on je 23 ‘ewtonske tekusine prt dati termodinamikim uvjesima konstantan,neovisno dale tekugin w sanju ‘mirovanja il strujania Kyocijentizmedu dinamitkog koeficijenta unutarnjeg wenja, x | guste tekuCine, p, naziva se Kinematicki Koeilienturnarajegtrenja kinematics Koeficiientvskoznost eee] B.1 s G.1-10) Poglavje 3. HIDRAULIKA, M1 Koefcient» m* "] nazvan je tako zbog svoje dimenzije u koju ulze samo kinematike velit, [Niegove se vrjednosti mijenjaju promjenom temperature tkucine, to je 2a vodu dan0u tabi 3.11 Sa slike 3.103 tkodervidimo da se tekutina kod koje se uslijed djelovana vanjsi ita ne ja posit naprezanja nazivasavrfenaeluCina idealnatelacina), za aciku od stare tune (rl ‘ekuine)koju susreemo u prirodi i kod koje se javliaju pomenvta naprezanja 1 nekim hidraulitkim proratunima, radi njihovog numeri¢kog pojednostaijenja (ovisno 0 wjetma hidraulickog proratuna), pretpostavjamo da stvara tekutina posjeduje svoj savrdenetekutine. 32-5. lak para (/ovisno 0 taku i temperaturi,kapjevine isparaj rad amjonekinetiskeenergje molekul,tako du se ‘anad povrline kaplevine formira karakeratiéan tak para ‘Ako se radio vodi, rie je oak vodenih para, Veijednot taka vodenih para, p [Nm] su tablici 3.11 kod razitiih temperatura vode. prikazane ‘Ako w ofredenim uvjetima toka vode, tak u neko otk padne a tlk vodenih para, dolazi do lokalnog isparivanja ode. Mjehurei vodene pare noSeni osnovnim toktm putujudopodrugj vet tlakovs ae p, w kapjevini vlad pretat, _ Tako je Kod vakuuma tak mani od pumacieskog, njegova je vijednost wijek poziivna i krete se w sranicama 0 5 p, Grate prikazeandiohe hidrosatithog taka na neku plohu zove se dijagram taka ‘Badu da difereneijalne sila taka djelule uijek okomito na ploho, diagram (okupoog) taka se takodererts komt’ na ploy, Iso ako, iz araza 32-08 1 3.2-09slijedi da razdioba taka Hinearno raste§ dubinom, U probiemim hidrostaike se obigno tradi sila kojom homogena Kapljevina djeluje na nek plob “ParaniGene powrdne) Radi toga se u svoj t8ki plohe odred ak, adnosno nacreadijagram taka Integrra po plohi Vrlo Gest je lake ukupnu sil taka odredit prekonjene horizotalne i vetkalne ‘omponente. Tada je potrebno provest analizu hidrostaickog tlaka po komponentama sledlaka antici taa sila aka smog promatati ne tavnm i zakrofjenim plohama, Kako je drug shuj cenit Karaktera, pot 6 se od anal azuiobe aka na zakrivliene pol Slika 3.204 Dijagram takai sila taka na zakrivijenu ploy 1 gems pote: dq daks 5pm sla sks @) gram Us Hore Lonpueete se ks + oemln Lrapncea lea: Ogrmaa veri Komponets se ks erika Rompe ae ake ‘Vejednost (retativnog) taka u pojedinim totkama plohe definirane su irazom 3.2.09. dake, kao , produkt stalninveltina) guste, p,ubrzanja sile ted, g, i (promjenljve velitine)dubine, ‘Nast 32:04( prieaenedhjgram laa ubupna sil tlk, F,defnraasnalogno ran 2-02 F + -foxkdd ~~ on hdd = ~ og § hada ean Za razliku od hidrostatickog taka Koji nije djeluje okomito na plohu, vkupaa sila taka u ‘ajoptenitiem slucau splohorn zatvaa ku azhitc od 90 [*]. Medutim, ako se rai o (2) nelomijenim ‘ravnim(b) cilindricniplohama, ta‘ ukupoasila aka djelujeokomitona plo, slik 32:05, Kod ravneplobe dodatno vrijedi uvjet da je 0 = ¢, gdje je 8, ku iamedu ukupnesile, Fi vertialne 2 os kod cindrne pie da je ukupna sila radia Poglavje 3. HIDRAULIKA, ur ‘Sika 3.205 Diagram takai ukupna sila aka (6) rev ple: () a tan obo 621) ‘adj su. uz prethodno uvedene ornake. 71 jedinitni vektori u smjeru x iz os ‘Skalume vrijednest Komponenataukupne sile taka definirane su izrazom: | A= Fin og B= Feos 6, 0.243) Odredivanie Komponenara ukypne sile naka, slika 3.2::08() i (8), mogude je i iz dijagrama taka komponenata ukupne sie taka ‘Skalane veijednost komponenata ukupne sile aka mogu se temeliem iraza 3.2-11 1 3.2-12 i slike 3.2:04a) irart eastavljanjem plotnog uw obliku: F, = ex | MdA sind) = pp f hdA e214 F > oa { MdA cns6) = a { hdA, e245) pri gem je 6216) Ieraz 3.2-14 ukanuje da je horizonalna komponentasile Uaka jednakatebni eijela waka Cormiranog fanad prjekeie promatrane plove na vertikalna ravings ordinatama koje odgovaraju verikalnim ldaljenostima od togaka promrane plohe do slobodne povisine Kapevine, a izraz3.2-15 ukarae da je vertikalna Komponen sie aka jednaka tetnikapevine koja se nazi iznad promatrane plohe vate whupne sle taka (2a ravne plohe) i hvatita komponenataukupne sile dake 2a ave § zakrivbene ple) prikazana ta prethdnim sana, rede su teem djagiama taka, edncsno {cite tle taka, Sto se mode pokazai postaljnjon ova jedakosti momenta Femltante s ‘roment clementarsihKonponenata. Naravno, ovakodefinirana baits su zamijen pojam, Brikiadin 2a npr. reivanje moments site aka» obsrom na nek fins toeku, dok je svarno {ielovane te tlaka rasporedeno po pli na natin Kako pokarujedijgram tkaMs Zivko Vakovié OSNOVE HIDROTEHNIKE Kod analize taka, odnosno odedivanja ukupne sil taka, postoj neki poseba postupc romarajmo apr. ravau plobu uronjene u kapjevinu pod kutem @ u odnosu prema horizontal ska 3.2206 ‘Slika 32:06 Odredivanje ukupne site taka na ravnw plohu pomoty tesa poe Tada je rijednost ukupne sie taka, sukladno fvamy 3.211: ee en e219 Kako je prema slic 32:06, h = Usin 0, iraz'3.2-17 motemo napisat v obliku Fo pg sine § aA aan {z teorijske mehanie je penato da vrijednost integra u goenjem izraz predstavlja staid moment povrdine 4 (u ovom slugaju w odnosu na razina Kapljevine), 2 jednak je umnotky povrsine + daljenst ((adaljenost od razine kaplievine do tebisl Cloke). Dakle: F = pg sind § 144 = pg sind 1A = pph,A eo ade Jef [] vertikala udajenost od testa plohe do slobodne razine kapljevine Pri come, analogno izarima 3.2-14 13.2-15, vie: | B= pala P= ofh,A, 6.2.20) nde su 4,44, povrSne prjekeijaravme plone u smn x2 os PRIMER 3.242 Obes dons opt vet {0 ie dippame kor rpm ea, ety naga pl aaa prema set 3.27) ai, = 4.0 fv, ~ 5.0 al art rns hoo = 6 Poglaije 3. HIDRAULIKA, M9 lle Na oi pred umate dotivan: (9) Djogram haut oa, Ns e320) pan nga dh haps sks apoio raat Sia 32:07 Dias dak is ak ne aves (2) semen ravarate: (0) agra dak saps dae) gram ka eens Komponen le aka teas Krmpones sie is 0) Sgr ks vetslne omnes were Kapooen se a {paar prorat uke sie ka pmo omen ovine aera eid aka, p, WB dtm je urn 32085 | Po7 PER~ phy = 109° 981-40 = 3826 wm), Bee Posen 30 80. = 4531 0m, F< Pind, = Fan = 4531-006 « 3904 UM, = Fes, = Feast = 4581-0500 » 2266 (em) {no mpc Sogn sa, a ae sci vee ha ham sae = ygbh = Lnpbh -Lo3924-50 40-294 aM = Anat, = agbh aed = 1392450 -40 05714 = 2266 40, SR = fiona ae a8150 Zivko Vukovie OSNOVE HIDROTEHNIKE, (Vinyasa ik porte omoteneporeinesavarate, Vida i tabs, 3.2076), premaizase B29 ee! SF pth A = pal, = 10° 981-20 - 50-4619 = 48 1M, si orp, kara ae 3.2.20 P= pth, = hbk 10) 981: 20-50-40 = 3924 BA, r PARA, = pahb, = 1981 20-50-2310 ~ 2266 (kM cao, seins main profane tka ez je. Priajin da ovo sha (bog jeden ‘siding tin eet le) tin nino promi eps dogme da rea PRIMER 32-05, oss hirosakooptereene ava (ain uk po avr, (0) irda kos amponema se dak, ruponatje magna lls 2atvert ast) gore i donee von prtaznogm sel 3.2084). Nea sina ‘stant, b= 401 kt magia manda prema bozo @ = 601 isene Ne oso pret umn dbivare: (0 Dera a apa sta, Djega ka abaya si ks pase ik 3.20801 102) Veiedasa takes ive, des, sage We D etna es ars 3.2-08 Poo Bhp = pe = 10% 981-30 = 4905 [Wm], io = thy ~ ph ~ 10" 981-20 = 1962 FN m3) Vajedno reraiag ,iy W Dprees te tm Pao ~Pe = Pay Pap ~ ABS = 1962 = 2943 LN m3), 1 vj epi hs, prema 043.24 ably = paabctic « Lah FRA raabla* Lethe = Pub ots + dred 43-40-22 5 12943-4039 =20 w 1949-40-20 Lawes 920 «58 Veiednokamponenat ap se ta prota se pom va 3213 F, =F sind, F sind = 4758-0866 - 4120 BH, 4958-0500 - 2379 WM. f= Fomo, (0) Diagram Komponenata sea Lopanente ita, Ns sc 281) do (2) para x igre tka Sth seta apa a veraneKonpone ey empnara wpe Poglavije 3. HIDRAULIKA, is Tope Taste beth <9)» ' 1 = 294) 40-20 F-2948-40 (50 - 20) «4120 0, oa Fa Brel = Arcihyh) at = +E ia9gi 40-60 20) 05704 «27910, to je vet ape Be Una prem ras 3.216 ps AGROB? - 758 aM. PR Ska 32:06 Dir aks tka ea aba (0 gover: (1) pra ts ps ih sk (2) Sapam rain ei ek ‘ciara ks hv Koponctt se ka staan ompoemese k, (2 ange relink roe Kanne etna rcs poet Uk (G0 Guerra eran kamera ks ses ue i ak (42 aga rss taka vente korpamen ne tak wel omg thks132 Zivko Vukovie OSNOVE HIDROTEHNIKE PRIMJER32.06,osethdthocpertee mies aes Slate Ado te B. posal oblickoence pes ste 3205). een a si 93.2-090) moran jeer Unk ape ek a oar AB. Po th = 6b, = oRL = 108 981-18 + 981 LW th = phy = 10? 98-40 = 3024 fw} ‘rjelaost wtp se tk, F dfaiase iam 32:11, emoae Je ot pata eemenarh mcemsitkih teaformide, uk ee probe ree prado Rarzonalte | eraoe Krone ak, ha (0) om Ros (Sap nk hops Ua (© der aks rae enn ampere threat Sneaks ae y= BH «2024 0-10 60m, + 30). (a0* - - 80K, Poglavje 3, HIDRAULIKA Iss +3. Urgon Promatrajmo djagram taka ilu aka na neko jlo volumena,V, iene, F,, uronjenow kapjeving, slika 3.2210 1a lijagrama taka horizontalnih omponenata sil taka, ska 3.210), vidljivo eda se horizontane Komponen sie poittavaju, Vertikana komponenta site taka koa dele na donju ploby uronjenog Uijelaoznatena jes Fa verikalna komponent sil Taka koja djeluje a gornju plohu uronjenog tela saFy, ska 3.2:10(0) 1 (8), Sika 3.210 Tijeo uronjeno u kapjevina (ik: @) diagram dal horton Komponen aa (©) ages venta epost se aa (e) grr eau Uk ei i aka ‘ezaltrajuta verialna komponenata se aka: R Fy 6.220) i raziva se acy, Do owe je spanaje prvi dosuo Arhimed (250 p.1.¢.) koje detnirao zakon prema kojema ma souko tijelouronjeno w kaplievinu dieluje daxon, usmjeren adozdo na vse, koji Je jednak tein kaplevine finsmue vi ejelo, Hate sie urgons alae seu wezity tela, te ieciaa 3.2-20 vidio da veliina wsgona ne ovisio dubini uremuca tela Za F< Fo tie Ge toni. ako je Fy, Fe tjela plata, a kod Fy > Fr tel ironjava (pliva) 3.2.2. KINEMATIKA KAPLIEVINE 32.21. Vrste gibanja djtia kapljevine Kinemaika kaplevine se rasniva na ideji 0 gibanju ajenog (neizmjerno malog) dieliéa, Zato ‘uzmatran: gibanja kaplevinezapotinje sizuéavanjem promjena oblika (bua) deiéa, bul da jl kapljevine maze tokom vremena, 2a razliku ad krute War, mijenjai ae samo pola) vet | abi1st 2ivko Vukowié: OSNOVE HIDROTEHNIKE Iz elementane je mehanike pornato da je eibanjekrutog jeladefinirano velitinom (a) ranslaiie i Cheval: No, dele kaplsine Je ps svom gana 0 mjopenitjem tau poredtasacheh Foxavije wloven i) rome fia, 0 se naive deformaciia. ¢— Radi analize ovih vest giban promateajmo djlié kapljevineproizwolnog oblika kakav je prkazan nasict 3.2::11- Unjemu su uodene tthe. P.P, (Ps vektori ds, 1 iz tcke Pi kat 8 med nim. Takede su prikazana itr razligtapoldaja dei kapjevine plik ajegovog gibanj Sika 3.211. Viste gibanjadjtia kapjevine, [20) (ptt ptt eas race: deormac ara hea) (1) polo. ska 3.2°11(b). Ako subezine svi otaka delta kaplievine iste, tada se on gibaparaleino samom sei. Ova se vrstagibanja aziva anslacia.<_-— (2) pootaj. slike 3.2::11(e). Ako djeliékaplevine pri prijelazu iz polotaja (a) w poloéaj (c) mijeia vu polazaj prema lini ss za veld kuta 8, uz 2adr2avanje prvoenogoblika veliin, take vst sibanjanazivamo rotaijay Tada sve toGke dela kapljevineimaju razltte brzine (8) polo. slike 3.2::1 4). Mijenja fi djl kapljevin prelskom ie poltaja (a) w polos (@) sve) ciblikivliginu, takvu vest gibanjaazivaino deformacia, Pri tome su moguca i shutaj deformacie: (a) linearna deformacija, (o) kuna deformaciia \ (e) istovremeno dogadanie lineane i kutne dejormacije. U slutaju linear deformacije dolazi do promyjena dljine svakog od vektora As, As, Kod kutne deformacie nastaepromjena kuta med vektorima 3.2.2- 2. Kinematidi element /Najvadniji kinemattki element kojima opisujemo peomeriju gibanja djelieakepljevinejesu < (1) Braina. Prema opéo) define. przina, *({F] = Im s'P, e dana ka graniéna vrjednost oda inniédu ponnicanja, a. dela kapjevine | vremenskog interval, At, kad ovaj tei mali, ard lim 47 . dF e220) ae c Poglavije 3. HIDRAULIKA 135 ‘duet da fe rena vektorska vlna, mote serait sti komponenteu goaraju 2. 12 osi, tako da motemo pis rave BAR tha oP yy eek 6.2.2 T= tim S* . a, Tim 49 = 49, 8.223) aha a Sa a ‘odnosne: = ae yee Gye 622) = Im stp, koje je 6225) Posto je rzina vektorska velitna, to je | ubrzanje vektor koji sew opéem sluGaju mote rastavid na omponente: a*ara vad ak 3.2.26) sje - yo dye ay tn 8% = Ss an SE © eam ao iar ai 9° ar 2 Pajedin tanovi era 32-27 mogu se wrazvienom obiky pki ka yh oy BS ae ay Ge oo a by an ae oe ay ae 3.2.28) U prethodnom irae veitina 2 predstavla promenu brzinecokom vtemena w promatrang ok ‘nazivase fobalna ubreanje(Uokalnaakceleractia. Osta ti velit. 3/8, predsta au promjend brzine zhog promjene polosaja djeica i nazivaa Se prilenosno ubrzanje (konvektivma akceleracja (3) Brzinsko polje Svakidjelié neke kapljevine wgibanja ima w odredenom trenuth izvjesnu brzing Kay vektor. Vektori brzing koji predoguju breine svih djelica Kaplievine predstaljaju Drelasko poe156 Z2ivko Vokovié OSNOVE HIDROTEHNIKE Conder Tete acsecano ronclii etinms, Tao sz bce ple ede pve pe as Chvanje' scien pia, pons gro ia Kn lamin poi Fons tape ‘Rone ke iran potina eis este koje nek ge tapvinetohom eens ana, Geomerskonjeto Esk wprosre to koe je ei presuve se tun rans 3212, mpg ak etm en ake (5 Saf, Tang eto tn et prosthetic ett) 2 anim trom, angie Dros iia, snc je Kita koja srk t,t 1 vektore bring djs lapjevine. Prema tome sua ptazje wenutan ser gba a tapi wk je © Sika 3.2::12 Kinematic elementi (2) an: sen, 10; (0) emer sae, 20) (6)Strujna ejen. Strujnice koje w nekom tenutka tangira zatvoreny konturu, 4, wvore pls koje nazivamo strana civ, slika 3.2120) 2, Elementarnu povrSinu, 47, koja oxnatava Keplevina koja_spunjava sirynu elev 2ove se mnlaz, Elementarns ps a powrSinupopretiog presjeka mlaza okemiionasmjer srjanja, nazivamo projeeainapovrsina (lac. 1 opéem slaaja su perjecaine povrSine mlazapromjenve po dali mlaza, vito eto ne wk angen sry, one popsne msn cv, Rao meee Pina ednedemonsonalanpostopak aalue jana, na Kena tee npn elias XIX lace Sr snjayjsko se mama obesovga pg it kad pkarama papkom jeanne ane Uz pomot prethodnih objanjenja modemo defnira i pojmove (a) protok mase i (b) protok volumena kaplevine Protok mase borvogene kapljevine, [kg §"] arabavamo skalaom dQ, = 6A B.2.29) 1 volumenski proto kapljevine, (ms skalarom: 6.230) \ Poglavie 3. HIDRAULIKA 137 32.2-3, Jednadiba neprekidnosti Zakon odréania mase primijenjen na konacan volumen kapljevine kaze da je ukupna mase kaplevine salefanau wm volumenu invarijantna tokom gibanja toga valomens, odwane m= Spd¥ = cons pon kim fe ukljoben uvjetda unatarpromatranog volumena nema nit evora nt ponora masekapjevine. -Kaime,fokom ganja oly nen Kaplevine maze mijenjatioblik#vei¢ina alt ukupna mars tems (aaeiss prema tome, gusta se moze mijenjati. Ako post istjecanje Bojzcane mase hepjerine olumena mora Wt jednaka toku (Muksu) mase (dtjecanje minus exjecanje) kroz pl kefa ty elumen zatvara,lareteniprincip predtavja zon odréanja mase koj je eimijenjen na kapljvina ounat kan naelo neprekidnos princp kontinuitera). eave neprkidnostGednadiba kontnut ta) koja opisuje navedeno atelo kod kaplevine mde & Prkuat (ew difeencjtnom obikw (arazena za diferenjln volamen Keplerne) 1 () vimegralnom obliku (iazena 2a konatan volumen kapjevne), a praktiéo je primjenu imeresannijidrugioblik,tako da Ce se on ovdje nave 6.2.3) ‘Slika 3.2::13.Graiki priksz ue jednabu neprekidnost ads fe velor brane okomi na prxjesjnw poveinu, 4, irae 3.2-32 se made mapist vob Q=TA = cons = 5A, Fda 6233) ‘sie je srednia rina soka deinrana ieazom 2.8-05 m4 6.259138 Zivko Vukvié OSNOVE HIDROTEHNIKE. Dani impr blk jednaibe neprekidnosi prema ierazina 3.232 432.33 mote se bovis u stots salen eras, dene srednje brzine definirane prethodnim ierazom posjedica je nejednakostibraina w svim “ogkama prajesajnog profil ska 3.214 eae i Pal Slika 3.2:14 Grafchi prikaz uz definiij sredne brzine U nastavk Ge se 2a stednju brziny toka, og uestalosti njenog korttenja i jednostavnostpisana, ‘svoj oznaka v. Svako Tenino cdstupanje a ovog pravila hit Ge u tekst izritito nagleno, 3.2.2-4, Veste strujanja Prilikom strjanjakaplevine moguée su slijedoce vst, oblic, ii macint strajanja (edi sruiana) (1) Ustaljeno (tacionarno) i nestaljeno (nestacionarno) strujanje, Strjanie Kod kojega ‘rematranaj Gh prostora nema piemjene pola cokau wremenu nazivano wsaljeno sian. Grae defini mde ear matematck 8.235) aie je bilo koje polje oka (kao apr. spomenuto poljebrzina, po taka, polje gusto is.) Kod neustaljenogstrujanjadolazi do promjene pojatoka u promatrano)to&ki prostorau vrement, dale ae 0236 Usaljenost i newtabenos toka odrabava se i na oblk srujnica. U stacionarnim uvjetimastrjna slikastajenepromijenjens, dok se kod nestactonarnog stujanjaona mijenjatokom veemena, Z3t0 su stacionarstrujanja obino laksa za prowtavanje, jer a jedno polje toka Koje opsuje promatrano steujanje nije funkeija veemens, 2) Aednotiko (uniformne) | nejednoliko (neuviformno) strujanje, Strujanje kod kojega nema “Fromjene braine u2du? strjpiee zovemo jedroiko struianje, To ujedno 2nati da fe ked akwog Poglavije 3. HIDRAULIKA, 139, sxgajapjenosno ube jedan, rjoce tore fami medasohn parle aj sat pee rine vi goa presi a ae ie sredje brane wk + Koo nejednoliing steujania brains se millenia uzdut steyjnice! kao i same stujnice koje imaju Tazltit medusobnipioza (konvergirajud il divergraji. ako de kod ve viste tran poste prijenusno ubreane. Prjeajne povrsine se takoder mijnjay und toa, Sumirajut iclaganja o vremenskoj 1 prostorno) promjealjvent it nepromjenljivest strujanja ‘odemo zaklutiti; utlfeno srwianie mote biti jednolda i nejednolike, dok je neustaljeno Sirujanje u pra xtovn wok nejednolik. ° Vetloino il virno(rotacljsko) i beevrtloin iibervieo (irotaclsko ili potencijatno) ‘Ova su strujanja vezana wz natin ponasanjadjeia kapljevine pe jegovom stujanj janie 7 Viloéno sirjanie je (akovo struiane tokom kojega Jolazi do roti dela kaplevin. slike 3218.) | G2). Mjora veo vez uz belnsko poly, mode $e mata ait TTF yevure[2 2 2 Fev x Fee 2 a 6239 ny |"? : Slika 32:15. Vtleno i hezvedoéae stujanje, 18} {a ono sey: Gezlaan sg (at pew ws tyne 2 trio wo Suan Cov peo eevtat sje 8) Erno Renan jn ‘Ako deliékaplevine ne rica ok sve os strane zovemo belo, sika 3.2151 (h2) tom esac am 4% 5 ay : 4. om, 3.238 eae cr gaia yy ° “ J Dakle kod hezvrtoznog strujanja deli kaplevine mogu trpjetitranslaciju i kutnu deformaciu, alsa komponentebrzine rotaije jednake nul. Zao se pojam hervrloénog strujana dowd irektnu vero s pojmom potenciialnog siraanja. Naime, ako se 2 dat seujanje mute nati neka salar funkeija = x,y, 2.0) ako je‘Zivko Vuluwié OSNOVE HIDROTEHNIKE Poglje3. HIDRAULIKA ‘61 3229) 6240) ‘ona je fakes breinski porencijalastrujanje koje zadavoljavauvjete prema arian 3,239 13.240 je ponencijalnr srajanie ont riko ses ado apes enn ei Lee ae er vee ae eV? Laplaceow operator, Brzinski porenijal ima sasvim odredenu vrijednost w svako) f08ki prostora So ga zauzima becurkini tok. Plobe w toku kapljevine ko Kofih sve todke ima isu vridnst brzinskug Dotencijala zovu se ploheistog potenciata (eviporencjatneplohe).slka 3.2 N6(a). Tada svi Ajelii kaphjevine struje brzinama, 7, usmjerenim okomito na ple istog potencial, ska 3.251606) | pri tome ne oir ‘Kod ravninskog.strujanja pandan plotama istog porendjala su line iwog porenciata (chvipotencijale lie) wy o Honases S28 cee Slika 32:16 Osman element poeneialnng stryjanja, (OL, ‘a le inte pia veo in oda a pte Buu da kel staciomarnog srajania snjenwvi vektorabrzina etujy strujoie.provzka d su uinice uviek okamite na ekvipotenciale. Zao, ako se ravinsk poeneijalno pole phate ome ekvipoencial, tala mreza medusobneckomitih krivula. ckvinotenciaa stujnke ine rg red, ska 3.2::17, Njome je w pxpunwst rede puree struanje {uaheru fi sestrujnice ako da obvi stuje ijt v koji proiee eda protok, AQ. mgae jena svako) strujnict red funkeju Wx, 2) koja ée poprimiti Konstntnavrijedost, dake, ‘¥(ess) = const, slika 3.217, Tako funkelja Wle,c)maziva se strana fake ti. Slika3.2:17 Strujaa mve2a raninskoe penciling steujania Prat funkelje #2) jedakj prirastuprouka, AQ, iz egapmizlrivezakomponenata veka brain sastujnom funkeijum. Naime, preko uvjetapotencijalnog strana, rr? = 0, mde se pokazati da struja funkeijav slot ravninskog potencialnog steujanjatakoder zadovoljava ‘Laplaceowu dierent jednaddb: aw ay convey G22 fodnosno, da je 2, Le 8.243) ae a ae ae (2)_Stajevto aminarne) i nesredeno (turbutenno) strane. Ak ko stjanja nema palscie rn pena ome ear doin peas hia kevin fe lj tak argane se camila shjevinaT tariva sje srgnje, Om je pnd sien hominis iho Za ratikw od tga retima seujana, strane spulacij bring, ska 25:05. zbug cepa doa {ay Kaorignog gibanja djeicaKapljevine i ajihovog prielea ne canww suse steve eg i laljenie. naziva se nexredeno srwianje, Kod toga je geneza turhueelepotpuno stain i epreviiva Lngiena je da iemeda ova dva natin strujansa post prietizna podrucje Kad srujane psd lujecajem sluajnihdinilaca mode bit slojevito Il nested Prve pokuse kod kojih je untin spormenute natin strajaniaizve je Reynolds (1883), J ponatanje obojenagmlazakaplevine koji strike elev, ska kin gansta sje hpricot phe ss set ce 3321) rin ssn hapa, dan er gn pu Ard na ‘elit, as 02-18). My pe WY Faas nay Abe yen ae Sonne Frome wet iw pcs ohana soo en a vlogs po Savon fick got, sa 32).Zivko Vokovie OSNOVE HIDROTEHNIKE Da de ani veg pole pi w ina tls ads il voz nana ls renvj le hone ene abet pera supe rete tage ‘Slik 3.2::18 Prijla i sojevitog w nesredeno stujanje (loo strug, pir sino) mere rane ve pos par de promatan tin sun oviso vk anne. wom gusto p.(tednjo) bin steujana, vi karkteristéno}dimenzijprovodnika, kroz koji se ‘aplevina, Tako je-npr- kod cijevs Karakteristiéna dimenzija promjer cijevi, D |], a ko cvorcaih koita vodotoka bidrauliki rads, fm] (odaos proyjecajne povitine, A [mi ‘omotenog oboda.0 (m}, ti. R= AIO). (04 ovih se dimenzijasastavlja hezdimenzionalna veliina w ubliku: aa vere 24a) np = koja se zove Reynoldsov raj. conatava sa Re [1] i daje odnos sta tromost i ila vskoenost ‘avocenom kority, i2raz 3.2-44 popeima obi ‘Ovisno da se rao ciev + ance fe = 3248) = 2a avvorena korita, Re ~ 8 8.2.46) Ustens je da ko je strana ii Re ¢ 2390 siryjane sje, Za orem tora nei nije gute tnt eakav EARL oP Re ite bi za race ce resi, ‘Vejeduos: Reynoldsovog broja koja odgovara stabilnom prijelaza af nestednog na slojevito Sirajane zove se kriténd Resnoldsow bra, Re, “Troha itaknuti da povetanjem Reynoldsovog huja i preko njegowe kriizne vrjednost struc sents stati slojevito, no u tom je slut dowoljo da se dogo sasvim mali piemeéaj w toku i Sljevito strujanje Ge edmah priest w nesredena Promatraniredim sruanja se hitno edraéava i na profil bring. St je ma sii 3.2::19 iusrirano ha primjer strujanjau okruplo lf krutnoj cijevi, Primjetuje se da je Kod tutbulentnag tryjanja o Poslavje 3. HIDRAULIKA 163 Drofl bina znatno injednacenij, kao posledica medusobnog mijfanja djelia kapljevine u turbuleninom toku, te s time povezano prenoienje kolitine gibanja ic jednog w drug so} *aplievine, Pri veéem stupnjaturhulencije faradenie je mijetanje djeiéakiplevine iz susjednih slujeva a time i veéa ijedeatenostw dijagramy bn Slik 3.219 Profit breina u okrusi)eijevi (@slojer une: neste srg iri strujanja u okruglycijevi profil brzna je racijski paraboloid s dvosteukom ‘veijenou maksimalne bezne sryjanja prema srenoj brzin,slika 82" 19), Gravitaeisko i potisno strujanje. Ova vrstastrujana promatra ses ohirom na uerokstrujanja, ako da je ono dinamigka kitegorija ‘Ako je warok srujanja sila gravtacie, srujanje se maziva gravitacyiko. Dx oi se iemedu dvi caveat preseka (mest) realiiralo wvakovo strujaye poirebna fe odredena visinska razika, 4 energskog potenejala, A, edu promatranihpresieka, Na slici3.2-20(a} 5132) prikazan su tipkn slucajevigravtaiskog strujanja i spremika i ntvarenim vodotokom Dakle: gravitacisko je eujanie avijek ad viteg (presiek 1 = 1) prema nizem (presjek 2 - 2) Visinskown poloZau il eneyiskom pre jal oo ® Sika 3.2:20 Gravitacisko i potisno srjanje (1 eeiacito nme aremnit,62) vine apa toca veka pa ve Ako se iz promatranog visinkog pouéaja 1-1 s obzirom aa Zejenivsincki plats} 2-2 ne ‘spoladeenerljski poten, i raspolotivi nije dovoljan,potrehangaje past (sigur) a unnjetn nan pom esp, Tada se kaplevinaerpkama piskue 4M, § izeg(? 1) na Si nolozaj (2 - 2). pri emu erpke na masu kapljevine prenose (ili poveéavaju) meena h68 Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE cenergiju zavaluju kojnj se kaplevins porshujecievowedom (il ako jo je struanjespriteno rmehanika energia se tansformicau la) i tala je rij o ponisnam srujan, slik 3.2208) (6) Strujanje sa slobodnom povrSinom i strujanje pod Hakom._ Ako je stujane kapljevine atakteriicanaslohodnem graniémom plobom (povSinem) kapljevne i plina (raha), ge su sve twee sleds powrsine po intin (attferski) Haken sree atmustere), jt jew traiania 44 slobodaompoursinom, ska 3,2::21(41) | (42). Ako je rij’ vod ube je overt ‘raja sa slobadnom wndnomsposesinom ii Sood vedio fice, ) to) w ‘Slika 32:21 Strjane a slo powstinom jp ako (a1 src. sen oven ein: 2 sae stn owen enim ans ‘oy ane pte Strwiane rod takom se javlja samo v 2avorenim profiima (cljevina),stka 3.2:21¢b), kab ‘tar kapljevine poscojt runika taka (latmevisine) izmedu promaranih preseka ‘Karakterirrano je porpunim ispunjenjem protognog proia kapljevinom, Sagledavaut i prethodn sprimenute nate strujana(gravitacisko i pisno), moder zat da je potisno strjanj uviek tien, gravtaeljpka mode bit lagna isa slohodnom porSinom. (7) Mirno, Keitiéno §silovito ii bueno siruja Sategeja, karate (Ova vrstastrujanja, kay iskijutive dinamigha ea je odnosown gravitackih tines sila tak. Ako prevladavaj gravitacijske site strujane je mirno, a kod dominacje meres sia slot, Kou kiticnay stngjnja vs sta eravitacie sila inercje e edna Posto detaljnije razjainjenje ove vise sruanja ublucuje ededeni bro} pojmova koji Ge ve fojasnitt tek w narednim wlaganjima (eka 3.4), wo se ewdje naved sam rai kompesnest rabrajanja ia strujanya (3.2.3. MIDRODINAMIKA 323. * sita na kapljevinu Sile koje djtju aa kapljevinw mogu se seesaw Jvje kategorle: (1) wolumenske, masene ii vanjske site, (Ul). powrSinske si anutarje site Poglalje 3, HIDRAULIKA 165 (Vote ste su poe ese mas bj ju ol kj pre, Raspordene su Surarvolumena Gestalt djluj ne suai Us eames mine drs se Geecetaoacs Seba negro pre umes. es ea be Teh di en mn eae the edt po ste 1 volumenske sie priadaju 11) sila ere i opcerito gravitacise site kyje slijede Newton zakon svensk (2) sila romosti (ila inetejed. = rivtatenja, 1 2 (1) Djelovanjepotia sil ee na neki volumen kapljevine, V, guste, p, ieratava se kao wumenska ine, Fy. slka 3.2::22(), koja se prema ira 3.1-02 mote prikazat u vektorsko} not ee aeaed e247 Predanak minus posledia je suprotneorijencacie osiz od vektora ubreana polis sil ede, 7 Dale. sila ede je eau djelovanjaneke drug (vane) mase (np. Zemle) ma promatrany mas ws jz wo rot Sika 3.2::22 Site na Lapjevinw la wlenaee pore (61 in (3) nen (01) ks: as ea (2) Stamos Fy esha ins ss abe je New (187) mts I hon, esa da tbreepe vane sada eel eae warn kj dice166 Zivko Vokovié OSNOVE HIDROTEHNIKE “To se mote iarzitirelacijom: denis - FF, 6.248) aint - BF sje desni alan gornje rac predstaoja ao ih (alton) si koje delay na materi Pa prespostvkom da je mt = const, rae 3.288 pean obik mt. nia ~ $F, 6.249) a ee! 6.250) 6250 Time smo dobilijednadzbu koja je po stukturi lita jednadhi ravnotede za konkurentnesileu state, a iarazava D’Alembertov (1743) prineip dinamicke avnoter. (Wh Poyrdinske silejesu site dodiraizmedu detica kapljevine ili izmedu djelica haplevine i krute stijenke (npr tela, posude il cj’), Stoga seovesile, 2 azlku od volumenskh ila, stom sustav {ava u parovima. Povtdnskesile woeavamo na presjtnim povrSinama, dale, djeuje povrtinsi ‘adi Gega se (proratunom) dobivaju integracijom preko povrsine. Nafavno, odabrane presjine Povrfne mogu hii | vanjske povine promaranog volumena kaplevine Powrbiaske sie hideodinamil se svode na 41) okomitu situ ii situ taka (2) smn si ii situ tenia. > (1) Okomuta sila, F,reultat e taka kapljevine na promatrane presjeéne poveSine,sika3.2:22(b1). (Ova je ila ve maematigk iaragenereacijom 3,2-02: =~ S0dh 8.252) (2) Posmigna sila, F, rezulat je tren izmedu kapljevine strujanjikrutestifenke,slika3.2:22(02). Velitina ove sie jest: Fes fra 6259 ae su: +, posi naprezanje und krute stjenke, [N i") A pourdina krutestijenke uz kojustruji kapljeving,(n r Poglavije 3. HIDRAULIKA fan Poanayajl sada sie koje deh na kapljevin, modem prema raza 3.21 psa: 6.259) Dakle. ako je promatrana kapljevina u dinamikoj raved, zbro) svih vanjskh (volumenskih ih nasenih) {unatarjih (povtSiskih) ita mura it jednak nul leraeno po komponentama v pravokutnom koordinatnom sustivy ova) je wvjet dan ierazo: UA, 0: DF = 0: TR =0 255) adie je F; sum Komponenata svi sila w pravew Fe osi koordinatnogsustava, 2 kaplievine koja miruje vrij 0.256) 257) Jesnadha 32-57 jejednadiba idrstatie koja ukazaje dase se ea site romost ne java kaa kaplan rue, Time je uednofpokaran da je idrostaia psehan sft idvodinamike 3.2.32, Osnovne dinamitke jednadibe strujanja kapljevine Duije esnovne dinamieke jednadabe steujana kapjevine jas — (1) jednadia koja iratava zakon odtdanja koligine giana (2) Berooulijeva (1738) jednadsha 1 Ove dvije dinamigke jednadabe i kinemaicka jednadtha neprekidnosti su eri osnovme jednadihe hidreutie. (1) Jednadiba odeianja kolitine gibanja. Ako se kolitina gibunia, K. konaéne mase kaplevine defini ha: nit 6258) ‘nda je prema IT Newtonovor zakony, irae 3.2-49: Oo ep nts wi = 6.259) a Br : ¥..ukupna pronjenakoliinegibanja konséne mase kaplievine u jedinici vremena jednaka je 2broju svih sila koje u'stom vremenskom intervalu djeluju na tu masu kaplevine,168 ‘Livko Vukovié: OSNOVE HIDROTEHNIKE ¢gibanja ima karakterlokalne i prijenosne promjene koliginegibanja, sika Slika3.2:23 Grafgki prikaz ur jednadsbu odr2anja Kolin gibanja “1 ‘Lokatna pronjena kolicine.gibania je promjena koline gibanja unuiar volumena, V, w jedinici vwemena, ani = 2 7 Bon = 2 (oan 3.2.60) end - 2 § oan) 624) _,- Prijnosna pronjena kone gibania je pomjeva botive gibajau jedi vremena use wha Folin gibaja oz plabo, 4 koja zavaraKonatan volumes V. Name, kako jetok mse kro lob, A mogate aa rlaciom: m= pQdt = (f pvdA)ar 6.261) wie my =( 5 evdA) var GB.2-62) cas (LovdAry= {ways 026 Prema tome, wtypna promjenakolitin gibanja bit e: Ra Fs | (oaaye FF, 2 | B28 soands j wanyr- FF, 626 a slutaj ustaljenog strana, inraz 3.2.64 se vod ma obi: § (0aQ¥ = SF, 265) Primijetimo da u irazima 3.2-64 i 3,2-65 liv Clanov predstavjai inercjsh sil Poglavje 3. HIDRAULIKA 169 PRIMJER 3.248. ev pronjer,D, = 250 om) soe miss vos cio, és 2 pod kee @ = 20+) em orton, 32:24). dred etc Fy vam, once sk Uh) elas Fd pt rts ve Errciens Qn 01S fas Zama vs tine re ames za nes | probe GS Rite Zeck vlad, ym pods alovane anesreaem ne ena stony St neste ele tapvie. ode poma ura .2 65 she pa a> 9 Qe. li eave defiant 3.2 paar 4” D3aK” Dia” 0253 306 fm 4 ‘Uva pee ein predate diem: Fy > 109 018: 306, 0866 « 04 AM, * (2) ome zs () pion se ‘De nog ents motzme dei gain does pemota popu tk. Orava sei je pont nee er ‘nai jon usiee veo ete, Fh tals Ne ceva veo shy laa ere ‘kts bra 1 5 vomopuis oedi hmestari pac, porate 18 [ome ok ‘rj imate evens) veo see maa i eee. n@at| = Oa AND hervonsin ero ‘ake Fa pig tH ae param sis 2.26). PRINIER 32-06, Horan pelatnin enonadon promis ~ Sem praise, @ 06 as vo, Oe ‘alii aes onom este, Fy sprknog baa mkjomcjevontdrubercntinj kei sike3> 250), ‘sles ayers verve vise p = 0. Zanemi vs fon vo acee qb wh lke: Na eno pth anaes dba (0) Grater pomods poten sl. Ovo een prkazal pv, posipil hog Wego awa moans Nate 92-250 peta ui oj wrk prom Kole pats, pena | a peta peers jens sane mesijine stvSeneLaperneZbog ave pgs hig tana Ve ie Yd at inthe ee se lao vance le cree ae, Rea ane = PAs» 005, ~Pxhy POH * By =, a 70° ivko Vukevié OSNOVE HIDROTEHNIKE Uovome arcs nds 1 2 figs smo rd opto anikoaga iw shan porn preecina J = 11 2-2, jereabog sxsematena nh goiakav Kvn, p= Py = 2 Zag ujea D = cat Q™= eon oe sis 3.2.28 Oper sjevoves uta (2 ea pins) se ki evo poi at ost Oy = pan = £0 og se Wa domsnacypsiskin te dks \Velorowh oi si vara pgow ssh 3.2250), olsen oe eee ale i rea, = #6 (0) Ano rete, Po set 3.225) orn dee pat Fp GAPE Gah vO + Bea vO = VTE TAP ~ 58 ‘sea aie wrens prema gait ie jeje ov joi rion ian 2) Bernoulljeva Jednadiba svakako ima temeliny vainost, jer seta jadaadzha whidraulic asigurno najedée Kors Podjednako se mote primijenitiza ustljeno i neustaljeno strujanie. No, mii Gemo se okviru ovoga poslavija prvenstveno bavitinjenom primjenom za karakerstiénesluéaleve ustljenog strujanja Mada primjena ove jednadhe dolar do punog prakténogiaraaja tek kod strujanjastvare kapljevine, ie metodoloskih je razloga dobeo zapoieti s obrazlaganjem Bernoulieve jednadabe 2a srujnje suvefene kaplevine Dakle, pretpostavimo asain stjanie savreng 7 nesative kapjevine. koja je (ur ovakvo ‘repestavk) pod dctovanjem sl vast eine, F, sie dak, Fy tile tom, F ied ana prjenosaog ubeanja) Tada Bernoulljeva jednaha lika 32:26" uvisinskom obi las Poglavje 3. HIDRAULIKA m1 const 6.2.66) = visa polo promatrane take w peje tok, [n Po “Alak foo 8K NT poss Repjevne kg") ® Ubreanje poll sil ede, ims) ‘ren brzina w odgovarajucem preseku toka [om , ‘energiska visina, ednosno specifiena mebanicka enerlja. mm. koje definirama kao ‘energiju jeinice mase kapljevine, uzetes obzirom na prozveljne odabana horizontal ravninu kao referent eavminu Prema tome, Bernoullijeva jednalhs 3.2.6 (oencialne i kinsihe) energie iealne Kap prikazyje_zakon_stalnos ine v situa, i_specition mehanitke ri tome je wobijeno kos s iedete nazive pojeinih étanova ove jednade: Clan, z ml ko odreduje visnu svih polodaja razititihtogakatoka inad referent ravnine.naziva S xeumetrka il geodets visina polaja. — im, pipe, kao je poeat iz edna hes, zoe ge lana sna an» nese ret vis, ‘isinsi obik Bernoulijeveednadzbe omoguéujezornest jee prafickeinterpreacije, dobivajut take jan uvidw energijski Bilans udu? toka, ska 3.2::26 stku3 2:26 Graph Beroulijve ead nS) stuns Kapljevinew cjews Geometrisko mjesto gorajihkrajeva broja odsjekakae + ping bite w opéem sluju neta prostorna, tay. plezometarska linia. Do we se linije podigi vada u tjewtcispojens ma cijer- take Ua je pr. wodowntna medi razved vode po vertikali mogu jedino do piczometarske Hn.m ‘Zivko Vokouls OSNOVE HIDROTEHNIKE 7 Promjena peomettste ie, z+ pot 0 ein lie zove se picometar pd Suma prethona ilaganja, mogut je Bernoutjevsjednas2bu 2 savebenu kapljevins Formulas ako: za sve otk zadane lj tka ebro} tri vin (sine pololja lane visine | brine visne) “sala vélina. eae ‘ 7 Neti, ka stujanja vane kplevine posto ene, rad 2ega speifgna mehanikacnerijuzdu tka nesta aa, vec ssa (opad), Wl da se jedan jen dio bespovratno preteara (disipira)«topinsk engi pitikom savadavanja cepora Noise jvla w kaplevini prt jena scsujan U tom se slutaju visinsktoblik Bernoullijeve jednadébe kod ustaljenogstrujanja nestihive kapjevine jamedu dva odabrana presjeka mote psa obliku: aren be 1 aa 267 _dje su nove oznake: ~Corilisovkoeficientilikogpeijen hnctcke energie. 1, koji pokazaje wns svarme kineicke ‘energie sekundne mate baplievine (mase koja prj kroz protjceainu povrsina u jedno sekund prema kinetisko energili odredenoj iz uvjta da su brtne usvim totkama progjecajne povrtnejednake sredejoj brzini U matematigkoj nota ovaj se koefiljen mize prikazat, sveaa et 6.2468) U hidroebnitkojpraksi se najelée za strjanje w cjevima uzima a, = a; = @ = 1.0, 2% otvornim vodoroeima a = 11 7 Alt - dio specifine enerije wsaen na savladavanjeorporastrujanju kapljevine, Im). Uenergiskom posledu, AW prikaruje rad svi sila otpora koji se odes na jedinicu mase viskozae kapljevine Yo» pel jenom strujana iz presjeka/ u peesik 2. Obiéno se nazivadisipacijnn specifiene energie ha odsjeku lames promatranih presjeka. Jednaddba 3.2.67 u sei sadri gakon odréanja energie koji (primijenjen na kapljevinu) kaze da je ‘ukupna promjena energie promatranog volumena kapjevine ujedinic vrermena jednaka radu svih sls je u tom vremene djtuju a kaplevins, Naslici 3227 dan je grafkiprikaz Bernoallijeve jedradibe 2a ustaljeno strujanjestvare kapljevine U cijevi. Kao Sto jc sa slike vidljivo, moguée je da piezometarsk linija uzdu tka rast, no linia energie uvijek opada (a razliku of savrene kaplevine kaa je energiska linia horizontal), Pri jenolikom padu energijske nie, ois gobtaka, AF fm], prema duljnidionice, AL [mma koi ‘35 gubitak nasa, zove se ddralidtt pad i oznatava I, (1) 6.2.69) Poglavje 3. HIDRAULIKA 13 Sika 3.2::27 Grafick prikaz Bernoullijeve jednadibe za ustaljeno strjane stvazne kapievne u ijevi ‘Time se nasluCuje da kod primjene Bernoullijeve jednadzbe za proratun stvjanjarealne kplevine treha znatiodredii hidraultke pubitke koji su do Suda aznatavani samo simbotignim élanom Ai. © tome neposredno w astavk, 3.2.3-3. Hidrodinamigki otport crab 7, kj iui v Reo} edna 2 rea kpjevimfesiia so fsvai.n deans pore, oie oman kd mae san jenna Tu orvorenim kanalima sastoje od: (1 pora povesine, (2) o1poraoblika (Oba pa stpora strujanju posljedica su razvoja graniénog soja neposredno wz évtstu stjenku wz koju ‘try kapjevina, Zatose kod flzkalne i matematicke incerpeetaeie spomenuthhidrodinamikihotpora sora pa od aalizeraxvoja graniénog soja, Teorij graniénog sloja, od koje €e se ove anjti samo canoe dostanezainzenjersk nvo pitanja foblema, velo je slnzena. tako da se ovdjeneée larity njeno dubljerazmatrane, Detaljie analize $e mogu ta ueitiano lteraturi (14), [18] 20) (10190 povesine. interes otporapovttnezasnovana je na ana raeoja granite sija Udit Ee, epomlne) ave stent (rane, padloge Ih pow). Nae, sae viskenelapijevineulzinc vistesienekarakerirtan je (ka poser meekulamoe devas Stan sit) 0 formirangs zone tks Kojo) nate prinjena five Lapfvine ene Sju im Svs ganic dome whe raspred rina taka dae nj mae smatai nevis (eslim, edna porcine odode amie. Peru akvog sana pst Din rate ploge, Karalteszran razitim godin bina, mia se grant lo. (Ova je pujavu prvi unt jiterpretcan Prandtl (1904).m4 ‘Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE ‘Unutar graniénog sloja posmitna komponenta brzine naglo se mijenja u smjeru okomito na podlogu i to ad nule (2bog ncpomignostiévrstepodlage) do brzine slobodnog strujanja na vanskom ruby sranitnog sloja. U tom je slutau ubnak viskornost vrlobitan, tako dae strjanje vilozn, a viskozne Sile so istog red velitine kaa i sie roms, Najjednostavaiji alt zato velo pooéan sla] pojave eranitnog sloja moguce je pratt pri ustaljenom i slobodaom (neogcaniGenom)strujanjurealne kapljevin uzdus Evrst, late, ravne i beskonséno due take pote, ska 3.2::28, pstavjene paraelno sa smjetom strujanja kapjevine. Slika 32:28 Rao} granitoog sloja uz? plote, [20] 4, Sina umiaron aang slo: 8 eben ln aig sj, = tia vkoco pak Stryjnice, koje su u neogranigenom toku medusobno paralelne, odmigu se zhog usporavanjatoka wz plogu i prstaju bith paralene. PoremeCaj bezina je asimptotskog karaktera, no prijelaz od breine jednake nuli (na rubw nepomigne plo) do reine neporemesenog strujaja odvija Se praktekiu vlo ‘ankom graniénom sloju. Na posetku ploée, neovisno da li je slobodno stryjanje taminarno ili turbulentno, potinje se razviati laminarni granién sloj. Daljajim Sirenjem granitnog sloja i /povetanjem Reynokdsovog brojalaminarnostrujanje pstajenestabiloo. Unutar graninog sloj potin Se razvijati turbulenija, radi Sega podrutje laminarnoy granignog sloja postaje sve uée, a z0mz ‘wrbulening graniénog soja sve Sra, dok na ddredevo} udaljenosti od pobetka plote ne poprimi nek ‘onstantnu vrijednost. Istovtemeno se wz podlogu,w zoniturbulentnoggraniénog soja, formiravrlw anak slojKarakterziran velo velikim gradijentima brzia, atime I vo veikim unutarnjim tenjem, “Takay sloj se naziva vskoen podsl. Pretefno je karakteriaivan laminarnim stujanjem, Priel i laminatnog graniéog stojau turhuentangranican so) odvija seu relativnouskom podeutie koje se naziva prijelazno padrucje. Veliéina prijelaznog podratja bitno ovsio jtin turbulence w Sobednom tt, ako da nj stabilna Kriténavrjednost Reynoldsovog ais ri koe) se java prijelaz i laminatnog wtarbulentangranian oj utvedena je ekserimentomn 2t0si Re,, = 310° do 4-10°, time da je Reynaldsov bro definiran Poglavje 3. HIDRAULIKA 15 ke = 62-0) aie ~ brzna slong stujanj, mI. 4 -horizoncalna udaljenost mjerena od poet ploge, tm, kinematioki eefiijem viskenosti Kuplevine, [ms] ‘bog asimpeorskog poremetaja bez, dbljna grani¢nog sta, 8 J teriskibeskonatna. Medutim, ‘uprakicnom se smisla definira kao udaljenost od ple w mje os = prcko ke se hezina mien ¥ = Odo v = 0.99%, Naravno, ovako definitana debljna granénog sh je velo mala w xpos na uljinu plate, £01). 8 cL Prethodno opisanranvojgraninog slojauzrokuje na podtoritangenijlna naprezanj. 1, [N my). koja se, odredena il preko gradijentabrsina il iz promjene koltine pina, mou prikazati relacijom: 27 sie je ¢ [1 lokatni kote onpora tenia. Njegova vrijedaost nije konstantna u2dut plage, vet se Inienja 2avisao razvoju graniznog. sloja, adnasno zavisay «x vriednosti Reynoldsovog, brea efiniran irazomn 3.2.70, Ns osnovi iraza 3.2-71 Iokalni Koetejencosporatenja se mode ierziti ka: - Gan) ra Sila cxpora trenia. Fy izmedy kapjevine i ravne ploge dob se integriranjem tangencijalih naprezana, r, po povrini plage, raz 3.283. U intenjeskim prodlemima proraguna etpoca povetine kod strujanja w eijevima wohiajen je Uupukreljavai Darcy « Weishachov oblikkoefeiienta ospora strani sied trenia. |I. aj je Pstedstvom slijedesegizraza vezan slnkalit Koefiijentom opr tenjaw graniomn slo paete e227 dosadainjim razmatranjima eranitnog sloja sn-atrali sm vst podiogy glatkom. No. v priveien {Je uyjetima svaka postngs karakterizirana odredenom hrapavoitw. O&ito je dae hrapavest podloge _znatno utjecatina parame graniénog sloj, evisu kakvom se rein ujanjararvijapranican toy Opéenito.apsoluina ficka hrapavoss poine! fmm, amide bit (a) umjetna i (h) priodna, sik 42:29. jam umgetne rapavoststka3 2:79), maj ese webe uz jednoliénu zat (pjeSEana)hrapavast Kako je ustanovbienje apsolune prirodne hrgpavout slika3.2:2900). velo tesko, kn prakinih se problem usa pojam eivalente wnyjtne (peiCane) hrapavont i priradne hidrauice) heapavent“ivko Vokovie OSNOVE HIDROTEHNIKE ‘je na retim strujanja(laminaran ii turbulentan) uj itm iznogom. Shika 3.2:29 Fizika hrapavost povrsine [20) (2) nj jon rapavot prods hapa hla ks pri) ira apa eine Otic je da Kod laminamog sérujanja, koje se odlikuje odsustvom mijetanja pojedinisslojeva ‘apljevine,velignabrapavost ne ujete na retimstrujanjaunutar graninog soja, dvi da mani dio ‘apljevine miruew izbatinams koje formiraje brapavos,dok glavnina oka kz znd take formiranog ska. Tada je vijednost koefieijentaompora tena jedino funkeija Reyaoldsovog bro, tj. N= Re), { Kod taminarog strani w cht iva vied inearan zakon ovine Reyoldsovog Moja, 4 Re. osijenta omar ena ye odnosno ,dfiitan zraznm < 16 is 2 a 62% So prema rams 3.2.73 eae o Mk B275) Ispravnostteoreskog iaraza 3.2-75 dokaean je Nikuradse (1932, 1933) obradom eksperimentalsih pda, Podsjetimo dae w prethodna dva ieraza Reynolds brojdefinian velacjom 3.2-45 i da era vrjede sve dok je Re = 2.320. Pritikon turbuleneog serujanja, gdje revladava turbulextan granigan slo fizicka hrapavest mode bvojako utjecat na eipor povrdine (2 Ako je asolutna hrapavstpovetne, e, maja od deine viskoznog podsloja, 3°, kojsew pogledy mijefanja kapljevine praktidki ponaia kao laminaran slo, slika 3.2:29(c), kadcmo da se radi hidrautck hidrodinamieki) glakejpovrsint ii urbuleneglarkom rein, Prema tome, iu ovse je sluaju kefiijntospora trenja, , jedinoFunkeja Reynoldsovog broja, Re, ia srjanj vejevima mote se prikazati empiiskom relies: = 0.316Re™ 226) koja Je Blasius (1911) pestavio obradom prikupljenih mjerenja u hidrauigki gluckim eljevima NNaknadni su pokusi ukazali da ova zakonitostvrijedi ako je Reynosov bio). Re = 10° Poglaviie 3. HIDRAULIKA i” Radi togaje kasnije Prandl (1930) na osnoviaovijinreoretskihsaznana i prikuplieniheksperimenalnih peda eco ntvrain zateio promene ecns he ugh ss 1s 2 gctey) = 08 2m z Pomacy ove formule koctcjemt\ adeeduje se patepenin priblisavuniem tert) () Ako je apsolutna hrapavest povsine. . veéa od deine viskoeaog puso, 6°, sika 3.2294), ocita je dae veigina oipora povsineovisiiskjudive 0 velit njene brapavesti. Tada govorimno Iidvaulehi (idrodinamiek) hrapavo)povrsin is tarbulentna krapavons retin. od ssujanja u eljevima uobitajeno je gowortl 0 relainal hrapavost, kao odosu apsolune Iapavost,« fmm. i promjeracijevi, D [mm], 1. iD, tako da je koefcijent expora tren jedino fnkeija elativne brapavosti, dake, X= felD). Veijeose kueiejena nde sew turbulent brapavom retin 2a luca strujanja eijevima izazith Prandtl - Karmanovom (1930) dnadzhom: 1 22h 1 6.278) ‘dje Foasiante usktadene prema eksperimentalnim paca, Normalno je da tzmedu ova dva graniéna slutaja posto prijlaznnpodrje koje se zove aurbulentno ‘rijelazni redim w ojems je Koeficient expora tenja funkeja 1 Reynoldsowo. bruja i relaivne heapavost gj. % Odlitny aproksimacijy tubulenino prijelaznog rezima u cijevima s priradnom Wapavotéy dae jednadza Colebrook » Whitea (1939): 251 arn Kan at rca 3.2.7, ort bot mg trav, Naan, ad ¢= 0 tro pear 2+ kae Res ware 3277 Velo opseina eksperimentaina itradivana promjene koeficjenta bw hidravigk glatkim | frapavim jew ma proven je Nikuradse (1982, 1933). Cijevi su bile umjetno ohrapavljene erncima pijeska, Remy ttt njegovi istativanja prikazani su grafckilogaitmom koeficjentaotpora tren, A na baz Igaritma Reynolisovog Moja, Re, 24 rexliite omjere re, ska 3,2:30, gdje jer = DP2 polamyjer ‘ev, visinapieSéane hrapavest ‘hv lakSeg analiziranja na dijagramu su naznateai prave £4 Il Pri od ah exlgvara taminarnom Sscujn)u, a drug urbolentom steujanjew glakim eljevima prema Bless Vidi e da do vrijedost log Re = 3.3 (j do Re = 2.320) sve eksperimentalne ithe lee ma praveu 1 koji odgovara laminarnom strjanju, neovisno © hrapavesti elev. Ponaianje keefiijenta Av turhuleninom stryanju pruza zornestdefnicije heapavestiredima w hidraulichem sista. Krivulja78) Zivko Vukovié: OSNOVE HIDROTEHNIKE kkoeficijenta X za najveéu hrapavost (rle = 15) prva se odvaja od pravea I! za glatke cijevi. Krivalje 4 nite hrapavost (> re) W patetku svoga prufanjaslijede jednim djelom krivulju za hideaslgkt lathe eijevi, azatim se od ne odvaja. Kod nih vijednoti se tj slijod krivulje 2a lathe eijevi raza prekodireg nodrusja vrjednosti Reynoldsavog bro, Re. Dakle,o&ito je dase svakahidraulitki brapava ejev w nekom podrugjy vrijednosti Reynoldsovog broja porata kao hidraulicki glatka elev Podvajanj hrivulja koetcijenta od krivulje 2a bidraulck glatke ejev, one pesaj paralelne sox, apscisa,tako da koeicijentXvige ne ovis od Reyaoldsovog hroja vet samo od relative hrapavest ‘To je podeudje potpune turbulence. vetoes Sika 3.230 Koefieijentotpora trenja za strujanje w cijevima razlicite hapavost prema Nikuradseu “Trebaprimijtit dau relaivno malom interval 28 koji vrijedinejednakost 3.3 < log Re < 3.5, kad ustjeprjelaz fe leminarnog na eurbuletan tok, polos) eksperimentalni totaka ne pokazye ejihow ‘oisnost relational rapa jer se krvule eksperimentalnihtogaka odvajaju od pravea Zi padaju ‘ajadno, tures toéku gomilanja, To je stoga Sto su pokusiradeni sjednolikom umjetnom, 2 ne s priradnom hrapavoséu, taka da seu turbulenen prijelaznom eZimu ne mogu korisitizatehnigkecjev Zao je na wari itaza 3.2.75 13.2-77 do 3.2-79 Moody (1944) iaradio univerzali diagram koji se Korsti zu proracun epora ttenja used «rena w tebmkim cijevima, PRILOG I, Na isom je ijagram radi jegowe lakbe prinjene. ertkanom linijom povatena granica medy turbulentio prijelaznng i turbulentno hrapavog, ria 'Na nivou praktitne inzenjerske primjene Moclyjevdijagram ima temeljo vaznost, jer emoguéuje jednustivan odredivanje kefiljentaoxporatenjs bdirekinim oitanjem, (Oper obi. Pretndnoeasen! ake asnovnimoeshnama rave rang shade ‘Pam prinjers vnc ploge postavijene ujednoit | Deskenafan tok eae kapleine Promattamo fi, medutim, sasvim proizveljn stujanje kapljevine npr. izmedu konvergentnih ili Livergentnih pings lh uzdué zakrivlene Eveste granice, dogi ée Jo-proinjene hraine vad oka ropragene(peems Bernoullijevo jednad2b) promjenom tlk. Pastojanje gradient Laka uzdus tka eminovno Ge se odrazti aa kaakteristikesrujanja granigoor slju, naecicn na aspored bra [Ako se strujane asporava (slua) divergentnog oka), dakowi rasty (portivan pradjen aka). 2 ssmanjenje brea v granignom sloju dogada se iz dva razloga. Prvo, zbog unutarajegtrenja.odnusno Ujelovanja sila vskuznost { drugo, og usporenja osnovang toka. Napokon ée se dosed presek u ojemu Gangenta na profil hrzina u prank sloju postaje vertikala, Sto znai da su (iraz 3.2.71) tangeneiaina naprezanja na Eves) geanich, 7, = 0 Poglavie3. HIDRAULIKA 179 Budi da se uevnno, 2bog usporenja osnovnog tok, tlakovi i dalle povetavaju (Sto se prenost iw ranian sl). to Ge aizvodno od uatenog presjeks nastati uzvadno stujnje, Tobka u ko) dela do lve pojave naziva se sorka advajanja(tocka separacte)graniénog slja Primjert va ad ns granigiog sloja na ravny i zakrivjenoj kooturi w wku kaplevine » pactivaim mom aka peikavant co sie} 8.22381 ‘Slika 32:31 Odvajanje grant sloj, {171 (ons en) on hens Rota Odvajanjegranienog shaja na zakristenim konturams je pratigki nepoaredno za promjene predznaka _radijnta taka, tj. na jest prijelara iz podruja ubreavanja strujania u podeuje usporavanja Po nastanku separacie, vitotenje djeliéakapljevine nije vie wgranien samo na graniéan sto). Ono sada pst ostalim zomama toka Fane razvojagranitnngsloja po konturi vali, zajedno spojavom odvalana i reSimima strujanja za valka,prikazane sua ih 3.2232 Shika 3.232 Faze razvja i advajane graniénog slo na konturi valk za eazne vrijemast Reynoldsiwoy roja (Prantl, 1927), 20] U pogetno} (a) fizi, pri malin vrjednestima Reynokdsovog brojs, ovjanja prakticki nema Poveéanjem vrijednesti Reynokdsovog hrja knoe azu (b)(e) donete se a Tazama (0) i) jes reds pri ko) dolaz do simetiénog vajanja viral vlog Dalinjim povecanjem vijedmsi180 ‘Zivko Vakovié OSNOVE HIDROTEHNIKE. REynoldsorag broja dati Ge w fazi () do pojave nesimetriénog odvajanja vitloga, odnosno nesimetrinog polciaatoéke odvajanja. To je wzrok pojavi net sie taka okomito na pravac tok, 2. Karmanove (1921 sile, U shai rezonanciefrekvencie vrovaivlastte fekvencie tela (objekta) mode dott do njegovog stoma, Daklo.velitin hidrsinamitkesiledaje novonasala rita w raz laa po kontur waljka, Rai iystracie, na slic 32:33 prikazaa je radios tka 2a uta) opssuiavana val. Hidrodinank ‘optereenje valjka je kod savréenog strujanja (radhsimetricne randiobe tata) jednako nl slika 32:33). U slutsju stvarnog strujanja,slka 3.2::33(b), razdioba taka je sve do tthe oxvsjanja praktickt jednaka onoj kod savrbenogstrujanja, U vitv2noj se zon gorovo zadeZava konstntan tak, Jednak onome koji je postignutu totki odvajanja Slika 3.233 Razdioba aka kod opserajavanja vali, (12) (a) sven supe: @) svar str 7o--twek vane R= ral asa leper ito je da Ge v opsenitom shutaju velidinahidrodinamigke site, Fz [N], bit ovisiio rail takai blu ela, radi bega se zove sila opora oblka Obl ela se irazava preko koeficiena orporaoblika, Cy 1], Kol se make trait relacijom: Gs Fold | poy (3.280) dle se A {rl cbiéno wzima kao povrlina projekeije tila na ravninu okomita na smjer strujanja ‘Time je koeficijentoxporaoblikaGefiniran odnosom prosesnih naprezanja koa uzrokuje sis tyra oblika na nekureferentno povrinus veitinom dinamickog taka dotezetegstruanja. Postoji niz mjeenjavejednost koeficientaemporaoblka, Cp, w faskeiji Reynoldsoveg broja, Re, 8 Ujla rain oblika, a podaci se mogu naéi nr. w radovima [18], [19] {tl PPoznavaju koeficjentotpora obika, C,, sila opora ablika erabuna se prema iran 3.2.80 F eve (3.281) Gate Prema tome, ukupaa sila otpora,F, sastojse od sile pra povtSine,ednosnotrenja, F, sil atpora blika, Fy. To je sila koja se suprorstvlja seujanju realne kapljevine pod tlakom is slob ‘wad licem i zbog jeg se savladavanj jvljajyhidrauick gubii. Poglatje 3. HIDRAULIKA 181 \ 3.3. STRUJANJE POD TLAKOM Surwianje pod takom je struanje koje nastaje pr potpunom ispurienia Zotwarenog prowenog profla kapljesinom, ada unwar kapljevine ma promatraninpresjecima postot rasa ako Opéenito, takowo je strane, Fea w pesehnim sludajevima, opisano Bernoulijevom jednade om, covisno da Ti jerjeé 0 gravitaiskon ii pisnom stroanju S obzirom na vemensku promjenu plja tk ovo steujane moe biti ustalena i neustaljeno. Zato ge se saredna tumagenja ednositi na karakterstiéneslugajeve ustaljenog 1 neutaljenog strujanja pod tao, 33.1, USTALJENO STRUJANIE, (Ova vista strujunja pretense odnosin jane u cijevima, kroz otvore Soo nasatke ‘Ovakva podelastrujanjauvjetovana je odnosom disipacife mehanitke energie 2bog orpora trea i hog orpora obika (Ovisno o dominacji prvog ii drugog tps oepora mogu su siedei slutaevi () Serufanie kod kojega je disipacia energie na savladavanju otpora trenia (po duljini puta) i savlaidavanjeofpora oblika (na nekom adredenom meses istog eda veliine. Ovamo pripada strujanje Yeapljevine w eelativa kratkimcijevima (2) Strjanje kind kojega prevtadavaj osporioblika, Ovamo se ubrajaistgcanje kroz otvore iz posuda Tie spremaika (rezervoara 1 iecanje hee masithe (2) Sirujane kod kajega previadavaiu npori tenia. Ovakowo se srujane javla w cijevima koje tzcaziv ragranate po duljni(gevovod). Tipcan primjer ovikovngsiujanajestrujanjew vodowodes tre, tko da Ge se dodatne analize ovog siuala, Kod kojega nema nikakve prineipielne razike fednosu na prvi niet w 4. pogvla Vadoopskrba, 3.3 «1. Ustaleno strujanje w cijevima Razmarat ce se strujane Kapljevine w eijevima u Kojima u svakoj tok (presjeku) Vada vremenska apromjnljivestparametara tka, Dovodenje ¥ direkinw vezw hidrodinamiGkih ixpora s hidraulitkim gubicima za sha) ustaljenog Srujanja svarne & nestilive kapljevine u ejevima moguée je provestianalizom ravaoveze sila na -onaéaom volumend kapljevine sks 33:0we ‘ivko Vukovie OSNOVE HIDROTEHNIKE soit Slika 33:01 Ravnote sila na Konaénom volumenu stvarne i nestiSjive kpljevine, [12] (Oita je da rezmak, AL {m), promatranihpresjeka I-11 2-2 mora biti dovoljno malentako da su promjene parametararoka izmedu presjek fnearnog karaktera a osnovizakona odtEanjekolinegibanja moéemo za shtajravnotede sia u smjeru strujanja pis: PA, * 0Q¥, ~ PLA, ~ OY, ~ PP aA ~ F, sind ~ F = 0 83.01) Simbulom F je vnagena opéenita sila otpora koja nastaje zhog unutarneg tren kapljevne,trenja po Fijerkama cijevt | otpora oblika tz koji kapjevina sry Pti clan predstavlja komponenty sil tlaka poplegj ejevifzmedu dva presjeka u smjerustrujanja,dok se kamponente sie laka okomito na tok pnt Nakon supstituranj i sedivanje gorjeg era, dohije se visinski oblik Bernoullijeve jednadabe: nee AF 3.3.02) pe a oe” Be” bed adie je - AeA A 4 3.03) ana LLako se wodava da posted an ma Jes) strani jednalzhe 3.3-02 takoder ima finearou dimenzij, te dase pret jednadabi 3.2.67 moze psa an =F 6.3.08) bea stunt ve Prema tome, disipacijumehanicke energie realnekapljevineustrujanju, odnosno pad energiske inj, Uavokuje sila pra masala (a) zg ten ili (bh) zbog epora obi, Poglaiie 3. HIDRAULIKA 83 (4) Pad enereiske lige 2bog o4pora trenje moguce je prema i2razima 3.2-53, 3.2.72 133.08, we posta 1, = const, frat kav an, 0.3.05) je, ur poznae velitne 0,20. ALATA glut 33.06) 3° Oo, z 63.00 fara 3.3.05 poprios obi ci sy ya, = 4k Anke 3.3.08) “9D VDI AA lrrae 33-08 poanat je pod nazivom Darcy - Weishachova jednalzha, (1845) za_proraéun pada, cenergiske inj ii gubitkataine visine (hidraulitih gohitaka) po duljini cjevovoda aug oxpora fuvrSin usijed treaja, Ovi sv gubici proporcionan duljinama pojedinih domicacjevovoda #20 se Tish subi e ve nsjesce mznacuj sa AP, () Pad enersiske Hinije abo otpora oblika moguée je prema trizime 3.2-81 4 3.3-04 prikaza relaijom: a 8.3.09) 63.10) U hidravtiky se pak, po tradi, koefiijentotpora olka, Cp. Kod strujanja ijevita i kanalima saziva kneficijent okalnihgubitaktoanatava su £1] Radi toya sei hidrauliki gubici, kao peje lokanih enporaobliks (apr. zasuna,nagle promjene mera trie, popreénog preseka cjevvial sl). naziva lad gubicl wznatavaju sa Bl, fm. {ako da iran 3-10 pelazh w oli | ane = G34 ee Zakarehtristéne lokalne gubitke vijednost koeticijenata ¢prikazane su u tablici 3.3, Ove sw84 —_———— er Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE vate antes ss ‘an te aes: wee Meno | gt ago e petteis oe L nas ” Posen wt Her erase sei roses * e+ - asc) ey qasmsemenat) oo-mn |e ‘Sie qrt0 SG cavaitor -aestan | nee 20? par neo boie= 00) tom fst tse ran oss cen Ketieoo 030 645171 att ser 2 sar > ors -orea{2) | Res 210% z cfeoro) oi Trablia 3.3: Vrijednost koeicijenatafokalnih gubitaka za karakterstine fokalne pubitke Poglaslie 3. HIDRAULIKA, 185 vejednostiodredene eksperimentalnim putem, osim u sltaju naglog prosienja kal je vrjednost oefiijemta, ,, moguce dobititerijskom analiom, Istaknimo da se na mjestu onihctpora oblika ked kojihdotazi do promjene brzin stujania, loka subir aka, Ay, mabe iri il pom brinske visine, v2. sspred mjestaotpora, il pomogu brzinskevisine, ¥2q, ia njega, U svakom slutaju, poktebon je narnait vz kaj se brzina Odnosi avedena rijedost eFieijenta Sada smo u moguénost, slijedom taza 3.3-08 3.3-11, trazt ukupan pad enegijske nije gubitak Ate visine w obliky JAH = aH, + aH, ~ AH, + MA KEY 63.12) [a= ally ally = Oily * Atle © MSE * TT cit Ako se rao cevovndu sastavljenom od 1 eijes razlisitih promjera, D, pripadajuee dljine. Lis ‘m mjestaYokanth oapora, moguce je izraz 33-12 prikaza kao: ‘an = . e fee Lad wt . . Rae ee 343) Yau, - Fam, Fan. - Pp Eee (vo je opdenit araz 24 proratun hidrauligkih gubitaka pe ustaljenom strujanju ealne kapljevine w ciievima, PRIMIER 3.3.01, otra 2 poke proms sei 33074) prs. @. fOr ee Roja ssh vs spre. ak ‘ptm haleults hepvent spe ¢ = O20 fa. | temperate ve, T= 20 [-C]Takodo tet mer Rite Ds Nama prom rau 3.2.23 ere, pose je zi bin va vee progecjon ows ‘Govt reac Prsaangn rons be. dtnran je etc porting, ako da ema ede ‘spat Bernoalhjovajedmd2hs mown iki We. » meio jin px do een non ita 3.3.02 Uso seni met pj sem (len pnd (0) petmenaa ereres ie Nap Berman ede 2.67186 Zivko Vukowié OSNOVE HIDROTEHNIKE SE an, 28 reer ‘brine prove 115.262 svn eon vei, sb 3.95026), we pies, = 10+ AH = ae we, 6 20m) oe Doble. ius fr nega ca y= H = 20 pin ehh gue ea marin (8) tue eis ra a a er kj taj so Ina diie mehanhe energie wsokovae Tj abi malo sue ras prea rar 3.311 hg = Bly = Oty Ge fae evn uit (epee eb er dali = $0. ko sae sree $152k rasan {pe cbc forge enocoane pn te reakaeny Enza 3 a wad, t= an, an, «EE (2 otutng ub (epora ote na tc i ee! aan 2h aie asin chante enor wkovane Pant bb ml prin 20s = Ag = ty = ay» EE _f te IL es gj cj san ace ijn seme) Mg ene ene ais ke “nip ncn energie Kes seen: open = 01 =. ano 9, = 1.0, daw = Vg je Kod Soare (stnee tapi vi, © 101 © ET lu pons rar vidi da rn weve we ne a cin rau je si awa rs ‘dn oj poral feel el: Map Rey Hm) 2) se env pina tei, peptidase a orn brag on ee ete oe trong A polio fry lato hapa 2a tains hepa Poglaslie 3. HIDRAULIKA, 187 bl gis. Moye drama (PRILOG I haw = 0.0196, VPI = 03881981 = 28 fw 2) fos + anise: 32 «10 Sade eta pow tpn wid ral trent ogni Za mire prema rar 3.2.45 aac vot Renton a cj wd Rinemaihog heisjom visko aw,» Ko tempore T= 201°C tan hie tH, 2 on ved Reystsovee be rete Lztunate reboot Sams afte Meador dans "00196. so df vtinsusde etpntes.U pein Hse lo pov an» we ‘tia ne fue oe tea pnp Pa Sassou mogul prema rans 3.258 ated pea Ko? ee [@r08 78 OBB ag oom = 0265 fx} 5 Nakejemwtens urdu untrane n pgotinh hehe mena ernst erin Sow tae ein aes 3.302), gee: 1 tm aay 0590 26 tt ana, «0007 B34 «9 ste, «1031 = oi = Ban, © amy © 8M, © OM, = 16 +159 + 3.4 = 20m = PRISER 3.442, Ouro pae vans wale, seni lo jr a Re iy pam 3.30No) pi cempeca vide T= 10°C] pcs hb vie. Q'= 2015, Nea xpi esa ee 125 pu Ted hn mer psec sone: Rol present prom oe i 3-083) 9 ome Rr pice ov, abe ‘nde neke psi ein Wnt oboe presi ae88 Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE Poglavje 3. HIDRAULIKA ‘Amlogeo 2014 petadaom prin, ofa emo vs arakerisiea pres i apa Broa edad eka Suto preset 0-0, 3:03), koje Borwulljva jenni popes bi: oe 8 oe’ te om on woe ve “ Ong | ay + a. 7 TLOKALNI GUBIC! tatatnos | Miersven ‘he 030 0h Ks ven » eins 6200 > 20200 _| 37 ae 800 autos prone saenog nna ur ci WIDRAULIERT GUBIer es 136 kt CUBIC! 23:48 Usa mayne once (a) en pod pensar ene is a 7 6 rv lan ski casa ornate, Hy, moro xm ober BS. 42, 4:92» 606 m5 rutin A, pesli he wk Heal uk ee via sts wd wen et pes =o wes Reha rv vn gaa panna 3.9, eojenn va ik late uiivko Vokovi: OSNOVE HIDROTEHNIKE ‘Vetting puree aroun nik gaat pcan ph se ups ate Us tpn we ‘onc ce 02 upton. 4 0 en yeni ei pedis, ape snr pak reas oyna se le ne ton pra re 82.39, Vee Ree 4 mii Reyeowng bn han ur Mase 10% sans rae’ Paves ‘ijperana vee tees ons nan sp ronien ain etek vane 20h Nasa ee trate rm mics sh ah phe. sup poe oss een ah pf Aihwenes sto abiee 33-4 UF 1 susan psa wast nec bts pcre esi baie tego antes Bam, « Bang, 088 «408 07 96 ta ori vet 3. 3-N0) sera etme enc a Ubidrotenithoj se prakst uestalo koriste objet iavedeni kao natege il rele (fon). To su dv ‘aja se vod prove iz spremn do nize visiske kote, time da se prethodno penje ma viguvsinsku ‘ota koja se naar na nekonn medopeesjeku izmeda spremaika i nidevisinske Kote. Pri tome u vrhu teglice dota do smanjenja Taka, sto predstavlja uvjet koji ogranitava njezin funkcioniraje Zasluésjclementane tepice, slik 33:04, a koju se pretpostavija da voda stra punim prvjecain profilom, brzinaitjecanja, yy se mode edeeitt pomwéy Bernoulijeve jednadahe primijenjene na Dresjeke 7-1 1 0-0 jer je tada Lyy (3.314) S18 (Oa = usta (3345) Slike 3,3:08 Ekementar tlic, [18] ikzanom texlicnm voastuj pei prxjecajnim profilo (id Hi njome vod uopée sri fim odnasita HH, Naime, kako se taku voui na vebu stoma (tka A) prvenstveno avis a visins Pogiavje 3. HIDRAULIKA 11 praktitki ne mote pritidt]apsolutnoj nuli hez nastanka diskontinuiteta, to uz pretpostavku da na slaboxinoj vodenoj powtSini spremnika vlada normalni atmostersk tak, ttetski najveca moyuca rjednost vine H,iznosi 10,33,|m). Medutim, eak (prlikom neznatnog proxoka tepicom. Una Visina mora biti znatno ispod ve teoreske vtijedinst, jer (priradna) veda vvjek sali open Dlinova (taka koj se Kod taka manjes od taka apsorpeie skuplsu na vu sifonskos eves i uxjetuju smanjene i diskontinuivt tka. Nacavas, kod 2natnijihprotoks ova se vejedinst dats smanjuje life nesta hidrauligkihgubitaka, ovis i visas raze Za se kopitola da i teglicom vada stra punim progjecajaim proilom sve na prorat sina, Waka (aka u wooki A). Ako je vijedinost minimalnog taka veéa od tlaka vodenih para jako u ve ema otopjenih plinova. onda je prepostavka da voda str punim projecainim profile ispravn, 2. Ustajeno itjecanje Analzirat Ge se ijecanje kr oitrobridneowvre | keer nasatke gdje termin vteobridan ove ime ‘ovdeikljutive hidrauligko znagene, jer se time padrazumijeva da su tubo tvora zante tako da sama debijina stjenke ne uit ma obiikmliza, ' obicooy ma karakteritecanj, slike 3.305 13.3:07, moguet su sltajev (). iagjecanja kroz mate i visoke (vetie)otvore 4) neponopljenog i stabi | potoplienay ican (Pola ijecanja prema vein vara vezana je sobsirom na promnens brine u popetzom presjeku liza nedalek meta otra, Prilikom iecanja kroz male nvore bina je popret nam resjeku maza praktichi kontanin, naspram itjecanja rv wsote onvore gdje razlika Mina na ‘orn dono lobed struc mlaza postaje naa, weve relativny skretanja laa hoy, A§elovanja po sk eb. To zapeavo znai da je za sta ninja koe male sve Cana visi, 1, ana evra veka w uspoedhi sdimenjama tvors, U prasi etn mace vezano ue hte da se vising evra maja ile 0.1002), meena inal sedge vera (1h) Ova podjeta ijecanj xsi se prema naginu isgjecanja mara. Kel neponplienos ijecuni mz slohukino injec u atmosferu, a kul potoplienogistjecania se nvor Malar spa razine donje va. (1) ttjecanje kroz male otvore. Kod ove vsteijecanjasrjniceu samom «ivory nis medusobno Dafaleine.slka 3.3-05(c) Tek na edredenojudaljenots od cavaine cava zakrivljenststuica se Smanjuje one posta gotovoparalele. Pri come istodobnonasaje i smanjenepreseka mlaza.Presjee rnajliti otvory w kojemu je isjecanje s prakticki Usporednim sirjnicama zowe se suen!prevyek (Gontrahiranipresek). Oxsai ise sa 4, [| povesin suzenog presjeka mlz, sa A {nl povrina twvora, tala Se os povrsina A, iA naziva RnefilientRudenja (ficient Kontraketie) | wanatyje se clk qt 6316 a COsnovni problem kod anlizeitjecanja kroz otvore je oredivanje brane istjecanja, ,. uw sudenom preseku miaza, odisna prota ijecanja, Q.192" ‘ivko Vakovié OSNOVE HIDRCTEHNIKE, Poglavje 3. HIDRAULIKA 193 Slika 3.3505 Ustajen iyjecanje kmz mall ctvor (ep oepcptin sca: popbeno iagsane (sake mars Radi credivanja ovih velitna pot emo od Bernoullijeve jeinadabe za presieke A Ai C-C slika 3.3:05(a), sreferentnom ravninom 0-0 kre ttiteotvora i kroz teditesuzenog presjeka milaza, “Tada, pretpostaljajuti slobodno istjecane savetene kaplevin,jednaddba 3,266 prelur w oblik: u 6349 Te dake sje: vg = VBRH ( 6348) ‘nde je vy brzina istjecanaidealne kaplevine v suenom preseku mlaza “Mesut, prilikom istjecanja realne kapljevine pojavluj se ctvoru lokalni gubitak, take daje stvarna ‘ezinaitecana, vy, w su2enom presjeku mlara munja od vy, dake: TRH 3349) 1 defnican kao coco 32 ‘Badu da je wet neprekidnost On vA, e232) akon uoritenja fara 3.3-16 4 3.3-19 dobiva se teraz 2a pro 1 O- ec AVEgH = wAVIRH 0322) Ovdje je umnodak koefeijentabrzine, i koefeijenta suzen se zove kofiijentinsecanja i cnabava se 4 (1). Dake ikazanjednim koefiijentom, koji nae 6.3.23) Da smo mogli prakttk primijenitiprethodn izaze potebno je poenavat vjednost koeficjenata 6 Fg, ods p. Odredivanje vrijednostiovih koefcijenstaprovodi se ma osnovieksperimentalih istazivanja, Tako je prema istradivanjima Alfulja (1970) na sii 3.3:06 prikazan diagram vejednosti koeticijenaa g. 6. 1-22 kruine otvoreu funkeii Reynoldsowog broja, Vimo da 2a vate vrijednosti Reynoldsovog hnyja (Re > 10°) ovi koefiijent poprimaju stalne veijednnst ew ee ala dase rapotopliens| ‘sjecanle gotovo ne razikuje of stg koeficijenta za nepotcpleno isjecane. Prema tome, sv raz | velitine Koj su navedent za nepotupljeno istjecane vrijede i za potopljeno time Sto kod potepienog isgjetaija, ska 3.3:05¢h), veliina AY cznatava razliky razinakapljevine na obje strane tvora. PRINUER 3.343, Odes brine, lak. 0.2 a) soothe ious Ku Ke vo, 33:05, Psp vi ve ural eure = 3.0 temperature, = TOY] panera, = 250 [i ite: Bal 1M + 01-80 + 03 im > D ~ 025 Im atm ead cn se mh on, Ds so pom Warns 3.3.18 4 3.322 map tia ene wen, ae je pein re ett bar i0t, oll « 098 «E98 s 13 ms 0 wAVTaR + a0. YEFRTT + 022 fw 4) ‘ron. evr in ijecann subenm pesjhumbza mem iz wea mein 83-2196 Bivko Vuhovie OSNOVE HIDROTEHNIKE Poglavje 3. HIDRAULIKA 19s 2. OMe. 40m AGA apis” Oa 02st an - 15 ime (2) Istecanje kroz visoke otvore, Promatratée se istjecanje kroz pravokotn over frie By [ml iste, Tika 3.30706), a 4 o Slika 33:07 Ustajenoistjecanje kroz visokiotvor amen seca geome vers ‘Tada, sukladno iramu 3.3.22, modemo psa da je pr pekoj visi kapljevine, ,elementaran proto 40 ~ ndAV3QH ~ wh,JTRHAH ele sie df kupan proto | 0=uhiae {Yan » 2un,seRCN - HP) 83.25) if ‘ sie: 1, visi kapljevin ienad govnjeg ruba exvora. tm), 1H visina kapjevineiznad donjegeuba ewvor, 1] \Veijednost kooicjentaitjecani. uu funk elative visine otvorapeikazane su na ‘Slike 3.3208. Vrijednosti koefieijenta istjecanja kroz visokeotvore, (18) PRIMER 3.404 Oded prot @. 24 hE sbatne ean ko pase te. in wo ind gra done abs overs, H,~ D6] y= U8 iene: Ds sn puns tras 3328 mop idan peo, @. pbs je Gs pablo pie) wpe ‘ei sri totejena jena a mom ca ke 33:08 tsp = 0.65, dae @ Bane — m8) - 2-068: 105 (148-06) « 229 fm 5% 3) Asjecanje kroz nasatke, Ako se na otvor dada usinjeravajuta kraéa cijev 5 oStrbridnen it ichljeni ulazoin -nasadak,slika 3.309, nase sla sjecanja kro nasadak. Pri tome su moguse raalitite veste nasa (2) po polozaju (vans it untari, () po obliky (geomet) [Nasik takider mate bi keso pestavijen 3 potopjen Podrobnija hidraulitka razmatranja isjecanja kroz nasatke provedena su u kn [01]. Ovdje € se ianjei samo kraa Fizika incerpreteciiaovoga enomens, ka 33:09 Ustaljeno injeanje kro masatak (9) js ho afas na [0 () apo ob mse, 15) Ura i se nasadak edredene duljne.nastt €e esjetno poveéane Koigine isijecanja, Neime, zbog ‘aktivljenost struniew na via w nasadak. mlaz kaplievine ne ispanjava ijl presjeknastka blige laa (presjek C- C). nego na nek udaljenost od njega,Prevstal da presjeka na myestasutenja ‘nla je ispunjenzrakon Kojegazahvaca mlz 1 nos sa sobom, pa w to zon nastaje smanjenje tak. ‘Ako je istjecanje w amosteru, ond se u zonisuéenja mlaea jvliapolak. Pajava potlaka wzrokuje Povetanje brine stujanjau tom podrutf, u usporeds brzinom istecanja rae otrorign eto No sam nasadak uzvokuje i dodatw disipaciy energie 2hog proftenja mlaza u njemu f tren uedud ssa, take da dolaat do smanjenjabizine. Medutim, zhirno gledano, smanjenje tlaka je val wep196 Zivko Vokovié OSNOVE HIDROTEHNIKE, ujecaja na povetane itjecanja nego to su supromiutjecai dopanski hideodinamigkihexporanasatk. ‘Ako duljna nasa nije mala, onda povoljnodjelovanjepotaka ne kompenzira dopunske pubitke, pa pratok kn takav nasadak postaje manjto proska pi slobodnom istjecanju krcz oitrobridn ovor, Nabrainu i protok istjecana kroz nasadak zmaine uses Foblik waznog ruba. Obtikovanje postepenog onbljena ma lazu znatno doprinosi odstanjenu suenj2 mlaza i prem tome, powecanjy bezie provoke Isuativanja su kazaa da je maksimalno itjesanje kod nasatka duijine, L= (3 ~ 4D. pj je D tunutarnji promyjernasatha Tako ap. ako bi se 2 sla tjecana iz primjera 3.3.03 na vor nado Walkast nasadak dljne. L ~ 1,0 [m] unutarajg promjera, D = 250 mm] (L = 4D). onda bi (prema tmetedogii proratuna ianijetogu [01}) asta poveéanje provoka isijecanja za cca 38 1% ‘Medutim, ako je duljinanasatka oko SSD, tadaje proto istovjetan onome koi postji i hex nasa, 3.3.2. NEUSTALJENO STRUJANIE | ‘Analogno kao kod sistematizacijew tek’ 33.1 promatat emo neusaljeno strujanje w eijevima i kroz Ova asta stryjanja nastaje kod vremenske premjene poja toka w neko) tk prostoraispunjenog Taplievinom, kao to je npr. isjecane spremiks pod promyealjivim dakom kada se raina vode w spremniku smanjue 2bog isjecanja 33.2- 1. Newstaljeno strwjanje w ijevima Proms ese za hidrauighy praksu dva karabteristignasludajaneustallenog strjanj ueijevima (1) steujane pod promjeniivim takom zhog smanjenja razine kapljevine u spremnita pitiker iagecana, (2) strujanje pod promjenljivim takom zbog apr. naglog zatvaanja zavarata, tj, hidraulickog il vodinog wdara (4) Strujanje pod promjentivim tlakom zbog smanjenja razine vode u spremniku priikom istjeeanja. Slutajei koji ge s promateatikarakeristfni su po tome So se vremenska promjena azine aplevineu spremnikis via relativno lagano’ Sto Ge seu pronalaenj esenja polio jednadzhs za stacionarno stujane, 1a sill 3.3::10 prikacana 9u Uva hatahiristiéaa slo Koja ese ave eazmatrat. Pr se cls] fost na slohodno istjecanje tz spremnika, a drugi na neustaljenostryjanje w ejevi koja spaja va spremnika. Pri tome se pretpostavjasltajpriematiiih spremnika kod koyi je povrsina popreé ng resjeka, A, = const, enosno neovisna 0 thtno} visi, H ‘Analiziraio naiprie slut) slobodnog isjecanja sa slike 3.3-10(3). Pretpostavino diz spremnika wT Poglaviie 3. HIDRAULIKA rovrtine poprinog presse 4 kroz orp iv prvese pone A {nije kp evn azine 6 raze ” Sika 3.310 Neustaljenostrujane ejevima (seca prema pi proj ai) cnn probes priv asians Za neiamjerao malo vrjeme, dt isjcat Ge kro ielazn profil ejevivolumen kapljevine: AV, = Ocd = w,AVT@Hae 0326) dle je, koefieijentistjecanja sustava u Kojerm su, kod eke tlatne visine H, uzedi w obsir svi hidrauliki gue. Pri tome Ge istovtemeno bezing opadana razine kapljevine w spremniku bith an cI @32n tata de 2 lene sma volume apie w spre 24 0%, = te» Ane = 4 = nat : 0325 Prenak minus eu goenjim zrazima jaja zato St je brzinaopadanja azine kaljevinew sprensiky suprotnog sijera od porastadubine kapljevinew spremmika, Radi uvjta neprekdnosti mora bit Men, 6325) ako J inten ara 33-261 3,.3-28 dobijmo uw AVIgHdt = ~A,dH 8.330) dake sie da je a= 4_ at 6330 Aloe vit198 ivko Vokowie OSNOVE HIDROTEHNIKE Intcgrirajuéi za vrijeme w granicama od Odo ¢,u kojemw se laa visna mijenjau granicama od H, fo fy deco _ ie 4 [ae ee) 032) LO ae br wale Dakle, ira” 3.3-32 omogueije odredivanje vremens revervoary iijnja od H, a {Lisl tokom kojega se razina kapljevine w [Naravno, promjereievi ne mora bi stalanijelom njenom dulinorn, On se mote zajein spolszajem Cent prouvaljno mijenjati, no (0 treba sagledati Kod prorabuna vrijednosti koefiejenta isgjecania fustava, g,- U tom se shuaje vicina 4 u izrary 3.3-32 odnosi na povr8inu ilaznog presjeka cje ono rei amatanina moe za Shs nase 33:10) est ia 8 sae coi eat an apo son sna Me is y= 2hA Mi le 6339) A alte die je , (ml povrbina popretnog presjeka drugog spremnik. [Ako seu izrazy 33-33 uvtsti Hy = 0, dobije se vrijeme potrebmo za izjednaavanje razina kapljevine vu spremnicima: 2 ft 6334 AA AVI Primitin df ve irae, 5 ito da Kod jhvog vera poli ol jai cu cara rong parce kris Ue ed ogsnieje Nene, hod a era remenst aaa os jst pone) brn ca name se pane Soa weds Caer alta in dans sa nh kc ort J 0 sent ate | eka Reynlsowg ro, Re ake rie oso pretadih ramen fe jm da sve 6 je staan w turbulent paren refi, Mido souena ha tine taco, ose sala, jen ove 0 Reymasovm ow. U ‘keen eam amram rn veo Kotena preset San, sf 8 Tanti Reotsowoy hoa Kl se mpredoo mij edo spromenom dane vnc: Prema saree poratan ula svejeunt Roefieent , raanaoy ek) rai kaevine omc bse re 3-39 38 dal tn ej sao kof fo acne Hd (aoe stufnee tatatenno taper em, U sopesom, ese pian Met, Matsa fe lone au rats nae savin zadovolvajte, Tako ap. ako w primjey 3.401 prcpot da je ata azine vide usprerncina (une) 10 = 2.0 Im. dit Como Peepstavajuti jdt eet jeans = 0995 (jae dive ran Ufsinty rata 17 = 20 Imp, wrest brane vode Kron cv, v = 2.5 lms"). Ovo bra eovrajsvednost Reyoldsoveg tro, Re = 510, koticjenta aja = 0.02 kee ee ata 0.92, tose nezatn uj od eed boeisienta i, pe whisky tase H = 20 Poglalje 3. HIDRAULIKA, 199 PRIMJER..298. edema pci ies 3 3.01 Like 33:00) eee tom hj 6 eee ese apsnicins 5 20 fn sae My = 10 fk. Propusavame ts je pvrina popes pa pe Seema, 4) = 100. 3S = 12S iene: Ueto zt ein wir 3938s 2k Vb von nes a de waite 0395 oone - /F-9T 2680 Uo] = 4 tin. (2) Strujanje pod promjentjivim tlakom zbog hidrauligkog udara. Lz hidrotcnigke je prakse piznaio da svaku izrazin prornjemu prot tno eijevt (npr, zbog naglog zatvaranja it zbos faglog zaustavljanja turbine hidroelektane, erpke) prati nig uzastopnih poveéanja i smanjenja taka lunutat vod. to djeluje na stjenke ejev wabliku udara, Takova se pojava neustalenog strujana pod Uakom 2ove hidrauli i vod udar ideaulick ular mote iazvat velikaoStedenja (ukljutujus i lomove)ejevowoda§ wed ja na aja jer Jolazi do alo povecanja lak kuji mute biti nekoliko puta vel od radaog taku clevowods. a bismo ola fiaikai iterpretacij fenomena vednog udara promatrajmo tate ejew okruglog Dresjeka, unutarnjeg promjera D [mm], projecsine povesine A {a} i duljine Z [mi koja ilar ie spremnika Sina hraje ims zasun, sla 3.3::11(a). Dimenzije (volumen) spremnika Gemo smatrat\ ‘dovolno velikim da razina vode u njemu ostajestalna i newvisnao promjeniprotokau cijevi, Srednju brzina. vm] cijevi (rie tenutnog zatvaranj)pretpostavimotakovom da se brinska visina bog jene male velitine mode zanemariti. Dodatnim zanemarenjem taénihgubitakaueljevi mabe se uzet «a se piezometarska linija podudaras horizanalom hidrastatskog tlaka MO, ‘Slike 3.3:11- Shem za inerpretaciju volo udara (01) (2) sri inane 1) ee vous Uk IO; 2) vj ode Uv hi ME ‘Ako bi vod bila potpuno nestisliva a ejev neelasténa(kruts) pri naglom (trenutnom) zatvaranju vasuna zaustavila bi se w istom trenutke sva masa vode v Uaétoj elev, a njcina Kolitina giban ‘djednom bi postal jednak nul. uzvokuyj znatan porat taka po ciao} duljinéejevnog veda Medutim, u prirnd Ge se ova pojava ang sithivet ve i elastignih svojstava materiale ttaénog cernog voda edvijat deasaie Mi Gemo takoder u nastavku razmatranja uzetiw oe stijivost vode i prespostaviti trent poxpune ‘atvaraje rao ali Cem mjprje smatrat da su stjenkeeievporpano necasiéne, Tada Ges (a podethu), u velo kratkon sremenskom intervalu, dt, nakon naglig zavaranje 2asuna, zaustavti do20 Zivko Vukovie OSNOVE HIDROTEHNIKE zasuna najblidi sloj vode mn, slika 3.3:11(b1), netzmjerno mate debljine, ds. Masa vode, pds, ‘olumena, Ads, toga sioja tokom vremena di stisut¢eseod djlovanja susjedaihslojeva, au siobedai dio toga volumena (nattalog stativanjem vode) uti ée brzinom v vod jo nezaustaljnth slojeva, ‘Ako se 4 pp oznai tk u ti O prije zatvaranja asus. Sa py) + Ap tlak Keyl masta nakon ajezovog naglog zavarana, tala Ap vrnacava povecanje taka, Ovo, w nately, znatgnn povecaje taka mode se odredit prnsjenom teem 0 promjeni koliine giana viet np 1], (181 (23) U slijedetem neizmjemo malom vremenskom interval, dt, zaustavte se drug prizes Uebljne. ds w kojema6e dak takoder porasti za Ap, zatim ée se 2austavti drugom priledeti tri sa, td. Tako Ge se poveéane taka, Ap, koje je nastalo neposredno pred zisuna u trenutku njegovvg2atvaranja postepeno rasprostrai(propagirai)bezinom [ms] obiku val uadu2 jes, ausmeru suprotnom strujanj vode, [akon vremena, Lic}, zaustavit esi posjei slo Ads, wcljeviu tock M2 svae voda (u Kojo) Ge vada lakp, + 4p) biti trenutnom mirovanju: stisnuta. Na granici posledhjegslojam nu totki -M, slika 3.3::11(02),imat Gemo s desne strane lak py + Ap, as Iijeve stalan tak py, jer smo Dretpostavili da razina vode u spremniku (a time i lak Utacki Ms Iijeve rane) ne visio pojavama {civ Zato Ge se posljedajislojnakon vtemens Zc, zbog rarlike taka, peti na kraj wremenskog, interval, dr, pasetnom brzinom v krecati prema spremniku.Istovremeno Ge seu tom posledajem siju smanjit ak za Ap, j. uspostavt € se prethedni tak, py. Ovo Ge se stan smanjenja taka Sit brzinom e prema zasunu, tko da Ge nakon vremeng, T= 2L/c, va vodaw ejevi mati pogetni tak i potetnivolumen, ai ée bit u sanju gibanjau smjeru od zasuna prema spremniku Ponavlajuprethodna rasudivana, ali sada 2a smanjenje dala u smjeru od zasuna prema spremniku, “Zakljutujemo da ée se za vrjeme 3LIc u cijevi uspostviti smanjeni tlk i trenutno mirovanje vode Budut: ds trenutno mirovanie ukupne vode v cijeviw raznjedenom stanju (sa smanjenim takom) nije stabilno, ponowno Ge w tobki Mf nastalbrzina Vw smjra od Mf prema O, uz odgovarajuci tak py U lrenutky 27° = Le sva ée voda biti u prvotnom sanju, a u trenutka netom iza toga potet Ge (w2ast9p00) ponavljanjeprethoino opisanog process ‘Time je oto da je pojava vodnog wra tlaénoeijevipragena uzastopnim nizom faa strjunia wode « cijevi, Vrjeme T= 21/¢ zove se rrajanje faze udara kod zasona ili kre faz 2 vrijeme jednako dvostukom trajanj faze uaa T,-2r= 4b 8335) raziva se razdoblfe vodnog udara period vodnog udara) U prethodnim smo razmatranjina pretpostavili da je ejey kruta, Medutim, w vaiativnon opst fenamena vodnog udara nists se ne bi w principy promijenilo ako bismo pretpostvll da je cijev latina, jer bi zhog raljinog rastezanja ejev i smanjenjadebljne sien, debljina sloja ds bit Imanja, pai brznarasprostranja udarnog vale, ¢, anja. Sama pojava bi se cia a patpuno ist hatin kako je pretiednoopisano,tako da elastiost eljeviznati isto So i veéa stishivost vode Kan ito je istakmuto,pojava hidralitkog udara karakterzirana je vlikim breinama casprostiranja ludarnog wala znanim povetanjem taka, Kala bi stjenke elev bile popuno nelastite, tas bi se tudari val raspeetirao brzinom zvuka,c, [ms], Stow voi prosjeéno iznos: Pople 3. HIDRAULIKA oo [F = tesimen 6336 ade je £ IN m*] modul elatignosti vode, Medutim, zhu elastiénost stjenk ejevsstvama bezina Dropaaeie.c, adarnog val je neste manj & dana je raz: 6337 adie su nove oanake: E, - modal elastiénosti material cei, [N a), €” dchljinasijenke cjei, fom] Za cipitan primjernastanka vodnog udara u praksi mode posltiti shema hidrogradevine na sic 3.3:12(a), Doves tan tunel AB, koji polaziod kumi, pretaz wan cijevn vod BC, kojime ‘= voda dovodi na turbine, Na jest prijelaza tunela w cjevni vad iavedena je vodna komora, a reposted ispred turing zasun (C) ~ o Sika 3.3:12_Pojava vodnog udara ked hidropostrojenja (0) shen hidropratovie, 0]: alae ae vad vol Kemp mp ater 258 U prikazanom sistemu csnovna fukcija vade komore u pogledy hidraulithog udara je da onemoguti ppovecanje laa (koje pra naglo i popunozatvaanje zatuna) u tayo} dovodn cijevi AC. vet samo ‘na dijelu BC. Dakle, vodna Komotaeliminira hidraulicki udar u dovednom tunes AB, aise tlaéna jew BC mora projektira i ives tako da idea nesmanjeneefekte vodnog wara. Zat se. ovisno © {opogratiji i drugim uvjesima projektirana, nastoj da théna elev bude sto kr, adnosnnda je wodna mora &o blige zasuna. Isto tako, 2b0g naglog aatvaranja zasuna dogi Ge do izrafene promjene protokau prikzzanom sustavu ido aciltornog giana vode wsustavy davodni tune -vodna koma, ‘Zax su ko analize hidraliékog udara od posebnog interes dva pitanja (2) maisimaino povecane (i mann) taka (0) maksimains amplituda oseilacija vode w vodnoj Komori (et sla hideogradevine ss slike 33120)202 ‘Livko Vukovié: OSNOVE HIDROTEHNIKE, i i na ajibovo elementarno | COdgovarajuti na ova pitanja u narednim Ge se izaganjima opranititi na ih pojednostavliene abjainjenle, jr je teorjahidralitkog udaraisuvise slozena da bi se bez znatijih Pojednoetayenja moglalako objasnit, 2a kompleksnije iutavanje ovoga fenomena upucuje se wa adove (01), 108) 1 {181 (2) Maksimalno poveéanje taka, ap {N 1 “Zakeoskow (1898) iznos: | jovi se ko nagloy zatvaranja ztvaraéa 5 prema Be ver | wpa AK 7 toga pve vie ving se ah = SP = oe (3.339) mF “ako op. kod weno zatvarann zara a) es io wade, v= Vn hw ce totale apantana wag vale 1 OD fs asane poeta ihe von Manan ad fom poeta de, p10 (ur Zao seu pats vl isto dopa pov prpuog ideo lara Zan se zatvarane Faacua Ceara) obsjapostpent. Naine koje viene zara, Kaeo 26 jt ‘Sifeuntudr din rzon 3 rascal esto sant vel pane la od Ssanate: Zayed ns dae, arm neko pal unos a vedng ura L), Fiat parma dae past poncka pore tieme tara sna sant pa opimae sat toe pontine sls Kara rope (pr. turbine) oe ava je dyer ode Tada je naploztvarane asa nein Gornji era vijede i za tenutno otvaranje, samo Sto se w tom sluts pojuvjuje smanjenje aka (0) Oscitatierazne wode w vod} komo, zt), java se kod aredene promjene protokaw tat} ‘Ghee Ked tope su najnepovojnj slsjet i sglo poqpuno zatvarane ii naglo potpuno otvaranje fepultomog, uredjaturhine, odnosno ugh) nastajanje najvedesprocoka, Za aha se slucaja pretpostvija da se shiva wjednom trenutka, 1. da se proto u laénora vod i odjednom smanjuje Tonle (0 = 0), i obmmuto, edjednom poveéava od sue (ii eke minimalne vrijednosti) U0 Qnu Pritik analia oscilla w vodnaj Komori obiémo je dove ustanovit samo velit maksimalnog porasta i pada tarne U vodno} Komori Pri tome se dimeazije vine komore cdabiru tako da ¢ pri ‘ajnepovoljnijem luca maksimalna i mininalna razina vode v vadoo om ne zr van zadanin [ranica,odnoson d osilacierazine vode u vodnoj Komori ostanu u ciredenim vsinskim granicama Cscilacije razne vode u vodnoj Komori su Konagnastiopisanediferencijalnom jednaddbom koja je rerjediva nalitieki, v6 se rjefava piblano grafitkim ili numerikim postupeim, {presse onc ide na ddan smanjneopega proacua, kod Kris a momo rey Asajs ree dria maksmatin (end) each rarne wok, Jean oth aera grin je nas 381 4 nea se wv) apehsinac}rvatuna mogu ote Velie in aspen ese siblon Ad anaens sun shai gait Gali insti) a sens nan aja avy Star Sven el vedna Roma. a veliin ce Poglavje 3. HIDRAULIKA 203 efiiranaizeazom: Ve (3.340) desu: -hizina vine w (aénom) dovounom tunele peje naglog zatvarenja zasuna it posije aaglog ‘waranja regulatornog ured turbine, [vs], L_~duljina dovodnog tunea, I). A. povrtina penretnog presjeka dovodnog tunel [i . 4 ~ubrzane pola sie tebe, |m s ‘Ay ~ vine popretng presjeka vane Komere, | Slik 3.3513 Odredivanje maksimalnih asia razine vole wellindrénoj vedno) homo za slog pexpunog otvatanja §poapanog zavaranj zasuna. 108], Rade ocitaeije vone mace, pretpontavlisidl idea priguSena). dana je irazoms Lu ea 340 # prema time, ovsi samo o geometiskio asohinama sustava tunel - vodna komora 3 slut her tanh gubitaka SA (he No. reali uyjtin Priguieninaseilacja raz waa komora stabil ‘dotuzi zhog opora strujanju do prigufenja ose, tako da se nakon nia yeu vr) Komori brzne vode utunelu, sanju sustave dovodai tunel slika 3.3:12(h) Na kraj mapomenimo kako se kao mera za8ite od vodnog wdara, uz postepeno zatvarayje zasuna i izgraiju vodne komore, w praksi Kors i zraéni koran, prvensiveno kao zita koa erpnihstanica, Zrabni koro predstaljazatvoren (za raliku ol vedne komore) rezervoar Gj je Borns spunjen ~zrakom koji pri naglim promjenama refima procoka preuzima vloga zraénog jas204 Zivko Vakovié OSNOVE HIDROTEHNIKE (Ova se vrsta strana javlia kod isjecana ix spremika pod promjenlivim takom, kada se razina kaplevine spremmiky snizue prilikom isjecanj, ili kad se isjecanje vrSi Kor powopljen vue w proctor skaplievinom, u koje se razina kapljevine mijenja,slka 3.3 14 ‘Slika 33:14 Neusaljenoistjecane kez oevore, (01) {e) weptoenn een) potion stoic U obs se shtaja u svakom trenutky mijenaju aktivni tk i protok, odnosno bina, radi éoga je steujanje nestacionaro. ‘Kao kod razmatranjanestaljenog strujanjaweijevima, 2a analizcane sltajove neustaljenogstjecanja kroz otvore karakteristién je dase pretpostavialagana vremenska promjenarazinekaplievine ida se pola od jednadthi za ustaljenastujane Analogno postu iz prethodne totke 3.3.2 - 1, doije se da je vrjeme promjene tine visine od H, 63-42) aie sve canake imaj prvobitno znaenje 12 iarara 3.3-42 se tekoder mote dobitireacija 2a odtedivanje vremena pragnjenja sprermik (posude), slka 3.3::14(). il wremens igednacena azine kapjevine w spremnicima, slik 3.3::14(6), ako se stavi 6343) Sukladno tumasenjima u prethodno) tcki 3.3.2 «1, 4 2a ove iaraze vrjedi ogranitenje w sms PromjenfivostKoefejenta isjecanja, nu Funke Uaéne visine, adnosno vremena U radoviens (04] 107] semogu nal trax 2a proraéun vremens pradnjenaimeprizmationh spremmika (opr, cistern, ijevaka, opi id) Poglavije 3. HIDRA\ KA a 4, STRUJANJE SA SLOBODNOM POVRSINOM Sirujanje sa slobodnom povrsinom je strjanje sa slobodnom granicnom lobo kapljevine pina Graka)gaje au sve tothe slobodnepovrsie pod itm fammosferskim)takom sredine (atmosfere). U hidrauic se ova vrstasrujana u pravlu odmosinastrujanje vode w otvorenimn kanalima i Koritima Prirodnih vadowoka,ukjucujul i srajane wade u zatvofenim Koritima koa su djelomizno ispunjena ‘oom, ao i kod strujana pd takom, ozo na vremensku promjenu poli toka,strujane a slobodnom Ppovttinom mode bit stajenoi neustaljeno, Ueto, gledajuet prstornu promjemy pola tok, ono maze bit jednolto i neednotito Zao Ge se v nastavku zasebno anlizirat karakteristinl slxajevistrujana sa slohodinom povrtinom, 4 zapodetéemo s analizom toka senergiskog aspeta 3.4.1. SPECIFICNA ENERGUA PRESIEKA, MIRNO, KRITIENO I SILOVITO STRUJANJE Mehanicka energija vode koja progjege u jedinici vremena kroz protjeesinu povrtins vodotoka, Feducirana na jedinicu mase i odredena s obzirom na horizontal refereniny ravsina poloéent 1ajnizom totkom (dnom) popreénog pesieka vodotoka,zove se speciféna enerijapresjeka vodoroka i omnaguje se Ep, ( Za specifnu energiju presjeka vodoroka, sliks 3.4-01, ne uzimajuéiu obzir anosferski tak, pa prema Bernolijevo|jednadhi vj E,-he att G40 ‘i dubina vode w prescku, tm = stenja brina vode u presjeku, Im 5"), - Coriolisow koefcjen, [1], p gustoéa mase vod. kg 1", 4 ubraane pola siete, {ems Promatrajmo sada ovisnostspecifiéne energie presjeka 0 dubini vode u vodotoku, Jasno je da Dromatranim presjekom kort, ovisno o uvjevina sttujanja (uxduzni pad, bropavost), jedan te ist frotok, @ fin 5], mode protecati razliiim bezinama, pa prema tome i razlctim dubinama, Promjenom dubine i braine mijenjat 6 se i potencjalni dio speciiéne energie presjeka, Eur i mez kineiki dio, Epay = "72g, atime i specifi enerelia presjeka u cent Ako f= 0, dobiva 8 Ey 0, St zhog enormnog povesanja brine uvjtuie Eas > 64, anos206 Zivko Vukovie OSNOVE HIDROTEHNIKE = @. berm, ako ond Bjne“ . En "0 pono Eo 3.401 Poprecal presjek prirodnog vodotoka ‘Time je oito da se kod grafighogprikaza promjene specifgne energie presjckau funkeiji dubine mora dobt'nekakrivula dviesrane koje ida beskonaGnos, ska 3. “ coer ree Spe / = a teense Silika 34-02 Promjenaspecifiéne energie presjekau funk dubine vode pri konstantnom protoky ovens io specificne energie presiekaprikazan je (wckastim) pravcem kao raspolovnicom kuta Jzmedu koordinatnih osi (pod pretpostavkom da su jeiniceapsese i ordinate grafajednake due) Kineticki dio specifiéne energijepresicka prikazan je crtkanom) krivuljom drugog rede. Promjena ukupne speifiéne energie presjeks prikarana je takoder(punom) krivuljom, koja zu asimptote ims ts apseise | raspolovnicu kuta(pravat Eq, te minimalna vlitns, E,qq, 72 neku vrijednost dubine vode w vodotok, A, ln. Ova dina vode u vodotoku, pri Kojo speciienaenergija presieka za dani pretok posaje minimalna nove se kvtizna dubina i oznatuje se hy Promateanjem krivulje ukupne spcifine energie sa slike 3.4::02 primjetujemo da njzina gornja srana prkazuje porastspeifine energije 22 h > fy dok njezina donja gran koja odgovara ‘rjednostima hk < hk, peikazaje smanjene spciféne energie « porastom dubine Odredivanje Kriténe dubine za korito opceg oblika moguée je, dakle, provest eranjem krivulje secifine enerije presjeka. Isto take, buduti da krititno} dubini odgovara minimum specifigne _evergijepresjeka,njeno odedivanje je moguceprovest i aalitcki, postavljjue dae prva derwacia “unkeiespecifigne enerije preseka (iraz 3.401) po dubin jinaka mult Pec DRAKA in weed aw a 29 SS fe] 4 fess 0 640 bi A ssn pv opie se : os) at aR sae b [ml oznaavaSirina von les. Beadimenzionalna velicina s lijeve strane iraza 3.4.03, koja pokszuje odaos sila tromost sila ravtaije, naziva se Froudeoy bro eznataje sa Fr, 40% le su A, protjcsjna povttna ib, Stina vadnog ica kod kojih je h = fy Ie iarara 3.4.04 je otio ds. se krtiéna dubina za korito peg oblika ne moe izraéunati drekin. Jesino se za pravokutno Korito (og jednostavne geometrje) make nati analiighorjesenje, et je 6.405) Tea SS ty t Ah mb =, Sika 34:09 Trapemoonis Rite Prema ira 34-8 es da wh AB Pram ome, ets prea hid f f A nse wt 2B nsw208 Zivko Vukovig OSNOVE HIDROTEHNIKE Phy = 38.41 fo, Pata je praia (© Prepay hy = 10a Taj 4~ 32.0 0, = 94 fa Ay = 36.1 fh. a ep \elponn by = 381 > 2098 psa orp pipet Aa), ©1795 fe < ALIN Ra (2) Prapnavns hy = Ok Tae = 1.2. Sto ah we sc 1 ts) Prapninks = DAS nh Taje A) = INA B= RAI IAPP, = 21 S8URPL = AM able, tka 24,06 ase tw ean gra A ~ ype ae ee eet aes capensis ees. Mi dame Bho vee proneite Yd TERE Se ae yy Narr dawson aj ne wt kia ti et pao, 6 ew eben, ani oe fyande stem he lesa pc de dae. replies when Sane ee teri datas kde es pte epoca warn WERE ureivane Je mops fens poss ny 3.4;04 Granite pop drat Re bine Verano wz prethodna tumatenja, mogu se razlikovati slijedee vrstestrujanja, sik § 4:02: (1) keiténo strajane, krtiéan refi ili kritiZan tok, pri ojemu je duina wode jednaka krtiéno} Adubini, dakle, h = fh, Za krténo strojnje vrij da je Fr = 1,1). posto jednak dos sila inereje i sila pravtacle 2) mieno steujanje, miran retim ili miraa tok, pri kojems su: dubine vete ol krtiéne dubine {hkle, h > fy, Poveéanje speciiéne encreje presjeka takovog toka psec je povetanja ptencijainog dijela energje. uz istovremeno smanjenje kinetiSkng dijela. Kod takovog strujanja Drevladavajy sie gravitacje nad sila tromost, Sto znabi da je Fr <1 G) siloyito ili burno strujane,silovit rim ii sllvi tok. pri kojemy su dubine manj of rine ‘ubine,dakle. 4 < fh, Porastspecifigne energije presjeka takovos toka nasaje zhog powséanja kineickog dijela energie. uz istovremeno smanjenje potenejanug dijela, Kod ovis redima sirujanja previadavaju site romosti ako da je Fr > 1 3.4.2. USTALJENO STRUJANIE 342-1. Jednoliko strujanje Jeol strujanje nasa ur sijedebe ue Poglalie 3. HIDRAULIKA, 9 (1) kod stalnog promoks, @ = cons, (2) kod stalne protjecaje poweSine, A = const, (G) kod stalnog hidraulichrg pada, x, = coms, 1) iste heapavost omateme poveine (5) ako ne poste loka apr, ako je strane (peaktickp uw praveu, Pobrojniavjet uglavnuen posto unjett fveenin voonocine Aum, Sing Ge sew okviru ve cate prvenstveno razmateathiraulicki proratua Kandla Profil oevorenih anala mogu htt velo eal, evisno « njihovo) namjeni + uvjetims kortena Knalima koji se avode u prieednom tly obigno se dajeteapezn obit, ska 3.4:08(a) «odredenima ppokosom m = cfg 8, St esis stilt pokoss, Suvremene metode gradaje kanala montaznim femenatima pruzau moguennti2vedbe i drugih profil: pravokunih slik 3.4:05(6), para, slika 3.4-05(e) i polukruzni, ska 3.6:-0S) Sika 34:05 Profit vevorenih Kanata (eveqeen pes pat) pea Kanal Kojima je profil ad waka stalan nazivajy se prigmatgn! kamal Uz salnust protoka i prgjecaine povrtne prozlazi da je i srednjahrzina vode takes sal, Ka stl parametri oka. Prema tame, jednoliko strujanje mode biti samo wstaljend 4 nastth san Prizmatinins kanalima. ednosno Kortima. Odvija se sa stalnom dubinom vede, hs itm wzduim Pom dra kanal 1]. siti urdu2nitn pao vexing lca. 1] #5 iti pom line energie Slika 3.4:06 Grafik’ pike jedmolikog strujanja210 Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE Poglavie3, HIDRAULIKA an Dubina vode koja se jaja pri jednolikom strujaju za Zadani pad dna, 1, i protok, Q, naziva se 1 rovmaina dna | canatava seh. ve Bey kee 6410 O:igledno je da kod! nckog pada posti normalna dubina jednaka kittne. Pad dna kod kojegs je normal dubina jedeaka kritignoj dubini zove se kriiZan pad, 1, Ako je pad daa, 1 < J, onda je rormaina dubina veéa od krtine dubine i ok je iran. Obeauto, ako je T > fy, normal dub vodotoka je manja od kritiine dubine i tok je silovi, _Do ivaza kojima se opisye jednoliko stryjanje u orvorenim vodotosima, odoosnn kanalima, modemo Aoéi primjenom Bernoullijeve jednadthe 32-67 na potpuno analogan natin kako je to utinjeno i kod snalizestrujanja pod takom, buduti da sei v otvorenim vodotocima granitn slo azviaprineipijelno jednako kao iu eijevima. Razlika je jedino w tome ito se kod jednolikog stryjanja u kanalina pretpestavlja incstanak Lokal oxpora, tako da je sukladno ierazu 3.3.05; ace 4.06) aH = at, oer 1ab ‘dale slij: aH. ae osm odnusno: er RM efit evi orm a i Ieraz 3.4.08 je Chezyjeva (1769) formula za brainy w otvurenom vodotoku kod jednolikog struanj ‘Autor je ovu formula postavio na temela iskustva i snerenja na francuskim rijckama, Statrao je da je broj C fm’? s"} konstanta 2a pojdini vodotok, no kako se vidi iz ieraza 3.408 i zmade iz analize _sranignog sloja, Cj slazemafunkeijaovisna 0 hrapavesti povrine | Reynoldsovom broju Buduéi da Chezyjev broj,C, nije konstanta mnogt su itrazivat predltli jegove manje ii vite dobre ‘proksimacije nekim jedaostvim fnkcijama, Mnoge od nj bile su asnovane na pojedstavlenim predod2bama o mehanie’gibanjakapjevie i sada imaju samo povijesno znagenje. Medutim, ncke od ‘ih uglavnom empiriski formula, koje su bile temeljene na bogatom i visegodisnjem inzenjerskom iskusvu, 1b danas nisu izgubile svoju vejednost, ako da se joS wvjek korste u hidraubikim provatnima jednolikog strujanja ukanalima, edna od takovihe formula Manning -Strickera (1890) koja elas ~ c= Lam kee 6.4.05) adie su: n= Manningov koefiienthrapavosti, ns), 4, = Un = Swieklerov koetcijent brane, [a 5 Uvistiv iran 3.4.09 w 3.4.08 dobro: ‘ako da je prema uvjem neprekidnast o- A RARE =k ARE Gan) favadak vrijednonti Koetejentahrapavost m, odnosno koefiejenta brine, A, prkazane su w tabi 3.4 w funkeij stnja povrsine, Detalnije vijednosti vih koeficjenatanalaze sew hn [09], je owe ‘ Su postin 4 b at | ts tt | Kemal pokes detain ah oo | sna | tin som me tana s | gig esa stom she po nai yaks portio pine hae wi caro pies at yet amen: Ka iment Zod: trtvo oniogs- | cate | 1000 J asks lou. eksven anion | ocr | soo fe rasan dae jem maa ‘Detroaghdem coe ana wien) gina xt dates acaenetie: | gy, | ggg | wttuethumu acai pat > ‘ao doje 1 debe ie 9 | venispitpotatinsioges | CO | SE ‘iron dene male alan eden eon vad etki ean arto vod cone moma et | gg, | yy | oan iaanzentanitm | 5a5 | ap Tost Ente Kimtene | 87? dato nan jae ee ao io di kr provipete lamtzacntecien | oats | 769 J eke shen mnmalngs | @028 | 364 sl sti kin usd sane Bask Kw ei “enka rete rote; pas vedannine | ots | 74 hon manu rhe w doin | 090 | 33.3 timaike ens tloosine re Sede oe bigs wd nhs, Kana u veo i solo tereodisnie hanear se |g oy | gay | tnu eeu rcaena datos . Ain atta: wan Ssane.als nokom suitiaon | O85 | 265 ste Kabhie con tenet a Talia 3.4: Sredaje vejednostikoefiejenacahrapavost i hrzine, (01) PRIMER 3.442. xe sj jloloy Saja u ast peg pfs pmsl 3408 pane be agra 3400 (0) Kian pal, sone wl Rates avant = O12 [ms2 Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE Poglaviie, HIDRAULIKA 213) Risen ono pete amin dbase: (2 rian pd Rs, hl eden uta da Kaa, = pi kj Ge norma di Wak Rs ida rei) ha jew retary twa ajdt 085 em iret rapa dea aml ko or Ratu: Alby mth) = helby hy) = O85 (50 + 20-088) = 57 fw) = by ART TRE» by «Dhl em = 50 +2088: TSE » 88 In (0 Bc sana, Kortnj ae 3411 ike diam: ve eM et 1 praks je tkoder Gest sua dase 2a kanal edabranog prof (geomet ‘efiijent brine, k,. Tada primjenom ixaza 3.410 113.411 nismou mognost direkin zraéunat Inv dubinu, A, vee ejeenjetrabimo postupkom wa 5s 2a trabenu velitny, rdaosna sim postupkon koje prazan u primjeru 3.4.0) kau edredivana Arabi normalina dubina, fy, wr zalane Dakle, najprie se (a pevom koraku) prepastavi neka dubina, fi potom se prorabunaj projecsnt povetina. A, omoven! obo, J, 4 hdrauligk rads, R,. Uvrstenjem ovih vlicna v iarar 3.411 Uohije se protok, Q,. Post je dubin, 2, bila slobodno edabrana,izcatunatiprovok, Q,, nee (v princpu) Pit jednak zadanom protoku, @. Zhog toga se w drugom koraky odabire nea droga ‘aijednestdubine, fh, ragunaja Se velitine A,, O; i Rei ponovno protok, Q,. Analogno opisinone, Odabite se iz vijednosti, sve dak proraginat protok, Q, ne bude (u granieama tradene tems) bli zadunog protoka, Q- Odredvanje normulne dubine, hw mnagome se olakSava grafoanaliikim pestupkm pomoéy rafickoy prikizafunkeije Q = i), dake, krivulje protoka, Odabrane velitin. A, nanose se 0 ‘ordinata, 2 odgovarajull pros, Q,, na os apsisa. Tako definate coke spajaju se kivuljom koja prolizi kroz ishodidte Koordinatnogasustava (0), jer za t = 0 Q = O. Zatim se na ost apcisa fedmjerava zaaniprotok, 2. § povlai okomica na oe do presekas krivoljom provoka, To se sci ‘projicira na os edinaca i pronalanteazena normainadubina, hy, Dake. postupak je popun a traoanaitizkom poscapky eedivanja kritiéne dubine iz prijera 3401, 3.4.22. Ustaljeno acjednotiko strujanje u priamatignim koritima ‘Ako se na nekom mest prizinatcnog Korita ili kanala truanj vode preprijeti npr. podigntabrana it prag ii nastupinagla promjena pada dna, u tom Ge sluéaju v Korty umjesto jednolikog masa nejednoiko strane, slika 342-07, “Tada se parameri rujanja nee w nekoj thi tka mijenati vremenski, St 2nati da je struunje staleno, ali Ge se wzduz Loita, evisno od raloga poremetaj, brine smanjvatl a dubine poveéavat il obrouto, so ana da je stevjanje nejednoikn, Dakle, mode se dubina udu toka i povetavai, no lini enerije vad? tka svakako upada, 0 setgasnane 2 setanotate Q Q (oh sameness Sika 3.4:07 Karaterstgn nbc slobodnog vodnog lca kod nejednolikog stujania w prizmatinim koritima s pozitvnim padom dna, [Ot] (vols nag) vad seni sgn: Suds yee Kod ove vest strana od primarnog je interesa analiza mogudih obikaslobodnog vodnog lic. slike 3.42.07 je vidljivo da se mogu izdvojti dva osnovna oblka krivulje slobodne vane povrsine: (1), Krivljauspora (2) Keivulja depres2a Zivko Vokovié OSNOVE HIDROTEHNIKE, Krivulja uspora nasiaje prt postepenom poratu dubina uzduk vodotoka, a krivujadepresije pri ‘padanje dubia, Kod toga je Unija normalnih dubina uvijek asimptotazaKrivulju uspora ili rivals {epresie, buduti da nejednoliko rujanje ii natae od jednalikog ili prelazi u njega. Koja Ge et navesenihkrivulja nastttv vodoroku ovisi o padu dna kort, 7, | normalno} dubin. fsdnesno a njihovem odio prema krténcm pad, | Krtino} dub, Pad dna kort mote biti povtivan, 7 > 0, jednak nuli, = 0, il negativan, 1 < 0, dok odnos ranrmaln | kritigne dubine mode bit, >, (8 miraom strujanju), fi, = A (v Krtiznom stujanj) ‘'h, < hu silovitom strojanju). Kombinacijs navedeni slutajeva, oinosno pada dna koritaj odnosa riataih i kriiénih cabin, ne samo da edteduje da Ii Ge nasat krivuljauspora ili krivula depres, eG determinia i raaigceipove th kivula, slike 3.407 Pri tome kod nastajanja usporajednotiko tegen prelaziu nejelnoliho usporeno, a kod nastjanja Aepresie w nejednoliko ubrzano, Hidraviéki proratan nejednolikog strjanja w prizmatitnim kortima odnosi se na proraten i ‘oisrukeij krvalja uspora i depres, definiranihdiferencjalnom jednadzbom: a @412) « (Oda primijetimo da kada je dhide = 0, ova jednadzba opie jednolikostujane Gocnjo jednadabu mozemo prikazat wobliku: de FF a = Pind B43) adie je ie s 84-14) ray = oF e444) ‘Time se problem svodi na pronalazenjetansformianog oblika 2a F(A) Koji bi tehnigki omogutio imtegriranie jednadfhe 3.4.13. Zeli li se inraz a F(A) prikazati w obliku neke ekspicinefunkeije uw koja je A vatijabla, problem postaje vrloslozen, a toéno rjeSenje potrebnog imegralaizwzetno tetko, Koji put | nemoguce Zao su, povijesno gledano, maprie pronalaiea rjesenja za kota jednostavnih popretnih profits, poe ad Dupuit - Ralmanna (1848), koji su dail jetenje za pravokutna kort, preko Tolkmita (1892), koje rjesio problem za parabola korta, do Bahmeteva (1914) i Pavowskog (1924), koji Su pronal een za prizmatién Koritaproizvoljog profil ‘Dananjinivo primjene raéumarske thie omogutio je razvojniea suvremenih postupaka numeri intcgrcie jodnadihe 3.413 1 pronalatenje ejelenja za korta proizvolinog profil, Prikaz ovih pstupska mode se adi w cian) titersturi JOT, (8), [0S {101 i {18h Poglaiie 3. HIDRAULIKA 342-3. Ustaljeno nejednoliko strujanje u neprizmatignim kort Ovakva vista struanja odvija se w koritima kojima popreéni profil vadus toka nije satan, yw neprizmaienin kort U datjjem Ge se ztaganju promatrati samo takovo ustaleno nejednolko strujane w neprizmaticnim ‘tvorenim (ii zatvorenim) koritima pei kojemu je zaktivijenst stranica veoma mala. a reine djliea se preipostavjajy akomito a protesaina powedin Koja se smatra avn Strujae we koje zstovojava ove uvjete zove se lagano ili posrepeno promientiv sruiane oy E i jane oda 30 Koritima dj se dimenzie i oblik blago mijenjju untut tok, Analiza ovakovog strujanjazapotinje Benoulijevom ednaddbom kojaseza sluts uavodnog provacuna surwinja, ska 3.4:08, mode prikizatt w obliku G45) pie sve oznake zadrdavalu prethodno uvedena znacenj, osim Sto se oznaka ” {m n.m.] ones na sina (fazine) vodnog fica § obzitom na referenny ravainu, a indeksi 1-1 odnose se na oznake popreésih profi Sika 3.4:08 Graft prikaz Bernallijeve jednadthe 2a sluéaj uevodinog proracuna ustaljenog ‘ejednolikog strana u neprizmatignim kortima fe Cheayjeve formule 3.4-10 24 srednu profisku brzinu, vs Manningovim koefieijentom hrapavost rogue je ivazt pad energiske Tinie: 8416)216) ‘ivko Vokovié OSNOVE HIDROTEHNIKE. UvrStenjem iraza 3.4-16 u fraz 3.4.06 dobije se: wvtal 5 an, Posto je izrazom 3.416 deiniran presjtan pad energiskelinlje fzmedu promatanih profil, to je jaraz 34-17 potebno prikazat u moditiciranom obliku: al, = 6418) ate su stedna brina Vode promatrane dione, me petit o4i9 FB sedi ida radius promatrane donc, (ml, defnran nrazom: aL At, 420) 3 prema rar 3.415 moder psa Am hg + ABV 4 aH, Gam Prema tome, problem je jedino moguce rijsit itertivno,poteysi od & peoilas poenatom visinom vodnog lca, fi poznatim procokom, Q, pretpostavljajutivisine vodnog lca u uevodnom profil, +h, ratunajuiOstale parameire. Dobie Ii se racuncm da je proratunata visina vodnog. lia, Jednaka pretpostavjeng, hip, Gasno, w_ granicame trazene tones), usvaja se kao Konaéna. U rotivnom, proraéun se pontija do zahijevane tnost, PRIMIER 3.443, ores rican prvi kacalom jr Si das. In ee vv prea raca ‘oviat,pryee, Q= 50ers" sdtom vdnoy tea wa pres (wvnger) pot = 10.09 by aby, ‘Sion da kanal w pevom prof anos b, = 400 ( tmowt Foust je protons mena won ie tvadon od pve pois + 180 fe. do arog poi, $+ 010 eo, preps veanon Maranon kosienatapavea r= 0.013[m a. Tafrattana casera ‘rahe [p= | = 0005. iene roman 6a prepara vali 34, pole prog profits porno kam vn ies, re tr pes edstec apn pom ree sub re pri, cio roma poi AL ‘oo rindnin pron pein ew 08 spe ea , Poglavije 3, HIDRAULIKA sesso rithog produ vedo zlalelele afalelele|s eya|é eye] é s)he lela 8 ale ele ye]? 207218 ‘ivko Vakovié: OSNOVE HIDROTEHNIKE 106, sup, aso vsishin Kosta do kaa pon proflin |ibovan rammacins AL. probate pd Si.) nena ol Sac sade prtpesavienc hse vos le, hy few po Pes el, si api poi hod Koes je koa vedo ea ada, = A = 10 0 [mm Presi pov), se il a tn a a epi i vlog bn O8 10. Noa eta roma vam 3 20110 spe porta ed rae eau, Rj 2w stp sede oth es, es vse vin, BU pn era _ 3s ‘az eis vin, ABV fpr je pennies 3421 16 xe gb orgs sn, A, I eles ra 18 port ev tS tape, 018 fe open probit Kote vokae lea, ore rar’ #2 C shlajeina hohe [y= | O08 br. wee Je vijedsx prepostne kae vod | pean 17 Speed jeu spetan prota pau 6 ens aut 1 18. supe uta je din ase, A, dabves kao ania avon ie voto ike dan odoenog oi Ness 3.4:09 meray vo be as fans ed prog So ety prof, ada 41 W80do ss $+ O10 akoer spo dsm snl pon, uo Yess Ey, ado ees ale 34 NEUSTALJENO STRUSANJE “Mnogi fenomeni strsjanja sa slobodnom povrSinom u ovorenim vodotocima i kanal, Koji su od iuzetne vabnost za suvremenu hidrotchnitku praks ukjuéuju i nestaljen strjanja, date, strujanja ‘od kojin u promatranom presieku tokom vremena varra dubina,h, (ii vodost) Vil brzinastrajanja, ¥, (odnasno protok, 0), th ve fin: k= fee) 0.423) Zoe izuzetne slazenost nevstaljenog strjanja, a time i matematigkih modela njegovog opis, w ovo) ese tt iznijeti samo osnovne informacje‘ pojmovi koji itaoew omogueujy uv u sv slozenost ‘ove problematike. Za optirnije studirane neustaljenog strujana treba provi Ierature [05} 1 {10}, Najeigi problemi neustaljenog srujanjau otvorenim vodotocima i Kanalima odnose se na razmatanje {ranslatorhi valova, Translatoran val je vst vala kod kojega veda deli stalno wodredenom iznasu apreduju sformom vals, adi matematcke iterprecacijeuobitajeno je neutaljeno steujanje svt ()-postepeno promjentjiva strane, )maglo promjenltvnstrujane ) Postepene promjenljvo strujanje karakterizirano je blagom stemou (zakrivjencSéu) vainog rola: blagom promjenom dubine tokom vremena, ska 3.4::10(2). Kod ove istestrajanjavertikalna komponentaubzzanja je zanemariva v usporedhis ukupnim whreanjem, au analiza je potrebno Uzet 1 obzir efekt disipacie energie zbog tenja Primjeri ove vrstestrajanja su poplavn valovi plimn valovi (koji laze w rijeéna ua) § valov Poglaviie3. HIDRAULIKA 219 _generirani postepenim otvaranjem (ztvaranem) np. 2apotnce il vata brodskihprijevodnica, Ska 3.4::10 Newsaljeno stajanje, [05] (9 paszjen prealive: slo paiva Matematicki moe koji opsuju postepeno promjenljivo newaljenostrujanjemogu sew najopCenitiem slug poet na (1) hidrauigke modele, @) hideoloske modele (1) Hidrawlihi modeli su temeljeni na cjetenju Saint - Venantovie (1848, 1871) parijatnin Aiferenejanihjednadsbi, koje se aa sta strjanjaw priamati_nom korta mogaprikarai w oblik: aA, MAY 424) M4 , A. 9 oa 1 3.425) 1 far, 8), 184, ala a)” oa? Prva od gomithjednadbi je jlnadzha neprekidnosti, a druga je dinamitka jednad2ba postepeno promjenfjivog nestacionarag stujanja Zhog matemattke slotenost ov jena, njthova eprakina itegraciaje gotovo nemoguta. Zato ‘eu prakignim proratunima obiéno korste numeriGhi postpe! piblignog integriranja od kj su ajc (2) posrapak konacnih razlka, (6) postpak karokteristka (©) postypak konaénih elemenata (2) Hiarotaiki model su temeleni oa resejima ral aproksimacia Saint - Venantovih edad Uvodne informacje o ovim modelina dane su w prethodnom poplavu l) Nagto promjenijivo strujanje karakterizirano je velikom stron (zakrivjenoiu) valnog profila | naglom promjenom dubine tokom vremena, ska 3.4::10(b). Takoder, vertikalna komponenta ubrzanja vodnog dela poprima znatnu vejedncstspram ukupnog ubreanja, dak je fekt Ssipacje energie 2hog trenja praktii zanemariv Primjert naglo promjenljiveg neastaljenog strujanja su valovinastalinakon naglog ruSenja brane (oasipa), veliki plimni valovi Koji ulaze u rjeéna 2) i valovi gencrrani naglim ovvaranjem (eatvaranjem) npr. zaporaica, 2a rjekavanje nag promjeniivog nestacionarng strujana w otvorenim Koritma razijeno je vise Imetoda.evisno tip prolema,« Gem su opSitnijeanalzefnijete w navedeno Titertut [05] 10)20 ‘Zivko Vokovié OSNOVE HIDROTEHNIKE Poglavie 3. HIDRAULIKA a 3.5. ISTJECANJE PREKO PRELJEVA I ISPOD ZAPORNICA (Q)_2a nepotopljeno prelijevanje: Q = mb, 2H ili O = mb, 2H son, reli je hidrotelitka gradevina w onom njzinom deta w kajema vada sraji pod djelovanjem razlike lakanastle bo bocnog sutenja Ul pregradivanjakorita, a sirujanje vode na takovorn dijelu nazivamo isgecanje preko preljeva Zapornica je uredaj Koj slusi 2a isputtanje (requlaciiu) vodnih proioka f 2a zarvaranje nek provoénih elemenata hidrotehatzin gradevina, a strujanje vode ispod takivog uredajanazivamo istiecanje ispod zapomice. 3.5.1, ISTJECANJE PREKO PRELIEVA ‘Analiu ijecanj preko preljeva zapoéet Gemo Masifkacijom preljeva, slik 3.::01, prema: (a) profilyprejeva: (al) oitrobridalpreljev, . (G2) preljew praktiénog profla: (2.1) poligonalnog obrisa, @2.2) krivoliniskog obrisa, (43) prejewsaBirokim pragom, (©) toertnom polozaja pragaprelieva u odnosu na smyjerstrujanja: (OL) okomi preliev, (02) kosi prejew (3) boést prelie, (4) krivolinijski plier, (©) ocrtnom pritazu vodotokak prejevu: (C1) preljew bez botnog sudenja (kada je dujina ‘omitog preljeva, b,, jedkaSirini vodotoka, 6.) (2) preljev s hotnimn suenjem (kada je dulina preljeva manja od lirine vodotoka), (@)natinu spajanja preljevnog mlaza s donjom votom: (41) nepotopljeniprelje (kod kojega razina done vod ne tj na prelieai protok), (2) potopieni preter (kod kojega razina onje vode (umanjujue) ujebe na pelea protok), (6) obliku popretnog presjeka po krun relieve: (el) pravokutnipreliev, (€2) tokutai pli, (63) teapezni prejev, (ea) kruini preiew, (65) parabola! proj. Zasve nabrojene vst prelieva karakteristitno eda se prilkom nihovog hidauligkog proratuna polar (04 opeejednadabe prelova, koja neposredno proiean 2 Bernoulijeve jednadébe, ednosno jednadhe 3.3.25 (ea itecanje kroz Visoke otvore) ako se stavi H, = O. Tada je prejevni protok, [ms ‘noguce irazt relacijom mbH” ii Om om, RH — 50 “@) 22 potoplieno preliievanie:. adie su by, —- duljna prejeva, |), mjerena uzdu2 font prejeva, HH peomeiska preljevna visina, [0 4H, enerpijska visina, [im]. Hl, = #1 4 (ayy? V2 gdje je v, [ms] dtzzna braina vode aa preliv, mam -Koeficjemti provota na prelivu, [1], ovisnio Konstrukciskim osobinama pojedinih vse preljevs, 2 ~koefcijent potopjenosi |i], ovisan 0 wjetima potopjenost i vsteprejeva, A ubreanje pla ile tee, Im). Slika 35:01 Klasitikaija preljeva, (01), 107), prem ‘hor ain sane peor dejan vas) ks pptone (an © ste prebers 2.1) pee paténg pois plgosing one: 22) a ivan abi, 3) prev Seki page) ~ cena pele 2) hon profs) ie pees (3) kv pee: 1) pee bet hota an 2) rede «oth dem (a) -neptplen ees {0} ote ped: ot) = pete: 62) “wk pres (e}-aperh elev ea) eas peem2 Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE Jedan od osnovnitzadataka pritikom hidraulitkog, proretuna preljeva saddZan je w definianju rjedoost kotiijenat m, ili m i Radi odredivanja vrijedoost ovihkoetiijenata w narednim Ge se iztaganjma obraditi karakeristiti i za praksu najucestalii pov peljeva, Pri wme ée ve zasebno analziai potopleno i nepotopljeno preljevane. Opsinija objainjenia se mogu nai v etcanojTieratue 01], [04] 107, [10] § 18}. 3.5.1 - I. Istjecanje preko oStrobridnog preteva Kao od anaine injceanj koe evo, trminobobrdan pele ma ove iskltvo hidralicko atene, ime se podraromijera ds hou! pags sneak Ga sama dein steak papa ne tgete ns blk preljevnog mara. Relate dimensie mlaeacitrobenog preva ote so ckeperimenalnin mjerenjna, Zhog estrone depres mlazau verano} avnn tog ida (praga) 20-11, potrebnn prema visi merit na caja 3H wevednn a rea pe 5 omens depesiasvega 0.003. (Gi) Nepotpten inecane prekooitrobridnogpreljvs, sik 5:01(a). 2 sls) neptopjenog 'jeanjaprekooSvobidnog preljeva ex Bong seni x ket poloaim pag, Bazan (898) Je a osnopokcak ucbvail ijepazon vein oe 0.2 [m] < By < 2 fon 0.24 fem) < p, < 1.13 [mls 0.05 fm] < H < 1.244 izveo empirjskuformuly za kefiljentprotoka na preljevu u obliku 4 Wen, 35403) im, = {0.405 + I +03 j= ep, Jnl visina praga mjetena sa strane gornje vod Pogretka u odcedvanju prelievnog proeoka prems jednadabi 3.5.01 2a velitine bp 1H w navedenim eranicama ne prelai 31% a preliminarne proca’une moe se uzeti vrijednost kofiijenta protoka, m, = 0.42, PRIMJER 3.501, Osh peeve! peo. @ fa. as iejcaia peo witty pi ke je reeves ‘tin f= 0 Ye es pods, y= 1 a ea pgs, = 1-0. Ricken Primer 7a 3.50328 vind Rete pra 7] (os + 200) 035 “oor boo = mS (TEM = 0427: 10: VE-FRT- 030 - 031 fw? sh Pogiuvije 3. HIDRAULIKA 23 Preljevai protok na oStrobridiom preljeva 5 baeninciuzenfem tkoder se moe iraCunat primjenom jednadibe 3.5-01, ali tada vrijednost Koefejenta protoka, m,, vala adrediti prema lieder empirijskom ieraz 0.405 85.04) pri Gemu je otito da je m, < m,, To ujedno znat da ée, pod pretpostavkom dase zaddi sta preljevna visina,pieljevni protok na jodincu dujine vega preljeva batt manji w adnosu na prethodsn shia, Za myjerene retatino malt procoka pogoan je Thomsonov (1858) trukutnoStrobridai preje. slike 3.5:01(2). Oval se pele obitno invadi s@ = 90°]. Preljevm pritok je dan ierazom: onan 0.505) sj an 1.4 ukljucuje vrijednostkoecjenta procoka, m, = 0.316 i gravitaiskog ubrzana, g. Ova ‘reds koefielfentam,ustanovjena je 74 0,08 [ma] < Hl < 0.25 [mt Za mjerenje prowka na itigaciskim kanalima deso se Kors Cipolletijew (1879) trapeznieStrobridn Dreljev slika3.5:01(€3), lraz 2a preljevni proto evakovog preljeva je: 0 = 1.860,4% 05.06) adie Clan 1.86 ukluguje vrijednest keficijentaprotoka, m, = 0.42 i gravitasishog ubreanj, g. leraz wife ako je 6, = 34, m7 = 42 1 (odnosno tg8 =4.0) iv, = 0. (2) Potopljenoistjecanje preko oStrobridnog prejeva, slika3.5:01(@2). Ov istjecanje nate kade ‘Su ispunjena slijedeéadva uyjeta (@ > podnesna.2 > H ©) Up < (ciple ale ‘hy, «dina donje vode,[m, 1 = visinapraga mjerena sa strane donje vode, {), ral razina goenje i donje vode, fm] DDrugi uvjetosigurava da se kod prelijevana ne pojaviodbageni vodniskok (vj i a i javi dae vodni skok (vidjetisiedetu cocku 46). Krtigne vrijednstioinosa zip. (ip,. pkarane su na sli 3.5:-02 Slika3.5:-02 Keitanevrijednost odmosa zi p24 uvjet putopjemist wStbvidoog prejevs, 101)‘Zivko Vukovié: OSNOVE HIDROTEHNIKE Pocopljenost oStrobridnog prelieva urima sew obzir uvodenjem u izraz 3.5.02 koefcijenta potoplienot,e. Koji se na Osnov ietedivanja Bazaina (neovisno obotnom suzenju)uzima uw obliku 1o5fr 02h] ose adie eh, Im] nadvikene razine done vod iznadkrune prelieva, a ostaliparametr su oznateni na sich 5.520102). iH vejednostkoeficiieta 12 gorniegixaza vitimo da Ge za praktite vijednost parametara iy 2, foes 0.86, Sto znati da biti <0, < 1.0. Tako apr. ako je p = 3H 12 = hy = HI, sie da je o, potopljenost preljeva ujete na smanjenjepreljevnog protoka. 1-2, Istjecanje preke prejeva praktiéah profit krivainigkih obrisa ‘Prema obrisu profil krivolinisk prelievi se dete ma: (2) ezvakuumske preljeve, (b)_vakuumske preleve. ‘Ako se profil preljeva podudara s donjim obrisom (konturom) sobodnog preljevaog mlaza, slike 3.5:01(22.2},takav se profil zove bezmaluznsti. Uxoliko izmety povrsine preljeva i slobodnog preljevnog mlaza posto slobodan prostor u kojemu Ge nastat pot, takav se profil zove vakwumski Hidrautikigledano, pojava poelaka poveéava propusnu mos prelev No, s obzirom da pri tome dolari 4o nestabilnosti prejewnog mlaza,vibraija objekta i razaranja potrownog sloja preljeva,w praksi se ‘vetinom izvede beevakuuimeki profil. Sta 6 sei narednaizlagarja odnosii samo na bezvakuumske Preljeve praktienog profi, 1) Nepotoplieno istiecanje preko bezvakumskog preljeva praktignog profits, slike 3.5::01(a22) Profil takvog peeljeva se moze Konstrurai na vige natina, U prakst je aajrairenji natin koi Je predlozio Creager (1929) 1 kasnije modificrao Oficerov (1938), Cime su pobolfana hidraulcka Svojtvaprelieva [Na temeljueksperimentalnih podataka Creager i Oficeev su predloili ries Koordinatax iz obzirom na dva tip preljevnag profila sa slike 3.5:03, oy ‘Tika 3.5:03-Creagerow heavakwumski prejew practiénog profil, (01] aD tpl! = Poglavje 3. HIDRAULIKA aa U tablici 35:1 navedene su vriednosti koordnata obrisa za, time da su za tip I koordinate Creager - Oficerova, a za tip If Creagerove, ou | 25 | 190] 210 Tablica 35:1 Vijednostijdinizih koordinata 2a konstrukelju profile preljeva sa slike 3.5::03 po (Creager - Ofierowu, (01) (Ovo su jedinife Koordinate koje odgovarajapreljevno) visini = 1 [m} na kruni preljeva, Pomoés jh se mogu odrediti Koordinate preljeva za neku drugu (projektns) prljevnw visina, H, (m), _mnoenjem jedinitnin koordinata a H,, ‘Ako bi se iaveo Creagerov preljev po navedenim vrijednostima koordinat,njegova se nizvodnastrana ne bi ravnomjerno i jednolikospaalas podinodjem brane ili dnom kort, koji bi bili ilodeni wdaru padajuteg prelievnog mlaza Da bi seelminirala ova pojava, donji dio prelieva spaja ses dnom Korta po krvulji ofcedenog radius, rm}, ska 3.5:01(a2.2), je su vrijednast: 2a niske brane, p< 10 {m]: r= 05H +2) do (H+2) 5.08) 2a visoke brane, p 2 IO {mk r= 0.25(H +2) do OS(H +2) 6509) U ovim izrarima je nadale (rn visinapreljevnog maa, az (my) ratika rina gore | danje vode, Vrijednost koeFicijenta protoka je kod preljeva s krivoinjskim peofilom osjcin weta od koefejenta protoka ostalinvesta prejeva slika3.5::03. Za profil tipa J koctcijent m ~ 0.49, aa profi pa I koeficijent m= 0.48. Dakako, ove se vrijednost odnose 2a preljevu visinu H = 1.0 [ml Ukoliko Je Hy, > H, koeficijen m se takodersmanjyje, i obrnuto. Z2 kvantificiranjeovih promjena post nz ‘empirijskihizraza koji medusobno daju velo blske vijednentikoeficijentam onima ma sic 3.5:04, oo = co | well Sika 35:04 Promjena koeficijena protoka na Creagerovor preliev, [04]26 Zivko Vukovig OSNOVE HIDROTEHNIKE 11 praks su takoer dosta dest shutshvikrubaih preljwa praktiénog profil, ska 5.3::01(e4). Tada jeraz a preljevni pretok poprima obik: 0 = 2rxmyIg H? 6510) ej Imi raijus krudnog preljeva oanaten a sci S3::01(e. a mkoefiijen protoka koje mide {eet priblizno ist kao 23 pravokutniprelje praktiénog profil (2) Potopljenoistjecanje preko bezvakuamskog preljeva praktitnog profla, Ako sepreljevi mle ‘he spaja s ustaljenom dubinom danje vode pomou exbacenog vodnog skoka, preljey radi kao potopljen, neavizno 0 odaosa hy i p i veiednost zip. U tom je slaaju prejevni prowk defiiran fara 3.5.02 s vijedaosu koefiijenta¢, prema tblici 3.5: ra = | ‘Tabliea 3.5: Vrjednost koeteijenta potopjenost Creagerovog prelieva, (01) Mnogobrojna opazanja i eksperimentlna istradivaja isjecanfapreko preljeva sa Sirokim pragom ‘kala su na osjeto slodenost ave pojave. Naime, uvidjelo se da tok ma pragu nije kontinuirano proayjenli, 80 je narotit iarabeno za vee vrijednosti nosas/H, gdje es [n irina kruneprejeva -njerena paalelnn& tokom, Ovo je naresivo naglaeno kod petopljenihpreljea, slike 3.80133). Radi toga Ge se ovdje samo ukratko esvenuti na nepatopieno ijecanfe prekeprejeva sa Sirokim ragom, ‘Nepotopljenotiakjecanjaprekopreleva sasirckim pragom arava se wyjetom da jeduina ma praga, ‘Im, mana od ketene dubine na pragy, ff t < My. Ova) vet. vrjedi 2a. relativno uie pragove ‘1 < 1) ubladenog (skoSenog) Ulaza prema slict3 5-01(41). Kod relativao Sirih pragova (G/HT = € do 10) i neubladenog (ostrog) ulaza na prag make se pojavt stuta) nepotoplienog preleva isa ft > fy. Tada se na pragu obavezno opata valovitskok, oblika poput onoga na sii 3.5::01(23). Prelevni protok je takoder detniran izrazom 3.5.01 s vrijednotu koeffejenta protoka pri reubager mule GSH bo prema tome sade i ina eventualoog bodnog suena “Teoretski najveta veijednost Koetejenta m prema ierazy 35-11 ianosi 0.385 (p, = 0. b = bp ‘Skosenjem it zanblenjem preljevsog praga vrijednstkoefiijnta m rast. Poglaije 3. HIDRAULIKA a 3.5.2. ISTJECANJE ISPOD ZAPORNICA Promatratée se isjecane kroz otvor pravokutnog presjekaispod zapornice bee praga w uyjetima ravnog dna. . = 0. Kao i kd prelleva, ako donja voda ne uljie na su2eni presi mlazaispod Zaporive, ijt je o neperopenom ili slonodnom istecanju slka 3.5::05(a) U privnom, iecanje je poeple, sia 3-5-0500), Sika 3.5::05 Itjecanjeispod zapornica (011 (oepcopeno scan: @)paopen secre 38.2 1. Nepotopleno istjecanje isped zaporaica Da bi nastalo neporpljeno istjecanje mora bit ispunjen jedan od slijedeéa dva ujeta: (1) mlazisjecanjapretai uw miran tok u suenom presjeku pomoéy odbatenog vodnog skoka, it (2) dao vedotoke ie onvora ima pad, > A ‘Tala se uyjet za stobvun istjecanje made irazt eelacijom, 10: 351) ae su: ‘ny ~duhinaw koritw donj wode, (mm. ‘h, dubia w suzenom presck, ml, © Koefieijentbrzine, {1}. 2a vrstu zaporice (hex praga) prema sic 3.5::05 eksperimentalno je ustanovljena vrijednast koeiijenta y= 0.95 do 0.97, 2H, ~energiskavisina.[m. Analogno ira 3.3-16, dubia u sufenom presjehu mlaza detniran je rela oe, 5413)28 Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE 4, «visi orvora (sina podizanjazapoenice), (m), >, = Srina owwora, [, ‘Ac ~povtsina subenog presjeka mlaza istjecana,{m, cc Roeficient vertikalnog oftrabridnog suzenja, [1]. Vrijednosti ovog koeficjentaprikazane su u tablic 3,5:I furl rlativnevisine owvora ox | oss | os | os | ow | oso ois | oe | cao | oe | oss | oss o2 | oem | oss | ome | 07 | ooo | 025 | os | os | ams | 07s | 07s ‘Tablica3.5:IIl_Veiednostikoeficijntavertkalnog sutenja za istjecane ipod zapornice, (01) 'U gomjoj tablet H (om oznatava dubinu (atnu visinu) ipred owvora Brzina, v, [m s"}, w kontrahiranom presjeku pri nepotopljenom isjecanju odreduje se pomota Bernollijevejednadzbe (analogno ixazu 3.3-19) kao: v7 ofa, — 8) = ef26H, = 60) esi9) a protk: 0 = v,A, = wuasbs iat, = ea) « wab,fiatt, hy asi andj e 4 [1] = 96, koeficijontisjecana PRIMER 3.502, ie cass ies hoe aor zaporice prs se 3.508) bn, fm sen pesehmlas prion Qj db ode pred xporie, = 23 rhiou pia erie eeu sven tportenb = 29), ren deena vde¥ mpi», = TO (a5, dim va a Toomey 1 a ower bane,» = 095 Rica: Np Go pus else 3.12 ror da seal eaepsepen jean. Zao abo 4. 08 on ao 3s ens ite’: piney er inerplaciedeoar vhednos kena venkalg see, = 0.626, {Seo ee dati sudenom preset A, = ea, = 0626 +080 = 05 Im. Poglavije 3. HIDRAULIKA no Sc de 45.12 gen pre 18.9 11 tm hj a mpi Ten ie = eV FEBS - 095: SE IUES US} = 602 pm ey, 2 protok prot rar 3.515 Ae Hab = 62-05-20 = 602 fw? vine ews oi de praki rims, sp elaivo mle rine dean vale apo, yea Hon H, badd jew vere sts = (age 2k = 258 mn}. 2 = 25 PRIMJER 3.5.03, Ofredt viinn fh, mt Laje ta post rapaacu a 2 se sobodog issn press Plc priate rnjrs ap apne sco Q= 738 (0s Riseae Prnjnom aa 3.513 do 3.515 nemo w guna dean ore vision pou apaa, i ijt doefen verdalong ues, kode w fake, Zao emo porta prove presposavaa ean 23 (2 ptom i bie 25 lat ont Kise te prem rans 3.515 taba prose, . AO Geko ‘ied pee bod sero, tonjomovisen podcsnt tpeee. U stpetere, rota pois + wre ‘pon ae fie ek aaa rt eS dea anne Dall, reporvine, = 1.0 fn, Tas 8 aos: % 19 949 0 = 6h FRU, ea) = 095: 063-10: 20: 2°PRT ESS ~ OSTA) = 735 tm? 5) nd nto po oon renee manaom epee ii 3.5.22, Potopljenoistjccanjeispod zapornica Povopleno istjecane, slike 3.5:-05(b), nasa ako je u suenom preseku dubina, hI], takva da je 1h, < hy & hy, Oval shu) astaje kod potopljenng vodnog skoka. Tala je potok hros vor eaporice defiicanierazom: 0 » na,b)2aH, = h) 8516) jefe veljednostKooicjentaistjecana, wt, sta kao kod nepotopljenog itecanja,230 Zivko Vokovié: OSNOVE HIDROTEHNIKE, Dubina izazapornice, h, dana je relaciom, (01) 4 Ay =A? - Awa2(H, ~ by) ca Ute re me weg h «agora cae ta asi» 1 3.594, Oe pk, Of Aes aver emo sie3.:4NO) so suove coe ee ened {ie nen 3.902, co novo ain Sone ode oda = 20 Rictene Oe eo mie prinjeom iran 35-12 prove we peoples esa : ‘) al, 1. a0 a pean pines, poi de sca pauper e200 > 1.81 Sw be prema ze 3.519 aunt ptm in, honabranen presieh. Najera 2 9ant. 29-05 2136, 4: (oeas:095)%- 050%. 20-08 2 pos tee fir cate Me fro ae ise BB) 26 ‘iin de raven av nth, < A < ty Dl je = OS fm) 1, p81 © Ip date, wij ada io roa wma ok slika 3.6201 Slike 36:01. Pojava hidrauligkog skoka aah sks 6 eva pei enere vate a like je vidjivo da prijelax te manje dubine, fi, na veéu dubinu, fy mor ii preko kitgne dbine, ‘he; Pri tome se speifiona energijasmanjuje od podetne vijednosti, Edo minimum, Ey (kada dina poste jednaka keiténo} bin), potom raste od ti ‘Medatin,takova promjena specifiéne energije vodoroka, koju bi prati Kontinurani oblik krivule Slohodnog vodnog lic. Hiaitki nije mogess. Moguce je jedino strujnje s dsipacijom mekanigke ‘energije do minimum, al je popuno nemogute struanje s porastomn spectién energije vodotoka te ti se ranlog prijlac i silovitog w mira tok odviia preko hdrautigkog skoks Poser vodoeoks gdje se wlvijahidraulick skok nazivamo slate Ir slike 3.6:01 je takoder vidio da je podrutje vodnog skoka karakterziranoslobenos6u njegovor lik (ax jetovanng rarolikoie strujanja vodoih djeliéa, odaosnoicraitom turhuleneijom stujanj,ivko Vokovié OSNOVE HIDROTEHNIKE to st ol xt on mh _ exon tw eee ais et vn (a) potpun skok, ska 3.6::02(), To je skok sala preseka i pada, te edo hy fy > hy {) valoviesko, ska 3.6:02(0) Toe skok koji igleda poputniza postupno prigwenih valova i kos Fojega vrijedi adn h,-y < fy (6) potoplien skok, ska 3.6:02(2). To je Skok s razvijenom povesinskom zonom koji nt pats rasprostiranja wzvodno upre u vertkalny pregrad, (a) povrdinski skok, ska 3.6:102(d). Tako se rove vodni skok srazvienim vatodnim (stjaim) valkom pri dau na pofetku skoka. iE ieee Sika 36:02 Ootici vedi skokova, (01) (2) pap ak (vaso ak (poten ok (8) porn ok (Ovi dese razmatrati poepun vada ska. ed ovakvog skoka za njegow poéetak(presiek J ~ 1, slik 36:03) uzimat ée se onaj presick ispred Skok kojern pri silovitom tok jo8 postiiraspodjelabezinasvojstvens postepeno promjenljvor toku, Za kraj skoka(presjek 2 - 2 lik 3.6:03) uzimat Ge se resjek volotoka 8 mirnim stujanjem Ur Fo'eme postojt raspodjeta bina bliska ustaljenojraspodjeliuzduz vodotoks izaskoka, 3.6.1 - 1. Spregnute dubine ‘Duhine fy [mu preseku na podetku vodnog.skoka i, [im] u presjeku na kraj vodnog skoka 20¥u se spregnute ili wzaiamne dubine(koniupirane dubine) Poglavie 3. HIDRAULIKA 233 Radi ustanovijenja veze imedu spregnutih dubia promatrat 6e se porpun vodaiskok u prizmatigoom ‘ori, slike 3.6:03, Potetakskoka je dakle,presek J ~ 1, anjegov kraj je presjek 2 2. Sika 3.6::03 Potpun von skok Ns osnovi terema o promjeni kolitine gibanja, irae 3.2-64, motemo w smjeru toka postaviti Jednadba ravnoteze uw obliku Ky + Fg = Ky + Fe 8601) desu {te hliepana mte vod ei vemem ko rman pes kr, Fray Fy ~ sile tlaka u promatranim presjecima korita, (NJ. ™ bor pojednostavjenja analiza u gornjem su izrar izostavljene sia treja, F, na vanjskoj povrSini romatranog volumena (80 je dopustivo 2bog njenog neznatnog iznosa wvjetovanog relativag malom ‘uljinom vodog skoka) sila vaste tebe vode, F, zbog uvjeta = 0 (horizontalno dno) Velitna pojedinih&lanova izraa 3.6-01 je Ky = 00y: k= 0 2 G60) Foy = Pas Fs = BRA 6.6.03) U ierarima 3.6.02 1 3.6.03 znatenje pojedinih conaka je sjedeée © prtok, fs"), 4 “pres ovina x peek J 2, 4: proeajn pow w preset 2 2 (a % “trlnatrainu presieku =7,fm si, 2 Hin tw presea22. fm dina pod povrine vedo Tk) 8 kako se maz ete pres porkine 4, fs “dain spot ovine vag Hes) au Koo se nal tte reas posting 4 et 2” gusta mse vode (gm Iz inraa 3.6.03 vidimo da je pretpostaijenarazdiobatlake po hidrostaickom zakonu, budvti da su tet i raven presjek uzeti pri lagano promjenliivom strujanju Supstiuiranjem iraza 36-02 1 3.6.03 w irae 3.6-01 dabijemo:234 ‘Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE PQ, + Paha A; = OY + PRhirAr G.6-04) dost © oan, Sean 6.605) aa he a, he Ieraz 3,6-05 je jednadzba porpunog skoka, hog kate isan wos rma 2a i a (3.6-06) Doan, = 08) 6606) a atone se edad pxpog aka mote apis obi son 1h) = OA) leraz 3.6-06 se zove funciiastok. tz ovoga eixazavdljvo da ako h-0, @(H)-+ oi da.akoh-» %, Oh) -+ ee. Time automatski sie eee ra ont mat nor tok oretena bins O < h < o.te wea dae PA daressah pom jdoaka nui dab eda funk skoka 6) ima svoj minimum Bod = A ‘odnosu prema specitizno energili, Ep. Odje fa sic 3,6:04 prikazana je funkcifaskoka, 0), w tu imu (hy) prikanije ioosdisipacie energie, AE, funkeije imaju minimum za h = A, Razliks E,(h) - Ey) u skoku pri prijlazy i silovitog U miran tok. reds bie hy of te lk naa iti jel) wnat enki At ofgorarae die wi ihe jedna hy. raga je he > he- Daina hy < fe dina w poet pesky skoks, 2 dubina fi, > hy j@ Gubina w zavrinom presieku skoka. Uyjet O(t,) = 6(t) pokazuje da se na Soe gt Se i wert Tad, spree Bin | mikaranooe grt ce sree ; a a ctu ga «past Jee dros opal vzaanom forty pri zaanoe provoky maguc fe neogranigen bv} parovaspregnutih dina \ ve | Tom Fateh oD Sika 3.6:01 Odnos funkeij skoka prema specifinoj energiji, [04] Proragun spregnutih dubina moguée je proves Kors inraz 3.6.05, tako da je obiéno poznatajedna ‘od spregauih dubina tral se druga. TraZena spregnota dubina nalaz se ii iteraijom spomnenutoga Poglaviie3. HIDRAULIKA, 235 izraza ili pomotu dljagrama poput onoga sa slike 3.6:04, koi se konstuira 2a funkeijy skoka za 2adano korito za 2alani proto, ‘Zhog matnog cbima (doduietelativno jednostavai) raLunskihoperacija, obs ova postupkazabievaju dostatruda, Proracun postaje yednostavnij te je pravilnia geomecija presieka prizmattnog korlts ‘Tako je 2a pravekuno korito moguée direkion ered jedma speegnuty dubina pornavajutsdeuge Naime, 2a pravokutn presick je 4 Oh = Sh 8.608) ‘ako da je jedoadzhu skoka moguce napisaiu abiku: ¢ om WTF B60) ae je q = Qlb {ms m") specifica prove, . protok na jedinicu Srine. Sedivanjem iraca3.6-09 ‘dobijem: Ab ehh, 2 Ryde re ate ie ae ain = MTR - Bo rere) asin a Dakle era 3.6:11 5 3.6-12 slude za odredivanje spregautih dubinaw pravokutnom kori Pranijetimo da ic gorjihiraraslijei da kada je Fr; > 3 ili Fr, < 0.375 veiedirelacija hy = 2h 8 Ko ¥e wvjet 2a pospun skal. Za druge oblke prizmatignih korita (rapezne, parabolign, Kruine) w iteratur [01] i {10} razeadena je metodologja proratuna spregnutih dubina us pomoé tabela i dijagrama, sto u mnogome smanjule ‘opseg proraduna 36. 2, Visina i duljina hidrauligkog skoka (1) Nisin dralithog,skoa, o,f diirasekao tk rape, hip, spregnte bine236 ‘Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE al 6.613) fae (2) Dujiahidrautitkog skoka, £m, sik 6:03, defines ko horizontanaualjeos meena AB a staks do othe a povtin nepostedn nzvodno od wrticznog povtsinskog aja bog e hia paki edna drape spreanaj bi Dubna yonogskokaevatan projekt’ podaak. Medan, ova se vlna ne moze eet nso teondatnrnmatanja: Zao ew pak kos iz empiri formula bacrasin a rerakatia thopetiestalnit trative (04 poenatih icaza za daljinu potpunog voinog skoka w horlzontalnom pravotutnom kori nevode se formule: (@) Smetane (1933) L, = 6thy-hy) an (b) Bradleya i Peterka (1957) 1, = 6.th, , 2825 < Fr, < 200 6615) L, = hl 42 Fr, -02Fr) 22225 < Fr, < 25 610) (6) Silvestera (1964) 1, = 9.158 (FF, - 1)" G61) U kj 10] se nalazi metodologia proratunaduljne voinag skoka i za ostale oblike prizmatinih korita 3.6.2, SPAJANJE VODNIEI RAZINA. Kod vesine hidrotehnickih objekata koi iazivaje uspor (atime i akumuliranje energie) u orvorenim ‘volotocima (opr brane, ustave), kao irazt problem se avijanadinspajania gornje,wsporene vode 'sdonjom vodom (ja rzina prakigk ostae nepronijenjena tusk i2geadne objekt2), a da usporom akumlirana energija ne uzrokuje zna¢ajoijaostesenja w Kori nizvodna od objets. Slozenest ovop, problema osleda seu tome da postoj vie nana spaanja vodnih razna, kao | pajava koje se pri tome ‘manifesta Mout, zajednicka osobina svih nana spaanja vodailazin satoi sew tome da vod ko se np prelijeva preko brane (preljeva) ili sje ipod zaporice dolaziu slapste silovtim tokom. Pri come Se debljina peljevnog i isjeesinog mizea potevsi od debline na kruni brane ili ispod zapornice postepeno nizvodno sianjuje | najmanja je na mjesta ulaza mlaza na slapitte,slika 3.6::05, fu $uderiom presjeku w kojems je, dakako, brina maksimalna. Zbog silovitogredima u suZenom presekw proilaz da je dubina u njems, fh, uvict manja of kritiée dubine,f,. Buduci da vodntok aizvodno fd usporne gradevine nae ima mitan tok (h, > A), 2nati da se prijelar od slovitog w miran tok fodvijapreko hidrauiskog skoka Poglavje 3. HIDRAULIKA 21 Pi tome je uobiéajeno analizirainatine spajanja vodnihrazinau ovisnost od (2) visinejoblikaobjeta,protoka i nizvodnih uvjeta w kort, (6) polotaja vodnog skoka prema ojekt, (a) Uovisnostovisini i ebliku objekta, protoka i nizvodnih uvjeta vs koja se preieva il isjobe Lisp zapoenice) spaj ses donjom vadom na diva natina (at) donim retimom., slik 3.6:05(a1), kada preljevi il istiecajni mlaz pada na dno neposredno niavodno od objekta, a nakon toga se dale Siri prema povsini, (42) povrsinskim retimom,slika 3.6:-05(a2), kada se preljevai il isecajni mlaz nizvodno Siti od povtsne prema dn. Slika 3.6:05 Natinispajanja vodih razina, (04} r ii lt ie, rk ion une) ov o pose vedog shake prema ba (01) retin: G2} posi ea: by poem aa ok, 2) eaten ve sak 3) ns vor atk 12 gone lke raabiremo da neposredno iza Vodnog skoka w prvom shuéaju (a1) raspoced brzina po vertical: ukazue da se najveée brine javljaju pri dma, aw drugom sluaju (22) nepostedn sped povtine, Ove inns untae ma akjutak da Je hog sabi inldenos dna Kora ere, Powtsnskirezim povolniod donje retima. No, kod projektirana valja bit vo oprezansprinjenom owrtinskog rezima, buduti da postoji problem nestles takvogstujanj, Naime, povrsiaski edi ‘odgovara samo jednom (relativno) uskom intervalu protoka, a time i dubine done vode, dok se kad ost prvoka mate pj don edi pr Ce fe ero sag dean poston peo Posebnih mera zaitite slapista, me me r * (8) Uovisnost od polodaja vodnog skoka u adnosu na objekt cezikyjemot rac ri natinaspjanja vodnih (> pte od so, sks 3.6:0501, kad Enea sit ok mp ) og e silo ok ma pat saps pooen ‘vriloznim valjkom hidraulitkog skoka. Ovaj se slutaj javija ako je h, < fy, semepoeh (02) edbacen vod sk, stika3.6:05(G2), koji se jaja ma odredenofudaljenst, Lm, od podncja ‘objehta, Ova lutaj masta ako je hy > fy, Peet Teh ees238 ‘Bivko Vukovig OSNOVE HIDROTEHNIKE, (6) normalan vodni sto, sika 3.6:08(03), Koji nastaje na samom pote stpita, Ovakay oblik Paani vodnih fazina pedstavjenestabilno, kritén strane, za koje wie reac hy = adi umitenja vode nizvodno of usporog objekta neopdno je osigurati potopljeni von skok, Da bismo ratunski uve nan spajanja vodni razina zaviso of polotaja vodnog,skoka u odnost a objet, ptrebno je poznavai dubinu u suéenom presjeku, fi, i norman dubiny done vode, Tato prtjinj dina obién posnaa, problem se zapravosvodi ma odrefivanjedubie A koja Je JRovjetnaprvojspreanut Jubii, f, atm se iraguna nj) spregauta dina, A, proved sporedba $ dulinom donje vode, ha, te zakljutio nainu spjanja vodnihrazina Za odtedivanje dubine, h, postutit Gemo se Bernoullijevom jednadzbom za pres O « O isred preljeva i presjek C.-C pri podnadju preljeva, slike $.6:05(62). Kao referentna ravninauzima 9 avnina dna donje vode, Tada sukladnoizrazu 3.5-14 imamo: 66:8) ones «or [een 8e -a] aes: vy, ~brina vod w senom presi CC Im focticene bene, [1] jepova se vfs ovom sha mina rancama od ¢ = 085 TO, as prakinim se prortunima moze uzeti sa sednjm vijednaicu ¢ = 0.90, ‘Dust podac owrijednot kocijenta e mou se ati (4) 4 ubreanje pj sie ee, ms") {E, “speiina energie gorje vole w odnosu na dja vod, [m, fe dbo wsuzenom presck, a ? ~ peometiska pelievna vista [ml “isina kruneprelieva sa strane done vade,(m C,_Coriclisoy koefiejent uw presieku 0-0. 111, (a, = 1.0). SE braina dotjecana vate k rele, Im sl. Bul da je prema jednadzbi kontinuitets Ov, 6.19) g= Gaul, stijet f 4 3.620) o Wate, ~ A) Jednadtba 3.6-20 selava se iteraijski, ue napomenu da je Konvergencij retenja relativno bras, bud da je dubina h, mala prema specifiénoj ener, Ey PRIMER 3.601, rei speitéan ye, ¢ = 80 | sn, Lue ote Kota ie,» = 90, asin rs dono rota reeves vie Ke reves tae done vse, = 6.6m) Sin pavkinog Kes TREE SIAR bane ack je dks ui pcos, Nomole dion doje wade ~ 2.5 fn. Veg Poglavije 3. HIDRAULIKA 230 socio pou peers 3.5:05 = 048, ne: tea mtn a pein «non ven mips ee i mn. Kako sir spomanaga nr sie, pas eel wi vein oxi cine em. E, = H+ fe oo tsk despots nee. pred revs wns dao doe ve, len ra 6.18 BoB p 24 6 66 = 90 Im) Sid meno train psu ott vlan, = reps apn kr, = 0.8 fn Ratu fo a 80 90). VRE h) 09 JE SH OOOH ko proven edn, ej itu, ua pony, mel vragen Krk, = 0710) Bo 80 7 = 0686 « 07 fo 0 oar BDO oe Dake, ame AK = 07 im ‘rags sepa bin. aba em prema ken) 36-12. ufc pve (uz spree ae, by. Froneovog rj, Fry Za oeednate Frown j,i 3.4.03, eb porn brn, 6 8 eel wen he ig 8 me (aka der 1.0, wren romeo ba, Fr jee Ge” Sato * Suda proms nt 3.612 bia to (TTR, =) GE ETIG 1) 40 by = 40 [ad > A, = 35 In eran pk de esa ony vo ei bu atenos vodmg sak, U sj da je voi sok a sapien, rad grog ptaaa, atime id . options, time isp da "emake ener, peed je pve bing vade ma sap Tost mode post a ane240 ‘Zivko Vukovig OSNOVE HIDROTEHNIKE Poglave3. HIDRAULIKA um i mice, slika 3.6::06(2) {€1)_dubsjenjem (spuitanem) slapita izgradnjom tay. buénice, (2) podizanjem udarnog (odbojnog) zida ii prag, sla 3.6060), om buenice i udarnog 2ida, slika3.6:06(). jj vos oj sigue spine ik 36:06 Olt ose gad sare die w dan vo . nih razina pomocu potopljenog vodnog | = (oy Ee cle mmo a dub beta, sores ce fa in i =e pear oi kata, veé se Sitalac wpe na ivory vuje se nte isi metooloisproratuna ovih obickat, ovr a presen sve [0 fn [8 ae tea na od aa Tae denen warn sdova i jibove kowbiacie, ceztat doves soak aa tak apes proauna uavh sae ded bo} apse ee to blaa Kl eeopermentai stazivana na ani odtia, 6 ‘elt jo ent el eins al ese ins msi ater kari @ sepene xin ned kao oer ple vod ina a ta as a eu prvi pring tevin 5 lo ian bene aka 3.607. Ov se je vn aad ee Saye ete kato pan pon val ei a te tee dsaca tinct ener vain «ks, Metotooes a spam chat dts eden wtf 0 Sika 36:07 Spojni objet, 101] (pei: Batok 3.7. STRUJANJE PODZEMNE VODE_ Strujanje podsemne ved je sirjanje vode kroz zasteno porozno to Priikom razmatranja strjanjapodzemne vole esto se ken pandankorist termi teorija procjedivania eorija fltracije). Ovakav se naziv Kors zato So se stujaje podzemne vode odvija w thy sastavljenom od poraznog materijala(pjeska, Sjunka, glinovito-pjeSCanin material, pukotinskib stijena isl), astrujanje vode u takovaj23si¢eno} porozno|sredini zove se prociedivane flaca. 3.7.1. OSNOVNI POJMOVI I PRETPOSTAVKE. Kod razmatranja fizickih osobina tla utofki 2.3.7 ukazano je da se voda u tt abiéno Klificira kao ‘adhexijsta voda, hapilarna voda i temeljna ili gravtacjska veda. Geoloka formacija koja sat ove vst vode 20ve se vodonosnt so, ska 3.701. Ploka unutar vodonosnog soja na kool je tak jednak atmasferskom naziva se slobodno vodno lice. To je ploha do koje bi se podigia voda u piezometrv Voda se kroz pore ta 2bog djelovanja sie eke spusta sve dok ne stigne do nekog vodonspropusnog soja kao jedne vrste dna po Kojemu nastajenjeno strane. Slika 3.701 Podzemna veda poroznom th SNS. oes. 8- Sage eka = Soren U dalnjem izlaganju analizirat podzemna vods, ‘¢ strujanje samo gravitacljske vode i jedino Ge seta voda zvati na gravitas vode je zasigena,tako da je tla lnearno raspodiejen, sla 3.7:-01, odnosno piczomecarska visina Hl =z + plog = const. Ispod vodnog lies vlads pretiak, a iznad potak Podrutje w kojenu se voda procjeduje kroz poce tla i dospjeva u podzemni tok zove se podracje rociedivanja(cona fltracije). U zavisnosti od oblika i dimenzijaestica, od kojih se sat tho 1 koje formirajy pore kroz koje sti podzemna voda, prisutna su i raziita filraciska svoj ta, Pod poroenosu, koja bitno ute na strujane podzemne vode,cbiéno se podraznijeva (a) apsolutna (geometanigka) poroznost lib) ativna (efektivna) poraznest. Apsoluna porconost MI] sedefinira2ivko Vukovie OSNOVE HIDROTEHNIKE kao odnos volumena pora V, [prema ukypnom volumenu ta, ¥, (m'), dok se alzivna porocnost, rat}. definira kao odnos volumena vode, V, [m,koj se akumliaw nekom votumenu ti, 088 Teiuinene tla, Naravno,vejednost Koefcienata poroznost, ny i ay je Uvijek manja od jedan | veta ‘od ule Tako je npr. 2a Shunak, ny = 0.3 Jo 0.4, a za pijestk, m, = 0.3 do 0.85. ‘Ako su fiteaciska svojstva ta ita w vim ajegovim tatkama, to se 20ve homogeno. U protivaom. lo je nehomogeno LUkotiko filtraciska svostva tla ne zavise od smjera strujanja potzemne vode, tlo se 2ove izoropno, «4 protivnom je ono anizotropno. U nastavku ilapanja pretpostelat de se da se prcjedivanje edvija w homogenom i fztropnom ti ‘aoe Ted na ravom (Rorizontalnom) vodonepropusiom stoju ‘Ako se ianad podzemng toka w poroznej sredini i oh So rani a Ge bin vod val ast. = 3.01 3.7.3 -2, Strujanie podsernne vode prema zdencima COsnonisluésjei strujanja podzemae vode prema zdenacima razikyju se prema: (0) st strana: (a) zdened wstrujanu sa slobodnim vodnim lice, (ab) zdenes stun po akon, ‘ly dub proruptanog dijela zdenca: (ia) porpuni zdenc, (lb) neporpuni 2deni [Ako se radio zdencu w strujanj sa sloboxnim vodim icem, tka adenaenazivamo obit edenac, Poglavje 3. HIDRAULIKA, 249 slika 3.73:07, Ake je vodonosni sc) koji l2i na vodonepropusnom sloj,odozgo takoderpokriven vodonepropusni sljem i ako se podzemna voda w vodonosnom slo nalazi pod tlakom atin a atmesferskog ako da prilikom uenjaenca kroz gor (krovinski) vodonepropasnisioj i vodontsnt oj dolas (ahog prea) do izbijanja podzemne vode i2nad povrtine trend, takav 2denac zovern> ares sdenac, sik 3,7:08(al,b1). Ako se pilikom buienja zdencarazina vode u zdeneu poigne ‘exad vadoncsnog slo, ai ispod povrsineterena, ta jet subartskizdenac.slika 3 7-08(022) Zea bj svoj papain (tek jon pela ie Eta von hate do vodoneroaiog stn anesepapun dence 37 07)! 9.7-089). Uptime nt adenac, slike 3.7::07(b) i 3.7-:08(b). . Herre () Strujanje podzemne vode prema obiénom zdencu. Analiziratée se Jotok (a) prema potpunoe obiénom zdeneu i (b) prema nepaxpunom obiénom zene, siky 3.707. (2) Za slutaj dotoka prema porpunom obidnom zdencu,slka 3.7:07(a), veeina nznaka ima ist ii ‘analogno znatenje kao kod dotoka prema galerijskom vedacabwatu. H, ml je dubina padzemne vode 1 vodonosnom slo, A, (m} dubina ve u 2dencu, 5, (m] = H,-, snigenje razine padeemne vooe 'W adencu, dok je Ri radius usjecaiaadenca, 1. radius valast plohe tna koje se vite ne osjeéa snizenjetazine podzemne vode w odnesu na poéeino stanje. Time je ota analogija radijusa ujecaja ‘2denea sa rinom utjecaja galerie. Sa, [mje oznaten unutarji radius adenea, asa [im] udaljenost ‘kod koje je vlitinasnizenj, fm], adubina vode H [al ‘Ako se iz takvog zencacrpi va, dolar do snitenja ravine vode u adencu i njegovo) okolini, bog {pa se formiralijevakslobodne povtSine. Taj lijevak ploharotcije koja nastae rotacljom krivabe slobodne povetie oko esi zdenca (os 2) i koja je aksialnn simetrina Sika 3.7:07 Strujanje podzemne vode prema obignom zdencu 1) pps eae: eepetpan nese 1 pve een; 2- vedaann 3 -wadanpropsn so 4 stakes pode vote Analogno kao i kod dovokau galerju matemo pisati da je dotok, @ fs), prema potpunom obiénom encu! ° an nrg = DxkeH « o 72)250 Zivko Vokoié OSNOVE HIDROTEHNIKE Poplaje3. MIDRAULIKA asi ‘Sto se mode prikazati u obliku: 2 ott = aaxnat any ° iad Zak = const panicama eps r = 4607 = Rh H = 60H = Hy diese koja, dale, pretponavia posnavane adja jes adenca, | vj ako ; : a adetea, RI steak eh, <3 of ae fnew en as ee foe rnf rane podem vod prema artekom | subartelkom zdencu. Kap prethosom sjy ‘ogo fe oxok() pema popunnm seem! sbareskon mene, sea 3.2080, @) pees wowse ‘epotpanom akon, nen siaretom ane, ska.7:080). Naine sae? 7-08 6 0 _ Saye iraleh prrtinpritsane vst dear savin neva daar podem ve oa ars) ‘alec ad poveine erent vitin tvs vedoepropusog sl Zao gee acne Dakle, kod porpunog obiénog zdenea postoineineara vera izmedu dotoka, Q. i snitena, 4. PRIMJER 3.702, se atSescitog ppeno ales pepsi dub pore Vode wKropecermicn PAtpe sedans suc nuos vade SecA, ~ 30, Kee lace, K = $10, Fagor ej deca, ~ 250 unsere mau ees. Koti se port adn dea kos pepo: poe ais jer ena mR, = 50 ove waren adja renee wr, = 0-0 dene: UnrSavanem adi ajo wr 3718 dive we wh = 3s sto: 25552" 6 0997 fw et = 70 tt ane ‘avis adi jae ene, = $00. sie se pea iam ea fr, = 025 mp, = 6534.0 roksan sare 8 718 = sae vj ea ase zine, = 05 ar rein vjetnos R= 250m obs Ofte, sayy msn [4] eo Q= TOU, pro, 22 primi sivo adeeske ténou, a0 se oe rsp sols ehsperimaanim poscins, v0 creacetavwrfedna aus ajeesp hens pera bi. 7 1 odbane sane stow pesaSk@perctar th), ‘Patogenia ste ra 2715 (le mabe vedo maa a vel retools 7.) age, prt 2 csao ver haltaom emp vote nos ep povetajem vragen, vet ne pean roa dec re ea). (b) Kod dotoka podzemne vode prema neporpunom obiénon dency, slike 3.7:07(0), ne vnjedt Dupuitova postav, jer postjistrujanje | ixazitim vertkalnim komponentama brzine, koje nie zanemarive. Rati toga je vod formule za datok prema ovome tipu zdenca vrlo slozen (moe Se “osrjebitteorija potencijainog strujanja),tako da se 2a praktine potrebe koristi gotovim formulama ao npr. formulom Girinskog (1950): analze odnost na oba ova tip zdenaca, (@) Kod doroka prema peupunom arteitom ili porpunom subarteskom zdenc slka 3.7082, wr nove ‘ena Mm koja oznatava debfjinaslja podzemae vode pod takom, sve ostaleaznake taj sto {nati preodnimanaizama, Neono, Hsia pop sate se fu ogorar' podzemne vode u vodonosnom sloju, pesenpon = eee teks Sika 3.7:08 Sujanje podeemne ve prema atefkom i subaneskom adenacu (0) pane; epg ese tan senarete none) 1) st ee 1 pointe; 2“ adnan 3. vote ¢- voloepie ‘5 staticka ravine potzemne vode; 6 - depeesijska plana ™232 ‘ivko Vukovie OSNOVE HIDROTEHNIKE Prema tome, dotok, Q fs", prema zdencu bit 6 jednak: e249 = erg = zeta ll edo : 7 6718) o fH =2nkm fae tak dae: a 6749. X, a arta ye COveje je linearan odnos inmedu dotoka, Q, i snizenia 5, kom ili neporpunom subareikom zdencu, slika 3.7:08(0), ne Oe aden rerun ogee Kors oem on 80 2Ixkas, a 2 ila 2denca w vodonosnom sloju. Dake, i ovom slutaiy jeje @ [ml dubina wronjenja prosuptanog, ee Bar Moa nepotpunog ebenog zdenca, nije potrebno zai vrjednostradijusautjecaja 2enea, formula vriedi samo ako je a < MIB. aenen, a = 30 fa) (unum raj aes, r= 0.5 ten: ji eno pet in ronan oe ov at 372, olostn dak jo < ME atojee = 2.0 (a) < MES 10013» 3.9 fo, spent ans wel ated a inane: 0.009 -in 126 035 ___ sg s0 ee ‘Paw so Gs 100 30-8 soap rs sin mi vi ptt el ie ron sso doe od cae Se es vu J vents mie at aprecle e cl pres rp ones eg ok ec hop apron ere pe tras anak af a SE remo) toe ede ome atk prema wens, Mss, od Ss jeez) Nate stl nia ae < peta hime, hidrometrisla jr tris famed promos anaes protoka 110 Proms 69, 96, 10 prow v_pronos spe v. bie “ated 95, 110-111 fiak 24 rosie v.vadonst zak road 154, 159 rowaeiso strane v. strane, vst sua verova 32 Sent Veranove jade v.jdnadaba saoprobitavanje9 separcigniniénng ja v odvaane graniénog stoi sora. ni, vtemenski ‘fon. ween Sigunast objekia 11 prvi v. tee “ine vamos Karmanova 180 kami vs aka fepora 180, 182 oblika 180 train enn postin , tej reaklje 169-190, tedine 137, 165. 167, 169 170,233 teie 56 - $0,137, 163-165, 207-208 “taka 196-153, 166-167, 679 170,233 tren (61 ~ 162, N66 167, 195,233,285 “tromosts 162, 164-165, 168-170, 207 -208, 255-286 silovireti .slovito stujanje Slovitok v. Slovo sane Silovito stujane v, sta, este re brojaih oda 112 ‘mumericki podaakav. beojaih potaka slate 231,236, 239-240 slit tooke 258 sliv4, 2-59 Feitke osobine 52-59 = gealesh ios 57 * gusta Rjtte mete $6 $7‘ivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE KAZALO POIMOVA ns ble S388, 76-7 bine a = 59 Tp 34.76 ec ods ea 89 = iil ea 5 86 stad cen v.nepetopeno necaje ‘ova sje wane, we ‘Sn varia 116-117 fiskrean (17 Soins 117 ‘Sj procest 129-131 ‘uli 86 ‘ane voi razing 231,236 240 ‘ctisan prowek 235,238 ‘citena meanigha encalja 171-172, 208, 206, 308, 231,234, 258-239 ‘nih 171, 208 206,208 ‘rte 171,205 - 206, 208 ‘reels vodowka 208 206, 208, 231,234,238 ijl Kors (oj powtebe id.) ¥. vod ivr, vadoprivredie grave pate ine 252-238, 238-239 ia acne v mtanicho ockivanje nad deviacija 116, 119 vioks aoe 148 "ia aplevive videos "isk obrada hidrolskihpsataka 112 - 131 ssh! podacd 112-113 shop 13 isk obijeje 112-113 Siskreno 112-13 ears 112183 sresica 240 ‘Sjvst kacine veka, rane asbine “acs thane iho eke sthgtigkahdeooeia. idelopja ‘isch proces! aj proces jane rai vote polzenie ve 241-252 prea paler 246-248 rma adeno 248-252 teh 135 ‘rate ISR 164 zen. Rezoeus evra 159, 248 atv ilove ravitilsko 163 164, 11, 242 froweiske heruréns = jednaito 158. 159,205,208 - 212 “Tritt 166,208,208, 213-214 Tania leita ‘mit 164, 208, 208, 210, 213. 214,227, 231-232, 338 jlo 68, 158-159, 205-247 reform viejo reste Gl. 6S, 18-159, 170,181 196 268,218 219, fod kom 164, 18 - 204, 210, 282,251 poten 159 161, 244 245 port 163-168, 181 *oaciskov.veline =a slobodaem povtsinm 164, 205-219, 242, 249-25 = silovito 164, 208, 208, 210, 213-214, 231-232, 234, 236 + ojevio 140, 161-168, 176-198, ‘savomamo ¥- wien * Seaolenao ¥mestedeno + aioe v jedaoiko stlleto 158 - 160, 181-196, 208,208 + vim v. vate “eros 139,248 siryjea “civ 156 Funke 160-161, 248 “nureta 160-16 sarjica 156, 158 160,245, Suateh ana v,adee ‘Suhlinaeis 29,40 ‘Suljeljaa srnawedog Hea 98 ‘Ste presjk 191, 227 230, 236, 238 - 259 168 = 170, 172, 18,20, Sina wea plerie 200-248, Tabhca ssiikcije eves cetica prensa BSL 58 * opeg eoulnesvodaog titans ma Zeml 22 tena viljust irine ujecaa galerie 2 pa vetona 31 “pesto deve svete uhupne die ‘ie 36 preci jest sesh ws boring 1 Zagreb, Poteau Sten dS Sedat vidios oetiijenta apavos ie dite 211 Sch ets teens prety oxi alia a Zemlt 28 - viedo imercepie ovis o vs sume ‘eden jadnitais Koons profi prefers Prema Creager -Oficervu 228 ried Refit lkalih pita 2a ‘alters lok puike 184 + wins Kocicrna ijecania w ovisn st lone pve 80 \ejedwosti hoofs popljennt) Creag oo preleva 226 - erjedostikoefifent venitanng sua a is cane ape zane 298 ‘edit kovelujhoe hofcienn 34 ‘edt csi fal cei vod LA “went parametics Horne) jad supine 62 vies stedjeg mjeseénog kota kon ue potcbe wae 36 + ijt stednjey varus hoe kan- uo: poche useva 37 tepionv. regs These posta». props, drevanie ‘egodiajih prsjetui obvi pali aa sv ‘Thorns jedadshe v,jednadeha schilothavtn 7 tetas 135" 14 etna 135 aan obi 136-141 using 136-137. 1A, 162 apilamos 136 *eampreshiins laos, vein ape 136 Tetine 136-197 “ak par 136, 191 sve 136,138 138,200 alcoves anata renje 136, 159-1 162,72 = sik onan venje - hemopene 197, 143 1a ean vases * pa 135.14 “feta ean “sues #40141, 169-172 “sar 141,170,172 73 semis vos v, gravitas wo temperatura 24. 27-29, 101, Sica ra mjeren 27 (27-38 ere 28 oe 27.29, 101 Sere 29 aka? nero 27 S-osek 27 ‘eon frac toni pojevana ‘coin procjeivania 261 termogeat27 termina 27-29 (Kolusti geotermomear 28 makin vin 27 ‘wii alo 27 bie tin ook a) 27 ves estate stack hipoteze ‘estan ah hiporeze 125 tetra what veka, Hale osbine jlo dak 17 Maca visi 171-172, 191, 197,204,228 sak 143 ata ¥ chain, file osoine Wve pare Va para asicenja 29 | aka 24,26, 141 adic 2a een 26 ‘dks ree vlaiaot aka topogafta vododjencav.vododjetica ‘otalzator . homer ‘oul vod poten v, wo resurs, okupne mogunnt Lorena snajektoninv. pana seaslacija 154,159 lator vi 218 eanspiaia¥.arvane tend 13 turhulnn lattes 176 Fraps retin (77, 186~ 187.198 prijelard cei 17 ‘whale strane v. sr, vie Tursvajednadthav, jah ‘orzam, ekeaci i Spotot 1 adi v. woop ‘red, vodoprivedie gre Ubrane 135| “Tokai 15S piensa 185 pola sie tz 90,137 sets 108-106, 112 ‘nifmno straw. uae, ws tuucarye sie. povisanke le lunar trenjetekutine v. tkucing, fz ‘sob spine. proces sive efektivng proces viva, pS pn upealjanje26 Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE proton vode v, vodopivets,vodopivedne pane dams v. vodopiveds, vodopivredns pods ‘Stljno strane v. saan, Wt seca tshog rad 2, 8, 39 (eaanine dine v. sprepante dine ‘gon 153 lon v. pode ‘pela. pak, ph ‘aloviesko viral stok ‘ani ile v. volumenske sl anjees v. disper ‘egeaciav liv the oxobine “oral v. okomice “okomie 143 selina av liv, tke osobine veike vee 97,107, 109 110 iroo strane. stun, vst ‘isin Bidrauickog ska v ideal’ skok ‘isis odnost wiv vsti, ihe osobine shames chute ¥. autre je thane vjear 24, 30-32 “Taina 30-31 atin 30-31 mere 30-32 oti Sayer 30 ‘eae 30, 32 vetokas 31 eta 3 adnost araka 24, 29-30 ‘pola 29 ec vada 29 mjereaje 29-30 “relative 29 “aak vodene pate 29 iotka rose 29 voda 1-2, 5-6, 101 ‘ioe 101 vod wh 58-39, 241 heii $8, 68, 241 fraviucijea 58-89, 241 “api 58-59, 68,241 podeera $859, 68, 241 tem v.graviaclsha vor komo 201-203, one zai 23 oe ta 21 23,68 ode’ csv, Sdeolots kas oda resus 3 - deomitne mogucoost koriseaja3 “skis i wpa mogucnot korea 3 ompineae 3 ips mogucnost kre 3 oda edi 2 espa 2 ‘pean 2 vont kok .Riraui kok odol war ¥- Biro war ‘odo pravo i njegovo snapredenie v. voopivre- “dh, vosopivedne grane odode 48,52 “ridrogeottia 52 {rola 52 {opograsia vedorjer 4 os 8 sepenat 4 odomjera eta oeeaivea 84 odouropusi slo 59, 241 ~ 242, 246 - 247, "9-251 woonosn so 9, 244-242, 246-247, 249-251 ‘odopsivieds 2-16 “pedicle 6 * Nopriveina estan 1S - 16 eles 1S “aac 15-16 - vodoprivednapodruta 6-10 oritenje vod i vodotoka 6-8 pralanjet gospodarene vedama 6, 10 Utedenje vos i vodotok zat of poplava 68-9 asta vous 6, 9 ‘vodoptivedaa tena 4-5 ‘otegratna v. svenvarnt Jedvomanjensa 4 ompletsta v- slozna sloient ‘veobubvama d= 5 viecanjeaska 4 i = odoprivein dozvola 15-16 TNovopriveadae pane 6-10 ‘hoploaacin pratesnskog material ie vo ois 5-2 Tonzcrvacija emia wo (eden iva) 68 Konienje vd smga hidroenergtita) 6.7 7 metunaredna vod pia sural 6 ‘avodnjavane polloprivedi powsina 6-7 ‘ofuvane ckosusava uw svn priodaim iv fanjtim akvatoriina i njhovern oko 65 KAZALO POIMOVA, oa odvoajzvanéoborinsih von i utbaaihs ina 6.9 odvodijvane pani voda i whi sei= mo ‘sivodnjavanepljoprveeaihpovsin 6, 9 pst seve indus vd 67 Piatranje Sugectnog tvojn vodoprvaee 6 low puis plovigbena serra 6-7 priv sath vod i prosor 6 + provitavanje oud vod 6, 9 rofaerocisha aaa # wedejebajica 6, 8 ‘pula pod vodooka tue dene Ob 46.8 septa (brava ein math oda 9 ‘ogostou redenim sibnjacima 6-7 ‘get tritici (von potrebe id.) 6-7 ‘arza een ¥ spot a oui 6-7 ‘pela powotinon: vod 6 vod pravo i njegovo urprenje 6 ‘votene dugorane vodopivedae pike 6 sts od poplva 6, 8.9 vedoprsrdne suglasast 13-16 * odoprivede sia 2 * odoprivedni plano 13-16 ‘odoprveedipodsustay 5,11 ‘abegreda 1 ‘esdopevredai poss $6 ‘odopriveedni Stem v.vodoprivedi sistay ‘vodprivtedi sas 10-15, einiija 10 euoanjenski 10 ratematih ois 12-13 ‘osohipe 11-12 cinatzaia 13-15, ‘any (ee) 10 Sen 10-1 aprantia sabia ‘eames 10| ‘vodoprivredn av 15 dost 85, 102-103, £07 Forespodeai 107 odorata 2465, 248 ‘oterje degocotne vodepivredoe poke v. vo ‘dopevreda,vodocevrare grate wolunenste sie 168-166, 169 ‘olhmenst modal elasiénast sekutine 138 139, 1-203 viene Iomecwce sa ¥en stan rime sairanj iva 8 66, 72-73 ‘logan sryjanev. susan, vite Zadrtvanje ve w wdolinans v, proces lve, ovens pres zakon Dareyja 242-243, 246 MNewonov 165,167 dana == nea 172 Latin gitar 66, 167,182,200, 253 ase 66,138, 157 stat 256-258 ~ Feodeoy 255-256 Machow il Cachyjev 258 Reyooldeoy 256-257 Weberoy 257| ‘akonskipropis 4 Graven zat vo i odo oka 15 16 aporica 220,227 ‘atti od vou. vodopiveds, vodopriveédas podrutja abi od poplars v. vodopriveeds, vodopivedne ‘rane ssi vo volo, wept p= inch dente 100, 246, 248 -252 ates 249,251 252 “bates 100 eps 250, 252 * neppuni 248-25 bent 248 Pop 238 252 bir: 268 Subareits 249, 251 -252 usr pod akon: 248,251 252 “a sje slobedaim vodnis Hee 28 - 251 zou facie. pods procidivanja atenje 4-26 tumostre 25-25 ajerenie 25 “ poveiae Zemle 25-26 Sunes 23,25 -26 an koto 203 Weberovzakon sins, zakon, sno Tivin dames 26 ‘voto sedina2 vous mjecnica 2Zivko Vukovié OSNOVE HIDROTEHNIKE PRVI DIO Druga knjiga 4. VODOOPSKRBA * 5. KANALIZACUA * 6. REGULACHE PRIRODNIH VODOTOKA POKROVITELJIJEDINICE MEDUN: {ARODNOG SUSTAVA (SD) Tia) OSNOVNEJEDINICE St = ‘Ovnaka Tenica va aiiaw tke) mass 7 Alina Sekonda jee Tip /DOPUNSKEEDINICE ST Ta Onna Jenga va vain radian [ead] iat T@ IMENOWANS TZ VEDENE JEDINIGE ST Nav ‘Ornaka | Ve2as drgim jeinicana | —Jedinia va velitina Calne SopaRy Cc} ie] ‘emperara exh 01 Wm) rad, encrtia here 4 kevinatrekvencija sit 1) kgm") 5 pasa Pay Bem tak vat iw) fs" sage | TO) PRIMTERT ZVEDENTH TEDINICA. ST_BEZ. POSEBNOG NAZIVA ‘asi Oznaks Kradeanr moar Tr ubni metar i] rela sekund ms} vada: meta ska [o's snetaruschund na kvadt tee boi metaru send we ilogeam po kubaom metra te) 2, 12NIMNO DOPUSTENE JEDINICEYEVAN SI D@)JEDINICE OD KOU SE Ne TVORE DECIMALNE JEDINICE Rav ‘Ozaka | Veza jedinicama St_|_Jediiea za veltinw ‘mors al = 1852]

You might also like

• Zavrsni Ispit

  

  Document24 pages

  Zavrsni Ispit

  Elvedin Dobrnjić

  No ratings yet
• Seminarski Rad: Sanacija AB Međuspratne Konstrukcije

  

  Document34 pages

  Seminarski Rad: Sanacija AB Međuspratne Konstrukcije

  Elvedin Dobrnjić

  No ratings yet
• Uticajne Linije Deutsch PDF

  

  Document3 pages

  Uticajne Linije Deutsch PDF

  Elvedin Dobrnjić

  No ratings yet
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Zavrsni Ispit

  

  Document24 pages

  Zavrsni Ispit

  Elvedin Dobrnjić

  No ratings yet
• Gradjevinski Materijali II

  

  Document21 pages

  Gradjevinski Materijali II

  Elvedin Dobrnjić

  No ratings yet
• Odgovori Iz Hemije II-Parcijala

  

  Document4 pages

  Odgovori Iz Hemije II-Parcijala

  Elvedin Dobrnjić

  No ratings yet