ZAKON O VODAMA

I OSNOVNE ODREDBE Obim primjene Zakona lan 1. (1) Ovim zakonom, ureuje se nain integralnog upravljanja vodama unutar teritorije Republike Srpske. (2) Upravljanje vodama obuhvata integralan pristup, i to: zatitu voda, korienje voda, zatitu od tetnog djelovanja voda, ureenje vodotoka i drugih vodnih tijela i javnog dobra. (3) Ovim zakonom, ureuje se i finansiranje obavljanja djelatnosti, organi uprave, javne slube i institucije u sektoru voda, vodni objekti i postrojenja, i druga problematika vezana za integralno upravljanje vodama u Republici Srpskoj. Svrha Zakona lan 2. Svrha ovog zakona je osiguranje integralnog upravljanja vodama, a naroito: a) postizanja dobrog stanja voda i spreavanje njene degradacije, b) postizanja odrivog korienja voda, c) osiguranja pravinog pristupa vodama, ) podsticanje drutvenog i privrednog razvoja, ) pruanja zatite akvatinih, poluakvatinih i kopnenih ekosistemima koji su zavisni od voda, d) organizovanje odbrane od poplava i od drugih negativnih uticaja koje moe da prouzrokuje voda, d) osiguranja uea javnosti u donoenju odluka koje se odnose na vode, ukljuujui i pristup javnosti, potpunim, tanim i pravovremenim informacijama o stanju voda, o aktivnostima koje su preduzele osobe koje koriste ili zagauju vode i o aktivnostima koje su preduzeli nadleni organi i institucije, ) sprjeavanje i rjeavanje sukoba vezanih za zatitu i koritenje voda, i e) ispunjavanja obaveza iz meunarodnih ugovora koji su obavezujui za Bosnu i Hercegovinu.

1 99

Opta naela lan 3. (1) Upravljanje vodama mora biti zasnovano na slijedeim optim naelima: a) voda nije komercijalni proizvod kao drugi proizvodi, ve naslijee koje se mora uvati, braniti i tretirati kao takvo, b) korienje voda i upravljanje njima se vri na racionalan i odriv nain, tako da se sprijei nepotrebno korienje voda i da korienje voda ne prevazilazi prirodno obnavljanje resursa, c) vode moraju biti koriene na nain koji osigurava funkcionalnost prirodnih procesa akvatinih ekosistema i kopnenih ekosistema, i movarnih podruja, koja direktno zavise od voda, a koji prostori su odreeni na nain predvien ovim zakonom, ) osigurati povrat trokova od vodnih usluga, ukljuujui i trokove za zatitu ivotne sredine i resursa, shodno ekonomskoj analizi provedenoj prema Aneksu 3 Okvirne direktive o vodama EU i, naroito, prema naelu ,,zagaiva plaa,. ) za iskorienu koliunu vode, mora se obazbijediti adekvatna ekonomska naknada od onoga koji koristi taj resurs, po principu ,,korisnik plaa,.

Definicije lan 4. (1) U svrhu ovog zakona, pojedini izrazi imaju znaenje: 1. Vode - oznaava svu vodu u unutranjosti Republike Srpske, koja je stajaa ili tekua po povrini zemlje i svaka podzemna voda blie zemlji du bazne linije granice teritorije, 2. Povrinske vode- oznaava sve vode na povrini teritorije Republike Srpske, izuzev podzemnih voda, 3. Podzemne vode- oznaava sve vode ispod povrine zemlje u zoni saturacije (zasienoj zoni) koje su u direktnom kontaktu sa povrinom zemlje ili podslojem, 4. Rijeka- oznaava vodno tijelo u unutranjosti Republike Srpske, koja najveim dijelom tee po povrini zemlje, ali koje jednim dijelom svog toka moe da protie podzemno, 5. Jezero- oznaava vodno tijelo stajae povrinske vode u unutranjosti Republike Srpske, 6. Vodno zemljite- oznaava skup zemljinih estica koje ine korita rijeka, jezera i akumulacija, kao i njihove obale do nivoa stogodinjih voda, odnosno do nivoa najvie kote za akumulacije,

2 99

7.

Vodotok- oznaava prostor korita koji ini skup zemljinih estica preko kojih stalno ili povremeno tee voda, sa vodom vodotoka vjerovatnoe pojave vodostaja jedanput u 50 godina,

8. Obala- oznaava zemljine estice ili njihove dijelove koje su u prostoru izmeu linije malih voda i linije voda vodotoka do vjerovatnoe pojave jedanput u 50 godina, a za akumulacije, do najvie kote voda, 9. Reim voda- oznaava skup hidrolokih, hidromorfolokih, hidraulikih, hemijskih i biolokih svojstava povrinskih i podzemnih voda na odreenom podruju i u odreenom vremenu, 10. Promjena reima voda- oznaava sve promjene u reimu voda, nastalih kao rezultat prirodnih sila ili ljudskih aktivnosti, 11. Bilans voda- oznaava odnos raspoloivih i potrebnih koliina vode odreenog kvaliteta, na odreenom podruju i u odreenom vremenskom periodu, 12. Ekosistem (biogeocenoza) (akvatini, poluakvatini) - oznaava sloenu, meusobno uslovljenu cjelinu razliitih tipova sredine, (bare, movare, ritove), kao stanita razliitih ivotnih uslova i ivog naselja organizama, koje su u cjelosti ili u veini zavisne o vodama, 13. Rijeni sliv- oznaava povrinu zemlje preko koje otiu svi povrinski tokovi putem potoka, rijeka i eventualno jezera, u more, preko jednog rijenog ua, rukavca ili delte, 14. Podsliv- oznaava povrinu zemlje preko koje otiu svi povrinski tokovi putem potoka, rijeka i mogue je jezera, do odreene take u vodenom toku, gdje se ulijeva u rijeku ili jezero, 15. Oblasni rijeni sliv (distrikt)- oznaava povrinu zemlje koju sainjavaju jedan ili vie susjednih rijenih slivova zajedno sa svojim pridruenim podzemnim vodama, koji su identifikovani posebnom odlukom nadlenog organa Republike, shodno lanu 3.(1) Direktive 2000/60/EZ, od 23. oktobra 2000. godine, (Slubeni glasnik EZ, broj L 327, od 22.12.2000. godine), a koji predstavljaju glavnu jedinicu za upravljanje rijenim slivovima, 16. Prekogranine vode- oznaavaju bilo koje povrinske ili podzemne vode koje oznaavaju ili su locirane na granicama izmeu dvije ili vie drava, 17. Vodno tijelo povrinskih voda- oznaava odvojen, posebno posmatran dio povrinske vode, kao to je jezero, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, 18. Akvifer- oznaava vodonosni sloj ispod povrine zemlje ili slojeva stijena ili nekog drugog geolokog statusa dovoljne poroznosti i propustljivosti, koji omoguavaju ili znaajan protok podzemne vode ili separaciju znaajnih koliina podzemne vode, 19. Vodno tijelo podzemnih voda- oznaava odvojena, posebno posmatrana koliina podzemne vode u okviru jednog ili vie akvifera, 20. Voda namijenjena ljudskoj upotrebi- oznaava vodu namijenjenu za ljudsku upotrebu koja odgovara propisima iz podruja ispravnosti ivotnih namirnica, kao i znaenja prema Direktivi 80/778/EEZ, dopunjeno Direktivom 98/83/EZ,

3 99

21. Mineralne vode- oznaava podzemne vode koje sadre vie od 1gr/l, rastopljenih mineralnih soli, 22. Termalne vode- oznaava podzemne vode ija je temperatura jednaka ili vea od 200C, 23. Termo-mineralne vode- oznaava vode koje po svom sadraju istovremeno ispunjavaju utvrene kriterije termalnih i mineralnih voda, 24. Eutrofino podruje- oznaava podruje unutar kojeg je zasienje vode nutrientima, posebno azotom i fosforom, posebno ubrzavaju rast algi i viih vrsta vodnih biljaka, poremeaj ravnotee organizama koji su prisutni u vodi i vode, mogue odrediti ili oekivati te njihovim jedinjenjima, koji te tako prouzrokuju neeljeni dovode do promjena kvalitata

25. Direktno isputanje u podzemne vode- oznaava isputanje otpadnih voda u podzemlje ili podzemne vode, bez preiavanja, kroz zemljite ili donji sloj zemljita, 26. Materijal u vodotocima- oznaava zateen i nanesen vunim nanosom materijal u vodotocima i na vodnom zemljitu, kao to su: ljunak, pijesak, mulj, drvo, rastinje i drugi slian prirodan ili vjetaki materijal, koji moe da se dislocira pri ureenju vodotoka i vodnog zemljita sa ciljem spreavanja neeljenog nanosa, zatite od voda, zatite voda, spreavanja poveanja ili smanjenja proticajnih profila vodotoka, stvaranje uspora i slino, 27. Opasne materije- oznaavaju materije ili grupu materija koje su toksine ili istrajne odnosno perzistentne ili podlone da se bioakumuliu, 28. Zagaenje- oznaava direktno ili indirektno uvoenje materija ili toplote u vodu zemlju ili vazduh, uzrokovano ljudskom aktivnou, koje moe biti tetno po ljudsko zdravlje ili po kvalitet akvatinih ili poluakvatinih ekosistema, od ega su glavne materije pobrojane u Aneksu 8. Direktive 2000/60/EZ, od 23. oktobra 2000. godine, 29. Otpadna voda- oznaava vodu koja je promijenila svoje izvorne fizike, hemijske ili bioloke osobine rezultatom ljudskih aktivnosti, 30. Lice- oznaava fiziko ili pravno lice, 31. Operator- oznaava lice koje rukovodi radom ili kontrolie pogon, postrojenje, objekat ili aktivnost ili kome je dodijeljena odluujua ekonomska vlast nad funkcionisanjem postrojenja, objekta i slino, 32. Aktivnost- oznaava bilo koju aktivnost koja ima ili moe imati uticaja na kvalitet ili kvantitet voda, na akvatine ili poluakvatine ekosisteme, na morfologiju vodotoka ili njegovo koritenje, 33. Zainteresovana strana- oznaava lice ije lino pravo, interes ili obaveza moe da bude ugroeno odreenom aktivnou i njenim uticajima, 34. Nesavjesno upravljanje- oznaava takvo ponaanje nadlenog organa, pravnog ili odgovornog lica kojim se, i pored saznanja o odreenom problemu koji se odnosi na upravljanje javnim vodnim dobrom, ne preduzimaju radnje i mjere upozorenja i informisanja javnosti, i zainteresovane javnosti i pojedinaca o tom problemu i posljedicama

4 99

koje mogu nastupiti, s ciljem izbjegavanja nastanka povreda prava drugog ili vee imovinske tete, za sluaj da se ne raspolae sredstvima za otklanjanje moguih posljedica, 35. Vodopravni akti- jesu akti kojima se u optem ili posebnom upravnom postupku utvruje neko pravo, obaveza ili pravni interes za tree fiziko ili pravno lice, dravni-republiki ili organ lokalne samouprave, 36. Agencija za vode- je republika upravna organizacija koja se osniva posebnim zakonom, za podruje oblasnog rijenog sliva i koja sprovodi odredbe ovog i posebnih zakona, 37. Okvirna direktiva o vodama- oznaava Direktivu 2000/60/EC od 23. oktobra 2000. godine, (Slubeni glasnik EZ, broj L 327, od 22.12.2000. godine), Evropskog parlamenta i Savjeta o uspostavljanju okvira za djelovanje Unije u oblasti politike voda, 38. Ministarstvo- oznaava Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede. (2) Za termine koji nisu definisani u ovom lanu, a potrebni su za primjenu ovog zakona i propisa koji idu uz njega, primjenjivae se definicije koje su usvojene u Okvirnoj direktivi o vodama EU.

II - KARAKTERIZACIJA VODA, VODNO DOBRO I VODNI OBJEKTI

Karakterizacija tipova vodnih struktura i tijela, i njihov status lan 5. (1) U svrhu upravljanja vodama, izvrie se identifikacija lokacija i granice struktura i tijela povrinskih voda, kao i njihova poetna karakterizacija po metodologiji koja je data u Okvirnoj direktivi o vodama. (2) Struktura i tijelo povrinske vode unutar oblasnog rijenog sliva bie identifikovana tako da potpada pod jednu od slijedeih kategorija povrinske vode rijeke, jezera, ili kao vjetaka struktura i tijelo povrinske vode, ili drastino modifikovana struktura i tijelo povrinske vode. (3) Za svaku kategoriju povrinske vode, relevantna struktura i tijelo povrinske vode bie razvrstani prema tipu sistema B, kako je navedeno u Okvirnoj direktivi o vodama. (4) Uporedo sa realizacijom aktivnosti iz stavova 1-3 ovog lana, Ministarstvo je odgovorno za izradu mape ili mapa u formatu geografskog informacionog sistema (GIS), geografske lokacije tipova koji su konzistentni stepenu diferencijacije koja se trai po sistemu B u dokumentu navedenom u stavu 1. i 3. ovog lana.

5 99

Karakterizacija struktura i tijela podzemnih voda lan 6. (1) U svrhu upravljanja vodama, izradie se karakterizacija svih struktura i tijela podzemne vode radi procjene njihovog koritenja i stepena u kome su pod rizikom da nee ispuniti standarde za svaku strukturu i tijelo podzemne vode. (2) Dalja karakterizacija, kao i ona navedena u stavu 1. ovog lana, vrie se prema zatjevima Okvirne direktive o vodama. (3) Ministarstvo je odgovorno za organizovanje realizacije aktivnosti iz lana 5. i lana 6. ovog zakona. U roku od devet godina nakon godine u kojoj stupi na snagu ovaj zakon, izvrie se potpuno usklaivanje aktivnosti iz ovog poglavlja sa Okvirnom direktivom o vodama, po dinamici koja bude definisana posebnim odlukama Ministarstva u skladu sa odredbama ovog zakona. Sprjeavanje derogacija statusa povrinskih i podzemnih voda lan 7. (1) Ministarstvo je odgovorno za organizovanje praenja i sprovoenja neophodnih mjera kako bi se sprijeila derogacija statusa povrinskih i podzemnih voda, sve u skladu sa ovim zakonom i Okvirnom direktivom o vodama. (2) U cilju realizacije aktivnosti iz stava 1. ovog lana, Ministarstvo e, najkasnije u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti podzakonski propis kojim regulie nain i rokove realizacije aktivnosti iz stava 1. ovog lana. Status voda lan 8. (1) Vode su opte dobro. (2) Vode su pod posebnom zatitom Republike Srpske, kao sastavnog dijela Bosne i Hercegovine. Vodno dobro lan 9. (1) Vodno dobro u smislu ovog zakona je vodno zemljite, vode i vodni objekti, koji zbog svog naroitog zanaaja jesu dobra od opteg interesa i pod posebnom su zatitom. (2) Vodnim dobrom, kao dobrom od opteg interesa, upravlja se na nain kako je propisano odredbama ovog zakona i na osnovu njega drugim podzakonskim propisima ili odlukama nadlenih organa.

6 99

(3) Rjeenjem Ministarstva utvruje se pripadnost vodnom dobru u skladu sa ovim zakonom i navodi njegova vlasnika pripadnost. Javno vodno dobro lan 10. (1) Javno vodno dobro ine svi segmenti vodnog dobra, kao to su: zemljine estice, vodni ili hidritehiki objekti, rijeke i potoci sa definisanim morfolokim, geolokim i hidrolokim sadrajem, koji su do dana stupanja na snagu ovog zakona bili upisani u zemljinim knjigama, odnosno katastru nepokretnosti kao javno vodno dobro od opteg interesa ili su definisani u drugim dokumentima javnog karaktera, odnosno koji su na osnovu zakona postali dravno vlasnitvo. (2) Javno vodno dobro definisano u stavu 1. ovog lana jeste dobro od opteg interesa i u vlasnitvu je Republike Srpske. (3) Ovlaenja upravljanja javnom vodnim dobrom u vlasnitvu Republike Srpske, vri organ uprave, upravne organizacije ili nadleni subjekti sa javnim ovlatenjima, u onom obimu i na nain kako im je to ovim ili drugim zakonom ili drugim aktima nadlenog organa preneseno u nadlenost. Pripadnost vodnog dobra javnom vodnom dobru lan 11. (1) Rjeenjem iz lana 9. stav 3. ovog zakona, utvruje se pripadnost vodnog dobra javnom vodnom dobru i svi detalji vezani za nekretninu u skladu sa vaeim propisima, posebno vlasnika prava. (2) Javno vodno dobro ne moe biti predmet prometa, ali moe pod posebnim uslovim odreenim ovim zakonom ili na zakonu zasnovanom podzakonskom propisu, biti predmet ogranienog prava koritenja zakupom, a u odreenim sluajevima i koncesijom. (3) Detaljnija pravila o realizaciji stava 2. ovog lana, potujui naela odrivog razvoja, a u pogledu vrsta javnog vodnog dobra, procedura, vremenskog vaenja, naknada i drugih neophodnih elemenata za realizaciju prava njegovog ogranienog koritenja, kao i neophodnih elemenata za realizaciju stava 3. lana 9. i stava 3. lana 10, propisae, u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog zakona, Ministarstvo. Prestanak pripadnosti vodnog dobra javnom vodnom dobru lan 12. (1) Javno vodno dobro ija je pripadnost utvrena po pravilima stava 1. prethodnog lana, prestaje biti dijelom javnog vodnog dobra pod slijedeim uslovima: a) ukoliko se rjeenjem Ministarstva iz lana 9. stav 3. ovog zakona, a na pismeni prijedlog subjekta iz lana 10. stav 3. ovog zakona, utvrdi da je to vodno dobro postalo trajno nepotrebnim za integralno upravljanje vodama, za ta se, po pravilu, radi posebna tehnika dokumentacija, i

7 99

b) odlukom Vlade ili Narodne skuptine Republike Srpske, kojom je na drugi nain za posebne opte potrebe i namjene, definisana upotreba odreenog javnog vodnog dobra. (2) Status javnog vodnog dobra prestaje datumom upisa u zemljine knjige rjeenja iz stava 3. lana 9. ovog zakona, kojim je to stanje definisano. Zahvati na vodnom dobru lan 13. (1) Na vodnom dobru nije dozvoljeno izvoditi zahvate, osim za: a) gradnju objekata javne infrastrukture; b) gradnju vodnih objekata, prema odredbama ovog zakona; c) mjere, koje se odnose na poboljanje hidromorfolokih i biolokih karakteristika povrinskih voda; ) mjere, koje se odnose na zatitu prirode, ) gradnju objekata, potrebnih za koritenje voda, obezbjeenje sigurnosti plovidbe i obezbjeenje zatite od utapanja na prirodnim kupalitima; d) izgradnju objekata namijenjenih zatiti voda od zagaenja; d) izgradnju objekata, namijenjenih odbrani, zatiti i spaavanju ljudi, ivotinja ili imovine, te provoenju zadataka organa unutranjih poslova, ) izgradnju rekreacionih, sportskih i turistikih objekata po posebno sprovedenoj prostorno- planskoj proceduri. (2) Dozvoljeni zahvati iz stava 1. ovog lana, mogu se predizimati pod uslovima propisanim ovim zakonom i propisima o graenju. Vodni objekti i sistemi lan 14. Vodni objekti i sistemi, zajedno sa pripadajuom opremom koji ine tehniku odnosno tehnoloku cjelinu, slue za ureenje vodotoka i drugih voda, zatitu od tetnog djelovanja voda, zahvatanja voda radi njihovog namjenskog koritenja, za praenje stanja voda i za zatitu voda od zagaivanja i odravanje akvatinih ekosistema. Namjena vodnih objekata lan 15. (1) Vodni objekti s obzirom na njihovu namjenu su: a) zatitni vodni objekti u koje spadaju: nasipi, obaloutvrde, ureena koritavodotoci, odvodni kanali, obodni (lateralni) kanali za zatitu od vanjskih voda,

8 99

odvodni tuneli, brane sa akumulacijama, ustave, retenzije, crpne stanice za odbranu od poplava i drugi pripadajui objekti, b) objekti za zatitu od erozija i bujica, c) vodni objekti za odvodnjavanje u koje spadaju: osnovna i detaljna odvodna kanalska mrea, crpne stanice za odvodnjavanje, i drugi pripadajui objekti, ) vodni objekti za koritenje i iskoritavanje voda: 1) osnovni objekti za vodosnabdjevanje stanovnitva i industrije, 2) za navodnjavanje-akumulacije, dovodni kanali i tuneli, vodozahvatne graevine, crpne stanice, ustave, dovodna i razvodna mrea, i drugi pripadajui objekti, 3) za koritenje vodnih snaga-akumulacije, dovodni i odvodni tuneli i postrojenja, i drugi pripadajui objekti i oprema, 4) za plovidbu-plovni putevi, prevodnice i ustave, i drugi pripadajui objekti i oprema, 5) vjetaki ribnjaci, rekreacioni bazeni i jezera, kao i objekti za kavezni uzgoj riba. ) vodni objekti za zatitu voda od zagaivanja u koje spadaju: kolektori za prijem i transport otpadnih voda, ureaji za preiavanje otpadnih voda, odlagalita za otpadne materije i ispusti u prijemnik, i drugi pripadajui objekti i oprema. (2) Vodni objekti iz stava 1. ovog lana mogu sluiti istovremeno i za vie namjenavienamjenski vodni objekti. Vlasnitvo nad objektima lan 16. (1) Vodni objekti iz lana 15. ovog zakona su dobra od interesa za Republiku Srpsku i detaljni podaci o njima, kao i radnje koje se sprovode, a odnose se na njih, zbog znaaja samih objekata, moraju biti propraene posebnim mjerama bezbjednosti u skladu sa ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima. Ovlateni organi upravljanja i kontrolni organi, duni su se odnositi prema podacima kojima raspolau o objektima, adekvatno karakteru podataka. (2) Zatitni vodni objekti iz lana 15. stav 1. taka a) ovog zakona su u vlasnitvu Republike Srpske, a ostali ukoliko se to posebnom odlukom Ministarstva utvrdi. (3) Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana, vodni objekti iz lana 15. stav 1, ta. b), c), ) i ) mogu biti i u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave, odnosno u vlasnitvu fizikih i pravnih lica, koji imaju vlasnitvo nad zemljitem na kome je izgraen vodni objekat, to se utvruje

9 99

posebnim aktima jedinice lokalne samouprave, vlasnika i Ministarstva. U zavisnosti od vrste i karaktera objekta, mogu se propisati posebne mjere bezbjednosti ukoliko su objekti i u vlasnitvu optine. (4) Zatitnim vodnim objektima iz stava 2. ovog lana upravljaju republike agencije za vode i javna preduzea u skladu sa ovim zakonom i posebnim zakonom, podzakonskim propisima Ministarstva, kao i svojim planovima u skladu sa kriterijima o odravanju vodnih objekata, te se brinu o njihovom uvanju, odravanju i namjenskom koritenju u skladu sa posebnim mjerama bezbjednosti. (5) Zatitnim objektima iz stava 2. ovog lana, koji su u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave, upravljaju od njih osnovana javna preduzea u skladu sa svojim planom i kriterijima za odravanje vodnih objekata, sprovode njihovo odravanje, uvanje i namjensko koritenje u skladu sa posebnim mjerama bezbjednosti. (6) Ovlatenja i obaveze jedinice lokalne samouprave prema hidrotehnikim objektima u njihovom vlasnitvu vre javna preduzea, na ijoj teritoriji se ti objekti nalaze. (7) Odredbe st. 1. do 5. ovog lana, odnose se i na vodne objekte izgraene do stupanja na snagu ovog zakona. (8) Pravilnik kojim se utvruju elementi plana i kriteriji za odravanje vodnih objekata, donosi Ministarstvo, u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Upravljanje vodnim objektima lan 17. (1) U sluajevima predvienim u lanu 15. stav 1, ta. c), ) i ), pojedinim vodnim objektima mogu da upravljaju, pored Republike agencije za vode, jedinice lokalne samouprave i javnih preduzea, odnosno fiziko lice kao vlasnik objekta ili po posebnom zakonu osnovano i registrovano pravno lice. Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave mogu propisati posebne mjere bezbjednosti za takve objekte. (2) Odravanje vodnih objekata iz l. 11. i 12. ovog zakona, vri se u skladu sa pravilnikom iz stava 8. lana 16. ovog zakona, a po programu koji donosi subjekt koji upravlja tim objektom. (3) Na program odravanja vodnih objekata iz stava 2. ovog lana, saglasnost daje Ministarstvo, ukoliko program odravanja donosi Agencija za vode i Republiko javno preduzee; Agencija za vode, ukoliko program odravanja donosi jedinica lokalne samouprave, i jedinica lokalne samouprave, ukoliko program odravanja donosi javno preduzee koje je ona osnovala, odnosno fiziko lice kao vlasnik objekta ili po posebnom zakonu osnovano i registrovano pravno lice. (4) Odredbe st. 1. do 3. ovog lana odnose se i na hidrotehnike objekte izgraene do dana stupanja na snagu ovoga zakona.

10 99

Zatita lokalnih izvorita vode za pie lan 18. (1) Lokalna izvorita voda za pie kaptirana i nekaptirana, koja bi usljed izgradnje novih vodnih objekata za vodosnabdijevanje mogla ostati izvan upotrebe, moraju se zatititi od unitavanja ili propadanja i redovno odravati u najnunijem obimu zbog osiguranja njihove pogonske spremnosti za sluajeve ponovnog koritenja u vanrednim okolnostima. (2) Za aktivnosti iz stava 1. ovoga lana, odgovorna je jedinica lokalne samouprave i lice koja upravlja novim vodnim objektom za vodosnabdijevanje i lokalnim izvoritem iz stava 1. ovog lana. Prenos prava upravljanja na vodnim objektima lan 19. Preneseno pravo upravljanja na vodnim objektima iz l. 15. i 16. ovog zakona, na javna preduzea ili pravna lica registrovana za upravljanje melioracionim sistemima ili sistemima za zatitu od bujica, obavljanje komunalne djelatnosti vodosnabdijevanja, ili pravna lica registrovana za obavljanje komunalne djelatnosti za odvod i proiavanje otpadnih voda, ili druga pravna lica, ne iskljuuje odgovornost zakonskog korisnika, odnosno vlasnika tih objekata da se ti objekti odravaju u funkcionalnom stanju i koriste samo u skladu s njihovom prirodom i namjenom, izdatim vodopravnim aktima i drugim optim aktima donesenim na osnovu ovog zakona. Odravanje hidrotehnikih objekata lan 20. (1) Vlasnik odnosno korisnik hidrotehnikog objekta iz l. 15. i 16. ovog zakona, duan je objekat odravati u funkcionalnom stanju i koristiti ga u skladu sa njegovom projektovanom i namjenskom funkcijom. (2) Vlasnik odnosno korisnik hidrotehnikog objekta iz stava 1. ovoga lana, duan je u sluaju prestanka upotrebe tog objekta postupiti u skladu sa vodopravnim aktom, odnosno objekat dovesti u odreeno stanje i odravati taj objekat u takvom stanju da ne prouzrokuje tete vodnom reimu i treim licima. (3) Ako vlasnik odnosno korisnik ne odrava vodni objekt u funkcionalnom stanju i ne koristi ga na nain odreen u st. 1. i 2. ovog lana, nadlena inspekcija rjeenjem e naloiti sprovoenje potrebnih mjera. (4) Vlasnik odnosno korisnik hidrotehnikog objekta, duan je taj objekt odravati i koristiti u skladu sa optim aktom o odravanju, koritenju i osmatranju hidrotehnikog objekta i postupati u skladu sa pribavljenim strunim miljenjem za objekat u sluaju kvara ili havarije za objekat na koji se to odnosi i u postupku izdavanja vodopravnog akta.

11 99

(5) Vlasnik odnosno korisnik hidrotehnikog objekta, duan je brinuti se o njemu i uvati ga, kao i pojedine objekte i ureaje na njemu, od sluajnog ili namjernog oteenja ili unitenja. (6) Agencije za vode i javna preduzea nisu odgovorne za tete treim licima nastale zbog neizgraenosti ili nedovoljne osposobljenosti vodoprivrednog objekta za namjene za koje je izgraen i za koje nije opremljen odgovarajuim sredstvima i opremom tog objekta, ali su odgovorne za nesavjesno upravljanje javnim vodnim dobrom i vodnim objektima. III - UPRAVLJANJE VODAMA lan 21. Republika Srpska upravlja vodama na nain utvren ovim zakonom i izvrava obaveze koje Bosna i Hercegovina ima kao meunarodno- pravni subjekt. Ciljevi integralnog upravljanja vodama lan 22. (1) Sveobuhvatni ciljevi upravljanja vodama na oblasnom rijenom slivu su sprovoenje principa integralnog upravljanja, zatite, unapreenja i obnove povrinske i podzemne vode, kako bi se postigao najmanje dobar status povrinskih i podzemnih voda i sprijeilo pogoranje njihovog stanja. (2) Elementi stava 1. ovog lana obuhvataju, ali se ne ograniavaju na obezbjeenje dovoljne koliine vode za pie, kao osnovnom prioritetu pri upravljanju vodama, zatiti voda, unapreenju i obnovi povrinske i podzemne vode, primjenom Okvirne direktive o vodama, Direktive EU 80/778/EEC, od 15. jula 1980. godine, koja se odnosi na vodu namjenjenu za ljudsku upotrebu i direktivama kojima je dopunjena, Direktive EU 98/83EC, od 03. novembra 1998. godine, koja se odnosi na kvalitet vode namijenjen ljudskoj upotrebi, i propisa Republike Srpske u pogledu kvaliteta koji mora ispunjavati voda kao ljudska namirnica. (3) Radnje i postupke sprovoenja propisa navedenih u stavu 2. ovog lana i utvrivanja zona zatite izvorita, obezbjeuje Ministarstvo, koje takoe donosi podzakonski propis u saradnji sa ministarstvom nadlenim za zdravlje, u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. (4) Izrada planova upravljanja, koji e, pored potrebnih elemenata navedenih u Okvirnoj direktivi o vodama, obuhvatiti i informacije koje se odnose na spisak mjera koje treba obuhvatiti programom mjera, kao mogue dopunske mjere. (5) U postupku izrade planova, moraju biti preduzete posebne mjere bezbjednosti zbog karaktera i skupa detaljnih informacija koje se zbirno nalaze u jednom dokumentu, a odnose se na: humane, prirodne, privredne, drutvene, ekonomske, hidroloke, tehnoloke i druge podatke i pokazatelje stanja u drutvu, pravnih i privrednih subjekata na odreenom podruju.

12 99

(6) Podacima iz stava 5. ovog lana, upravlja se na nain predvien ovim zakonom i propisima koji reguliu obavjetavanje javnosti i upravljanje informacijama uz potovanje propisa i direktiva o slobodi pristupa informacijama. 1. Teritorijalna osnova upravljanja vodama Oblasni rijeni sliv (distrikt) lan 23. (1) Osnovna jedinica za upravljanje vodama je oblasni rijeni sliv (distrikt). (2) U svrhu upravljanja vodama na podruju Republike, utvruju se slijedei oblasni rijeni slivovi: a) oblasni rijeni sliv rijeke Save, b) oblasni rijeni sliv rijeke Trebinjice. (3) Oblasni rijeni sliv rijeke Save obuhvata dio sliva rijeke Save sa podslivovima: Unom, Vrbasom, Ukrinom, Bosnom, Drinom, i slivovima ostalih direktnih pritoka rijeke Save. (4) Oblasni rijeni sliv rijeke Trebinjice obuhvata sliv rijeke Trebinjice sa podslivovima rijeke Munice, Suice, preteni dio podsliva Dubrovake rijeke (Ombla), sa pridruenim podzemnim tokovima sa vie od stotinu izvorita, koja se nalaze u rejonima od Duboke Ljute do Metkovia i od Metkovia do Svitansko-Deranskog blata, kao i pripadajui dio sliva rijeke Neretve. (5) Granice oblasnih rijenih slivova i slivova utvruje Vlada, na prijedlog Ministarstva.

Organizacija upravljanja oblasnim rijenim slivom lan 24. Za provoenje zadataka u upravljanju vodama na oblasnim rijenim slivovima rijeke Save i rijeke Trebinjice, a u skladu sa ovim zakonom, zaduene su agencije za vode za oblasne rijene slivove rijeke Save i rijeke Trebinjice.

13 99

2. Strategija i planovi upravanja vodama Strategija integralnog upravljanja vodama lan 25. (1) Strategijom upravljanja vodama, definie se okvirna politika integralnog upravljanja vodama. (2) Strategija upravljanja vodama sadri naroito: a) specifine mjere protiv zagaenja vode u pogledu odreenih ili grupa zagaivaa, kada to predstavlja bitan rizik utvren od Ministarstava po kriterijima koje ono donosi u skladu sa ovim zakonom, b) specifine mjere za prevenciju i kontrolu zagaenja podzemne vode sa ciljem postizanje dobrog statusa, kada to predloi Ministarstvo, u skladu sa kriterijima koje donosi u skladu sa ovim zakonom, c) opti opis stanja u podruju upravljanja vodama, ) okvirne ciljeve i pravce koritenja i zaite voda, zaite od tetnog dejstva voda i odrivog koritenja voda, ) ope prioritete za postizanje ciljeva upravljanja vodama, d) generalnu projekciju potrebnih sredstava za realizaciju programa i planova, d) generalne aktivnosti potrebne za sprovoenje utvrene strategije. (3) Ministarstvo priprema Strategiju iz stava 2. ovog lana i dostavlja Vladi. (4) Strategiju integralnog upravljanja vodama za podruje Republike Srpske usvaja Narodna skuptina Republike Srpske, na prijedlog Vlade. Plan upravljanja rijenim slivovima lan 26. (1) Plan upravljanja rijenim slivovima, izrauje se za svaki oblasni rijeni sliv, u skladu sa ovim zakonom i Okvirnom direktivom o vodama. (2) Plan upravljanja rijenim slivom obuhvata slijedee elemente: a) opti opis karakteristika oblasnog rijenog sliva, b) rezime signifikantnih - znaajnih pritisaka i uticaja ovjekove status povrinske i podzemne vode, c) identifikaciju i izradu mapa zatienih podruja, ) mape mrenog posmatranja, kao i prezentovanje rezultata programa praenja u formi mape koji su uraeni u skladu sa predmetnim odredbama za status: 1) povrinske vode (ekoloki i hemijski), 2) podzemne vode (hemijski i kvantitativni), i 3) zatiena podruja. aktivnosti na

14 99

) spisak ciljeva zatite ivotne sredine, za povrinske vode, podzemne vode i zatiena podruja, ukljuujui posebnu identifikaciju, kao i pratee informacije koje se trae, d) rezime ekonomskih analiza koritenja vode, d) rezime jednog ili vie programa mjera, ukljuujui naine na koji e ciljevi biti ostvareni, ) registrovanje svih novoizraenih programa i planova upravljanja oblasnim rijenim slivom koji se odnose na posebne podslivove, sektore, tipove voda ili probleme, zajedno sa rezimeom njihovih sadraja, e) rezime javnog informisanja i preduzetih konsultativnih mjera, njihove rezultate i promjene u planu koje su uslijedile kao njihova posljedica, f) spisak nadlenih tijela, g) nadlena mjesta i procedure radi pribavljanja osnovne dokumentacije i informacije, a posebno detaljan prikaz kontrolnih mjera koje su usvojene, kao i prikupljeni podaci na osnovu posmatranja. (3) Prvo auriranje Plana upravljanja rijenim slivom i sve naredne revizije obuhvatie sve potrebne elemente Okvirne direktive o vodama tokom perioda od 6 godina, nakon realizacije aktivnosti iz stava 3. lana 6. ovog zakona, u kom periodu e se pripremati i biti donesen prvi plan upravljanja. (4) Nadleni organi uprave i drugi subjekti e, u skladu sa vaeim propisima, obezbijediti republikoj Agenciji za vode podatke potrebne za izradu plana upravljanja rijenim slivom.

Program mjera lan 27. (1) Radi postizanja ciljeva za zatitu ivotne sredine u skladu sa Okvirnom direktivom o vodama i ovim zakonom, uspostavie se program mjera za svaki oblasni rijeni sliv, uzimajui u obzir rezultate ekonomskih analiza na koje upuuje navedena direktiva. Ako je to primjereno, program moe donijeti mjere primjenjive na oba oblasna rijena sliva u Republici Srpskoj. Program mjera se utvruje planovima upravljanja rijenim slivovima. (2) Program mjera mora da sadri: a) b) osnovne mjere koje zahtjevaju direktive navedene Okvirnoj direktivi o vodama i njenom Aneksu 6 - Dio A, dopunske mjere za koje moe da obuhvati program mjera, nakon proteka perioda drugog auriranja plana upravljanja, a koje su navedene u lanu 11. Okvirne direktive o vodama i njenom Aneksu 6 - Dio B, odnosno koje u tom periodu budu na snazi.

(3) U perelaznom periodu navedenom u stavu 3. lana 6. ovog zakona, vrie se priprema izrade Plana i Programa navedenih u l. 26. i 27. ovog zakona, u skladu sa posebnim programima koji donosi Ministarstvo, za svaku godinu.

15 99

Priprema planiranja za upravljanje rijenim slivovima lan 28. U skladu sa stavom 3. lana 27. i drugim odredbama ovog zakona, Agencija za vode e pripremiti i objaviti: a) vremenski raspored i program rada na izradi plana i programa, ukljuujui i popis konsultacija koje treba obaviti, najmanje tri godine prije poetka perioda na koje se plan i program odnose, privremeni pregled znaajnih pitanja u oblasti upravljanja vodama uoenih u slivu, najmanje dvije godine prije poetka perioda na koje se plan i program odnose, kopije nacrta plana i programa upravljanja rijenim slivom, najmanje godinu dana prije poetka perioda na koje se plan i program odnose. Konsultovanje javnosti lan 29. (1) Agencija za vode dae na uvid javnosti, najmanje est mjeseci radi davanja primjedbi u pisanoj formi za svaki opti akt za koji je mjesno nadlena, u skladu sa ovim zakonom, posebnim propisom i vaeim propisima o ueu javnosti. Javnosti se takoe mora omoguiti uvid u dokumenta i informacije koji su upotrebljeni za izradu Nacrta plana za upravljanje rijenim slivovima, a koji se objavljuje u "Slubenom glasniku Republike Srpske". Pristup ovakvim informacijama za javnost mora biti podvrgnut pravilima o povjerljivosti u skladu sa ovim propisom i posebnim zakonima. (2) Agencija za vode e objaviti u javnim glasilima oglas, vezano za objavljivanje dokumenata iz ovog zakona i vaeih propisa o ueu javnosti, ime omoguava davanje primjedbi na njihov sadraj. Dokumenti e biti dostupni u centralno smjetenim podrunim ili kancelarijama loklne samouprave, do nivoa koji se odnosi na teritoriju koju oglaeni dokument obrauje. Dokumenti mogu takoe biti objavljeni u elektronskoj formi. (3) Agencija za vode e, kada to smatra potrebnim, organizovati prikupljanje informacija od javnosti u formi okruglih stolova i slino, radi usvajanja informacija koja se odnose na planiranje u oblasti upravljanja rijenim slivovima. (4) Pri utvrivanju elemenata za sklapanje meunarodnih sporazuma, prije njihovog potpisivanja i prije nego to postanu obavezujui za Bosnu i Hercegovinu, o osnovnim i vitalnim elementima takvog sporazuma, obavijestie se zainteresovana javnost na nain definisan st. 1. i 2. ovog lana. Posebne dunosti Agencije za vode u upravljanju vodama lan 30. (1) Agencija za vode e na podruju oblasnog rijenog sliva za koji je nadlena da: a) priprema analizu karakteristika oblasnog rijenog sliva, b) priprema pregled uticaja ljudskih aktivnosti na stanje povrinskih i podzemnih voda,

b) c)

16 99

c) priprema ekonomsku analizu koritenja voda, ) uspostavlja registar zatienih podruja koji su odreeni zakonom ili republikim propisom za traenje posebne zatite povrinskih ili podzemnih voda ili posebne zatite za ouvanje stanita i vrsta direktno zavisnih o vodi, ) uspostavlja ragistra vodnih tijela koja se koriste za zahvatanje vode namijenjene ljudskoj upotrebi i onih namjenjenih za takva koritenja u budunosti, d) priprema karakterizaciju i klasifikaciju ekolokog statusa voda, d) priprema plan i program praenja stanja voda i organizuju njihovo sprovoenje. (2) Ostale organizacione jedinice Agencije za vode na rijenom slivu ili podslivu, vrie aktivnosti u skladu sa ovim zakonom, programom i drugim aktima iz stava 1. ovog lana. Koordinacija planova za upravljanje rijenim slivovima lan 31. (1) U toku pripremnih radnji za planiranje u oblasti upravljanja rijeim slivovima za koje je nadlea, Agencija za vode e vriti redovne konsultacije sa odgovarajuom Agencijom u Federaciji Bosne i Hercegovine, u cilju koordiniranja planova za upravljanje rijenim slivovima u dva entiteta. (2) Postupci i drugi zahtjevi, vezano za koordinaciju planova upravljanja rijenim slivovima sa odgovarajuim planovima pripremljenim u Federaciji Bosne i Hercegovine, mogu biti uspostavljeni meusobnim memorandumima ili usaglaenim podzakonskim propisima resornih ministarstava. (3) Koordinacija planova upravljanja rijenim slivovima u meunarodnim vodnim podrujima mogu dodatno biti regulisani meunarodnim sporazumima obavezujuim za Bosnu i Hercegovinu.

Prijedlozi za planove upravljanja rijenim slivovima lan 32. (1) Agencija za vode e da pripremi prijedlog koordiniranog plana za upravljanje rijenim slivovima i isti e podnijeti Ministarstvu u vremenskim okvirima koji su odreeni ovim zakonom. (2) Ministarstvo e se angaovati na konsultacijama sa nadlenim Ministarstvom u Federaciji Bosne i Hercegovine, kako bi se osigurala koordinacija predloenih planova upravljanja rijenim slivovima.

Odobravanje i donoenje planova za upravljanje rijenim slivovima lan 33. (1) Planove upravljanja oblasnim rijenim slivovima izrauju agencije za vode i podnose na odobrenje Ministarstvu.

17 99

(2) Nakon datog odobrenja Ministarstva, predvienog prethodnim stavom ovog lana, Vlada donosi Plan upravljanja oblasnim rijenim slivom. (3) Vlada, donesene planove moe dostaviti Savjetu ministara Bosne i Hercegovine, u skladu sa svojim ovlatenjima. (4) Ministarstvo je nadleno za objavljivanje osnovnih elemenata Plana upravljanja oblasnim i rijenim slivom u "Slubenom glasniku Republike Srpske". (5) Pored nadlene Agencije za vode, Ministarstvo uva donesene planove iz stava 3. ovog lana u pisanoj i elektronskoj formi, sa pripadajuim odlukama nastalim u procesu njihovog donoenja i objavljivanja. (6) Postupak za objavljivanje odobrenja planova za upravljanje rijenim slivovima u meunarodnim vodnim podrujima, moe se dodatno regulisati meunarodnim sporazumima obavezujuim za Bosnu i Hercegovinu. Prvo donoenje i auriranje planova za upravljanje rijenim slivovima lan 34. Planovi za upravljanje rijenim slivovima, donijee se i aurirati na nain kako je predvieno ovim zakonom, a u rokovima definisanim u stavu 3. lana 26. ovog zakona. Ciljevi zatite ivotne sredine u planovima upravljanja rijenim slivovima lan 35. (1) Ciljevi planova za upravljanje rijenim slivovima i programa mjera, usmjerie se tako da se: a) stanje vodnih tijela povrinskih i podzemnih voda ne pogora, i da se mora postii, u najmanjoj moguoj mjeri, dobar status, b) vjetaka ili jako promijenjena vodna tijela u skladu sa Okvirnom direktivom o vodama postii e dobar ekoloki potencijal i dobro hemijsko stanje povrinskih voda, c) vodna tijela povrinskih voda zatite, unaprijede i obnove u cilju postizanja stanja iz ta. a) i b) ovog stava, najkasnije za period 15 godina od dana stupanja na snagu ovog zakona, ) vodna tijela podzemnih voda budu zatiena, unaprijeena i obnovljena u cilju postizanja stanja iz oredaba ovog zakona, najkasnije za period naveden u taki c) ovog stava, ) bilo koji znaajan i odriv vii trend koncentracije zagaivaa, a koji je rezultat uticaja aktivnosti ovjeka, promijeni radi progresivnog smanjenja zagaenja podzemnih voda,

18 99

d) stanje voda u zatienim zonama dovede u saglasnost sa standardima za takvu zatitu, najkasnije za period naveden u taki c) ovog stava. (2) Privremeno pogoranje stanja vodnih tijela, nee se smatrati krenjem ciljeva zatite ivotne sredine, ako su rezultat okolnosti nastalih iz prirodnih uzroka ili zbog vie sile, i ukoliko su od odgovornih pojedinaca i institucija preduzeti praktini koraci radi spreavanja daljeg pogoranja stanja, a da se njima ne dovede u pitanje postizanje ciljeva. Vjetaka ili jako modifikovana vodna tijela lan 36. (1) Vodno tijelo povrinskih voda moe biti odreeno u Planu za upravljanje rijenim slivom kao vjetako ili jako modifikovano, u sluaju kada bi promjene hidromorfolokih karakteristika tog tijela, koje su inae neophodne za postizanje dobrog ekolokog stanja, imale znaajne negativne posljedice na: a) iri prostor ivotne sredine, b) plovidbu, ukljuujui luka postrojenja, ili rekreaciju, c) djelatnosti za koje se voda akumulira, kao to su vodosnabdijevanje, energetika ili navodnjavanje, ) regulaciju voda, zatitu od poplava, odvodnjavanje, ) ostale jednako vane odrive ljudske razvojne djelatnosti. (2) Pored zahtjeva iz stava 1. ovog lana, neophodno je dokazati da se korisni ciljevi kojima slue vjetake ili promijenjene i modifikovane karakteristike vodnog tijela ne mogu, iz tehnikih razloga ili nesrazmjernih trokova, postii drugim sredstvima, koja bi bila znaajno blaa po uticaju na ivotnu sredinu. (3) Ciljevi zatite ivotne sredine za vodno tijelo iz st. 1. i 2. ovog lana e se odvojeno uspostaviti u planu za upravljanje rijenim slivom. Izuzeci u odnosu na ciljeve zatite ivotne sredine lan 37. (1) Izuzetak od ciljeva zatite ivotne sredine koji su navedeni u lanu 35. i drugim odredbama ovog zakona, moe se predvidjeti u Planu za upravljanje rijenim slivom, u sluaju da je takav izuzetak neophodan iz razloga novih modifikacija fizikih karakteristika vodnog tijela povrinskih voda ili promjena u nivou vodnih tijela podzemnih voda, i ako: a) su preduzeti svi praktini koraci za ublaavanje negativnog uticaja na stanje vodnog tijela, b) su razlozi za modifikaciju ili promjene izriito navedeni i objanjeni u planu upravljanja rijenim slivom, c) su razlozi za modifikaciju ili promjene od najveeg javnog interesa, ili od koristi za ivotnu sredinu i drutvo u postizanju ciljeva zatite ivotne sredine ili su

19 99

znaajnije koristi novih modifikacija ili promjena za ljudsko zdravlje, odravanje sigurnosti ili odrivog razvoja, i ) ako se korisni ciljevi kojima slue te modifikacije ili promjene vodnog tijela ne mogu, iz razloga tehnike izvodljivosti ili nesrazmjernih trokova, postii drugim sredstvima, koja predstavljaju bitno bolju varijantu za zatitu ivotne sredine. (2) Pod zahtjevima postavljenim u stavu 1. ovog lana stanje vodnog tijela povrinskih voda e se posmatrati kao saglasno sa ciljevima zatite ivotne sredine, pa i ako bi se stanje pogoralo sa visokog na dobro ili dobrog na umjeren status, ako je ovo rezultat novih odrivih ljudskih razvojnih djelatnosti. Modifikacija ciljeva ivotne sredine lan 38. Manje zahtjevni ciljevi zatite ivotne sredine nego oni koji su navedeni u lanu 35. ovog zakona i njegovim ostalim odredbama, uspostavie se za posebna vodna tijela, ako se pokae da su ova vodna tijela tako izloena posljedicama ljudske djelatnosti ili je njihovo prirodno stanje takvo da bi postizanje tih ciljeva bilo nepraktino ili nesrazmjerno skupo, i ako su zadovoljeni slijedei uslovi: a) da se potrebe zatite ivotne sredine i druge drutveno-ekonomske potrebe, kojima ta djelatnost slui, ne mogu zadovoljiti drugim sredstvima, koja su znatno bolja opcija po ivotnu sredinu, koja ne povlai nesrazmjerne trokove, b) da je postignuto najmanje umjeren status za povrinske vode, uz uticaje koji se nisu mogli razumno izbjei zbog karaktera ljudske djelatnosti ili zagaenja, c) da se osiguraju najmanje mogue promjene dobrog statusa podzemnih voda, uz uticaje koji se nisu mogli razumno izbjei zbog karaktera ljudske djelatnosti ili zagaenja, ) da ne dolazi do daljeg pogoranja stanja odreenog vodnog tijela, i ) da su razlozi za uspostavljanje manje zahtjevni ciljeva zatite ivotne sredine, izriito navedeni u planu upravljanja rijenim slivom. Postepeno postizanje ciljeva zatite ivotne sredine lan 39. (1) Rokovi predvieni u lanu 35. stav 1. taka c) ovog zakona, mogu se produiti u planu upravljanja rijenim slivom za svrhe postepenog postizanja ciljeva zatite ivotne sredine, ako bi: a) postizanje poboljanja u odreeno vrijeme bilo tehniki neizvodljivo ili nesrazmjerno skupo, b) prirodni uslovi onemoguili blagovremeno poboljanje stanja vodnog tijela,

20 99

c) bilo izvjesno da se nee dogaati dalja pogoranja stanja odreenog vodnog tijela, i ) razlozi za takve aktivnosti bili izriito navedeni i objanjeni u planu upravljanja rijenim slivom. (2) Produenja iz stava 1. ovog lana moraju biti ograniena najvie na period jednog daljeg auriranja plana upravljanja rijenim slivom, izuzev u sluajevima kada su prirodni uslovi takvi da se ne mogu postii ciljevi unutar ovog perioda. Odreivanje karakteristika vodnih struktura i tijela lan 40. U svrhe upravljanja rijenim slivovima, vri se odreivanje karakteristika vodnih tijela povrinskih i podzemnih voda, to se sprovodi u skladu sa metodologijom uspostavljenom u skladu sa l. 5. i 6. ovog zakona. Klasifikacija stanja voda lan 41. (1) Vodna tijela povrinskih i podzemnih voda e se klasifikovati na osnovu jaine promjena uzrokovanih ljudskim-antropogenim uticajima i promjenama u vrijednostima elemenata fiziko-hemijskog, biolokog i hidromorfolokog kvaliteta i kvantiteta tipa strukture i tijela vode u odnosu na tip pod neporemeenim uslovima. (2) Klasifikacija vrijednosti elemenata kvaliteta ekolokog statusa svake kategorije povrinske vode, vri se kao visok status, dobar status, umjeren status, nedovoljan status i lo status, u skladu sa Okvirnom direktivom o vodama i podzakonskim propisom koji donosi Ministarstvo, u skladu sa stavom 2. lana 7. ovog zakona. (3) Klasifikacija statusa podzemne vode, vri se praenjem parametara za klasifikaciju kvantitativnog statusa podzemne vode i hemijskog statusa podzemne vode, u skladu sa stavom 2. ovog lana. (4) Ministarstvo, u roku od 18. mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donosi propis iz stava 2. ovog lana, a takoe je odgovorno za predlaganje Vladi Republike Srpske svake este godine donoenje podzakonskog propisa kojima se uspostavlja, mijenja ili potvruje utvrena klasifikacija povrinskih i podzemnih voda.

Kontinuitet planova za upravljanje rijenim slivom lan 42. Republiki i organi lokalne samouprave e u svojim aktivnostima, sprovoditi i primjenjivati planove za upravljanje rijenim slivovima koji su odobreni u skladu sa odredbama ovog zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa, i koji, kao takvi, predstavljaju obavezujue dokumente koji se kontinuirano dograuju.

21 99

Povezanost planova upraljanja vodama sa prostornim i sektorskim lan 43. (1) U prostornim i sektorskim planovima, koji bi mogli uticati na zatitu voda, njihovo ureenje i koritenje, prikazuju se ugroena i zatiena podruja prema odredbama ovog zakona. (2) Predlaga prostornih i sektorskih planova i akata e kod njihovog pripremanja primijeniti propise koji su na snazi, a odnose se na zahvate u prostoru na podrujima iz stava 1. ovog lana. (3) Predlaga prostornih planova i sektorskih akata e u postupku njihove pripreme, predloiti nain koritenja koji je u skladu sa moguim nainima koritenja i uzeti u obzir ogranienja ili uslove iz take b) i c) stava 2. lana 26. ovog zakona. (4) Predlaga prostornog plana e u postupku njihove primjene odrediti zahvate u prostoru koji se odnose na izgradnju vodne infrastrukture i koji su predvieni u planovima upravljanja vodama. (5) Za nacrt prostornog plana, njegov predlaga mora dobiti saglasnost Ministarstva, kao dokaz da su rjeenja u prostornom planu u skladu sa odredbama ovog lana. U protivnom, Ministarstvo nee izdati navedenu saglasnost i obavezno je da pokrene inicijativu za uslaivanje prostornog plana sa odredbama ovog zakona. (6) Do donoenja akata u skladu sa ovim zakonom, koji definiu sluajeve iz stava 1. i 3. ovog lana, primjenjivae se postojei akti ili propisi ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona. (7) Spisak propisa i akata iz stava 6. ovog lana javno objavljuje Ministarstvo, u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Praenje stanja voda lan 44. (1) Praenje stanja - statusa, povrinskih i podzemnih voda je zasnovano na programu praenja koji e osigurati jasan i sveobuhvatni pregled stanja voda u svakom oblasnom rijenom slivu. (2) Program praenja stanja voda uzima u obzir zatitu akvatinih i kopnenih ekosistema i vrsta koje direktno zavise od voda. (3) Za realizaciju programa praenja stanja voda, odgovorna je Agencija za vode, a sprovoenje svih radnji praenja stanja voda ( monitoringa) ili samo nekih od njih mogu da obavljaju samo specijalizovane institucije za sektor voda i ivotne sredine, koje ispunjavaju propisane strune kriterije. (4) Ministarstvo u saradnji sa ministarstvom nedlenim za ekologiju, donijee u roku od osamnaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona podzakonski propis za realizaciju

22 99

ovog lana sa elementima koji obuhvataju opis radnji koje se odnose na praenje stanja voda (monitorin), i uslove koje moraju ispunjavati specijalizovane institucije iz stava 3. ovog lana. Ciljevi praenja stanja voda lan 45. Praenje stanja voda, organizuje se na nain da blagovremeno i vjerodostojno obezbjeuje slijedee podatke: a) za povrinske vode, nivo ili obim protoka, b) status i kvalitet povrinskih voda, c) status i kvantitet podzemnih voda, ) status akvatinog i poluakvatinog ekosistema, ) ostale elemente utvrene odredbama ovog zakona. Program praenja stanja voda lan 46. Praenje stanja voda, zasniva se na Programu praenja stanja-statusa voda koji donosi Ministarstvo. Obaveza operatora da sprovodi praenje stanja voda i izvjetavanje lan 47. (1) Operator je obavezan da, o svom troku, za vlastite ili objekte kojima upravlja, vri praenje stanja voda u odnosu na koliine, uticaje na vode izazvanih postrojenjima ili aktivnostima i da podnosi izvjetaje o podacima praenje stanja voda kako je odreeno u vodopravnom aktu ili programu iz lana 46. ovog zakona. (2) Ukoliko operator ne izvri radnje iz stava 1. ovog lana, niti u okviru naknadno ostavljenog roka sa kojim ga je pismeno upoznalo Ministarstvo, sprovoenje neophodnih aktivnosti organizovae ovlatene institucije o troku operatora.

IV - KORITENJE VODA lan 48. Pod koritenjem voda, u skladu sa odredbama ovog zakona, smatra se: a) zahvatanje, crpljenje i upotreba povrinskih i podzemnih voda za razliite namjene (snabdijevanje vodom za pie, sanitarne i tehnoloke potrebe, navodnjavanje i drugo), b) koritenje vodnih snaga za proizvodnju elektrine energije i druge pogonske potrebe,

23 99

c) koritenje vode za uzgoj ribe, ) koritenje vode za plovidbu, ) koritenje vode za sport, kupanje, rekreaciju i druge sline namjene. Racionalno i ekonomino koritenje voda lan 49. (1) Svakome je dozvoljeno koritenje voda pod uslovima odreenim ovim zakonom. (2) Voda se mora koristiti racionalno i ekonomino. Svaki korisnik vode, duan je da koristi vodu na nain i u obimu kojima se voda uva od rasipanja i tetnih promjena njenih svojstava, i ne ometa drugima zakonsko pravo koritenja vode. Opta upotreba voda lan 50. (1) Svakome je dozvoljeno, u skladu s propisima, koristiti vode obinim nainom koji ne zahtijeva posebne naprave i ne iskljuuje druge od jednakog koritenja (opta upotreba voda). (2) Opta upotreba voda obuhvata naroito: a) zahvatanje vode, bez posebnih naprava, iz vodotoka i jezera za line i potrebe domainstva, b) zahvatanje podzemne vode ili vode sa izvora, koja se koristi iz bunara ili izvora na vlastitom zemljitu, za line i potrebe domainstva, c) prikupljanje i koritenje voda od padavina za line i potrebe domainstva koje se sakupljaju na vlastitom zemljitu, ) koritenje voda iz rijeka, jezera i drugih povrinskih izvora za kupanje i rekreaciju. (3) Linim i potrebama domainstva iz stava 2. ovoga lana, smatra se koritenje vode za pie, odravanje istoe i sline potrebe u domainstvu. Takvim koritenjem, ne smatra se koritenje vode za navodnjavanje i u tehnolokom procesu, ukoliko se te radnje obavljaju kao privredna djelatnost. Vodna saglasnost ili dozvola za koritenje vode lan 51. (1) Za svako koritenje voda koje prevazilazi obim opte upotrebe iz lana 50. ovog zakona, potrebna je vodna saglasnost ili dozvola u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Koritenje voda za snabdijevanje stanovnitva vodom za pie, sanitarne potrebe i potrebe protivpoarne zatite ima prvenstvo u odnosu na koritenje voda za ostale namjene. (3) Planom upravljanja vodama moe se, zbog odreenih specifinih uslova i potreba, odrediti pravo prvenstva koritenja voda za ostale namjene, uz obavezno davanje prednosti za namjene navedene u stavu 2. ovog lana.

24 99

Kvalitet vode namijenjen za ljudsku upotrebu lan 52. (1) Kvalitet vode koja je namijenjena za ljudsku upotrebu, odgovarae uslovima utvrenim u lanu 22. ovog zakona i propisu o vodi za pie koji donosi ministarstvo nadleno za oblast zdravstva. (2) Pravna i druga lica koji obavljaju djelatnost vezanu za koritenje vode koja je namijenjene ljudskoj upotrebi, duni su osigurati stalni i sistemski pregled vode i preduzimati mjere za osiguranje zdravstvene ispravnosti vode za pie i tehnike ispravnosti ureaja u skladu sa propisima iz stava 1. ovog lana i propisima koji se odnose na zone sanitarne zatite. (3) Kontrolu vode koja je namijenjena za ljudsku upotrebu, mogu vriti samo ovlatene laboratorije. (4) Uslove koje e ispunjavati ovlatene laboratorije, sadraj i nain dobivanja ovlaenja propisuje ministarstvo nadleno za oblast zdravstva. Koritenje voda iz izvora i podzemnih voda lan 53. (1) Koritenje voda iz izvora i podzemnih voda, osim opte upotrebe voda, moe se odobriti samo ako su prethodno obavljeni vodoistrani radovi. (2) Vodoistranim radovima smatraju se radovi i ispitivanja hidrogeoloka i druga, kojima se utvruje postojanje, rasprostranjenost, koliine, hemijske i druge karakteristike propisane ovim zakonom, kao i kvalitet i pokretljivosti podzemnih voda na odreenom podruju. (3) Organ koji izdaje vodopravni akt, obavezan je cijeniti elemente iz stava 2. ovog lana i u pogledu obnovljivosti resursa. (4) Podzakonskim propisom, Ministarstvo e, u saradnji sa ostalim ministarstvima, u roku od dvije godine po stupanju na snagu ovog zakona, donijeti podzakonski propis o vrstama podzemnih voda, njihovom karakterisanju, ispitivanju, evidenciji, i drugim neophodnim podacima za normalno praenje i upravljanje. Obaveze voenja evidencije lan 54. (1) Lica koja zahvataju i crpe vode, osim u okviru opte upotrebe voda, duna su voditi evidenciju o koliinama takve vode, ugraditi neophodnu opremu za mjerenje i o koliinama dostavljati podatke nadlenim institucijama za upravljanje vodama. (2) Propis o sadraju i nainu voenja evidencije i dostavljanju podataka iz stava 1. ovoga lana donosi Ministarstvo.

25 99

Melioracioni sistemi lan 55. (1) Za prostor jedne ili vie katastarskih optina, osniva se od strane jedinica lokalne samouprave javno preduzee za upravljanje melioracionim sistemima i objektima. 2) U svrhu graenja ili koritenja melioracionog sistema za navodnjavanje ili odvodnju, od interesa za vie vlasnika ili korisnika zemljita, mogu se osnivati i druga posebna pravna lica (zadruge, udruenja i sl.), u skladu sa posebnim zakonima. (3) Pravna lica iz stava 2. ovog lana mogu ostariti pravo na koritenje voda (koncesija, vodna dozvola). (4) Pravna lica i osnivai iz st. 1. i 2. ovog lana, duna su osigurati finansijska sredstva za odravanje i rad melioracionog sistema. (5) Pravna lica iz stava 2. ovog lana, kojima je preneseno pravo na upravljanje i koritenje vodnih objekata koji su u slubi melioracionih sistema, i koji su definisani ovim zakonom, duna su osigurati finansijska sredstva za odravanje i rad melioracionog sistema. (6) Pravna lica iz stava 1. ovog lana mogu poslove tehnikog odravanja povjeriti institucijama i javnim preduzeima registrovanim za vrenje takvih djelatnosti u oblasti zatite od voda, to ih ne oslobaa odgovornosti po odredbama ovog zakona, kao ni subjekta na koje je ovlatenje preneseno. Rudarski radovi, iskopi tunela, drugi iskopi i buenja tla lan 56. (1) Pravna i fizika lica koja izvoenjem rudarskih radova, iskopa tunela, drugih iskopa i buenja tla naiu na podzemne vode (izvorita voda, tekue i stajae vode) duna su to odmah, a najkasnije u roku od 48 sati, prijaviti vodnom inspektoru, odnosno nadlenoj instituciji za upravljanje vodama ili organu za praenje incidentnih pojava. Lice institucije ili slube koje primi obavjetenje duno je po tome odmah preduzeti odgovarajue mjere ili obavijestiti nadlenu instituciju za upravljanje vodama. (2) Pravna i fizika lica koja izviode radove iz stava 1. ovoga lana, duna su vodnom inspektoru i ovlatenoj osobi nadlene institucije za upravljanje vodama, dostaviti podatke i dopustiti uzimanje podataka i obavljanje potrebnih ispitivanja radi utvrivanja izvora, koliine i kvaliteta vode, te preduzeti potrebne mjere osiguranja koje joj naloi vodni inspektor ili ovlatena osoba.

26 99

V - ZATITA VODA 1. Zabrane i ogranienja Opta zatita voda lan 57. (1) Isputanje iskoritenih voda u povrinske vode, dozvoljeno je samo na nain i pod uslovima, koje odreuje ovaj zakon i podzakonski akti doneseni na osnovu ovog zakona. (2) Zabranjeno je isputanje otpadnih voda u prirodna jezera, ribnjake, movare i druge prirodne vodne akumulacije, koje imaju stalan ili povremen dotok ili isticanje povrinskih ili podzemnih voda, kao i u vodne akumulacije koje su nastale zbog vaenja ili iskoritavanja mineralnih sirovina ili drugih slinih zahvata. (3) U prirodnim jezerima, ribnjacima, movarama i drugim prirodnim vodnim akumulacijama, koje imaju stalan ili povremen dotok ili isticanje povrinskih ili podzemnih voda, zabranjeno je koritenje voda na nain koji bi mogao prouzrokovati ugroavanje njihovog ekolokog ili hemijskog stanja. (4) Isputanje otpadne vode direktno u podzemne vode je zabranjeno. (5) Indirektno isputanje otpadnih voda u podzemne vode dozvoljeno je samo na nain i pod uslovima, koje odreuje ovaj zakon i podzakonski propisi doneseni na osnovu ovog zakona. Opta obaveza tretmana otpadnih voda lan 58. (1) U sluaju da domainstvo nije prikljueno na javnu kanalizaciju, otpadne vode iz domainstva e biti prikupljene i tretirane tako da ne uzrokuju rizik od zagaenja koji je vei od propisanog. (2) Lokalna zajednica na odreenom prostoru obavezna je za obezbjeenje i orgnizovanje tretmana otpadnih voda neposredno i uz pomo namjenski formiranih slubi i subjekata. (3) Operator sistema za odvoenje i tretman otpadnih voda na odreenom prostoru odgovoran je sa lokalnom zajednicom za sprovoenje tretmana otpadnih voda i obavezan da sagleda stanje, vodi evidenciju i dostavlja podatke organu iz lana 176. ovog zakona i organu lokalne zajednice o podacima navedenim u realizaciji aktivnosti iz stava 1. i 2. ovog lana. Opta zabrana ubrenja i upotrebe sredstava za zatitu bilja lan 59. (1) Ministarstvo, u saradnji sa ministarstvom nadlenim za ekologiju, posebnim podzakonskim propisom utvruje pravila dobre poljoprivredne prakse koja e se primjenjivati u podrujima gdje su vode zagaene nitratima i sredstavima za zatitu biljaka ili u podrujima u kojima postoji rizik od takvog zagaenja.

27 99

(2) Ministarstvo, u saradnji sa ministarstvom nadlenim ekologiju, podzakonskim propisima utvruje metodologiju za definisanje podruja iz stava 1. ovog lana. (3) Ministarstvo moe svojim aktom ograniiti ili zabraniti koritenje vjetakih ubriva, gnojiva ili sredstava za zatitu biljaka u podrujima iz stava 1. ovog lana. (4) Zabranjena je upotreba ubriva ili upotreba sredstava za zatitu bilja na vodnom dobru. Ogranienja plovidbe lan 60. (1) Vlada odreuje pojedinane povrinske vode ili dijelove povrinskih voda na kojima je zabranjena plovidba brodovima, koji za pogon koriste naftne derivate. (2) Zabrana iz stava 1. ovog lana, ne odnosi se na plovne objekte koji su u funkciji spaavanja ljudi, imovine i dobara, zatim koja su u funkciji provoenja zadataka organa unutranjih poslova ili odbrane. (3) Zabranjeno je isputanje otpadnih voda iz plovnih objekata, osim nezagaene vode za hlaenje ili balansiranje tereta. Zabrana pranja vozila lan 61. Zabranjeno je prati vozila i druge maine i ureaje u povrinskim vodama i na zemljitu koje pripada vodnom dobru. Odlaganje i deponovanje materija ili predmeta lan 62. (1) Zabranjeno je proizvoditi, rukovati, uvati i odlagati opasne materije i otpad, na vodama i vodnom dobru. (2) Pod otpadom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se materije i supstance definisane ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima, kao i materije i supstance definisane Zakonom o otpadu. (3) Izuzetno od stava 1 ovog lana, proizvodnja, rukovanje i uvanje opasnih materija i otpada moe biti dozvoljeno, pod uslovima propisanim na osnovu ovog zakona i propisa za zatitu ivotne sredine za djelatnosti luka i u sline svrhe. Prevoz opasnih materija lan 63. Prevoz i pretovar opasnih materija i supstanci na povrinskim vodama se ureuje u skladu sa propisima iz oblasti prevoza opasnih roba i iz oblasti rijenog i drumskog saobraaja, kako bi se mogunost nekontrolisanog ispusta iskljuila ili svela na najmanju moguu mjeru.

28 99

Incidenti lan 64. (1) Ako je usljed iznenadnog sluaja, kvara ili iz drugih razloga nastala opasnost zagaenja voda, lice ili operator u vezi sa ijim je djelovanjem ili propustom takva opasnost nastala, odmah e poduzeti sve potrebne mjere da sprijei ili ublai uticaje prouzrokovane incidentom, te da sprijei ponovni nastanak incidenta, a zatim, bez odlaganja, o tome obavijesti najbliu policijsku stanicu, vodnu inspekciju ili Agenciju za vode. (2) Svako lice koje primijeti da je dolo do situacije iz stava 1. ovog lana, duno je o tome obavijestiti najbliu policijsku stanicu, vodnu inspekciju ili Agenciju za vode. (3) Policijska stanica e, po saznanju o nastalom zagaenju, odnosno opasnosti od zagaenja voda, obavijestiti najblieg vodnog inspektora, odnosno mjesno nadlenu Agenciju za vode. (4) Agencija, ili drugo lice odreeno planom zatite voda duna je, neposredno po saznanju o zagaenju voda ili nastanku opasnosti od zagaenja, preduzeti mjere za njihovo otklanjanje ili spreavanje, odnosno preduzeti sve mjere kako bi se posljedice tetne po ivotnu sredinu svele na najmanju moguu mjeru. (5) Agencija moe, u cilju izvrenja radova iz prethodnog stava, angaovati najbliu specijalizovanu ovlatenu instituciju, odnosno preduzee. (6) Ministarstvo posebnim aktom propisuje uslove koje e zadovoljiti specijalizovanu instituciju, odnosno preduzee (kadrovi, oprema), iz prethodnog stava, i nain izdavanja ovlatenja. (7) Odobrenje, odnosno certifikat za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stava ovog lana specijaliovanoj ovlatenoj instituciji, odnosno preduzeu, izdaje Ministarstvo. (8) Trokove preduzetih mjera za otklanjanje posljedica snosi lice ili operater, zbog ijeg je djelovanja ili propusta dolo do zagaenja, odnosno opasnosti od zagaivanja. (9) Ministarstvo e propisati postupke i mjere koje se preduzimaju u sluaju incidenta. Ekoloki prihvatljiv protok lan 65. (1) Ekoloki prihvatljivi protok se utvruje na osnovu sprovedenih istranih radova i u skladu sa metodama za njegovo odreivanje definisanih u podzakonskom aktu iz stava 3.ovog lana, uzimajui u obzir specifinosti lokalnog ekosistema i sezonske varijacije protoka. (2) Do donoenja podzakonskog akta, ekoloki prihvatljivi protok e se utvrivati na osnovu hidrolokih osobina vodnog tijela za karakteristine sezone, kao minimalni srednji mjeseni protok devedesetpetpostotne obezbjeenosti. (3) Ministarstvo, u saradnji sa ministarstvom nadlenim za ekologiju, propisuje metodologiju za odreivanje ekoloki prihvatljivog protoka. Pored metodologije, posebnim podzakonskim aktom e biti definisana minimalno potrebna prethodna istraivanja, nadlene institucije i procedure donoenja odluka.

29 99

(4) Trokove potrebnih istraivanja snosi investitor, odnosno korisnik. Dislokacija i vaenje materijala lan 66. (1) Dislokacija i vaenje materijala u koritima i vodnom zemljitu, dozvoljeno je samo u obimu i na nain kojim se ureuje korito i vodno zemljite ili ako to slui sprovoenju mjera zatite, a u skladu posebnim elaboratima i projektima i na osnovu njih izdatim vodopravnim aktima, na nain koji bitno ne mijenja prirodne procese, ne remeti prirodnu ravnoteu ekosistema ili ne pospjeuje tetno djelovanje voda. (2) U cilju realizacije stava 1. ovog lana, donosi se pravilnik o uslovima i nainu realizacije aktivnosti iz stava jedan ovog lana, adekvatno primjenjujui pravila koritenja i za vodno zemljite, kojim se obrauju hidroloki, bujini i erozioni elemenati, a naroito oni koji se odnose na: a) zatitu od poplava, b) spraavanja stvaranja uspora, c) spraavanja nekontrolisanog i tetnog smanjenja ili poveanja razliitog od optimalno potrebnog, ) uklanjanje ili smanjenje mogunosti od meandriranja rijeke, ) spreavanje nekontrolisanog mijenjanja toka rijeke i nanoenja tete za obale i okolni prostor, d) spreavanja erozija stvorenih vodom, neeljenog taloenja nanosa na pojedinim dionicama rijeke, d) sigurnije odvoenje voda u recipijent i drugo. (3) Pravilnik iz stava 2. ovog lana, donosi Ministarstvo, najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. (4) Djelovanje suprotno odredaba ovog lana od strane pravnih ili fizikih lica vrenjem radnji u koritu ili na vodnom zemljitu suprotno propisu i dokumentaciji nastaloj na osnovi njega, kao i omoguavanje vrenja takvih radnji, kaznie se u skladu sa odredbama ovog i drugih zakona. Granine vrijednosti za isputanje otpadnih voda lan 67. (1) Ministarstvo, u skladu sa odredbama ovog zakona, donosi pravilnike o graninim vrijednostima zagaujuih materija u otpadnim vodama i drugim zahtjevima kada je u pitanju isputanje otpadnih voda u povrinske vode, zemljite, javni kanalizacioni sistem, kao i za ostale opasne materije ije je isputanje u vodu, zemljite koje pripada vodnom dobru, umsko i poljoprivredno zemljite zabranjeno. proticajnih profila

30 99

(2) Propise iz stava 1. ovog lana, Ministarstvo donosi u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Prije donoenja propisa iz stava 1. ovog lana, Ministarstvo e osigurati njegovu usaglaenost sa istim propisom drugog entiteta, kroz konsultacije pri njihovim donoenjima. (4) Jedinica lokalne samouprave moe donijeti stroi propis iz stava 1.ovog lana za vode koje su u njenoj nadlenosti. Odluka o odvoenju otpadnih voda lan 68. (1) Sva lica su duna otpadne vode isputati u javni kanalizacioni sistem ili u druge sisteme na nain koji je u skladu sa propisima iz lana 67. ovog zakona, to se utvruje posebnim odlukama o odvoenju otpadnih voda. (2) Odluke iz stava 1. ovog lana e, pored elemenata iz propisa navedenih u lanu 67. ovog zakona, obavezno sadravati i: odredbe o nainu odvoenja otpadnih voda, obavezu prikljuenja na javni kanalizacioni sistem, uslove i nain isputanja otpadnih voda na podrujima na kojima nije izgraen takav sistem, obavezu posebnog odlaganja i odstranjivanja opasnih i drugih materija, te obavezu odravanja javnih kanalizacionih sistema. (3) Odluke o odvoenju otpadnih voda na podrujima jedinica lokalne samouprave donosi skuptina, te jedinice lokalne samouprave. U sluaju da se istim sistemom javnog odvoenja otpadnih voda odvodi voda s podruja vie jedinica lokalne samouprave, odluku donose skuptine svih jedinica lokalne samouprave s ijeg prostora se otpadne vode odvode, a ukoliko se takva odluka ne donese iz bilo kog razloga, odluku donosi Ministarstvo na prijedlog jedne ili vie jedinica lokalne samouprave. Referentna i ovlatena laboratorija lan 69. (1) Za potrebe praenja stanja voda, verifikacije rezultata rada ovlatenih laboratorija i za izvravanje nadlenosti Ministarstva i agencija za vode, ovim zakonom utvruje se osnov za formiranje i funkcionisanje referentne laboratorije. (2) Podzakonskim propisom, utvruju se uslovi i kriteriji za odreivanje ili uspostavljanje referentne laboratorije i ovlatenih laboratorija, nadlenosti, nain finansiranja, forma i sadraj ovlatenja, kao i forma i sadraj dokumenta koje laboratorije izdaju. Podzakonski propis iz ovog lana donosi Ministarstvo, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Kontrolu kvaliteta otpadnih voda i efluenata sa postrojenja za preiavanje otpadnih voda, vrie ovlatene laboratorije. (4) Kod nadzora sprovoenja odredbi o zatiti voda iz ovog zakona, preduzimanje mjera i izricanje kazni zbog njihove povrede, mogu se vriti samo na osnovu rezultata analiza referentne i ovlatenih laboratorija.

31 99

(5) Pojedinana ovlatenja za laboratorije, na osnovu propisa iz stava 2. ovog lana ukoliko su ispunjeni propisani uslovi, izdaje ministar.

2. Zatiena podruja Vrste zatienih podruja lan 70. (1) Zatiena podruja su ona koja zahtijevaju posebnu zatitu u skladu sa ovim i posebnim propisima. (2) Zatiena podruja mogu biti: a) podruja namijenjena za zahvatanje vode za pie, b) podruja vodnih tijela namijenjenih zatiti privredi vanih vodenih vrsta, c) vode namijenjene rekreaciji, ukljuujui i podruja odreena za kupanje, ) podruja podlona eutrofikaciji i podruja osjetljiva na nitrate, ) podruja namijenjena zatiti stanita ili vrsta gdje je odravanje ili poboljanje stanja voda bitan uslov za njihov opstanak i reprodukciju. Zatiena podruja rezerve voda lan 71. (1) Izuzetno od zatienih podruja navedenih u prethodnom lanu ovog zakona Agencija za vode moe u skladu sa propisom iz lana 73. stav 3. ovog zakona utvrditi i zatiena podruja rezerve voda, bez obzira na njihovu buduu namjenu. (2) Podruja iz stava 1. ovog lana odreuju se na osnovu utvrenih rezervi voda koje se s obzirom na svoje hemijske, fiziko-hemijske ili mikrobioloke karakteristike klasifikuju u najvii status. (3) Agencija za vode daje prijedlog ogranienja ili zabrane optereenja prostora i aktivnosti koje mogu ugroziti fiziko-hemijsko ili kvantitativno stanje voda u podrujima iz stava 2. ovog lana. Privremena zatita lan 72. (1) Za izvorite vode od znaaja za buduu ljudsku upotrebu, ili koritenje izvora mineralne, termalne ili termomineralne, ili druge podzemne vode, Agencija za vode predloie donoenje odluke o privremenoj zatiti podruja na kojem se izvorite nalazi. (2) Odlukom o privremenoj zatiti iz stava 1. ovog lana, pored elemenata iz propisa navedenog u lanu 73. stav 3. ovog zakona, utvruju se i:

32 99

a) granice zatienog podruja, b) privremeni reim zatite voda u zatienom podruju i pojedinanim zatienim pojasevima, c) metode finansiranja zatite i odravanja podruja i ) nadzor nad provoenjem propisanog reima. (3) Odluka iz stava 2. ovog lana primjenjuje se do stupanja na snagu akta o zatiti iz lana 75. ovog zakona. (4) Nadleni organ uprave, na prijedlog Agencije za vode, sprovodi mjere zatite podruja iz prethodnih stavova ovog lana u skladu sa odredbama ovog zakona. Podruja zatite izvorita vode za pie i ljudsku upotrebu lan 73. (1) Podruja na kojima se nalaze izvorita vode za pie i ljudsku upotrebu, a koja se po koliini i kvaliteti mogu koristiti ili se koriste na javan nain, bie zatiena od zagaivanja i od drugih inilaca koji mogu nepovoljno uticati na zdravstvenu ispravnost vode ili na izdanost izvorita. (2) Na podrujima iz stava 1. ovog lana, sprovodi se zatita izvorita, te sprovoenje zatitnih mjera, utvrivanjem i uspostavljanjem zona sanitarne zatite, ija se veliina, granice, sanitarni reim, mjere zatite i drugi uslovi odreuju prema metodologiji iz podzakonskog akta iz stava 3. ovog lana. (3) Ministarstvo, u saradnji sa ministarstvom za oblast zdravstva Republike Srpske, donosi podzakonski akt o mjerama zatite, nainu odreivanja, odravanja, obiljeavanja zona sanitarne zatite, i izradu odluka za privremenu ili trajnu zatitu izvorita voda za ljudsku upotrebu. (4) Zatita iz stava 1. ovoga lana, sprovodi se u skladu sa propisom iz prethodnog stava, odlukom o zatiti izvorita kojom se, na osnovu prethodnih istranih radova, odreuje veliina i granice zona sanitarne zatite, sanitarni i drugi uslovi odravanja i druge zatitne mjere, izvori i nain njihova finansiranja, te kazne za povredu odredaba te odluke. Zone sanitarne zatite u planovima upravljanja vodama lan 74. Zone sanitarne zatite utvrene odlukom o zatiti izvorita, kao i prostor rezervisan za zone sanitarne zatite za koje nije donesena odluka, prikazuju se u planu upravljanja vodama. Odluka o zatiti izvorita lan 75. (1) Zone sanitarne zatite i zatitne mjere utvruje u skladu sa propisom iz lana 73. stav 3. ovog zakona organ lokalne samouprave na ijem podruju se nalaze zone zatite izvorita ili korisnik tog izvorita.

33 99

(2) Odluku o zatiti izvorita ije se zone sanitarne zatite prostiru na podruju jedne jedinice lokalne samouprave, donosi nadlena skuptina. (3) Odluku o zatiti izvorita ije se zone sanitarne zatite prostiru na podruju vie jedinica lokalne samouprave donose njihove skuptine pojedinano, a ukoliko to ne uine iz bilo kog razloga, odluku donosi Ministarstvo, samoinicijativno ili na prijedlog jedne ili vie jedinica lokalne samouprave, o njihovom troku. (4) Odluku o zatiti izvorita, ije se zone sanitarne zatite nalaze na podruju dva entiteta, donose sporazumno nadlena entitetska ministarstva. (5) Odluka o zatiti izvorita ije se zone sanitarne zatite proteu na podruju BiH i susjednih drava, donose se u skladu sa stavom 4. ovog lana, uz potovanje meunarodnih ugovora iji je potpisnik BiH. Podruja namijenjena za zatitu prirodnih vrsta lan 76. (1) Zatita podruja vodnih tijela namijenjenih zatiti za prirodu vanih vodnih vrsta, vrie se u skladu sa podzakonskim aktom Ministarstva za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju, kojim se regulie ova oblast. (2) Prijedlog odluke priprema korisnik koji vri djelatnost uzgoja privredi vanih vrsta. (3) U zavisnosti od teritorijalnog rasprostiranja zatitnog podruja za ovu namjenu odluku o utvrivanju zatitnog podruja donosi skuptina jedinice lokalne samouprave, odnosno Agencija za vode, u skladu sa stavom 1. lana 71. ovog zakona. Podruje voda za kupanje-kupalita lan 77. (1) Kupalita su podruja namijenjena za organizovano kupanje i podruja na kojima nije zabranjeno kupanje, i tradicionalno se praktikuje. (2) Kupalita proglaava jedinica lokalne samouprave, ako su ispunjeni kriteriji akta iz stava 5. ovog lana. (3) Na podrujima kupalita nije dozvoljeno postavljanje stalnih ili privremenih objekata ili drugih prepreka, koje bi spreavale slobodan tok vode, te slobodan prolaz preko vodnog zemljita, odnosno spreavale slobodan prilaz obalama i koritima vodotoka, prirodnih jezera i akumulacija. (4) Podruja iz stava 1. ovog lana e biti zatiena od zagaenja i ostalih oblika koritenja ili pojava koje bi mogle uticati na kvalitet vode za kupanje. U cilju zatite od zagaenja, aktivnosti koje bi mogle ugroziti zdravlje ili ivote kupaa e biti ograniene ili zabranjene na ovim podrujima. (5) Kupalita se prikazuju i definiu u planu upravljanja vodama, te u dokumentima prostornog planiranja.

34 99

(6) Ministarstvo, uz sradnju sa ministarstvom nadlenim za oblast zdravstva, propisuje detaljnije kriterije za podruja namijenjena za kupanje.

3. Osjetljiva podruja Podruja podlona eutrofikaciji i osjetljiva na nitrate lan 78. (1) U cilju zatite vodnih resursa, podruja podlona eutrofikaciji i podruja osjetljiva na nitrate, mogu se razvrstati kao osjetljiva i manje osjetljiva. (2) Ministarstvo, u saradnji sa ministarstvom nadlenim za ekologiju, propisuje metode za utvrivanje osjetljivih i manje osjetljivih podruja.

Proglaavanje osjetljivih podruja lan 79. (1) Ministarstvo svojim aktom proglaava osjetljiva i manje osjetljiva podruja na teritoriji Republike Srpske. (2) Za osjetljiva podruja koja se prostiru na teritoriji oba entiteta, akt o proglaenju podruja zatienim koordinirano donose ministarstva entiteta, na prijedlog entitetskih agencija. (3) Za osjetljiva podruja koja se prostiru na teritoriji BiH i jedne ili vie susjednih drava akt o proglaenju podruja zatienim donose vlade entiteta, na koordiniran prijedlog resornih ministarstava. (4) Odluka iz stava 3. ovog lana za podruja koja se prostiru na podruju BiH i susjednih drava, bie usklaena sa meunarodnim ugovorom iji je potpisnik BiH. Podruja namijenjena zatiti stanita ili vrsta lan 80. Podruja namijenjena zatiti stanita ili vrsta gdje je odravanje ili poboljanje stanja voda bitan uslov za njihov opstanak ili reprodukciju, utvruju se u skladu sa odredbama propisa o zatiti ivotne sredine i zatiti prirode. Obaveze i ogranienja aktivnosti u osjetljivim podrujima lan 81. (1) U osjetljivom podruju, mogu se ograniiti ili zabraniti aktivnosti koje mogu ugroziti kvantitativno ili kvalitativno stanje voda.

35 99

(2) Vlasnici ili posjednici zemlje u zatienom podruju su obavezni sprovoditi mjere za zatitu kvantiteta i kvaliteta voda. (3) Ogranienja i zabrane, periodino e se preispitivati i redefinisati u zavisnosti od rezultata praenja stanja voda. (4) Primjena dobre poljoprivredne prakse, obavezna je u osjetljivim podrujima. Praenje stanja voda u osjetljivim podrujima lan 82. (1) Pojaano praenje stanja voda u osjetljivim podrujima je obavezno. (2) Ministarstvo, propisuje nain praenja stanja voda u osjetljivim podrujima. Praenje stanja voda ukljuuje aktivnosti na vodama i aktivnosti na osjetljivom podruju. Renaturalizacija povrinskih voda lan 83. (1) U cilju poboljanja naruene prirodne ravnotee ekosistema povrinskih voda Ministarstvo, u dogovoru sa Ministarstvom za prostorno ureenja, graevinarstvo i ekologiju, daje inicijativu za sprovoenje njihove renaturalizacije. (2) Mjere i metode renaturalizacije, definiu se planovima upravljanja vodama, a realizuju se u saradnji sa ministarstvom nadlenim za ekologiju. (3) Renaturalizacija moe biti okarakterisana kao hitna, potrebna ili preporuljiva renaturalizacija. Kriterije klasifikacije renaturalizacije definie Ministarstvo posebnim aktom, u skladu sa ovim zakonom. Ogranienje u svrhu zatite akvatinih i semiakvatinih organizama lan 84. (1) U cilju zatite akvatinih i semiakvatinih organizama i njihovih stanita pri optereivanju vode ili vodnog zemljita, vodie se rauna o: a) odravanju uslova za reprodukciju akvatinih i semiakvatinih b) odravanju odgovarajuih semiakvatinih organizama, uslova u zimskim organizama, akvatinih i i sklonitima

c) odravanju ostalih uslova vezanih za odranje i razvoj akvatinih semiakvatinih organizama, ukljuujui njihovu zamjenu i obogaivanje, ) ouvanje postignutih ciljeva kvaliteta utvrenih u lanu 35. ovog zakona. (2) Obaveze iz stava 1. ovog lana, utvruju se u vodnoj saglasnosti.

36 99

(3) Ministarstvo nadleno za ekologije moe, u skladu sa pravilima o ouvanju prirode, propisati detaljnije metode i uslove zatite za pojedinane sluajeve optereenja voda, obale ili vodnog zemljita. (4) Propis iz stava 3. ovog lana moe, u pojedinanim sluajevima optereenja povrinskih voda, sadravati obaveze za osiguranje prolaza za akvatine i semiakvatine organizme.

VI - UREENjE VODOTOKA I DRUGIH VODA I ZATITA OD TETNOG DJELOVANjA VODA

Ureenje vodotoka i drugih voda lan 85. (1) Ureenje vodotoka i drugih voda, aktivnosti su i radnje u ijem sprovoenju, postoji obaveza potovanja posebnih mjera bezbjednosti u skladu sa ovim zakonom, kao i u pogledu aktivnosti na objektima navedenim u l. 16. i 17. ovog zakona. (2) Aktivnosti i radnje iz stava 1. ovog lana, vre se u skladu sa pravilima struke za odravanje vodotoka, vodnog dobra i objekata, te realizuju drugi radovi kojima se omoguava kontrolisan i nekodljivi protok voda i njeno namjensko koritenje, kao i graenje i odravanje vodnih objekata i sistema razliitih namjena. (3) Aktivnosti i radnje iz st. 1. i 2. ovog lana, sprovode se po posebnim elaboratima i projektima za cio vodotok ili vodnu povrinu, ili pojedinu njihovu dionicu ili dio, precizno definisanu stacionaom ili lokacijom, na nain kako je to propisano posebnim podzakonskim aktom Ministarstva. (4) Akt iz stava 3. ovog lana donosi Ministarstvo u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Odravanje vodotoka, vodnog dobra i vodnih objekata i sistema lan 86. (1) Pod aktivnostima i radnjama odravanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih objekata i sistema, pored ostalog, smatraju se naroito: a) aktivnosti i radnje navedene u lanu 85. ovog zakona koje sprovode organi uprave i subjekti sa javnim ovlatenjima, b) radovi na odravanju prirodnih i vjetakih vodotoka oblaganjem korita i obala, ienjem, uklanjanjem i dislociranjem nanosa, djelominim produbljivanjem dna korita, ublaavanjem krivina bez znaajnije promjene trase korita, i slino, c) zemljani i slini radovi na ureenju i odravanju obala, zemljani radovi u pojasu visokih voda i na vodnom zemljitu, krenje i koenje rastinja, obnavljanje i odravanje propusta i prelaza,

37 99

) odravanje regulacionih i zatitnih vodnih objekata: popravke, ojaanja i obnavljanja nasipa, krenje, koenje i radovi na vegetativnoj zatiti objekata, zamjene oteenih dijelova graevina, ) odravanje vodnih objekata za melioraciono odvodnjavanje: ienje, tehniko i vegetativno odravanje objekata i pojasa uz objekte, zemljani radovi na manjim dopunama kanalske mree, ublaavanju krivina i nagiba, drenani radovi, izrada tipskih propusta i slinih objekata koji su sastavni dio kanalske mree, njihovo obnavljanje i zamjena. (2) Izuzetno od navedenog u ta. od b) do ) stav 1. ovog lana, jednostavnije zahvate mogu da sprovode i realizuju trea pravna i fizika lica, ako su ti poslovi dati od strane subjekata iz take a), stav 1. ovog lana, u skladu sa procedurom propisanom posebnim zakonom. Poboljanje hidromorfolokog stanja povrinskih voda lan 87. (1) Radi poboljanja naruene prirodne ravnotee vodnih i priobalnih ekosistema, ili zbog slabog stanja voda, prije svega na vjetakim i drastino modifikovanim strukturama vodnih tijela, sprovode se mjere za poboljanje dinamike prirodnih procesa voda. (2) Mjere za poboljanje hidromorfolokog stanja obuhvaaju obnovu i ponovno uspostavljanje strukture i oblika vodnog tijela, koje utiu na vlastito poboljanje njegovog hemijskog stanja i stanja ivotne sredine. (3) Vodno tijelo, na kojem treba sprovesti mjere iz stava 1 ovog lana, odreuje se programom mjera iz lana 27. ovog zakona. Ureenje voda i zatita vodnih i priobalnih ekosistema lan 88. Zahvati radi ureenja voda e biti planirani i izvedeni tako da bitno ne pogoraju karakteristike reima voda, i bitno ne poremete prirodnu ravnoteu vodnih i priobalnih ekosistema. Zadaci Republike Srpske, jedinica lokalne samouprave i ostalih, u vezi sa ureenjem vodotoka i drugih voda lan 89. (1) Republika Srpska i jedinice lokalne samouprave obezbjeuju, u skladu sa ovim zakonom, ureenje vodotoka i drugih voda, na nain kako je definisano u lanu 5. ovog zakona. (2) Republika Srpska i jedinice lokalne samouprave, nadleni organi i lica obezbjeuju, prema podjeli nadlenosti i vlasnitvu nad objektima iz l. 16. do 19. ovog zakona, njihovo odravanje na nain propisan ovim zakonom, uzimajui u obzir posebno odredbe l. 5. do 16. ovog zakona.

38 99

(3) Republika Srpska i jedinice lokalne samouprave, u okvirima svojih nadlenosti, upravljaju vodnim dobrom, kao dobrom od opteg interesa i tite ga od oteenja, unitenja ili nesavjesnog i nezakonitog koritenja, u skladu sa ovim i posebnim zakonima. Zatita od tetnog djelovanja voda lan 90. (1) Pod zatitom od tetnog djelovanja voda, podrazumijeva se sprovoenje aktivnosti i mjera u cilju smanjenja ili spreavanja ugroenosti ljudi i materijalnih dobara od tetnog djelovanja voda, i otklanjanje posljedica njihovog djelovanja. (2) Zatita od tetnog djelovanja voda odnosi se na odbranu od poplava i leda na vodotocima, i zatitu od erozije i bujica. (3) Pored zatite iz prethodnog stava ovog lana, zatita od tetnog djelovanja voda obuhvata i mjere zatite i otklanjanja posljedica prouzrokovanih incidentnim zagaenjem voda. Ugroena podruja lan 91. (1) Radi smanjenja stepena ugroenosti ljudi i materijalnih dobara, i sprovoenja mjera i aktivnosti zatite od tetnog djelovanja voda, odreuje se podruje koje je ugroeno zbog: a) poplava (vodoplavno podruje), b) erozije povrinskih voda ( erozivno podruje). (2) Podruja iz prethodnog stava, (ugroeno podruje), odreuje Vlada, na prijedlog Ministarstva, uzimajui u obzir prirodne mogunosti nastanka tetnog djelovanja voda, broj potencijalno ugroenih stanovnika i veliinu mogue tete na zemljitu, objektima i imovini. (3) Radi zatite od tetnog djelovanja voda, zemljite na ugroenom podruju se moe podijeliti na kategorije, s obzirom na stepen ugroenosti. (4) Ministarstvo detaljnije propisuje metodologiju za odreivanje ugroenih podruja i nain razvrstavanja zemljita u kategorije ugroenosti. Vodoplavno podruje lan 92. Vodoplavno podruje je podruje uz vodotoke koje moe biti poplavljeno za vrijeme poplavnog dogaaja ukoliko se izlije voda iz vodotoka preko vodnog zemljita na ire podruje, nezavisno od toga da li je zatieno vodozatitnim objektima.

39 99

Erozivno podruje lan 93. (1) Erozivno podruje, u skladu sa ovim zakonom, jeste zemljini prostor na kome nastaju promjene na povrinskom sloju zemljinog reljefa, erozijom ili denudacijom, odnosno ogoljavanjem, kao posljedica djelovanja kie, tekue vode, leda ili snijenih lavina. U zavisnosti od uzroka pojave na erozivnom podruju mogue je vie vrsta erozionih procesa, kao to su: a) fluvijalna erozija-erozija tekuom vodom, b) pluvijalna erozija-erozija kiom, c) glacijalna erozija-erozija ledom i snijenim lavinama, ) abraziona erozija-erozija kombinovana radom vode i vjetra. (2) Ministarstvo sprovodi mjere i radnje na izradi dokumentacije kojom se utvruju erozivna podruja, sa vrstama erozije, intenzitetom i drugim karakteristikama, u skladu sa l. 85. i 94. ovog zakona. Zadaci Republike Srpske, jedinica lokalne samouprave i stanovnitva u vezi sa zatitom od tetnog djelovanja voda lan 94. (1) Radi zatite od tetnog djelovanja voda, Republika Srpska i jedinice lokalne samouprave dune su na ugroenom podruju osigurati planiranje mjera zatite, gradnju i upravljanje vodnom infrastrukturom, naroito nasipima, branama, pregradama, objekatima za stabilizaciju dna i obala, i objekatima za odvoenje unutranjih voda u skladu sa nadlenostima povjerenim im ovim zakonom. U cilju realizacije navedene aktivnosti operatora koji upravljaju sistemima, donosi posebne programe, u skladu sa ovim zakonom, a koje odobrava Ministarstvo. (2) Mjere i aktivnosti iz prethodnog stava se sprovode i izvan ugroenog podruja, na nivou cijelog rijenog sliva, ako se s njima poveava stepen zatite, a smatraju se aktivnostima i radnjama koje se sprovode u skladu sa l. 10, 16. i 85. ovog zakona. (3) Ciljevi zatite od tetnog djelovanja voda e biti sadrani i u drugim sektorskim planovima, u skladu sa lanom 43. ovog zakona. (4) Mjere i aktivnosti zatite od poplava se dijele na fazu planiranja, pripremnu fazu, fazu aktivne odbrane od poplava i postpoplavnu fazu. Planiranje i sprovoenje zatite lan 95. (1) U cilju zatite od tetnog djelovanja voda i poplava, sprovodi se planiranje aktivnosti, mjera i radova koji su potrebni da bi se sprijeile ili ublaile posljedice tetnog djelovanja voda. (2) Aktivnosti iz stava 1. ovog lana, odnose se, ali se ne ograniavaju na:

40 99

odravanje, rekonstrukciju i izgradnju zatitnih objekata i postrojenja, odravanje glavne kanalske mree, sekundarne kanalske mree tercijalne kanalske mree, koja slui odvoenju i puteva svih kategorija koji pripadaju sistemu, c) odravanje stabilnosti odbrambenih nasipa, ) odravanja i spreavanja naruavanja stabilnosti obala korita vodotoka, akumulacija, retenzija, brana i slino, ) mere koje e se preduzeti prije i za sluaj opasnosti od poplava ili tetnog djelovanja voda, d) podatke o opremi i materijalu koji e se pripremiti za sprovoenje aktivnosti, d) raspored dunosti i imenovanje odgovornih lica i nadlenih pravnih lica utvrenih ovim zakonom, ) odgovornost i ovlatenja u pogledu preduzimanja odreenih radnji i nain komuniciranja i povezivanja sa drugim sektorskim uesnicima, e) oznaku oblasnog rijenog sliva, sliva, vodotoka, sektora i dionice na kome se preduzimaju radnje zatite od tetnog djelovanja voda, f) mjere koje e se preduzeti za vrijeme i prije odbrane od poplava, g) vodostanje ili visinu kote vodostanja na pojedinim sektorima i dionicama, na kojoj poinje priprema i sprovoenje mjera odbrane od poplava, h) nain obavjetavanja nadlenih organa, i) nain odravanje veza, i slino. Plan zatite od tetnog dejstva voda lan 96. (1) Podatke iz lana 95. ovog zakona pripremaju ovlatene organizacija koje vre dio prenesenih ovlatenja i poslova od opteg interesa u oblasti zatite od tetnog djelovanja voda i, do 1. jula tekue godine, dostavljaju Ministarstvu i Agenciji na oblasnom rijenom slivu kome pripadaju. (2) Podatke iz stava 1. ovog lana nadlena Agencija za vode, po potrebi dopunjava i dostavlja u roku od 30 dana od dana dostavljanja Ministarstvu, koje u narednih 60 dana donosi radni prijedlog plana zatite od tetnog djelovanja voda za prostor Republike Srpske. (3) Plan zatite od tetnog djelovanja voda iz prethodnog stava ovog lana usvaja Vlada. Vanredne mjere za zatitu od tetnog dejstva voda lan 97. (1) Ukoliko mjere i aktivnosti koje su predviene planom iz l. 95. i 96. ovog zakona, kao redovne mjere, nisu dovoljne za otklanjanje opasnosti od tetnog djelovanja voda i poplava, organ koji je odreen planom moe preduzeti i druge, vanredne mjere neophodne za otklanjanje opasnosti i spreavanje vee tete koja prijeti. (2) Vanredne aktivnosti i mjere iz stava 1. ovog lana mogu se sastojati u preventivnom pranjenju akumulacija i retenzija, radi prihvatanja i ublaavanja poplavnog talasa, probijanje nasipa u cilju smanjenja poplavnog talasa, ruenje prepreka koje stvaraju uspor i slino.

a) b)

41 99

(3) alba na akte kojima se uvode mjere i aktivnosti iz st. 1. i 2. ovog lana nemaju karakter upravnog akta, ve propisa protiv koga nije doputena alba. Sprovoenje planova zatite od tetnog djelovanja voda lan 98. Planove zatite od tetnog djelovanja voda sprovode nadleni organi predzea i pojedinci navedeni u planovima i aktima iz l. 96. i 97. ovog zakona, na prostoru na kome su odreeni da postupaju. Obim zatite od tetnog djelovanja voda lan 99. (1) Obim zatite od tetnog djelovanja voda i potrebne mjere odreuju se planovima upravljanja vodama i posebnim planovima zatite od poplava i leda, planovima zatite od erozije i bujica, i planovima zatite od vanrednog zagaenja voda. (2) Kod odreivanja obima zatite iz prethodnog stava, posebno se uzimaju u obzir: a) znaaj ugroenog podruja, veliina naselja, vrijednost infrastrukture ili zemljita, b) prirodne i socijalne prilike na podruju, kojeg treba zatiti, c) potrebne mjere za zatitu od tetnog djelovanja voda, ukljuujui i ocjenu njihove izvodljivosti, visinu trokova, te posljedice za prirodnu ravnoteu, ) osjetljivost vodoplavnog talasa zbog mogunosti iznenadnog zagaenja. (3) Ministar donosi podzakonske propise o sadraju dokumenata koji su navedeni u l. 94. 108. ovog zakona. (4) Godinji plan zatite od tetnog djelovanja voda i poplava u kome su navedene osnovne mjere i aktivnosti zatite, u skladu sa l. 94. - 108. ovog zakona, na prijedlog Ministarstva, donosi Vlada. Osmatranje, prognoza i rano upozorenje lan 100. (1) Republika Srpska obezbjeuje, u skladu sa zakonom, zatitu od prirodnih i drugih nesrea, prirodnih i drugih pojava, obavljanje djelatnosti praenja stanja voda, i druge radnje koje su u vezi sa zatitom od tetnog djelovanja voda, a naroito: a) praenje i prognozu vanrednih hidrolokih stanja i drugih prirodnih pojava, kao to su poplave, pojava vodoplavnog talasa, bujica i erozije i leda na vodotocima,

42 99

b) praenje stanja visokih pregrada na osnovu podataka pogonskog praenja stanja vodnih objekata ili ureaja iz lana 15. ovog zakona. (2) Agencija nadlena za oblasni rijeni sliv je, u okviru svojih ovlatenja, duna razviti sistem za praenje i prognozu vanrednih hidrolokih stanja na odnosnom vodnom podruju, kao i osigurati pravovremeno upozorenje na ugroenim podrujima, osim za sluajeve u kojima je operater, vlasnik ili korisnik objekta duan, u skladu sa ovim zakonom i na osnovu njega izdatim aktima, sprovoditi mjere praenja i osmatranja. (3) Sluajevi u stavu 2. ovog lana e biti navedeni pojedinano u planovima iz lana 95. ovog zakona. (4) Republiki hidrometeoroloki zavod, kao i operateri iz stava 1. ovog lana, duni su, u okviru svojih ovlaenja, razviti sistem za praenje i prognozu vanrednih meteorolokih stanja, i prognozu takvih stanja pravovremeno slati informacionom sistemu voda Republike Srpske. (5) Podaci za praenje stanja iz prethodnih stavova su, takoe, dio sistema osmatranja, obavjetavanja i alarmiranja, u skladu sa propisima o zatiti od prirodnih i drugih nesrea. (6) Svi vlasnici objekata odnosno operateri na objektima od znaaja za zatitu od tetnog djelovanja voda, obavezni su sprovoditi praenje stanja i dostavljati podatke u informacioni sistem voda, na nain propisan vodnim aktima i ovim zakonom.

Zadaci nadlenih organa u sluaju poveanog stepena ugroenosti lan 101. (1) Za vrijeme poveanog stepena ugroenosti zbog tetnog djelovanja voda, Republika Srpska i jedinice lokalne samouprave, u skladu sa svojim nadlenostima, preko nadlenih organa, obezbjeuju provoenje mjera i aktivnosti aktivne odbrane od tetnog djelovanja voda. (2) Mjere iz prethodnog stava su naroito: a) b) c) ) ) mjere na ugroenim podrujima i vodnoj infrastrukturi, sa kojima se spreava poveanje posljedica tetnog djelovanja voda, neprekidna deurna sluba izvoaa iz lana 179. ovog zakona, povean nadzor nad zatitnim objektima i na ugroenim podrujima, odstranjivanje vodoplavnog nanosa i omoguavanje propusne moi korita vodotoka, provoenje privremenih mjera ( postavljanje obrambenih nasipa, nasipanja i saniranje proboja),

(3) Kod sprovoenja vanrednih mjera zbog zatite od tetnog djelovanja voda, primijenie se najvee mogue mjere zatite vodnih objekata i ureaja od trajnih oteenja koliko je to mogue, bez tete za iri prostor, a takoe e se nastojati ouvati karakteristike ekosistema i prirodnih vrijednosti.

43 99

(4) Ministarstvo, posebnim aktom, propisuje uslove za nastanak i prestanak poveanog stepena ugroenosti i nain njihove objave, te detaljnije mjere iz stava 2. ovog lana, a takoe i nain njihovog sprovoenja i djelovanja institucija kojima su povjerene javna ovlatenja u zatiti od tetnog djelovanja voda.

Zadaci nadlenih organa u vezi sa intervencijom u sluaju prirodne nesree zbog tetnog djelovanja voda lan 102. (1) Kod sprovoenja interventnih mjera prilikom prirodne nesree zbog tetnog djelovanja voda ili kod vanrednog zagaenja, nadlene slube i organi e postupati tako, da to manje ugroavaju fiziko-hemijske osobine vode i otete vodna i priobalna zemljita, vodnu i drugu infrastrukturu, druge vodne objekte i ureaje, te u najveoj moguoj mjeri ouvaju hidromorfoloke prilike vodnih i priobalnih zemljita. (2) Ministarstvo, posebnim aktima, odreuje detaljne mjere, nain njihovog sprovoenja i djelovanja institucija kojima su povjerena javna ovlaenja u zatiti od tetnog djelovanja voda u sluaju nesrea izazvanim tetnim djelovanjem voda.

Zadaci nadlenih organa u vezi sa sanacijom posljedica tetnog djelovanja voda lan 103. (1) Sanacija posljedica tetnog djelovanja voda na vodnom, priobalnom ili drugom zemljitu, ili na zemljitu na ugroenom podruju, vodnoj infrastrukturi i vodnim objektima ili vodnim ureajima, izvodi se na osnovu programa sanacije. (2) Ako su posljedice tetnog djelovanja voda nastale na vodnom, priobalnom ili drugom zemljitu, ili na vodnoj infrastrukturi, ili drugom vodnom objektu i ureaju, koji je u vlasnitvu Republike Srpske, Republika obezbjeuje sredstva za njihovu sanaciju. (3) Ako su posljedice tetnog djelovanja voda nastale na vodnom objektu ili ureaju namijenjenim za posebno koritenje vodnog dobra, koje nije u vlasnitvu Republike Srpske, a njihova sanacija je odreena u programu sanacije iz stava 1. ovog lana, njihovu sanaciju duan je osigurati vlasnik ili operater. (4) Ako subjekt iz prethodnog stava ne obezbjeuje sanaciju u skladu sa prethodnim stavom, a to je znaajno za funkcionisanje sistema zatite od tetnog djelovanja voda, Ministarstvo obezbjeuje potrebnu sanaciju o troku subjekta koji je tu obavezu imao. (5) Bez obzira na odredbe prethodnih stavova, trokove sanacije u posebnom postupku, zbog posljedica vanrednog zagaenja voda ili oteenja objekta, snosi fiziko ili pravno lice za koje se utvrdi da je odgovorno za nastanak posljedica. (6) Program sanacije priprema Ministarstvo, uzimajui u obzir planove upravljanja vodama i rezultate rada komisija za procjenu teta. Komisija za procjenu teta priprema i prijedloge za otklanjanje posljedica tetnog djelovanja voda u skladu sa propisima o vodama i propisima o

44 99

zatiti od prirodnih i drugih nepogoda. Vlada, na prijedlog Ministarstva, usvaja program sanacije, najkasnije u roku od 6 mjeseci od prestanka tetnog djelovanja voda. 1. Ogranienja, zabrane i naredbe Opte zabrane lan 104. (1) Na vodnom i priobalnom zemljitu, zabranjene su djelatnosti i zahvati u prostoru koji mogu: a) ugroavati stabilnost vodnih i priobalnih zemljita, b) umanjiti stepen zatite od tetnog djelovanja voda, c) spreavati normalan protok vode, plavnog nanosa i mulja, ) onemoguiti odrivost i razmnoavanje vodnih organizama i onih zavisnih od vode. Zabrane na vodoplavnom podruju lan 105. (1) Na vodoplavnom podruju, osim aktivnosti iz lana 13. ovog zakona, izriito su zabranjene sve aktivnosti koje mogu za vrijeme poplave imati tetan uticaj na vode, vodna zemljita i vodozatitne objekte, a naroito: a) na odbrambenom nasipu odnosno obodnom kanalu i vodnom zemljitu, kao inundacionom podruju, kopati zemlju, saditi drvee i grmlje, pobijati kolje i druge predmete, kao i postavljati rampe, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, b) izgraivati na nasipu objekte koji nemaju karakter zatitnog objekta, c) vriti dislociranje ili vaenje materijala (ljunka, pijeska, kamena, gline, drvne mase i slino), u vodnom zemljitu odnosno branjenom podruju, na udaljenosti od najmanje 50 metara od vanjske noice nasipa, ) graditi bunare na udaljenosti manjoj od 30 metara od vanjske noice nasipa, kao i kopati (buiti) jame ili paralelne kanale na udaljenosti manjoj od 20 metara od unutranje noice, odnosno 10 metara od vanjske noice nasipa, ) podizati ograde i ivice, i saditi drvee na udaljenosti manjoj od 10 metara sa unutranje strane, i 5 metara s vanjske strane od noice nasipa, kao i izgraivati objekte (stambeni, privredni i drugi), sa vanjske strane nasipa i na udaljenosti manjoj od 10 metara od vanjske noice nasipa i na vodnom zemljitu, d) obraivati zemlju na udaljenosti manjoj od 5 metara od noice nasipa, d) podizati pregrade na vodnom zemljitu,

45 99

) putati po nasipu, obodnom i odvodnom kanalu, stoku radi ispae, ili prevoditi stoku izvan mjesta odreenih za prelaz, e) na nasipu i njegovom zatitnom pojasu i na vodnom zemljitu istovarati ili ostavljati bilo kakav materijal, izuzev materijala za odbranu od poplava (deponije kamena i zemlje), f) oteivati ili unitavati ureaje na nasipu ( rampe, oznake, vodomjere i dr.), ili oteivati ili unitavati ureaje za registraciju promjena na vodama, ili druge znakove, g) oteivati ili neovlateno rukovati akumulacijama i njihovom opremom, crpnim stanicama, ustavama, kanalima, tunelima, kulama zatvaranicama i njima pripadajuim objektima, dalekovodima, trafo- stanicama i sistemom veza, ili ometati njihov rad, h) neovlateno koristiti pristupne puteve do zatitnih objekata, i) mijenjati pravac vodotoka i kanala bez vodne saglasnosti i vodne dozvole, odnosno protivno uslovima odreenim u vodnoj saglasnosti i vodnoj dozvoli, j) unositi u vodotoke, jezera, akumulacije i retenzije, kao i deponovati na obale vodotoka, jezera, akumulacija i retenzija kamen, zemlju, jalovinu i druge vrste i tene materije i materijale, k) saditi drvee na udaljenosti manjoj od 10 metara od linije velikih voda vodotoka, odnosno 10 metara od rubne linije akumulacije ili retenzije, obodnog ili vjetakog kanala, izuzev zatitnih uma i gradskog zelenila, l) podizati zgrade i druge objekte koji ne slue odbrani od poplava na udaljenosti manjoj od 5 metara od linije dopiranja stogodinjih voda za sve povrinske vode, izuzev ako je vlasniku ili korisniku uslovljena izgradnja objekta prethodnim preduzimanjem zatitnih mjera kojima se onemoguavaju ili smanjuju tetne posljedice od voda, lj) vriti radnje koje mogu otetiti korita i obale vodotoka, jezera, odnosno korita kanala, korita i obale akumulacije ili retenzije, ili tunela, ili smetati slobodnom oticanju vode, m) graditi ili postavljati ograde ili prepreka na udaljenosti manjoj od 10 metara od poplavne linije dopiranja velikih voda vodotoka, kojima se spreava prilaz obalama vodotoka, n) izvoditi radove u blizini vodotoka, jezera, kanala, tunela, akumulacije i retenzije, koji bi mogli ugroziti stabilnost zatitnih vodnih objekata ili njihovu upotrebu (kopanje zemljita, ljunka, pijeska, kamena i sl.), nj) putati u obodne i odvodne kanale, i u vodotoke stoku radi ispae. (2) Zabranjeno je bez pismene saglasnosti nadlenog organa za vode: a) na vodnom zemljitu saditi drvee i grmlje, sjei drvee i kriti rastinje,

46 99

b) na vodnom zemljitu sjei zatitne ume ili drugo drvee, i vriti druge radove koji mogu dovesti do erozionih procesa, c) pristajati s plovnim objektima uz obalu vodotoka ili jezera, radi utovara ili istovara tereta, i na obali vodotoka ili jezera deponovati ili istovarivati materijale odnosno materije namijenjene utovaru u plovne objekte, ) vriti saobraaj vozilima po odbrambenim nasipima.

Zabrane na erozivnom podruju lan 106. (1) Na erozivnom podruju, zabranjeno je: a) izvoditi zahvat u prostoru na nain koji pojaava eroziju i stvaranje bujinih tokova, b) ogoljavanje- denudacija povrina, c) krenje umskih povrina, koje spreavaju klizanje zemljita i snijene naslage, izravnavaju protoke ili na drugi nain tite nizvodna podruja od tetnih uticaja erozije, ) zatrpavanje izvora, ) skupljanje ili odvoenje sabranih voda preko erozivnih ili kliznih zemljita bez nadzora, d) ograniavanje protoka bujinih tokova, jaanje erozivne snage vode i slabljenje uravnoteenih odnosa, d) izvlaenje, odlaganje ili skladitenje drva i drugih materijala, ) zatrpavanje sa otkopanim ili otpadnim materijalom, e) skupljanje plavnog nanosa sa dna korita, osim zbog osiguranja propusne moi korita vodotoka. (2) Zbog zatite od djelovanja bujinih tokova, propisom iz stava 2. lana 108. ovog zakona, odreuju se detaljniji uslovi za zahvate u prostoru i ogranienja iz prethodnog stava.

Kazne za zabranjene radnje i aktivnosti lan 107. (1) Lice koji izvri neku od zabranjenih radnji iz l. 104. do 106. ovog zakona, kaznie se za prekraj, a u sluajevima iz stava 3. lana 89. ovog zakona, i za krivino djelo. (2) Pored kazne iz stava 1. ovog lana, uinilac je duni uspostaviti prvobitno stanje u roku i obimu koji odredi nadleni organ ili nadlena vodna inspekcija. (3) Ako lice kao uinilac ne uspostavi prvobitno stanje u ostavljenom roku, nadlean organ vodne inspekcije naloie drugom pravnom licu da preduzme potrebne radove i mjere na teret uinioca koji nije sam uspostavio prvobitno stanje u ostavljenom roku.

47 99

Uslovi za zahvate na ugroenom podruju lan 108. (1) Na ugroenom podruju, kod izvoenja djelatnosti ili pri zahvatima u prostor, primjenjuju se odredbe i ovog zakona. (2) Uslove za ogranienja izvoenje djelatnosti ili zahvatanja u prostoru na ugroenom podruju propisuje Ministarstvo u skladu sa odredbama lana 99. stav 3. ovog zakona, to se unosi i u izdate vodopravne akte.

Odgovornost nadlenog organa za upravljanje vodama za tete lan 109. Organi nadleni za upravljanja vodama, u smislu lana 10. stav 3. ovog zakona, nisu odgovorni za tete izazvane djelovanjem voda na zemljitu, objektima i drugoj imovini iji su vlasnici odnosno korisnici pravna lica ili graani, ako su te tete nastale kao posljedica: a) neizgraenosti zatitnih vodnih objekata na odnosnom podruju, b) dimenzioniranosti izgraenih zatitnih vodnih objekata do odreenog stepena zatite iznad kojeg nije ekonomski opravdano obezbijediti odbranu od poplava.

VII INFORMACIONI SISTEM Republiki vodni informacioni sistem lan 110. Republiki vodni informacioni sistem (u daljem tekstu: Informacioni sistem) je sastavni dio informacionog sistema Republike Srpske, i uspostavlja se i organizuje u skladu sa ovim i posebnim zakonima kojima se definiu osnova i struktura uspostavljanja takvog sistema. Ciljevi uspostavljanja Informacionog sistema lan 111. (1) Opti ciljevi uspostavljanja Informacionog sistema su: a) koritenje savremenih metoda komunikacije i odluivanja, b) racionalizacija, integracija i optimizacija odluivanja u sektoru voda, kroz proces koritenja informacione i komunikacione tehnologije, c) razmjena i sintetizacija informacije interno - unutar sektora voda, te eksterno - sa vanjskim i meunarodnim institucijama. (2) Posebni ciljevi uspostavljanja Informacionog sistema, pored ostalih, naroito su: a) unapreenje tanosti i pouzdanosti informacija iz sistema upravljanja vodama,

48 99

b) skraivanje vremena dostupnosti informacijama sistemu upravljanja vodama, c) uspostavljanje osnove za kontinuirano praenje promjena sistema upravljanja vodama, ) racionalno koritenje i zatita vodnih resursa, ) poveanje kvaliteta u donoenju razvojnih odluka, d) poveanje intelektualnog i humanih kapaciteta, d) stvaranje pozitivne slike o upravljanju vodama zasnovane na profesionalnom i odgovornom nainu rada. Sadraj Informacionog sistema lan112. (1) U skladu sa odredbama ovog zakona, Informacioni sistem sadri najmanje dvije osnovne grupe podataka, i to: a) podatke u nadlenosti institucija u sektoru voda, b) podatke u nadlenosti institucija koje su van sistema sektora, a od znaaja za upravljanje vodama. (2) Osnovnu grupu podataka iz stava 1. taka a) ovog lana, izmeu ostalog, ine: a) b) ) d) (3) vodni katastar, vodna knjiga, knjiga evidencija o inspekcijskim pregledima, ostala dokumentacija.

c) registar koncesija na vodama i vodnom dobru, ) podaci o intelektualnim i humanim kapacitetima, Osnovnu grupu podataka iz stava 1. taka b) ovog lana ine: a) geografski podaci i resursi, b) demografska, socioloka i privredna grupa podataka. Vodni katastri lan 113. (1) Vodne katastre ine: a) katastar voda, b) katastar vodnog dobra i vodnih graevina, c) katastar ureenja i zatite od tetnog djelovanja voda, ) katastar koritenja voda,

49 99

) katastar zatite voda, d) katastar ostale vodne infrastrukture. (2) (3) Katastar voda sadri podatke o povrinskim i podzemnim vodama. Vodni katastri sadre statine i vremenski promjenjive podatke.

Vodna knjiga lan 114. (1) U vodnoj knjizi vodi se evidencija o izdatim vodnim smjernicama, vodnim saglasnostima, vodnim dozvolama i nalozima. (2) (3) Vodne knjige se sastoji od registra, zbirke isprava i tehnike dokumentacije. Vodne knjige vode organi nadleni za izdavanje vodnih akata.

(4) Nadleno tijelo jedinice lokalne samouprave za vode duno je dostaviti kopije izdatih vodnih akata Agenciji za vode koja je mjesno nadlena na njenom podruju. (5) Kopije vodne knjige dostavljaju se kvartalno Ministarstvu, i njima se rukuje u skladu sa posebnim propisom koji regulie kancelarijsko poslovanje i uvanje arhivske grae. Registar koncesija na vodama i vodnom dobru lan 115. (1) Ministarstvo, u skladu sa ovim i posebnim propisima, vodi registar koncesija na vodama i vodnom dobru u koji se unose podaci o pripremama koncesije od strane Ministarstva, odlukama nadlenih organa i ugovorima o koncesijama na vodama i vodnom dobru. (2) Nezavisno od nadlenosti za dodjelu koncesija, organ koji dodjeljuje koncesiju, dostavie kopiju dokumentacije o dodjeli koncesije Ministarstvu.

Registar evidencije o inspekcijskom pregledu lan 116. Nezavisno od obaveza prema lanu 198. ovog zakona, vodna inspekcija ima obavezu da dostavi kopiju predmeta iz knjige evidencija o inspekcijskim pregledima, mjesno, nadlenom organu za voenje Informacionog sistema, ukoliko taj predmet ima uticaj na vodni reim.

50 99

Organizacija i upravljanje Informacionim sistemom lan 117. (1) U cilju optimalne mogunosti prikupljanja, koritenja i povezivanja osnovnih grupa podataka koji ine osnovu za integralno upravljanje vodama na nivou rijenog sliva, RVIS se objedinjeno uspostavlja na nivou oblasnih rijenih slivova, i to: a) b) Informacioni sistem za oblasni rijeni sliv "Save", Informacioni sistem za oblasni sliv "Trebinjice".

(2) Agencija za vode nadlena za upravljanje vodama, obavezna je organizovati, uspostaviti i upravljati Informacionim sistemom za podruje svoje mjesne nadlenosti. (3) Ministarstvo donosi podzakonske propise o tehnikim detaljima, elementima, aktivnostima i drugim bitnim postupcima pri uspostavljanju Informacionog sistema, i upravljanja njime, te vodi integralan vodni informacioni sistem Republike Srpske.

Obaveza ustupanja podataka za Informacioni sistem lan 118. Republiki i organi jedinica lokalne samouprave iz sektora voda kao i drugi organi, institucije i operatori koji posjeduju podatke od znaaja za upravljanje vodama obavezni su da ustupe podatke koje posjeduju, u osnovi bez naknade i u skladu sa posebnim propisima, Ministarstvu i mjesnoj nadlenoj agenciji za vode. Pristup informacijama Informacionog sistema lan 119. (1) Agencija za vode e, na zahtjev republikih i optinskih organa jedinica lokalne samouprave, te adekvatne Agencije za vode drugog entiteta, dati traenu informaciju iz Informaionog sistema, u skladu sa l. 110. i 118. ovog zakona. (2) Agencija za vode e, na zahtjev fizikog ili pravnog lica, izdati traenu informaciju iz vodnog informacionog sistema, uz naknadu u skladu sa posebnim propisima, potujui slobodu pristupa informacijama.

51 99

VIII VODOPRAVNI AKTI

Vrste vodopravnih akata lan 120. (1) Radi obezbjeenja upravljanja vodama i u svrhu pravinog pristupa vodama svih lica, ovim zakonom se regulie nain koritenja prava na vodu izdavanjem slijedeih vodopravnih akata: a) smjernica, b) saglasnosti, i c) dozvola. (2) Vodopravni akti su upravni akti i izdaju se u formi rjeenja, odnosno zakljuka.

(3) Postupak za izdavanje vodopravnih akata, sprovodi se prema pravilima posebnog postupka utvrenim ovim zakonom, a uz supsidijarnu primjenu Zakona o optem upravnom postupku. (4) Ministarstvo donosi podzakonski propis o sadrini zahtjeva za izdavanje vodnih smjernica, saglasnosti i dozvole, sadrini dokumentacije iz oblasti koju obrauje ovaj zakon, dodatnoj dokumentaciji, broju kopija i predaji originala, sadrini javnog oglasa, obavjetenju o odluci nadlenog organa i drugim bitnim pitanjima od znaaja za postupak izdavanja i uvanja vodopravnih akata, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Aktivnosti za koje su neophodne vodne smjernice, saglasnost i dozvola lan 121. (1) Vodne smjernice, saglasnost i dozvola e se pribaviti, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, za slijedee aktivnosti, bez obzira na njihove uticaje, i to : a) zahvatanje voda u svim privrednim granama i djelatnostima, a naroito, i ne ograniavajui se, za: 1) industriju i energetiku, 2) poljoprivredu, 3) vodosnabdijevanje, 4) uslune djelatnosti koje u tehnolokom postupku koriste vodu i isputaju tehnoloke otpadne vode, 5) turistike djelatnosti, itd. b) isputanje otpadnih voda u povrinske vode, c) vjetako prihranjivanje podzemnih voda, ) dislociranje i vaenje materijala iz vodotoka, ) izgradnja objekata za iskoritavanje hidroenergije,

52 99

d) trajno podizanje nivoa vode i kao rezultat toga, plavljenje zemljita, d) izgradnja objekata za zatitu od poplava, ) izgradnja saobraajnica, putnih i eljeznikih, ukljuujui i umske puteve, e) izgradnja mosta ili nekog drugog objekta iznad, pored vodotoka, u vodotoku ili vodnom zemljitu, f) izgradnja ili ureenje deponija otpada, g) u postupku dodjele koncesija, h) za promet opasnih materija, kao i proizvoda od tih materija koji nakon upotrebe dospijevaju u vode. (2) Pored aktivnosti navedenih u stavu 1. ovog lana, vodne smjernice, saglasnost i dozvola, izdaju se i za sve sluajeve sprovoenja aktivnosti koje mogu: a) privremeno ili trajno da derogiraju kvalitet voda, ili ometaju poboljanje njihovog postojeeg kvaliteta; b) da tetno utiu na akvatine i poluakvatine ekosisteme; c) da poveaju rizik od poplave ili erozije, ili ) da znaajno: 1) smanje kvantitet voda, 2) promijene morfologiju vodotoka, 3) izmijene dubinu, nivo vode ili protok vodotoka, 4) ometaju koritenje povrinskih voda u rekreacione svrhe. (3) Propisima iz lana 120. stav 4. ovog zakona mogu biti detaljnije precizirane i druge aktivnosti za koje je potrebno pribaviti vodopravne akte.

Objeti i aktivnosti za koje nisu potrebni vodoprivredni akti lan 122. (1) Izuzetno od odredbi lana 121. ovog zakona, vodopravni akti nisu potrebni za sve objekte i aktivnosti koji obezbjeuju vodu za redovne porodine djelatnosti prikljukom na javni vodovodni sistem, a isputanje otpadnih voda vre u javni kanalizacioni sistem, osim za tehnololoke vode iz lana 67. ovog zakona. (2) Vodopravne akte takoe nije potrebno pribaviti ni za graenje novih i rekonstrukciju postojeih stambenih objekata koji se snabdijevaju vodom prikljukom na javni vodovodni sistem, a isputanje otpadnih voda vre u javni kanalizacioni sistem. (3) Nadleni organ uprave ili operator vodovodnog, odnosno kanalizacionog sistema, ne moe izdati odobrenje za prikljuak na vodovodni sistem i koritenje vode iz vodovodnog sistema i za isputanje otpadnih voda u kanalizacioni sistem licima iz st. 1. i 2. ovog lana, osima ako sistem na koji se daje odobrenje za prikljuak imaj vodnu dozvolu.

53 99

Obaveze budueg imaoca prava na koritenje voda lan 123. (1) Vodopravnim aktima se moe odrediti da e budui imalac prava na koritenje voda kod planiranja, izgradnje i rada objekta, omoguiti i koritenje tog objekta za zatitu od tetnog djelovanja voda. (2) Aktom iz prethodnog stava se moe odrediti da e budui imalac prava na koritenje voda, omoguiti koritenje vodnog objekta i za optu upotrebu voda ili za snabdijevanje vodom za pie, ako to sutinski ne pogorava uslove sprovoenja njegovog prava na koritenje voda.

Obaveza budueg imaoca prava za dislociranje i vaenje materijala lan 124. Izuzetno od odredbi lana 121. ovog zakona, aktivnosti dislociranja i vaenja materijala iz vodotoka se regulie izdavanjem vodnih smjernica i vodne saglasnosti, dok se vodna dozvola za ovu vrstu aktivnosti ne izdaje.

Postupak izdavanja vodopravnih akata lan 125. (1) Vodopravni akti se izdaju na pismeni zahtjev investitora odnosno korisnika, ili ovlatenog treeg lica, nadlenog organa uprave ili organa nadlenog za izdavanje urbanistike saglasnosti po propisima o prostornom ureenju, ili nadlenog organa za pokretanje postupka za dodjelu koncesija na vodama i vodnom dobru. (2) Uz zahtjev za izdavanje akata iz stava 1. ovog lana, dostavljaju se potrebni podaci o lokalitetu, vrsti i obimu aktivnosti koja se namjerava sprovesti i prilae se tehnika dokumentacija kojom se obrauje konkretna aktivnost. Vrsta i sadraj podataka i dokumentacije, propisae se aktom iz lana 120. stav 4. ovog zakona. (3) Vodopravne akte izdaje nadleni organ jedinice lokalne samouprave za aktivnosti koji su na teritoriji te jedinice, Odjeljenje za vodopravne akte nadlene Agencije za vode i Ministarstvo, na nain i po postupku kako je to odredbama ovog zakona regulisano i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. (4) Procedure za vodopravne akte koji se odnose na prekogranine vode e biti sprovedene u skladu sa bilateralnim ili drugim multilateralnim ugovorima. (5) Tehniku i drugu dokumentaciju, koja se podnosi uz zahtjev, izrauje struno fiziko lice u okviru pravnog lica, kako je to definisano odredbama ovog i posebnih zakona u pogledu strunosti fizikih i pravnih lica, za izradu pojedine tehnike dokumentacije, koja je predviena u skladu sa ovim zakonom.

54 99

(6) Postupak izdavanja vodopravnog akta pokree nadleni organ iz stava 3. ovog lana, po zahtjevu stranke ili po slubenoj dunosti, ukoliko utvrdi ili sazna da postoji injenino stanje zbog koga treba pokrenuti postupak radi zatite javnog interesa. Struno miljenje lan 126. (1) U postupku izdavanja vodopravnih akata iz svoje nadlenosti, ovlateni organ iz lana 127. ovog zakona moe zatraiti struno miljenje kvalifikovane naune institucije ili strune organizacije koja obavlja djelatnost iz oblasti voda. (2) Propisom iz lana 120. stav 4. ovog zakona, odredie se minimum kadrovske i tehnike opremljenosti, koja se odnosi na institucije i organizacije iz stava 1. ovog lana, postupak dobivanja strunog miljenja iz stava 1. ovog lana, kao i njegova forma i neophodna sadrina. Podjela nadlenosti izdavanja vodopravnih akata lan 127. (1) Agencija za vode ima nadlenost izdavanja vodopravnih akata za slijedee objekte, instalacije i aktivnosti: a) zahvatanje vode u koliini od 5 i vie litara u sekundi, b) isputanje otpadnih voda naselja, c) isputanje tehnolokih otpadnih voda u povrinske vode, ) vjetako prihranjivanje podzemnih voda, ) hidroelektrane za proizvodnju elektrine energije, d) sve akumulacije na prostoru Republike Srpske, d) dislociranje i vaenje materijala iz vodotoka, ) izgradnja objekata za zatitu od poplava ili drugih postrojenja za zatitu od voda, e) aktivnosti iz lana 121. stav 2, take. a) do ) koje utiu na vode. (2) Jedinica lokalne samouprave izdaje vodopravne akte za objekte, instalacije i aktivnosti koje nisu navedene u stavu 1. ovog lana, u skladu sa ovim zakonom. (3) Organ koji primi zahtjev, a po njemu nije nadlean da postupa u skladu sa odredbama ovog zakona i posebnim propisima, zahtjev e slubeno proslijediti stvarno i mjesno nadlenom organu. (4) Ministarstvo odluuje u dugom stepenu protiv albi na izdate vodopravne akte Agencija i jedinica lokalne samouprave. (5) Agencija za vode e, u okviru svojih podrunih kancelarija, uspostaviti odjeljenja za pripremanje izdavanja vodopravnih akata, to e biti regulisano posebnim aktom Ministarstva.

55 99

Zahtjevi organa prema podnosiocu zahtjeva lan 128. (1) Zavisno od prirode aktivnosti i njenih oekivanih uticaja, organ nadlean za izdavanje vodopravnog akta, moe zahtijevati dodatne podatke i dopunu predate dokumentacije. (2) Dodatne podatke ili dopunu predate dokumentacije, organ koji vodi postupak duan je zatraiti u pismenom obliku, sa navoenjem dokumentacije i podataka koje se zahtijevaju, uz upozorenje podnosiocu zahtjeva o posljedicama koje e nastupiti ukoliko zahtjev organa ne bude ispunjen. Traena dokumentacija i podaci, dostavljaju se u roku koji odreuje organ koji vodi postupak. (3) Ako investitor, korisnik ili nadleni organ iz lana 125. stava 1. ovog zakona ne dostavi dokumentaciju u roku koji mu odredi organ koji vodi postupak, zahtjev e se odbaciti zakljukom protiv kojg je doputena posebna alba. (4) Ukoliko je rije o pogonu, postrojenju ili aktivnostima koje e proi proceduru procjene uticaja na ivotnu sredinu, uz zahtjev iz lana lana 125. stav 1. ovog zakona, podnosi se Studija o uticaju na ivotnu sredinu, u skladu sa odredbama vaeeg Zakona o zatiti ivotne sredine. Saradnja organa u postupku izdavanja vodopravnih akata lan 129. (1) Nadleni organ, u postupku izdavanja vodopravnog akta, sarauje sa nadlenim organima iz drugih oblasti i pribavlja njihova miljenja, saglasnosti, izjave, i druge podatke o injenicama od vanosti za izdavanje akta. (2) Nadleni organ, obavezan je zatraiti miljenje jedinice lokalne samouprave na ijem podruju se preduzima predloena aktivnost, kao i jedinice lokalne samouprave na ijem podruju ta aktivnost moe prouzrokovati uticaje. Izostanak dostavljanja miljenja u datom roku, ne odlae voenje postupka. (3) Ukoliko se u postupku izdavanja vodopravnog akta, a posebno vodnih smjernica, utvrdi postojanje razloga iz kojih proizilazi da e objekat, instalacija ili predloena aktivnost koja se nalazi ili odvija na teritoriji Federacije BiH imati negativne uticaje na vodne resurse na teritoriji Republike Srpske, nadleni organ Republike dostavlja podatke i dokumentaciju iz zahtjeva nadlenom organu Federacije BiH i trai izdavanje miljenja, prije izdavanja akta. (4) Ukoliko se razlozi iz stava 3. ovog lana odnose na negativne uticaje na vodne resurse druge drave, Ministarstvo e proslijediti podatke iz dokumentacije nadlenom organu odnosne drave, u cilju njegovog izjanjavanja. (5) U provoenju aktivnosti iz stava 4. ovog lana, nadleni organ postupa u skladu sa konvencijama i meunarodnim sporazumima koji su ratifikovani odnosno potpisani od strane Bosne i Hercegovine. (6) U sluaju negativnih miljenja dobivenih realizacijom aktivnosti u st. 3. i 4. ovog lana, postupak se ne obustavlja, ali se pokree postupak arbitranog traenja rjeenja izmeu strana.

56 99

Oglaavanje, izjanjavanje i konsultacija zainteresovanih strana i javnosti lan 130. (1) Radi osiguranja rjeavanja sukoba interesa i uea javnosti u radu, nadleni organ, prije izdavanja vodopravnog akta, obavezno obavjetava zainteresovane strane, a o zahtjevu obavjetava javnost na podruju na kome djeluje, putem obavjetenja na oglasnoj tabli nadlenog organa, oglaavanjem u sredstvu javnog informisanja, a u sluaju meuentiteskog uticaja, u najmanje dva sredstva javnog informisanja koja su dostupna javnosti na teritoriji Republike Srpske i Federacije BiH. (2) Javni oglas iz stava 1. ovog lana sadri informacije propisane podzakonskim aktom iz lana 120. stav 4. ovog zakona.

Obavjetenje o voenju postupka u javnom oglaavanju lan 131. (1) Obavjetenje o detaljnijem sadraju zahtjeva, voenju postupka i javnom oglaavanju, nadleni organ dostavlja zainteresovanim stranama. (2) Zainteresovana strana je svaki pojedinac ili pravno lice koje ima ili moe da ima neposredan interes u predmetu za koji se izdaje vodopravni akt. Zainteresovana lica e biti navedena u zahtjevu od strane podnosioca ili su po slubenoj dunosti poznata organu koji izdaje vodopravni akt. (3) Nadleni organ, duan je zainteresovanim stranama i javnosti odrediti rok za pismeno izjanjavanje o predloenim aktivnostima iz zahtjeva koji ne moe biti dui od 30 dana od dana javnog obavjetavanja, odnosno od dana dostave obavjetenja o voenju postupka. Izjanjavanje se dostavlja pismeno, u dva primjerka. (4) Nadleni organ moe, prema slobodnoj ocjeni, organizovati javnu raspravu o predmetu iz ovog lana. Izjanjavanje podnosioca zahtjeva lan 132. (1) Podnosilac zahtjeva ima pravo na pismeno izjanjavanje o miljenju nadlenog organa, kao i na primjedbe i miljenja dostavljena u postupku izjanjavanja javnosti, zainteresovanih strana i javne rasprave, izuzev ako je takvo izjanjavanje podnosioca zahtjeva oigledno nepotrebno. (2) Izjanjavanje iz stava 1. ovog lana podnosilac zahtjeva dostavlja u roku koji odreuje organ koji vodi postupak. Proputanje izjanjavanja u datom roku, ne odlae voenje postupka.

57 99

Dostavljanje vodopravnog akta i obavjetavanje lan 133. (1) Izdati vodopravni akt nadleni organ dostavlja posnosiocu zahtjeva i zainteresovanim stranama. (2) Na izdati vodopravni akt, podnosilac zahtjeva i zainteresovane strane imaju pravo podnoenje pravnog lijeka. (3) Izdati vodopravni akt iz stava 1. ovog lana, nadleni organ objavljuje na nain propisan podzakonskim propisom iz lana 120. stav 4. ovog zakona. (4) Pri sprovoenju svih aktivnosti kod izdavanju vodopravnog akta, primjenjuju se odredbe ovog zkona, podzakonskih propisa i posebnih propisa koji se odnose na rad ovlatenih organa uprave. Trokovi postupka lan 134. (1) Trokove postupka za izdavanje vodopravnih akata snosi nosilac prava iz tih akata.

(2) Nosilac prava iz vodopravnih akata i podnosilac zahtjeva, duni su trokove iz stava 1. ovog lana nadoknaditi organu koji je vodio postupak u toku trajanja postupka. (3) O trokovima postupka, nadleni organ odluuje posebnim zakljukom na koji nije doputena posebna alba. Opti sadraj vodopravnog akta lan 135. Vodopravni akt sadri: a) informacije o nazivu ili imenu i podatke za kontakt sa podnosiocem zahtjeva i nosioca prava iz akta, b) opis mjesta, vrste, obima i namjene objekta, c) trajnost akta, ) vremensko ogranienje za poetak aktivnosti na koju upuuje akt, od najvie tri godine, ) vremensko ogranienje za zavravanje graevinskih radova na koje upuuje akt, od najvie pet godina, d) uslovi za spreavanje ili ublaavanje negativnih uticaja, d) elemente tehnikih detalja koji su karakteristini za pojedine djelatnosti i aktivnosti, ) iznos i obrazloenje trokova postupka,

58 99

e) obrazloenje odluke sa navoenjem injenica utvrenih u toku voenja postupka, uz ocjenu primljenih odgovora i miljenja te odredbi primjenjenog procesnog i materijalnog propisa, f) uputstvo o pravnom sredstvu.

Uslovi za izdavanje vodopravnih akata lan 136. (1) Nadleni organ uprave moe u izdatom aktu propisati i posebne uslove radi spreavanja ili ublaavanja negativnih uticaja uzrokovanih aktivnou koja je predmet akta. (2) Sastavni dio vodne saglasnosti za dislociranje ili vaenje materijala iz vodotoka su uslovi za ureenje vodotoka na kojem se radovi izvode. (3) Kod utvrivanja uslova za vodopravni akt, nadleni organ e uzeti u obzir posebne osobine voda na koje utie aktivnost, tehniku i finansijsku izvodljivost zahtjevanih mjera.

Vodne smjernice lan 137. (1) Vodnim smjernicama se odreuju uslovi koji e biti ispunjeni u dokumentaciji za graenje novih, rekonstrukciju ili uklanjanje postojeih objekata i druge aktivnosti koje se ne smatraju graenjem, a mogu trajno, povremeno ili privremeno da utiu na promjene reima voda. (2) Propisom iz lana 120. stav 4. ovog zakona e se odrediti sluajevi iz stava 1. ovog lana za koje nije potrebno izdavati vodnu saglasnost. (3) Za objekte ili radove za koje su pribavljene smjernice, a za koje nije podnesen zahtjev za izdavanje vodne saglasnosti, vodne smjernice prestaju vaiti istekom roka od jedne godine od dana njihovog izdavanja. (4) Vodne smjernice izdaje organ koji je u skladu sa odredbama lana 127. ovog zakona nadlean za izdavanje vodopravnih akata, a izdaju se u formi zakljuka. (5) Protiv zakljuka kojim su donesene vodne smjernice, nije doputena posebna alba. Vodne smjernice za izdavanje koncesija lan 138. (1) Organi koji su, u skladu sa propisima o koncesijama nadleni za izdavanje koncesija za koritenja voda i vodnog dobra, duni su, prije pokretanja postupka za dodjelu koncesije, pribaviti vodne smjernice od nadlenog organa u skladu sa ovim zakonom.

59 99

(2) Vodne smjernice iz stava 1. ovog lana se, nakon provoenja procedure dodjele koncesije prenose na lice koje je dobilo koncesiju. (3) Lica ili organi iz st. 1. i 2. ovog lana, duna su pribaviti ostale vodopravne akte u skladu sa odredbama ovog zakona. (4) U skladu sa odredbama iz st. 1. do 3. ovog lana, duni su postupiti i organi koji su u skladu sa propisima o prostornom ureenju i graenju nadleni za izdavanje urbanistikih uslova. Vodna saglasnost lan 139. (1) Vodna saglasnost je potrebna za izgradnju novih, rekonstrukciju ili uklanjanje postojeih objekata i druge aktivnosti iz lana 121. st. 1. i 2, ako one mogu uticati na promjene kvaliteta i kvantiteta voda, odnosno ako se time mogu trajno, povremeno ili privremeno prouzrokovati promjene u reimu voda. (2) Vodna saglasnost je potrebna i za radove koji mogu uticati na promjene u reimu voda u smislu lana 62, lana 66. i lana 85. ovog zakona. Sadraj vodne saglasnosti lan 140. (1) Vodnom saglasnou se utvruje da je dokumentacija priloena uz zahtjev za izdavanje vodne saglasnosti u skladu sa izdatim vodnim smjernicama, propisima o vodama i planskim dokumentima. (2) Odobrenje za graenje novih ili rekonstrukciju postojeih objekata za koje je po ovom zakonu propisana obaveza pribavljanja vodne saglasnosti, u smislu propisa o prostornom ureenju, izdaje se po prethodno izdatoj vodnoj saglasnosti. (3) Vodna saglasnost se izdaje u obliku rjeenja, s nazivom vodopravnog akta. Rjeenje e imati formu i elemente kako su propisani posebnim propisom koji regulie opti upravni postupak. Sadraj strunog dijela rjeenja treba odgovarati postavljenom zahtjevu, sadraju predmeta, izdatim smjernicama i utvrenim injenicama u postupku. (4) U sluajevima kada dokumentacija za graenje ili druge aktivnosti nije izraena u skladu sa izdatim vodnim sjernicama, nadleni organ za izdavanje saglasnosti donosi rjeenje kojim se zahtjev odbija, kao nepotpun. (5) U svim sluajevima iz st. 3. i 4. ovog lana, organ koji donosi rjeenje e u uputstvu o pranom sredstvu obavijestiti stranku da moe izjaviti albu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom, kao i to da takvo pravo ima zainteresovana strana. (6) Izdata vodna saglasnost, prestaje da vai istekom roka od jedne godine od dana izdavanja, osim za objekte, ukoliko do tog roka bude pribavljeno odobrenje za graenje i zapoeti radovi na objektu.

60 99

(7) Ukoliko je vodna saglasnost izdata za objekat, njen period vaenja je do izdavanja dozvole, ukoliko je predvieno izdavanje dozvole ili do obnavljanja vodne saglasnosti, nakon proteka u njoj odreenog roka, ili izmjene uslova na osnovu kojih je izdata.

Objekti i postrojenja za koje se ne moe izdati vodna saglasnost lan 141. Za objekte i postrojenja koja isputaju otpadne vode ili druge opasne materije na povrinu zemlje u zemlju ili vodu, ne moe se izdati vodna saglasnost i odobrenje za graenje, ako projektom nije predviena istovremena izgradnju ureaja za preiavanje otpadnih voda odnosno ureaja za smanjenje koliina i koncentracija opasnih materija koje se u skladu sa propisim isputaju na povrinu zemlje u zemlju ili vodu. Vodna dozvola lan 142. (1) Za koritenje voda, pranjenje akumulacija, za isputanje otpadnih voda u vode i za odlaganje odnosno isputanje opasnih materija na javno vodno dobro, poljoprivredno, graevinsko i umsko zemljite i promet proizvoda od opasnih materija koji poslije upotrebe dospijevaju u vode, potrebna je vodna dozvola. (2) Vodna dozvola se izdaje u obliku rjeenja, sa nazivom vodopravnog akta, koje e imati formu i elemente koji su propisani posebnim propisom koji regulie opti upravni postupak. Sadraj rjeenja odgovara postavljenom zahtjevu, sadraju predmeta, eventualno izdatoj saglasnosti i utvrenim injenicama u postupku.

Objekti za koje je potrebna vodna dozvola lan 143. (1) Vodna dozvola, potrebna je za sve objekte za koje je, po odredbama ovog zakona, potrebno izdati vodnu saglasnost. (2) Vodna dozvola, potrebna je i ako izdavanju vodne dozvole nije prethodilo izdavanje vodne saglasnosti za sluajeve predviene ovim zakonom. (3) Ako se zbog promjena u tehnologiji ili iz drugih razloga naknadno izmjene obim i uslovi koritenja voda, odnosno isputanje otpadnih voda u vode, odlaganje na javno vodno dobro, odnosno isputanja opasnih materija, potrebna je nova vodna dozvola.

61 99

Objekti za koje nije potrebna vodna dozvola lan 144. Vodna dozvola nije potrebna za: a) koritenje voda iz javnog sistema vodosnabdijevanja i isputanje otpadnih voda iz domainstva u javnu kanalizaciju, b) koritenje bunara (osim artekih, reni bunara i slino), izvora, cisterni i slinih objekata za snabdijevanje jednog domainstva vodom za pie, ako zahvatanje vode iz tih objekata ne prelazi koliinu od 10 m3 /dan, c) gaenje poara i preduzimanje hitnih sanitarnih i drugih mjera u sluaju opte opasnosti kada se koristi voda, ) ureenje vodotoka, dislociranje i vaenje materijala iz vodotoka, i ) objekte iji korisnik nema interes i ne uestvuje u preispitivanju uslova za izdatu vodnu dozvolu. Sadraj vodne dozvole lan 145. (1) Vodnom dozvolom se utvruju namjena, nain i uslovi za iskoritavanje voda, reim rada objekata i postrojenja, nain i uslovi isputanja otpadnih voda, nain i uslovi odlaganja vrstog i tenog otpada i drugi uslovi. (2) Vodnom dozvolom se utvruje da su ispunjeni uslovi odreeni vodnom saglasnou i da je pribavljen opti akt o odravanju, koritenju, osmatranju i uvanju objekta i postupanja u sluaju kvara ili havarije na objektu koji se donosi prije izdavanja vodne dozvole. (3) U sluaju kada se vodna dozvola izdaje bez vodne saglasnosti, vodnom dozvolom utvruju se uslovi pod kojima se moe vriti djelatnost koja je predmet izdavanja vodne dozvole.

Vanost vodne dozvole lan 146. (1) Vodna dozvola, izdaje se na odreeno vrijeme, a najdue sa rokom trajanja do petnaest godina. (2) Pravo na koritenje ili upotrebu voda ili isputanje otpadnih voda steeno na osnovu vodne dozvole, ne moe se prenositi na drugog korisnika. (3) Vodnu dozvolu izdaje organ koji je nadlean za izdavanje vodnih smjernica i vodne saglasnosti.

62 99

Prestanak vanosti vodne dozvole lan 147. (1) Pravo na koritenje voda ili isputanje otpadnih voda steeno na osnovu vodne dozvole prestaje: a) istekom roka vanosti vodne dozvole, b) odricanjem korisnika od prava iz vodne dozvole, i c) ne koritenjem prava iz vodne dozvole bez opravdanih razloga, due od dvije godine. (2) Rjeenje o utvrivanju prestanka prava, u smislu odredbe stava 1. ovog lana donosi organ koji je izdao vodnu dozvolu, na nain i po postupku kako je navedeno u lanu 142. stav 2. ovog zakona. (3) Na zahtjev korisnika, nakon sprovedenog postupka, za sluajeve iz stava 1. take a) ovog lana, pravo na koritenje vode ili isputanje otpadnih voda moe se produiti.

Upotrebna dozvola lan 148. Upotrebna dozvola u smislu propisa o prostornom ureenju, ne moe se izdati bez prethodno pribavljene vodne dozvole. Vremensko vaenje vodopravnih akata lan 149. (1) Vodopravni akti za aktivnosti iz lana 120. ovog zakona, izdaju se na odreeno vrijeme, u skladu sa odredbama ovog zakona. U zavisnosti od tehnoloke sloenosti objekta, vodna dozvola se moe izdati i na krai vremenski period od utvrenog u ovom zakonu. (2) Kada se vodna dozvola izdaje na period dui od pet godina, utvreni uslovi e se preispitati nakon navrene svake pete godine u periodu koji nije dui od onog potrebnog za njeno izdavanje. Organ koji je izdao vodnu dozvolu, po slubenoj dunosti pokree postupak preispitivanja uslova iz dozvole, uz zahtjev korisniku da u odreenom roku dostavi neophodnu dokumentaciju. (3) Ukoliko korisnik ne postupi po zahtjevu organa, nadleni organ za izdavanje dozvole e, u skladu sa lanom 147. stav 2. ovog zakona, rjeenjem ukinuti izdatu vodnu dozvolu. Izmjene i ispravke vodopravnih akata lan 150. (1) Nadleni organ moe izmijeniti ranije izdati vodopravni akt ukoliko: a) je izmjena potrebna kako bi se osiguralo snabdijevanje vodom za pie,

63 99

b) su uticaji aktivnosti koja je predmet vodnog akta, prouzrokovali bitno drugaije okolnosti od onih koji su procijenjene prilikom izdavanja vodnog akta, c) bi zbog uvoenja naprednije tehnologije, uticaji prouzrokovani aktivnou korisnika, mogli biti bitno smanjeni, bez prevelikih trokova po korisnika, ) je izmjena potrebna zbog interesa regije, grada ili Republike Srpske, ili zbog izvravanja meunarodnih ugovora koji su obavezujui za Bosnu i Hercegovinu. (2) U skladu sa stavom 1. ovog lana, nadleni organ moe uvesti izmjene koje bi sprijeile ili znatno promjenile nastavak izvoenja aktivnosti korisnika vodopravnog akta. (3) Zahtjev za izmjenu vodopravnog akta moe podnijeti organ inspekcije, nosilac prava iz vodopravnog akta ili zainteresovana strana. Organ koji izdaje vodopravni akt, izmjenu akta pokree po slubenoj dunosti. (4) Postupak po zahtjevu za izmjenu vodopravnog akta sprovodi se na isti nain kao i pri rjeavanju zahtjeva za njegovo izdavanje.

Izmjena i ispravke uoenih greaka nastalih u pisanju vodopravnih akata lan 151. (1) Organ koji je donio vodopravni akt, moe u svako vrijeme da ispravi greke u imenima, nazivima ili brojevima, greke nastale u pisanju, raunanju ili pretampavanju, kao i druge oigledne netanosti u dokumentu ili njegovom ovjerenom prepisu, u skladu sa posebnim propisom. (2) Ispravke greaka koje su navedene u stavu 1. ovog lana, proizvode pravno dejstvo od dana kada ga proizvede vodopravni akt koji je ispravljen. Izmjene i ispravke vodopravnih akata u toku upravnog spora lan 152. Organ protiv ije je odluke blagovremeno pokrenut upravni spor, moe do okonanja spora, ako uvaava sve zahtjeve tube, ponititi ili izmijeniti svoju odluku, odnosno vodopravni akt, iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponititi takvu odluku, ako se time ne vrijea pravo stranke ili pravnih lica. Privremeno ogranienje lan 153. (1) Za osiguranje potrebnih koliina i kvaliteta vode, te ouvanja prirodne ravnotee vodnih ekosistema i od vode zavisnih ekosistema, u sluaju prirodne pojave koja prouzrokuje privremeni nedostatak vode ili smanjenu zatitu od tetnog djelovanja voda, Ministarstvo moe, imaocima prava na koritenje voda, posebnim aktom, privremeno ograniiti ili privremeno obustaviti provoenje prava na koritenje voda na odreenom podruju. Aktivnosti iz ovog stava ukljuuju, ali se ne ograniavaju na viu silu, prirodne i elementarne nepogode.

64 99

(2) Pored ogranienja iz prethodnog stava, Ministarstvo moe na odreenom podruju privremeno ograniiti ili privremeno obustaviti provoenje prava na koritenje voda i ako doe do ekoloke nesree, veeg oteenja na vodnim objektima, ili drugih dogaaja koji prouzrokuju nedostatak vode ili smanjenu zatitu od tetnog djelovanja voda. (3) Kod ogranienja ili suspenzije prava na koritenje voda iz prethodnih stavova, potrebno je, prije svega, osigurati vodu za pie i vodu za zatitu od poara. (4) Zbog privremenog ogranienja ili privremenog prekida provoenja prava na koritenje voda iz stava 2. ovog lana, imalac prava na koritenje voda nema pravo na odtetu, ako je u pitanju via sila, prirodna ili elementarna nepogoda, osim ako posebnim aktom Vlada ne odlui drugaije. (5) Bez obzira na odredbe iz prethodnog stava, imalac prava na koritenje voda moe zahtijevati u posebnom postupku, povrat tete koju je pretrpio zbog privremenog ogranienja ili privremenog prekida provoenja prava na koritenje voda, neposredno od osobe, koja je prouzrokovala ekoloku nesreu, oteenje vodnih objekata ili drugog dogaaja iz stava 2. ovog lana. Prilagoavanje prava na koritenje voda lan 154. (1) Ako nadlena institucija, na osnovu praenja stanja voda (monitoringa) koliine i kvaliteta, utvrdi da je dolo do bitnih izmjena u reimu voda, koje bi mogle prouzrokovati trajni nedostatak vode, pogoranje kvaliteta voda ili bi ugrozile ravnoteu vodnih i od vode zavisnih ekosistema ili prirodnih vrijednosti, imaocu prava na koritenje voda se utvruje obaveza da, tehnikim ili drugim mjerama u odreenom periodu prilagodi provoenje prava na koritenje voda novonastalom stanju. (2) Ako se imalac prava na koritenje voda ne prilagodi nainu i roku propisanim obavezama iz stava 1. ovog lana, djelimino ili u cjelosti mu se oduzima pravo na koritenje voda. (3) Odredbe iz stava 2. ovog lana se ne odnose na imaoca prava na koritenje voda za snabdijevanje stanovnitva vodom za pie, ali se uvode prinudne mjere za sprovoenje stava 2. ovog lana, o troku tog subjekta. (4) Bez obzira na odredbe st. 1. i 2. ovog lana, pravo na koritenje voda se djelimino ili u cjelosti oduzima, ako je, zbog trajnog nedostatka vode, ugroeno snabdijevanje stanovnitva vodom za pie. (5) O oduzimanju odluuje Ministarstvo, a organ koji je donio akt o pravu na koritenje vode, u roku od 15 dana, dostavlja Ministarstvu predmet sa svom dokumentacijom iz st. 1. i 2. ovog lana. (6) Zbog prilagoavanja ili oduzimanja prava na koritenje voda iz st.1, 2. i 4. ovog lana, imalac prava na koritenje voda nema pravo na odtetu. (7) Bez obzira na odredbe stava 6. ovog lana, imalac prava na koritenje voda moe u posebnom postupku zahtijevati odtetu od uinioca za prouzrokovanu tetu, koju je pretrpio

65 99

zbog prilagoavanja ili oduzimanja prava na koritenje voda, ako je dolo do izmjene iz stava 1. ovog lana zbog ponaanja drugog pravnog ili fizikog lica. Izvrenje vodopravnih akata i nalog lan 155. (1) Vodopravni akti izvrava korisnik prava iz tog akta, na nain i pod uslovima kako je odreeno njegovim sadrajem. Postupanje suprotno propisanim uslovima ili nepotovanje odredaba od l. 120. - 155. ovog zakona koje se odnose investitora, korisnika, operatera ili tree lice koje je izvrilac neke od nedozvoljenih radnji, predstavlja nezakonit rad koji se kanjava u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Ukoliko, u toku trajanja roka vaenja vodopravnog akta, isti ne bude izvren na nain i pod uslovima koji su u njemu navedeni ili ako nastupi okolnost koja prijeti da izazove ili izazove poremeaj vodnog reima koji onemoguava ispunjavanje uslova i obaveza iz vodopravnog akta, organ nadlean za izdavanje akta moe, radi izvrenja izdatog akta i usklaivanja postupanja u skladu sa novonastalim uslovima, izdati nalog. (3) Rjeenjem se nalae korisniku vodopravnog akta da u odreenom roku izvri neku radnju, izvri ulaganja ili se uzdri od nekog injenja radi uklanjanja opasnosti od prijeteeg ili ve nastalog poremeaja u reimu voda, ili nesaglasnosti sa uslovima i obavezama iz predmetnog vodopravnog akta, kao i radi uspostavljanja stanja u skladu sa tim aktom i vodopravnim aktima izdatim drugim licima na istom vodnom tijelu ili dijelu vodnog tijela. (4) alba na rjeenje iz stava 3. ovog lana, ne odlae njegovo izvrenje.

(5) Na Rjeenje iz stava 3. ovog lana, na odgovarajui nain, primjenjuju se odredbe lana 140. stav 3. i 142. stav 2, kao i propis o optem upravnom postupku u odnosu na administrativno izvrenje nenovanih obaveza. Izdavanje naloga lan 156. (1) Rjeenje iz lana 155. st. 3. i 5, izdaje organ koji je izdao vodopravni akt po slubenoj dunosti, kada to zahtijeva javni interes ili po prijedlogu stranke, kada je to u njenom interesu, ukoliko su ispunjeni uslovi navedeni u stavu 2, lana 155. ovog zakona. (2) Primjerak rjeenja iz stava 1. ovog lana, dostavlja se Ministarstvu.

Izvrenje rjeenja lan 157. (1) Izvrenje rjeenja iz lana 155. stav 3. se sprovodi po slubenoj dunosti, protiv lica koje je obavezno da ispuni obavezu-izvrenik. (2) Izvrenje rjeenja se sprovodi administrativnim putem.

66 99

(3) Organ koji je u upravnoj stvari rjeavao u prvom stepenu, sprovodi postupak izvrenja i, po slubenoj dunosti, donosi zakljuak o dozvoli ivrenja rjeenja, koji e da sadri podatke o tome da je rjeenje postalo izvrno; odreuje se vrijeme, mjesto, sredstva i nain izvrenja. Protiv ovog zakljuka, doputena je alba drugostepenom organu. alba izjavljena drugostepenom organu, ne odlae zapoeto izvrenje. Izvrenje rjeenja preko drugog lica lan 158. Ako se izvrenikova obaveza sastoji u izvrenju radnje koju moe izvriti drugo lice, a izvrenik je ne izvri uopte ili u cjelini, ta radnja e se izvriti preko drugog lica, o troku izvrenika. Izvrenik e na to biti prethodno upozoren. Trokovi izvrenja lan 159. (1) Kod sprovoenja radnji izvrenja, primjenjuju se odredbe ovog zakona, kao i propisa koji regulie pravila opteg upravnog postupka. (2) Nadleni organ, nakon sprovoenja radnji izvrenja po donesenom nalogu donosi Zakljuak o trokovima njegovog izvrenja, koji se odnosi izvrenika iz naloga, a koji ima karakter izvrne isprave. Izvrenje zakljuka o trokovima sprovodi se sudskim putem, primjenom odredaba ovog zakona i propisa o izvrnom postupku. Prigovor na rjeenje lan 160. (1) Na rjeenje iz lana 155. ovog zakona, moe se izjaviti prigovor organu koji je izdao vodopravni akt. (2) Prigovor ne odlae izvrenje rjeenja.

(3) Rok za donoenje rjeenja po prigovoru na rjeenje je 15 dana od dana podnoenja prigovora.

Oduzimanje vodopravnih akata lan 161. (1) Za neizvrenje izdatog naloga, po rjeenju iz lana 155. ovog zakona, pravnom licu se moe trajno ili privremeno oduzeti vodopravni akt i pravo u vezi sa njim. (2) Rjeenje o trajnom ili privremenom oduzimanju vodopravnog akta donosi organ koji izdaje taj akt, i zakljuak o njegovom izvrenju.

67 99

Privremeno oduzimanje lan 162. (1) Vodna dozvola, oduzee se privremeno, ako korisnik u roku odreenom izdatim nalogom ne obavi radnju, ne izvri ulaganje ili se ne uzdri od injenja naloenog u izdatom nalogu, ako zbog neizvrenja naloga nee doi do neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i poremeaja u privredi. (2) Vodopravni akt, moe se privremeno oduzeti na vrijeme od est mjeseci, u kom roku se korisniku obustavlja pravo koje je stekao na osnovu tog akta i u kome je korisnik duan da izvri radnju zbog koje mu je privremeno oduzet vodopravni akt.

Trajno oduzimanje lan 163. (1) Vodopravni akt se oduzima trajno: a) ako u odreenom roku korisnik ne obavi radnje, ne izvri ulaganje ili se ne uzdri od nekog injenja naloenog u izdatom nalogu zbog ega mu je vodopravni akt privremeno oduzet, b) ako bi ne izvravanje izdatog naloga moglo dovesti do teke i neposredne opasnosti za ivot ili zdravlje ljudi ili do poremeaja u privredi. (2) Korisnik kome je oduzet vodopravni akt, moe zatraiti izdavanje novog vodnog akta ako ispuni za to potrebne uslove, utvrene u propisu iz lana 120. stav 4. ovog zakona. (3) Rjeenje o trajnom oduzimanju vodnog akta, dostavlja se i Republikom ministarstvu nadlenom za prostorno ureenje i ivotnu sredinu i jedinicama lokalne samouprave.

Ostali sluajevi oduzimanja lan 164. (1) Organ koji je izdao vodopravni akt, moe ga oduzeti i ukoliko: a) je podnosilac zahtjeva dao netane podatke koji su nadleni organ doveli u zabludu u pogledu injenica odluujuih za izdavanje akta, b) su uslovi iz akta bitno prekreni, uprkos pismenog upozorenja od strane organa inspekcije, c) ukoliko se aktivnost ne vri u periodu od dvije uzastopne godine, ) aktivnosti uzrokuju uticaje koji su zabranjeni ovim zakonom, a ti isti uticaji ne mogu biti sprijeeni ili ublaeni izmjenama vodnog akta u skladu sa lanom 150. stav 1. ovog zakona.

68 99

(2) Zahtjev za opozivanje vodnog akta podnosi organ inspekcije, nadleni organ po slubenoj dunosti, ovlateno ili tree lice, pismenim podneskom. (3) Nadleni organ, po slubenoj dunosti provjerava navode zahtjeva iz stava 2. ovog lana i odmah obavjetava nosioca prava iz vodopravnog akta, o podnesenom zahtjevu za opoziv. Nosilac prava iz vodopravnog akta, moe dati odgovor na obavjetenje. IX - OGRANIENjE PRAVA VLASNIKA I KORISNIKA ZEMLjITA

Stvarna slunost lan 165. Za potrebe sprovoenja odredaba ovog zakona, ustanovljava se pravo stvarne slunosti, kao pravo vlasnika zemljine nepokretnosti, kao povlasnog dobra da moe za potrebe tog dobra vriti odreene radnje na nepokretnosti, poslunom dobru, drugog vlasnika ili da zahtijeva od vlasnika poslunog dobra da se uzdrava od vrenja odreenih radnji koje bi inae imao pravo vriti na svojoj nepokretnosti.

Ustanovljenje stvarne slunosti lan 166. (1) Stvarna slunost se moe ustanoviti posebnim aktom nadlenog organa za sprovoenje ovog zakona, na odreeno vrijeme ili na odreno doba godine. (2) alba protiv odluke iz stava 1. ovog lana, ne zadrava njeno izvrenje.

Regulisanje odnosa iz prava stvarne slunosti lan 167. U cilju regulisanja ostalih odnosa proisteklih iz prava stvarne slunosti, vae odredbe Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima, odnosno propisa koji je u odnosu na navedenu oblast vaei u Republici Srpskoj, u trenutku primjene odredaba ovog zakona. Postupanje nadlenog organa kada nije mogue utvrditi vlasnike poslunog dobra lan 168. Za sluajeve gdje u kraem vremenskom periodu nije mogue utvrditi vlasnike poslunog dobra, nadleni organ sprovodi proceduru po prethodnim odredbama prema savjesnim posjednicima, odnosno korisnicima poslunog dobra.

69 99

Ostali sluajevi ogranienja prava vlasnitva lan 169. U sluajevima kada je odlukama drugog nadlenog organa izvrena nepotuna eksproprijacija, ili je izvrena eksproprijacija sprovedena djelimino, ili ne u cjelosti, nadleni organ moe donijeti akt iz lana 165. ovog zakona, do konane odluke bilo kog drugog organa ili organa koji je donio pomenuti akt odnosno odluku vezano za eksproprijaciju, ali najdue na period od 5 godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Rok za utvrivanje sluajeva ogranienja prava vlasnitva lan 170. (1) U vremenu od pet godina nakon stupanja na snagu ovog zakona, utvrdie se javnim pozivom svi sluajevi navedeni u lanu 169. ovog zakona. (2) Organ nadlean za sprovoenje odredaba ovog lana i Ministarstvo. lana 169. ovog zakona je

(3) Trokove koji nastanu na osnovu sprovoenja odredaba ovog lana, snosie korisnici prava slunosti odnosno korisnici eksproprijacije. Naknada tete lan 171. (1) Ukoliko u sprovoenju zatitnih mjera iz lana 73. ovoga zakona nastupe tete za vlasnike odnosno korisnike objekata ili vlasnike drugih nekretnina, investitor odnosno vlasnik ili korisnik sistema za snabdijevanje vodom duan je utvrditi i nain naknade tete do visine pravine naknade, kao i izvore naknade tete vlasnika odnosno korisnika objekata i drugih nekretnina. (2) Ako investitor odnosno vlasnik ili korisnik sistema za snabdijevanje vodom ne postigne sporazum o pravinoj naknadi tete prema stavu 1. ovog lana, o pravinoj naknadi odluuje se po propisima o eksproprijaciji. Odluka o privremenom koritenju zemljita lan 172. (1) Vlasnik odnosno korisnik zemljita, duan je dopustiti prelaz preko zemljita licima koja su ovlatena da istrauju, sprovode praenje stanja voda, premjeravaju, snimaju ili obiljeavaju vodno zemljite ili vode, kao i licima koja izvode radove na izgradnji, rekonstrukciji, ili odravanju vodnih objekata ili postrojenja, ili vre njihovo iskoritavanje. (2) Ukoliko vlasnici odnosno korisnici zemljita ne postupe u smislu odredbe stava 1. ovog lana, rjeenje o privremenom koritenju zemljita donosi nadleni organ iz lana 166. ovog zakona, najkasnije u roku od tri dana od dana podnoenja zahtjeva za donoenje odluke o privremenom koritenju zemljita. (3) alba protiv odluke iz stava 2. ovog lana, ne zadrava izvrenje rjeenja.

70 99

Ogranienja prava vlasnitva i naknada tete lan 173. (1) Vlasnik ili posjednik zemljita na ugroenom podruju iz lana 91, dozvolie pristup i privremeno koritenje tog zemljita za sprovoenje mjera i poslova aktivne obrane od tetnog djelovanja voda. (2) Izvoa radova e, kod izvoenja aktivnosti iz prethodnog stava, u to manjoj mjeri uticati na stanje zemljita iz prethodnog stava, a po obavljenim radovima ili prestanku ugroenosti tetnog djelovanja voda, otkloniti tetu prouzrokovanu izvedenim radovima ili mjerama. (3) Vlasnik ili drugi posjednik zemljita koje se nalazi na ugroenim podrujima nema pravo na naknadu tete zbog ogranienja ili zabrana iz l. 105. - 107. ovog zakona. (4) Ako korisnik odnosno vlasnik zemljita iz stava 1. ovog lana ne dozvoli koritenje materijala ili prelaz, odlukom nadlenog organa uprave naloie se rjeenjem korisniku odnosno vlasniku zemljita da postupi u skladu sa odredbama stava 1. ovog lana. (5) alba izjavljena na rjeenje iz stava 4. ovog lana, ne odlae njegovo izvrenje.

Odluka o ogranienju prava lan 174. (1) Vlasnik odnosno korisnik zemljita ima pravo na naknadu tete, za sluajeve koji su navedeni u poglavlju o ogranienju prava vlasnika i korisnika zemljita, koju odreuje nadleni organ koji donosi odluku o ogranienju prava, sporazumno sa vlasnikom, odnosno korisnikom zemljita. (2) Ukoliko visinu naknade iz stava 1. ovog lana nije mogue odrediti sporazumno, nadleni organ, za sluajeve kada je to neophodno, donosi odluku, protiv koje nezadovoljni vlasnik odnosno korisnik zemljita, moe podnijeti albu o kojoj odluuje sud. (3) Za ostale sluajeve, gdje se ne donosi posebna odluka od nadlenog organa, ako se ne postigne sporazum o visini naknade, odluuje sud. (4) Teret obeteenja subjekata kojima je ogranieno neko pravo iz ovog poglavlja, snosi organ u iju korist je izvreno to ogranienje. Odvoenje padavina i drenanih voda lan 175. (1) Ukoliko se ne uzrokuje teta ili znaajna neprilika drugom licu i ukoliko odvoenje vode ne moe razumno biti izvrena na drugi nain, vlasnik ili savjestan posjednik zemljita za koje postoji potreba odvoenja padavina ili drenanih voda moe:

71 99

a) sagraditi kanal ili bilo kojih drugi objekat na zemljitu koje je u vlasnitvu drugog lica, uz njegovu prethodnu saglasnost, b) odvoditi padavine ili drenane vode u kanal ili drugi odgovarajui objekat koji je u vlasnitvu drugog lica, uz njegovu prethodnu saglasnost. (2) Lice koje preduzima aktivnosti pomenute u taki a), iz stava 1 ovog lana, obavezuje se da odrava objekte u stanju koje je neophodno da se izbjegne prouzrokovanje tete nad zemljitem drugih lica. Lice koje preduzima aktivnosti pomenute u taki b) stava 1. ovog lana, obavezno je da pokrije trokove za potrebne izmjene u navedenim objektima, kao i njegov odgovarajui dio buduih trokova odravanja objekata. (3) U sluaju da strane iz st. 1. i 2. ovog lana ne postignu dogovor o spornom pitanju, o istom e odluku donijeti nadleni organ uprave ili sud.

X - ORGANIZACIJA UPRAVLjANjA VODAMA

1. Agencije za vode

Organizacija agencija za vode lan 176. (1) Za poslove i aktivnosti koji su definisani ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima, kao i posebnim propisom kojim je osnovana, organizuju se agencije za vode, kao samostalne upravne organizacije u sastavu Ministarstva, i to: a) Agencija za vode oblasnog rijenog sliva (distrikta) Save- skraeno: Agencija ORS Save i b) Agencija za vode oblasnog rijenog sliva (distrikta) Trebinjice Agencija ORS Trebinjica. (u daljem tekstu su : Agencije za vode). (2) Sjedite Agencije ORS Save je u Bijeljini, a sjedite Agencije ORS Trebinjica je u Trebinju. (3) Agencije za vode osnivaju se posebnim zakonom, kojim se osnivaju ministarstva i republiki organi uprave. (4) Teritorija na kojoj Agencija za vode sprovodi aktivnosti u skladu sa ovim i drugim posebnim propisima jeste podruje definisano aktom iz stava 5. lana 23. ovog zakona. (5) U cilju obezbjeenja efikasnog izvrenja zadataka i promovisanja principa pribliavanja korisniku, posebnim aktom se mogu osnovati podrune kancelarije Agencije za vode, u skladu sa stavom 5. lana 23. ovog zakona, za podsliv rijeke Une (Sana), u Prijedoru, za podsliv skraeno:

72 99

rijeke Vrbas u Banjoj Luci, za podsliv rijeke Bosne u Doboju, Viegradu.

za sliv

rijeke Drine u

(6) Za podruja sa specifinom problematikom u oblasti voda, Ministarstvo moe osnovati i dodatne podrune kancelarije. Poslovi i aktivnosti Agencije za vode lan 177. (1) Poslovi i aktivnosti Agencije za vode jesu struno i samostalno obavljanje poslova od opteg interesa i drugih poslova koji su definisani ovim i zakonom kojim se osniva, kao i podzakonskim propisima i drugim aktima donesenim na osnovu tih propisa. (2) U sprovoenju poslova i aktivnosti iz stava 1. ovog lana, Agencije za vode primjenjuju i druge vaee propise, na nain koji odgovara zakonom datim ovlatenjima. Poslovi Agencije za vode lan 178. (1) Agencija za vode, na podruju za koji je nadlena, obavlja slijedee poslove: a) organizuje prikupljanje, upravljanje i raspodjelu podataka o vodnim resursima, b) organizuje praenje stanja voda (monitoringa), i to u odnosu na hidroloko stanje voda, kvalitativno stanje vode, ekoloko stanje povrinskih voda, te stanje podzemnih voda, c) priprema planove upravljanja rijenim slivom za svoj oblasni rijeni sliv, te obavlja druge dunosti koje se odnose na poslove planiranja vodama, kao to je to propisano ovim zakonom, ) priprema planove, elaborate i projekte za spreavanje i smanjenje tetnih uticaja koji su prouzrokovani poplavama, velikim suama, erozijama obala vodnih tijela i organizuje realizaciju planova, ) preduzima hitne mjere na spreavanju ili smanjenju tetnih uticaja prouzrokovanih incidentnim zagaenjima, i priprema planova za takve mjere ili nalae njihovo pripremanje na svom podruju, d) izdaje vodopravne akate u skladu sa ovim zakonom, d) uestvuje u pripremi izvjetaja koji se donose u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim propisima, politike sektora voda i zakonodavstva koji se odnosi na vode, ) promovie, organizuje i pomae istraivaki rada u oblasti vodnih resursa i njihovog odrivog upravljanja, e) organizuje podizanja javne svijesti, vezane za odrivo koritenje vodnih resursa, zatitu voda i zatitu vodnih ekosistema; f) uestvuje u saradnji po pitanju koordinacije izrade razvoja i sprovoenja integralnih planova upravljanja vodama, sa odgovornim organizacijama iz Federacije BiH za potrebe Bosne i Hercegovine, odnosno sa nadlenim meunarodnim tijelima za podruja meunarodnih rijenih slivova, g) obavlja druge dunosti koje su propisane zakonom i drugim propisima,

73 99

h) uspostavlja procedure za redovne konsultacije sa adekvatnom Agencijom na teritoriji Republike Srpske i Federaciji BiH, a koje se odnose na navedene ta. od a) do g) ovog lana. (2) Podrune kancelarije e obavljati poslove iz djelokruga rada Agencije za vode koji se precizno utvruju odlukom o osnivanju konkretne kancelarije. (3) Pri realizaciji aktivnosti iz st. 1. i 2. ovog lana nadlena Agencija i kancelarija obavezna je potovati propise i proceduru zatite podataka odreenog nivoa i karaktera, koji su od znaaja za ekonomsku, socijalnu i bezbjedonosnu sigurnost bilo kog nivoa vlasti, odnosno podatke koji zasluuju preduzimanje posebnih mjera bezbjednosti. Povjeravanje struno-tehnikih poslova treim licima lan 179. (1) Obavljanje struno-tehnikih poslova iz nadlenosti Agencije za vode, moe se neposredno ustupati ovlatenim strunim pravnim licima, pod uslovom potreba visoke strunosti, zatite podataka i sigirnosti. (2) Ministar propisuje uslove koje e ispuniti ovlatena struna pravna lica iz prethodnog stava i nain dobivanja ovlaenja. Pravilnik o unutranjoj organizaciji Agencije lan 180. (1) Agencija donosi Pravilnik o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji u skladu sa propisima o administrativnoj slubi u upravi Republike Srpske, koji potpisuje direktor. (2) Odluku o davanju saglasnosti na Pravilnik iz stava 1. ovog lana donosi Vlada Republike, na prijedlog Ministarstva.

Odjeljenje za izdavanje vodnih akata lan 181. (1) Za poslove koji se odnose na izdavanje vodnih akata Pravilnikom iz stava 1. lana 180. ovog zakona, uspostavie se odjeljenje koje donosi vodopravne akte. (2) Struktura i organizacija odjeljenja iz stava 1. ovog lana e biti takva da ima rukovodioca, kao struno lice ili pored njega drugo struno lice koje e biti iskljuivo odgovorno za potpisivanje donijetih vodopravnih akata. Odjeljenje e imati diplomiranog pravnika sa poloenim pravosudnim ispitom koje sprovodi postupak donoenja vodopravnih akata.

74 99

Planove koje priprema Agencija za vode lan 182. Agencije za vode pripremaju godinji plan rada, finansijski plan, izvjetaj o radu za prethodnu godinu, finansijski izvjetaj, dugorone i srednjorone planove, koje uz miljenje Ministarstva, donosi ili usvaja Vlada.

Direktor Agencije lan 183. (1) Agencijom rukovodi direktor.

(2) Direktora Agencije postavlja Vlada, na prijedlog Ministarstva, po zakonom predvienoj proceduri. (3) Direktor Agencije za vode, odgovoran je za funkcionisanje Agencije kao Republike upravne organizacije, kao i za obavljanje aktivnosti koje su ovim i drugim zakonima utvrene. (4) Direktor Agencije za oblasni rijeni sliv je naroito odgovoran za sprovoenje planova iz lana 182. ovog zakona, utvrene poslovne politike, odluka Ministarstva i vrenje zadataka Agencije za oblasni rijeni sliv u skladu sa ovim i drugim zakonima. (5) Za direktora Agencije za vode moe se imenovati lice sa zavrenim sedmim stepenom strune spreme, smjera koji se odnosi na djelatnost definisanu ovim zakonom, pravne ili tehnike struke, sa najmanje pet godina radnog iskustva u organima dravne uprave i poloen odgovarajui struni ispit, te ukoliko ispunjava druge opte uslove predviene posebnim propisima. (6) Direktor Agencije se imenuje na period od pet godina.

2. Savjet vodnog podruja

Organizovanje Savjeta oblasnog rijenog sliva lan 184. (1) U cilju razmatranje sistemskih pitanja iz sektora voda od znaaja za pojedini oblasni rijeni sliv, razmatranja razliitih potreba i interesa te predlaganja mjera za razvoj i poboljanje funkcionisanja vodnog sektora na odreenom oblasnom rijenom slivu, kao najvie savjetodavno tijelo organizuje se: a) savjet oblasnog rijenog sliva Save i b) savjet oblasnog rijenog sliva Trebinjice, (u daljem tekstu: Savjet).

75 99

(2) Organizacija, sastav, poslovi, nain rada i broj lanova Savjeta za pojedini oblasni rijeni sliv odredie se posebnim podzakonskim aktom, koji donosi Ministarstvo, uzimajui u obzir osobine oblasnog rijenog sliva, broj optina koje pripadaju odreenom oblasnom rijenom slivu, broj stanovnika i stanje industrije na optini, znaaj razliitih vidova koritenja voda i druge specifinosti oblasnih rijenih slivova, a u skladu sa sljedeim okvirima: a) vladu predstavlja najmanje pet lanova, iz razliitih resora, rasporeenih prema uticajima djelatnosti na resurs vode, b) jedinicu lokalne samouprave, koja pripada oblasnom rijenom slivu, predstavlja najmanje 1 lan. Ukupni broj predstavnika i raspodjela e biti uspostavljeni u svakom pojedinanom sluaju u skladu sa brojem tih jedinica, povrini i ljudstvu pojedinih jedinica lokalne samouprave. Ukupni broj predstavnika jedinica lokalne samouprave ne moe biti manji od ukupnog broja predstavnika Republike Vlade u Savjetu, c) predstavnici korisnika inie najmanje 1/3 (jednu treinu) svih lanova Savjeta, ) nevladine organizacije sa oblasnog rijenog sliva daju najmanje 1 (jednog) koji je neposredno biran od nevladinih organizacija, lana

) naune institucije, sa sjeditem na oblasnom rijenom slivu, najmanje 3 (tri) lana, a sa podruja Republike, najmanje 1 (jednog) lana. Uloga i poslovi Savjeta lan 185. (1) U skladu sa stavom 1. lana 184. ovog zakona, Savjet ovablja slijedee poslove: a) uestvuje u pripremi nacrta plana upravljanja vodama prije procedure usvajanja, b) razmatra i daje miljenje o bilo kojim stratekim dokumentima drugih sektora koji imaju uticaja na sektor voda ili sektor voda na njih na oblasnom rijenom slivu, c) razmatra i daje miljenje o bilo kojem pitanju od interesa za sliv ili podsliv u sklopu oblasnog rijenog sliva, a u vezi je sa meuentitetskom saradnjom, ) razmatra i daje miljenje o bilo kojem pitanju od interesa za oba oblasna rijena sliva, a odnose se na koritenje ili zatitu vodnog resursa, ) razmatra i daje miljenje o bilo kojem pitanju iz sektora voda a koje je od znaaja za Republiku Srpsku, BiH, meuentitetsku saradnju ili meunarodne obaveze. (2) Savjet daje i miljenje na sva pitanja koja se odnose na vode, a koja mogu biti podnesena pred Savjet radi konsultacija od strane Republike Vlade ili Ministarstva. (3) Savjet moe predloiti Republikoj Vladi i agencijama za vode, studijske ili istrane poslove koji se odnose na sve vidove upravljanja vodama na predmetnom oblasnom rijenom slivu. (4) Prilikom vrenja svojih dunosti, Agencija za vode e uzimati u obzir preporuke koje je dao Savjet.

76 99

Procedura rada Savjeta lan 186. (1) (2) Savjet, nakon konstituisanja, donosi poslovnik o radu. Savjet se sastaje najmanje tri puta godinje.

(3) Sastancima Savjeta obavezno prisustvuje direktor Agencije za vode, a rukovodioci sektora Agencije, prema potrebi. (4) Savjet e obezbijediti, po potrebi, javnosti datog podruja i predstavnicima odgovarajue Agencije za vode iz drugog entiteta, mogunost prisustvovanja sastancima. (5) Aktivnosti, poslovi, nain rada i akti Savjeta e biti u skladu sa strukom, standardima iz oblasti za koju se odluka ili miljenje donosi, ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima, kao i propisom iz stava 2. lana 184. ovog zakona.

3. Javna preduzea u oblasti voda Osnivanje i upravljanje javnim preduzeima u oblasti voda lan 187. (1) Neposredne aktivnosti sprovoenja poslova i djelatnosti koje su od opteg interesa i kao takve definisane ovim zakonom, kao to su poslovi odbrane od poplava, ureenja rijenih korita i obala, upravljanje vodnim objektima i sistemima od interesa za Republiku Srpsku, te vrenje drugih slinih poslovi iz oblasti koje su definisane ovim zakonom, obavljaju javna preduzea u oblasti voda. (2) Osnivanje, organizacija i upravljanje javnim preduzeima iz stava 1. ovog lana, vri se u skladu sa posebnim propisom koji se odnosi na javna preduzea, a broj preduzea, naziv, pripadnost oblasnom rijenom slivu, obim odgovornosti, potrebna sredstva i drugo utvruje Ministarstvo posebnim aktom. (3) Vlada Republike Srpske, na osnovu akata iz stava 2. ovog lana donosi odluku o osnivanju ili nastavku rada javnih preduzea, njihovom ukidanju, sredstvima za rad, usvaja izvjetaje o radu i izvjetaje o realizaciji planova, te donosi druge odluke u skladu sa st. 1. i 2. ovog lana.

77 99

XI - FINANSIRANjE UPRAVLJANJA VODAMA

Izvori sredstava lan 188. Sredstva za obavljanje poslova i zadataka u skladu sa ovim zakonom, funkcionisanje i odravanje nekretnina i vodnih objekata od opteg znaaja, ouvanje vrijednosti izgraenih vodnih objekata i sistema, preduzimanje mjera javnog investiranja i kapitalna izgradnja vodnih objekata, po ovom zakonu, obezbjeuju se iz: a) posebnih vodnih naknada, b) prihoda po osnovu zakupa javnog vodnog dobra, c) opteg dijela budeta Republike Srpske i jedinica lokalne samouprave, ) donacija.

Posebne vodne naknade lan 189. (1) Posebne vodne naknada iz take a), stava 1, lana 188. ovog zakona i osnovice za njihov obraun su : a) naknada za zahvatanje povrinskih i podzemnih voda. Osnovica za obraun je jedan kubni metar zahvaene vode. Stopa koja se primjenjuje za obraun ove naknade moe biti razliita, na propisanoj strunoj i naunoj osnovi, zavisno od namjene i kvaliteta vode. Ova kategorija posebnih vodnih naknada obuhvata slijedee vrste zahvatanja: 1) vode za pie za javno vodosnabdijevanje, 2) vode i mineralne vode koja se koristi za flairanje vode, 3) vode za navodnjavanje, 4) voda za uzgoj ribe, 5) vode za industrijske procese, ukljuujui i termoelektrane, 6) vode za druge namjene i druge sluajeve namjene za ljudsku upotrebu. b) c) naknade za proizvodnju elektrine energije dobivene koritenjem hidroenergije. Osnovica za obraun je 1kwh (jedan kilovat as) proizvedene elektrine energije, naknade za zatitu voda:

78 99

1) naknada za zatitu voda koju plaaju vlasnici transportnih sredstava koja koriste naftu ili naftne derivate. Osnovica za obraun je jedinica snage pogonskog agregata, 2) naknada za isputanje otpadnih voda. Osnovica za obraun naknade je zagaenje izraeno preko EBS-a (ekvivalentni broj stanovnika),

3) naknada za uzgoj ribe u kavezima potpoljenim u povrinskim vodama. Osnovica za obraun naknade je kilogram proizvedene ribe, 4) naknada za upotrebu vjetakih ubriva i hemikalije za zatitu biljaka. Osnovica za obraun naknade je kilogram proizvedenog ili uvezenog vjetakog ubriva ili hemikalije za zatitu biljaka, ) ) naknada za vaenje materijala iz vodotoka. Osnovica za obraun ove naknade je metar kubni izvaenog korisnog materijala, naknada za zatitu od voda: 1) naknada za zatitu od voda poljoprivrednog, umskog ili graevinskog zemljita koje je zatieno objektima za zatitu od voda. Primjenjuju se definicije poljoprivrednog, umskog ili graevinskog zemljita usvojene u propisima o ureenju prostora. Osnovica za obraun ove naknade je hektar zatienog zemljita, a za manje povrine kvadratni metar. Stopa koja se primjenjuje za obraun ove naknade moe biti razliita zavisno od vrste branjene povrine, naknada za zatitu od voda stambenih, poslovnih i drugih objekata koji su zatieni objektima za zatitu od voda. Primjenjuje se definicija koja je usvojena u propisima o ureenju prostora. Osnovica za obraun ove naknade je metar kvadratni objekta.

2)

(2)

Obveznici plaanja posebnih vodnih naknada iz take a) podtake 2) i 6), take c) podtake 2) i 3) i take ), iz stava 1. ovog lana je subjekt kojem je izdat vodopravni akt, za odgovarajue aktivnosti. Obveznik plaanja posebne vodne naknade iz take c) podtaka 1) stava 1. ovog lana je subjekt na ije je ime registrovano transportno sredstvo. Obveznik plaanja posebne vodne naknade iz take c) podtaka 4) stava 1. ovog lana je subjekt koji proizvodi ili uvozi vjetaka ubriva ili hemikalije za zatitu biljaka. Obveznik plaanja posebne vodne naknade iz take ) podtake 1) i 2) stava 1. ovog lana je vlasnik ili korisnik odgovarajueg zemljita, povrine, odnosno objekta. Stope posebnih vodnih naknada lan 190.

(3) (4) (5)

Stope posebnih vodnih naknada iz lana 189. ovog zakona, propisuje Vlada, na prijedlog Ministarstva, osim za sliajeve predviene u taki ) podtake 1) i 2) stava 1.

79 99

navedenog lana, koji predstavlja prihod jedinice lokalne samouprave na ijem se prostoru to zemljite nalazi i, kao takve, propisuju se od te administracije. Oslobaanje od plaanja posebnih vodnih naknada lan 191. Posebna vodna naknada za zatitu od poplava, iz take ) stava 1. iz lana 189. se ne plaa u sljedeim sluajevima: a) za nekretnine koje neposredno slue za potrebe odbrane od poplava, vazduni, eljezniki i putni saobraaj, za obezbjeenje zdravstvene i socijalne zatite, obrazovanje, kulturu, za groblja ili za objekte vjerske namjene, b) za poljoprivredno i umsko zemljite, ukoliko su vlasnici ili korisnici tog zemljita roditelji, brani drugovi ili maloljetna djeca poginulih boraca, invalidi rata, kao i lica starija od 65 godina, odnosno lica koja su zbog invaliditeta nesposobna za rad, ukoliko u domainstvu nemaju drugih lanova sposobnih za rad ili ukoliko to zemljite nije dato u zakup drugim licima, po odluci poreskih vlasti, c) za javno vodno dobro, osim ako je dato na koritenje. Prikupljanje vodnih naknada lan 192. (1) Nain obrauna, postupak i rokove za obraunavanje i plaanja, nain usmjeravanja uplaenih vodnih naknada na raun posebne namjene za vode, kao i kontrolu izmirenja obaveza po osnovu posebnih vodnih naknada propisuje Vlada posebnim aktom, na prijedlog Ministarstva. (2) Prihod koji potie od izdavanja u zakup javnog vodnog dobra, bie prikupljen na nain definisan u odgovarajuem ugovoru o zakupu i plaen po propisu iz stava 1. ovog lana. (3) Procenti pojedinih prihoda mogu biti usmjeravani u skladu sa aktom iz stava 1. ovog lana i na druge raune korisnika tih prihoda. Kamata na zakanjele uplate i na poveane naknade lan 193. Kamata na zakanjenje uplate posebnih vodnih naknada i prihoda po zakupu javnog vodnog dobra, se obraunavaju i plaaju u skladu sa procedurama propisanim u poreskim propisima.

80 99

Raspodjela vodnih naknada lan 194. (1) Vodne naknade iz lana 189. i prihodi prikupljeni po osnovu zakupa javnog vodnog dobra Ministarstvo prati za svaki oblasni rijeni sliv posebno, a nadleni organ, naknade iz navedenog lana, osim onih pod takom c) podtakom 1), 2) i 3), stava 1, lana 189, rasporeuje na slijedei nain: a) 70% na raun posebne namjene za vode, b) 30% na raun posebne namjene budetu jedinice lokalne samouprave. (2) Naknade pod takom c) podtake 1), 2) i 3), stava 1, lana 189, nadleni organ rasporeuje na nain da: a) 55% na raun posebne namjene za vode, b) 15% na raun posebne namjene za zatitu ivotne sredine Republike Srpske, i c) 30% na raun posebne namjene budetu jedinice lokalne samouprave. (3) Raspodjela iz stava 1. ovog lana, moe se promijeniti u odnosu na sredstva usmjerena jedinicama lokalne samouprave. Procjena potrebe redifinisanja raspodjele, vri se svake dvije godine, od strane Ministarstva. (4) Vlada donosi posebnu odluku o usvojenoj raspodjeli vodnih naknada u skladu sa st. 2. i 3. ovog lana, po prijedlogu Ministarstva. Koritenje prihoda lan 195. (1) Prihodi iz take a) stav 1. lana 188. ovog zakona, koriste se za: a) struno- tehnike poslove u vezi sa primjenom odredaba ovog zakona i njegovog sprovoenja, a posebno za: 1) izradu privremenih planova upravljanja vodama, 2) pripremu planova upravljanja vodama, 3) provoenje praenja stanja voda, 4) uspostavljanje i rad Informacionog sistema, 5) odravanje objekata u vlasnitvu Republike Srpske, jedinica lokalne samouprave ili treih lica, ako su od opteg interesa, 6) sprovoenje interventnih aktivnosti u sektoru voda na prostorima Republike, 7) trokove rada i funkcionisanja agencija za vode, 8) trokove rada i funkcionisanja javnih preduzea za vode,

81 99

9) trokova razvoja, uspostavljanju i voenju Informacionog sistema, naunog i strunog rada, 10) podrci formiranju i razvoju kvalifikovanih institucija ili subjekata, bitnih za sektor voda, 11) razvoju sektora kroz finansiranje izgradnje vodnih objekata i sistema, poboljanje tehnikih, materijalnih, kadrovskih i drugih kapaciteta. (2) Na prijedlog Ministarstva, Vlada posebnom odlukom utvruje koritenje sredstava iz stava 1. ovog lana, i drugih sredstava, sa ciljem postizanja odrivog upravljanja i odravanja sistema integralnog upravljanja vodama na prostorima Republike Srpske, u skladu sa ovim zakonom. (3) Jedinice lokalne samouprave, za objekte i aktivnosti za koje su nadlene u skladu sa ovim zakonom, donose posebne odluke, adekvatno st. 1. i 2. ovog lana. (4) Ministarstvo koordinira i prati namjenski utroak sredstava iz lana 188., a u vezi lana 194. ovog zakona, i informie Vladu, do kraja etvrtog kvartala tekue godine, u formi informacije sa prijedlozima.

XII INSPEKCIJSKI NADZOR

Nadlenost lan 196. Inspekcijski nadzor nad izvravanjem ovog zakona i na njemu zasnovanih podzakonskih propisa i akata obavlja Republika uprava za inspekcijeske poslove.

Sadraj inspekcijskog nadzora lan 197. Inspekcijski nadzor, obavlja se u skladu sa odredbama posebnih propisa, kao i: a) preduzimanjem inspekcijskih radnji na utvrivanju stanja izvravanja propisa kod lica koji su u obavljanju svoje djelatnosti i radu duni postupati prema odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona,

b) odreivanjem upravnih mjera i radnji spreavanjem i otklanjanjem nezakonitosti u izvravanju propisa, c) preduzimanjem drugih mjera odreenih ovim zakonom i drugim propisima.

82 99

Nadlenosti Republike inspekcije lan 198. (1) Republika vodna inspekcija vri nadzor nad sprovoenjem odredaba ovog zakona u pogledu njegove primjene, a posebno potovanja naina koritenja prava na vodu i potovanja vodoprivanih akata iz lana 120. ovog zakona, i radnji koje predstavljaju krivina djela ili prekraj. (2) Republika vodna inspekcija vri nadzor na sprovoenju odredaba ovog zakona na cijeloj teritoriji Republike, na nain propisan ovim zakonom, kao i posebnih propisa koji se odnose na rad inspekcije, ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.. Nadlenosti vodne inspekcije jedinice lokalne samouprave lan 199. (1) Vodna inspekcija jedinice lokalne samouprave vri nadzor nad sprovoenjem odredaba ovog zakona, posebno u oblastima i sluajevima lana lana 121. ovog zakona, kao i za sluajeve u kojima je nadlena na svom podruju cijenei nadlenosti izdavanja vodopravnih akata. (2) Vodna inspekcija jedinice lokalne samouprave vri nadzor na sprovoenju odredaba ovog zakona na cijelom podruju te jedinice lokalne samouprave za sluajeve za koje je nadlena, adekvatno stavu 1. ovog zakona. Incidenti lan 200. (1) U sluajevima incidentnih situacija ili drugih vanrednih dogaaja, odmah po saznanju za njihovo nastupanje, vodni inspektori su duni, na teritoriji za koju su nadleni, preduzeti radnje i mjere koje su predviene ovim zakonom i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa, bez obzira na podjelu nadlenosti po ovom zakonu. (2) U sprovoenju aktivnosti iz stava 1. ovog lana, vodni inspektori su duni saraivati i razmjenjivati informacije o mjerama i aktivnostima koje su preduzete ili koje je neophodno preduzeti. Saradnja inspekcija lan 201. Vodna inspekcija Republike Srpske moe saraivati sa odgovarajuom inspekcijom iz okruenja, i razmjenjivati informacije o pojavama, problemima i nainu rjeavanja pojedinih sluajeva.

83 99

Ostala ovlaenja inspektora lan 202. (1) Pored ovlaenja i dunosti odreenih posebnim zakonom, vodni inspektor je ovlaten i duan: a) sprijeiti koritenje vode, ako se ona koristi bez vodne dozvole ili koncesije, kako je to propisano, b) sprijeiti ili ograniiti provoenje prava na koritenje voda, ako se ono koristi u suprotnosti sa vodopravnim aktom ili dodijeljenom koncesijom, c) zaustaviti izgradnju ili sprovoenje drugog zahvata u prostoru, ako se sprovodi bez, ili u suprotnosti sa vodnom sglasnou, ) odrediti privremeni prekid obavljanja djelatnosti, ako je suprotan vodopravnom aktu ili se vri bez izdatog voopravnog akta, ) zabraniti upotrebu objekta i ureaja, ako se koriste bez ili u suprotnosti sa vodopravnim aktom ili dodijeljenom koncesijom,

d) zabraniti ili ograniiti isputanje u vode, ako se vri u suprotnosti sa odredbama lana 67. ovog zakona i izdatim vodopravnim aktima, d) zabraniti dislociranje i vaenje materijala iz povrinskih voda, ako se preduzima u suprotnosti sa izdatim vodnim aktima, ovim zakonom ili suprotno tehnikoj dokumentaciji, ) odrediti naknadu tete i vraanje u prethodno stanje, kada je to potrebno, ukuliko se izvri neka od radnji iz prethodnih taaka, e) preduzeti i druge radnje koje su obavezne od korisnika ili odrediti druge mjere, sve u skladu sa ovim zakonom, na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa ili u skladu sa posebnim zakonima. (2) Ako je potrebno da se otklone izvori i posljedice prekomjernog optereenja voda, nadleni inspektor moe odrediti sanacione mjere, ili predloiti Ministarstvu, odnosno jedinici lokalne samouprave, izvrenje odreenih radnji i provoenje sanacionog programa u skladu sa propisima. Inspekcijski postupci lan 203. (1) Kada utvrdi da je povrijeen ovaj zakon, propis ili odluka nadlenog organa donesena na osnovu njega, vodni inspektor e pismeno konstatovati nepravilnosti i nedostatke, i rjeenjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje. (2) Pored ovlatenja i dunosti odreenih ovim i posebnim zakonom, u sluaju iz stava 1.ovog lana, vodni inspektor je ovlaten i duan da: a) naredi obustavu izvoenja radova, ako se vre protivno vodopravnom aktu ili se vre bez vodopravnog akta, a propisana je obaveza njihovog pribavljanja uz odreivanje roka za podnoenje zahtjeva za izdavanje vodopravnog akta,

84 99

b) u saradnji sa graevinsko - urbanistikom inspekcijom, naredi uklanjanje izgraenog objekta i postrojenja, i uklanjanje zasaenog drvea, bez vodopravnog akta, ako u roku odreenom rjeenjem vodnog inspektora nije podnijet zahtjev za izdavanje vodopravnog akta ili ako je podnijeti zahtjev pravosnano odbijen, c) naredi privremenu obustavu rada, odnosno obavljanje djelatnosti privrednog drutva ili drugog pravnog lica, ili dijela privrednog drutva, ako utvrdi da otpadne vode sadre opasne materije u koliini veoj od dozvoljene ili se zahvataju vee koliine od dozvoljenih, ) preko nadlenog organa ili organa nadlenog za inostrane poslove, u zavisnosti od karaktera, izvjetava organ vodne inspekcije druge drave o nedozvoljenim promjenama reima voda na kontrolnim profilima meudravnih voda, ) zabrani preduzimanje radnji koje nisu dozvoljene po ovom zakonu.

Upravne radnje lan 204. (1) Vodni inspektor uvijek sainjava zapisnik u sprovoenju svojih nadlenosti i aktivnosti koje su mu date ovim zakonom. (2) Vodni inspektor moe donijeti rjeenje usmeno i odmah narediti njegovo izvrenje u sljedeim sluajevima: a) ako bi nastala neposredna opasnost od poplava, izliva voda ili pogoranja stanja u toku poplave, b) ako bi nastala nestaica vode ili tekoe u snabdijevanju vodom, c) ako postoji opasnost od zagaivanja vode ili je nastupilo zagaenje u obimu u kojem to predstavlja neposrednu opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili u veem obimu za ivotinjski ili biljni svijet, ) ) d) ako postoji neposredna opasnost za zagaenje izvora vode namijenjenog snabdijevanju vodom za pie, ako postoji neposredna opasnost za zagaenje povrinskih i podzemnih voda, ako bi, zbog nastale sue, mogao nastati nedostatak vode ili potekoe u snabdijevanju vodom za pie, a preduzete radnje od treeg lica tome preteno doprinose,

d) ako postoji neposredna opasnost od poplava, ) ako postoji neposredna opasnost od nastanka poplava, odrona zemlje, ulegnua ili drugih vidova erozije, e) za osiguranje provoenja opteg koritenja i nesmetanog funkcionisanja javnih slubi prema ovom zakonu, ako se vlasnik ili drugi korisnik vodnog ili priobalnog zemljita suprotstavlja prelasku preko svoje zemlje ili obavljanju radova povezanih sa provoenjem poslova od opteg interesa prema ovom zakonu,

85 99

f) za osiguranje izvoenja radova povezanih sa istraivanjem voda u skladu sa odredbama ovog zakona, g) u drugim sluajevima, odreenim zakonom. (3) Vodni inspektor koji je postupio u skladu sa stavom 2 ovog lana, duan je da u roku od tri dana donese rjeenje u pismenoj formi. (4) Postojanje prirodnih dogaaja iz take c) i ) prethodnog stava, utvruje nadleni organ, u skladu sa propisima sa podruja zatite od prirodnih i drugih nepogoda. (5) U sluaju da se lice koje je odgovorno za neeljenje posljedice iz stava 2. ovog lana ne moe identifikovati ili ako to lice ne postupi odmah po nalogu vodnog inspektora, vodna inspekcija e preduzeti neophodne mjere da se eliminiu ili ublae posljedice. (6) Trokove nastale sprovoenjem mjera iz stava 4. ovog lana e snositi nadleno Ministarstvo ili jedinica lokalne samouprave, i naknadno ih naplatiti od strane odgovornog lica, kroz posebno sproveden postupak koji pokreu. Meuentitetska saradnja inspekcijskih slubi lan 205. Vodni inspektori iz oba entiteta imaju pravo zajedniki izvriti inspekcijski pregled u slijedeim sluajevima: a) ako je dolo do incidentnog zagaenja na vodama i vodnom dobru, a ije su posljedice evidentne na teritoriji drugog entiteta, b) kod objekata koji imaju reim rada takav da su uticaji evidentni na teritoriji oba entiteta, c) kod aktivnosti iji uticaj je evidentan na teritoriji oba entiteta, i ) u drugim sluajevima kada se o tome postigne dogovor. Postupanje vodnog inspektora u meuentitetskoj saradnji lan 206. (1) U sluaju inspekcijskog pregleda u Republici Srpskoj, kada je zbog meuentitetskog uticaja prisutan i vodni inspektor drugog entiteta, inspekcijski zapisnik i preduzimanje odgovarajuih upravnih mjera vri se samostalno i u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) U sluaju inspekcijskog pregleda sa vodnim inspektorom u Federacije BiH, zbog meuentitetskog uticaja, inspektor e sainiti slubenu zabiljeku i dostaviti Ministarstvu. (3) Inspektori, u pojedinim sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana mogu, kopiju zapisnika, odnosno drugih pisanih dokumenata, dostavljati inspekciji drugog entiteta.

86 99

Povjeravanje strunih poslova lan 207. (1) Obavljanje odreenih strunih poslova za potrebe inspekcijskog nadzora, (ispitivanja, ekspertize i slino), koji zahtijevaju posebnu tehniku opremu i specijalizirane strunjake ili primjenu naunih metoda i postupaka, moe se povjeriti ovlatenim ili osposobljenim institucijama, (ustanove, preduzea, laboratorije), koje obavljaju takve poslove i koje su predviene ovim zakonom. (2) Izuzetno, pojedine ekspertize mogu biti predmet povjeravanja i institucijama koje nisu predviene stavom 1. ovog lana, ukoliko takvu osposobljenost i performanse posjeduju iskljuivo institucije iz inostranstva. (3) Povjeravanje poslova iz st. 1. i 2. ovog lana, vri se posredstvom mjesno nadlene Agencije. Saradnja sa Agencijama lan 208. Nadlena Agencija za vode duna je, kada je to potrebno u cilju praenja provoenja zakona i radi preduzimanja inspekcijskih mjera, na zahtjev vodnog inspektora, nezavisno od njegovog nivoa: a) dostaviti potrebne podatke, akte ili dokumentaciju, b) pripremiti odgovarajue struno miljenje, c) izvriti ispitivanja kvaliteta voda, ) izvriti druge potrebne radnje.

XIII - KAZNENE ODREDBE Krivina djela lan 209. (1) Ko oteti regulacione graevine, druge vodne objekte, sisteme ili opremu koja sa njima ini tehniku, odnosno tehnoloku cjelinu, ili ko vaenjem materijala iz vodotoka, vodnog zemljita, kao javnog vodnog dobra, vri radnje koje dovode do oteenja korita ili obale, te time priini tetu, kaznie se zatvorom od est mjeseci do tri godine. (2) Ko objekte iz stava jedan ovog lana oteti, uniti ili uini neupotrebljivim, odnosno ko u vodotoku i na vodnom zemljitu priini veu tetu, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina.

87 99

(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastala teka tjelesna povreda jednog ili vie lica ili imovinska teta velikih razmjera, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina. (4) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. (5) Ko zapone izvrenje djela iz st. 1. i 2. ovog lana kaznie se za pokuaj.

(6) Ukoliko izvrilac preduzme neku od radnji protivno odredbama ovog zakona, a koja ima obiljeje krivinog djela i za koje je propisana krivina sankcija, kaznie se za to djelo prema odredbama Krivinog zakona Republike Srpske.

Prekraji lan 210. (1) Novanom kaznom u iznosu od 7.000KM do 17.000 KM, kaznie se za prekraj pravno lice, ukoliko: a) preduzima zahvate na vodnom dobru protivno odredbama lana 13. ovog zakona, b) vlasnik odnosno korisnik hidrotehnikog objekta iz lana 15. u vezi sa lanom 16. ovog zakona, objekat ne koristi u skladu sa njihovom namjenom, prirodom, izdatim vodnim aktima i optima aktima donesenim na osnovu ovog zakona, (lan 20. stav 1.), c) vlasnik odnosno korisnik hidrotehnikog objekta iz l. 15. i 16. ovog zakona, za sluaj prestanka njegove upotrebe, ne dovede u odreeno stanje i odrava objekat, tako da ne prouzrokuje tetu vodnom reimu i treim osobama, (lan 20. stav 2.), ) se ne stara o uvanju vodnih objekata iz lana 15. ovog zakona i ureaja na njima od sluajnog ili namjernog oteenja, ili unitenja tih objekata i ureaja na njima (lan 20. stav 5.), ) izvodi radove na izgradnji novih ili rekonstrukciji ili uklanjanju postojeih objekata ili postrojenja i promjene tehnologije, kao i druge radove koji se ne smatraju graenjem, koji mogu uticati na promjene kvaliteta i kvantiteta voda ili se time mogu trajno, privremeno ili povremeno prouzrokovati promjene u reimu voda, prije nego to pribavi vodopravni akt ili protivno izdatom vodopravnom aktu (lan 20. stav 4.), d) ne preduzme radnje obavjetavanja, shodno lanu 56. ovog zakona, d) obavlja plovidbu protivno odredbi lana 60. stav 1. ovog zakona ili vri radnje isputanja otpadne vode, suprotno stavu 3. istog lana ovog zakona; ) proizvodi, rukuje, uva ili odlae opasne materije i otpad na vodama i vodnom zemljitu, suprotno lanu 62. st. 1. i 3. ovog zakona, e) ako preduzima radnje suprotno odredbama lana 66. ovog zakona, f) ne preduzme radnje zatite izvorita vode za pie i ljudsku upotrebu, u skladu sa lanom 72, stav 1. ovog zakona, g) ne sprovodi odluku iz lana 75. ovog zakona, koja se odnosi na zatitu izvorita; h) se ne sprovodu i ne potuje donesena ogranienja i zabrane u osjetljivim podrujima, u skladu sa lanom 81. ovog zakona, i) se ne sprovode naloene mjere za sluaj poveanog stepena ugroenosti zbog tetnog djelovanja voda, u skladu sa lanom 100, stav 2. ovog zakona,

88 99

j) se na vodnom zemljiti sprovode zabranjene djelatnosti i zahvati navedeni u lanu 105. ovog zakona, k) na plavnom podruju preduzima radnje koje su zabranjene u skladu sa lanom 105. st. 1. i 2. ovog zakona, l) preduzima radnje navedene u lanu 121. ovog zakona, bez prethodno pribavljenog vodopravnog akta, iz l. 139. i 142. ovog zakona, lj) izdaje odobrenja za prikljuenje, bez prethodno pribavljenog vodopravnog akta, u skladu sa lanom 122, stav 3. ovog zakona, m) postupa protivno steenom pravu na osnovu vodne dozvole, u skladu sa lanom 147, st. 1. i 2. ovog zakona, n) postupa protivno odredbi stava 1. lana 153. ovog zakona kada je nadleni organ odredio privremeno ogranienje provoenja prava na koritenje vode, nj) ne postupi po zahtjevu ili postupi suprotno od naloga inspektora, u skladu sa lanom 200. ovog zakona, o) ne postupi ili postupi suprotno nalogu koji je izdao inspektor, u skladu sa lanom 202. ovog zakona. (2) Za prekraj iz ovog lana, kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom u iznosu od 500KM do 1.500 KM. (3) Za prekraj iz ovog lana, kaznie se i pojedinac koji samostalno obavlja djelatnost u privatnoj svojini-vlasnik radnje, novanom kaznom u iznosu od 2.000KM do 10.000KM.

lan 211. (1) Novanom kaznom u iznosu od 2.000KM do 7.000KM, kaznie se za prekraj pravno lice: a) ako ne potuje i sprovodi rjeenje iz lana 9. stav 3. ovog zakona, b) ako vodu ne uva od rasipanja i tetnih promjena njenih svojstava u skladu sa lanom 49. ovog zakona, c) ako premauje obim opte upotrebe vode, (lan 50), a nije pribavilo odgovarajui vodopravni akt u skladu sa lanom 51. stav 1. ovog zakona; ) ako ne potuje odreeno prvenstvo za koritenje vode, (lan 51. stav 2.), u skladu sa lanom 51. stav 3. ovog zakona, ) ako ne vodi nadzor o koliinama zahvaene vode i podatke ne dostavlja nadlenim institucijama, u skladu sa lanom 54. ovog zakona, d) ako ne vodi evidenciju i ne dostavlja podatke vezano za prikljuenje na javnu kanalizaciju ili nain tretmana otpadnih voda, u skladu sa lanom 58. ovog zakona, d) ukoliko se vri upotreba ubriva ili sredstava za zatitu bilja na vodnom dobru, protivno lanu 59. stav 4. ovog zakona, ) ukoliko vri pranje maina ili drugih sredstava u povrinskim vodama i na vodnom dobru, protivno lanu 61. ovog zakona, e) ukoliko vri prevoz i pretovar opasnih materija i supstanci na kopnenim vodama, suprotno propisima za tu oblast ( lan 63. ovog zakona), f) ukoliko odbije da angauje kapacitete i opremu u sluaju akcidenta, u skladu sa lanom 64. stav 5. ovog zakona,

89 99

g) ukoliko ne potuje granine vrijednosti isputanja otpadnih voda, u skladu sa lanom 67. ovog zakona, h) ukoliko ne potuje i ne sprovode odluku o odvodnji otpadnih voda iz lana 68. stav 2. ovog zakona, i) ukoliko ne potuje zabrane optereenja prostora, adekvatno stavu 3. lana 71. ovog zakona, j) ukoliko ne potuje ili ne sprovode odluku o zatiti izvorita, u skladu sa stavom 2. lana 72. ovog zakona, k) ukoliko ne sprovodi ili ne potuje odluku o utvrivanju zatitnog podruja, u skladu sa lanom 76. ovog zakona, l) ukoliko sprovodi neku od radnji na podrujima kupalita, protivno stavu 2. lana 77. ovog zakona, odnosno ne potuje ili ne sprovodi kriterije iz stava 6. lana 77. ovog zakona, lj) ako ne sprovodi ili ne potuje ogranienja u svrhu zatite akvatinih ili semiakvatinih organizama, u skladu sa lanom 84. ovog zakona; m) ako ne ustupe podatke, u skladu sa lanom 118. ovog zakona ili izda informaciju suprotno lanu 110. ovog zakona, n) ukoliko ne dozvoljava prelaz preko zemljita i druge radnje, u skladu sa lanom 172. ovog zakona, nj) ukoliko ne pribavi saglasnost ili postupi suprotno dobivenoj saglasnosti iz ta. a) i b) stava 1, lana 175. ovog zakona, ili ne sprovodi aktivnosti navedene u stavu 2. lana 175. ovog zakona, o) ako ne sprovodi aktivnosti i radnje koje su mu povjerene, na nain kako je definisano propisima i posebnim odlukama, u skladu sa lanom 187. ovog zakona. (2) Za prekraj iz ovog lana, kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom u iznosu od 200KM do 1.000 KM. (3) Za prekraj iz ovog lana, kaznie se i pojedinac koji samostalno obavlja djelatnost u privatnoj svojini-vlasnik radnje, novanom kaznom u iznosu od 750KM do 2.000KM. lan 212. (1) Novanom kaznom u iznosu od 200KM do 2.000 KM, kaznie se za prekraj pravno lice, ukoliko: a) ne sprovodi radnje praenja stanja voda (monitorin), za vlastite ili objekte kojima upravlja, shodno lanu 47. stav 1. ovog zakona, b) se ne obezbijedi odravanje melioracionih sistema i objekata kako je navedeno u lanu 55. ovog zakona, c) na erozivnom podruju preduzima radnje koje su zabranjene, u skladu sa lanom 106. stav 1. ovog zakona, ) ne postupi po prethodno utvrenoj obavezi da prilagodi provoenje prava na koritenje voda, u skladu sa lanom 154, stav 1. ovog zakona, ) ne obraunava i plaa posebne vodne naknade, u skladu sa lanom 189. ovog zakona, d) vri isputanje otpadnih voda protivno lanu 57. ovog zakona. (2) Za prekraj iz ovog lana, kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom u iznosu od 20KM do 200 KM.

90 99

(3) Za prekraj iz ovog lana, kaznie se i pojedinac koji samostalno obavlja djelatnost u privatnoj svojini-vlasnik radnje, novanom kaznom u iznosu od 150KM do 750KM. lan 213. Novanom kaznom u iznosu od 100KM do 700KM, kaznie se za prekraj fiziko lice: a) ukoliko neracionalno i neekonomino koristi vodu, suprotno odredbama lana 49. ovog zakona, b) ukoliko optu upotrebu voda vri protivno odredbama lana 50. ovog zakona, c) ukoliko ne vri radnje i obaveze predviene zakonitim aktima o uspostavljanju i funkcionisanju melioracionog sistema, u skladu sa lanom 55. ovog zakona, ) ako otpadne vode ne tretira na nain koji je definisan lanom 58. ovog zakona, ) ako upotrebljava ubrivo i sredstva za zatitu bilja na vodnom dobru, protivno odredbama lana 59. ovog zakona, d) ukoliko vri pranje vozila u povrinskim vodama i na vodnom dobru, suprotno odredbi lana 61. ovog zakona, d) ukoliko je zbog djelovanja ili proputanja odgovarajueg djelovanja dolo do zagaenja ili opasnosti od zagaenja, u skladu sa lanom 64. ovog zakona, ) ukoliko otpadne vode isputaju protivno odredbi stava 1. lana 68. ili ne primjenjuju odluku iz stava 2. lana 68. ovog zakona, e) ukoliko postupa suprotno zabrani optereenja prostora, adekvatno lanu 71. ovog zakona, f) ukoliko ne potuje ili sprovodi mjere zatite poduja, adekvatno lanu 72. ovog zakona, g) ukoliko vri radnje koje su zabranjene na podruju kupalita, (stav 3. lana 77.), ili ne potuje ili sprovodi ogranienja i propisane kriterije, u skladu sa lanom 77. ovog zakona, h) ukoliko ne dostavi ili izda informacije treim licima, suprotno odredbi lana 110. ovog zakona, i) ukoliko ne dozvoljava ili ometa prelaz preko zemljita, suprotno odredbama lana 172. ovog zakona. Prijava krivinog djela lan 214. (1) Agencija za vode po slubenoj dunosti, kao i svaki njen rukovodei radnik, duni su prijaviti krivino djelo o kome su obavijeteni ili za koje saznaju na drugi nain, a odnosi se na ovaj zakon, neposredno nadlenom tuiocu ili zakonskom zastupniku agencije. (2) Ovlateni organ za podnoenje prijave pokretanje prekrajnog postupka je nadlena agencija za vode i nadleni organ dravne uprave iz lana 196. ovog zakona. (3) Nadlena inspekcija po slubenoj dunosti, duna je prijaviti krivino djelo o kojem je obavijetena ili za koje sazna na drugi nain, a odnosi se na ovaj zakon, neposredno nadlenom tuiocu.

91 99

XIV - PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Prethodne aktivnosti lan 215. U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, Ministarstvo i drugi nadleni Republiki organi preduzee slijedee aktivnosti: a) donijeti iz svoje nadlenost odgovarajue propise ili pripremiti nacrte Republikih propisa i drugih odgovarajuih akata, i podnijeti Vladi, b) Ministarstvo e pripremiti podzakonski akt o teritorijalnoj nadlenosti Agencija za vode u skladu sa propisom iz stava 5. lana 23. ovog zakona i isti dostaviti Vladi, c) Republika direkcija za vode e izvriti popis sredstava, stvari, prava i obaveza, po teritorijalnoj pripadnosti u skladu sa Odlukom o utvrivanju granica slivnih podruja na teritoriji Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 9/00), u formi elaborata, i dostaviti Ministarstvu, ) Ministarstvo e definisati status postojeih preduzea sa veinskim dravnim kapitalom, koja sprovode poslove odravanja javnog dobra, vodnih objekata i objekata odbrane od poplava u skladu sa lanom 187. stav 2, u formi Elaborata, i dostaviti Vladi. Poetak rada agencija za vode lan 216. (1) Republike agencije za vode e se organizovati i poeti sa radom u skladu sa posebnim propisima, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu propisa iz lana 225. ovog zakona. (2) Do poetka rada agencija za vode, Republika Direkcija za vode i preduzea sa veinskim dravnim kapitalom, koja sprovode poslove odravanja javnog dobra, vodnih objekata i objekata odbrane od poplava, nastavljaju sa radom u skladu sa propisima po kojima su osnovani.

Prikupljanje vodnih naknada do donoenja novih podzakonskih akata lan 217. (1) Do donoenja svih podzakonskih akata, prikupljanje sredstava vodnih naknada vrie se u skladu sa postojeim podzakonskim aktima. (2) Ministarstvo e posebnim aktom urediti finansijske odnose izmeu agencija i javnih preduzea, do stupanja na snagu novih propisa o finansiranju sektora voda.

92 99

Akt o poetku rada agencija i javnih preduzea lan 218. (1) Ministarstvo e donijeti poseban akt o poetku rada agencija i javnih preduzea, 30 dana od dana stupanja na snagu propisa kojima se regulie njihov status i osnivanje. (2) Imovina, prava i obaveze Direkcije postaju imovina, prava i obaveze agencija za vode, odnosno javnih preduzea, a ukoliko je rije o nekretninama od opteg interesa, ta imovina e se evidentirati kao imovina Republike Srpske, kojom upravljaju navedeni subjekti. Status zaposlenih u Direkciji lan 219. (1) Sve zaposlene u Republikoj Direkciji za vode, koji ispunjavaju uslove iz Zakona o administrativnoj slubi u upravi Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 16/02, 60/02 i 38/03), i posebnih propisa, preuzee agencije za vode i izvriti njihovo rasporeivanje na odgovarajua radna mjesta u skladu sa stavom 1. lana 228. ovog zakona. (2) Status zaposlenih u Republikoj Direkciji za vode, koji ne ispunjavaju uslove za zasnivanje radnog odnosa u upravi Republike Srpske, rijeie se u skladu sa propisima o radnim odnosima i propisima o administrativnoj slubi u upravi. Priprema prvog plana upravljanja vodama lan 220. Radni plan za pripremu prvih planova upravljanja vodama, Agencija za vode e predati Ministarstvu, i realizovati aktivnosti u cilju konsultovanja javnosti, najkasnije do 31.12.2012.godine. Uspostavljanje Savjeta oblasnog rijenog sliva lan 221. Agencije za vode uspostavljaju Savjete oblasnih rijenih slivova, iz lana 184. ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana donoenja akta iz lana 184. stav 2. ovog zakona. Privremeni plan upravljanja vodama lan 222. (1) Do usvajanja planova upravljanja vodama u skladu sa lanom 26. ovog zakona, agencije za vode e pripremiti privremeni plan upravljanja vodama za odgovarajui oblasni rijeni sliv. (2) Privremeni plan iz prethodnog stava ovog lana sadri naroito slijedee: a) definisanje naina realizacije strategije integralnog upravljanja vodama, kako je navedeno u lanu 25. ovog zakona,

93 99

b) preduzimanje prethodnih radnji po odredbama ovog zakona, po vaeim propisima koji nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona, kao i po osnovu novo donesenih propisa i odluka na osnovu ovog zakona, kojima se stvaraju pretpostavke za pripremanje i donoenje plana koji je predvien prema lanu 26. ovog zakona, c) obezbjeenje neophodnih kadrovskih kapaciteta za realizaciju aktivnosti koje su naprijed navedene, ) obezbjeenje neophodnih prostornih i tehnikih kapaciteta za realizaciju aktivnosti koje su naprijed navedene, ) rezime obaveza, usvojenih meunarodnim ugovorima i direktivama EU, koje je neophodno primijeniti u realizaciji odredaba ovog zakona i koje se odnose na upravljanje vodama, kao i nain njihovog ostvarenja utvrenih obaveza.

(3) Privremeni plan upravljanja rijenim bazenom donosi Vlada, na prijedlog Ministarstva, u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Procedura za javne konsultacije, nee se posebno primjenjivati pri izradi privremenog plana, osim obima uea javnosti koji je prisutan u radu organa uprave u skladu sa vaeim propisima.

Ranije izdati vodopravni akti lan 223. (1) Vodopravni (vodoprivredni) akti koji su izdati prije stupanja na snagu ovog zakona, preispitae se u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona, kako bi se uskladili sa odredbama ovog zakona. (2) Nosilac prava iz vodopravnog akta iz stava 1. ovog lana, predae zahtjev za preispitivanje saglasnosti ili dozvole, u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Zahtjev iz stava 2. ovog lana, predaje se na osnovu kriterija koji su definisani u lanu 127. ovog zakona, mjesno i stvarno, nadlenom organu koji je naveden u predmetnom lanu. (4) U sluaju da zahtjev iz stava 2. ovog lana nije podnesen u odreenom roku, vodopravni akt koji je u pitanju prestaje da vai. (5) Stav 1. ovog lana se ne primjenjuje na: a) vodopravne akte koji vae pet godina ili manje, od dana stupanja na snagu ovog zakona, b) vodopravne akte u kojima je tano odreen datum za preispitivanje saglasnosti ili dozvole, a rok je krai od onog koji je naveden u stavu 1. ovog lana.

94 99

Zahtjevi za izdavanje vodopravnih akata lan 224. Zahtjevi za izdavanje vodopravnih akata koji su upueni nadlenom organu prije stupanja na snagu ovog zakona, a nisu rijeeni, kao i zahtjevi za izdavanje vodopravnih akata koji su izdati nakon stupanja na snagu ovog zakona, a prije poetka rada agencija za vode, rjeavae se u skladu sa Zakonom o vodama (Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 10/98 i 51/01), kao i podzakonskim propisima koji su na snazi u trenutku podnoenja zahtjeva. Inspekcije lan 225. Inspekcijske aktivnosti koje se preduzimaju nakon stupanja na snagu ovog zakona, ali prije poetka rada Agencija za vode, vrie se u skladu sa Zakonom o vodama (Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 10/98 i 51/01), i u tom trenutku vaeim podzakonskim propisima.

albe lan 226. Postupci po albama koje nisu rijeene do dana stupanja na snagu ovog zakona, provee se u skladu sa odredbama Zakona o vodama (Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 10/98 i 51/01), i podzakonskim propisima koji su bili na snazi u vrijeme donoenja rjeenja u prvom stepenu.

Postojei objekti i aktivnosti za koje nije izdat vodopravni akt lan 227. (1) Odgovorno lice koje je ovlateno da zastupa i predstavlja organ, operatora ili drugo pravo lice ili radnju, a koje upravlja objektom koji je izgraen ili aktivnostima koje su zapoete prije dana stupanja na snagu ovog zakona, bez odgovarajueg vodopravnog akta, a za koju je u skladu sa ovim zakonom potreban takav akt, u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, nadlenom organu ili Ministarstvu podnijee zahtjev za izdavanje odgovarajueg vodopravnog akta. (2) Postojei objekti i sva druga lica koja koriste vode ili isputaju otpadne vode, ili druge opasne supstance, u vode ili vodno i drugo zemljite, podnijee zahtjev za izdavanje novog vodopravnog akta, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

95 99

Propisi Narodne skuptine lan 228. Narodna skuptina Republike Srpske donosi Strategiju integralnog upravljanja vodama, na prijedlog Vlade, najkasnije tri godine prije donoenja prvog plana upravljanja vodama.

Propisi i odluke Vlade lan 229. U cilju sprovoenja odredbi ovog zakona, Vlada e donijeti slijedee akte: a) odluku o utvrivanju granica oblasnih rijenih slivova i slivova u skladu sa lanom 23. ovog zakona, b) prijedlog Narodnoj skuptini Republike Srpske, Strategije integralnog upravljanja vodama, iz lana 25. ovog zakona, c) planove za upravljanje na Oblasnom rijenom slivu iz lana 33. ovog zakona, ) podzakonski propis kojim se uspostavlja, mijenja ili potvruje utvrena klasifikacija povrinskih i podzemnih voda iz lana 41. ovog zakona, ) plan odbrane od poplava iz lana 99. ovog zakona, d) program sanacija od posljedica tetnog djelovanja voda iz lana 103. ovog zakona, d) odluke o osnivanju ili nastavku rada javnih preduzea u skladu sa lanom 187. ovog zakona, ) odluku o stopama posebnih vodnih naknada iz lana 189. ovog zakona, e) podzakonski propis kojim propisuje nain obraunavanja i plaanja, naine usmjeravanja uplaenih vodnih naknada na raun posebnih namjena za vode, kao i kontrole izmiranja obaveza po osnovu posebnih vodnih naknada iz lana 190. ovog zakona, f) posebne odluke o raspodjeli vodnih naknada iz lana 192, st. 2. i 3. ovog zakona, g) posebne odluke kojom utvruje i odobrava koritenje sredstava vodnih naknada iz lana 194. ovog zakona, h) odluku o usvajanju privremenog plana upravljanja oblasnim rijenim slivovima iz lana 222. ovog zakona, kao i ostale akte u skladu sa ovim zakonom.

96 99

Propisa i akti ministarstava lan 230. (1) Ministarstvo e donijeti podzakonske propise i akte u skladu sa odredbama ovog zakona, neophodne za njegovo srovoenje, i to: a) podzakonske propise i akte za realizaciju lana 5. ovog zakona, b) podzakonske propise i akte koji se odnose na karakterizaciju tipova vodnih struktura i tijela, i njihovog statusa, u skladu sa lanom 6. ovog zakona, c) podzakonski propis kojim regulie praenje i sprovoenje mjera i aktivnosti u cilju spreavanja derogacije statusa povrinskih i podzemnih voda, iz lana 7. ovog zakona, ) podzakonski propis o uslovima ogranienog koritenja javnog vodnog dobra, iz lana 11. ovog zakona, ) Pravilnik o elementima za plan i kriterije za odravanje vodnih objekata, iz lana 16. ovog zakona, d) godinji program mjera za pripremu izrade programa i planova definisanih zakonom, iz lana 27. ovog zakona, d) podzakonski propis o vrednosnim elementima ekolokog statusa svake od kategorija povrinske vode, iz lana 41. ovog zakona, ) program praenja stanja voda iz lana 46. ovog zakona, e) podzakonski propis o sadraju i voenju evidencije nad aktivnostima zahvatanja i crpljenja vode, iz lana 54. ovog zakona, f) podzakonski propis o postupku i mjerama za sluaj incidenata iz lana 64. ovog zakona, g) pravilnik o graninim vrijednostima zagaujuih materija u otpadnim vodama, kada je u pitanju isputanje tih voda u povrinske vode, zemljite, kanalizacioni sistem, kao i za opasne materije ije je isputanje zabranjeno, iz lana 67. ovog zakona, h) podzakonski propis o odreivanju ili uspostavljanju referentne laboratorije, lana 69. ovog zakona, iz

i) pravilnik o zonama zatite izvorita, uz saradnju sa ministarstvom za zdravlje, iz lana 73. ovog zakona, j) podzakonski propis o ureenju vodotoka i drugih voda, iz lana 85. ovog zakona, k) metodologiju utvrivanja ugroenih podruja, iz lana 91. ovog zakona,

97 99

l) podzakonski propis i akte o mjerama i aktivnostima i sadraju dokumentacije koja se donosi u sprovoenju zatite od tetnog djelovanja voda, iz l. 99, 101, 102. i 108. ovog zakona, lj) podzakonski propis i akte o tehnikim detaljima, elementima i drugim aktivnostima za uspostavljanje i upravljanje Informacionim sistemom, iz lana 117. ovog zakona, m) podzakonski propis o sadrini zahtjeva i drugim elementima pri izdavanju vodnih akata, iz lana 120. ovog zakona, n) prijedloge odluka i planova iz lana 187. ovog zakona. (2) Ministarstvo nadleno za ekologiju, donijee podzakonske propise i akte u skladu sa odredbama ovog zakona, neophodne za njegovo srovoenje, i to: a) podzakonskim aktom, u saradnji sa Ministarstvom, poljoprivredne prakse, iz lana 59. ovog zakona, utvruje pravila dobre

b) podzakonskim aktom definie materije i supstance u skladu sa lanom 62. stav 2. ovog zakona, c) podzakonskim aktom, u saradnji sa Ministarstvom, utvruje metodologiju za odreivanje ekoloki prihvatljivog protoka, iz lana 65. ovog zakona, ) podzakonski akt o podrujima namjenjenim zatiti za prirodu vanih vodnih vrsta, iz lana 76. ovog zakona, ) podzakonskim aktom, u saradnji sa Ministarstvom, propisuju metode za utvrivanje osjetljivih i manje osjetljivih podruja, iz lana 78. ovog zakona, d) pokree inicijativu za renaturalizaciju povrinskih voda, iz lana 83. ovog zakona, d) podzakonskim aktom propisuje metode za pojedinane sluajeve optereenja voda, iz lana 84. ovog zakona. (3) Ministarstvo finansija, u saradnji sa Ministarstvom, donijee odgovarajue propise iz oblasti finansija, koji omoguavaju primjenu odredaba ovog zakona. (4) Do donoenja propisa iz stava 1. ovog lana, vaie propisi doneseni na osnovu Zakona o vodama (Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 10/98 i 51/01). Prestanak vaenja lan 231. (1) Stupanjem na snagu ovog zakona, prestaje da vai Zakon o vodama (Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 10/98 i 51/01), osim odredaba neophodnih za realizaciju l. 225, 226. i 227.ovog zakona, a najdalje est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Stupanjem na snagu ovog zakona, prestaje da vai Zakon o zatiti voda (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 53/02).

98 99

Stupanje na snagu lan 232. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike Srpske.

Broj: _______________ Datum: ____________ 2006.godine

PREDSJEDNIK NARODNE SKUPTINE Mr Igor Radojii AAAAAOOOOOOOOUUUUUUUMM AAAOOOOOOOOOUUUUUUUMMMMMMMMMMMM iGOOIUii iGO

99 99