Boro

umjetnost

Kovaevi

makete

Larger than Life

Larger than Life

Izdava Umjetnika organizacija Kultura umjetnosti Bukovaka 47 10000 Zagreb Za nakladnika Sanja Bachrach-Krito Koncepcija knjige Bachrach & Krito Urednici Sanja Bachrach-Krito eljka Kovaevi Mario Krito Vinko Penezi Kreimir Rogina Tekstovi Bachrach & Krito Radovan Delalle Borislav Doklesti Hrvoje Hrabak Dinko Ivievi Bakuli Miroslav Paagi Vinko Penezi & Kreimir Rogina Mladen Sabolovi Branko Silain Lektura i korektura Jadranka Pintari Prijevod saetka Bing Taylor Maa Taylor Graki dizajn i priprema Bachrach & Krito

Naklada 400 komada Cijena 60,00 kn. ISBN 978-953-57150-0-9 CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 865473 Knjiga je tiskana uz novanu potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i port Grada Zagreba

Hvala svima koji su plovili s Borekom. Po bonaci i po neveri. Uz daskicu i skalpel. Na kraju, hvala ti, Borek, na svemu to si nam bio i svemu to u naim srcima jo uvijek jesi.

Boro Kovaevi umjetnost makete

Fotograje Arhiva obitelji Kovaevi, Mladena Sabolovia, Radovana Delallea, Branka Silaina Aleksandar Karolyi (72) Janja Kovaevi (3, 7, 8, 51-55) Mario Krito (10-12, 17-27, 36-37, 90, 96) Penezi & Rogina (41, 42-43, 46-49) Miroslav Pondelak (6, 15, 58-59, 60, 62-69) Stanko Vrtovec (28, 31, 32-33, 34-37, 38-39, 40, 44-45) Tisak Graki zavod Hrvatske Zagreb, prosinac 2013.

Maketa drugonagraenog natjeajnog rada Kulturnog centra (opera, lharmonija, muzika kola, kino) u Skopju, 1968. godina. Rad grupe autora: imek, Dragman, Ivievi-Bakuli, Postrunik i Silain.

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Boro Kovaevi umjetnost makete

Borek, kako smo ga obiavali zvati, bio je jedan od onih ljudi koji su, kako to Englezi znaju lijepo kazati, larger than life (vei od ivota), ne zato to se on trudio da bude takav, nego sasvim suprotno, bio je takav zbog svoje neposrednosti, leernosti i upuenosti na svoj poziv. A njegov je poziv bila izrada maketa.
Maketa prvonagraenog natjeajnog rada naselja uro akovi u Sarajevu. Autori projekta: Radovan Delalle i Namik Mufti.

Larger than Life

Vinko Penezi, Kreimir Rogina

Larger than Life

Ideja o izlobi (ULUPUH, galerija Karas, listopad 2013) i knjizi o Bori Kovaeviu (1946-2011), oblikovatelju maketa koji je ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj urbanistiko-arhitektonskoj djelatnosti, rodila se spontano u razgovoru meu prijateljima. Mario i ja smo suraivali s Borom u ULUPUH-u (Hrvatsko udruenje umjetnika primijenjenih umjetnosti) od 1997. do 2011. godine. Poznavali smo ga kao iskrenog borca za prava struke, ali i drugih umjetnika. S jednakim je umijeem radio makete i pomirivao stavove i miljenja meu kolegama. Smirenost i osjeaj za mjeru, upuenost na druge: urbaniste, arhitekte, umjetnike vodili su ga u trenucima kada bi mnogi (iz)gubili strpljenje. Dok su to u poslu bili: ljubav prema radu rukama, strast neposrednog stvaranja, interpretiranje tue ideje. Nakon njegove prerane smrti, razgovarajui s njegovim suradnicima arhitektima, urbanistima, kao i najbliima lanovima obitelji, postali smo svjesni da se o njemu i njegovu radu zna premalo te da se premalo zna o umijeu izrade maketa; umijeu koje je u naoj sredini poelo nestajati, a da nikada nije bilo primjereno vrednovano. Kada proitate dijelove razgovora s nekima od arhitekata s kojima je suraivao, postat ete gorko svjesni da je ouvanje i dokumentiranje vrijedne grae (pre)esto preputeno pojedincima koji za prave arhive nemaju mjesta, vremena, motivacije. Vjerujemo da je tim vie vrijedno ono prikupljeno. Ovdje objavljeni radovi i svjedoanstva Borinih suradnika trajni su dokument vremena i prva publikacija o radu umjetnika urbanistikoarhitektonskog maketarstva.

Boro Kovaevi umjetnost makete

Boro Kovaevi umjetnost makete

elimo da ova knjiga, ujedno prvo izdanje umjetnike organizacije Kultura umjetnosti, bude vie od podsjetnika na njega i njegov rad, da postane putokaz generacijama koje dolaze i poticaj za trajno ouvanje jednog medija, dijela nae batine.
Larger than Life

Sanja Bachrach-Krito Mario Krito Kultura umjetnosti

Boro Kovaevi umjetnost makete Larger than Life

11

Boro Kovaevi umjetnost makete Larger than Life

10

Larger than Life

eljka Kovaevi Razgovor o Bori, nemirnim rukama, pakoj ipki i maketama

Ova knjiga ne bi bila mogua bez tijesne suradnje s Borinom suprugom, eljkom Kovaevi, s kojom smo se zbliili i esto viali za vrijeme rada na izlobi i monografiji. Svi koji smo poznavali Boru, znali smo koliko voli svoju obitelj, enu i dvoje djece. Kada je postao djed s ponosom je spominjao unuka Finna i veselio se unuici Lily, koju nije doivio. eljka je, skupa s dvije keri: Maom i Janjom, postala uvarica tajni, izvor velikog dijela informacija. Osim onih vanih, saznali smo od nje da je Boro volio more, lov na hobotnice; da je imao nemirne ruke, pa kada nije radio makete zabavljao se izradom lula, stalaka za noeve, draa pribora za jelo, podloaka. A to se tie mora sam je izgradio i vlastiti amac kojem je nadjenuo ime Stric tef. Bio je i sakuplja otpada, kao to nam je eljka rekla: U kui Kovaevia konzerve se nisu bacale jer su sluile za mijeanje, a najlon arape za cijeenje boje. Unato sakupljakim strastima, nije razvio strast arhiviranja pa tako nije uvao dokumentaciju o svojim radovima to je znatno otealo rekonstrukciju njegova rada. Na sreu, eljka je bila i Borina suradnica, pa emo u razgovoru s njom saznati detalje i zanimljivosti. eljka, moe li nam rei neto o poecima Borinog rada, o uzorima? Boro se poeo baviti maketarstvom jo ezdesetih godina prolog stoljea. Njegova sestra, arhitektica Rajka Rogina (1944-1997), bila je studentica arhitekture kad joj je radio makete za njene projekte. Imao je uroeni talent da stvara

rukama i tu je jednostavno pronaao sebe. On i sestra su funkcionirali kao mali kreativni tandem. U to su vrijeme opremali svoju vikendicu na moru. Zajedno su je osmislili, projektirali, a on je izradio sav namjetaj i drugu opremu. Taj virus oblikovanja i izrade namjetaja po mjeri proirio se i na druge lanove obitelji pri opremanju kua. Upravo zato je prve makete izraivao u drvetu. Vjetinu koju je stekao prenio je u oblikovanje, a pritom je sam izraivao gradivne elemente: malene letvice i druge forme, dijelove potrebne za rad u vrijeme kada na naem tritu nije bilo potrebnih materijala. Ako se dobro sjeam, poetkom sedamdesetih je poeo podloge i reljefe prikazivati u plutu. Uzore nije imao jer se maketarstvom kao zanatom bavilo malo ljudi, a komunikacija sa svijetom je bila loa i sporadina. Kakva je bila komunikacija i povezanost s kolegama u Jugoslaviji, dostupnost tehnologije i informacija sa zapada? Informacije i tehnologija su dolazili na kapaljku ili nikako, a Boro je bio tako znatieljan! Arhitekt Sreko Dimini je neko vrijeme radio u SAD-u, pa mu je prilikom posjeta znao priati o tome kako su se tada radile makete u Americi. Opisivao je kako su ve tada imali strojeve koji su sami izrezivali podloge, slojnice kod prikaza reljefa, a i same objekte, makete, izraivali su od plastike. Boro je volio taktilne materijale pa mu se plastika kao materijal nikada nije svidjela. Stoga ni jednu maketu nije napravio u cijelosti od plastike. Reci nam neto o njegovu nainu rada, odnosu s arhitektima i drugim suradnicima? Svi su ga opisali kao dragog ovjeka, umjetnika prepunog duha i arma. Boro je bio veliki radnik, a karakter posla je bio takav da nije birao, nikoga nije odbio. Makete su se radile po

narudbi, najee kada su arhitekti eljeli investitoru zorno predoiti projekt ili za potrebe natjeaja kod kojih je uvijek kao uvjet bila i maketa. Odnos sa svim naruiteljima je uvijek ponajprije bio profesionalan to bi rekli: ljudi su, morali su suraivati. esto se dogodilo prijateljstvo i bliskost, jer Boro zaista nije imao problema u komunikaciji, uvaavao je elje naruitelja, ali i oni su rekli da ima oko sokolovo, jer je volio ukazati na detalje koje nisu vidjeli. Bilo je tada i uvjeravanja, a nerijetko se i projektiralo na samoj maketi. Radio je s dosta poznatih arhitekata. Osim arhitektonskih radio je i pejzane makete, jedna od njih je bila i ona Plitvikih jezera koja je sluila za bolje snalaenje i orijentaciju posjetitelja koji su na maketi mogli sagledati razliite staze po kojima e se kretati. Maketa je na sada ve primitivan nain bila interaktivna. Pritiskom na tipku neka od staza bi zasvijetlila, a posjetitelj je mogao odabrati onu koju najvie eli vidjeti i njome proi. Sjeam se i makete vodovoda za Vodoprivredu na kojoj je na nadzemnom terenu i reljefu prikazan put vodovoda od Zrmanje preko Zadarske upanije do ibensko-kninske s otocima. U vie navrata je izraivao makete za kipare: Stipu Sikiricu, Stevana Luketia, a maketu tvornice Nada Dimi napravio je za jedan projekt medijske umjetnice Sanje Ivekovi. Kako je odabirao materijal ili se odluivao za stil izrade makete? Koliki je bio prostor kreacije, vrijeme potrebno za izradu? U svaki projekt ulazio je punom snagom, odgovorno potujui ideju arhitekta. Najee su blisko suraivali i pronalazili najbolje rjeenje tu posebno mislim na odabir tehnike, vrstu materijala, boje, okoli,

Boro Kovaevi umjetnost makete

12

13

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

hortikulturu, te mjerila osim kada je bilo zadano. esto je za sebe, ali i za njih, radio probe prije izrade prave makete da vidi kako e neto izgledati. Kada je bio nezadovoljan, krenuo bi raditi sam neki novi element, stoga je neprestano radio na pronalaenju i primjenjivanju raznih novih materijala. A izrada makete je trajala ovisno o veliini i kompleksnosti, to je pak ovisilo o veliini projekta. Naravno, za natjeaje je bio strogo zadan termin predaje rada, pa je znalo biti neprospavanih noi. Arhitekti Vinko Penezi i Kreimir Rogina esto su spominjali Boru kao inovatora u uvoenju tehnika i materijala. Moe li nam rei neto o tome? Kao to sam ve spomenula, na poetku karijere Boro je uglavnom radio u drvetu, furniru. Koristio je furnir raznih debljina ovisno o mjerilu, a sam je izraivao daice razliitih promjera i dimenzija koje su mu bile potrebne da bi se maketa finije doimala. Pored ateljea imao je vlastitu stolarsku radionicu s profesionalnim strojevima za obradu drveta, jer je sumnjao da mu netko drugi tako dobro i brzo moe napraviti ono to je zamislio da mu treba. Za svaku je maketu sam izraivao podlogu, okvir ali i poklopac (na poetku takoer od drveta, poslije od pleksiglasa), ako je bio potreban, tj. odreen natjeajem ili eljom naruitelja. Moram spomenuti da je tako sam doao do posebnog postupka obrade zaobljavanja pleksiglasa po rubovima. Sedamdesetih godina prolog stoljea u arhitekturi su se koristile MERO reetke (prostorne reetke), pa je trebalo smisliti nain kako tu finu strukturu prikazati u maketi. Kod nas nije bilo polugotovih sklopova ni elemenata, pa je sam izmislio tehniku izrade reetke. Kada je savladao i razvio tehniku, izraivao ju je u raznim mjerilima, od najmanjih koje sam ja prozvala paka ipka, do veih dimenzija. Bio je to minuciozan

Larger than Life

rad koji, koliko znam, nitko nije pokuao imitirati ili isto to sam napraviti. Mislim i da je jedini izraivao objekte-zgrade u metalu, za koje je koristio ploe ofsetnog tiska. Jedan njegov poznanik imao je tiskaru i tako ih je nabavljao. Kada je prvi puta vidio te ploe, oi su mu zasvijetlile! Poeo je eksperimentirati s njima, savijati ih, oblikovati. Taj lim je bio mekan, podatan, nije pucao mogao se lijepo rezati, zarezivati pod raznim kutovima i oblikovati u eljenu formu. Kad su u Japanu vidjeli maketu izraenu od tog lima, bili su zadivljeni i pitali ga koji je to materijal, zanimalo ih je gdje se moe kupiti. Naravno, Boro im je rekao da se radi o tiskarskim ploama! Za prikazivanje hortikulture, odnosno drvea, bunja, bilja, koristio je materijale iz neposredne okoline i izraivao ih od pravih granica (empresa), ali i od stiropor-kuglica, perlica, staklenih kuglica puhanih u staklanama. Nije volio spuvu pa je nikada nismo koristili kao materijal na maketama.
Maketa natjeajnog rada (otkup) Autobusnog kolodvora u Zagrebu, 1974. godina. Autori projekta: Radovan Delalle i Nevenka Postrunik.

Boro Kovaevi umjetnost makete

14

15

Vi ste bili brani drugovi, ali i partneri u zloinu. Koliko znamo radila si s njim, pomagala mu u poslu. Opii nam vau suradnju. Upoznali smo se 1974, a prohodali smo 4. 2. 1975. godine. Od prvog dana zajednikog ivota ja sam mu pomagala, sve je bilo povezano: ivot i posao. On je, naravno, bio ef zaduen za maketu kao cjelinu. Moj zadatak bio je npr. priprema i obrada drvea/hortikulture, mijeanje boja za objekte, teren i zelenjavu, kako smo zvali hortikulturu. I nakon mnogo godina nisam mogla shvatiti njegovu sposobnost jer ju ja nisam imala da pojmi i sagleda u treoj dimenziji, crte, plohu kao volumen, i to u

Boro Kovaevi umjetnost makete

cjelini. Sama to nisam mogla, pa se znalo dogoditi da ga krivo razumijem i napravim greku. To ga je znalo silno iznervirati, nije razumio kako ne vidim to to je on vidio. Ta njegova nevjerojatna sposobnost bila je kljuna za izradu ogromne makete Plivinog pogona za izradu azitromicina. Svrha makete je bila da se na njoj tono vidi svaki dio proizvodnje, sve cijevi, dijelovi pogona, mjesta s oznakama za spaavanje, ventili zbog kompleksnosti samog pogona. Maketa stoga i danas stoji u Plivi u Zagrebu, ouvana, u odlinom stanju. Jo uvijek se koristi u istu svrhu. ... Napraviti kemijski pogon kao maketu to je bio velik projekt kakav prije

nije radio. Nita se nije smjelo fulati. A u pitanju su bile stotine cijevi, tankova, dijelova! Sve je radio sam, za neke sitnice je imao kune pomagae, osim mene, pomagao je na prijatelj Ivo Poje koji se bavio aviomodelarstvom on je izraivao dijelove postrojenja. Ja sam izraivala ventile, rezala cijevi na zadane dimenzije i obiljeavala cjevovode. Naime, na maketi su oznakama obiljeeni svi cjevovodi za razne tvari. Bila sam uz njega i kada me trebao za rad nou. esto je radio nou jer je onda imao koncentraciju i mir, nije bilo zvonjave telefona, buke, urbe. Sluao je Radio 101, nou su tada putali techno koji ga je odravao budnim i to mu je bilo super.

Larger than Life

Larger than Life

Neki prijatelji su znali pripomoi kod velikih projekata, kao to je bio Spomen dom u Kumrovcu ili maketa Plitvikih jezera kada je na redu bilo poumljavanje terena. Osim svega to si nabrojala, to ti je najvie ostalo u sjeanju? Najdojmljivija mi je upravo maketa Plivinog pogona jer mi do danas nije jasno kako je to uspio napraviti, kako je sve to vidio. U Plivi su bili oduevljeni, ali vjerojatno ne koliko ja, jer znala sam sve to je do tada napravio i bila sigurna da je ta maketa neto novo, do tada nevieno na naim prostorima. Dok smo postavljali maketu u Plivi, k nama su dovodili razne delegacije stranaca iz cijelog svijeta, vjerujte nije bilo onih koji se nisu divili, bili zaueni time to su vidjeli. Pliva je zapravo prvo naruila obinu maketu objekta tvornice za proizvodnju azitromicina, koju je i napravio, a sada se nalazi u istoj prostoriji s tom velikom maketom pogona. Netko iz Uprave je u meuvremenu saznao da vani rade makete cijelih postrojenja iz sigurnosnih razloga, pa su ga pitali bi li on to mogao napraviti. Njemu je to bio straan izazov, posao koji nije mogao odbiti. U farmaceutskoj industriji u svijetu je to uobiajeni postupak, ak i obveza maketa pomae kod instaliranja postrojenja, a kasnije kod odravanja, otkrivanja eventualnih kvarova. Izgradnja pravog postrojenja odvijala se paralelno s izradom makete, ali mi smo bili uvijek korak ispred njih, pa su nam svakodnevno dolazili instalateri na konzultacije da vide kamo koja cijev ide i gdje ju trebaju postaviti. Pripremne radnje su se obavljale u ateljeu, potom smo dijelove nosili u Savski Marof u sam pogon, a sve ostalo smo morali sklapati na mjestu gdje e maketa stajati, to je bio jedinstven izazov. Kontakt osoba na terenu

bio je inenjer strojarstva koji je radio na projektu pogona i koji nam je donosio nacrte. Materijal za izradu makete nabavljao je u Njemakoj. Budui da nitko nije vidio tu iru sliku, Boro je osobno odlazio tamo i odabirao to mu treba. Veliki dio elemenata sam je prilagoavao i osmiljavao. Na samom poetku je konstrukciju makete postrojenja, koje se protee kroz est etaa, morao potpuno osmisliti u glavi i na skici kako bi sve funkcioniralo. Nije bilo raunala, renderiranja, niega osim njegove vizije i domiljatosti. Konana maketa se sastoji od tri dijela koji su meusobno povezani, a u svakom trenutku se mogu rastaviti. Svaki element, kao i svaka cijev, obiljeena je oznakom i bojom po kojoj se zna to prikazuje i emu slui, odnosno to prolazi kroz koju cijev. Kao to sam rekla, za vrijeme izrade makete gradila se i tvornica u kojoj je poslije dolo do poveanja proizvodnog kapaciteta. Tako su se paralelno poveavali i radovi na izradi makete to je trajalo skoro dvije godine. Sada mi je jako, jako ao to nije nita arhivirao i dokumentirao. On je jednostavno bio takav: neprestano je radio posao koji je neizmjerno volio pa za drugo nije bilo vremena.
Razgovor sa eljkom Kovaevi vodili Sanja Bachrach-Kritofi i Mario Kritofi

Boro Kovaevi umjetnost makete

16

17

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Maketa pogona tvornice Pliva za izradu azitromicina u Savskome Marofu u mjerilu 1:20, 1997/98. godina (str. 17-27).

Boro Kovaevi umjetnost makete Larger than Life

19

Boro Kovaevi umjetnost makete Larger than Life

18

Boro Kovaevi umjetnost makete Larger than Life

21

Boro Kovaevi umjetnost makete Larger than Life

20

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Maketa Plivina pogona za proizvodnju azitromicina u Savskom Marofu, remek-djelo umjetnosti maketarstva u razmjerima irim od granica Hrvatske, predstavlja vrhunac stvaralatva Bore Kovaevia. 22 Izraena u hiperrealistinoj maniri, u nevjerojatnom mjerilu 1:20, maketa prikazuje postrojenja i razvode cjevovoda, kao pomo izvoau kod montae i odravanju opreme te otkrivanju eventualnih kvarova. Koliko je uvjerljiv i impresivan bio krajnji rezultat toga zadivljujueg pothvata, govori reakcija jednog visokog Plivinog zaposlenika, koji je ugledavi maketu uzviknuo: Gospodine Kovaeviu, molim vas pustite pogon u rad!

23

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Boro Kovaevi umjetnost makete

24
Larger than Life

Boro Kovaevi umjetnost makete

26
Larger than Life

Larger than Life

Vinko Penezi, Kreimir Rogina Boro Kovaevi stroj iz Italije

28

Maketa je najstariji i jo uvijek nezamjenjiv oblik prostornog prikazivanja arhitektonskih i urbanistikih ideja koji je odavno prerastao razinu zanatskog umijea i postao autonomnom disciplinom primijenjenih umjetnosti. Zlatne godine arhitektonskog maketarstva u Hrvatskoj bile su sedamdesete i osamdesete prolog stoljea kada je sinonim za ovu umjetniku disciplinu bio Boro Kovaevi, doajen struke i utemeljitelj Sekcije maketara u ULUPUH-u. S Borom Kovaeviem zapoeli smo suraivati na samom poetku nae profesionalne karijere, sredinom osamdesetih godina prolog stoljea. No s njegovim smo se radom susreli i prije premda toga nismo bili svjesni. Negdje na drugoj-treoj godini studija za oko nam je zapela maketa u to vrijeme vrlo zapaenog pobjednikog rada za kompleks bazena na Bundeku, napose filigranski izraena ipka reetkaste krovne konstrukcije. Pitali smo se ija je ruka satkala tako preciznu i minucioznu strukturu, pa nam je jedan od upuenijih kolega razjasnio kako se radi o nekom specijalnom stroju iz Italije. A taj famozni stroj nije bio nitko drugi nego Boro Kovaevi, to smo spoznali prigodom prvog posjeta njegovu ateljeu na zagrebakoj Perjavici, gdje su na polici u kreativnom neredu meu uzorcima raznih materijala, dijelova maketa i zarolanih nacrta stajali i probni modeli slinih ipkastih struktura u vie mjerila.

Na prvi susret dogodio se u proljee 1985. godine, kada je Boro dobio narudbu da za promociju Univezijade u Kobeu izradi prezentacijsku maketu plivalita Mladost na Savi, naeg prvog velikog projekta za kojeg smo se izborili pobjedom na javnom natjeaju prethodne godine. Iako smo iza sebe ve imali nekoliko uspjenih natjeaja, ukljuujui i prvu nagradu u Japanu, bili smo praktiki utokljunci u struci, a Boro je ve tada imao reputaciju vodeeg hrvatskog maketara s dvadesetak godina profesionalnog iskustva i bezbroj nagraenih maketa. Ve prilikom prvog susreta meu nama je zaiskrilo, odmah smo se kliknuli tako da on od tada postaje na stalni suradnik. Profesionalna je suradnja ubrzo prerasla u veliko prijateljstvo koje je ostalo neokrnjeno sve do njegove prerane smrti to je sa sobom odnijela veliki dio i naeg ivota. Borek, kako smo ga obiavali zvati, bio je jedan od onih ljudi koji su, kako to Englezi znaju lijepo kazati, larger than life (vei od ivota), ne zato to se on trudio da bude takav, nego sasvim suprotno, bio je takav zbog svoje neposrednosti, leernosti i upuenosti na svoj poziv. A njegov je poziv bila izrada maketa. Kada je to bilo u pitanju, u njemu bi neto istog trena ustreptalo, uzjogunilo se, uzavrelo. Usredotoio bi se na temu i sve drugo bi bilo manje vano, pa ak i dobra papica u kojoj je neizmjerno uivao, ba kao i mi, sa strau, s kojom je, uostalom, inio sve u ivotu. Sa strau umjetnika. Tijekom dugogodinje suradnje Borek je za nas izradio mnotvo maketa za razne faze projekta i raznorodne arhitektonske tipologije: od skicoznih radnih modela u poetnoj fazi ispitivanja koncepta, preko pregnantnih oprostorenja ideje za urbanistiko-arhitektonske natjeaje (mahom nagraene) i hiperrealistikih reprezentativnih maketa za potrebe prezentacije gotovog projekta korisniku i iroj javnosti, do izlobenih instalacija i konceptualnih modela za nau eksperimentalnu arhitekturu. Njegov rad nikada nije bio puka interpretacija projekta nego kreativna

nadogradnja to stvara dodanu vrijednost. Iako su njegove makete imale karakter samosvojnog artefakta, nikada nisu promaile svoju izvornu zadau prezentacije arhitekture iznosei na vidjelo bit arhitektove zamisli ali i skrivene kvalitete projekta. Stoga ne udi da su makete koje je izraivao za natjeaje u pravilu osvajale nagrade i to najee prva mjesta. A njegove prezentacijske makete bile su toliko uvjerljive i precizne da su esto sluile kao pomo pri izgradnji. upnik Sv. Mihajla na dubrovakom Lapadu vie puta nas je uvjeravao kako su tijekom gradnje crkve, to se odvijala neposredno nakon rata kada se teko dolazilo do Dubrovnika, konzultirali maketu koju je prema naem projektu izradio, ili bolje rei izgradio, Borek, kako bi si razjasnili neki detalj iz projekta. U oblikovanju maketa Boro Kovaevi je objedinio vjetinu i talent, znanje i kreativnost, poznavanje materijala i likovnu kulturu, tehniku racionalnost i osjeaj za lijepo, u jedinstveni spoj umijea i umjetnosti. Njegove vjete ruke i otro oko umijeem i talentom sagradile su cijeli jedan grad od vie od tisuu maketa za projekte iji su autori gotovo svi vodei hrvatski arhitekti. Djetinja znatielja i sklonost eksperimentu, poduprte vjetinom i profesionalnim kompetencijama, vodile su ga stalno u nove kreativne avanture. U svom radu bio je inventivan i inovativan. Odlino poznavanje materijala i tehnologija izrade omoguilo mu je slobodno istraivanje u materijalu. Radio je u raznim materijalima drvu, staklu, plastici, a najvie u metalu, tonije aluminijskim ploama, koje je prvi otkrio i primijenio u maketarstvu. Tanak i delikatan materijal traio je preciznost i senzibilnost majstora kakav je bio jedino Boro Kovaevi. U svom radu Boro je bio temeljit i studiozan a svaka je faza u postupku izrade makete njemu bila vana i nezaobilazna. Ipak posebnu je panju pridavao pripremi. Pozorno je prouavao nacrte i razgovarao s arhitektom dok ne bi spoznao sve aspekte ideje. Znali smo satima razglabati o projektu, esto i dugo u no.

Boro Kovaevi umjetnost makete

29

Maketa stambene interpolacije u Mandrovievoj ulici u Zagrebu iz 1993. godine. Autori: Penezi & Rogina.

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Obino bi zapoeli razgovor u njegovom ateljeu, u suterenu obiteljske kue na lebcu. Pred nama su bili razmotani nacrti, oko nas uzorci materijala, u zraku miris dima najfinijeg duhana iz njegove lule, a ispred fantastina vizura na zapadni dio grada i idilinu prirodu oko kue. Ti razgovori bili su obostrano korisni. Njemu, jer je promiljao i slagao mozaik budue makete u glavi, a nama, jer smo kroz te razgovore dalje promiljali i bistrili svoju ideju. Nakon nekog vremena, obino u predveerje, selili smo se na gornju etau, gdje smo nastavljali razgovor uz obavezne delicije iz njegove mesne produkcije i eljkine kuhinje. Razgovor bi tada postajao manje obvezan i irio se izvan uskostrunih tema na komentiranje kulturne i drutvene scene, koju je Borek dobro poznavao iz vlastitog iskustva. armantan i duhovit, prepriavao je brojne anegdote koje je doivio tijekom svoje bogate karijere. Kada je posloio sve ciglice, odredio mjerilo i u glavi sagradio maketu, Borek nas je ponovno pozvao u atelje gdje bi sveano objavio: Podlogu sam napravil! Nakon toga posvetio se samoj izradi makete. Ne znamo kako je bilo s drugim arhitektima, ali nas je rado priputao da svjedoimo njegovoj aroliji stvaranja. Otkrivao nam je svoje male tajne i raspravljao s nama o detaljima. S vremenom smo postali tako uigrana ekipa da bi esto u cajtnotu, osobito u finiu natjeaja, dogovarali detalje makete preko telefona. Dan pred predaju uvijek je bila frka s vremenom. Ponekad smo znali biti oajni, ali Borek je sve drao pod kontrolom. Potjerao bi nas kui a onda bi cijelu no zavravao maketu. Kada bismo sutradan doli po maketu, ponekad i sa strepnjom, ve bi i letimian pogled na finalni produkt poluio trenutni ushit i ponos zbog oblija kojeg je naoj ideji podarila vjetina majstora. Svoje veliko iskustvo i znanje rado je prenosio na mlae kolege. Nesebino davanje, tako rijetka osobina u dananjem svijetu voenom interesima, iskazivao je u

poslu kao i u privatnom ivotu. Zato su ga ljudi jako voljeli. A on ih je uvijek doekivao rairenih ruku i otvorena srca. Gostoprimstvo Boreka i obitelji Kovaevi je legendarno. U krugu njegovih prijatelja ponavljala se anegdota kako Borek, im vidi da se die praina na poetku lebca, tri iz ateljea na kat kako bi narezao prut za gosta koji stie sigurno k njemu, jer je u to vrijeme lebec bio neizgraen a cesta neasfaltirana. Zato smo iznimo sretni i ponosni to smo bili dio tog posveenog kruga njegovih prijatelja. U posljednjih desetak godina narudbe za prezentacijske makete su se prorijedile. to zbog krize i pomanjkanja novca za makete, a to zbog IT revolucije i razvoja softvera za 3D prezentacije i raunalne animacije. No ni jedna od tih novih metoda ne moe zamijeniti vrhunsko umijee maketarstva u kojemu je Boro Kovaevi bio nenadmani eksperimentator i inovator te vrhunski majstor.

Larger than Life

Boro Kovaevi umjetnost makete

30

31

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Maketa nagraenog rada na natjeaju Surround DataHome u Tokiju, 2001. godina. Autori: Penezi & Rogina.

Boro Kovaevi umjetnost makete

32

Larger than Life

Maketa nagraenog rada na natjeaju Simplicity/Complexity u Tokiju, 1995. godina. Autori: Penezi & Rogina.

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Maketa nagraenog rada na natjeaju za Trg Jakomini u Grazu, 1993. godina. Autori: Penezi & Rogina.

34

35

Boro Kovaevi umjetnost makete

U oblikovanju maketa Boro Kovaevi je objedinio vjetinu i talent, znanje i kreativnost, poznavanje materijala i likovnu kulturu, tehniku racionalnost i osjeaj za lijepo, u jedinstveni spoj umijea i umjetnosti.

Larger than Life

Vinko Penezi, Kreimir Rogina

Boro Kovaevi umjetnost makete

36

Larger than Life

37

Maketa nagraenog rada na natjeaju za Trg Jakomini u Grazu, 1993. godina. Autori: Penezi & Rogina.

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Maketa nagraenog rada na natjeaju za upni centar i samostan u Trnju u Zagrebu, 1994. godina. Autori: Penezi & Rogina.

38

39

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Boro Kovaevi umjetnost makete

40

Larger than Life

41

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Maketa nagraenog rada na natjeaju za upni centar na Volovici u Zagrebu, 1994. godina. Autori: Penezi & Rogina.

Zadnji rad Bore Kovaevia je maketa Lanterne/svjetionika prijateljstva u japanskom Tokamachiju koju je 2010. izveo u suradnji s uredom Penezi & Rogina.

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

... njegove prezentacijske makete bile su toliko uvjerljive i precizne da su esto sluile kao pomo pri izgradnji. upnik Sv. Mihajla na dubrovakom Lapadu vie puta nas je uvjeravao kako su tijekom gradnje crkve, to se odvijala neposredno nakon rata kada se teko dolazilo do Dubrovnika, konzultirali maketu koju je prema naem projektu izradio, ili bolje rei izgradio, Borek, kako bi si razjasnili neki detalj iz projekta.
Vinko Penezi, Kreimir Rogina

42

43

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Maketa upnog centra Sv. Mihajla na Lapadu u Dubrovniku, 1987. godina. Autori: Penezi & Rogina.

Boro Kovaevi umjetnost makete

Maketa projekta rekonstrukcije hotela Mali Maj u Poreu, 1992. godina. Autori: Penezi & Rogina.

45
Larger than Life

Boro Kovaevi umjetnost makete

46

Larger than Life

47

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Maketa nagraenog rada na natjeaju za plivaki i vaterplolo centar u Gospinu polju u Dubrovniku, 1986. godina. Autori: Penezi & Rogina (str. 46-49).

Boro Kovaevi umjetnost makete Larger than Life

49

Larger than Life

Borislav Doklesti Kako bi to Boro radio ...

Boro Kovaevi umjetnost makete

Boru Kovaevia pamtim po njegovu osmijehu i optimizmu koji mu nije silazio s lica. Za sve je imao rjeenje bio je u stanju sebi nametnuti noi nespavanja da bi odradio detalje na maketi koji e naglasiti ideju projekta. Jo pamtim njegovu ipku koja je trebala doarati MERO konstrukciju na naem projektu Plivakog centra u Novom Zagrebu jo davnih 70-ih. Njegov rad na maketi je bio autorski, neovisno o tome to je to bio model prema projektu. U svojoj praksi sam esto i nesvjesno pokuavao zamisliti kako bi to Boro odradio teta to je njegov rad dolazio ipak u pravilu na kraju projekta, uvijek sam elio s njim odraivati, istraivati projekt od poetka. Njegovu ideju da odradimo maketu Zagreba i da na njoj kontroliramo rast i transformaciju grada nismo naalost nikada realizirali. U meuvremenu je 3D prikaz postao atraktivan. Ponekad i bljetaviji, doslovniji pogotovo za neukog investitora. Tri D slikovnice grada su uvjerljivije, premda su vrlo esto ostale samo slikovnice za uveseljavanje graanstva. Ipak, novije prakse i ozbiljne kole sve vie njeguju model i rad na klasinoj maketi paralelno sa softverima za 3D. Ozbiljan projekt zahtjeva i rad na modelu maketi, bilo da je rije o kui ili transformaciji grada.

50

Maketa nagraenog rada na natjeaju za Plivaki centar u Novom Zagrebu, 1977. godina. Autori: Vinja i Kreimir Ivani, Sreko Dimini, Boro Doklesti i Ante Gluni (str. 51-53).

Boro Kovaevi umjetnost makete

51

Larger than Life

Boro Kovaevi umjetnost makete Larger than Life

53

Boro Kovaevi umjetnost makete Larger than Life

52

Maketa natjeajnog rada poslovnog objekta u Zagrebu, 2008. godina. Autor: Velimir Neidhardt.

Boro Kovaevi umjetnost makete

55
Larger than Life

Boro Kovaevi umjetnost makete

57
Larger than Life

Maketa drugonagraenog natjeajnog rada urbanistiko-arhitektonskog rjeenja za Trg Francuske Republike u Zagrebu, 1977. godina. Autori projekta: Ivan Frani i Velimir Neidhardt.

Boro Kovaevi umjetnost makete

58

Larger than Life

Maketa prvonagraenog natjeajnog rada za Novo naselje u Novom Sadu, 1974. godina. Autori projekta: Radovan Delalle i grupa koautora.

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Radovan Delalle Vrhunska zanatska vjetina

Boro Kovaevi umjetnost makete

S Borom Kovaeviem kontinuirano sam suraivao na razliitim arhitektonsko-urbanistikim natjeajima i izlobenim projektima u razdoblju 1973-1989. godine. Boro Kovaevi nije bio samo majstor za izradu maketa prema naruenim arhitektonskim projektima, nego je istodobno kreativno sudjelovao s autorima u oblikovanju razliitih prostornih ideja i naina njihove prezentacije u trodimenzionalnom mjerilu makete. Uvijek je teio da za svaki odreeni arhitektonski ili dizajnerski projekt pronae odgovarajui materijal u mjerilu makete, koji bi najbolje izrazio osnovnu ideju autora. Tako je npr. za eksperimentalni projekt urbarhitekturne jezgre za izlobu u Galeriji suvremene umjetnosti 1976. godine radio vie od tri tjedna samo na minijaturnoj prostornoj reetki u drvetu, iako sam bio zadovoljan i s jednostavnijim rjeenjem. U kreativnom je radu teio novim, jo neispitanim rjeenjima, pa je tako, na primjer, za izlobu u Radnikom uilitu 1989. godine na temu Trnje prostorni planovi i stvarnost, predloio i realizirao specijalne svjetlosne efekte, koji su pridonijeli posebnoj atraktivnosti izlobe. Nabrojat u vanije javne arhitektonsko urbanistiki natjeaje u kojima sam suraivao s Borom Kovaeviem: trgovako-poslovni centar, Banja Luka 1973; Autobusni kolodvor u Zagrebu 1974; novo naselje u Novom Sadu 1974; Naselje uro akovi u Sarajevu 1975; stambeno naselje u Dugoj Resi 1976; centar Duge Rese 1977; poslovno-trgovaki centar na Trgu Francuske Republike u Zagrebu 1978; novi grad Mieluk u Novom Sadu 1979; sredinji prostor Zagreba,

od Donjeg grada do Novog Zagreba 1981; novi grad na lijevoj obali Drave u Osijeku 1983. Suraivali smo i u pripremama i realizacijama razliitih izlobi, od kojih posebno izdvajam sljedee: izloba Trnje prostorni planovi i stvarnost u Radnikom uilitu i izrada makete sredinjeg prostora Zagreba, koja je obuhvaala prostore Trnja, priobalja Save i sredinjeg prostora Novog Zagreba, 1989; izloba pod naslovom Urbarhitektura u Galeriji suvremene umjetnosti i izrada makete urbarhitektonske jezgre u Trnju 1976; izloba Urbarhitektura 1964-1979, u Hrvatskom muzeju arhitekture 2008. i obnovljena maketa urbarhitektonske jezgre u Trnju. Maketa je 2011. bila izloena u novom Muzeju suvremene umjetnosti na izlobi Socijalizam i modernost. U izboru pojedinih varijanti mogueg oblikovanja nastojao je istraivati nove mogunosti, posebno u izradi razliitih detalja, usklaivanja boja ili novih kreativnih ideja. U dananjem vremenu, u kojem se sve vie koristi trodimenzionalna digitalna prezentacija, sve je manje kreativnih osobnosti koje bi mogle vrhunskom zanatskom vjetinom predstaviti arhitektonske projekte.

Tako je npr. za eksperimentalni projekt urbarhitekturne jezgre za izlobu u Galeriji suvremene umjetnosti 1976. godine radio vie od tri tjedna samo na minijaturnoj prostornoj reetki u drvetu, iako sam bio zadovoljan i s jednostavnijim rjeenjem.

60

61

Maketa urbarhitekturne jezgre u Trnju, eksperimentalni projekt, 1975. godina. Autor projekta: Radovan Delalle.

Larger than Life

Maketa novog naselja u Dugoj Resi (AGI-46). Autori projekta: Radovan Delalle i Stjepan Kraja.

Boro Kovaevi umjetnost makete

Maketa drugonagraenog (ex aequo) natjeajnog rada za Novi grad Mieluk u Novom Sadu, 1979. godina. Autori projekta: Radovan Delalle i grupa koautora.

63
Larger than Life

Boro Kovaevi umjetnost makete

64

Larger than Life

65

Boro Kovaevi umjetnost makete

Maketa prvonagraenog natjeajnog rada naselja uro akovi u Sarajevu. Autori projekta: Radovan Delalle i Namik Mufti.

Larger than Life

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Maketa otkupljenog natjeajnog rada za Autobusni kolodvor u Zagrebu, 1974. godina. Autori projekta: Radovan Delalle i Nevenka Postrunik (str. 66-69).

66

67

Boro Kovaevi umjetnost makete

Pitali smo se ija je ruka satkala tako preciznu i minucioznu strukturu, pa nam je jedan od upuenijih kolega razjasnio kako se radi o nekom specijalnom stroju iz Italije. A taj famozni stroj nije bio nitko drugi nego Boro Kovaevi, to smo spoznali prigodom prvog posjeta njegovu ateljeu na zagrebakoj Perjavici...
Vinko Penezi, Kreimir Rogina

Larger than Life

Larger than Life

Mladen Sabolovi Specian medij makete

Boro Kovaevi umjetnost makete

70

Moja suradnja s Borom Kovaeviem bila je intenzivna u periodu od 1982. do 1991. godine, kada je Boro za mene izradio 5 maketa (sve od metala), razliitih projekata na kojima sam tada radio. Tog perioda se sjeam s nostalgijom, kao vremena lijepe i plodne obostrane suradnje, dugih interesantnih razgovora, stalnih provjeravanja i nadograivanja zamisli i ideja, i sve to je na kraju uvijek rezultiralo izvanrednim maketama, na obostrano zadovoljstvo. Mislim da je medij makete specian i vaan u procesu projektiranja, jer u umanjenom mjerilu vjerno i bez mogunosti iskrivljavanja, predstavlja kompletan prostorni prikaz odreene zamisli, odnosno projektnog rjeenja. Mislim da je za svakog arhitekta jako koristan, premda je danas neopravdano zapostavljen. Moje iskustvo 3D susreta s vlastitom idejom u mediju makete je u pravilu bilo pozitivno.

svakako trebalo vratiti u arhitektonsku praksu, pogotovo za prikaze urbanistiko-arhitektonskih projekata, jer ipak daje neke vrijednosti prikaza, pogotovo u irem okruenju, koje 3D vizualizacije nemaju.

71

Boro Kovaevi umjetnost makete

To su bile makete sljedeih projekata: Ugostiteljskoturistiko uilite Zagreb, natjeaj, 1. nagrada, 1982, djelom realizirano; vienamjenska sportska dvorana Zadar, natjeaj, 2. nagrada, 1983; Hotel Biograd n.m., projekt, 1987; Hotel Hoon Libya, projekt, 1989; stambeno-poslovna zgrada Badalieva, Zagreb, projekt, 1991. (realizirano). Klasina maketa je danas skoro potpuno zapostavljena i zamijenjena CAD-om 3D prikazima. Mislim da bi je
Maketa natjeajnog rada za vienamjensku sportsku dvoranu u Zadru, 1983. godina. Autor projekta: Mladen Sabolovi.

Larger than Life

Boro Kovaevi umjetnost makete

72

Larger than Life

73

Boro Kovaevi umjetnost makete

Maketa hotela Biograd na moru, 1987. godina. Autor projekta: Mladen Sabolovi.

Larger than Life

Maketa hotela Hoon Libya, 1989. godina. Autor projekta: Mladen Sabolovi.

74

Larger than Life

Maketa prvonagraenog natjeajnog rada ugostiteljsko-turistikog uilita Zagreb, 1982. godina. Projekt djelomino realiziran. Autor projekta: Mladen Sabolovi.

Boro Kovaevi umjetnost makete

75

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Larger than Life

Boro je tono znao kada treba

Boro Kovaevi umjetnost makete

Maketa prvonagraenog natjeajnog rada ugostiteljsko-turistikog uilita Zagreb, 1982. godina. Projekt djelomino realiziran. Autor projekta: Mladen Sabolovi.

nastupiti: oboruan svojim alatom od pilica, glodalica, builica, turpijica do mirgl papira svih gradacija ili prskalica za boje. A koliko je samo imao vrsta drvea: od obojenih pekula, preko papirnatih kuglica, do drvenih valjia i pravih granica.
Dinko Ivievi Bakuli

76

77

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Larger than Life

Dinko Ivievi Bakuli Boro nikad nije dolazio prerano...

To su sve bile urbanistike makete u mjerilu 1:500 ili veem u kojima smo traili i prikazivali cjelinu u skladu s naim uvjerenjem da su uz zgrade jednako vani prostori koje zgrade stvaraju. Zgrada proizlazi iz okoline i mora biti dio cjeline, dio grada kad je u gradu, dio okolia kad je u pejzau, dio svemira kad je na Mjesecu. Doprinos Borinih maketa u tim priama bio je nemjerljiv. Bez njegovih maketa puno toga ne bi uope bilo jasno nakon njih vie nita nije ostajalo nejasno. Poslije njega su dolazili fotogra pa i lmai. Sjeam se kako smo jednom oboruani lijenikim laparoskopima ponirali u prostore njegovih maketa izmeu zgrada i vrlo esto iznenaeni vienim na brzinu smanjivali broj etaa, sadili drvee, ubacivali trjemove! Ptitom nam je Borino iskustvo i njegov smireni, prijateljski ali iskreni kritiki odnos, pomogao da se pribliimo uravnoteenoj cjelini.

Ivanu koji ju je nacrtao no prije prijemnog za studij dizajna (posebno ti tome hvala Boro, majstore!). Danas vie nema Bore, makete izumiru, sve je vie 2D, 3D, 4D i slinih privida. Jo uvijek mislim da jedino maketa kvalitetno prikazuje zamiljenu realnost bez prevelikog uminkavanja. Maketu moemo opipati, izmjeriti (ona moe biti i dokaz na sudu). Za mene je to bio i ostao najpoteniji prikaz projekta. Boro je upravo to znao, znao je svoju dobrotu i potenje ugraditi u projekte i tako ih uiniti boljima.

Boro Kovaevi umjetnost makete

Maketa drugonagraenog natjeajnog rada Kulturnog centra (opera, lharmonija, muzika kola, kino) u Skopju, 1968. godina. Rad grupe autora: imek, Dragman, Ivievi-Bakuli, Postrunik i Silain (str. 78, 80-81).

Boro Kovaevi umjetnost makete

Prisjeanje na suradnju s Borom je podsjeanje na mnoge zajednike trenutke, odnosno dane i noi naih napora da ovaj djeli svijeta uinimo, ako ne boljim, onda bar malo ljepim. Sjeam se naeg prvog susreta i suradnje ostvarene posredovanjem nezaboravne Rajke kao suradnice na natjeaju za Univerzitetski kompleks u Skopju u ljeto 1967. Mislim da je to bila prva maketa za natjeaj koju je Boro napravio. Sjeam se da je dobro zailjenu esterostranu olovku upotrijebio kao minaret damije, to je Sreku Diminiu i meni pomoglo osvojiti 3. nagradu. Poslije toga je s grupom X (imek, Dragman, Postrunik, Silain, Bakuli), suraivao na nizu natjeaja: Kulturni centar s muzikom kolom u Skopju, 1968. 2. nagrada; Velesajam u Skopju, 1968. otkup; teatar u Bitoli 1969; Rekreacijski centar midhtnovo 1969; Hotel Palace u Dubrovniku 1969; centar grada Bitole s kojim je grupa X predstavljala mlade arhitekte bive drave (Jugoslavije) na Bijenalu mladih u Parizu. Tijekom sedamdesetih godina prolog stoljea slijedile su mnoge suradnje: centar Banja Luke u suradnji s arhitektom Delalleom 1973; autobusni terminal u Zagrebu u suradnji s arhitektom Srekom Diminiem 1973; Hotel Topla u Herceg Novom 1974; centar Bilee 1975; podcentar na Trgu Francuske revolucije u Zagrebu s arhitektom Srekom Diminiem 1977; Hotel Gabricija, Vela Luka 1978; Hotel Belvedere u Dubrovniku u suradnji s arhitektom S. Vukoviem 1982; DOC u Lapadu, Dubrovnik 1985.

78

79

Boro je tono znao kada treba nastupiti: oboruan svojim alatom od pilica, glodalica, builica, turpijica do mirgl papira svih gradacija ili prskalica za boje. A koliko je samo imao vrsta drvea: od obojenih pekula, preko papirnatih kuglica, do drvenih valjia i pravih granica. Boro nikad nije dolazio prerano kad je sve jo bio prazan papir pun stavova, rijei, pria, diskusija; doao bi upravo onda kada se neto pojavljivalo u mjerilu, kada je embrij bio zaet. On bi to stvorenje paljivo prihvatio i kao brian aneo uvar pomogao da se rodi. Zato smo od njega doznavali mnoge pozadinske detalje. Nije bio sklon hvali radije bi izrekao uzreicu koja je zapravo ukazala na bedastoe i neloginosti.
Larger than Life

U njegovom ateljeu na Perjavici-lebecu bilo je zaista svega, laboratorij udesa. No, ja se posebno rado sjeam jedne stolne lampe koju je dao mom sinu

Boro Kovaevi umjetnost makete

80
Larger than Life

Larger than Life

Boro Kovaevi umjetnost makete

Branko Silain Znaenje pojma suradnja

Govoriti i prisjeati se suradnje s Borom svakako budi sjeanja i neminovno stvara gotovo idiline slike s poznatim i dokazanim injenicama: Sve je nekad bilo bolje ..., ali istovremeno moe se konstatirati da je sve Isto i da je uvijek trajni trag pravih vrijednosti ostavilo puno srce u angamanu, radu i u prvom redu vjerovanja.

znanje i iskustvo drugih muterija, te svojim strastvenim pristupom unosio ar ili sumnju u rad. Sjedio nam je na vratu ekajui podatke, a njegov uradak je uvijek bio zadnji prilog i rezultat se oekivao i ocjenjivao s uzbuenjem. Boro je uvijek bio punim srcem i angamanom nedjeljivi dio ekipe. Sva moja sjeanja, te suradnje, govore samo o potvrdi uloge i znaenja pojma Suradnja.

82

83

Boro je bio vjernik, vjerovao je u ono to radi, vjerovao je u onog s kim radi i u tom je sudjelovao i uivao ak i kad je jamrao na tehnike nemogunosti izvedbe zamiljenih vizualizacija prostornih snova muterija. Maketarstvo je bio obvezan predmet na prvoj godini studija arhitekture. Profesor je bio Boltar, a demonstrator Milievi, stalni suradnik Iblera, poinjalo se radom u glini, modelima spojeva drvenih konstrukcija, a zavravalo urbanistikim i arhitektonskim modelima u drvu i papiru. Predmet nije bio vaan, nosio je jedan ili dva boda, iao na ivce veini studenata, ali i ostavio trag na svakome tko je uistinu elio i uao u svijet arhitekture. Tako je i gotovo svaki rad na nekom zadatku, pogotovo natjeaju, zapoinjao nekom prostornom predodbom u papiru ili bazi (nije bilo stiropora). Na veini natjeaja maketa je bila obvezna i tada je dolazio Boro koji je esto prenosei svjesno i nesvjesno

Boro Kovaevi umjetnost makete

Dananja tehnologija omoguava savrenu raunalnu vizualizaciju svega, no materijalizirani model masa, ipak za mene ostaje kljuni trenutak stvaranja i odluke arhitektonskog djela. Na to ukazuje ponovno sve ea obveza izrade modela masa na europskim natjeajima, to bi trebala i kod nas biti osnovna potreba, jer nadmetanje u renderiranju postalo je cilj natjecanja i kriterij ocjenjivanja rada. Ovo je moda mala digresija, ali je i ukazivanje na vrijednost doprinosa Borina rada u arhitektonskom djelovanju.

Larger than Life

Maketa drugonagraenog natjeajnog rada Kulturnog centra (opera, lharmonija, muzika kola, kino) u Skopju, 1968. godina. Rad grupe autora: imek, Dragman, Ivievi-Bakuli, Postrunik i Silain.

Larger than Life

Boro Kovaevi umjetnost makete

Miroslav Paagi Smijeak uz sjeanje

Boro Kovaevi umjetnost makete

Suradnja, ali i divno druenje s Borom, poelo je dok sam radio u arhitektonskom birou AGI-46. Negdje u to vrijeme sam ga zamolio da izradi maketu naselja Breza u BiH. Bilo je to oko 1964. godine. Maketa je predstavljala stambeno rudarsko naselje u mjestu Breza i investitor ju je jako dobro primio. Poslije toga Boro je za na biro radio mnogo maketa, izmeu ostalih i urbanistiku maketu za Dugu Resu. Prolo je mnogo godina, arhiva je nestala ili ostala nepotpuna, ostala su tek krhka sjeanja. Mogue je da Boro radio i maketu naeg natjeajnog rada za 7 sekretara SKOJ-a oko 1968. godine, a i neke od maketa za na biro Zagrepanka 70-ih, poput nebodera na uglu Savske i Vukovarske ulice ili stambeno-poslovne zgrade od 16 katova na uglu Harambaieve i Maksimirske ulice. Nije mi jasno zato ljudi postavljaju pitanje o budunosti makete? Vjerujem da se makete ne rade za arhitekte, nego za korisnike dakle neupitno je maksimalno materijalizirati projekt i pribliiti ga ljudima kojima je namijenjen, kako bi pravovremeno vidjeli i shvatili to e dobiti. ao mi je to sam toliko detalja iz suradnje s Borom zametnuo negdje u periferiji memorije, ali ostaje injenica da na zajedniki rad i druenje uz rad s Borom ostaje trajno, duboko urezano budei smijeak uz sjeanje.

84

85
Larger than Life

Maketa raena na temu zbrinjavanja otpada u gradu Zagrebu u sklopu izlobe Neka bude Zagreb. Prireiva izlobe: Izvrno vijee Skuptine Grada Zagreba, 1991. godina.

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Maketu moemo opipati, izmjeriti ... Za mene je to bio i ostao najpoteniji prikaz projekta.
Dinko Ivievi Bakuli

86

87

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Maketa za rad Sanje Ivekovi Nada Dimi le za izlobu kustoskog kolektiva to, kako i za koga u povodu 152. godinjice Komunistikog manifesta, Hrvatsko drutvo likovnih umjetnika, Zagreb, 2000. godina.

Larger than Life

Boro Kovaevi umjetnost makete

Arhitektonska disciplina preesto je kontaminirano tlo. Neizbjene iskrivljene refleksije arhitektonske ambicije i potencije tatina i surovost pokrivaju na mentalni horizont, esto ak i u vremenima manje tmurnim od dananjeg. Za povratak arhitekturi, esto nam je nuan antidot izvorne plemenitosti, a za vie generacija hrvatskih arhitekata, upravo je to bilo znaenje Bore Kovaevia. Naalost, osobno me put nikad nije naveo do njegove radionice i legendarnih produenih boravaka u njoj, upoznali smo se tek kroz redovita inspirativna druenja u organizaciji Penezia i Rogine. Elementarna ljudska dobrota rijetko se kada vee uz iznimne intelektualne sposobnosti pojedinca, moda jo rjee uz umjetniko majstorstvo. Dodamo li tome i sposobnost potpunog razumijevanja, interpretacije pa ak i doricanja tueg arhitektonskog ili urbanistikog projekta, stvaramo, koliko-toliko ukupnu sliku ovjeka koji je opredmeivanjem konceptima dodavao vrijednost (nasuprot oduzimanju, kako to ine suvremene tehnologije). Izlobom Umjetnost makete (2. 10. 13. 10. 2013) zapoinje slijed zbivanja koja e podrati UHA/DAZ i koja e kroz vie formata promovirati sjajnu ivotnost Kovaevieva pristupa maketi kao presudnom arhitektonskom mediju.

88

89

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Hrvoje Hrabak predsjednik Udruenja hrvatskih arhitekata 9. 12. 2013.

Borislav Boro Kovaevi u funkciji predsjednika ULUPUH-a (1997-1999).

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Izloba Boro Kovaevi Umjetnost makete

90

Izloba o radu Bore Kovaevia odrana je 2. 10. 13. 10. 2013, u galeriji Karas, Praka 4, Zagreb, u organizaciji ULUPUH-a. Izlobena koncepcija osvojila je Nagradu za najbolji izlobeni projekt u 2013. godini. Kao to pie u piropenj ULUPUH-a: Izloba je bila posveta dugogodinjem radu Bore Kovaevia. Prema intenciji autora likovnog postava Penezi& Rogina, izloba nije trebala imati karakter taksativne retrospektive ili patetinoga hommagea, ve se njome posjetitelju kanilo doarati vrhunsko umijee maketarstva. Drei se naela manje je vie, a u sprezi s dojmljivim uincima multimedijalne prezentacije, posjetitelji su mogli, i bez originalnih artefakata, doivjeti ljepotu ove profesije kao i umijee koje ona trai od autora.

Koncepcija izlobe i selekcija radova: Bachrach & Krito, eljka Kovaevi te Penezi & Rogina koji potpisuju likovni postav izlobe.

91

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

ivotopis
BORISLAV BORO KOVAEVI (Beka, 1946. Zagreb, 2011.)
Boro Kovaevi potjee iz obitelji eljezniarskih nomada, pa se tijekom djetinjstva esto selio. Poetkom ezdesetih obitelj dolazi u Zagreb i to u Stenjevac koji otad postaje njegov dom. Nakon osnovne kole, upisuje srednju elektrotehniku kolu u Klaievoj ulici, danas popularnu Teslu. Kao maturant zaposlio se na tadanjoj eljeznici gdje ostaje godinu dana. Nemirna duha, odlazi na specijalizaciju u Njemaku na godinu dana i po povratku upisuje umarski fakultet u Zagrebu, smjer drvne industrije. Uz sestru Rajku Roginu, studenticu arhitekture, otkriva maketarstvo. Poinje raditi makete za studentske projekte. Drvo postaje materijal koji e najvie koristiti u svom radu. Tijekom 70-ih godina prolog stoljea savladava tehnike modeliranja u metalu, te spajanje drva, metala i drugih materijala u jedinstvene objekte maketa koje e raditi tijekom cijelog ivota. Pun energije, kreativnosti i entuzijazma, otkriva ari tog poziva i od tada mu se potpuno posveuje. Tijekom godina Boro Kovaevi je izradio niz antologijskih maketa raznorodnih tehnika, mjerila i tipologija, od enterijera do urbanizma, za poznate hrvatske arhitekte poput Ivana imeka, Radovana Delallea, Bore Doklestia, Ivana Frania, Kree Ivania, Dinka Ivievi-Bakulia, Slavka Jelineka, Stjepana Krajaa, Velimira Neidhardta, Miroslava Paagia, Nevenke Postrunik, Mladena Sabolovia, Branka Silaina i druge. Osamdesetih godina 20. st. upoznaje arhitekte Penezia & Roginu kada zapoinje njihova plodna, dugogodinja suradnja. Borine makete njihovih projekata izlagane su diljem svijeta od Austrije do Japana. Osim arhitekata i urbanista suraivao je s umjetnicima kiparima Stipom Sikiricom i Stevanom Luketiem te medijskom umjetnicom Sanjom Ivekovi.

U njegovu bogatom opusu osim arhitektonskih maketa, nalaze se i pejzane makete (maketa Plitvikih jezera) te industrijske makete poput Plivina pogona za izradu azitromicina u Savskome Marofu (u mjerilu 1:20 iz 1997/98), remek djela umjetnosti maketarstva. Godine 1979. postaje lan ULUPUH-a (Hrvatskog udruenja primijenjenih umjetnosti), najprije u Sekciji za arhitekturu, a potom u novoosnovanoj Sekciji za oblikovanje arhitektonskourbanistikih maketa gdje aktivno sudjeluje u svojoj sekciji te u ostalim tijelima udruenja. Godine 1993. postaje lanom HZSU (Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika) u kojem takoer aktivno djeluje u raznim tijelima i komisijama. Od 1997. do 1999. godine obnaa dunost predsjednika ULUPUH-a. Kao vritelj tih dunosti, ali i kao umjetnik i ovjek zalagao se za unapreenje struke i prava lanova udruenja.

92

93

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Larger than Life

ivotopisi suradnika na knjizi Sanja Bachrach & Mario Kritofi Od poetka 1980-ih Sanja Bachrach i Mario Kritofi djeluju u zajednikom studiju Bachrach & Kritofi bavei se umjetnikom i komercijalnom produkcijom s podruja grafikog dizajna i fotografije. Do danas sudjeluju na sedamdesetak skupnih te etrdeset samostalnih izlobi. Godine 2008. izdavaka kue Fortuna objavljuje fotomonografiju: Bachrach & Kritofi: Dvostruka igra. Sudjelovali u organizaciji vie izlobi i projekata: Sound & Vision (2007/8), enska soba - enski pogled / Suvremena enska fotografija (Zagreb, 2002), Koncept (1996), Hrvatska fotografija '95 (Zagreb, 1995). Vodili su fotoradionice Hrvatskog fotosaveza Workshop '95 i Photoworkshop 96. Radovan Delalle Radovan Delalle roen je 1935. u Slavonskom Brodu gdje je zavrio i gimnaziju. Od 1956. do 1960. godine studirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1972. diplomira na Urbanistikom institutu Sveuilita u Parizu. Do 1966. radi u Zavodu za urbanizam Sarajeva, pa u Parizu gdje je od 1967. do 1972. Do umirovljenja radi u Urbanistikom zavodu Zagreba. Autor je brojnih projekata i natjeaja, dobitnik vie nagrada. Izlobe: Urbarhitektonska jezgra (1969); Traganje za identitetom grada, Urbana obnova ili obmana (s Antoanetom Pasinovi i Nikom Gamulinom), 1985; Trnje prostorni planovi i stvarnost (s Nikom Gamulinom), 1989. Sudjeluje i na nizu skupnih izlobi. Od 1970. godine objavljuje znanstvene i strune prikaze iz

arhitekture i urbanizma u asopisima: Arhitektura, ovjek i prostor, Komunikacije, Arhitektura i urbanizam i dr. Autor je knjige Traganje za identitetom grada. Borislav Doklesti

arhitektonskom birou TEI- oour. Godine 1987. osniva privatni arhitektonski biro ARH-projekt s Helenom Knifi-Schaps. Od 1992. do 2010. godine radi u privatnom arhitektonskom birou Pro-arh 92. Vinko Penezi & Kreimir Rogina

Branko Silain Branko Silain roen je 1936. godine. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1962. godine. Od 1961. do 1969. ivi i radi u Njemakoj, a od 1969. djeluje kao slobodni arhitekt u Zagrebu. Godine 1992. s arhitektom Tomislavom Odakom otvara arhitektonski ured Odak i Silain u okviru kojeg djeluje i danas. Od 1982. do 1987. urednik je asopisa ovjek i prostor te asopisa Arhitektura iji je aktualni urednik od 1999. godine. lan je organizacijskog odbora meunarodnog seminara u Piranu, te lan urednitva asopisa Piranesi. Sudjelovao je na vie od sto natjeaja u zemlji i inozemstvu (dobio je 18 prvih nagrada). Realizirao je niz objekata raznorodnih tipologija.

Borislav Doklesti roen je 1943, hrvatski je arhitekt i urbanist s viegodinjim iskustvom u urbanistikom i prostornom planiranju. Autor knjiga: Zagrebake urbanistike promenade, Amo tamo: Mediteranska crtanka, Marseilles kao europska mediteranska metropola, te brojnih urbanistikih studija, planova i projekata i dobitnik vie nagrada na arhitektonskim natjeajima. Dug niz godina objavljuje strune tekstove u periodici i dnevnom tisku. Istaknuo se kao osebujni crta na brojnim strunim izlobama. Dinko Ivievi Bakuli Dinko Ivievi Bakuli, roen je 14. 1. 1938, diplomirao je 1963. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, poslijediplomski zavrio na Institud durbanisme u Sorbonni. Tijekom 1960-ih suraivao je sa Srekom Diminiem. Radio kao lan grupe X (imek, Dragman, Postrunik, Silain, Bakuli). Od ezdesetih do sredine osamdesetih godina prolog stoljea sudjelovao je na brojnim natjeajima u bivoj Jugoslaviji. Do umirovljenja radio kao inenjer u hotelskom kompleksu Babin Kuk. Miroslav Paagi Miroslav Paagi, roen je u Beogradu 1938. godine. Studij arhitekture zavrioje u Zagrebu 1976. godine. Radio je u projektnom birou Agi-46, zatim u

Godine 1959. roeni u Hrvatskoj; 1979. poeli suraivati na natjeajima i projektima; 1981. pohaali ILAUD u Urbinu, Italija; 1982/83. diplomirali na Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu; 1983-1989. poslijediplomski studij na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu; 1984-2001; nagraeni est puta na natjeajima Shinkenchiku i Central Glass u Tokiju; 1989. osnovali Ljetnu kolu arhitekture u Gronjanu; 1991. osnovali PENEZI & ROGINA arhitekti; 2000-2008. tri puta izlagali na Venecijanskom bijenalu; 2007. profesori na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveuilita u Rijeci; 2009. gostujui profesori na Ecole speciale d'Architecture u Parizu; 2009-2012. gostujui predavai na vie tokijskih sveuilita. Realizirali niz projekata raznorodnih tipologija. Mladen Sabolovi Mladen Sabolovi, roen je 1949. u Zagrebu gdje se kolovao i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu 1976. godine u klasi prof. Begovia. Radio je na Arhitektonskom fakultetu kod profesora Dragomanovia i Nikia. Tijekom 1980ih u radi u projektnim biroima erjavi (s arhitektom Duplaniem) i Vladimir Gortan, poslije ega odlazi u Be gdje radi kod Peretti i Peretti. Posljednjih 20 godina radi u vlastitom uredu Arhitektura Sabolovi.

(a park in Zagreb), which had a grid construction as the roof of an almost filigreed precison. When we asked whose hand had crafted such a delicate but precise structure, the answer was Some special machine from Italy. Later, when we visited Boros studio for the first time, we found out that the famous Italian machine was none other than Boro Kovaevi! A piece of that grid was sitting on a shelf in a classical creative mess, among different pieces of material, rolled drawings and different models. Borek, as we used to call him, was one of those larger than life characters. Not because he wanted to be like that but on the contrary, because of his directness, casualness and general relaxed, primary focus on his work. And his work was models. When models were in question, something would immediately start to simmer in him and he would just focus; everything else was less important, even the good food that he enjoyed with such passion, which was his guide in life. The passion of an artist. This book shows the importance of a profession that was never valued as it should have been. From the first model Boro did for a group of architects (imek, Dragman, Ivevi-Bakuli, Postrunik and Silain) in 1968 to the masterpiece of the Pliva Azitromicyn plant in Savski Marof in 1:20 proportion from 1997/98, this book is not a classical monograph or hagiography but an illustration of the exceptional art of modeling of which Boro Kovaevi was both Innovator and Master.

Biography Borislav Boro Kovaevi (Beka 1946 Zagreb 2011) mastered techinques of modeling using different metals and combining metal with wood and other materials. Following his studies at the Wood Engineering University in Zagreb and a year-long apprenticeship in Germany, this became his life long vocation and his career. From the start of his career in 1965, he actively participated in many major local and international architectural and space planning competitions. In many of them he won awards. He worked with his contemporaries from architerctural circles such as Ivan imek, Radovan Delalle, Boro Doklesti, Kreo Ivani, Dinko Ivievi-Bakuli, Slavko Jelinek, Stjepan Kraja, Velimir Neidhardt, Miroslav Paagi, Penezi & Rogina, Nevenka Postrunik, Branko Silain, Mladen Sabolovi, but also with contemporary artists like Sanja Ivekovi. Boro Kovaevi was a long-serving member of ULUPUH (Croatian Association of Applied Arts). Firstly within the Architercture Department and then within the newly established Department of Architectural Modeling. At one point he became Chairman of the association during which he was a passionate advocate for the rights of his fellow artists and the promotion of their work.

Boro Kovaevi umjetnost makete

94

Summary Boro Kovaevi The Art of Modeling Lagrer than Life The model is the oldest and still irreplaceable form of presentation of architectural and space planning ideas. It long ago moved from a craft to become a unique form of the applied arts. The 1970s and 1980s were the golden age for this art form and the personification of that art was Boro Kovaevi pioneer of the craft and founder of the Department for Modeling within ULUPUH. We started our cooperation with Boro Kovaevi at the beginning of our professional careers in the 1980s but we came across his work even earlier. At some point during our studies at university, we saw his acclaimed model for a proposed pool complex in Bundek

95

Boro Kovaevi umjetnost makete

Larger than Life

Boro
umjetnost

Kovaevi

makete

ISBN 978-953-57150-0-9 / Cijena 60,00 kn.

Larger than Life