DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA PRVA PARCIJALA DEMOKRATIJA JE JEDAN OD TRADICIONALNIH OBLIKA VLADAVINE,ONA JE VLADAVINA VEINE NAD MANJINOM.

. POSTOJI NIZ POKAZATELJA NA OSNOVU KOJIH SE MOE UTVRDITI DA LI JE VLAST DEMOKRATSKA: TAMO GDJE PRIPADA SUVERENITET NARODU, GDJE JE PRESUDAN UTICAJ NARODA NA ONOG KOJI VLADA NJIH, GDJE SU PODJEDNAKE SLOBODE I PRAVA ZA SVE GRAANE BEZ OBZIRA NA NJIHIVU VJERU,NACIJU,BOJU KOE I POLITIKU PRIPADNOST, GDJE VLADA ZAKON I PRAVO, GDJE VLADA VEINA I GARANTUJE SE PRAVA MANJINA, GDJE JE VLAST PODIJELJENA I OGRANIENA, GDJE SE PROVODE SLOBODNI I PRAVEDNI IZBORU, GDJE JE ZAKONOM ZAGARANTOVANA SLOBODA IZRAAVANJA,LJUDSKA PRAVA,SLOBODA IZBORA I DA SE BUDE BIRAN, ZAKONOM ZAGARANTOVAN EKONOMSKI,SOVIJALNI I POLITICKI PLURALIZAM, GDJE SE PROVODE PRAVEDNE ZAKONSKE PROCEDURE, GDJE DOLAZE DO IZRAAJA TOLERANCIJA,KOMPROMISI. BEZ DEMOKRATIJE NEMA NI PRAVE MEU LJUDIMA FAKTORI KOJI UTIU NA RAZVOJ DEMOKRATIJE: - EKONOMSKI RAZVOJ, - EVOLUCIJA PRAVNOG SISTEMA, - USPOSTAVLJANJE CIVILNOG DRUTVA - I RAZVIJANJE OBRAZOVNOG SISTEMA. NAINI OBRAZOVANJA ZA DEMOKRATIJU: - OBRAZOVANJE KROZ INSTITUCIJE SISTEMA - OBRAZOVANJE KROZ NEVLADINE ORGANIZACIJE OBRAZOVANJE KROZ INSTITUCIJE SISTEMA: POLITIKI SISTEMI MOGU BITI NEDEMOKRATSKI I DEMOKRATSKI. NEDEMOKRATSKI SISTEM VLASTI SE NALAZI U RUKAMA POJEDINCA ILI JEDNE STRANKE,TAKAV POJEDINAC ILI VOA JE IZNAD ZAKONA I IZNAD VOLJE NARODA.MO IM JE NEOGRANIENA.GRAANIMA SU SLOBODE OGRANIENE ILI POTPUNO ODUZETE,NEMAJU PRAVO NA PRAVEDNE ZAKONSKE PROCESE.U TAKVOM SISTEMU NEMA GOVORO O OBRAZOVANJU ZA DEMOKRATIJU U SISTEMU VLASTI. DEMOKRATSKI SISTEM VLASTI TU GRAANI IMAJU KONANU VLAST,ONI SU SVI UKLJUENI U POSTIZANJE ZAJEDNIKOG DOBRA ZA SVE GRAANE.U TAKVOM DRUTVU KONANA MO PRIPADA NARODU BILO DIREKTNO ILI POSREDNO PUTEM DIREKTNO IZABRANIH PREDSTAVNIKA.GRAANSKA PRAVA SU ZASTIENA. OBRAZOVANJE KROZ NEVLADINE ORGANIZACIJE: POSTOJE ORGANIZACIJE KOJE SU ZASNOVANE NA DRUTVENIM,EKONOMSKIM ILI POLITIKIM POTREBAMA,NJIHOVA DJELATNOST JE OBINO USMJERENA KA UNAPREIVANJU LJUDSKIH PRAVA,EKONOMSKIH I POLITIKIH INTERESA.ONE KAO TAKVE DIREKTNO UTIU NA DRUTVO,NAJEE SU NESTRANAKE I NEVLADINE.NE BORE SE ZA VLAST,TE IMAJU VELIKI UTICAJ U CIVILNOM DRUTVU.POJEDINCI SE UDRUZUJU U GRUPE S NAMJEROM OSTVARIVANJA ODREENIH INTERESA I CILJEVA.JEDNA OD NAJVANIJIH ORGANIZACIJA ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA JESTE MEUNARODNA LIGA ZA ZASTITU LJUDSKIH PRAVA. FILOZOFSKO-HISTORIJSKE PRETPOSTAVKE ZA NASTANAK DEMOKRATIJE DEMOKRATIJA GRC.DEMOS-NAROD,KRATOS-VLADAM-VLADAVINA NARODA!JE OBLIK VLADANJA,KOJI JE KROZ RAZLIITA VREMENSKA RAZDOBLJA RAZLIITO SHVAEN I DOIVLJAVAN. SPARTA: IMALA SVOJ PISANI USTAV U VII ST.PRIJE KRISTA.PISAO GA JE ZAKONODAVAC LIKURG. SPARTANSKI USTAV JE BIO SLOEN: - DVA KRALJA-IZ RAZLIITIH PORODICA - SAVJET STARACA-TIJELO OD "# LJUDI $% BIRALO GRAANE,PREKO &# GOD! - SKUPTINA- SASTOJALA SE OD SVIH GRAANA NIJE IMALA INICIJATIVU ALI JE GLASALA ZA I PROTIV I NIJEDAN ZAKON NIJE MOGAO BITI IZBRSEN BEZ NJE! - PETORICA E'ORA

PLATON: MEU PRVIM KLASICIMA POLITIKOG MILJENJA.POD UTICAJEM SOKRATA HTIO SE BAVITI POLITIKOM.BILO JE TO VRIJEME OBARANJA DEMOKRATIJE I USPOSTAVA ARISTOKRATIJE,KOJA SE UBRZO PRETVORILA U TIRANIJU.UTVRDIO JE KAKO DRAVE IMAJU LOE ZAKONODASTVO,TE DA SE SAMO MOE RADITI NA TOME KAKO TO DA SE POBOLJA. PLATON U SEDMOM PISMU SUGERIRA NUNE REFORME KOJE DRAVA TREBA NAPRAVITI: - TREBA SE ODLUNO BORITI PROTIV TIRANIJE,TIME JO NE ODBACUJE VLADAVINU POJEDINCA - UMJESTO DESPOTIJE USPOSTAVITI VLADAVINU ZAKONA - ZDRAV USTAV SE MOZE RAZVITI UKOLIKO LJUDI PRIHVATE IVOT MORALNE DISCIPLINE PLATON JE BIO IDEALIST KOJI JE SANJAO O ZEMLAJSKOJ BOIJOJ DRAVI,ZADAA DRAVE JE ISTINSKI ODGOJ DOBROG OVJEKA,SAMO SRETNI I ZADOVOLJNI LJUDI MOGU INITI SRETNU DRAVU,PLATON JE BIO UVJEREN DA DOBROBIT CJELINE IMA VEU VANOST OD DOBROBITI POJEDINCA.ZATO JE RAZUMLJIVO STO JE SOKRAT IZABRAO SMRT,A NE BIJEG,JER JE POSLUNOST DRAVI IZNAD POJEDINANOG INTERESA.SMATRAO JE DA COVJEK TREBA POSJEDOVATI ODREENE VRLINE KAKO BI BIO ISTINSKI DRAVNIK.MEUTIM PLATON JE BIO SVJESTAN DA ZBOG NESAVRENSTVA I KONANOSTI LJUDI NIJE MOGUE STVORITI IDEALNU ODNOSNO NAJBOLJU DRAVU NA ZEMLJI.NA. PITANJA KAKAV JE ISTINSKI VLADAR I NAJBOLJA DRAVA ON ZAKLJUUJE DA: (. DRAVNO UMIJEE PRIPADA 'ILOZO'IMA,A NE PRAKTINOJ ZNANOSTI $. VLADAVINA ZAKONA:UMJESTO IVOG ZNANJA TU JE SISTEM KRUTIH PROPISA ". POSTOJE TRI DRAVNA OBLIKA:MONARHIJA,ARISTOKRATIJA I DEMOKRATIJA.,KOJA SE MOGU PRETVORITI U SVOJE SUPROTNOSTI:TIRANIJU,OLIGARHIJU I DEMOKRATIJU BEZ ZAKONA. CICERON: NJEGOVO GLAVNO DJELO DE REPUBLIKA POSVEENO JE GLABNOJ TEMI )USTAV MJEOVITOG TIPA*.ON SE ZALAE ZA SUDJELOVANJE CIJELOG NARODA U VLASTI.CICERON SE PRIDRAVA IZBORA VISOKIH NOSITELJA SLUBI OD NARODNE SKUPTINE,ALI DA PRI TOM NAJBOLJI MOGU PREGLEDATI LISTIE PRIJE PREDAJE,ON NARODU PRIJE SVEGA DAJE ZADAU NADZIRANJA.CICERONOVA TEORIJA HISTORIJSKOG RAZVOJA GOVORI O OVJEKU KOJI JE ROEN SA NEDOSTATCIMA I TOKOM RAZVITKA STEKAO SPOSOBNOSTI KOJE SU MU POTREBNE ZA IVOT,ISTO TAKO SMATRA I DRAVU KOJA JE PROLAZILA KROZ STARIJE PREMA KONANOM LIKU.OVJEK JE BIE KOJE NE MOE POSTOJATI BEZ ZAJEDNICE.ZA PRAVOG GRAANA SMATRA ONE KOJI SU STEKLI OSOBITE ZASLUGE ZA TU DRAVU BILO VOJNOM HRABROSU,DUHOVNIM POSTI'NUCEM,MA ODAKLE ON BIO. THOMAS HOBBES: HOBBES SE BAVIO PROBLEMATIKOM OVJEKA I DRUTVA.ZA RAZUMIJEVANJE HOBBSOVOG UENJA POTREBNO JE TUMAITI NJEGOVO DJELO LEVIATAN.U PRVOM DIJELU SE BAVI OVJEKOM KAO POJEDINCEM,TE ZAKLJUUJEDA JE OVJEK SLOBODAN POJEDINAC,A NE PO PRIRODI DRUTVENO BIE. STOGA DRAVA NIJE PRIRODNA ZAJEDNICA,NEGO UMJETNA TVOREVINA.PO HOBBSU OVJEK JE EGOIST I NJEGOVA OSNOVNA TENJA JE SAMOODRANJE.OVJEK SMATRA DA JE OVJEK OVJEKU VUK,TJ.DA SVI LJUDI PREDSTAVLJAJU POTENCIJALNU OPASNOST DRUGIMA I TO JE ZA NJEGA OVJEKOVO PRIRODNO STANJE.'UNKCIJA DRAVE PREMA HOBBSU JE DA OSIGURA SIGURNOSTI POJEDINCA,KOJU NIJE MOGUE OSTVARITI U PRIRODNOM STANJU.DRAVA NASTAJE TEMELJEM UZAJAMNOG UGOVORA MEU NJENIM GRAANIMA.GRAANI SE PODVRGAVAJU VLADAVINI VLADARA I MORAJU PRIHVATITI SVAKU NJEGOVU ODLUKU.TAKOE SMATRA DA JE PRIRODNO PRAVO NA IVOT,ISPRED POSLUNOSTI SUVERENU. JOHN LOCK: ON JE SMATRAO DA PRINCIPI,NI IDEJE NISU UROENI,TAKO DA NISU UROENI NI MORALNI NI POLITIKI PROPISI.OVO JE BILO PRVO POLAZITE, A DRUGO JE RAZUMIJEVANJE PRIRODNOG STANJA.U PRIRODNOM STANJU NE SAMO DA SU LJUDI SLOBODNI RASPOLAGATI SAMIM SOBOM I SVOJIM VLASNITVOM,NEGO SU I JEDNAKI.STOGA NIJEDAN OVJEK PO PRIRODI NIJE PODLOAN DRUGOME.VLASNITVO JE ZA LOCKA UBROJENO U OSNOVNO OVJEKOVO PRAVO,PRAVO NA SAMOODRANJE.LOCK SMATRA DA PRIRODNI ZAKON ODREUJE DA NIKO NE SMIJE PRISVOJITI VIE PRIRODNIH PROIZVODA ZEMLJE NEGO STO MU JE POTREBNO ZA VLASTITE POTREBE,TE DA DRUGOME OSTANE DOVOLJNO DOBARA ISTE KVALITETE.KADA SU LJUDI IZMISLILI NOVAC,VIE SE NE PROZIVODI ZA VLASTITE POTREBE,NEGO I ZA

TRITE.OVJEK JE PO LOCKU SPREMAN SE UJEDINITI U DRUTVO,RADI ZATITE SVOG VLASNITVA.LOCKE TAKOE OBRAZLAE VLAST NA ZAKONODAVNU,SUDBENU I IZVRNU.ZAKONODAVNA VLAST KOJA IZRAAVA TEMELJNU MOTIVACIJU LJUDI,NAIME NJIHOVU ELJU DA SE ZATITE OD PRIRODNOG PRAVA I POSTUPAKA. KANT: PO KANTU OVJEK JE SAM SEBI SVRHA I DA GA SVAKO DRUGI CIJENI KAO TAKVA,OD OVJEKA TRAI DA RAZVIJA SPOSOBNOST KRITIKE, TE NA PUTU KRITIKE PRONALAZI MJERILO ISTINE. U POLITIKOJ FILOZOFIJI SE ZALAZE ZA: (. USTAV KOJI JE ZASNOVAN NA PRINCIPIMA SLOBODE LANOVA DRUTVA $. NA NAELIMA OVISNOSTI SVIH NA JEDNOM ZAKONODAVSTVU ". NA ZAKONU NJIHOVE JEDNAKOSTI GOVORI O DVA OBLIKA VLASTI:REPUBLIKANSKOM I DESPOTSKOM I " DRAVNA OBLIKA:MONARHIJI,ARISTOKRATIJI I DEMOKRATIJI. HISTORIJSKI I FILOZOFSKI PREGLED USTAVNE DEMOKRATIJE: KONSTITUCIONALIZAM USTAVNOST!POSTOJI ZATO TO SU LJUDSKA BIA SLABA,ONA SU SLABA U DVIJE SITUACIJE,ONDA KADA NEMAJU POLITIKU MO I ONDA KADA JE IMAJU.KONSTITUCIONALIZAM JE ODGOVOR NA OVE OBJE SITUACIJE,JER U JEDNOJ DRAVI UVIJEK IMA ONIH KOJI IMAJU MO I ONI KOJI JE NEMAJU.ONO TO NAZIVAMO KLASINIM KONSTITUCIONALIZMOM JESTE DA SE TITE ONI KOJI IMAJU MO OD SEBE SAMIH,JER ONI ESTO ZABORAVLJAJU DA JE PRAVA SVRHA VLASTI,DA SLUI ONIMA NAD KOJIMA UPRAVLJA.KONSTITUCIONALIZAM IM POMAE DA SE PRISJETE OVE SVRHE.JEDNA VANA RAZLIKA IZMEU AROSTOTELOVE IDEJE KONSTITUCIONALIZMA KLASINIM! I MODERNOG KONSTITUCIONALIZMA JE SLJEDEA:ARISTOTELOVA IDEJA KONST.JE BILA DEKRIPTIVNA ILI DEDUKTIVNA,TJ.NEKO PROMATRANJE POLITIKIH INSTITUCIJA NARODA DEDUKCIJOM ZAKLJUUJE KOJI SU TO POLITIKI PRINCIPI KOJI POKREU TAJ SISTEM.MODERNA 'ORMA KONSTITUCIONALIZMA JE KONTRARNO PREKRIPTIVNA U SVOJOJ PRIRODI,ONA PODRAZUMIJEVA DA SE NAROD PRVO SASTANE DA PRVO RAZMOTRI I IZABERE SVOJE POLITIKE PRINCIPE,A POTOM DA BIRA INSTITUCIJE KOJE E SLUITI TIM PRINCIPIMA.TRI KONCEPTA SU:LIBERALIZAM,KONSTITUCIONALIZAM I DEMOKRATIJA. LIBERALIZAM SE RAZVIJA IZ 'ILOZO'IJE HOBBS.A I MNOGO DRUGIH,ALI NAROITO LOCKOV LIBERALIZAM U CILJU DA SE KREIRA DRAVA U KOJOJ JE OBEZBJEEN NAJVEI STEPEN OSOBNIH SLOBODA.TO SE BAZIRA NA DVIJE IDEJE:PRVA DA LJUDSKA BIA IMAJU PRIRODNA PRAVA I DRUGA DA SVAKA LEGITIMNA VLAST POIVA NA PRISTANKU ONIH KOJIMA SE UPRAVLJA.PRISTANAK JE JEDINI NAIN NA KOJI SE TAKVA VLAST MOZE 'ORMIRATI.LIBERAZLIZAM ISTO KAO MODERNI KONSTITUCIONALIZAM TITI POJEDINCA OD DRAVE,ON TEI DA SMANJI UTICAJ DRAVE NA GOLI MINIMUM.U LIBERALIZMU LJUDI SU SLOBODNI DA DJELUJU PO SVOM VLASTITOM NAHOENJU. KONSTITUCIONALIZAM MOEMO REI DA JE IDEJA VLADAVINE ZAKONA KOJA SE PRIMJENJUJE NA ONE KOJI VLADAJU,TO ZNAI DA ONI KOJI VLADAJU NE MOGU DJELOVATI NA PROIZVOLJAN NAIN.KONSTITUCIONALIZAM MORA DA IMA SVOJ USTAV,TJ.ZBIRKU PRAVILA KOJA OGRANIAVA MO ONIH NA VLASTI I KOJA SE SHVATA VIIM ZAKONOM,TJ.ZAKONOM KOJI NE MOZE PROMIJENITI VLADAR I ZAKONOM KOJI VLADAR MORA POSTOVATI.KONSTITUCIONALIZAM LIMITIRA DJELOVANJE DRAVE. DEMOKRATIJA MODERNA DEMOKRATIJA JE ZAPRAVO PREDSTAVNIKA DEMOKRATIJA,LJUDI NE VLADAJU DIREKTNO SAMI NAD SOBOM NEGO PUTEM ZVANINIKA KOJE ONI ODABERU.DEMOKRATSKA VLAST JE SAMO UPRAVNA VLAST ZA CIJELO DRUTVO.SLABOST DEMOKRATIJE LEU U TOME STO JE VEINA U ISKUENJU DA ZAMIJENI SVOJU VOLJU UNIVERZALNIM DOBROM.SVRHA DRAVE JE DA TITI LJUDSKA PRAVA I DA UKIDA ZAKONE KOJE SU DONESENE SA TENDENCIJOM UKIDANJA BILO KOJEG LJUDSKOG PRAVA,JER DRAVA NEMA PRAVA DA UKIDA OSNOVNA LJUDSKA PRAVA.POLITIKI KONSENZUS JE BAZA AMERIKOG KONSTITUCIONALIZMA I ON JE UVRTEN U USTAV,ON LEZI U PRIHVATANJU OSNOVNIH IDEJA 'UNDAMENTALNIH PRAVA,VLADAVINI ZAKONA I JEDNAKOSTI MEU LJUDIMA. ANTROPOLOSKA OSNOVA LJUDSKIH PRAVA U POLITIKOJ 'ILOZO'IJI POJAVU I NASTANAK LJUDSKIH PRAVA VEE SE ZA NASTANAK MODERNE PRAVNE DRAVE.IMAMO TRI VRSTE PRAVA:GRAANSKA PRAVA,POLITIKA PRAVA,DRUTVENA PRAVA.PITANJE TEMELJA LJUDSKIH PRAVA RIJEILA JE DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA (+%,.GODINE,PREMA DEKLARACIJI LJUDKSA PRAVA SU PRIRODNA PRAVA,TEMELJ LJUDSKIH PRAVA JE LJUDSKA PRIRODA.ONA IMAJU DVA OSNOVNA PRAVNA

"

ATRIBUTA:NE ZASTARIJEVAJU I NEOTUIVA SU.U HISTORIJI PRIRODNOG PRAVA OVJEKOVA DVA OREENJA SU DA JE NJEGOVA PRIRODA IVOT U ZAJEDNICI I DRUGO OVJEKOVA POLITIKA PRIRODA ZA OUVANJEM IVOTA.PRVO SHVATANJE SE NAZIVA KLASINOM DOKTRINU LJUDSKE PRIRODE I TEMELJI SE NA SHVATANJU OVJEKA DA JE ZOON POLITIKON,POLITIKA IVOTINJA.ON JE PO SVOM BIU NUNO UPUEN NA IVOT U ZAJEDNICI,NA DRUTVO.DRUGO SHVATANJE LJUDSKE PRIRODE I PRIRODNIH LJUDSKIH PRAVA DAJE PROSTOR INDIVIDUALNIM LJUDSKIM PRAVIMA,ONA NAGLAAVA I U NJOJ DOLAZI DO IZRAAJA NEPODUDARNOST INDIVIDUE I NJEGOVE ZAJEDNICE. IZ OVAKVE TEORIJE POTIU DVIJE GRUPE TEORIJA DRAVE: - INDIVIDUALISTIKE - KONTRADUALISTIKE GLAVNI PREDSTAVNIK SHVATANJA DA JE DRAVA TU DA TITI SIGURNOSTI I DRUGIH PRAVA POJEDINCU JE ROUSSEAU RUSO!.ON RAZLIKUJE DVA OSNOVNA STANJA:PRIRODNO STANJE STANJE LJUDSKE SREE! I STANJE DRUTVENOG UGOVORA NASTAJE DRAVA!.ODNOS IZMEU DRAVE,POJEDINCA I GRUPE MORA SE REGULISATI ZAKONOM.SUVERENITET JE KOD GRAANA,TAKO DA GRAANI MORAJU IMATI ISTA PRAVA.LJUDI TREBAJU BITI MEUSOBNO JEDNAKI I TREBAJU IMATI OGRANIENO VLASNITVO,TJ.SAMO ONOLIKO KOLIKO JE NJIMA POTREBNO. KLASICNA DEMOKRATIJA U ATENI INI SE DA SE PRVA DEMOKRATSKA POLITIKA ZAJEDNICA POJAVILA SREDINOM & STOLJEA U KIOSU,IAKO SU SE USKORO OBLIKOVALE I DRUGE,SA SVIM SVOJIM POSEBNOSTIMA I SVOJSTVIMA.NA IZBORIMA SU DAVALI PRAVO GLASA SVIM SLOBODNIM GRAANIMA.U ATENI SE DEMOS-NAROD SASTOJAO U CJELOSTI OD ODRASLIH MUSKARACA ISKLJUIVO ATENSKOG PORIJEKLA.RAZVITAK DEMOKRACIJE U ATENI DAO JE MODERNOJ POLITIKOJ MISLI SREDINJI IZVOR NADAHNUA.PERIKLO OPISUJE TADANJU ZAJEDNICU U KOJOJ SVI GRAANI MOGU,A DOISTA TREBAJU SUDJELOVATI U STVARANJU I ODRANJU ZAJEDNIKOG IVOTA.'ORMALNO,ZA SUDJELOVANJE U JAVNOM IVOTU,GRAANI NISU IMALI ZAPREKA ZASNOVANIH NA POLOAJU ILI BOGATSTVU.DEMOS JE IMAO SUVERENU MO,TO JEST VRHOVNU VLAST,DA SE ANGAIRA U ZAKONODAVNIM I SUDSKIM 'UNKCIJAMA. ATENSKU DEMOKRACIJU OBILJEAVALA JE OPENITA PREDANOST NAELU GRAANSKE VRLINE,ODANOST REPUBLIKANSKOM GRADU-DRAVI I PODREENOST PRIVATNOG IVOTA JAVNIM POSLOVIMA I ZAJEDNIKOM DOBRU.SVI GRAANI SASTAJALI SU SE DA RASPRAVLJAJU,ODLUUJU I DONOSE ZAKONE. ZA DEMOKRATA SU,PREMA ARISTOTELU,SLOBODA I JEDNAKOST RAZLUIVO POVEZANE.DVA SU KRITERIJA SLOBODE: - NEIZMJENICE VLADATI I BITI VLADAN - IVJETI KAKO TKO HOE. SHEMA STRUKTURE ATENSKIH USTANOVA SASTOJALA SE IZ: GRAANSTVO KAO CJELINA SAINJAVALO JE KLJUNO SUVERENO ATENSKO TIJELOSKUPTINA SE SASTOJALA VISE OD .# PUTA GODINJE I IMALA JE KVORUM OD & ### GRAANA,KAKO JE ONA PREVELIKO TIJELO DA BI SAMA PRIPREMALA SVOJ DNEVNI RED,BILA JE PODIJELJENA.VIJEE /## GRAANA IMALO JE ODGOVORNOST ZA ORGANIZACIJU I PREDLAGANEJE JAVNIH ODLUKA,ODBOR /# SA PROELNIKOM.DOK SU SUDOVI BILI ORGANIZIRANI SLINO SKUPTINI,IZVRNE 'UNKCIJE GRADA OBAVLJALI SU MAGISTRATI, TO SE TIE GRAANA KOJI SU MOGLI UESTVOVATI I KOJI SU BILI PRIHVAENI KAO GRAANI BILI SU ATENSKI MUSKARCI SA NAVRENIH DVADESED GODINA.ENE NISU IMALE NIKAKVIH POLITIKIH PRAVA,A NJIHOVA GRAANSKA PRAVA BILA SU STROGO OGRANIENA,TAKOE ONI KOJI NISU MOGLI SUDJELOVATI U PROCEDURI UPRAVLJANJA BILI SU DOSELJENICI I ROBOVI.ONI KOJI SU DOMINIRALI U SKUPTINI ILI VIJEU BILI SU PRETENO VISOKA RODA ILI POLOAJA,ELITA IZ BOGATIH OBITELJI. KRITIARI PRVI KOJI JE OSUDIO ATENU I MEU NAJSLAVNIJIM BIO JE PLATON U SVOM DJELU )DRAVA*.U DJELU JE NAVEO DA POLITIKU VLAST TREBA DATI U RUKE MANJINI.SVOJE POGLEDE IZLOIO JE NA POZADINI ETRI TIPOVA UREENJA:TIMARHIJE,OLIGARHIJE,DEMOKRACIJE I TIRANIJE.KRITIZIRAJUI DEMOKRATIJU DE'INISAO JU JE KAO ONAJ OBLIK DRUTVA KOJI SVE LJUDE DRI JEDNAKIMA,BILI TO ONI ILI NE I DA DAJE PRAVO SVAKOM POJEDINCU SLOBODU DA RADI KAKO ELI.PO NJEMU SVI LJUDI NE MOGU BITI JEDNAKI.PRIKAZIVAJUI KLASINI DEMOKRATSKI MODEL I NJEGOVA KRITIKA IMAJU TRAJNI UTJECAJ NA MODERU ZAPADNU POLITIKU MISAO.KARAKTERISTIKE KLASINE DEMOKRATIJE SU:GRAANI TREBAJU UIVATI POLITIKU JEDNAKOST,KAKO BI

BILO SLOBODNI DA VLADAJU I BUDU VLADANI,UKLJUUJE IZRAVNIO SUDJELOVANJE GRAANA,VIESTRUKI NAINI IZBORA KANDIDATA ZA JAVNU SLUBU,NEPOSTOJANJE POVLASTICA KOJIMA BI SE OBINI GRAANI RAZLIKOVALI OD JAVNIH SLUBENIKA,KRATKI MANDATI ZA SVE. PROTEKTIVNA DEMOKRATIJA KONCEPT DRAVE NE POSTAJE GLAVNIM PREDMETOM POLISIKE ANALIZE SVE DO KRAJA (& STOLJEA.UENJE LUTHERA I ALVINA NOSILO JE U SVOJOJ SRI TAKOE NOVO SHVAANJE OSOBE KAO POJEDINCA.U TOM NOVOM NAUKU POJEDINCA SE SHVAALI KAO SAMOG PRED BOGOM,TIM SUVERENIM SUCEM SVAKOG PONAANJA,TE IZRAVNO ODGOVORNIM ZA TUMAENJE I PROVOENJE BOJE VOLJE.OVA BORBA VJERE I SVJETOVNIH SILA,PRUILO JE NOVI POTICAJ PREISPITIVANJU PRIRODE DRUTVA I DRAVE. POJAVA NOVIH TRADICIJA POLITIKE MISLI:( !"#,$!%&'(#)',*!++(, MEU TRADICIJAMA POLITIKE MISLI KOJE SU SE POJAVILE U TO VRIJEME,DVIJE E POSTATI SREDINJE: - GRA-ANSKA HUMANISTIKA - ILI KLASINA REPUBLIKANSKA PRVA CIJI JE PREDSTAVNIK NICOLO MAKIAVELI I DRUGA CIJI SU PREDSTAVNICI BILI THOMAS HOBBES I JOHN LOCK.HOOBBES PREDSTAVLJA TAKU PRELAZA IZMEU PRISTAJANJA UZ APSOLUTISTIKU VLAST ILI LIBERALIZMA PROTIV TIRANIJE.OVDJE SE POJAM LIBERALIZMA DE'INIRA KAO OZNAKA ZA NASTOJAJE DA SE NASUPROT TIRANIJI I APSOLUTISTIKOM SISTEMU PODRE VRIJEDNOSTI SLOBODE IZBORA,RAZUMA,TOLERANCIJE.ON JE ELIO OGRANIITI MO DRAVE I JEDINSTVENO DE'INIRATI PRIVATNU S'ERU,NEZAVISNU OD DJELOVANJA DRAVE.U NAJRANIJIM LIBERALNIM DOKTRINAMA POJEDINCI SE SHVAAJU KAO SLOBODNI I JEDNAKI S PRIRODNIM PRAVIMA,TJ S NEOTUIVIM PRAVIMA STEENIM ROENJEM,S TIM DA SU TI POJEDINCI BILI MUKARCI.VEI DIO OVE DVIJE MISLI BAVILI SU SE TOME KAKO USKLADITI OBAVEZE DRAVE PREMA GRAANIMA SA OBAVEZAMA GRAANA PREMA DRAVI,TJ.ODNOSA PRAVA I MOI,VLASTI I ZAKONA,DUNOSTI I PRAVA. PROTETKTIVNA DEMOKRATIJA JE DOBILA SVOJA TUMAENJA U DJELIMA JEREM0A,BENTHAMA I JAMESA MILLA. I ONA JE NAGLAAVALA KLJUNOST DEMOKRATSKIH INSTITUCIJA U ZATITI ONIH KOJIMA SE VLADA OD SVAKOVRSNOG UGNJETAVANJA,TE OSOBITO OD NASILJA DRAVE.TO SE TIE MAKIAVELIJA ON JE PRVI TEORETIAR MODERNE DRAVE I NASTOJAO JE OTKRITI KAKO JE MOGUE NAI PRAVU RAVNOTEU IZMEU OVLASTI DRAVE I OVLASTI GRAANA.MAKIAVELI SE DRI TOGA KAKO MONARHIJA,NAKON POZITIVNOG POETNOG RAZVITKA TEE UZOPAENJU U TIRANIJU,ARISTOKRACIJA U OLIGARHIJU,A DEMOKRACIJA U ANARHIJU.TAKOE JE SMATRAO DA NE POSTOJI NIKAKAV PRIRODNI ILI BOGOM DANI OKVIR ZA UREENJE POLITIKOG IVOTA,TE DA JE DUNOST POLITIKE DA STVORI RED U SVIJETU.MONTESKJE JE ZAGOVARAO USTAVNU VLADAVINU KAO SREDINJI MEHANIZAM KOJI GARANTIRA PRAVA POJEDINCA.NJEGOVI SU SPISI NA ODLUUJUI NAIN UNAPRIJEDILI ZAMISAO O USTAVNOJ DRAVI KOJA UVA RED I ZAKON KOD KUE I PRUA ZATITU OD AGRESIJE S VANA.MONTESJKE JE TANIJE OD LOCKA POZNAVAO RAZLIKU IZMEU IZVRNE ZAKONODAVNE I SUDSKE VLASTI.IZVRNA MO PO NJEMU BI TREBALA BITI U RUKAMA MONARHA,A ZAKON TREBA DA OGHRANII VLAST MONARHA. OVO SU ELEMENTI TEORIJE PROT.DEMOKR.IZ (+ I (% ST.,PRETPOSTAVKE ZA DEMOKRATIJU! IDEJA PROTEKTIVNE DEMOKRATIJE: HOBBES JE BIO ONAJ TEORETIAR KOJI JE DAO PRETPOSTAVKE KLASINE DEMOKRATIJE:SAMO JAKA PROTEKTIVNA DRAVA MOGLA JE ADEKVATNO SMANJITI OPASNOST KOJIMA SE IZLAGAO GRAANIN PREPUTEN SAM SEBI,LOCK I MONTESKJE SU TVRDILI DA MORAJU POSTOJATI GHRANICE LEGALNO SANKCIONIRANE POLITIKE MOI.SVIJE GLAVNE TEZE PROTEKTIVNE DEMOKRATIJE:POLITIKA 'ILOZO'IJA JAMESA MADISONA I ENGLESKI LIBERALIZAM-JEREM0A BENTHANA I JAMESA MILLA,ONI SU ELABORIRALI DEM.UPRAVLJAI MORAJU ODGOVARATI ONIMA KOJIMA UPRAVLJAJU KROZ POLITIKE MEHANIZME. OSNOVNE KARAKTERISTIKE SUVERENITET U KRAJNJOJ LINIJI POIVA U NARODU,ALI JE POVJEREN PREDSTAVNICIMA,REDOTIVI IZBORI I GLASANJE,TRODJELNA PODJELA VLASTI. OBLIKOVANJE RAZVOJNE DEMOKRATIJE: IDEJA RAZVOJNE DEMOKRATIJE KOJA JE NAGLAAVALA NUNOST DEMOKRATSKIH USTANOVA U STVARANJU AKTIVNO UKLJUENOG GRAANSTVA. PREDSTAVNICI THOMAS PAINE I ZAN ZAK RUSO,JOHN STJUART MILL. RUSO JE VIDIO POJEDINCA U OVOJ DEMOKRATIJI KOJI SU NEPOSREDNO UKLJUEN U STVARANJU ZAKONA

PO KOJIMA E SE UPRAVLJATI NJIHOVI IVOTI,UKAZIVAO JE NA TO DA SE SVI GRAANI TREBAJU SASTATI ZAJEDNO I ODLUITI TA JE NAJBOLJE ZA ZAJEDNICU.VLADARI TREBAJU BITI ONI KOJIMA SE VLADA.MILL JE SMATRAO DA LJUDI NE MOGU ZAJEDNIKI DONOSITI ODLUKE,NEGO PREKO SVOG PREDSTAVNIKOG TIJELA,TAKOE JE ELIO DA SE ENE RAUNAJU KAO ODRASLA ZRELA BIA KOJA IMAJU PRAVO BITI SLOBODNI I RAVNORPAVNI POJEDINCI.OSNOVNE KARAKTERISTIKE RAZVOJNE DEMOKRATIJE JESTE SUDJELOVANJE U POLITIKOM IVOTU NUNO JE NE SAMO RADI ZATITE INDIVIDUALNIH INTERESA,NEGO I RADI STVARANJA ANGAZIRANOG DRUTVA KOJI SE RAZVIJA. NEPOSREDNA DEMOKRATIJA I SVR.ETAK POLITIKE: MARKS I ENGELS....ENGELS TVRDI DA JE NASTANKOM KAPITALIZMA,DOLO DO KLASNE PODIJELE.MARKS JE MISLIO DA JE KAPITALISTIKI NAIN PROIZVODNJE BITI POSLJEDNJI VANIJI STUPANJ PRIJE JEDNOG TEMELJNO NOVOG POLITIKOH I EKONOMSKOG PORETKA,U KOJEM E SE POSTUPNO OSTVARITI IDEAL SLOBODE I JEDNAKOSTI,A TO JE KOMUNIZAM.POSTAVKE KAPITALIZMA ZBOG KOJIH BI BIO POELJAN I MOGU NOVI OBLIK POLITIKE ORGANIZACIJE: (. SUVREMENIM DRUTVOM VLADA KAPITALISTIKI NAIN PROIZVODNJE,DRUTVO ZASNOVANO NA PRIVATNOM VLASNITVU SREDSTAVA ZA PROIZVODNJU,NERAVNOPRAVNA RAZMJENA IZMEU RADA I KAPITALA. $. KAPITALIZAM NIJE SKLADAN DRUTVENI POREDAK. ". TEMELJI KAPIRALIZMA BIVAJU PROGRESIVNO POTKOPAVANI IZNUTRA.EKONOMIJA JE RANJIVA,VEI BROJ ZAPOSLENIH DONOSI PAD NEZAPOSLENOSTI,S PADOM NEZAPOSLENOPSTI POJAAVA SE KLASNA BORBA OKO RASPODJELE,DA BI POSLODAVCI SMANJILI TROKOVE PROIZVODNJE RAD ZAMIJENJUJU KAPITALOM. .. CENTRALIZACIJA EKONOMIJE,JAE 'IRME POTISKUJU MANJE /. KLASNA BORBA SE POVEAVA &. RAZVOJ RADNIKOG POKRETA JE SREDSTVO ZA PROIZVOENJE REVOLUCIJE. +. IAKO SE KAPITALIZAM TEMELJI NA PRIVATNOM PRISVAJANJU ON JE NAJPODRUTVLJENIJI OBLIK PORETKA KOJI SU GA LJUDI STVORILI. MARKS JE SMATRAO DA JE OSNOVNI LJUDSKI CILJ SLOBODA,TE DA SE ONA NE MOE OSTVARITI SVE DOK JE KAPITALIZAM JEDAN OD DRUTVENIH VLADAJUIH POREDAKA.MARKS JE SVRETAK POLITIKE POVEZIVAO SA UKIDANJEM MATERIJALNE OSKUDICE.ZA SVRETAK POLITIKE ON JE ZAMILJAO U DVA STUPNJA KOMUNIZMA,TJ.SOCIJALIZAM I KOMUNIZAM.CILJ JE POTPUNU POLITIKU I EKONOMSKU JEDNAKOST. OBILJEJA SOCIJALIZMA:OSOVNJE VLASTI ITD PODLONI SU STALNIM IZBORIMA,JAVNI SLUBENICI RADE SAMO ZA RADNIKU PLAU,POLICIJA UVA POLITIKI POREDAK,PODLONA JE KONTROLI ZAJEDNICA,UVJETI ZA TO SU UKIDANJE SVIH KLASNIH PRIVILEGIJA ZA KOMUNIZAM:SAMOUPRAVLJANJE,JAVNI POSLOVI SE VODE KOLEKTIVNO,KONSENZUS KAO VID ODLUIVANJA,NESTANAK OSKUDICE I PRIVATNOG VLASNITVA,NESTANAK DRUTVENE PODJELE RADA. OSAM POSLJEDICA NAGLOG RAZVITKA DEMOKRATIJE: PREDSTAVNISTVO: PREDSTAVNICI ZAMIJENILI SKUPTINU GRAANA ANTIKE DEMOKRACIJE. NEOGRANIENO PROIRENJE: PREMA DOTADANJEM GRADU-POLISU,DRAVA NIJE SMJELA BITI PREVELIKA I STANOVNITVO NIJE SMJELO PREI ODREENU GRANICU,AMERIKA JE PRVA POMJERILA TU GRANICU STANOVNITVA NA VECI BROJ. GRANICE PARTICIPATORNOJ DEMOKRATIJI: RAZNOLIKOST: TO JE VEE STANOVNITVO ,TO JE VEA RAZNOLIKOST U ODLUIVANJU RELEVANTNO ZA POLITIKI IVOT. SUKOB: KAO POSLJEDICA RAZNOLIKOSTI,POVEANI SU I POLITIKI SUKOBI,KAO NEMINOVAN ASPEKT POLITIKOG IVOTA.

&

POLIARHIJA: VRSTA POLITIKOG SUSTAVA...SKUP POLITIKIH INSTITUCIJA NUAN ZA VELIKU DEMOKRATIJU. ISTITUCIJE POLIARHIJE: - IZABRANI DUNOSNICI - SLOBODNI I POTENI IZBORI - PRAVO GLASA - PRAVO NA NATJECANJE ZA POLOAJ U DRAVI - SLOBODA IZRAAVANJA - ALTERNATIVNE IN'ORMACIJE - SLOBODA UDRUIVANJA DRUTVENI I ORGANIZACIJSKI PLURALIZAM: PROIRENJE INDIVIDUALNIH PRAVA: KONSENZUS MINIMALNI,BAZINI DRUTVENI I POLITIKI KONSENZUS OKO TEMLEJNIH VRIJEDNOSTI JEDNA JE OD KLJUNIH PRETPOSTAVNI SUNKCIONIRANJA I REPRODUKCIJE MODERNIH PLURALISTIKIH DEMOKRATIJA. IZVR.NA VLAST:PREMIJER I PREDSJEDNIK, I VLADA DUNI SU RADITI POSLOVE OKO USTAVNIH I ZAKONODAVNIH NORMI,NPR.IMENOVANJE DRAVNIH SLUBENIKA ZAKONODAVNA VLAST:PARLAMENT KOJI MOE BITI DVODOMAN ILI JEDNODOMAN...DVODOMNI SE SASTOJI OD $ SKUPINE VIJECA! SUDSKA:DRAVNO ODVJETNITVO GONI SUBJEKTE KOJI PREKRILI DRAVNU NORMU! I SUDSTVO RIJEAVANJE PRAVA IZMEU SUBJEKATA I ODREIVANJE KAZNI PREKRITELJA PRAVA! OSNOVNA MJERA DEMOKRATIJE JE SUDSTVO,TU SE ZAPRAVO VIDI KOLIKO UISTINU IMA DEMOKRATIJE ODNOS PRAVA,PRAVNE DRAVE I DEMOKRATIJE: U DEMOKRATIJU SPADAJU LJUDSKA PRAVA I ONA SU ZAGARANTOVANA,PRAVNA DRAVA NE MOZE POSTOJATI UKOLIKO SE NE POSTOJE LJUDSKA PRAVA,LJUDSKA PRAVA SU OSNOV PRAVNE DRAVE,A PRAVNA DRAVA JE ODLIKA DEMOKRATIJE. KONSENZUS: - PRO'ESIONALNI SPORAZUM OKO STRUNOG PITANJA! - NACIONALNI BAVI SE PITANJIMA NACIONALNIH INTERESA,RAZVOJA NARODA,NACIJE,DRAVE! - NOVI KONSENZUS NOVI PRAVAC-AKTIVNO EKONOMSKA POLITIKA ITD ! - POLITIKI KONSENZUS SUGLASNOST STRANAKA O RIJEAVANJU EKONOMSKE KRIZE! - DRUTVENI KONSENZUS SVEOBUHVATAN NIZ STRANAKI OMEEN! SPOSOBNOST POLITIKE I POLITIARA DA POSTIU KONSENZUS I KOMPROMIS PRIPADA KLJUNIM PRETPOSTAVKAMA OPSTANKA I 'UNKCIONIRANJA I NAPRETKA B1H KAO DRAVE I DRUTVA TIPOLOGIJA KONSENZUSA: - PROBLEMSKI-NAELO KONKURENCIJE SVI TREBAJU PRIHVATITI - 'UNDAMENTALNI- PRAVILA IGRE ZA IZNOENJE KON'LIKTA I TEMELJE USTAVNE NORME - AUTORITETNI- ODOBRAVANJE ODREENIH PRAVA I AKATA

POJMOVI: TOTALITARIZAM-1234546178 151 9:8;<8 =1:4;46 >951?8@78 2:A8B3 > 2:>=?B3@3 42@4<3 ;471 <3 C4A3 4<?B8:1?1 <8C4 >D 94C4E 4:68@1D4B8@3 9:1@>2@3 <153. KOMUNIZAM.-;453;?1B@8 4:68@1D8F178 2:>=?B3@46 A1B4?8 D8<@4B8@8 @8 ;453;?1B@4C B58<@1=?B>.D4B421 <3 > B3D> <8 M8:G4B1C 27351C8,D8 ;468 73 4@ D@8H14 I3<;58<@4 2:>=?B4 > ;4C3 73 B58<@1=?B4 D8732@1H;4. SOCIJALIZAM-2:>=?B3@4-3;4@4C<;4 >:3J3@73 > ;473C> 73 B3E1@8 <:32<?8B8 D8 9:41DB42@7> > 78B@4C,?7.2:A8B@4C B58<@1=?B>.T8;4J3 73 D8732@1H;1 @8D1B D8 B351;1 I:47 H3<?4 :8D51H1?1K 1234546178 ;471C8 73 D8732@1H;8 F:?8 D85868@73 D8 78B@4,42@4<@4 ;453;?1B@4 B58<@1=?B4 @82 <:32<?B1C8 D8 9:41DB42@7>. KAPITALIZAM-73 2:>=?B3@4-3;4@4C<;4 >:3J3@73 151 3;4@4C<;1 <><?8B > ;4C3 <> <:32<?B8 D8 9:41DB42@7> > 9:1B8?@4C B58<@1=?B> 1 ;4C3 9:1B8?@3 4<4I3 4I8B5787> 3;4@4C<;> 27358?@4<? @8 <54I42@4C ?:A1=?>,@87H3=E3 > <B:K> 24I178@78 9:4L1?8. FEUDALIZAM-73 @8D1B 2:>=?B3@46 42@4<8 ;471 73 9:34B5828B84 > <:32@73C B173;>,8 H1@151 <> 68 L3>285F1 1 ;C3?4B1,;473 <> I153 2B173 <>9:4?<?8B573@3 ;58<3.'3>285F1 <> B58<@1F1 D3C571=?8,8 ;C3?4B1 <> 2>A@1 L3>285F1C8 4I:8J1B8?1 D3C57> 1 28B8?1 1C B3E1@> <B471K 9:41DB428 1 @4BF8. ROBOVLASNI.TVO-73 9:B1 4I51; ;58<@46 1 1D:8I571B8H;46 2:>=?B3@46 >:3J3@78,8 ?3C3571 <3 @8 9:1B8?@4C B58<@1=?B> 1 @8 :82> :4I4B8. FEDERALIZAM-49E3@1?4 942:8D>C173B8 <><?8B >9:8B578@78 D3C574C ;471 4I>KB8?8 @3;451;4 2:A8B8,;473 >@8?4H >7321@73@4<?1 D82:A8B87> B351;1 214 <8C4<?85@4<?1 1 @3D8B1<@4<?1 > >9:8B578@7> 42:3273@1C 91?8@71C8. KONFEDERALIZAM-942:8D>C173B8 <><?8B B1=3 <8C4<?85@1K 2:A8B8,6273 ?3 2:A8B3 1C87> 2:A8B@3 L>@;F173.P:1C73: ;4@L323:8F173 73 EB:49<;8 U@178. SEGREGACIJA-73 :8D2B878@73 57>21 @8 4<@4B> @3;1K :8D51H1?1K ;:1?3:178 ;471 <3 > 9:8B15> ;4<3 <8 @8H351C8 57>2<;1K 9:8B8 1 <54I428 LOBIRANJE-1D:8D ;471 > >A3C <C1<5> D@8H1 9:4L3<14@85@> 8;?1B@4<? ><C73:3@> > F157> >?73F878 @8 2:A8B@3 4:68@3,@87H3=E3 98:58C3@? 1 2:>68 D8;4@428B@8 ?17358 KONSENZUS-94<?>98; 24@4=3@78 425>;8 ;471 <3 @3 D8<@1B8 @8 B5828B1@1 B3E1@3,B3E @8 @87B3E47 C46>E47 <>658<@4<?1 >@>?8: 6:>93 DISKRIMINACIJA-I154 ;8;B4 :8D51H1?4 ?:3?1:8@73 94 I154 ;4747 4<@4B1 ;473 <9:173H8B8 151 >C8@7>73 :8B@49:8B@4 >A1B8@73 57>2<;1K 9:8B8 1 ?3C357@1K <54I428. JURISDIKCIJA-942:>H73 @8253A@4<?1 <5>AI3@1;8 151 1@<?1?>F173 B58<?1 28 24@4<1 151 9:4B421 425>;3 .ERIJATSKO PRAVO-73 1<58C<;4 9:8B4 D8 ;473 <3 <C8?:8 28 73 9:41D8<58 1D K>:M8@8,H821<8 1 2:>61K 1DB4:8,<8<?471 <3 42 @1D8 B73:<;1K 1<58C<;1K 9:491<8 INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA-> 2:>647 9454B1@1 NVIII <?. :>H@8 9:41DB42@78 94H358 73 D8C73@71B8?1 98:@1C <?:473B1C8.T1C3 73 94H34 :8DB47 ;471 73 42 ;:878 (% 24 <:321@3 (, <?.?3C3571?4 1DC73@14 :8@173 9451?1H;3,64<9428:<;3 1 2:>=?B3@3 <><?8B3 > B3E3C 21735> <B173?8.P4H358 73 9:B8 1@2><?:17<;8 :3B45>F178.P:4C73@3 1D8DB8@3 9:1C73@4C 98:@46 <?:478 @8D1B87> <3 9:B4C 1@2><?:17<;4C :3B45>F174C. OLIGARHIJA-D@8H1 B5828B1@8 C853 6:>93 57>21 151 8>?4:1?8:@> B58<? 9451?1H;46 B:K8,H3<?4 I3D 94=?1B8@78 23C4;:8?<;1K 1@<?1?>F178 1 23C4;:8?<;3 B4573 6:8J8@8. PRAVNI LIJEKOVI-<> 9:8B@8 <:32<?B8 ;471C8 <3 94I1787> 425>;3 2:A8B@1K ?17358 DI46 @71K4B3 @3D8;4@1?4<?1 151 @39:8B15@4<?1 < F1573C 28 <3 ?8;B3 425>;3 1DC73@3 > ;4:1<? A85I3. RATIFIKACIJA-73 732@4<?:8@1 C3J>@8:42@1 F1@ ;471C 2:D8B8 @8 C327>@8:42@4C 958@> 2873 <B47 9:1<?8@8; 28 I>23 B3D8@8 C3J>@8:42@1C >64B4:4C.R821 <3 4 732@4<?:8@4C 4H1?4B8@7> 732@3 >64B4:@3 <?:8@;3 2:>647 >64B4@47 <?:8@F1 ;471C <3 94?91<8@1 C3J>@8:42@1 >64B4: 9:1KB8E8 ;84 4I8B3D8@. ANARHIZAM-73 9451?1H;8 L154D4L178 151 <;>91@8 >H3@78 1 <?8B4B8 ><C73:3@1K @8 42I8F1B8@73 I154 ;8;B46 4I51;8 9:1<15@3 B58<?1 1 942:A8B8@73 @73@46 >;1@>E8.A@8:K1D8C 73 > <B4C @87=1:3C D@8H3@7> B73:4B8@73 28 <> <B1 4I51F1 B5828B1@3 @394A357@1 1 28 I1 ?:3I851 I1?1 >;@1@>?1. ETNIKA GRUPA-73 ;>5?>:8 151 942;>5?>:8 F171 9:1982@1F1 <3 78<@4 :8D51;>7> 42 4<?851K 57>21 9:3C8 42:3J3@1C ;8:8;?3:1<?1;8C8 I8D1:8@1C @8 :8<@1C,@8F14@85@1C,73D1H;1C 151 B73:<;1C 1DB4:1C8.Z8 9:1982@1;3 3:@1H;3 6:>93 <3 <C8?:8 28 <> ;>5?>:@4 1 I1454=;1 <51H@1,C828 ?4 > 9:1@F19> @173 @349K42@4. EUTANAZIJA-73 H1@ < F1573C,28 <3 >D:4;>73 <C:?,;8;4 I1 <3 >;54@>58 <B8;8 I45.351 <3 >;54@1?1 I45 >I47<?B4C H4B73;8,8 D8 ?4 <3 9:1C73@7>7> 9:1C73:3@8 <:32<?B8. NAROD-73 <;>91@8 57>21 ;8:8;?3:1D1:8@8 <517323E1C D@8H87;8C8:;453;?1B@4 B58<?1?4 1C3,C1? 4 D8732@1H;1C 9428F1C8,D8732@1H;8 94B173<@8 <73E8@78,94B3D8@4<? <8 42:3J3@4C 24C4B1@4C,4<73E87 <45128:@4<?1 1?2. NACIJA-73 6:>98 57>21 ;471 <3I3 24D1B578B87> ;84 9:1:42@> 9451?1H;> D8732@1F>,;>5?><@4 73 6:>98 57>21 ;471 <> 94B3D8@1 D8732@1H;1C 73D1;4C,B73:4C,K1<?4:174C 1 ?:821F174C,18;4 @8F173 4251;>73 ;>5?>:@8 :8D@451;4<?. OMBUDSMEN-73 @3D8B1<@8 1@<?1?>F178 4<@4B8@8 :821 D8=?1?3 57>2<;46 24<?478@<?B8,9:8B8,<54I428 L1D1H;1K 4<4I8 ;8;4 73 1 D878CH3@4 U<?8B4C B1H 1 U<?8B4C '323:8F173 B1H,;84 1 C3J>@8:42@1C >64B4:1C8 ;471 <> @71K4B <8<?8B@1 214. PROPAGANDA-4D@8H8B8 <8<?8B@1 94;>=87 4I51;4B8@78 93:F39F173 1 <94D@873 ?3 C8@19>51:8@73 94@8=8@73C 947321@F8,> <B:K> 63@3:1:8@78 :38;F173 ;47> 9:49868@21 A353 94<?1E1.

ORUANE SNAGE-> B1H 73 DB8@1H@1 @8D1B B47@1K <@868 > B1H. JAVNO MNJIENJE-<C8?:8 C1=573@73 2:>=?B3@3 <;>91@3,4I51; ;453;?1B@46 :8<>J1B8@78 9451?1H;3 78B@4<?1 4 B8A@1C 91?8@71C8 42 1@?3:3<8 D8 @71K.T4 73 ;453;?1B@8 9:32<?8B8 4 42:3J3@1C 91?8@71C8 151 9478B8C8 > 2:>=?B>. APARTHEJD-73 @8D1B D8 <><?8B :8<@3 <36:368F173 ;471 73 @8;4@ 94I7323 I>:<;3 N8F14@851<?1H;3 <?:8@;3 @8 1DI4:1C8 (,.%. 6421@3 >B323@ ;84 <5>AI3@8 9451?1;8 J>A@48L:1H;3 R39>I51;3. N71C3 73 <?8@4B@1=?B4 J>A@3 AL:1;3 942173573@4 @8 I1735F3, F:@F3, I@217F3 1 O4I473@3O C>58?3!, < ?1C3 28 <> 7321@4 I1735F1 1C851 9>@8 9451?1H;8 9:8B8. IZVR.NA VLAST U B/H- 9:4B421 D8;4@3 ;473 73 24@17358 D8;4@428B@8 B58<? 1 1@?3:9:3?1:858 <>2<;8 B58<?. U 49E3C <C1<5>, 1DB:=@> B58<? H1@1 B5828. ZAKONODAVNA VLAST U B/H- 73 7328@ 42 ?:1 @1B48 B58<?1. G58B@1 D828?8; D8;4@428B@3 B58<?1 73<?3 24@4=3@73 D8;4@8. U 51I3:85@1C 23C4;:8?178C8 6:8J8@1 I1:87> <B473 9:32<?8B@1;3 > 98:58C3@?> @8 1DI4:1C8! 1 ?1C3 1C 287> 8>?4:1?3? 28 658<87> D8 D8;4@3 > @71K4B4 1C3. SUDSKA VLAST U B/H-U<?8B@1 <>2 B4<@3 1 H3:F364B1@3 73 @87B1=8 1 ;4@8H@8 1@<?8@F8 > 9:8B@1C 91?8@71C8 1 I:471 23B3? H58@4B8: H3?1:1 <3 I1:87> 1D P:32<?8B@1H;46 24C8 '323:8F173, 2B8 <3 I1:87> 1D N8:42@3 <;>9=?1@3 R39>I51;3 S:9<;3, 8 ?:1 H58@8 I1:8 9:32<732@1; EB:49<;46 <>28 D8 57>2<;8 9:8B8 @8;4@ ;4@D>5?8F178 <8 P:32<732@1=?B4C D3C573.D:A8B@1 <>2 B4<@3 1 H3:F364B1@3 1C8 ?:1 4273573@78: ;:1B1H@4, >9:8B@4 1 89358F14@4. NEVLADINA ORGANIZACIJA (NVO, 73 >2:>A3@73 151 4:68@1D8F178 ;478 @173 942 @8253A@4=E> B5823 1 H171 4<@1B8H @173 2:A8B8. ZI46 ?468 NVO 73 >658B@4C @3D8B1<@8 42 B5823. URED VISOKOG PREDSTAVNIKA (OHR, 1 <93F1785@46 9:32<?8B@1;8 EB:49<;3 >@173 D8 B4<@> 1 H3:F364B1@> 73 B423E8 4:68@1D8F178 D8 F1B15@1 8<93;? 1C953C3@?8F173 C1:8 > B4<@1 1 H3:F364B1@1. DEROGACIJA-;828 9:8B@3 @4:C3 1D6>I3 <B473 B8A3@73.D3:468F178 <3 23=8B8 4@28 ;828 @8 <@86> <?>91 732@8 @4:C8 H178 73 <82:A1@8 <>9:4?@8 @3;47 B3F47 94<?473E47 @4:C1. DRAVLJANSTVO-73 94<3I8@ 9:8B@1 42@4<,?:878@ 94 <B4C ;8:8;?3:>,;471 94<?471 1DC3J> 2:A8B3 1 947321@F8.N8 4<@4B> 94<?478@78 2:A8B578@<?B8 ;84 <93F1L1H@46 9:8B@46 42@4<8 @8<?87> 42:3J3@8 9:8B8 851 1 4I8B3D3,;8;4 @8 <?:8@1 947321@F8,851 ?8;4 1 2:A8B3 RELIGIJA-D8 B3E1@> 4<4I8 :3516178 73 4:68@1D1:8@1 <><?8B B73:4B8@78 1 4I:328 ;473 <?8B5787> B468 > <:321=?3.Z8 2:>63 198; 9:32<?8B5787> B73:4B8@73 > B1=3 I464B8,8 94<?473 4<4I3 ;473 @3 94<732>7> @3;> ?:821F14@85@> B73:> 151 :351F17> B3E 9:8;?1F1:8> @3;> B:<?> B73:4B8@78 @8 <B47 4<4I@1 @8H1@. TIRANIJA-73 23<94?<;8 B5828B1@8 > 2:A8B1 151 2:>=?B>,8 732@8;4 73 C46>E8 1 > 2:>61C 4I51F1C8 D8732@1F8,4:68@1D8F178 1 >2:>A3@78.OB8;8B 4I51; B5828B1@3 @173 D8<@4B8@8 @8 <1<?3C> D8;4@8 151 9:8B23 B3E @8 8:BI1?:8:@4C 1<94578B8@7> C4E1 ?1:8@1@8. UJEDINJENE NACIJE-73 <B73?<;8 468@1D8F178 <8 <7321<?3C > N3P 04>:;.>T3;<? P4B3573 ><B473@3 @8 ;4@L3:3@F171 9:32<?8B@1;8 9323<3? D3C8578 > S8@ ':8@F1<;> (,./.6421@3,P4B3578 73 9:4C4B1<858 4<@4B@3 F1573B3 UN.8. BIROKRACIJA-)B5828B1@8 >9:8B3*,94?1H3 42 L:.:173H1 I1:43->:32 1 42 <?8:46:H;3 :173F1 ;:8?4<-B5828?1. DECENTRALIZACIJA-4D@8H8B8 4@> B:<?> 4:68@1D8F173 ;474C <3 >9:8B578@73 151 :>;4B423@73 9:3@4<1 < F3@?:85@1K 4:68@8 @8 @1A3. KOALICIJA-73 9:1B:3C3@1 <8B3D :8D51H1?1K 6:>98,98:?178 151 <?:8@8;8.K4851F178 73 1D:8D ;471C <3 4D@8H8B8 <8B3D 42:3J3@1K 4:68@1D8F178 > <B:K> 94<?1D8@78 42:3J3@46 F1578. SAMOUPRAVLJANJE-;4@F39? ;471 @858A3 >9:8B578@73 2:>=?B8 <8C1C <4I4C,I3D <94578=@73 9:1@>23. ORGANIZACIJA UN.A-G58B@1 4:68@1 UN-8 <> G3@3:85@8 <;>9=?1@8, V173E3 <16>:@4<?1, E;4@4C<;1 1 <4F1785@4 B173E3, M3J>@8:42@1 <>2 1 T87@1=?B4. O012 (#304&/%2 UN-8 1C8 @87B1=3 @8253A@4<?1, :8<9:8B578 4 <B1C 91?8@71C8 1D 4<@1B8H;3 94B3573, 425>H>73 4 <8<?8B> <B1K 4:68@1D8F178, 9:4:8H>@>, 9:1C8@7> @4B1K H58@1F8 1 C3@4B8@7> @4B46 ?87@1;8. V/)'1' (/536%!(&/ @87B8A@178 73 4:68@1D8F178 UN-8 73: 73 4264B4:@4 D8 4H>B8@73 C1:8 1 <16>:@4<?1 > <B173?>. IC8 93? <?85@1K H58@1F8 < 9:8B4C B3?8 SAD, U7321@73@4 K:8573B<?B4, ':8@F><;8, R><178 1 K1@8! 1 23<3? @3<?85@1K H58@1F8 ;473 I1:8 G3@3:85@8 <;>9=?1@8 @8 2B173 6421@3 94 :3614@85@4C @8H35>. E;4@4C<;4 1 <4F1785@4 B173E3 ;84 4:68@ G3@3:85@3 <;>9=?1@3 ><;58J>73 27358?@4<? UN-8 1 <93F17851D1:8@1K 4:68@1D8F178 ;473 2735>7> @8 64<9428:<;4C, <4F1785@4C, ;>5?>:@4C, K>C8@1?8:@4C, 4I:8D4B@4C, D2:8B<?B3@4C 1 2:>61C 942:>H71C8. M3J>@8:42@1 <>2 4<@4B8@ 73 (,./. 6421@3 4<@1B8H;4C 94B3574C UN-8. D735>73 > H886>, 8 H1@1 68 93?@83<? <>28F8 ;473 I1:8 G3@3:85@8 <;>9=?1@8 1 V173E3 <16>:@4<?1, < C8@28?4C 42 23B3? 6421@8. T87@1=?B4 I:1@3 4 ?3;>E3C 94<54B8@7> UN-8, 9:4B421 9451?1H;3 425>;3 1 9:46:8C UN-8.