OSNOVE PROSTORNO PROMETNOG PLANIRANJA

Prostorno ureenje
Predmet prostornog ureenja je planiranje i ureivanje prostora s ciljem osiguravanja uvjeta za gospodarenje, zatitu i upravljanje prostorom, ime se ostvaruju uvjeti za drutveni i gospodarski razvoj, zatitu okolia i racionalno koritenje prirodnih i povijesnih dobara.

Ciljevi prostornog ureenja

Prostorna odrivost u odnosu na racionalno koritenje i ouvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu uinkovite zatite prostora Povezivanje teritorija Drave s europskim prostornim sustavima Njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti
3

Zatita kulturnih dobara i vrijednosti Kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja Odgovarajui prometni sustav, osobito javni prijevoz i nemotorizirani promet.

Razine izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja Dravna razina

1. 2. 3.

Strategija prostornog razvoja Program prostornog ureenja RH Prostorni planovi podruja posebnih obiljeja
5

Podruna (regionalna) razina

1. 2. 3.

Prostorni plan upanije Prostorni plan Grada Zagreba Prostorni plan podruja posebnih obiljeja

Lokalna razina
1. 2.

3.

Urbanistiki plan ureenja Prostorni plan ureenja velikog grada, grada, opine Detaljni plan ureenja

STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA odreuje:

dugorone ciljeve prostornog razvoja planiranje u skladu s gospodarskim drutvenim i kulturnim razvojem.

definira:
prostorni razmjetaj stanovnitva i aktivnosti osnovne mree naselja mreu prometnih i infrastrukturnih sustava ouvanje prirodnih vrijednosti i zatite ivotne sredine.

10

11

PROGRAM PROSTORNOG UREENJA RH

Utvruje mjere i aktivnosti za provoenje Strategije prostornog ureenja Republike Hrvatske.
PROGRAM SADRI:

osnovne ciljeve razvoja u prostoru kriterije i smjernice za ureenje prostornih i drugih cjelina prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog ureenja, na temelju prirodnih, gospodarskih, drutvenih i kulturnih polazita odreuje osnovu za organizaciju, zatitu, koritenje i namjenu prostora, zatitu i unapreenje okolia, sustav sredinjih naselja, i sustav razvojne dravne infrastrukture.

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

Podjela prostornih planova Grupa prostornih planova - bavi se prostornim ureenjem ukupnog prostora, gradovi su prikazani kao toke ili kao povrine s dimenzijom ili oblikom, ali bez prikaza njihove unutarnje strukture. Grupa urbanistikih planova - bavi se unutarnjim prostornim ureenjem gradova i naselja.
23

Struni tim za izradu prostornih planova Glavni prostorni planer ili urbanist (tim) Specijalizirani suradnici

geograf, ekonomist, prometni planer,krajobrazni arhitekt itd. Geodet, graevinar, pravnik,sociolog, arheolog, etnolog, povjesniar, umar, agronom, biolog itd.
24

Vanjski konzultanti

PROSTORNI PLANOVI

TEKSTUALNI DIO

PROSTORNI PLAN GRAFIKI DIO

25

TEKSTUALNI DIO PLANA A. OPE ODREDBE 1. Uvjeti za odreivanje namjene povrina na podruju Opine 2. Uvjeti za ureenje prostora
2.1. Graevine od vanosti za Dravu i upaniju 2.2. Graevinska podruja naselja 2.3. Izgraene strukture van naselja 2.4. Uvjeti za ureenje umskih povrina

26

3. Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti 4. Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti 5. Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina prometnih (cestovni i eljezniki promet, luke i plovni putovi, zrani promet, potanski i telekomunikacijski promet) i drugih infrastrukturnih sustava 6. Mjere zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 7. Postupanje sa otpadom
27

8. Mjere sprjeavanja nepovoljnih utjecaja na okoli

8.1. Zatita tla 8.2. Zatita zraka 8.3. Zatita voda 8.4. Zatita mora 8.5. Zatita od buke

9. Mjere provedbe plana PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

28

GRAFIKI DIO PLANA

29

30

Prostorni plan upanije/Grada Zagreba

sadri: prostornu i gospodarsku strukturu sustav sredinjih naselja regionalnog znaenja razvojnu infrastrukturu osnove za ureenje i zatitu prostora smjernice za razvoj kriterije i uvjete za planiranje zahvata u prostoru upanijskog znaenja.

31

upanijski prostorni plan

32

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA

donosi se za: nacionalne parkove prirodne rezervate turistika podruja industrijske vangradske zone i slino.

33

PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA BRIJUNI

34

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE ILI GRADA

utvruje uvjete za:

ureenje gradskog podruja svrhovito koritenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju graevinskog i drugog zemljita zatitu okolia zatitu spomenika kulture zatitu osobito vrijednih dijelova prirode.
35

PROSTORNI PLAN PULE NAMJENA PROSTORA

36

PROMETNA OSNOVA GRADA

Sadri:
gradsku cestovnu mreu (javnog i osobnog prometa) mreu nezavisnog prometa (javnog, pjeakog i biciklistikog) promet u mirovanju terminali gradskog, prigradskog i meugradskog prometa.
37

PROSTORNI PLAN PULE PROMETNA OSNOVA

38

URBANISTIKI PLANOVI
Generalni urbanistiki plan
(prema novom Zakonu o prostornom ureenju i gradnji NN 76/2007, nije vie obvezan plan. Ostaju na snazi najdulje 10 godina od dana stupanja navedenog Zakona).

Urbanistiki plan ureenja Detaljni plan ureenja

39

GENERALNI URBANISTIKI PLAN

Strategijski dokument kojim se planira: dugorona koncepcija ureenja prostora i prometa generalne postavke komunalnog opremanja opi uvjeti graenja i zatite ivotne sredine zatita prirodni, kulturnih i povijesnih vrijednosti.
40

DETALJNI PLAN UREENJA

Utvruje: detaljnu namjenu povrina reim ureivanja prostora nain opremanja zemljita komunalnom, prometnom i telekomunikacijskom infrastrukturom uvjete za izgradnju graevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru druge elemente od vanosti za podruje za koje se plan donosi.
41

DETALJNI PLAN UREENJA CESTOVNOG VORITA

42

SNIMKA POSTOJEEG STANJA (metro Budimpeta)

43

DETALJNI PLAN (metro Budimpeta)

44

STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE

sadri:
osnove prostornog razvoja, kriterije i smjernice za ureenje prostornih cjelina, prioritete za ostvarenje ciljeva prostornog ureenja sustav sredinjih naselja zatita okolia sustav dravne infrastrukture.
45

Paneuropski prometni koridori

1991. godine Pragu 1994. godine Kreti 1997. godine Helsinkiju

Osnovna prometna mrea jugoistone Europe zasniva se na Paneuropskoj prometnoj mrei kao okosnici regionalnog prometnog razvoja. U daljnjem razvoju osnovne regionalne mree naglasak je dan na razvoj eljeznike infrastrukture, uz unutarnje plovne putove. Kao kljuni imbenik u razvoju prometne mree je razvoj intermodalnog prometa, ravnomjerno razvedena mrea intermodalnih terminala na sueljima prometnih grana na glavnim prometnim koridorima.

47

PANEUROPSKI PROMETNI KORIDORI KOJI PROLAZE KROZ HRVATSKU

Preko teritorija Hrvatske predvieni su slijedei paneuropski koridori: koridor X (od Salzburga preko Ljubljane, Zagreba, Beograda, Skopja i Velesa do Soluna) ogranak A koridora X (od Graza preko Maribora do Zagreba) ogranak B koridora V (od Rijeke preko Zagreba do Budimpete) ogranak C koridora V (od Ploa preko Sarajeva i Osijeka do Budimpete) koridor VII (rijeni dunavski koridor).
48

49

50

eljezniki promet kroz Hrvatsku u koridoru Vc

51

Republika Hrvatska u prometnoj mrei Europske Unije Europska komisija i ministri prometa zemalja lanica EU donijeli su odluku o smjernicama nove prometne politike EU.(Listopad 2013.) Cilj je povezati postojeu mreu europskih prometnica u jedinstvenu transeuropsku prometnu mreu (Trans European Networktransport, TEN-T) kroz uklanjanje uskih grla na europskim prometnim pravcima, poboljanje infrastrukture i povezivanje razliitih vrsta prijevoza u multimodalni promet diljem EU. 52

Koridori osnovne prometne mree EU Definirano je devet koridora osnovne prometne mree EU: Baltiko-jadranski Sjeverno more Baltik Mediteranski Bliski Istok-Istoni Mediteran

53

Skandinavsko-mediteranski Rajnsko-alpski Atlantski Sjeverno more-Mediteran Rajna-Dunav

54

Koridori su okosnica za spajanje: 94 glavne europske luke (Luka Rijeka) 38 kljunih zranih luka sa eljeznicom i cestama u glavnim gradovima europskih zemalja (Zrana Luka Zagreb). Planiran je razvoj 15 tisua kilometara eljeznike infrastrukture kao i 35 graninih prijelaza.
55

Ustanovljen je dodatni financijski fond u vrijednosti od 26 milijardi eura pod naziv.om CEF (Connecting Europe Facility) iz kojeg e drave lanice moi financirati projekte na tim koridorima temeljem natjeaja koji e raspisivati Europska komisija, osim iz postojeih strukturnih i kohezijskog fonda.

56

Republika Hrvatska se nalazi na dva koridora Osnovne prometne mree EU: Mediteranskom i Rajna-Dunav koridoru.

57

Mediteranski koridor povezuje jug Iberijskog poluotoka, preko panjolske i francuske mediteranske obale prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, prolazi kroz Sloveniju i dalje prema maarskoukrajinskoj granici. Sastavni dio ovog koridora je pravac Rijeka-Zagreb-Budimpeta (cestovni i eljezniki pravac koji je kod uvrijeen kao V.b paneuropski koridor).
58

Na mediteranski koridor nastavlja se cestovni i eljezniki pravac ZagrebSlovenija (kod nas se uvrijeio naziv X. paneuropski prometni koridor). Preko tog koridora Republika Hrvatska e biti spojena i na Baltiko-jadranski koridor, koji ide od Baltikog mora, kroz Poljsku preko Bea i Bratislave do sjeverne Italije.

59

Koridor Rajna-Dunav je rijeni pravac. Povezuje Strasbourg, Frankfurt, Be, Bratislavu, Budimpetu, odakle se jedan dio rava prema Rumunjskoj, a drugi ide Dunavom izmeu Hrvatske i Srbije i dalje na Crno more. Taj koridor se kod nas uvrijeio pod nazivom VII. Paneuropski koridor.

60

61

62

Provoenje dokumenata prostornog ureenja

Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog ureenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom. Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom ureenju i gradnji i propisa donesenih na temelju ovog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog ureenja i posebnim propisima.
63

Lokacijskom dozvolom utvruje se:

obuhvat zahvata u prostoru namjena graevine veliina i povrina graevine smjetaj graevine unutar zahvata u prostoru uvjeti prikljuenja graevine na prometnu povrinu, komunalnu i drugu infrastrukturu sprjeavanje nepovoljnog utjecaja na okolinu drugi vani elementi za zahvat u prostoru.
64

Graevinska dozvola
Graevinska dozvola Upravni akt na temelju kojeg se moe pristupiti graenju nove ili rekonstrukciji postojee graevine, a regulirana je Zakonom o gradnji. Graenje izvoenje radova radi podizanja nove graevine, rekonstrukcije, adaptacije i odravanja uporabljive graevine ili radi promjene stanja u prostoru.
65

Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07,38/09, 55/11, 90/11, 50/12) Novi zakoni u procesu donoenja:
Zakon o gradnji Zakon o prostornom ureenju i Zakon o graevinskoj inspekciji Prometni projekti, elaborati

66

Prostorni planovi kao instrument zatite okolia

Ciljevi spreavanja oneienja okolia i ograniavanja posljedica oneienja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih planova, posebno prilikom planiranja novih graevina kao to su prometnice, javne povrine i stambena podruja. Prilikom izrade prostornih planova mora se uzimati u obzir i udaljenost izmeu postrojenja i stambenih zona, javnih mjesta i ekoloki znaajnih podruja a sve radi izbjegavanja poveane opasnosti za ljudsko zdravlje, materijalna dobra i okoli.
67

Graevine koje su u nadlenosti Ministarstva prostornog ureenja i graditeljstva

GRAEVINE PROMETA I VEZA

-

javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij RH s pripadajuim graevinama (mostovi, vijadukti, tuneli, galerije, odvodnja...) eljeznike pruge s pripadajuim graevinama, postrojenjima i ureajima luke (morske, rijene i zrane) meunarodni granini prijelazi graevine meumjesnih i meunarodnih telekomunikacijskih kapaciteta i objekti radija i televizije
68

HRVATSKA KOMORA INENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA

samostalna i neovisna strukovna organizacija sa statusom pravne osobe i javnim ovlastima u koju se udruuju inenjeri prometa i transporta.

69

Inenjeri prometa i transporta obavljaju strune poslove iz podruja:

-

cestovnog prometa eljeznikog prometa rijenog prometa zranog prometa potansko-telekomunikacijskog prometa cjevovodnog transporta inteligentnih transportnih sustava i logistike
70

Strukovni zadaci ovlatenih inenjera prometa i transporta

projektiranje; revizija i kontrola projekata i strune dokumentacije, izrada i revizija studija, elaborata, planova i ekspertiza, procjena, izvoenje i nadzor radova graenja, rekonstrukcije i odravanja prometnica i prometnih objekata, prometne signalizacije i opreme, upravljakih sustava u prometu i transportu
71

ispitivanje kvalitete ugraenih materijala, proizvoda i radova, izgradnja ureaja, izbor opreme, procesa i sustava, tehniko vjetaenje, savjetovanja, struno osposobljavanje i licenciranje u tehnologiji prometa i transporta.
72

lanovi komore
Inenjer tehnologije prometa i transporta upisan u imenik ovlatenih inenjera stjee status ovlatenog inenjera, izdaje mu se iskaznica ovlatenog inenjera i odobrenje (licencija) za rad u odgovarajuem podruju tehnologije prometa i transporta.
73

Uvjeti za upis u imenik ovlatenih inenjera tehnologije prometa i transporta

1.

2. 3.

4.

zavren sveuilini studij iz polja tehnologije prometa i transporta tri godine radnog staa u struci poloen struni ispit u skladu s Pravilnikom o strunim ispitima inenjera tehnologije prometa i transporta Potvrda o nekanjavanju.
74

HVALA NA POZORNOSTI !

75