Frekvencije u GSM sustavu

GSM je digitalni mobilni telefonski sustav koji koristi konfiguraciju sa Duplexom

frekventnom raspodjelom uz vie nosilaca (multicarrier Frequenc Division Duplex !FDD" i
viestruki pristup sa vremenskom raspodjelom#
GSM mo$e da radi u razli%itim frekventnim opsezima&
- '(( M)z (samo za *uropu"
- +(( i ,-(( M)z (naj%e.e koriteni opsezi"
- -/( i ,+(( M)z (koriten u 0merici zbog spektralne ograni%enosti"
1nformacija koje se alje od i prema mobilnoj stanici se prenosi unutar odvojeni2 frekventni2
kanala3 koji imaju sadr$aj razdvojen ovisno o opsegu u kojem se koriste# 4azli%iti nosioci su
razmaknuti sa 5(( k)z3 pa je 6DM0 frame podijeljen unutar - slotova3 svaki od nji2 je
du$ine (#/77 ms# 8 prvobitnom GSM sustavu modulacija koje se koristila bila je GMS93 koja
omogu.uje prenos za , bit:simbol3 i koja obezbje;uje brzinu neobra;eni2 podataka do +#<
kbps za govorne kanale# 8 slu%aju podatkovni2 kanala brzina neobra;eni2 podataka mo$e
dosti.i i do 55#- kbps po vremenskom slotu#
=osjedovanje multicarrier osobine kod GSM sustava3 omogu.ilo je da se sa pa$ljivo
distribuiranim frekvencijama izbjegnu zone sa visokom interferencijom# >vo se ostvaruje
tako to se realizuju frekvencijski planovi sa prosje%nim pouzdanim rastojanjima za ponovno
koritenje frekvencija# 1ste frekvencije ne mogu biti susjedne#
?udu.i da je frekventni spektar vrlo ograni%en resurs3 ponavljanje isti2 frekvencija u
razli%itim .elijama je uvijek va$no pitanje kada dizajniramo celularne sustave# 6DM0 i
FDM0 sustavi mogu raditi samo ako je interferencija zbog koritenja drugi2 .elija sa istom
frekvencijom dovoljno mala#
Faktor ponavljanja frekvencija je koli%ina isti2 frekvencija koje se mogu koristiti u mre$i#
6o je ,:9 gdje je 9 broj .elija koje ne mogu koristiti iste frekvencije za prijenos u mre$i#
>p.e vrijednosti faktora frekvencijskog ponavljanja su ,:@3 ,:'3 ,:73 ,:+ i ,:,5 (ponavljanje
frekvencije na svakoj tre.oj3 %etvrtoj3 sedmoj .eliji kako je opisano na slici ,#"# Aa slu%aj B
sektora antena na istom sajtu ! baznoj stanici3 svaki sektor sa razli%itim smjerom3 bazna
stanica ! sajt mo$e poslu$iti B razli%iti2 sektora# >brazac ponovnog ponavljanja B:9
ozna%ava B sektore po sajtu# >p.e vrijednosti ponavljanja obrasca su @:@3 @:+ i @:,5# 0ko je
ukupni propusni opseg ozna%en sa ?3 svaka .elija mo$e upotrijebiti samo odgovaraju.i broj
kanala propusnog opsega ?:93 i svaka bazna stanica mo$e koristiti propusni opseg ?B:9#
Me;utim u ve.ini slu%ajeva ad 2oc frekvencijski planovi se implementiraju unutar podru%ja
gdje je mre$a smjetena a pri tome vode.i ra%una o nji2ovim specifi%nim svojstvima#

Faktor frekvencijskog ponavljanja 1/4 Faktor frekvencijskog ponavljanja 1/7
Faktor frekvencijskog ponavljanja 1/19
Slika 1: Prikaz primjera frekvencijskog ponavljanja kod celularnih mrea
9od .elija razlikujemo nekoliko vrsta3 a to su&
C Makro.elije& za velika nenaseljena podru%je3 domet i do @/ km ovisno o geografskim
preprekama
C Mikro.elije& obi%no gradske .elije male snage za mala podru%ja# Gusto su raspore;ene pa
zbog male udaljenosti ponovne mogu.e uuporabe isti2 frekvencija (eng# reDuse" pove.avaju
kapacitet mre$e#
C =iko.elije& za najmanje prostore3 za zgradu3 unutar zgrade3 dio trga itd#
C Selektivne .elije& s usmjerenim antenama3 pokrivaju <(E ili ,5(E3 zato ve.i domet uz istu
energiju ali i viestruka uporaba jedne frekvencije u krugu jednog antenskog stupa ali u3 npr#3
@ ili ' smjera# Abog toga operator treba postaviti manje antenski2 stupova u nekom podru%ju#
C 9iobran .elije (eng# umbrella cells"& koje pokrivaju ve.e povrine te im se djelovanje iri
preko povrina mnogi2 mikro .elija# 9iobran .elije su predvi;ene za pri2vat brzo pokretni2
MSDa# =oto te mobilne stanice za vrijeme pokreta rade s kiobran .elijom one ne preska%u od
jedne do druge mikro .elije# Ba taj na%in se bitno smanjuje razmjena upravlja%ki2 impulsa
unutar samoga sustava#
8 praksi su .elije vrlo nepravilne jer ovise o konfiguraciji terena3 smetaju.im objektima3 broju
korisnika i mnogim drugim %imbenicima# Slika 5# prikazuje jedan stvaran raspored .elija# 8
stvarnim uvjetima je dimenzioniranje mre$e i stvaranje rasporeda antena vrlo za2tjevan posao
koji rade vr2unski stru%njaci za mobilnu te2nologiju#
Slika !: Stvarni raspored "elija u jednom podru#ju
Dananja raspodjela frekvencija u GSM sustavima je promijenjena zbog uvo;enja te2nika
frekvencijskog skakanja Frequency Hopping (FH). >vaj me2anizam poboljava
performanse u odnosu na fiksne frekvencijske planove zbog dobijanja pridru$eni2 frekvencija
i raznovrsnosti interferencija i omogu.avanja %e.eg ponovnog koritenja iste frekvencije3 to
prakti%no zna%i pove.anje kapaciteta sustava# Skakanje frekvencije upotrebljava se da
interferenciju smanji na pri2vatljivu razinu# 8 principu skakanje frekvencije ima prednost u
toj %injenici da smetnja mo$e biti smanjena3 ako je smetaju.i signal sadr$an samo u uskom
dijelu spektra signala preko kojeg $eljeni signal ska%e# 6renutna verzija GSM sustava
podr$ava rad na 55#- kbs jednosmjerno (full rate" i ,,#' kbs dvosmjerno (2alf rate"#
Druge te2nike pove.avanja kapaciteta usvojene od GSM sustava su kontrola snage (PC
Power Control" i isprekidani prijenos (Discontinous Transission DT!"#
Filj prve te2nike je da se smanji prijenosna snaga po oba linka& i uplinku (8=" i doGnlinku
(DH" baziraju.i se na dovoljno dobrim kriterijima i na taj na%in posti.i .e se prili%no
smanjenje interferencije u sustavu#
>sobina D6I je izbjegavanje prenoenja podataka na zra%nom interfejsu za vrijeme perioda
JtiineJ u razgovoru# *fekat D6I je dvostruki3 u prvu ruku to je efektivan put za utedu snage
koji je posebno va$an za terminalnu bateriju ! bateriju ureaja3 dok u drugu ruku to zna%i
smanjenje ukupne koli%ine interferencije u mre$i aproksimativno ona se polovi3 naravno3 to
rezultira u kona%nici sa povezivanjem mre$nog kapaciteta#
Sa svim ovim aktivnim osobinama u sustavu (F)3 D6I3 =F"3 GSM govorne usluge mogu biti
razvijene sa relativno %estim ponovnim koritenjem iste frekvencije3 posti$u.i efekat
ponovnog koritenja od < pa i ni$e#
1pak ova te2nika ne mo$e biti primijenjena za sve kanale u GSM sustavu3 koji uzrokuje op.e
smanjenje kapaciteta3 posebno u mre$ama sa malom spektralnom raspodjelom#
4azli%iti logi%ki kanali su definisani u GSM standardu i oni su razdijeljeni unutar saobra.ajni2
i kontrolni2 kanala# 9ontrolni kanali mogu biti namijenjeni za jednog korisnika ili za
viestruko koritenje# Aajedni%ko za kontrolne kanale3 ?roadcast kanale ! ?FF)3 Frekventno
korekcioni kanali ! FF)3 i Sin2ronizacijski kanal !SF)3 je to to je to od posebne va$nosti
nji2ovo konfigurisanje koje ima direktan utjecaj na kapacitet sustava#>vi specijalni kontrolni
kanali se konfiguriu uobi%ajeno tako da oni mogu biti dekodirani od bilo kojeg mobilnog
aparata u mre$i koja je blizu .elije3 na taj na%in se unose sljede.a ograni%enja&
a" za nji2ovo prenoenje je potrebna maksimalna snaga
b" oni moraju biti razmjeteni u nositelju tako da ne mogu koristiti F)
c" ponovno koritenje frekvencijskog plana mo$e biti prili%no nepouzdano tako da
smanjuje sposobnost pravilnog dekodiranja emitovane informacije3 to prakti%no zna%i
ponovno koritenje frekvencije @:+ ili vie#
>va ograni%enja .e uzrokovati smanjenje kapaciteta sustava pa zbog te %injenice ovaj dio
raspolo$ivog spektra .e biti neop2odan za postavku nespektralno efikasne konfiguracije# Slika
@#
Slika $: %&&' ( )&' razine u *S+ sistemu