SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

FILOZOFSKI FAKULTET OSIJEK

Seminarski rad iz kolegija Osnove teorije knjievnosti

Fantastini bestijarij Hrvatske

H.C.Zabludovsky/eljko Zorica

Profesorica: doc.dr.sc. Kristina Peternai Andri Studentica: Danijela Mravik Studijska grupa: Hrvatski- maarski jezik

SADRAJ

UVOD .................................................................................................... 1 1. AUTORI .......................................................................................... 2

1.1 1.2 Hans Christian Zabludovsky .................................................................... 2 eljko Zorica............................................................................................. 2

2. FANTASTINA KNJIEVNOST ............................................... 3

2.1 Tema fantastinog ..................................................................................... 3

3. BESTIJARIJ ................................................................................... 4 4. O FANTASTINOM BESTIJARIJU HRVATSKE .............. 5

4.1 4.2 Sadraj ...................................................................................................... 7 Kua Povischil u Osijeku.......................................................................... 8

5. ZAKLJUAK ................................................................................. 9 LITERATURA ................................................................................... 10

UVOD
Hans Christian Zabludovsky sve vie postaje mitski lik nae kulture, a eljko Zorica njegov nepokolebljivi promotor. Nakon knjiga Usnuli uvari grada Zagreba i Fantastini bestijarij Roskildea, u kojima je spomenuti dvojac predstavio metodu totalne percepcije, lucidni znanstvenik, demonolog, paleantropolog, karta i vinopija Zabludovsky dobio je glavnu ulogu i u koricama ove knjige. Demoni, zmajevi, grifoni ili sfinge nijemo nas promatraju s proelja katedrala i crkava, bore se s prainom na nadvracima raznih zgrada, na bunarima, u reklamama, novinskim oglasima, kulinarskim receptima...Zorica nas iznimno i domiljatim fabulacijama o pothvatima i otkriima H.C. Zabludovskog pokuava upozoriti na udio fantastinoga u naim ivotima i ponukati da s prostorom kojim s ekreemo pokuamo uspostaviti aktivnu komunikaciju. Premreujui Hrvatsku s nekoliko fantastinih bia ( Mucko, Aum, Kosturko, Zlobar, oponaavac, Leptirko, Urarko, bazilisk, sfinga, grifoni, hvarpije, rigalice itd.) , autor uspostavlja sasvim neoekivane relacije izmeu razliitih regija i gradova, pokazujui pritom rijetku sposobnost zamijeivanja slinog ili istog tamo gdje svi vide potpuno razliite stvari. Autor svakom demonu posveuje zasebno poglavlje, a u njemu obino prevalje put od informacije i ilustracije do njihove iluminacije i mistifikacije.

1. AUTORI
1.1 Hans Christian Zabludovsky
Zabludovsky, Hans Christian, demonolog, paleoantropolog, karta i vinopija, zajedno sa eljkom Zoricom osniva institut H.C. Zabludovskog. Studirao u Zurichu, Munchenu i Padovi, doktorirao Tubingenu. Po zavretku studija, s Dragutinom Gorijanoviem Krambergerom prouava ivotnjske kosti i artefakte Hunjakova brda. Razvio je teoriju o odvajanju vrste krapinskog neandertalca od dananjeg ovjeka i teoriju da je Mucko izravni potomnak neandertalaca. Za svoj rad stekao je mnoga priznanja u zemlji i svijetu. Njegovo ime uzima se kao osnova naziva novih fosilnih vrsta i rodova. Prijateljevao je s nepravedno zaboravljenim prvim nalaznicima neandertalevih ostataka- trojicom studenata: Ivanom Barbotom, Rudolfom Mindszenthyem i Robertom Farkaem.

1.2 eljko Zorica

eljko Zorica (1957. - 2013.) , multimedijalni umjetnik, sudionik kultnog Kugla Glumita, scenograf, kreator lutaka, dramskih tekstova, grafiki dizajner te pisac. eljko Zorica roen je 1957. godine u Zagrebu, gdje je ivio i radio. Na hrvatskoj kulturnoj sceni aktivan je od 1976. i djeluje na razliitim umjetnikim poljima te se koristi razliitim medijima filmom, videom, arhivom, webom, glazbom, hranom, nastupima razliitih grupa i pojedinaca, performansom, happeningom, dizajnom. Osniva je kazalinih grupa Uljeura, Kainsky Trupa i Uplaene irafe. Zorica je i autor stripova (serijal Mumije, Ed Killer Head, itd.), te osniva grupe ZZOT (1982.) koja istrauje medij stripa i vizualnih umjetnosti. Napisao je knjige iz ciklusa "Fantastini bestijarij" i brojne slikovnice. eljko Zorica dobitnik je vie nagrada u raznim umjetnikim disciplinama (dizajn, strip, scenografija, drutvene akcije). Posljednjih godina najvie je suraivao s udrugom Domino, posebno kroz njihov festival Perforacije, a posljednji performans izveo je 1. srpnja ove godine, kada je u sreditu Zagreba organizirao alternativni doek ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

2. FANTASTINA KNJIEVNOST
Sam izraz fantastina knjievnost odnosi se na poseban anr u knjievnosti . Srce fantastinoga je svijet koji je doista na, svijet koji poznajemo, ali se u jednom trenutku dogodi neto to se zakonima naeg svijeta ne moe objasniti. U pravom fantastinom postoji mogunost da se pojave objasne jednostavno, ali istovremeno to objanjenje nema unutranju vjerojatnost. Ono to je Vladimir Solovjov htio rei jest to da se pojave koje nam izgledaju neobjanjivo mogu objasniti na vrlo jednostavan nain, ali to je samo prividno. Prava fantastika ne moe imati jednostavno objanjenje. Postoje pojave koje moemo objasniti tipovima prirodnih i nadprirodnih uzroka. Mogua neodlunost izmeu tog dvoje je upravo ono to stvara samu fantastiku. Fantastino podrazumijeva uvlaenje itatelja u svijet likova. To uvlaenje se odreuje uz pomou itateljevih dvosmislenih opaanja isprianih dogaaja.

2.1 Tema fantastinog

Svaki anr je sam po sebi specifian, sadri u sebi ono to ga razlikuje od ostalih anrova. Ista stvar je i sa fantastinim djelima. Da bi se neto i temom uklopilo u fantastian anr potrebno je da napravi radnju u koju e biti utkani dogaaji koji u stvarnom ivotu nikako nisu mogui. Potrebno je da se stvori svijet slian naemu, ali opet razliit. Cilj je da se kod itatelja postigne osjeaj prisustva neobinih svjetova i sila. Sila koje nisu mogue u naem okruenju. U cijelu tu radnju potrebno je ubaciti mona, natprirodna bia koja e poveati dozu nemogueg i udnog, upravo onoga bez ega se fantastino ne moe niti pojaviti.

3. BESTIJARIJ
Bestijarij (srednjovj. lat. bestiarium), poseban oblik ilustrirana didaktinog spjeva o ivotinjama, rairen u srednjovjekovnoj Francuskoj i Engleskoj (IXXIV. st.). Tumai ponaanje i osobine ivotinja u duhu kranskog nauka, a radi moralnog i religijskog odgoja. Potjee s Istoka, odakle je preao u Grku. Uzori su mu grko-latinski fiziolozi, alegorijski ustrojeni zoologijski prirunici koji od aleksandrijskog razdoblja optjeu kranskim predjelima Europe i Azije snano utjeui na srednjovjekovnu ikonografiju, simboliku i emblematiku. Od grkih je najznamenitiji Physiologus (II. st.), glavni izvor svih srednjovjekovnih bestijarija. Najstariji poznati srednjovjekovni bestijarij kompilirao je anglonormanski sveenik Philippe de Thaon oko 1125. U XIII. st. nastaje podvrsta sekulariziranih ljubavnih bestijarija (R. de Fournival). U XX. st. vrstu obnavljaju npr. G. Apollinaire, F. Blei i J. L. Borges. Mnoge srednjovjekovne bestijarije ureuju crtei i slike ivotinja, stvarnih ili izmiljenih (grifoni, sirene, himere, zmajevi, razlina udovita i dr.). Bestijariji su doivjeli velik procvat u doba romanike, mnogo ih je naslikano u razdoblju gotike, a tijekom renesanse nestaju. Umjetnika vrijednost tih minijatura nije ujednaena, a kvalitetom se istiu one u engleskim bestijarijima. Znatno su utjecali, formalno i sadrajno, na zidno slikarstvo, vitraje, tapiseriju, predmete primijenjene umjetnosti, na crkvenu drvenu i kamenu skulpturu, osobito ukras kapitela, arhivolta i korskih klupa, te na suvremenu umjetnost.

4. O FANTASTINOM BESTIJARIJU HRVATSKE

Pojam fantastini bestijarij ima ve stoljetnu tradiciju u europskoj knjievnoj i kulturnopovijesnoj batini, i mnogi su zbornici napisani u kojima su pobrojana i identificirana bia iz raznih mitologija, predaja, vjerovanja i religija. No, projekt fantastinog bestijarija to ga je prije desetak godina zaeo zagrebaki umjetnik, dizajner, scenograf i knjievnik eljko Zorica, po mnogo emu je originalan, ne samo u domaoj knjievnoj tradiciji nego i u svjetskim razmjerima. Fantastina bia to ih je Zorica krenuo evidentirati, nisu uzeta iz knjievnosti ili religijskih tekstova, nego iz nae materijalne svakodnevice. Najee su to ukrasne skulpture na proeljima ili drugim gradivnim elementima sakralnih ili svjetovnih graevina, no u potrazi za njima temeljito su proeljani i likovna umjetnost, heraldika, stare i nove novinske reklame, stripovi, plakati i svi mogui mediji. No, ono to razlikuje fantastine bestijarije eljka Zorice od monografija iz povijesti umjetnosti ili popularnih vodia kroz kulturnu batinu, je njihova knjievna dimenzija: fantastino bie sauvano do naih dana u kamenu, metalu ili na papiru, nije samo objekt prouavanja, ono je i subjekt knjievnog djela, lik u prii o moguem stvarnom postojanju tog bia, o njegovim navikama, karakteru, znaenju, sudbini (koja esto zavrava izumiranjem ili istrebljenjem vrste, naravno od strane ovjeka), i tajnom ivotu koji se iz nesagledive mrane prolosti protee sve do dananjih dana. To je i najzanimljivija teza u priama iz Zoriinih bestijarija: fantastina bia i danas ive meu nama, preko bijelog dana samo kao nepomine skulpture, ali kroz no ona oivljuju, kreu se, zabavljaju svojim potrebama i navikama, a ponekad dolazi i do interakcije s nama, ljudima. Iako svako fantastino bie ima odreene karakterne crte, moe biti dobro ili zloesto, moe koristiti ali i pakostiti ljudima i drugim biima, autor ih ne svrstava u kategorije, ve ih u svojim knjigama jednostavno katalogizira, esto i abecednim redom, da se izbjegne svaka nepravda. Za svako bie nai emo u Zoriinim knjigama najprije osnovne informacije o njegovoj vrsti, o njegovu porijeklu, fizikom izgledu i drugim znaajkama, a te su informacije uvijek upletene u neku zgodnu priicu. Kako meu fantastinim biima ima i prilino prioprialica, dodaci katalokim jedinicama esto su i prie koje bi nam to udovite isprialo da ga osobne susretnemo, ili pak prie koje je pojedini primjerak te vrste ispriao u nekom vanom 5

povijesnom trenutku. Kao vrlo bitna ideosfera pojavljuje se i ekologija, pri emu se otvaraju stranice ekolokoga imaginarija i ekoloke bajke jer rije je o pokuaju prepoznavanja velike ljudske zablude i povratka u sklad s prirodom. Posljednja fotografija (Rab, 1937.) bestijarija prikazuje dvojicu "ponosnih" lovaca s dvojicom djeaka (vjerojatno sinovi lovaca) koji pokazuju muki plijen, etiri bjeloglava supa i bijelu crkavicu. A posljednja autorova reenica bestijarija-"Dijete, zamisli nebo bez ptica..." pod toplim okriljem Brinosti nastavlja se na reenicu (na str. 67) koja upozorava da bjeloglavi sup ubrzo moe prijei u fantastini bestijarij Hrvatske zbog ljudske Zablude (Neizmjerne Gluposti): "Ubijete li supa, ubili ste sebe! "Otvarajui paralelne svjetove i intencijama nove integralnosti, Zabludovsky vjeruje da je na ploi splitske krstionice sa starohrvatskim pleterom iz 11. stoljea prikazan bjeloglavi sup, koji je u to doba nastavao podruje cijele Dalmacije. Inae, u svijet bjeloglavog supa dr. Zabludovsky uao je preko sliice broj 105 iz albuma ivotinjsko carstvo. Rije je o varljivoj enciklopediji i o vrlo stvarnom ekolokom imaginariju ije su stranice ispisane u duhu (tehnici) mixed media, gdje su jednakovrijedni i slikovni prilog i tekst, pri emu slika ne djeluje samo kao dekor nego i kao imaginarni putokaz kroz paralelne svjetove. Pored fotografija i crtea fantastian bestijarij uvodi i strip, recept (primjerice, Akrobosov recept za brodet), reklame (kao to je reklamni plakat za Vims trokutom na dlanu koji su mnogi "estiti graani" iitali kao masonski simbol), igru (primjerice, Igru pitalica koju Antun Radi vodi s Varkom, pri emu je rije o igri izmiljanja pitanja koja je napisana kao srednjovjekovna knjievna forma pitanja i odgovora, ali s razlikom to u Igri pitalica ne postoje odgovori), isjeak iz imaginarne televizijske izjave dr. Zabludovskog o bosiljevskom bazilisku koji je dao Austrijskoj televiziji... Index librorumpored stvarnih referencija upuuje i na apokrifne (borgesovske) referencije, primjerice, knjige dr. Zabludovskog, koji vjeruje kao i mnogi pisci znanstvenih fantazija u jedinstvo Umjetnosti/Magije i Znanosti i koji ne moe vjerovati u znanstvene sfere pod ijim strogim okriljem ne mogu djelovati imaginarni svjetovi Instituta H. C. Zabludovsky. Osnovnu strukturu enciklopedije ine razglednice--pisma koje Zabludovsky alje svojoj supruzi, a koje postaju moto za biografiju grada, pojedine graevine; primjerice, pismo iz Senja supruzi, koju izmeu ostaloga oslovljava i kestenopireu lagasti (mogla bi se ispisati kratka studija o ljubavno-kulinarskim metaforama upuenima supruzi), motivirano je opisom katedrale sv. Marije u Senju, koja je sagraena na mjestu rimskog svetita Magna Mater Deorum.

4.1 Sadraj
Na vrlo tvrdoj ukorienoj naslovnici Fantastinoga bestijarija Hrvatske 2 autorskoga dvojca dr. Hansa Christiana Zabludovskog (Zaby) i njegova promotora eljka Zorice, od kojih je prvi imaginarnialter ego, nailazimo na zeleni lik Oponaavca, o ijoj demotehnici saznajemo na str. 42 i 43, pri emu su navedene dvije slubene definicije. Prva, ljudska preve ljudska (iliti humanistika) definicija navedenoga demona odreuje ga, naravno, kao ubojicu, kanibala i krvopiju koji ivi na podruju cijele Hrvatske. Druga definicija, koja dolazi iz paralelnih svjetova, upuuje da je rije o bezopasnom biu koje u bioetikoj misiji skuplja svoj mrtvi rod koji je osakatio ljudski rod. "Svi oni to crknu napunjeni samom, otrovnim pesticidima, stiroporom i plastinim izletnikim smeem, oponaavcu slue da obiljei svoje stanite i na neki nain zaplai tragae, izletnike, bicikliste, naftae, gljivare, travare i druge iz naega ljudskoga krvolonog roda." Ili saetije: oponaavci su prirodni Zlobarevi neprijatelji. Time je uspostavljena osnovna mitska dihotomija izmeu Oponaavca i Zlobara (fotografija Zlobareve obitelji nalazi se na str. 92 koju je ovjekovjeio svjetlopisac Zabludovsky), pri emu posljednji dolazi iz Zemlje Kosturije, iz (grada) Smrtograda, koji se moe usporediti s ljudskim gradovima; razlika je samo u tome, dodaje sarkastino Zabludovsky, to je Smrtograd slobodan grad. Kako bestijarij prti slikovnim prikazima paralelnih svjetova, mogue je vidjeti i Kosturka Zlobara na fotografiji proelja kue Povischil u Slavonskoj aveniji 22 u Osijeku (str. 36), pored koje se nalaze dvije fotografije peene janjetine na aru. Naime, rije je o prizoritima (iliti stratitima) koja su povezana sa svim veim okupljalitima ljudskih sljedbenika Zlobara. Bestijarij je u poetnim dijelovima zaokupljen motivom divljeg (umskog) ovjeka koji predoava ovjekovu duboku tenju da krivnju prebaci na drugog, a i tako zadovolji svoju veliajnu (ljudsku) savjest. Zabludovsky je zajedno s Krambergerom "paleontoloki prouavao" nalazita Hunjakova brda, pri emu je razvio teoriju da je Mucko (irek) umski ovjek koji ivi u okolici Zagreba i Krapine, krianac neandertalca i satira izravni potomak neandertalca. (Navedenu tezu nije prihvatio njegov prijatelj paleontolog D. G. Kramberger.) Dr. Zaby nadalje upuuje da je i Muckov predak (krapinski praovjek) pripadao kanibalskom poretku. Rije je o teoriji koja je ve odavno otkrivena, ali ju je ove godine moralapotvrditi amerika znanost. Navedenu znanstvenu istinu ponovno je "otkrio" Tim White sa sveuilita Berkeley (usp. Jutarnji list,28. srpnja 2001.), a ve je, primjerice, Vejsil uri (Plamen: list za propagandu spaljivanja mrtvih br. 1-2, 1938.) upuivao da je krapinski praovjek, kako je znanstveno dokazano, bio ljudoder. I kao kraj da vrijedi jednakovrijednost u imaginarnoj i osobnoj iskaznici izmeu Zabludovskog i eljka Zorice 7

moe nam posluiti str. 146 bestijarija, na kojoj se nalazi crte zmaja iz Plavog vjesnika (br. 440, 28. II. 1963.) iz stripa Dan Dare, pilot budunosti, koji je presudno utjecao na mladog Zabludovskog, usmjeravajui ga prema zmajologiji; fotografija na str. 158 prikazuje, meutim, Zabludovskog iz 1957. godine kao starijeg gospodina.

4.2 Kua Povischil u Osijeku

Proelje kue Povischil koja se nalazi u Slavonskoj aveniji u Osijeku, krasi Zlobarova glava koja se nalazi u crvenom krugu. Zabludovsky pie Josipovoj keri kako se njezin otac doselio u Osijek poetkom 1880. Zaposlio se u tvornici pokustva kod Rudolfa Kaisera. 1889. godine osniva tvornicu. Iz Bea dobiva pismo napisano rukom njezine majke iz kojeg saznaje da je ona roena prije tono dvije godine, no odrie se pismom koje 1905. alje njezinoj majci. Vjeruje da je tada ve bio pod Zlobarovim utjecajem, ija glava resi proelje njegove secesijske kue. Projektirao ju je 1903. osjeki graditelj Ante Slaviek, a dovrena je 1904. Zabludovsky gaji sumnje da je rukom gosp. Slavieka uprovljao sam Zlobar. Unutranjost kue bogata je tukaturama, kovanim eljezom, reljefima te jetkanim staklom. Pogubno Zlobarevo mijeanje u ivot obitelji Povischil uskoro se nastavilo. Njezin polubrat Josip poginuo je u rovu na poetku 1. svjetskog rata, a Rudolf i Marija Povischil nakon 2. svjetskog rata zavravaju u valpovakom komunistikom logoru. Obavjetava ju da e se uskoro javiti s vie detalja o Zlobarevu utjecaju na ponaanje njezina oca.

5. ZAKLJUAK
Ovaj fantastini bestijarij, osim to je dobra i zabavna literatura, pomalo i otvara oi, ui nas da gledamo svijet oko sebe s neto drukijom hijerarhijom vrijednosti i pojavnosti. Dogodilo se i meni da sam, tek nakon to sam u Fantastinom bestijariju Hrvatske 2 proitala poglavlje o Crkvi Sv. Petra i Pavla u Osijeku koja je sagraena na mjestu nekadanje male upne crkve u kojoj se krstio sam Josip Juraj Strossmayer, primjetila kako je krase psoglavci, te brino bdiju osjekim stadom.

LITERATURA

10