Mark Twain: OTROVNE MISLI Mark Twain: OTROVNE MISLI SADRAJ: Par savjeta za poetak...

5 O stvaranju svijeta 11 O prokletoj ljudskoj rasi 15 O ljubavi i braku (i enama) 20 O djeci 26 O mladosti i starosti 31 O ivotu i smrti 37 O zdravlju 43 O radu i igri (i sportu) 49 O navikama i porocima 56 O humoru i smijehu 63 O psovanju 68 O razgovaranju i ponaanju 73 O istini i vraki dobrim laima 83 O prijateljima i neprijateljima 91 O bogatstvu i siromatvu 95 O religiji 102 O politici (i ratu i miru) 109 O civiliziranom divljatvu 118 O ivotinjama 125 O budalama i idiotima 132 O gledanju na stvari 137 O obrazovanju i znanosti 144 O pisanju (i njemakom jeziku) 150 O knjigama i nakladnicima 157 O umjetnosti i glazbi 163 O poznatima 169 O putovanju u inozemstvo 174 O Amerikancima 182 O sebi 188 O Marku Twainu 197 NAPOMENA: Na naredno poglavlje stie se funkcijom "find" s dvostrukom upisanim znakom"" ## (shift+3), pa "enter" ## PAR SAVJETA ZA POETAK Uvijek slobodno priznajte pogreku. To e iznenaditi i smesti mjerodavne, pa ete moi poiniti jo poneku. Svoju dunost izvri danas, a pokaj se sutra.

im otkrijete da ste na strani veine, hitno morate uiniti neto sa sobom. Sve to vam je u ivotu potrebno su neznanje i samosvijest. Ako to posjedujete, uspjeh vam je zajamen. Nikad nemoj odbiti nekome uiniti uslugu, osim ako ti je na tetu. Isto tako, nikad nemoj odbiti ponudu za pie, bez obzira na eventualnu tetu. 6 PAR SAVJETA ZA POETAK Uvijek postupi ispravno - to e neke razveseliti, a neke iznenaditi. Primarna je dunost svakog ovjeka da misli o sebi. Tek kad obavi sve primarne dunosti moe se posvetiti manje vanim stvarima i misliti na druge ljude. Ne odbacujte svoje iluzije! Kad ih nestane, moda jo postojite, ali prestajete ivjeti. Nema smisla odbaciti dobar proizvod samo zato to trite nije jo zrelo. Nekoliko je djelotvornih obrana od iskuenja, ali najsigurnija je - kukaviluk. Razumni i inteligentni ljudi katkad postupaju kao i svi ostali: brino i zduno skrivaju od svijeta svoje pravo miljenje, a otkrivaju lano za opu uporabu. 7 PAR SAVJETA ZA POETAK Ako elite pokvariti dobar odnos s nekim, ispriajte mu njegovu priu onako kako ste je vi uli. Nikad nemojte nekoga pohvaliti i onda mu odmah prigovoriti. Drite se podalje od ljudi koji ele omalovaiti vae ambicije. Sitne due to rade cijelo vrijeme, a samo zaista

veliki ljudi ulijevaju vam osjeaj da i vi moete postati velik. Lake je ostati van opasnosti, nego iz nje izii van. ini dobro uvijek kad moe, a naplati uvijek kad misli da ti to moe uspjeti. 8 PAR SAVJETA ZA POETAK Radi kao da ti novac nije neophodan, plei kao da te nitko ne gleda, voli kao da nikad nisi bio nesretan. Nije ba najbolje troiti svoje udoree tijekom tjedna; to ga ini potroenim za nedjelju. Potpuni duevni mir i srea mogui su jedino ako iz ivota izbacimo - sumnju. Pametno je proitati prognozu vremena prije nego to ponete moliti za kiu. Pametnije je potraiti nego pretpostaviti. Bolje je uzeti neto to ti ne pripada, nego da neiskoriteno lei zaboravljeno. Nikad nemoj uzeti ono to nije tvoje - ako to ne moe odnijeti. 9 PAR SAVJETA ZA POETAK Bolje je zasluiti priznanje i nemati ga, nego ga imati a ne zasluiti ga. Neka vam naklonost uvijek bude na strani slabijeg u borbi - to je velikodunost; ali kladite se uvijek na jaega - to je biznis. Svakoga tko ima neto vrijedno za rei, ut e se ako to govori dovoljno esto. Uzleti govomitva pogibeljna su stvar jer su krila na kojima se leti u oblake govornikog oduevljenja

nainjena od voska... Htio bih vam jo rei - a mislim da ovo zbori mudrost - ako ne naete nain kako doivjeti sedamdesetu idui putem koji nije neugodan, nemojte inzistirati. Idite bilo kojim putem... (Twainov govor prigodom svojeg sedamdesetog roendana, 1905.) 10 ## O STVARANJU SVIJETA 11 ovjek je stvorenje nainjeno na kraju radnoga tjedna kad se Bog ve umorio. I uope, emu je trebalo cijeli ovaj globus stvarati u hitnji za svega est dana? Da se utroilo malo vie vremena, svijet bi bio kako valja, pa se sad ne bi trebao toliko popravljati i poboljavati. Slino se deava kad na brzinu sklepa kuu, pa u urbi zaboravi zahod, ili spremite za metle i to onda mora naknadno dograditi, bez obzira koliko te kotalo novaca i ivaca. Vjerujem da je na Nebeski Otac izumio ovjeka jer je bio razoaran majmunom. 12 O STVARANJU SVIJETA Daje ovjeka stvorio ovjek, sramio bi se njegova ponaanja. Stvoriti ovjeka bila je krasna i dovitljiva zamisao, ali dodati ovcu bila je tautologija. Adam je bio samo ovjek - a to objanjava sve. On nije uzeo jabuku zbog nje same, nego zato to mu je bila zabranjena. Da mu je bila zabranjena zmija, on bi vjerojatno i nju pojeo. Ponekad, dok razmiljam o ljudima, ini mi se da je teta to Noa i njegovo drutvo nisu zakasnili na brod.

Adam je izumio grijeh, a da je svoj patent prijavio, mogao je zaraditi silne novce. Adamu dugujemo dvije najvrijednije stvari ivot i smrt. 13 O STVARANJU SVIJETA Kako je Adam bio sretan! to god rekao, mogao je rei da se toga jo nitko nije sjetio. Priroda je nainila palmu kao imitaciju kiobrana koji je iziao provjeriti jainu oluje pa se trudi da ne izgleda kao da je izgubio svaku nadu. Koje je najuzvienije djelo Boje? ovjek. Tko je to otkrio? ovjek. Jedino neije naslijee daje plemenitako pravo. Iz toga proizlazi sljedee: ako je Adam bio plemenit - svi smo; ako nije - nije bio nitko. Kad bih morao stvarati Boga opskrbio bih ga nekim svojstvima i odlikama koje Sadanjemu nedostaju. Dio Svoje vjenosti morao bi utroiti u pokuaju da Si oprosti to je ovjeka stvorio nesretnim, a mogao ga je uz isti trud uiniti sretnim. Ostatak Njegove vjenosti ostavio bih mu za prouavanje astronomije. 14 ## O PROKLETOJ LJUDSKOJ RASI Nemam predrasuda ni prema boji ni prema staleu ni prema vjeri. Sve to me zanima jest da je ovjek ljudsko bie, i to mi je dosta. On ne moe biti gori od toga. Katkada ovjek poeli pogubiti cijelu ljudsku rasu i okonati farsu. ovjek je jedina ivotinja koja porumeni od stida. Ili bi bar trebao. ovjek je stroj - stroj bez osobnosti. Sve to ovjek jest, posljedica je njegove grae i utjecaja to

ga na nj ima njegovo naslijee, njegovo stanite i njegovo drutvo. Njega pokreu, ispravljaju i VODE - iskljuivo vanjski utjecaji. On nita ne smilja. ak ni ne misli. 16 O PROKLETOJ LJUDSKOJ RASI Ljudska rasa sastoji se od onih koji su opasni luaci i onih koji su manje opasni. injenica da ljudi raspoznaju dobro od zla dokazuje njihovu intelektualnu superiornost nad ostalim stvorenjima, ali injenica da oni ine zlo, dokazuje njihovu moralnu inferiornost prema stvorenjima koja to ne mogu. Vrlo je lako nauiti kako stoiki podnositi zlu sudbinu. Drugih ljudi, naravno. Tri su vrste ljudi: obini ljudi, znameniti ljudi i luaci. Ljudska narav je svagdje ista: ona pljuje po uspjehu i pokazuje prezir prema neuspjehu. Svatko od nas je kao Mjesec. Ima i tamnu stranu koju ne pokazuje nikome. 17 O PROKLETOJ LJUDSKOJ RASI ovjek je spreman uiniti mnoge stvari da ga ljudi zavole; ali uinit e sve mogue da mu zavide. Svi mi neprestano osjeamo, a uvjereni smo da mislimo. uvajte svoj karakter. Naravno, prvo ga steknite ako moete, a ako ne moete - glumite ga. to god rekli za inteligenciju ljudske rase - nee biti uvredljivo. 18 O PKUKLKTOJ LJUDSKOJ RASI ovjek je posebno nemoralna ivotinja jer jedini ima pokvarenu matu, a jedini pokriva svoju

golotinju i jedini ima osjeaj lanog stida. Nema smisla truditi se da se povijest ne ponovi, jer sam ljudski karakter ne doputa spreavanje ponavljanja. I poniznost moe biti oblik samoisticanja. On je bio gospodin od glave do pete; takva mu je bila cijela obitelj. Bio je plemenita roda, kako se to obino kae, a kae se isto za ljude kao i za konje. 19 ## O LJUBAVI I BRAKU (I ENAMA) Ne moete se nadmudrivati sa svojim srcem. Ono ima svoje zakonitosti i zatreperi zbog stvari koje va razum prezire. Kad pecate ljubav, birajte mamac srcem a ne razumom. Udvaranje uzdie mladoga momka daleko iznad njegove svakidanje zemaljske naravi, pa potaknut ozrajem tih dinih visina on stavlja svoju aureolu i nebeske ratne boje te izigrava arhanela kao da je takav od roenja. Glumi i pretvara se, a da toga nije svjestan. Pohvala je u redu, kompliment je u redu, ali naklonost - to je zadnja i konana i najdragocjenija nagrada koja se moe osvojiti. 21 O LJUBAVI I BRAKU (I ENAMA) Svi osjeaji su nehotini ako su iskreni... Premda se ini da ljubav brzo plane i brzo proe, ona je ipak najsporija. Nijedan mukarac, ni ena ne mogu spoznati stoje savrena ljubav dok u braku ne provedu barem etvrt stoljea.

Ljubav je ludilo - to je vie spreavate, to silnije buja. "Ne poini nevjeru", zapovijed je koja ne pravi razliku izmeu sljedeih osoba (sve se one moraju toj zapovijedi pokoravati): tek roena djeca, djeca u kolijevci, djeca kolske dobi, mladii i djevojke, mlai odrasli, stariji odrasli, mukarci i ene etrdesetih godina, pedesetih, ezdesetih, sedamdesetih, osamdesetih, devedesetih, stogodinjaci i stogodinjakinje. Teret pokoravanja ovoj zapovijedi nije rasporeen ravnomjerno, tako da nekima ne pada teko - naroito prvim trima skupinama djece. 22 O LJUBAVI I BRAKU (I ENAMA) Brak raa svau i - djecu. to je brak za moral, to je legalni promet alkoholnim piima za trezvenost. Tuga se brine sama za sebe, ali radost je potpuna samo ako je imate s kime podijeliti. I brak i smrt trebali bi biti dobrodoli - dok prvo obeava sreu, drugo je jami. . Sve to bih mogao rei o poligamiji jest da nijedan mukarac ne moe sluiti dva gospodara. Sto bi mukarci bili u svijetu bez ena? Rijetkost, prijatelju moj. Velika rijetkost. Moe joj se rei mnogo toga u prilog, ali ono drugo je zanimljivije. 23 O LJUBAVI I BRAKU (I ENAMA) udna i tata, mrska ena! Ne vjerujem da bi mi se ikad mogla svidjeti osim ako bismo se zajedno nali na splavi usred oceana, a na vidiku nikakve hrane. (Twain o supruzi jednog svog prijatelja) Neke civilizirane ene izgube pola svog arma kad su razodjevene, a neke izgube sav.

Osjeaji su najtea stvar na svijetu kad ih treba isisati iz malog prsta. Lake je proizvesti sedam injenica nego jedan osjeaj. elio bih biti lijepa djevojka. Ipak, nema smisla pokuavati - svi mi imamo svoja ogranienja. 24 O LJUBAVI I BRAKU (I ENAMA) U novom francuskom rjeniku kao primjer kreposti navode "enu koja ima samo jednog ljubavnika i ne krade". S djevianstvom se zna otii i predaleko. Ona e vam kao iz vedra neba neto prigovoriti na to ete vi otro odvratiti - a onda e ona traiti da joj se ispriate. Nijedna ena obuena po najnovijoj modi ne moe izgledati loe. Poslije svih ovih godina shvaam da sam od poetka grijeio to se tie Eve: bolje je ivjeti izvan Vrta s njom, nego u Vrtu bez nje. 25 ## O DJECI FUNNY BABY. Kad sam bio etrnaestogodinji djeak, moj je otac bio takva neznalica da sam jedva podnosio njegovo drutvo. Ali kad sam porastao do dvadeset i prve, zaprepastilo me koliko je nauio za sedam godina. Novoroene je neprocjenjiv blagoslov i uzrujavanje. Pokakano dojene mrkava nosa ne moe se iste savjesti smatrati neim lijepim.

I moja je generacija imala jednog djeaka za uzor. Bio je savren: savrena ponaanja, savrena odijevanja, savrena potivanja svojih roditelja savren u svemu. Sve su mu se majke divile, a njihovi ga sinovi - prezirali. 27 O DJECI Adam i Eva uivali su mnoge povlastice, a najvea je bila to nisu imali mlijene zube. Dijete koje se opeklo izbjegava vatru. Do sljedeeg dana... Bili smo dobri prezbiterijanski djeaci za runa vremena. Kad se vrijeme proljepalo, bili smo skloni malko se udaljiti iz stada. On nije bio uzorni seoski djeak, ali je jako dobro poznavao uzorne seoske djeake - i mrzio ih. Mudro je dijete koje poznaje svoga oca, a udno je ono koje ocu bezrezervno odobrava. 28 O DJECI Um koji se ukalja u mladosti nikad se vie ne moe oprati. To znam iz vlastita iskustva, a do dana dananjeg njegujem nepomirljivu gorinu prema nevjernim uvarima svoga mladog ivota koji su mi ne samo dopustili, nego me i nagnali, da proitam neproieno izdanje Biblije prije navrene petnaeste. Najkorisnija i najzanimljivija pisma piu djeca od sedam ili osam godina... Ona piu jednostavno i prirodno i ne trude se na silu postii efekt. Ona kau sve to znaju i onda stanu. Pravo je blaenstvo biti djeaki idol, jer to je

jedini oblik oboavanja za koji moemo prisei da je iskren. Od kue sam bjeao dvaput; jednom u trinaestoj i jednom u sedamnaestoj. U tome nema mnogo zadovoljstva, ak ni kao uspomeni. Bila su to dva razoaranja, naroito ono prvo. Privid herojskoga ina zaas nestane iz takvih poduhvata. 29 O DJECI kolski dani nisu nimalo sretniji od onih kasnijih, ali ih se sjeamo s nostalgijom jer smo zaboravili kanjavanje u koli i sve tune dogaaje iz toga idealiziranog doba, a sjeamo se pohoda na susjedovu trenju, ratovanja drvenim maevima i praznika uz vodu. S vremena na vrijeme obuzela bi nas nada da e nas, ako budemo dobri, Bog nagraditi doputenjem da postanemo gusari. U uredno provedenu ivotu svakog djeaka postoji jedan period kad ga mori neodoljiva elja da nekamo ode i potrai zakopano blago. 30 ## O MLADOSTI I STAROSTI 31 O MLADOSTI ISTAROSTI ovjek nikad ne dosegne onu vrtoglavu visinu mudrosti gdje ga se vie ne moe vui za nos. Kad sam bio mlad, mogao sam se prisjetiti svega - dogodilo se to ili ne. ovjek koji je pesimist prije svoje etrdeset osme - zna previe; tko je optimist poslije te dobi - zna

premalo. Bore bi morale samo pokazivati gdje su bili osmijesi. Prava ljepota vie ovisi o ispravnom razmjetaju crta lica, nego o njihovoj koliini. Jo se nije pojavila inteligentna osoba u dobi od ezdeset godina koja bi pristala proivjeti ivot jo jednom. Svoj ili neiji tui. 32 O MLADOSTI I STAROSTI ivot bi nam bio neizmjerno sretniji kad bismo se mogli roditi s osamdeset godina pa se pribliavati osamnaestoj. Nije ba tako udno to se mogu sjetiti tolikih stvari - udno je to mi gotovo sve danas izgledaju drukije. Prirodan nain (to nam omoguuju priroda i ljudski um) da otkrijemo neki zaboravljeni dogaaj jest da se iskoristi neki drugi zaboravljeni dogaaj koji e potaknuti uskrsnue prvoga. Sto se dogaa kad dobijete pismo koje vas uzruja? Ako ste mladi, odgovorite smjesta i istoga trena poaljete to ste napisali. Poslije etrdesete shvaate da je pismo napisano u aru emocija pogreka u devedeset devet sluajeva od sto. 33 O MLADOSTI I STAROSTI Mladost je jedina vrijedna stvar dana ljudskoj vrsti. Romantika je neizmjerno dragocjen dio naega ivota, ali romantika umire s mladou. Poslije toga ivot je tegoba i, zapravo, patvorina. Ne moemo dosei starost idui tuim putem. Moje navike tite mene, ali vas bi moda unitile.

Kad ponovno itam stara pisma, pitam se to me je moglo nagnati na toliki gnjev nizato. Ako poelite bezduno i okrutno kazniti mladu osobu, traite od nje da godinu dana vodi dnevnik. 34 O MLADOSTI I STAROSTI Od kolijevke do groba ovjek ne ini ba nita emu prvi i najvaniji cilj nije samo jedan jedini: osigurati si mirnu savjest i duhovnu lagodu. Dok smo mladi, tue miljenje openito procjenjujemo prema veliini i statusu osobe koja ga iznosi. Tek kasnije spoznamo koliko je to pravilo nepouzdano jer otkrijemo da nas katkad bolnije zapee strljenovo miljenje nego carevo. Kad se ovjek vrati da vidi kuu u kojoj je proveo djetinjstvo, ona uvijek izgleda manja. Ne postoji kua tako velika kao ona u naem sjeanju i mati. Fotografija je najvaniji dokument i nema nita tako poraznog kao kad za budue narataje ostane na papiru zauvijek uhvaen zapis glupava, budalasta smijeka. Nema tunijeg prizora od mladog pesimista. Osim starog optimista. 35 O MLADOSTI I STAROSTI Koliko god godina netko imao, izgledat e nekoliko godina mlai ako si u zapuak zatakne cvijet jarkih boja. Sjeanje je osebujna i neobino udljiva pojava. Ono nema reda, nema sustava, nema poimanja vrijednosti i uvijek odbacuje zlato, a gomila smee. to uiniti ovjeku koji je izmislio proslave godinjica? Jednostavno ga ubiti, bilo bi preblago. Godinjice i nisu takvo zlo do neke mjere: recimo,

dok vam djeca rastu, one su ukrasne zastavice uz cestu ivota to putovanje ine radosnim i na koje se osvrete s ponosom. Ali malo-pomalo zbiva se neto zagonetno: vie ne vidite zastavice nego miljokaze to sad pokazuju gubitak, a ne vie prednost. Od toga asa najbolje je godinjice zaboraviti. Dobro je potivati pravila dok ste mladi, jer ete tako sauvati snagu za njihovo krenje u starosti. 36 ## O OIVOTU I SMRTI to je ljudski ivot? Prva treina je uivanje, a ostatak je sjeanje. U prvoj polovici ivota ovjek je sposoban za uivanje, ali nema prave prilike - u drugoj polovici je u prilici, ali nema prave sposobnosti. Svakome mogu pomoi kako da u ivotu postigne sve to eli. Jedini je problem to ne mogu nai nikoga tko zna to eli. Proivimo ivot tako da na pogrebu za nama tuguje i pogrebnik. 38 O IVOTU I SMRTI Ako se prisjetimo da smo svi pomalo ludi, zagonetke nestaju i ivot postaje razumljiv. Kako to da se radujemo kad se netko rodi, a tugujemo kad umre? To je zato to se raaju i umiru drugi, a ne mi. ive ljude bi trebalo aliti, a mrtvima zavidjeti. Svaki ovjek od roenja posjeduje vrijednost veu od svih drugih - svoj zadnji dah. 'Smrt je jedini besmrtnik koji sa svima postupa jednako. Svoju suut, mir i utoite namijenila je svima, bez razlike: prljavima i istima, bogatima i

siromanima, voljenima i nevoljenima. Meu svim tegobama to ih ovjek mora podnijeti, moda je najtee biti naputen od susjeda i ostati u prezrivoj osamljenosti. 39 O IVOTU I SMRTI Snaan duh s jasnim ciljem moe slabo tijelo uiniti jakim i takvim ga odrati. S vremenom Boanstvo je spoznalo da je smrt pogreka jer umrlome omoguava da u blaenom utoitu groba izbjegne svako daljnje muenje. To Mu se nije inilo primjerenim i morao je nai nain kako da mrtve mui onkraj groba... pa je izumjelo i proglasilo Pakao. 40 O IVOTU I SMRTI Svi kau: "Kako je teko umrijeti" - udna alopojka iz usta ljudi koji su morali ivjeti. Govoriti o smrti mi je mrsko kad sam ja u pitanju, a nemam nikakvih smrtno ozbiljnih misli ni kad su drugi u pitanju. Ne volim govoriti o zagrobnom ivotu jer imam prijatelje na objema stranama. Nikad jo nije bilo nezanimljiva ivota... I iza najdosadnije vanjtine skrivaju se drama, komedija i tragedija. to se mene tie, nadam se da e me kremirati. Jednom sam to spomenuo svome upniku, a on mi je odgovorio tonom koji je smatrao upeatljivim: "Ja ne bih o tome brinuo da imam vae izglede." Izvjea o mojoj smrti uvelike su pretjerana. 41 O IVOTU I SMRTI Jedna od zagonetki prirode jest da ovjek moe podnijeti ovakav udarac iz vedra neba i ivjeti dalje. Tome vidim samo jedno objanjenje. Um je

omamljen okom i pipajui trai znaenje te vijesti. Mo daje shvati u potpunosti, milosrdno nedostaje. (Na vijest o smrti svoje keri Susy Clemens) Ne postoji ni najmanja vjerojatnost da je ijedan proivljeni ivot promaen - po skrovitom sudu osobe koja ga je ivjela. Zatvori vrata! Ne da ne ue zima, nego da ne izie ugoda. Koja zima! Da je termometar bio centimetar dulji, umro bih od hladnoe. 42 ## O ZDRAVLJU 43 Jedini nain da sauvate zdravlje jest da jedete to ne elite, pijete to ne volite i inite sve to radije ne biste. Ima ljudi koji se dosljedno liavaju svake jestive, pitke i dimne tvari koja je na iole loem glasu. To je cijena koju plaaju da ostanu zdravi. A zdravlje je sve to za nju dobiju. Ja to stvarno ne razumijem! To je kao da date sav imetak za kravu na umoru. Knjige o zdravlju itajte vrlo pozorno. Moe vam se dogoditi da umrete zbog tiskarske pogreke. Svi zubari vole priati dok rade. To su naslijedili od svojih profesionalnih predaka - brijaa. Zubar koji dobro pria - pod uvjetom da nije jako lo u drugom poslu - pravi je izbor. 44 O ZDRAVLJU Jesti je ljudski, a probavljati - boanski! Tajna sree u ivotu djelomino se skriva u tome da jedete sve to volite, a onda dopustite jelima da se u vama meusobno bore. Tu ogromnu zagonetnu prazninu ljudi nazivaju spavanjem.

Zar ste tako kratkovidni da niste uvidjeli kako su zdrav razum i srea nemogua kombinacija? Pogreno je miljenje da toplice ne mogu izlijeiti neije runo ponaanje. Pogotovo ako se prostak tamo utopi. 45 O ZDRAVLJU Voda, ako se pije umjereno, ne moe nakoditi nikome. Prestati puiti je stvarno lako! Pa, ja sam to uinio stotine puta! Uvijek sam se pridravao pravila da ne puim dok spavam i da ne apstiniram dok sam budan. Malo ale i zabave korisno je za zdravlje; one krijepe tijelo, odravaju ga ljudskim i spreavaju da ne zahiri. Oitavanje lekcije nekome je poput tjelovjebe - to nadimanje grudnog koa je ljekarija, sredstvo za smirenje duha, nain za uklanjanje potitenosti... sve to u jednom. 46 O ZDRAVLJU! Snijeg je vrlo lijep dok pada, ali njegova draest iezava odmah potom. Velianstveni nepoetski kraj su bljuzgavica i hunjavica. Neumjerena umjerenost u piu kodi ideji umjerenosti, dok joj umjerena umjerenost pomae u borbi protiv neumjerene neumjerenosti. kotski viski uvijek pijem naveer da

predusretnem moguu zubobolju. Mene, dodue, nikad nije bolio zub, ali to je jo vanije, nema nikakvih nagovjetaja da bi me mogao zaboljeti. Dokazano mudrih ljudi ima samo dvije vrste: oni koji su poinili samoubojstvo i oni koji svoju mo rasuivanja ubijaju alkoholom. Glad je slukinja genija. Glad je gospodar ponosa. 47 O ZDRAVLJU Radije pijem mlijeko jer sam pristaa zabrane alkohola, ali u mlijeku ne traim nadahnue. Katkada je i previe pia jedva dovoljno. Nita ne uljepava pejza kao prena jaja sa unkom. to se prehrane tie, bio sam uporan u tome da jedem stvari koje mi kode - sve dok one ili ja ne bismo nadjaali. 48 ## O RADU I IGRI (I SPORTU) Rad je ono to se mora raditi, a igra je ono to se ne mora raditi. Rad i igra su rijei kojima se opisuje istu stvar u razliitim okolnostima. Uivam u radu. esto odem nekamo u samou, sjednem u hladovinu i razmiljam o uitku koji me eka. Katkad to inim tako zduno da razmiljam predugo. Ne odgaajte za sutra ono to se moe odgoditi za prekosutra. Iz poslovnih razloga moram odravati vanjske znakove zdravog razuma. 50 O RADU I IGRI (I SPORTU) Obeati da neto neete uiniti najsigurniji je

nain da vas spopadne neodoljiva elja da ba to uinite. Ne volim rad ak ni kad ga obavlja netko drugi. Grmljavina je impresivna, ali munja obavlja posao. Ne vjerujte priuenom lijeniku. On misli da moe izlijeiti svaku bolest. Ne vjerujem da lijenik moe izlijeiti istinski ozbiljnu bolest, osim sluajno. Lijenici znaju tako malo, a to naplauju tako puno. Vojniko zvanje proizvodi malo svetaca. 51 O RADU I IGRI (I SPORTU Propovjednici su uvijek ugodno drutvo kad nisu na dunosti. Jedna od veih prednosti sveenikog zvanja je vonja vlakom u pola cijene. Zaposlenici u javnim slubama su osobe koje je narod izabrao da si podijele mito. Najudnije udo meu udima - uljudan hotelski konobar koji nije idiot. Englezi se nikad ne igraju radi zabave. Ako ne mogu zaraditi ili izgubiti - jedno ili drugo, svejedno - oni se nee igrati. 52 O RADU I IGRI (I SPORTU) Najuzvienije i najvrijednije zvanje je lijeniko tj. bilo bi takvo da ljudska narav ne ezne za vraevima i sveenicima.

Seoski pijanac je vrsto definirana, neslubena javna sluba. Nikad nisam uinio nita, ni dobro ni loe, a da se nisam pokajao u roku od 24 sata. Potrudite se da svaki dan napravite neto to ne elite. To je zlatno pravilo za stjecanje navike bezbolnog obavljanja dunosti. Oduvijek mi je uspijevalo zaraivati za ivot ne radei nita; pisanje knjiga i lanaka za novine uvijek su bili igra a ne rad. Uivao sam u tome - za me je to bilo kao igranje biljara. Golf je upropatena lijepa etnja. 53 O RADU I IGRI (I SPORTU) Nikad se nisam bavio nikakvom tjelovjebom osim spavanjem i odmaranjem, pa ne namjeravam to ni ubudue. Tjelovjeba je odvratna. Bejzbol je simbol otvorenog i vidljivog poleta i napora pomahnitalog i zahuktalog devetnaestog stoljea. Ne priajte ribike prie tamo gdje vas ljudi poznaju, a posebno ih ne priajte tamo gdje ljudi poznaju ribe. Nabavite si bicikl. Neete poaliti - ako ostanete ivi. Sauvajmo svoja sutra za rad. 54 O RADU I IGRI (I SPORTU) Dan odmora dolazi samo jednom tjedno i prava je teta to nije ee. ovjek je sazdan tako da moe podnijeti vie odmora. esto se sjetim, s tugom, da

je bilo vrlo jednostavno umetnuti dvije nedjelje u tjednu... Svemogui Stvoritelj mogao je nainiti svijet i za tri dana jednako lako kao za est, a to bi nam udvostruilo nedjelje. 55 ## O NAVIKAMA I POROCIMA 56 O NAVIKAMA I POROCIMA Niemu ne trebaju tako hitne reforme kao navikama drugih ljudi. Navika je navika, i ne moe se izbaciti kroz prozor, nego se polako mami van - korak po korak. Drim se pravila da nikad ne puim vie od jedne cigare odjednom. To je jedino ogranienje kojeg se drim u vezi s puenjem. to su stvari zabranjenije, to su popularnije. Zakon o preljubu na Havajima propisuje da svaki krivac plaa globu od trideset dolara. Onako usput, moram primijetiti da kad bi se svaki sluaj preljuba otkrio i globio, dravni proraun Havaja bio bi vei od amerikog. 57 O NAVIKAMA I POROCIMA Izmeu svih oblika seksualnih odnosa, samozadovoljavanje se najmanje moe preporuiti. Kao zabava je - prepovrno, kao zanimanje prezamorno, a za javno prikazivanje - nerentabilno. Na brodu nisam puno pio - pridravali smo se prohibicije kao u Kongresu: alkohol je bio zabranjen osim u prostorijama raznih Odbora, kamo ga unose u demionima a iznose u demagozima. 58 O NAVIKAMA I POROCIMA Tajnost je prirodno pribjeite za ljude koji dvoje o svome ponaanju.

Okruenje ini ovjeka, a ne ovjek - okruenje. Divim se smirenom samopouzdanju onih koji vjeruju. Prekrasno je promatrati tihu samouvjerenost kranina koji u ruci dri etiri asa. Gotovo svi kraljevi uglavnom su - lopovi. Cezar u svojim Komentarima kae o samozadovoljavanju: to je drutvo za osamljene; prijatelj za naputene; dobroinitelj za ostarjele i impotentne; oni koji su siromani ipak su bogati jer imaju tu velianstvenu razonodu. Katkad im je ono drae od sodomije. udno je kako je fizika hrabrost tako esta pojava, a moralna tako rijetka. 59 O NAVIKAMA I POROCIMA Ima ljudi koji mogu initi sva mogua lijepa i herojska djela, ali jedno ne mogu: utjeti o svojoj srei u drutvu nesretnika. Rodio sam se lijen. Sad nisam ljeniji nego to sam bio prije etrdeset godina, ali to je samo zato jer sam prije etrdeset godina dosegao vrhunac. Ne moe se ii preko granica mogueg. 60 O NAVIKAMA I POROCIMA Vie nisam lijen kao to sam neko bio - ali jo sam dovoljno lijen za dvojicu. Svatko od nas ima dva miljenja: jedno privatno koje se bojimo iskazati; i ono drugo - koje koristimo u javnosti. U potonje sami sebe prisiljavamo odjenuti, sve dok se iz navike ne ponemo u njemu osjeati ugodno. Navada da ga branimo uini da ga zavolimo, oboavamo i zaboravimo kako smo ga kukavno stekli. esto je tako: to je manje temelja za neki uvrijeeni obiaj, to ga je tee iskorijeniti. Argumenti su nemoni protiv okamenjenog miljenja; oni mu kode kao to valovi kode tvrdoj

stijeni. Zloin uvan tisuu stoljea prestaje biti zloin i postaje vrlina. To je zakon obiaja, a obiaj nadvisuje sve ostale zakonske oblike. 61 O NAVIKAMA I POROCIMA Ljudi obino odbiju prvu ponudu bez obzira kakva je. Obiaji su okamine; samo ih dinamit moe pomaknuti u idue stoljee. Odredi mjesto za svaku stvar, a stvari dri negdje drugdje - ovo nije savjet, to je samo obiaj. Ne postoji nita to ne bi mogao podnijeti, samo ako si za to predodreen i odgojen. Zakoni su pijesak, obiaji su kamen. Zakon moe zaobii i izbjei kaznu, ali ako javno prekri obiaj -nema ti spasa! Ljudi UVIJEK prvo proitaju telegram pa tek onda pogledaju na koga je adresiran. Otkako postoji telegrafska sluba nije bilo nijedne iznimke od tog pravila. 62 ## O HUMORU I SMIJEHU 63 O HUMORU I SMIJEHU Napadaju smijeha nita ne moe odoljeti. Ljudska vrsta ima samo jedno uinkovito oruje, a to je smijeh. Humor odrava srce blagim. ala bez natruhe filozofije samo je tucaj humora. Istinski humor obiluje mudrou. Humor je oito jedna od bitnih znaajki Bojih.

Biljke i ivotinje izrazito smijene po svome obliku i osobinama, oito su Boje ale. Humor je najvei ljudski blagoslov. 64 O HUMORU I SMIJEHU Sve ljudsko je jadno i samilosti vrijedno. Tajni izvor humora nije u radosti nego u tuzi. Zato u raju nema humora. Najbolji nain da oraspoloimo sebe jest da pokuamo oraspoloiti nekoga drugog. Politiki i trgovaki moral Sjedinjenih Drava nije samo hrana za humor - on je pravi banket. Humoristinu priu pria se ozbiljno; onaj koji je pria mora uiniti sve to moe da sakrije injenicu kako ak i maglovito nasluuje da bi tu ita moglo biti smijeno. 65 O HUMORU I SMIJEHU Humor ne smije otvoreno poduavati i ne smije otvoreno propovijedati, ali mora initi oboje ako hoemo da ivi vjeno. Humoristina pria je amerika, komina pria je engleska, duhovita pria je francuska. Humoristina pria svoj uspjeh trai u nainu kako je ispriana, dok komina i duhovita pria ovise o sadraju. Najzabavnije stvari su one koje su zabranjene. Bernard Gillian, Mark Twain i Joseph Keppler 66 O HUMORU I SMIJEHU

Koja je jo privilegija ostala plemstVu? Da ga ne smijete ismijavati. Tu privilegiju nema nijedan drugi stale. Ponavljanje je mono sredstvo humora. Ako se ozbiljno i zduno ponovi pet ili est puta, skoro svaki brino sroeni obrazac koji se ne mijenja izazvat e smijeh - prije ili kasnije. Lijep primjer nesvjesna humora dao je onaj djeak iz nedjeljne kole koji je la definirao kao "sramno djelo pred Bogom i prikladnu pomo u nevolji". To je moda bio nesvjesni humor, ali e prije biti da je proizaao iz ivotnog iskustva i poznavanja injenica. Humoristini pisac zavjetuje se da e probuditi i usmjeriti vau ljubav, vau samilost, vau dobrotu; vae negodovanje zbog neistine, licemjerja, prijevare... On se laa posla blagdanskog propovjednika u radne dane. 67 ## O PSOVANJU 68 O PSOVANJU U nekim nenadanim, beznadnim prilikama, psovanje donosi olakanje kakvo ne moe ni molitva. Miljenje da dentlmen ne smije nikad psovati, pogreno je. On moe opsovati i ostati dentlmen, ako to uini uljudno i dobroudno. Kad si ljut - broji do etiri. Kad si jako ljut opsuj. Dajte da psujemo dok moemo jer na nebu neemo smjeti. Karakter neke osobe moe se procijeniti po pridjevima koje ta osoba ee rabi u razgovoru. 69 O PSOVANJU

Rjenici tu ne pomau. Lijepo je to se trude, ali ako se okliznete i raskrvarite koljeno, rjenik vam nee rei to da kaete. Ako ne budem smio psovati u raju, neu se tamo ni zadravati. Psovao sam svoju sreu tako da mi je dah vonjao po sumporu. 70 O PSOVANJU Nije prozborio ni rijei, ali mu je iz svake pore curilo buljenje. Moje psovanje meni ne znai nita vie nego to vae propovijedi znae vama. Brijanje mi je oduvijek bilo prava muka, pa rijetko kad uspijevam dovriti posao bez usmene pomoi. Tijekom prvih deset godina braka stalno sam u potaji obuzdavao svoj jezik, a kad bi okolnosti postale neizdrive odlazio bih van, podalje kue, potraiti oduka. Cijenio sam enino potovanje i dobro miljenje o meni vie od iega. S uasom sam pomiljao na dan kad e ona otkriti da sam samo obijeljeni grob, licemjer optereen potisnutim runim jezikom. Toliko sam se smotreno ponaao svih tih godina da uope nisam sumnjao u uspjeh svojeg prikrivanja. Zato sam bio zadovoljan svojom krivnjom, gotovo kao to bih bio i svojom nevinoscu. 71 O PSOVANJU U svakoj bi kui morala postojati posebna odaja za psovanje. Opasno je, naime, takve emocije potiskivati. Dobio sam prekrasnu dugmad za manete. Mogu ih zaas staviti na rukave i opet skinuti, a da ne moram psovati. Havajski jezik je blag, tean i podatan, te u

svakom pogledu uinkovit i zadovoljavaju - dok se ne razljutite. U njemu, naime, neete nai nita ime biste mogli opsovati. Proetost srdbom - a ne psovanje - pravi je grijeh. Proetost srdbom je prokletstvo. Psovati poinjemo prije nego to nauimo govoriti. Kad je rije o isto dekorativnom psovanju radi psovanja, roeni Amerikanac ima vie dara od ikoga. 72 ## O RAZGOVARANJU I PONAANJU 73 Bolje je drati zatvorena usta i izgledati glupo, nego ih otvoriti i time otkloniti svaku sumnju. Govoriti istinu stvar je dobrog odgoja, a odgoj je izmiljotina. Dobar odgoj sastoji se u prikrivanju dobrog miljenja o sebi i loeg miljenja o drugima. Dobar odgoj sastoji se u prikrivanju kako mnogo mislimo o sebi, a kako malo o drugima. Potovanje drugih ljudi moemo stei ako postupamo ispravno i inimo dobro. Samopotovanje vrijedi sto puta vie, ali nije poznato kako se moe stei. 74 O RAZGOVARANJU I PONAANJU Nijedan pravi dentlmen nikad nee rei golu istinu u prisutnosti dama. Pretjerana pristojnost najee je prekrasna graevina sagraena od uglaenih i pozlaenih oblika velikodunih lai. Sveani ruak moda je najzamornija stvar na svijetu izuzev kopanja jarka. Do najboljeg rjeenja dolazi se razliitim miljenjima, a ne tako da svi mislimo isto.

Ne postoje stupnjevi tatine, postoje samo stupnjevi sposobnosti da se ona sakrije. Dobrota je jezik koji gluhi uju, a slijepi vide. Kad izriete pohvalu, ne traite protuuslugu. Naplaena pohvala je bezvrijedna. 75 O RAZGOVARANJU I PONANJU Ja mogu ivjeti dobra dva mjeseca od dobre pohvale. Pohvala bi uvijek morala prethoditi pokudi jer ona ublauje zlovolju i osigurava da pokuda bude prihvaena bez gorine. Pohvalili su me mnogo puta, i uvijek mi je bilo neugodno - uvijek mi se inilo da nisu rekli dovoljno. 76 O RAZGOVARANJU I PONAANJU Volim kritiku - ako mi je sklona. Ne smijete kritizirati ljude na postolju na kojem ni sami ne biste mogli stajati uspravno. Ako postupamo ispravno samo pod nadzorom autoriteta, u emu je tu vrlina? Neizgovorena rije je kapital. Moete je investirati ili potratiti. Glasina e se ugasiti sama od sebe ako je ne dirate tri dana. Ako pokrenete glasinu koja u sljedea tri dana nee zadovoljiti znatielju javnosti, netko e ve pokrenuti novu glasinu zbog koje e javnost zaboraviti vau. Prava rije u pravo vrijeme moe biti uinkovita, ali nijedna rije ne moe biti uinkovita kao dobro tempirana stanka. 77 O RAZGOVARANJU I PONAANJU

Neista savjest je kao dlaka u ustima. Ako nemate nita za rei, onda - nemojte! Malo je stvari koje je tee podnijeti od dodijavanja s dobrim uzorom. Budi dobar pa e biti - sam. 78 O RAZGOVARANJU I PONAANJU Plemenito je biti dobar. Poduiti druge kako biti dobar nije teko, a jo je plemenitije. Za neke ljude je pogubno kad ih zatekne slava. to je ambicija? elja da se bude uoljiv. elja za slavom samo je elja da se stalno istiete u mnotvu i privlaite panju te da vas ogovaraju. Slava je dim, popularnost je nesrea, a jedina sigurna stvar na svijetu je zaborav. Odjea ini ovjeka. Goli ljudi imaju vrlo malo utjecaja u drutvu. Etika se stjee - poput glazbe, poput stranog jezika, poput suuti, poput paralize - nitko se s njome ne raa. Ni ja se nisam s njom rodio. Poeo sam siromaan poput crkvenog mia - bez ijednog jedinog etikog naela. 79 O RAZGOVARANJU IPONAANJU Samozatajnost i sposobnost su najvrijednije ljudske osobine. Kad ljudi pretjeraju s finim ponaanjem postaju vulgarni. Bio sam ljubazno zamoljen da odgovorim im prije, to sam i uinio. Rekao sam da ne znam odgovor. Dobar glas je kao zlatarski ig: uklanja

sumnju u isto srebro, ali moe podvaliti posrebreni kositar kao srebro. Ako vas nitko ne hvali, slobodno si i sami kojiput polaskate. 80 O RAZGOVARANJU I PONAANJU Svatko strahuje od kritike i neodobravanja svojih susjeda. Openito govorei, to je neto ega se svi najvie boje, vie od ranjavanja i smrti. Svaka prirodna vrsta odluuje za sebe to je nepristojno. Priroda ustvari ne poznaje nepristojnost - izmislio ju je ovjek. Moramo prihvatiti nau odjeu takvom kakva jest - ima razloga za njeno postojanje. Ona je na nama da nas razotkrije - da obznani to njome elimo sakriti. Ona je znak neiskrenosti i potisnute tatine; privid da volimo prekrasne boje i draest sklada i oblika. Oblaimo je kako bismo promicali tu la i dokazivali je. Etika se sastoji od politike etike, trgovake etike, religijske etike i etike. Budi neuredan u odijevanju ako ba mora, ali duu dri urednom. 81 O RAZGOVARANJU I PONAANJU Policajac u civilnoj odjei je kao i svi mi, dok u svojoj odori vrijedi za desetoricu. Odjea plus titula najmonija je i najutjecajnija kombinacija na svijetu. Ona nagoni ljudsku vrstu da dragovoljno i spontano potuje suca, generala, admirala, biskupa, ambasadora, djetinjastog grofa, maloumnog vojvodu, sultana, kralja, cara... Ni najuzvieniji naslov ne znai nita ako ga ne prati odgovarajua odjea. ednost je umrla kad se rodila odjea.

82 ## O ISTINI I VRAKI DOBRIM LAIMA 83 O ISTINI I VRAKI DOBRIM LAIMA Kad ne znate to biste - recite istinu. Recite istinu ili la - samo nek bude uvjerljivo. Neki ljudi lau kad govore istinu. Ja istinu govorim laui. Zato bi izmiljotina trebala biti udnija od istine? Izmiljotinu ograniavaju mogunosti. Istinu - ne. Jedna od najoitijih razlika izmeu make i lai jest da maka ima samo devet ivota. 84 O ISTINI I VRAKI DOBRIM LAIMA Tri su vrste lai: la, prljava la i statistika. Iskrenost je nekad bila najpotovanije ivotno naelo. Dok si istina obuje cipele za put, la proputuje pola svijeta. Oglasi su jedina istina u novinama kojoj ovjek moe koliko-toliko vjerovati. Najprije pribavite sve injenice, a onda ih moete izvrtati po volji. Zato se zavaravate s budalastom milju da la nije la ako nije izreena? Povijest ljudskoga roda, kao i iskustvo svakog pojedinca, obiluju dokazima kako istinu uope nije teko zamijeniti dobro izreenom lai. 85

O ISTINI I VRAKI DOBRIM LAIMA Istina je najdragocjenija stvar koju imamo, zato s njome - tedljivo. Osim onog uroenog lopovskog izraza koji svi imamo na licu, ovjek se doimao potenim. Iskrenost je najljepa od svih izgubljenih vjetina. Samo je jedan nain da doznate je li netko iskren: pitajte ga, pa ako kae "da" - znajte daje laac. Ljudi bi svoj ivot morali poinjati smru pa bi tako bili iskreni mnogo prije. Povjesniar koji hoe priopiti istinu, mora lagati. 86 O ISTINI I VRAKI DOBRIM LAIMA esto mora uveati istinu nekoliko puta jer je toliko mala da je njegovi itatelji ne bi zamijetili. Mnogi na umoru potroili su svu istinu koju su imali u sebi, pa na onaj svijet odlaze kao puki siromasi. Ja sam utedio toliko istine da u na onome svijetu biti senzacija. Nikad ne recite istinu ljudima koji je nisu dostojni. Nikad ne bih mogao izrei la u koju bi netko mogao posumnjati, niti istinu u koju bi netko mogao povjerovati. Neki ljudi misle da je najbolje biti uvijek iskren, ali to je praznovjerica. Katkad je privid iskrenosti est puta vrijedniji. Rijetko je koja kleveta otporna na muk. 87

O ISTINI I VRAKI DOBRIM LAIMA Istina je nekim ljudima udnija od mate, ali ja sam donekle upoznat s njome. Niije osobno miljenje nikad ne moe biti la, jer ono to netko misli njemu je uvijek - istina. Je li neije javno i privatno miljenje isto? Neki misle da je bilo i takvih sluajeva. Ja, poput svih ostalih ljudi, javno iznosim samo podiano, poeljano i parfimirano miljenje, a brino, oprezno i mudro skrivam svoje privatno. 88 O ISTINI I VRAKI DOBRIM LAIMA Ako govorite istinu, ne morate nita pamtiti. Mnoge male stvari postale su velike zahvaljujui dobroj reklami. esto se dogaa da onaj tko ne zna lagati misli da je najbolji sudac o nekoj lai. Samouvjereno izreena proroanstva nikad nisu prazna obeanja u praznovjernom uhu. Proricanje je jedina ljudska vjetina koja se ne moe poboljati vjebanjem. Nespretna, slabana, providna la, neto je to morate svakako izbjegavati. Takva la ne traje dulje od obine istine - tovie, ak vam je bolje odmah rei istinu. Slabana, glupa, pretjerana la ne moe ivjeti ni dvije godine - osim ako njome nekoga ne okleveete. 89

O ISTINI I VRAKI DOBRFIM LAIMA Premda se prezimena Smith, Jones i Johnson lako sjetimo kad za to nema nekog naroitog razloga, skoro je nemogue dozvati ih u sjeanje kad nam zatrebaju. Kako kriminalci uspijevaju zapamtiti svoje sasma novo, lano prezime? To je zagonetno. Mlaarija bi se morala suzdravati u bavljenju uzvienom vjetinom laganja sve dok im vjeba i iskustvo ne podare samopouzdanje, eleganciju i preciznost - bez kojih rezultat ne moe biti skladan i probitaan. 90 ## O PRIJATELJSTVIMA I NEPRIJATELJSTVIMA 91 O PRIJATELJSTVIMA I NEPRIJATELJSTVIMA Sveti osjeaj Prijateljstva je tako ljupke, postojane, vjerne i trajne naravi da e trajati cijeli ivot - ako ne zatraite novaca na posudbu. Dobri prijatelji, dobre knjige i usnula savjest - to je idealan ivot. Pravi prijatelj biti e uz vas kad ste u krivu. Kad ste u pravu, ionako e skoro svi biti na vaoj strani. Da netko moe biti heroj svome bliskom prijatelju jo nikad nije shvatio nijedan heroj. 92 O PRIJATELJIMA I NEPRIJATELJIMA Potrebno je neko vrijeme da bismo prihvatili i shvatili da dok mi starimo, ni nai prijatelji ne zaostaju u tome. Suradnja neprijatelja i prijatelja moe vas pogoditi u samo srce: kad vas jedan klevee, a drugi vam to dojavljuje.

Ljudi govore o prekrasnom prijateljstvu meu osobama istoga spola. to znai najbolje prijateljstvo te vrste u usporedbi s prijateljstvom mua i ene kad su im zajedniki najplemenitiji poticaji i najvii ideali? Te dvije vrste prijateljstva ne mogu se usporeivati - prvo je banalno, a drugo boansko. Kolikogod neki mudri ljudi ismijavaju moderne francuske dvoboje, u stvarnosti je to najopasnija pojava naeg doba. Dvoboji se obino odravaju vani, na otvorenom, pa se protivnici i publika skoro uvijek prehlade. 93 O PRIJATELJSTVIMA I NEPRIJATELJSTVIMA Apsolutno se protivim dvobojima. Smatram ih nerazumnima, opasnima i grenima. Ako bi me netko izazvao na dvoboj, otiao bih k njemu, blago bih ga rukom zagrlio, odveo na neko mirno i skrovito mjesto - i tamo ga ubio. Ima ona stara zdravica, zlatna po svojoj ljepoti: "Kad se popne na brdo bogatstva, dabogda ondje ne sreo prijatelja." Potovani gospodine i prijatelju, ini se da Vam dobro ide u ivotu. Moete li svojem potovatelju posuditi $1.50 kako bih mogao kupiti crkvenu pjesmaricu? Blagoslivljam Vas. Bog e Vas blagosloviti - ja to osjeam; ja to znam - a to e Vam jako koristiti. Iskreno Va Mark Twain P.S. Nemojte slati pjesmaricu; poaljite novac; htio bih sam izabrati. (Pismo Andrewu Carnegieu (1835.-1919.), amerikom industrijalcu i filantropu) 94 ## O BOGATSTVU I SIROMATVU O BOGATSTVU I SIROMATVU Bankar je osoba koja e vam posuditi kiobran za sunana vremena i zahtijevati da ga vratite im pone kia.

Koji je ovjekov ivotni cilj? Obogatiti se. A kako? Nepoteno - ako moe. Poteno - ako mora. Bogat ovjek je onaj koji je zadovoljan onim to ima. ovjek kojemu nikad nije dovoljno, nije bogat. Da su svi ljudi bogati, svi bi bili - siromani. Malo tko od nas moe podnijeti blagostanje. Tue, naravno. Manjak novca korijen je svega zla. 96 O BOGATSTVU I SIROMATVU _Ne budimo pretjerano izbirljivi: bolje je imati stare, polovne dijamante nego nikakve. Potenje je najbolji nain - u sluaju da se njime moe zaraditi. Dva su trenutka u ivotu kad ovjek ne bi smio pekulirati na burzi: kad si to ne moe priutiti i kad moe. Ni Noa nije dobivao plau prvih est mjeseci djelomino zbog loeg vremena, a djelomino jer je tek uio navigaciju. Providnost uvijek pozorno istrauje emu tei kako bi se pobrinula da to ne dobije. Ljudi od znanosti znaju biti vrlo neugodni u drutvu, osim ako im hvalite njihove teorije. Tada od njih moete i posuditi novac. 97 O BOGATSTVU I SIROMATVU U novinama je nedavno pisalo o nekom meetaru koji se pohvalio kako prije dvije godine nije vrijedio ni centa, a danas je duan dva milijuna dolara! Sjajan kredit! Temelj modernog drutva... Nita ne potie krau kao veliko siromatvo i veliko bogatstvo. 98

O BOGATSTVU I SIROMATVU Lutrija je dravna institucija, a siromani ljudi su njezini najbolji sponzori. Cijelog sam ivota bio poten - relativno poten. Nikad nisam mogao troiti novac koji ne bih stekao na poten nain - mogao sam ga samo posuditi drugima. Mislite i na siromane - to ne kota nita. Pitam se koliko bi kotao mjehuri od sapunice da je samo jedan na svijetu. Neki se ljudi klanjaju poloajima, neki herojima, neki pak Bogu, i oko toga se spore - ali svi se oni slono klanjaju novcu. Kad bi se ravnali po geolokom vremenu i poslovici "vrijeme je novac", vie ne bi bilo siromanih. 99 O BOGATSTVU I SIROMATVU Namlati li novaca, cijeli e se svijet urotiti da te naziva gospodinom. Ja sam protiv milijunaa, ali ne znam kako bih se ponaao da sam na njihovu mjestu. Krepost nikad nije na cijeni kao novac. Vidio sam kako se cijele obitelji podiu iz siromatva u obilje na odteti za slomljene noge. Dolazili su mi ljudi na takama suznih oiju puni hvalospjeva zbog te blagodati. Od svega to sam u ivotu vidio najblaeniji je izraz na licu novopeenog invalida kad preostalom rukom u depu napipa neoteenu policu osiguranja. 100

O BOGATSTVU I SIROMATVU Prema mome iskustvu, pilii koje se unaprijed broji nikad se ne izlegu. Slino je i s novcem: neoekivani novac je divna stvar, ali ista ta svota izaziva gorinu ako smo oekivali vie. ovjek ima prirodnu potrebu da posjeduje vie nego mu je potrebno. Kad netko stekne veliko bogatstvo - uinio mu je to Bog; kad propadne - uinio si je to sam. Bogatstvo je najizdanije vrelo bahatosti za koje znam. Ljudi oboavaju novac i dive se bogatunima. Novine to jako dobro znaju i ine sve da to izdanije zadovolje te apetite. Bogatstvo je najbolji zatitnik principa. 101 ## O RELIGIJI 102 O RELIGIJI Religija se sastoji od zbirke postavki u koje prosjean ovjek misli da vjeruje, a prieljkuje da bude uvjeren. ovjek koji moe urediti svoju vjeru tako da ona potpuno zadovoljava njegovu savjest, nije duan brinuti je li time zadovoljio ikoga drugog. ovjek je religijska ivotinja. On je jedina religijska ivotinja. On je jedina ivotinja koja ima Istinsku Religiju - dapae, vie njih. U usporedbi s cirkusom, crkva je vrijedna i ozbiljna institucija. Da je sada Krist meu nama, jedno je sigurno: ne bi bio - kranin. 103 O RELIGIJI

Samo jedan ovjek bio je kranin, ali su ga prije mnogo godina uhvatili i - razapeli. Muenitvo pokriva mnotvo grijeha. Tri dana na kriu, a zauzvrat vjenost u srei i vladanju cijelim Svemirom - to je neto na to bi pod istim uvjetima pristao svatko od nas. Ako je Krist bio Bog, onda je raspee bez dostojanstva, ono je ak smijeno. Jer, izdrati nekoliko sati boli nije nita herojsko ako je netko Bog... Crkva se uvijek trudi popraviti ljude, no ne bi bilo zgorega da popravi i samu sebe te tako prui dobar primjer. ovjeka se prima u crkvu zbog onoga to vjeruje, a izgoni zbog onoga to zna. 104 O RELIGIJI Jedan od "dokaza" besmrtnosti due jest i vjerovanje nebrojenih milijuna ljudi u to. No, milijuni ljudi su takoer vjerovali da je svijet ravna ploa... Tajna ljudskog ponaanja gotovo je nerjeiva. Boje tajne su puno lake i rjeavaju se bez potekoa. Uzevi u obzir stotine sekti koje se spore oko njena tumaenja, Bibliju moemo usporediti s apotekom: inventar je isti, a lijenika praksa se mijenja. Mnoge ljude brinu odlomci Svetog pisma koje ne razumiju. to se mene tie, u Svetom Pismu najvie me brinu odlomci koje razumijem. U Bibliji ima uzviene poezije; i mudrih pripovijesti; i krvolone povijesti; i pregrt prostota; i vie od tisuu lai. 105 O RELIGIJI

Brojni su krivci za vlastite promaaje, a najpopularniji je Providnost. Nita ne izaziva toliko strahopotovanja kao udo. Osim spremnosti da se u njega povjeruje. Ne bih elio da se za me zainteresira Providnost. Uvijek mi je najbolje kad me se pusti na miru. Bog nije domiljat. Pogledajte ljude: svi su slini, a Bog ih uporno stvara, kao na tekuoj vrpci. Nitko od nas ne moe biti velik kao Bog, ali svatko moe biti jednako dobar. 106 O RELIGIJI Kakav li e to paklenski raj biti kad tamo dopreme sve te licemjere! Jedna mi je prijateljica rekla da sve to se u raju mora raditi jest po cijele dane etati s harfom u ruci i pjevati. I tako dovijeka. Meni to i nije ba neto naroito. ovjeku na umoru uistinu je teko odluiti kamo poi jer oba mjesta imaju svoje prednosti: raj - zbog klime, a pakao - zbog drutva. Kad je Boanstvo prvi put silo na Zemlju donijelo je ivot i smrt; kad je silo drugi put, donijelo je Pakao. Imamo razloga vjerovati da e u raju biti fizikih radnika; takoer i odreeni broj crnaca, Eskima, Patagonaca, Arapa i nekolicina Indijanaca, a mogue ak i nekoliko panjolaca i Portugalaca. Od Boga se moete nadati svaemu. 107

O RELIGIJI Kad pomislim kakvi su sve ljudi koje sam poznavao trebali otii u raj, siguran sam da pakao uope nee biti tako lo. Sveti Franjo Asiki ree da svi sveci mogu initi uda, ali siguran sam da malo koji moe upravljati hotelom. Ljudi imaju vie suuti, plemenitosti, velikodunosti, dareljivosti nego Bog. Ljudi oprataju mrtvima, ali Bog ne. Tom Sawyer ode na spavanje bez dodatnog muenja veernjom molitvom. (Pustolovine Toma Sawyera) Kranstvo e bez sumnje preivjeti iduih deset stoljea - smjeteno u muzeju. 108 ## O POLITIDI (I RATU I MIRU) 109 O POLITICI (I RATU I MIRU) U religiji i politici ljudi svoje stavove i uvjerenja skoro uvijek stjeu iz druge ruke, bez provjere, od autoriteta koji ni sami nisu provjerili o emu se radi, nego su ih neprovjerene preuzeli iz tree ruke, od takvih ije miljenje nije vrijedilo prebijena groa. Savjet politiarima: pazite na formalnost i ne brinite za moralnost. Da, imate pravo - ja sam potajni moralist; uvijek se naem do gue u nevolji kad se ponem petljati u politiku. Ja sam revolucionar roenjem, naobrazbom i naelima. Uvijek sam bio na strani revolucionara jer jo nikad nije bilo revolucije bez nekog tiranskog, nepodnoljivog povoda. 110 O POLITICI (I RATU I MIRU)

Naelo uzimanja i davanja temeljno je naelo diplomacije. Konkretnije: daj jedan - uzmi deset. Nisam bio na sprovodu; ali sam napisao ljubazno pismo i rekao da sam s time suglasan. (Povodom smrti jednog politiara.) Ono to je radikalno u jednom stoljeu, konzervativno je u iduem. Radikali izmiljaju nove poglede, a kad ih izrabe, onda ih preuzimaju konzervativci. Poten ovjek se meu politiarima istie osjetno vie nego drugdje. Svuci ovjeanstvo do gola pa e dobiti pravu demokraciju. U dravi gdje svi ljudi imaju pravo glasa, okrutni zakoni su nemogui. 111 O POLITICI (I RATU I MIRU) ovjek je jedini domoljub. On se zatvara unutar svoje drave, pod svojom zastavom, i kesi na druge narode, drei pri ruci brojne uniformirane ubojice koje ga puno kotaju - kako bi mogao otimati dijelove zemalja drugih naroda. Domoljublje je najee pribjeite za nitkove. Oni galame najglasnije. 112 O POLITICI (I RATU I MIRU) Komunizam je idiotizam. Oni ele ravnopravnu podjelu vlasnitva. Pretpostavimo da to uine... potrebno je vrlo pametno postupati s novcem da bi se sauvao, kao i da bi se zaradio. U vrlo kratkom vremenu novac e se vratiti prvotnom vlasniku i komunisti e ponovno biti siromani. Kad s vremenom sve zemlje budu imale 2000 ratnih brodova i 5 000 000 vojnika svi emo biti zatieni, a mudrost naih politiara potvrena. Vjerojatno bi se moglo dokazati injenicama i brojkama da ne postoji autohtona amerika klasa

kriminalaca - osim u Kongresu. Hoe me slati u inozemstvo kao konzula ili ministra. Rekoh im da neu. Sam Bog zna da sam ve dovoljno angrizav i lijen iako nisam konzul. Muhu se moe nauiti sve to i kongresmena. 113 O POLITICI (I RATU IMIRU) Nema nijedne Paralele koja ne vjeruje da bi postala Ekvator kad bi se samo potivala njezina prava. Svi demokrati su ludi, ali to nitko od njih ne zna. To znaju samo republikanci. Svi republikanci su ludi, ali samo demokrati to primjeuju. Pravilo je savreno: to se miljenja tie, nai su protivnici ludi! Najkukavniji oblik ivota je rulja; a to vojna postrojba i jest - rulja. Ona se ne bori svojom prirodnom hrabrou, nego hrabrou posuenom od svoje brojnosti i svojih asnika. Ali rulja bez ovjeka na elu toliko je bijedna, da nije ni prezira vrijedna. 114 O POLITICI (I RATU I MIRU) Samo kad je ivot Domovine u opasnosti, ljudi bi smjeli podravati svoju vladu ako je u krivu. Samo tada. Nijedna drava ne moe biti dobro voena ako njeni graani nemaju jasno na umu da su oni uvari zakona, a dravni slubenici samo orue za provedbu tih zakona i nita vie.

Mir putem pregovora zvui primamljivo, ali mislim da ga je nemogue ostvariti. Prvo bi trebalo ljudsku vrstu pripitomiti, a povijest pokazuje da se to, izgleda, ne moe postii. ivotinje se odaju pojedinanoj borbi, ali nikad u organiziranom mnotvu. ovjek je jedina ivotinja koja se bavi najokrutnijim zvjerstvom. Ratom. Rat se svodi na ubijanje stranaca prema kojima ne osjeamo neprijateljstvo, stranaca kojima bi u drugim prilikama pomogli u nevolji, kao to bi i oni nama. 115 O POLITICI (I RATU I MIRU) Svatko mora sam odluiti to je dobro, a to zlo; to je domoljubno, a to nije... Odluite li protiv svoga uvjerenja, neodgovorni ste izdajnik - i prema sebi i prema domovini - i tako e vas ljudi etiketirati i tretirati. Domoljub je osoba koja zna vrlo glasno galamiti, a da ne zna o emu galami. Neslavni mir bolji je od neasnog rata. 116 O POLITICI (I RATU I MIRU) Ratna molitva O Boe, Oe na, nai mladi domoljubi, idoli naih srdaca, stupaju u bitku - budi s njima!... O Gospode, Boe na, pomozi nam da svojim granatama raznesemo njihove vojnike u krvave dronjke; pomozi nam da im pitoma polja prekrijemo blijedim spodobama njihovih poginulih domoljuba; pomozi nam da grmljavinu njihovih topova prekrijemo vriskom njihovih ranjenika to se gre u bolovima; pomozi nam da razorimo njihove nitavne domove olujom nae vatre; pomozi nam da zgnjeimo srca njihovih jadnih udovica bespomonom tugom... Radi nas koji Te oboavamo, Gospode, smrvi njihove nade, ukaljaj njihove ivote, produi njihovo gorko hodoae, oteaj im korake, natopi im put suzama njihovim, oboji im stope u snijegu krvlju njihovih izranjenih tabana!

Molimo u duhu ljubavi Njega koji je Izvor Ljubavi, i koji je vjeno utoite i vjerni prijatelj sviju koji su u nevolji i vape za Njegovu pomo s poniznim i skruenim srcem. 117 ## O CIVILIZIRANOM DIVLJATVU 118 O CIVILIZIRANOM DIVLJATVU Na svijetu ima mnogo smijenih stvari. Jedna od njih je i bjelako uvjerenje da su oni manje divlji nego drugi divljaci. Jedina znaajna razlika izmeu prosjenog civiliziranog ovjeka i prosjenog divljaka jest da prvi izgleda kao da je premazan svim mastima, a drugi samo bojom. Civilizacija je bezgranino gomilanje nepotrebnih potreptina. Zar nam nema izlaza nego da prihvatimo Civilizaciju i podignemo se dolje na njezinu razinu? Jedino ovjek moe biti Rob. On je jedina ivotinja koja robuje i porobljava. 119 O CIVILIZIRANOM DIVLJATVU On je divlja zvijer... koja svake godine radi novca osakauje, ubija i izgladnjuje pola milijuna siromanih domorodaca, to bez prijatelja i pomoi ive u Kongu, a to ini uz preutno odobravanje svih kranskih sila osim Engleske... Pljesnivi licemjer usta punih pobonosti, to krvavo udovite kojemu se ne moe nai para u cijeloj ljudskoj povijesti... iji karakter e zasigurno posramiti i sam pakao kad u njega stigne - to e se zbiti uskoro, nadajmo se i vjerujmo u to. (Twain o Leopoldu II., belgijskom kralju, vlasniku Slobodne Drave Kongo) 120 O CIVILIZIRANOM DIVLJATVU

Meu svim ivotinjama samo je ovjek okrutan. On jedini nanosi bol jer u tome uiva. Po svome razmiljanju i planiranju mrav je jednak divljim ljudskim plemenima; kao samouki specijalist u nekoliko vjetina superioran je divljim plemenima; a u jednoj ili dvjema stavkama visoke intelektualne razine mrav nadmauje bilo kojeg ovjeka, divljeg ili civiliziranog. Ako bi se elja da nekoga ubijemo i prigoda da ga ubijemo dogaale uvijek u isto vrijeme, tko bi izmaknuo vjealima? Na sudu imamo mogunost izvlaiti se na umnu poremeenost koja bi oslobodila Kaina da se toga sjetio. Lopovi su se uspjeli izdii iznad pirata. U veini zemalja oni su vraki visoko meu plemstvom, negdje u rangu grofova. 121 O CIVILIZIRANOM DIVLJATVU Etika ne poznaje stupnjevanje krae. Boja zapovijed kae: "Ne ukradi!" i na tome se zaustavlja. Ono to nam je sada zaista potrebno nisu zakoni protiv zloina, nego zakon protiv ludosti. Jer, tu lei istinsko zlo. Prva stvar koju misionari naue divljake je nepristojnost. Ropstvo uz ponizni pristanak gore je od ropstva na silu. Graanski rat je velika sramota nae povijesti, ali ne tako velika kao kupovanje i prodaja crnaca. 122

O CIVILIZIRANOM DIVLJATVU Proiriti zonu svoga utjecaja. To je pristojna moderna fraza koja znai orobiti svoga susjeda - za njegovu dobrobit. ovjek je jedina ivotinja koja bespomonom sunarodnjaku otima zemlju - uzima je u vlasnitvo, a njega istjeruje ili ubija. ovjek je to radio u svim vremenima. Nema nijednog hektra zemlje na ovome globusu koji uiva njegov zakoniti vlasnik, i kojeg vlasnici nisu vjekovima otimali jedan drugome grubom silom i krvoproliem. Negdje za dva ili tri stoljea bit e objelodanjeno da su svi najvei ubojice bili krani. Tada e poganski svijet poi kranima u nauk - ne da steknu njihovu vjeru nego njihovo oruje. Civilizacija su sve moderne nepogodnosti. Mi smo bijelci samo modificirani divljaci koprcamo se pod ne ba debelim slojem civilizacije. 123 Vie se zbiljskog uitka osjeti inei neto podlo - ako se ini sa srcem, nego s trideset rutinskih djela plemenitije vrste. Koa svakog ljudskog bia moe biti ropska. Osveta je slatka, ali ima i nedostataka: sve je u iekivanju, sam in nije ugodan, a krajnja mu je svrha - bol. Humanoj i inteligentnoj osobi nemogue je pronai ijedno razumno opravdanje za ropstvo. Tekim danononim radom Crkva je zatvorila, muila, povjeala i spalila horde i armije vjetica, oistivi tako kranski svijet od njihove neiste krvi. A onda se dolo do saznanja da vjetice ne postoje, i da ih nikad ni bilo nije. ovjek ne zna bi li se smijao ili plakao... 124 ## O IVOTINJAMA 125

O IVOTINJAMA Primjereno je ljudskoj tatini i bezobzirnosti ivotinju nazivati glupom jer ona je glupa samo prema glupim ljudskim mjerilima. Crva moete izravnati, ali krivina ostaje u njemu i samo eka. Ljudi su razboriti kao ovce. Oni ekaju da vide kuda kree stado, pa onda krenu za njime. to se tie razlike izmeu ljudi i magaraca, neki tvrde da razlike nema i time vrijeaju - magarce. Zemlja bez ureda za patente i dobrih zakona o patentima nalik je raku jer ne moe ii nikamo osim ustranu ili unatrag. 126 O IVOTINJAMA Nema nita loe u tome ako je netko magarac tako dugo dok se ne rie, nego samo njae. Vie nema nijednog bufala u Americi osim Buffala Billa. Svi su pobijeni, i to je velika teta. Australski pas dingo najbolji je pas na svijetu jer ne laje. Kad neki ovjek moe dokazati da nije magarac, mislim da je na najboljem putu da dokae kako nije legitimni pripadnik svoje vrste. U pedesetoj svatko moe biti magarac a da nije optimist, ali ne i optimist a da nije magarac. 127 O IVOTINJAMA Pas je pravi dentlmen; nadam se da u dospjeti u

njegovo nebo, a ne u ljudsko. Ako nae izgladnjela psa i nahrani ga, on te nee ugristi. Tu je osnovna razlika izmeu pasa i ljudi. 128 O IVOTINJAMA U nebo se stie po vezi. Da se stie po zasluzi, ne biste otili vi, nego va pas. Ne postoji karakter, kolikogod bio dobar i osobit, koji se ne moe unititi ismijavanjem, kolikogod niskim i priglupim. Uzmite, na primjer, magarca: njegov karakter je skoro savren, najbiraniji je duh meu skromnijim ivotinjama, pa pogledajte kamo ga je dovelo ismijavanje. Umjesto da nam godi kad nas nazovu magarcem, mi se vrijeamo. Pliskavice su morski maii; one nikad ne pomisle na neto ozbiljno i ne zanima ih nita osim igre. Dobro bi bilo nauiti jahati slona. Dijelom zato jer je za razliku od drugih prijevoznih sredstava otporan na sudare, dijelom jer je s njega lijep pogled na sve strane, dijelom radi osjeaja uzvienosti kad sjedite gore na njemu, a dijelom jer s njega moete zavirivati kroz prozore i gledati to ljudi rade u svojim stanovima kad misle da ih nitko ne vidi. 129 O IVOTINJAMA Buka nita ne dokazuje. Koko kad snese jaje esto kokodae kao da je snijela asteroid. Kos je savren gospodin, ponaanjem i odjeom. Vjerujem da nije ni buan, osim kad ima misu ili politiku raspravu na grani... Bolje je biti mladi hrut, nego stara rajska ptica. Mudrost nas ui da nitko osim ptica ne bi trebao rano

ustajati, a ne bi trebale ni ptice - osim ako im ponestane crva. 130 O IVOTINJAMA Kad bi se ovjeka moglo kriati s makom, to bi poboljalo ovjeka, ali bi pokvarilo maku. Maka koja jednom sjedne na uarenu pe nee to nikad vie uiniti. tovie, ona nikad vie nee sjesti ni na hladnu. U oponaanju ovjek nadmauje majmuna. Prosjean ovjek lien je samostalnog miljenja. Majmun je jedina ivotinja, osim ovjeka, koja prakticira umijee samozadovoljavani a i u tome nam je brat - povezuje nas simpatija i razumijevanje. Ako toj domiljatoj ivotinji date pravu publiku ona e odmah ostaviti sve drugo i nadraiti se, a po grimasama lica i ekstazi shvatit ete da se inteligentno i ljudski zanima za svoju djelatnost. Nita na ovome svijetu nije stvoreno uludo, ali muhe su tome vrlo blizu. 131 ## O BUDALAMA I IDIOTIMA 132 O BUDALAMA I IDIOTIMA Nije problem to ima previe budala, nego to udari munje nisu pravilno rasporeeni. Kad bi sve budale na svijetu pomrle, dragi Boe, kako bih bio osamljen! Valja nam biti zahvalnima to postoje budale. Da nema njih, mi ostali ne bismo mogli uspjeti u ivotu.

Koja li je budala bio stari Adam! Sve mu je ilo na ruku; uspio je osvojiti najzgodniju djevojku u kvartu, pa ipak mu to nije bilo dosta, nego je odluio zagristi nekakvu bijednu jabuku. Nisu li sve budale na naoj strani? I nije li to sasma dovoljna veina u bilo kojem gradu? (Doivljaji Huckleberryja Finna) 133 O BUDALAMA I IDIOTIMA ovjek je bez imalo sumnje najzanimljivija budala koja postoji. Takoer i najneobinija. On nema nijedan pisani zakon, u svojoj Bibliji ili drugdje, kojem bi svrha bila da ogranii ili ukine zakon Boji. Prvotravanjske ale podsjeaju nas kakve smo budale preostalih 364 dana u godini. 134 O BUDALAMA I IDIOTIMA Zloudna knjiga ne vrijea nikoga osim budale koja ju je napisala. ovjek koji nije pesimist je prokleta budala. injenica da su izmislili zatvor za dunike dokazuje da su ljudi potpuni idioti, kao i da su jako podli i zloudni. Kako zatvorska kazna moe vratiti dug? Zar je njezin smisao da se dug isplauje u obliku odmazde? Uvijek kad se pie ili dotjeruje zakon o autorskom pravu, okupe se idioti. Bog je prvo stvorio idiote. To Mu je bilo za uvjebavanje. Onda je stvorio kolske savjete. Jednom sam razgovarao s duevnim bolesnicima u sanatoriju. S idiotima sam, inae, razgovarao ve tisuu puta, ali samo taj put s duevnim bolesnicima. 135 O BUDALAMA I IDIOTIMA Zamislimo da ste idiot, i zamislimo da ste zastupnik u Kongresu... ali, ponavljam se.

Ako poaljete najveu budalu u St. Louis, i ne kaete im da je kod njih najvea budala, oni to nikad nee shvatiti. Stara budala je najgora budala. Pa eto, ja sam velika i umiljena budala. No ipak, ja sam Boja budala, a na sva Njegova djela valja gledati s potovanjem. Poslovica kae da Providnost uva djecu i idiote. To je istina. Znam jer sam to osobno provjerio. 136 ## O GLEDANJU NA STVARI 137 O GLEDANJU NA STVARI Ne bi bilo dobro da svi mislimo isto. Pa i konjske utrke nastale su zbog razlike u miljenju. Nisam od onih koji se u iznoenju svoga miljenja ograniavaju na injenice. Privrenost okamenjenim stavovima jo nije slomila nijedan lanac ni oslobodila ljudsko bie na ovome svijetu - a nikad ni nee. Za suenje pred porotom kau da je paladij naih sloboda. Ja ne znam to je "paladij" i nikad nisam vidio paladij, ali to je zacijelo neto dobro. Cvijet naeg miljenja nee donijeti ploda dok ga ne iznesemo na svjetlo javnosti. 138 O GLEDANJU NA STVARI Mi nismo nita doli jeka - nemamo svojih misli ni svoga miljenja. Mi smo samo hrpa komposta od gnjilog naslijea, moralnog i fizikog. Miljenje stvoreno na temelju teorije, sujevjerja i neznanja nije naroito dragocjeno. U vezi s prolou valja zapamtiti jednu jedinu

stvar, a ta je da je ona prola - i da je se ne moe obnoviti. Biti ovjek znai imati mrvicu romantike u nekom kutku svoje linosti. Svatko se ponekad zamilja herojem. Na Javno Mnijenje gleda se sa strahopotovanjem. Ono ima konanu rije. Neki smatraju da je to glas Boji. Principi su drugo ime za predrasude. 139 O GLEDANJU NA STVARI U moralu, ponaanju i vjerovanju poprimamo boju nae okoline i drutva, a to je nepostojana boja koja se lako moe isprati. Protiv bolesne mate dokazi ne vrijede nita. Ne moete ovisiti o oima kad vam mata izgubi iu. to se dugo iekuje, kad se napokon pojavi, obino dolazi u neoekivanom obliku. ovjek ne uiva nijedno pravo koje nije posljedica moi. Nijedno pravo nije vjeno: nova mo moe ga bilo kad ukinuti. Dakle, ovjek ne uiva nijedno pravo zauvijek. 140 O GLEDANJU NA STVARI ije vlasnitvo je moje tijelo? Valjda moje. Ja bar tako smatram. Ako njime eksperimentiram, tko mora odgovarati? Valjda ja, a ne drava. Jer, ako postupim nerazumno, umire li drava? O, ne. Mi smo kameleoni, nae se naklonosti i predrasude s lakoom mijenjaju - ovisno o tome gdje smo.

Nita to nas oalouje, ne moe se nazvati beznaajnim: po vjenim zakonima proporcije djetetov gubitak lutke i kraljev gubitak krune dogaaji su podjednake teine. Zaista, nita nije tako udno kao brojke - kad jednom krenu. Sanjarevo vrednovanje izgubljene stvari jedini je standard po kojem moemo mjeriti gubitak, a tuga zbog gubitka ini ga ogromnim, velikim ili sitnim, i uvijek je se mora potovati. 141 O GLEDANJU NA STVARI Ulagati kapital znai hraniti psa njegovim vlastitim repom. to su neke stvari zabranjenije, to e jednog dana biti popularnije. ovjek se ne moe osjeati ugodno ako nema dobro miljenje o sebi. Ljudski rod je rod kukavica; a ja ne samo da stupam u toj povorci, nego nosim i stijeg. Hrabrost je otpor strahu i pobjeda nad strahom - a ne odsutnost straha. Dinamita se ne bojimo dok ga ne upoznamo. Svi se mi drimo nekih svojih kukaviluka koje nazivamo principima. 142 O GLEDANJU NA STVARI Snaga duha pedeset puta je vea od snage i izdrljivosti nabildanih miia. Zavist je jedina stvar radi koje e ljudi prodati duu i tijelo da bi je stekli. Ljubav, Mrnja, Milosre, Osveta, ovjenost, Velikodunost, Pratanje... razliiti su oblici jedne Temeljne Pobude: potrebe da se stekne pozitivno miljenje o samome sebi.

Moglo bi se to nazvati i Temeljnom Strau, tu glad za lijepim miljenjem o sebi. Kad nas ljudi ne potuju, bolno smo uvrijeeni, a s druge strane, nitko od nas previe ne potuje sebe. Kad bi svi bili zadovoljni sobom, ne bi bilo heroja. 143 ## O OBRAZOVANJU I ZNANOSTI 144 O OBRAZOVANJU I ZNANOSTI Obrazovanje se uglavnom sastoji od onoga to smo nauili pa - zaboravili. Obrazovanje je ono to morate stei mimo uplitanja kole. Drae mi je moje neznanje nego znanje nekoga drugog - jer od svojeg neznanja imam vie koristi. Nikad nisam povezivao svoje kolovanje sa svojim obrazovanjem. Nije problem u tome to ljudi znaju premalo, nego u tome to znaju previe - nevanih stvari. U javnim kolama stvara se veliina nacije. 145 O OBRAZOVANJU I ZNANOSTI Nitko ne moe raunati na uivanje monopola na svoju strunost. to netko manje zna i to vie galami, to ubire veu plau. Koja je korist od uenja da se ini dobro, kad je lake initi loe - a rezultat je na kraju isti? 146 O OBRAZOVANJU I ZNANOSTI

Dok sam jo bio djeak na rijeci Mississippi netko je predloio da se zatvore kole jer su preskupe. Na to se javio jedan stari seljak i rekao da se ukidanjem kole nee utedjeti nita jer se svaki put kad se zatvori kola mora sazidati jo jedan zatvor. Ima neeg oaravajueg u znanosti. Tu se izvlae tako obilne kamate pretpostavki iz tako siunog uloga injenica. Mi imamo sustav krivine porote koji je nadmoan bilo kojem drugom sustavu u svijetu; jedina smetnja njegovoj uinkovitosti jest potekoa da se svaki dan pronae dvanaestoro nepismenih ljudi koji ne znaju nita. Najvei izumitelj na svijetu je SLUAJNOST. ovjek koji ima novu zamisao udak je sve dok se ta zamisao ne ostvari. 147 O OBRAZOVANJU I ZNANOSTI Oluje uvijek nastaju u izvjesnim uvjetima u atmosferi. Njih uzrokuju izvjesne sile koje djeluju na izvjesne druge sile koje se nazivaju izvjesnim imenima koja su dobro poznata osobama koje ih dobro znaju. Taj je ovjek bio estitog karaktera i zlatnog srca, a takoer i izvrstan povjesniar kad injenice nisu bile presudne. Sapun i naobrazba nisu iznenadni poput masakra, ali su smrtonosniji na dui rok. Nije mi jasno kako to da se astronomi ne osjeaju beznaajnima pri otvaranju svake nove stranice Knjige 148

Neba. Jer, sve vie i vie otkrivaju da je ovaj na svijet na koji smo tako ponosni, u odnosu na svemir prepun zahuktalih kugli, poput obinog komarca meu svim pernatim i dlakavim stvorenjima koja se komeaju u zraku, na poljima i u umama diljem Zemlje. Ubijete li obinog komarca, hoe li on kome nedostajati? Ba! Usput reeno: to je, onda, ovjek, da bi se Bog s njime baktao? Imenovanje zvijea uvijek je stvaralo nevolje. Ako nekome date matovito ime, najee ga nee biti vrijedno jer uporno nee nalikovati na stvar po kojoj ste ga nazvali. Velika je razlika izmeu izuma i primjene. Neko su ljudi samo izumljivali, a danas izumljuju i primjenjuju. Svata sam korisnoga izumio, ali nikad nita bolje od toga kako dobiti novac od ljudi koji se od njega ne ele rastati. 149 ## O PISANJU (I NJEMAKOM JEZIKU) 150 O PISANJU (I NJEMAKOM JEZIKU) Razlika izmeu prave i sline rijei je kao izmeu krijesa i krijesnice. Nikad u tekstu ne napiem "metropola", ako i za "grad" mogu dobiti isti honorar. Profinjenost - tuna, tuna lana profinjenost liava knjievnost dviju najzanimljivijih stvari: obiteljskih traeva i prostih pria. Pisanje je samo stvar vjebanja. I breskva je poela kao gorka kotica, a cvjetaa nije nita drugo do zelje s diplomom. Veina pisaca smatra istinu svojom najdragocjenijom imovinom, pa je zato rabe vrlo tedljivo. 151 O PISANJU (I NJEMAKOM JEZKU)

Obino su potrebna tri tjedna za pisanje dobrog spontanog govora. Ako izmislite dvoje ili troje ljudi i pustite ih da lutaju vaim rukopisom, neto im se mora dogoditi to ne moete sprijeiti; a onda ete ostatak knjige potroiti da ih izbavite od prirodnih posljedica onog prvog dogaaja. I tako, prije nego se snaete, eto vae knjige lijepo dovrene. Nikakva posebna ideja nije vam tu potrebna. Ne mogu pisati do kraja ove godine jer razmiljam o sudskoj parnici i traim koga u tuiti. Koje su poeljne znaajke maksime? Minimum glasnoe i maksimum smisla. 152 O PISANJU (I NJEMAKOM JEZIKU) Kad pie roman o odraslima, pisac tono zna da mora stati s pisanjem dok stigne do vjenanja, ali kad pie o mladei, mora stati dok mu to uspije. Nita ne moe tako upropastiti dobru knjievnost kao previe istine. Kakvo lije proza nezgrapno, jadno sredstvo za iznoenje velikih misli!... Proza luta s fenjerom u ruci i mukotrpno iscrtava i provjerava potankosti i pojedinosti neke doline i raspored raslinja u njoj, a onda doe Poezija i jednim jedinim jarkim bljeskom otkriva pejza u svoj njegovoj ljepoti. A to se pridjeva tie... kad niste sigurni, izbacite ga! Neke rijei u njemakom jeziku su tako dugake da imaju perspektivu. Kad pogledate du nekih od njih, vidite kako se u daljini suavaju poput eljeznikih tranica. 153

O PISANJU (I NJEMAKOM JEZIKU) Newyorke novine ve odavno znaju da nijedno veliko pitanje nije rijeeno dok se mene ne pita za miljenje. Utapanje je tako lijepo i isto, i o njemu se moe fino pisati u novinama. Ali stvari nikad ne idu glatko s vjenanjima, samoubojstvima i provokacijama. Samo su dvije sile koje mogu donijeti svjetlo u svaki zakutak globusa- sunce na nebu i Associated Press. Mnoge sitnice postale su velikima poslije objavljivanja u tisku. 154 O PISANJU (I NJEMAKOM JEZIKU) Ne moe se upisivati pravopisne znakove u tui tekst, kao to se ne moe gestikulirati na tue predavanje. Nije mi teko povjerovati da e s vremenom u naim novinama biti vijesti s Jupitera, ne starijih od dvadeset etiri sata, a ostalo e uglavnom biti astronomske korekcije i vremenske indikacije te tu i tamo poneka sarkastina primjedba na jedinu istinsku religiju. U Heidelbergu sam uo studenta iz Kalifornije kako kae da bi radije odbio dva piva nego se latio njemakih pridjeva. Kako su krasna stara pisma koja mrtvu prolost vraaju u ivot i ispune je komeanjem oivljenih likova! Sve izgleda stvarnijim i bliim nego u nekom romanu, a itatelj to doivljava jae - s iskrom sree u oima i vlastitim srcem probodenim poput ranjia. 155

O PISANJU (I NJEMAKOM JEZIKU) Tinta kojom je pisana povijest tek je tekue prejudiciranje. Ako se moe oekivati da e neki spektakl biti posebno velianstven, volim ga vidjeti tuim oima, i to zato to ljudi uvijek pretjeruju u opisivanju. Onda ja mogu pretjerati s tuim pretjeranim opisom, pa e moj opis postati zbilja neto nezaboravno. U njemakom se sve Imenice piu velikim poetnim slovom. To je dobra zamisao, a dobra zamisao u tome jeziku stri svojom posebnou. U njemakom jeziku ovjek moe cijeli dan putovati kroz jednu reenicu, i to bez presjedanja. Kad obrazovani Nijemac uroni u reenicu, neete ga vidjeti dok ne izroni na suprotnoj obali Atlantika s glagolom u ustima. 156 ## O KNJIGAMA I NAKLADNICIMA 157 O KNJIGAMA I NAKLADNICIMA Klasino djelo" je neto to svatko eli da je proitao, a nitko ne eli itati. Moja djela su kao voda. Djela velikih majstora su kao vino. Ali svatko pije vodu. Jedini kritiar do ijeg miljenja drim je itatelj. Volim dobro isprianu finu priu. Zato sam katkada prisiljen priati. Moj je nakladnik mrtav ve etvrt stoljea i moje je ogorenosti nestalo. Sad prema njemu osjeam tek suut. Poslao bih mu i ventilator kad bi to bilo mogue. 158

O KNJIGAMA I NAKLADNICIMA Prie o ratu ovjeka koji je bio u ratu uvijek su zanimljive, dok su prie o Mjesecu pjesnika koji nikad nije bio na Mjesecu - dosadne. Pisac oboava pohvalu, makar i iz nekompetentnih usta. ovjek koji ne ita dobre knjige nema nikakve prednosti u odnosu na nekoga tko ih ne moe itati. Uvjerenja i miljenja mijenjaju se s vremenom, a stari simboli umiru; ali knjievnost i njeni hramovi imuni su na sve promjene i ne moe im se nauditi. Samo kraljevi, urednici i ljudi s trakavicom smiju za sebe rei "mi". Moj uobiajeni nain vrednovanja poezije jest da proitam prvi stih ili dva, pa zavrni stih, a onda utvrdim prosjek. 159 O KNJIGAMA I NAKLADNICIMA Pokuaj da se prodre u mozak poput vaeg obeshrabrujui je. Vi biste ga morali izvaditi i skakati po njemu. To bi mu donekle olabavilo krutost... Zaista biste morali uiniti neto s njime; i sami vidite da je posve stvrdnut. (Iz pisma jednom uredniku.) Mrzim urednike jer su me natjerali da se odreknem brojnih prekrasnih engleskih izraza. Zamislite djevojku u knjizi koju od utapanja spasi glavni junak pa se oni sljedei tjedan vjenaju, i zamislite da se sve to ponovi deset godina kasnije: vjerojatno bi ona bila sretnija da je imala pojas za spaavanje, a on bi posve sigurno bio jo

sretniji. 160 O KNJIGAMA I NAKLADNICIMA Svi nakladnici su poput Kolumba. Uspjeni pisac njihova je Amerika. injenica da, poput Kolumba, oni ne otkriju ono to su oekivali otkriti i ne otkriju ono to su krenuli otkriti, njih ne mui. Sve to zapamte jest da su otkrili Ameriku, a zaborave da su krenuli otkriti nekakav komadi Indije. Samo neupueni mogu pljakanje nakladnika smatrati zloinom. To nema nikakvih dodirnih toaka sa zloinom i na nebu se nagrauje s dvjema aureolama. Ili bi se nagraivalo, da se ikad dogodi. Uvijek tako irokogrudno govore o knjievnosti u ovoj zemlji... A odmah zatim, koristei sav svoj entuzijazam, ine sve to mogu da je obeshrabre. Gavni junak u knjizi je osoba koja ini nemogue stvari, a za koju se zato uda najzgodnija djevojka. GLavna junakinja je djevojka s kojom je neodoljivo ugodno ivjeti - u knjizi. 161 O KNJIGAMA I NAKLADNICIMA Jedna jedina stvar je Bogu nemogua: pronai nekog smisla u bilo kojem zakonu o autorskim pravima na ovome planetu. Najiskrenije elim da mogu izrei koju meku rije u obranu Huckova karaktera jer to elite i vi, ali zaista, po mome miljenju, on nije nita bolji od Solomona, Davida i sline svete bratije. Savjet javne knjinice u Concordu, Massachussetts, izbacio je Doivljaje Huckleberryja Finna iz svoje knjinice kao "smee i knjigu podobnu samo za propalice". Nema sumnje da e to prodati bar 25 000 primjeraka knjige vie. To to izbacuju moje knjige iz knjinice, a istovremeno nezatienoj mladei ostavljaju mogunost itanja neproiene Biblije, uope me ne ljuti nego ispunjava dubokom nesvjesnom

ironijom. 162 ## O UMJETNOSTI I GLAZBI 163 O UMJETNOSTI I GLAZBI Raduje me to su stari majstori mrtvi, a samo alim to nisu umrli ranije. Kako je mogue da slikari Ivana Krstitelja prikazuju panjolcem u Madridu i Ircem u Dublinu? Dobar, itak natpis vaan je kao izvor obavijesti, a i znaajno pomae razumijevanju neke povijesne slike. Kad itam kritike u novinama, esto se pitam to bi se dogodilo s glumcem koji bi posluao sve one tako zastraujue proturjene savjete. Fidijin kip izgledao je prirodno jer je izgledalo kao da isklesani lik od neega boluje. 164 O UMJETNOSTI i GLAZBI Kritika je udna stvar. Ako napiem: "Bila je gola golcata" pa nastavim s potankostima - koji kritiar nee zaurlati? Tko bi se usudio takvu knjigu ostaviti na stolu u dnevnoj sobi? A slikari to rade pa se cijeli svijet okuplja, gleda, komentira i upire prstom. Nanizati neskladnosti i apsurde na prividno besciljan nain i pretvarati se da ste nevino nesvjesni tih apsurda temelj je amerike umjetnosti. Druga znaajka je zamagljivanje poante. Trea je podmetanje neke promiljene primjedbe naizgled sluajno, kao da pisac misli naglas. etvrta i posljednja je stanka.

Opera u Americi je obino prenavljanje. Prividna naklonost prema njoj lana je. 165 O UMJETNOSTI I GLAZBI Od onih koji u nas idu u operu moda je voli jedan od pedesetorice, veina od onih etrdeset devet ide nauiti se da je zavoli, a ostali da bi o njoj znali neto rei. Ovi potonji obino pjevue ariju koja se uje s pozornice ne bi li ljudima oko sebe dali na znanje kako su je ve uli. Takvi ljudi ne umiru dovoljno brzo. Nikad nisam sluao dovoljno klasine glazbe da bih u njoj mogao uivati; jednostavna je istina da je mrzim. Ne blago, nego svom duom... dijelom zbog veeri koje sam proveo u mukama sluajui je, a dijelom jer bih je htio voljeti, a ne mogu. ini mi se da ljudi prirodno mrze ono to ele voljeti, a to ne mogu. 166 O UMJETNOSTI I GLAZBI Iao sam u operu samo kad to nisam mogao izbjei. U Wagnerovim operama najee nema ni traga neemu to bi se moglo nazvati gluma; u pravilu sve to se vidi, dvije su... osobe gdje jedna stoji nepomino a druga lovi muhe. Razumije se, ne mislim da ona zbilja lovi muhe; hou to tek rei za uobiajenu opernu gestikulaciju, koja se sastoji u tome da osoba na pozornici najprije posegne jednom rukom uvis a zatim drugom, to izgleda kao aktivnost koju sam joj pripisao. Lupanje i tresak, grmljavina i lom u Lohengrinu bili su da ne povjeruje. To bezduno bolno mrcvarenje sauvano je u mome sjeanju tik uz

uspomenu na lijeenje zubi... Laiku nita ne moe uiniti Wagnerovu operu potpuno ugodnom osim da se iz nje izbaci pjevanje. elim bar jednom vidjeti Wagnerovu operu kao pantomimu. 167 O UMJETNOSTI I GLAZBI U vokalnim dijelovima Parsifala nisam bio u stanju naslutiti sa sigurnou to bi se moglo nazvati ritmom, napjevom ili melodijom. Pjevai su neprekidno izvlaili dugake note, pa zatim nekoliko kratkih, pa opet dugake, pa otar, brz, odluan lave ili dva - i tako unedogled; a kad je sve to napokon zavrilo, bilo je oito da prenesena poruka nije u srazmjeru s ostvarenom galamom. Siguran sam da ne poznajem goru agoniju od sluanja nepoznate opere. Rekoe mi da je Wagnerova glazba bolja nego to zvui. Ako elite istinsku glazbu - razlupajte svoj klavir i udarite u velianstveni bendo! 168 ## O PZNATIMA 169 O POZNATIMA Kod Shakespearea nema ljudskog govora. Tako, kako on pie, nikad nitko nije govorio ni ivio. esto se (s tugom) prisjeamo da je Napoleon jednom pucao na novinskog urednika i promaio te ubio nakladnika. Ali prisjeamo se i (s obzirnou) da je imao najbolje namjere. Kad ispustite iz ruku neku od mnogo hvaljenih knjiga Henryja Jamesa, jednostavno je vie ne moete podii. Nemam ni najmanje volje itati knjige Edgara Allana Poea... kao ni Jane Austin. No, za pristojan

honorar mogao bih itati Poea, ali Austinovu ni tada... Velika je teta to su joj dopustili da umre prirodnom smru. 170 O POZNATIMA I junak poput Nelsona bojao bi se deset tisua buha, ali buha se ne bi bojala deset tisua Nelsona. Robert Louis Stevenson i ja u jednom smo razgovoru prije mnogo godina pokuavali pronai naziv za pritajenu slavu, onu vrstu slave to je rairena meu velikim brojem ljudi koje nikad ne viate i nikad ne sreete; ljude s kojima nemate nikakva dodira, ali koji itaju vae knjige, postaju vai potovatelji i vrlo su vam naklonjeni. Moda to nikad ni ne shvatite, ali to je tu, ta vjernost i potovanje ljudi, zaeti u njihovu djetinjstvu. Oni za vas imaju samo rijei pohvale, nikad ne itaju kritike i ne ele uti pokude, a vi ostajete u njihovim srcima zauvijek. Louis Stevenson i ja zakljuili smo da nam je od svih oblika slave, taj daleko najdrai. Stevenson i Twain 171 Povjesniar Thomas Carlyle je rekao: "La ne moe preivjeti." To samo pokazuje da nije znao kako izrei la. to se mene tie, Juda nije bio nita drugo nego podao i zloban prethodnik lanova Kongresa. Lincolnova objava o ukidanju ropstva nije oslobodila samo crnoga ovjeka, nego je takoer oslobodila i bijeloga. Georgeu Washingtonu su manjkale najosnovnije vjetine mladenake dobi. On ak nije znao ni lagati.

Rudyard Kipling i ja posjedujemo sve znanje: on zna sve to se moe znati, a ja ostalo. Twain i Kipling 172 O POZNATIMA Daleko najzabavniji dogaaji ne smiju se (danas) opisati u knjizi. teta. Preostaje nam jedino da alimo za vremenima Boccaccia i Rabelaisa kad je bilo vie slobode. ak se i s popularnou moe pretjerati. U Rimu isprva poalite to je Michelangelo umro, a onda malo-pomalo ponete aliti to niste bili svjedokom njegove smrti. Generala Granta ne oboavam zato to je pobijedio u Graanskom ratu, nego to gaje okonao. 173 ## O PUTOVANJU U INOZEMSTVO 174 O PUTOVANJU U INIZEMSTVO Putovanje me vie ne privlai. Vidio sam sve strane zemlje koje su me zanimale osim neba i pakla, a prema njima osjeam tek nejasnu znatielju. Putovanja su pogubna za predrasude. Zaboraviti bol znai biti bezbolan; zaboraviti brigu znai biti bezbrian; putovati u inozemstvo znai stei oboje. U Europi sam se osjeao potpuno strano - poput prezbiterijanca u paklu. Seoska Engleska je apsolutno prekrasna. Tu divotu ne bi se smjelo drati vani na otvorenom moralo bi je se uvati pod staklenim zvonom. 175

O PUTOVANJU U INOZEMSTVO Austrijska carevina prepuna je toplica; ona opskrbljuje zdravljem cijeli svijet. Sva njezina voda je ljekovita. Austrijanci tu vodu pakiraju u boce i alju posvuda, a sami piju pivo. Valjda zbog portvovnosti. Nijemci oboavaju rajnska vina. Ona se od octa razlikuju po etiketi na boci. Njemaka - kupaonica bolesnoga svijeta. Rije "Palestina" uvijek u meni budi nejasnu sliku zemlje prostrane poput Sjedinjenih Drava. Ne znam zato je to tako. Valjda zato to ne mogu zamisliti tako malu zemlju s tako velikom povijeu. 176 O PUTOVANJU U INOZEMSTVO ini se da je u povijesti Mauricijusa bio samo jedan vaan dogaaj, a ni taj se nije dogodio. U Londonu moete pjeaiti, ali najbolje je uzeti koiju, jer tamo ne postoji mjesto koje je manje od pet kilometara udaljeno od bilo kojeg drugog mjesta. Pod starost bih volio ivjeti u Manchesteru jer je tamo lako umrijeti. Izmeu Manchestera i smrti postoji skoro neosjetna razlika. Talijani piu Vinci a izgovaraju Vini; stranci uvijek piu bolje nego to govore. Venecija je raj za sakate jer tamo nemate gdje koristiti noge. "Vidjeti Napulj pa umrijeti." Pa, ne bih ba rekao da se nuno umire nakon to ste ga vidjeli, ali ako pokuate tamo ivjeti, stvari mogu krenuti loe po vas. 177

O PUTOVANJU U INOZEMSTVO Napolitanci uvijek zahtijevaju etiri puta vie novca nego to oekuju da mogu dobiti, a ako im odmah date koliko trae, oni se posrame to su zahtijevali tako malo i trae vie. O Talijanima vlada miljenje da ne vole teke poslove te da su vjeti u lakima, kao to su: izrada klavira, operno pjevanje i umorstvo. U krivu su svi koji misle da su to laki poslovi. vicarska je jedan ogroman grbavi kamen presvuen niskom travom. Sapun je u Marseillesu dvostruko manji od amerikog, ali o njegovu koritenju Marsejci imaju tek maglovita, teoretska saznanja koja su stekli iz putopisa. Francuska nema zime, ljeta ni morala. Ako izuzmem ta razoaranja, to je jedna krasna zemlja. 178 O PUTOVANJU U INOZEMSTVO U Parizu imaju neto to zovu liftom. U njega stanu dvije osobe, a kree se tako sporo da promatra ne moe pogoditi ide li gore ili dolje. Kad se netko poveze na esti kat, uzima suhu hranu za put, a nou posteljinu. Starije se osobe njime ne voze, osim ako su ionako na putu za nebo. U Parizu su me udno gledali dok sam s njima razgovarao na francuskom; nikako nisam uspijevao poduiti te idiote da razumiju svoj vlastiti jezik. Razlog zbog kojeg je plodna zemlja u panjolskoj tako rijetka jest da je tamonje puanstvo u velikim koliinama ostavlja na sebi, ispod noktiju i drugdje, a kad umru, nesmotreno je zakopaju zajedno s njima. Na Bermudima nema novina, telegrama, automobila, trolejbusa, tramvaja, skitnica, kazalita, buke, predavanja, ulinih nemira, ubojstava, poara, provala, politike, nikakvih prijestupa, nikakvih bedastoa - osim crkve, a ja tamo ne zalazim. 179

O PUTOVANJU U INOZEMSTVO Ulica u Carigradu prizor je koji svatko mora jednom vidjeti - ne ee. Jedina stvar koja se na Velikom Bazaaru u Carigradu ne moe nanjuiti je ona koja mirie ugodno. Nema sigurnijeg naina da otkrijete svia li vam se netko ili ga mrzite, nego da putujete u njegovu drutvu. 180 O PUTOVANJU U INOZEMSTVO Samo se luak odvaja od svoje prtljage. Putovao sam teglenicom, volovskom zapregom, splavi, i eljeznicom; ali ako bih potraio slino, vrsto, solidno, mirno usporeno kretanje, odluio bih se za ledenjak. Ledenjak moda i nije najpodesnije prometalo za putnike, ali je kao vozilo za spori teret - bez premca. Nema vee nesree nego opet vidjeti kopno nakon radosnog, bezbrinog putovanja brodom. Englezi - bahata nacija. Pariani - preljubnika nacija. Amerikanci - materijalistika nacija. Nijemci - strpljiva nacija. Rusi - nacija koju se ne moe odrediti. Nekoliko rimokatolikih zemalja - nacije neznalica. Francuzi - povrna, prevrtljiva nacija. koti - hvataj-sve-to-moe-i-uvaj-to-ima tedljiva nacija. Talijani - nacija vrue krvi i blaga srca. Irci - nacija kreposnih ena. 181 ## O AMERKANCIMA 182 O AMERIKANCIMA U ovoj zemlji dobrotom Bojom uivamo tri neizrecivo dragocjene stvari: slobodu govora, slobodu savjesti, i oprez da se njima nikad ne sluimo. Naa je zemlja "zemlja slobodnih" - nitko nam to

ne osporava ni odrie. Moda stoga to ne doputamo da drugi svjedoe. Zovu nas nacijom izumitelja, a to i jesmo. Mi bismo se mogli uznosito diiti tim naslovom ak i da smo se zaustavili odmah poslije prvog izuma, a to je ljudska sloboda. Englez je ovjek koji e neto uraditi jer se to radilo i prije. Amerikanac je ovjek koji e neto uraditi jer se to prije nije radilo. 183 O AMERIKANCIMA Svijet i knjige toliko pretjeruju u koritenju rijei "nov" u vezi s naom zemljom, da mi rano steknemo i zauvijek zadrimo dojam kako u njoj nerna nita staro. Mi u Americi rugamo se plemikim naslovima i nasljednim povlasticama, a u potaji eznemo za njima. Kupujemo ih novcem i udajom keri im nam se prui prigoda. Amerika, u pravilu, neku posuenu europsku zamisao razvija prema naprijed, a Europa ameriku prema natrag. Boga smo izostavili iz Ustava, ali smo mu osigurali najbolje mjesto na naim kovanicama. 184 O AMERKANCIMA Geslo na naem dolaru "U Boga se uzdamo" je lano. Ako je ova nacija ikad vjerovala u Boga, to je vrijeme minulo. Ve skoro pola stoljea ona vjeruje u Republikansku stranku i u dolar - uglavnom u dolar. U Bostonu pitaju: "Koliko zna?", u New Yorku: "Koliko ima?1', a u Philadelphiji: "Tko su mu roditelji?"

Mislim da smo mi Amerikanci toliko ovisni o tenji da se iznenada obogatimo samo zato to nam se prilika da to postignemo prua neusporedivo ee nego Europljanima. Najhladnija zima u mome ivotu bilo je jedno ljeto u San Franciscu. Graanski rat je ljudima na Jugu ono, to Anno Domini drugdje - njihov je kalendar strogo vezan uz rat. 185 O AMERIKANCIMA Raskona je raznolikost vremena u Novoj Engleskoj... Jednog sam proljea nabrojao sto trideset i est razliitih oblika vremena u roku od dvadeset i etiri sata. U Americi - kao i drugdje ograniena je na mrtve. sloboda govora Pitali smo putnika iz Arkansasa o mjestu odakle dolazi. "Pa", rekao je nakon dugotrajna razmiljanja u elji da mu odgovor bude to precizniji, "to je pakleno mjesto." Opis skoro fotografski precizan. 186 O AMERKANCIMA Neki ljudi zlobno vjeruju da bi vrag doavi ivjeti u Nevadu, neko vrijeme tuno i besposleno tumarao, a onda bi ga spopala nostalgija pa bi se vratio kui. Ljudi naviknuti na udovini Mississippi irok dva kilometra, pojam "rijeka" povezuju s tom velianstvenom koliinom tekue vode. Oni se stoga vraki razoaraju kad stanu na obalu Humboldta ili Carsona i shvate da u Nevadi "rijeka" oznaava boleljiv potoi. To je jedna od najzabavnijih i najatletskijih vjebi: zatravati se i preskakivati Humboldt dok se ne oznojite, a potom ga svega ispijete. Bilo je divno otkriti Ameriku, a bilo bi jo divnije

da je ostala neotkrivena. 187 ## O SEBI 188 O SEBI Uope se ne sjeam svog roenja. Znam daje bilo odgoeno - do Missourija. Missouri je tada bila nepoznata nova drava pa joj je trebala neka atrakcija. Moji roditelji su se preselili u Missouri u ranim tridesetima; ne sjeam se tono kada jer se jo nisam rodio pa me takve stvari nisu zanimale... Podigli su si dom u malom selu Floridi u okrugu Monroe, gdje sam se rodio 1835. U selu je ivjelo sto ljudi pa sam mu tako poveao puanstvo za cijelih jedan posto. To je vie nego to su najvei ljudi uinili za svoj grad. Ovo moda nije skromna izjava, ali je istinita. Nema zapisa da je to ikad netko uinio - ak ni Shakespeare. Ali ja sam to uinio za Floridu, a to pokazuje da sam to mogao uiniti za bilo koji grad ak i za London, moda. 189 O SEBI Moj je opis kako slijedi: Roen 1835.; visok 174 cm; teak oko 65 kilograma; tamnosmee kose i riih brkova, punog lica s vrlo visokim uima i svijetlosivim prekrasnim svjetlucavim oima te vraki dobrih moralnih znaajki. (Twain o sebi 1878. pri popunjavanju zahtjeva za putovnicu.) Moja je majka imala poprilino nevolja sa mnom, ali ini mi se da joj je to godilo. Kako nije imala ba nikakvih problema s mojim dvije godine mlaim bratom Henryjem, vjerojatno bi joj neprekidna monotonija njegove dobrote, iskrenosti i posluha bila na teret da nije nalazila oduka u

raznolikosti koju sam joj pruao. Ja sam bio ljekovita voda. Bio sam joj od koristi. 190 O SEBI Ja sam se rodio skroman. Dodue, ne ba po cijelome tijelu, nego tek - mjestimino. Ja sam poput cjelokupne ljudske rase i ne fali mi nijedna njena pojedinost. Godinama sam zduno i s velikim zanimanjem prouavao ljudsku rasu promatrajui sebe, svoju osobu. Otkrio sam da posjedujem gotovo svaku odliku i svaku manu koje se mogu nai u rasi kao cjelini. Ja sam jedan od velikih umova. Ponekad mi treba i cijeli tjedan da neto naumim. Silno volim primati pisma, i silno volim na njih odgovarati, kad jednom ponem, ali mrzim zapoeti! Zato ljudi nisu napravljeni tako da vole pisati pisma? Nemam nita protiv kupanja, nakon to sam se ve smoio, ali mrzim ulaziti u kadu. Uvijek sam bio naoit. To su uoili svi osim kritiara. 191 O SEBI Razlog zbog kojeg se grozim pisanja pisama je taj to sam sklon prosipati mudrost i zaboraviti da se katkad valja i zaustaviti. Tako se gubi mnogo dragocjena vremena. Rijetko sam kad umio prepoznati povoljnu priliku prije no to bi ona to prestala biti. Pria moga ivota svakako e nagnati neke ljude da naule ui, ali ja u zlorabiti svoj utjecaj kako ona ne bi izila na vidjelo sve dok osobe o kojima govori i sva njihova djeca i unuci ne budu pokojni. Kaem vam, bit e to neto grozno. Bit e

to, kako se obino kae, posebno tivo. 192 O SEBI Moje su nakane uvijek bile dobre - osuivao sam ljudske navike, a ne uvjerenja. Kad god sam imao togod otroga rei, bilo je to nakon to su uvjerenja prela u navike. Oboavam sluati sebe kako govorim jer tako steknem mnoga saznanja i moralno ohrabrenje, ali veinu te radosti izgubim kad pomislim na honorar. Dio mojih nakana bio je da dobroudno podsjetim odrasle tko su i to su; kako osjeaju, misle i govore te u kakve se sve udnovate pothvate katkad uputaju. Ja sam starac i upoznao sam mnoge nevolje, ali se veina od njih nije nikad dogodila. Vidio sam sporije ljude od sebe... i jo sporije, ak i ravnodunije, i bezvoljnije i ljenije od sebe, ali svi su ve umrli. 193 O SEBI Moje su uspomene ispunjene samim orcima. Najbolje da moja pisma odmah bacite u pe! Ne bih, naime, htio nikakvih apsurdnih "knjievnih ostavtina" i "neobjavljenih pisama Marka Twaina" nakon to me prekriju zemljom. Dvije godine planirao sam svoj pogreb, ali sam se predomislio i odgodio ga. ujem da novine javljaju kako umirem, ali ta optuba nije istinita. Nikako ne bih uinio takvo to u svojoj dobi. Ponaam se pristojno koliko

mogu. 194 O SEBI Ja sam ve odavno izgubio vjeru u besmrtnost - a takoer i zanimanje za nju. Okusio sam ivot i to mi je dovoljno. Nepostojanje me ne plai jer sam ga isprobao prije svoga roenja - kroz stotine milijuna godina nepostojanja. Osim toga, vie sam propatio u jednom satu ivota nego tijekom svih tih stotina milijuna godina prije. Fotografska ploa na koju se otisne slika ispravno se zove "negativ", to e rei: neistinit, pogrean opis. O tome govorim s emocijama jer me je ta naprava ve prikazala kao luaka, misionara, provalnika i potpunog idiota, a ja nisam nijedno od toga. 195 O SEBI Doao sam zajedno s Halleyjevom repaticom 1835. Ona opet dolazi nagodinu, pa se nadam otii s njome. Bit e to najvee razoaranje u mome ivotu ako ne odem s Halleyjevom repaticom. Nema sumnje da je Svemogui rekao: "Evo te dvije neobjanjive udnovatosti; zajedno su dole, zajedno moraju i otii." Ja... pa, ja sam, znate, bio iznimka... takvi kao ja ne dogaaju se svaki dan. Mi smo vrlo rijetka sorta. Mi smo vam kao nekakva ljudska biljka stoljetnica i ne cvatemo u svaijem dvoritu.

Mark - Twain 196 ## O MARKU TWAINU Ameriki knjievnik, novinar i humorist Mark Twain rodio se kao Samuel Langhorne Clemens u Floridi u dravi Missouri 30. studenog 1835. Bio je esto od sedmero djece. Kako je sam jednom rekao, donio ga je Halleyjev komet, a s njime je elio i otii. Djetinjstvo je proveo u Hannibalu na obali Mississippija, a kad je navrio dvanaestu, nedugo nakon to mu je umro otac, zaposlio se kao egrt kod lokalnog slovoslagara. Na kraim tekstovima s poantom ondanjih humorista - anegdotama, monolozima, pjesmama, crticama - koje je pripremao za tisak, Clemens je "ispekao zanat" pisca i kritiara. Mark Twain (1835. - 1910.) 198 O MARKU TVVAINU S naoko jednostavnom mjeavinom pronicavosti, mladenakog omalovaavanja i logike, ovaj neobuzdani buntovnik navukao je svoje legendarno bijelo odijelo i dohvatio se pera. Otpustivi uzde svojim nazorima i predrasudama, postao je najpopularniji promatra ljudske naravi i iznenadnih udara sudbine. Za svoj pseudonim uzeo je uzvik s Mississippija "mark twain" ("oznaka dvica") kojim su mjerai pliine na parobrodu objavljivali dubinu od dva fathoma, tj. dva hvata (3,7 metara), to se smatralo dovoljnim za plovidbu. Mladi Sam Clemens nikad nije dovravao to bi poeo: prekinuo je kolovanje i zaposlio se kod novinskog slagara, pa napustio slagarski zanat

da bi radio kao parobrodski peljar na rijeci Mississippi, pa napustio peljarsko zvanje i pridruio se 199 O MARKU TWAINU Konfederalnoj vojsci, da bi ubrzo dezertirao i otiao u potragu za zlatom. Na sreu generacija itatelja zlato nije pronaao nego se, oporavljajui se od razoaranja, zakvaio za mrvicu mudrosti koja e promijeniti sliku amerike knjievnosti. Od 1870. objavljuje nekoliko vrlo prodavanih knjiga kojima stjee slavu i novac, a 1876. uvene Pustolovine Toma Sawyera. Premda ta knjiga nije autobiografska, eskapade Toma, Becky i njihova drutva preslike su Twainova djetinjstva na obali Mississippija. Nakon jo dviju uspjenica {Kraljevi i prosjak te ivot na Mississippiju), 1884. izlazi knjiga koja predstavlja vrhunac Twainove karijere: Pustolovine Huckleberryja Finna, 200 O MRKU TWAINU u kojoj se veliki pisac i kritiar ironino okomljuje na rasizam i moralne dvojbe ondanje Amerike. Ernest Hemingway je jednom rekao: "Sva moderna amerika knjievnost proizlazi iz jedne knjige Marka TWaina pod naslovom Doivljaji Huckleberryja Finna.

Ameriko pisanje istjee iz te knjige. Prije nje nije bilo niega. Poslije nje nije bilo niega tako dobrog." Sljedeih godina Twain je manje pisao, a vie putovao drei vrlo posjeena predavanja irom svijeta, na kojima je duhovito i britko govorio o moralu, religiji i politici. Vrlo uspjena predavanja silno su mu digla popularnost tako da su mu po povratku u Ameriku svugdje prireivali iznimno sveane doeke, a nekoliko najpoznatijih sveuilita 201 O MARKU TWINU dodijelilo mu je poasne doktorate. Svi su traili njegovo miljenje koje bi kasnije u nedogled citirali. Stalno je bio prisutan u novinama, svojim lancima i citiranim reenicama ili kao meta karikaturista (od kojih tek dio objavljujemo u ovoj knjizi), a njegov razbarueni, brkati lik s lulom ili cigarom, u narodu je postao sinonim za pisca. Pri kraju njegova ivota New Ynrk Times je procijenio da je Twain najcitiraniji Amerikanac u povijesti, ukljuujui Benjamina Franklina i Abrahama Lincolna. Posljednjih desetak godina ivota Tainu su bile najtee. Nekoliko neuspjenih poslovnih ulaganja dovelo ga je na rub bankrota od kojeg se spasio uspjenim predavanjima i knjigama, a prava tragedija zadesila ga je preranom smru dviju keri i supruge Olivije. Sam Clemens u kcen i supruge Olivije. 202 O MARKU TWAINU Njegovo pisanje otad je poprimilo tmurne, pesimistine tonove; umjesto da se sprda s ljudskim slabostima poeo je brutalno ibati ljudski karakter. Premda su mu mnogi zamjerili na toj mranijoj fazi, on je i danas vrlo itan i citiran. Njegove najslavnije knjige uvijek ponovno zaive u srcima svake nove generacije, a njegove otroumne, beskompromisne

".. ..

Llara, Olivia i

misli imamo i danas, esto i ne znajui da su njegove, na vrhu jezika. Samuel Clemens umro je 21. travnja 1910. tono onako kako je prieljkivao - sutradan nakon to je mimo Zemlje prohujao Halleyjev komet. Zvonimir Obran TRAVNO 203 204 SADRAJ: Par savjeta za poetak... 5 O stvaranju svijeta 11 O prokletoj ljudskoj rasi 15 O ljubavi i braku (i enama) 20 O djeci 26 O mladosti i starosti 31 O ivotu i smrti 37 O zdravlju 43 O radu i igri (i sportu) 49 O navikama i porocima 56 O humoru i smijehu 63 O psovanju 68 O razgovaranju i ponaanju 73 O istini i vraki dobrim laima 83 O prijateljima i neprijateljima 91 O bogatstvu i siromatvu 95 O religiji 102 O politici (i ratu i miru) 109 O civiliziranom divljatvu 118 O ivotinjama 125 O budalama i idiotima 132 O gledanju na stvari 137 O obrazovanju i znanosti 144 O pisanju (i njemakom jeziku) 150 O knjigama i nakladnicima 157 O umjetnosti i glazbi 163 O poznatima 169 O putovanju u inozemstvo 174 O Amerikancima 182 O sebi 188 O Marku Twainu 197