NA NAIM SAJTOVIMA MOETE PRONACI SVE BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD, POWERPOINT PREZENTACIJA I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJAL. ZA RAZLIKU OD OSTALIH MI VAM PRUAMO DA POGLEDATE SVAKI RAD NJEGOV SADRAJ I PRVE TRI STRANE TAKO DA MOETE TACNO DA ODABERETE ONO STO VAM U POTPUNOSTI ODGOVARA. U NAOJ BAZI SE NALAZE GOTOVI SEMINARSKI,DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI KOJI MOETE SKINUTI I UZ NJIHOVU POMOC NAPRAVITI JEDINISTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NADJETE RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOZETE NARUCITI DA SE IZRADI NOVI UNIKATAN SEMINARSKI ILI NEKI DRUGI RAD NA LINKU NOVI RADOVI. SVA PITANJA I ODGOVORE MOETE DOBITI NA NAEM FORUMU. ZA BILO KOJI VID SARADNJE ILI REKLAMIRANJA MOZETE NAS KONTAKTIRATI NA OFFICE@SEMINARSKI-RAD.COM w w w . d i p l o m s k i - r a d . c o m 2
SADRAJ:
I Uvod............................................................................................. 3 II Tabloidi i tabloidizacija............................................................. 6 III Teorijsko-metodoloka polazita........................................ 11 IV Srpstvo....................................................................... 18 4.1. Duhovni pad ........................................................................... 22 4.2. Obnova:povratak u zlatnu prolost..................................... 28 V Evropejstvo................................................................. 33 5.1. Bauk 90-ih.................................................................... 37 5.2. Evropska budunost: put u bolji ivot.................................. 44 VI Zakljuak............................................................................. 49 LITERATURA........................................................................... 53
w w w . d i p l o m s k i - r a d . c o m 3
I UVOD
Na pragu XXI veka mas-mediji su definitivno poprimili politiki ambivalentan karakter:porobljavajue-oslobaajui, represivni-slobodarski, nazadan-napredan, autoritaran-demokratski. Produeci ovekovih optila u medjskoj galaksiji stavljeni su u ruke ravih i dobrih momaka. U medijskom ratu na planeti Zemlji medijske borbe se vode izmeu vojske repatih udovita zla i vojske anela. Ishod te borbe zasad je neizvestan, tako da je nepredvidivo da li e aktuelni sumrak planetarnih medija imati za ishod mrklu no bez svitanja ili jarku zoru ljudske slobode 1
Na iznenaenje mnogih, Tuilatvo za ratne zloine, juna 2009. godine uzburkalo je javnost nesvakidanjim zahtevom- inicijativom da se preispitaju emisije i tekstovi u srpskim elektronskim i pisanim medijima s poetka 90-ih godina, ne bi li se novinari za koje se eventualno utvrdi da su svojim radom podstrekivali na ratne zloine, u krajnjoj istanci izveli pred sud. Otra polemika, predvoena parom suprotstavljenih novinarskih udruenja (UNS-om i NUNS-om) momentalno je polarizovala i onako podeljenu domau medijsku scenu. Ipak, ono oko ega su se svi akteri rasprave sloili, je to da je ovu vrstu krivice teko dokazati i da shodno tome, inicijativa nee dobiti sudski epilog. Tako je i bilo. Ali bez obzira to je poput mnogih, i ova una rasprava splasnula, ne ostavivi dublji trag u drutvu, ona je postala jo jedan dobar pokazatelj oigledne nestalnosti medija i njihove zavisnosti od dominantnih drutveno-politikih okolnosti. Jer od perioda kada su instrumentalizovani kao sredstvo irenja ratne retorike i nacionalne mobilizacje tokom 90-ih, do 2000-te kada su ti isti mediji stavljeni u slubu prodemokratski
1 Jovica Trkulja, Odnos medija i vlasti u Srbiji, Hereticus, 1-2, 2006, url: http://www.hereticus.org/arhiva/2006-1-2/odnos-medija-i-vlasti-u-srbiji.html w w w . d i p l o m s k i - r a d . c o m 4 orijentisanih elita, koje danas pokreu pitanja njihove zloupetrebe u prethodnom vremenu, protekla je samo jedna decenija. Ove promene dodatno naglaavaju vieslojni karakter sredstava javnog informisanja- njihovu sposobnost kameleonskog prilagoavanja drutvenim obrtima, ali i presudnu ulogu u reprodukciji novih sistema vrednosti. Posmatrajui komeanja u slovenakom drutvu neposredno pred njegov ulazak u Evropsku uniju, Melita Poler Kovai, zapazila je da su upravo mediji bili ti, koji su imali kljunu ulogu kako u sagledavanju i konstrukciji evropskog, tako i u ouvanju nacionalnog identiteta. 2 Takva njihova funkcija, prisutna je i na domaem terenu, uz dodatak da kod nas postoje i oni, koji su se specijalizovali za promovisanje samo jednog od dva pomenuta sistema identifikacije. Zbog toga se i pitanje prepoznavanja granica izmeu informisanja i promovisanja, postavlja kao problem definisanja granica izmeu novinasrtva i ne-novinarstva. 3 To je ujedno i linija, koja je prisutna i kada se govori o razlikama izmeu ozbiljnog i tabloidnog izvetavanja. * Iako je tokom prve decenije XXI veka, srpsku medijsku scenu obeleio pojaan rad na njenoj regulaciji, opadanje profesionalnih standarda, koje je uzelo maha tokom 90- ih, nije zaustavljeno. Srpsko novinarstvo nalo se pred izazovima trinog principa funkcionisanja i naletima komercijalnijih medijskih sadraja, pa se upravo se ovaj period, uzima kao poetak mnoenja kako tipinih tabloidnih glasila, tako i onih u ijem fokusu nisu tradicionalne teme takozvane ute tampe, poput estrade i zabave, ve domaa politika scena. Mnogi od ovdanjih listova su i ranije bili pozanti kao polje prelamanja odreenih stranakih uticaja i glavno sredstvo irenja politikih ideologija. Ipak u promenjenim
2 Polazei od toga da je osnovna funkcija medija da informiu, a ne da propagiraju, autorka se zalae za objektivno izvetavanje o evropskim temama koje bi bilo u skladu sa etikim novinarskim kodeksima. Osnovni cilj tako bi postalo informisanje graana o vanim pitanjima o EU, bez da mediji na sebe preuzimaju posebene zadatke promovisanja evropskog identiteta. Melita Poler Kovaevi, The Role of the News Media in the Construction of the European Identity:Informing, Educating, Promoting?, u: Nada Zgrablji Rotar (ur.), Medijska istraivanja : znanstveno-struni asopis za novinarstvo i medije 11, Zagreb 2005, str. 102-103. 3 Poler-Kovai, Ibid., str.103.