BOSNA I HERCEGOVINA VIJEE MINISTARA Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine

SMJERNICE
za postupanje u sluaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini

Projekat podrao:

UNICEF

Februar / Veljaa, 2013. godine

Page

BOSNA I HERCEGOVINA VIJEE MINISTARA Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine

SMJERNICE ZA POSTUPANJE U SLUAJU NASILJA NAD DJECOM U BOSNI I HERCEGOVINI

Priredili:

Prof.dr. Elmedin Muratbegovi

Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Univerziteta u Sarajevu Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite Republike Srpske Ministarstvo rada i socijalne politike FBIH Policija Brko Distrikta BIH Ombudsman za djecu JU Centar za socijalni rad Banja Luka Sluba socijalne zatite Ilida Sarajevo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine

Mr. sci. Saliha uderija Anka erani Emira Dizdarevi - Slomovi Mile Juroevi Andrea Stankovi Marija Jakovljevi Nermin Omerovi Irena Penz - Puzi

Tehnika podrka: Nejra Nurak

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine

Page

Sadraj:
I PREDGOVOR

1. Uvod 2. Nasilje nad djecom - zakoni, podzakonski akti i protokoli u Bosni i Hercegovini 3. Fenomenologija nasilja nad djecom 3.1 Fiziko nasilje 3.2 Seksualno nasilje 3.3 Psiholoko ili emocionalno nasilje 3.4 Zanemarivanje djece 3.5 Ostali specifini sluajevi nasilja nad djecom 4. Sistem ranog prepoznavanja nasilja nad djecom 4.1 Osnovni pokazatelji 4.1.1 Fiziko nasilje 4.1.2 Seksualno nasilje 4.1.3 Psiholoko ili emocionalno nasilje 4.1.4 Zanemarivanje djece 4.1.5 Ostale vrste nasilja 5. Prijavljivanje sluajeva nasilja nad djecom 6. Smjernice za postupanje po pojedinim sektorima 6.1 Sektor obrazovanja- obrazovne i vaspitne ustanove 6.1.1 Predvidive smjernice za postupanje u sektoru obrazovanja i vaspitanja 6.1.1.1 Nasilje koje se desilo u odgojno obrazovnim institucijama 6.1.1.2 Nasilje koje se desilo van odgojnih i obrazovnih institucija (prepoznato u koli) 6.1.1.3 Nasilje od strane zaposlenika odgojno-obrazovnih ustanova 6.2 Sektor organa starateljstva 6.2.1 Predvidive smjernice za postupanje 6.2.1.1 Hitno i neodlono reagovanje (vanredna situacija) 6.2.1.2 Rad na predmetu zatite (redovna situacija) 6.2.2 Specifine napomene za postupanje organa starateljstva 6.3 Zdravstveni sektor 6.3.1 Predvidive smjernice za postupanje 6.4 Policija 6.4.1

Predvidive smjernice za postupanje

7. Monitoring i evaluacija Smjernica 8. Zakljuna razmatranja 9. Glosarij termini i kratice koritene u Smjernicama 10. Bibliografija

Page

PREDGOVOR

Page

1. Uvod Uprkos naporima velikog broja meunarodnih organizacija irom svijeta, kako u razvijenim, tako i u nerazvijenim zemljama, koje rade na sprjeavanju zlostavljanja i zanemarivanja djece, mediji sve ee izvjetavaju o sve ekstremnijim i sve bizarnijim sluajevima u kome djeca postaju rtve roditelja, rodbine, prijatelja ili neznanaca. Iako nemamo dovoljno egzaktnih podataka da bi sa sigurnou mogli zakljuiti o kakvom obimu ove pojave se radi, da se naslutiti da tzv. tabuizam u velikoj mjeri pogoduje razvoju ove vrste devijacije i u bosanskohercegovakom drutvu. ira javnost nerijetko pod nasiljem nad djecom podrazumijeva sve ono to fiziki boli kao to je: amar, udarac rukom, kaiem ili ve neim drugim. No problem je mnogo sloeniji i vrlo esto nas dovodi u dilemu da se pitamo: ta je s nevidljivim nasiljem? Svi oblici nasilja nad djecom, kojih poesto nismo svjesni i iju teinu ne doivljavamo, u mjeri i na nain, kakav po svome znaaju zasluuju, ostavljaju neizbrisive tragove u ivotu svakog djeteta, koji ga poesto i cijeli ivot prate. Ono to je zajedniko svim oblicima nasilja nad djecom danas je "tradicija" zlostavljanja koja se prenosi s generacije na generaciju, s roditelja na dijete, sa izvrioca na rtvu zlostavljanja. Znaajan broj onih koji danas zlostavljaju i sami su bili zlostavljani u djetinjstvu. Danas nezatieno dijete sutra je potencijalno nefunkcionalan ovjek, odnosno potencijalni napada. Zato se pojavi nasilja nad djecom posveuje velika panja i na taj nain se pokuava preduprijediti ova pojava. Preventivno djelovanje danas, je ujedno i preventivno djelovanje za budunost. Moderna socijalna zajednica se skoro pa svakodnevno nalazi u procjepu izmeu potovanja porodinog integriteta i privatnosti, sa jedne strane, i potreba da se dijete zatiti, sa druge strane. Kada govorimo o nasilju nad djecom ira javnost najee pomisli na vidljive tjelesne povrede oekujui finalni epilog i potvrdu za eventualnu prijavu u policiji, centru za socijalni rad ili tuilatvu. Problem tjelesnog, emocionalnog i seksualnog zlostavljanja djece prisutan je manje-vie u svim sredinama, ali se skriva i dri kao porodina tajna ali sve vie i kao tajna ostalih drutvenih skupina kao to su kole, sportski klubovi i slino. A zato to tajiti i skrivati? Zatakavanjem ga nikad neemo rijeiti niti otkloniti. Naprotiv, treba ga javno iznijeti, priznati njegovo postojanje i otvoreno progovoriti o pojavama svih oblika zlostavljanja nemone i nedune djece. Zloupotreba i zanemarivanje djece postojali su tokom itave historije ljudskog roda, ali je do priznavanja i uvaavanja ove pojave dolo tek ezdesetih godina XX stoljea, kada je Henry Kempe, ameriki pedijatar, prvi upotrijebio emocionalno nabijen termin Sindrom pretuenog djeteta (Battered Child Syndrome) opisujui i dokumentujui drastine sluajeve fizikog zlostavljanja djece sa fatalnim ishodom. U svakodnevnom ivotu nasilje se najee odreuje kao upotreba sile da bi se neko povrijedio; upotreba fizike sile sa ciljem uticaja i iznuivanja odreenog ponaanja; napad na osobu, koji se sastoji u fizikom nanoenju udaraca i povreda, emocionalnom i psihikom povrjeivanju; nezakonito koritenje sile i fizike snage; ilegalna, protivpravna i nepravna upotreba sile; primjena razliitih oblika prinude; oblik sile i agresije koji se koristi uz protivljenje i otpor onih nad kojima se ona provodi. Djeca mogu biti rtve kako porodinog nasilja, odnosno nasilja u porodici, tako i izvan porodinog nasilja, odnosno zlostavljanja i nasilja koje se deava izvan i mimo porodice i kue: na ulici, u parkovima, u koli i oko kole, u raznim drutvenim institucijama. Djeca, kao i ene, se smatraju nemonijima od ostalih lanova drutva pa danas njihova prava garantuje niz dokumenata i konvencija meunarodnog karaktera. Konvencija o pravima djeteta je sadrana u

Page

Aneksu I Dejtonskog mirovnog sporazuma i, kao ostale konvencije koje je BiH ratificirala, ima prioritet u primjeni u odnosu na domae zakonodavstvo, s obzirom da ima snagu ustavne norme. Bosna i Hercegovina je, uz to, postala potpisnica dva fakultativna protokola, uz Konvenciju o pravima djeteta, i to: Fakultativnog protokola o ukljuivanju djece u oruane sukobe i Fakultativnog protokola o prodaji djece, djeijoj prostituciji i djeijoj pornografiji iz 2000. godine, a potpisala je i Milenijumsku deklaraciju. Umnoeno mnogo puta, nasilje nad djecom oduzima i cijelom drutvu potencijal za razvoj, a time sprjeava napredak ka ostvarivanju Milenijskih razvojnih ciljeva. Bosna i Hercegovina lanstvom u UN-u i prihvatanjem Konvencije o pravima djeteta kao osnovni princip zatite djece preuzela standard prepoznatljiv kao najbolji interes djeteta to generalno i jeste kljuni princip zatite djece u meunarodnim i regionalnim okvirima. Upravo neke odredbe Konvencije o pravima djeteta na najbolji nain tite dijete od svih oblika nasilja, kroz tretiranje: ekonomskog iskoritavanja, zabrane upotrebe droge i alkohola, zabrane spolnog iskoritavanja i djeje pornografije, onemoguavanja otmice, prodaje i trgovine djecom, zabrane bilo kojeg vida izrabljivanja djeteta, zabrane muenja ili bilo kojeg oblik poniavanja, pravino postupanje prilikom zakonitog zatvaranja djeteta, obezbjeenje prava na pravnu pomo, zabrane uea djece u oruanim sukobima i pruanje zatite djeci u ratu, obezbjeenje prava na oporavak i resocijalizaciju djece koja su bila izloena nasilju, pravino postupanje sa djecom poiniocima krivinih djela i ureivanje odgovarajuih uslova za izvrenje kazne i potivanje svih drugih standarda u oblasti ljudskih prava koje u pogledu pomenutih standarda zatite djece predstavljaju osnov za usklaivanje nacionalnih zakonodavstava i svakodnevne prakse. Imajui u vidu naprijed navedeno, radi definisanja prioritetnih ciljeva i mjera koje je neophodno poduzeti u periodu 2011. 2014. godine, da bi se stvorili to povoljniji uslovi za ivot djece i porodice, njihovo zdravo psiho-fiziko odrastanje, ukljuivanje u drutvo i participaciju u odluivanju, Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na 155. sjednici odranoj 13. 7. 2011. godine, donijelo je Odluku o usvajanju Akcionog plana za djecu Bosne i Hercegovine (2011 2014). Uzimajui u obzir visoko rascjepkani administrativni sistem u BiH, pomenuti Akcioni plan, kao i prethodni (2006-2010), zagovara multidisciplinarni pristup i ukljuivanje svih potencijala u okviru drutva na razvijanje dobro promiljene akcije kojom bi se unaprijedili uslovi ivljenja u interesu razvoja djeteta, to je preduslov za jaanje poloaja djeteta u Bosni i Hercegovini. Akcioni plan ukljuuje opte ciljeve iznesene na Svjetskom samitu za djecu, posebno utvrene preporuke od strane Komiteta za prava djeteta, (u cijelosti zakljuna razmatranja i preporuke Komiteta od 1. oktobra 2010. godine, a koje se odnose na primjenu dva fakultativna protokola, uz Konvenciju), te ostalih komiteta UN-a kojima je Bosna i Hercegovina podnijela izvjetaje o implementaciji meunarodnih konvencija iz oblasti ljudskih prava i sloboda. Sam postupak zatite djece od nasilja zahtjeva multidisciplinarni i intersektorski pristup, i od kljune je vanosti da svi uesnici u tom postupku imaju zajedniko shvatanje i jedinstven stav u odnosu na pojavu nasilja nad djecom. S tim u vezi, upravo je saglasnost u odnosu na pojavu nasilja nad djecom prvi uslov za uspjenost procesa zatite djeteta. U tekstu Smjernica za postupanje u sluaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini prihvaene su definicije pojedinih vidova zloupotrebe i zanemarivanja djece koje je usvojila Svjetska zdravstvena organizacija na Konsultaciji o spreavanju zloupotrebe djece u enevi, 1999. godi ne (WHO, 1999). Ove definicije prihvatilo je i Meunarodno udruenje za prevenciju zloupotrebe i zanemarivanja djece u dokumentu Intersektorski pristup zlostavljanju djece (ISPCAN, 2003).

Page

U savremenoj literaturi iz oblasti socijalne psihologije, pedagogije, socijalnog rada, kriminologije i ostalih relevantnih naunih disciplina, fenomen nasilja nad djecom se susree u razliitim formama. Nasilje se definise kao svaki oblik ponasanja prema djetetu koji ima za cilj povredjivanje ili nanosenje bola, bilo fizickog ili psihickog, zapostavljanje i/ili zanemarivanje djeteta, maletretiranje i/ili bilo koji oblik eksploatacije djeteta, ukljucujuci i seksualnu eksploataciju. Vidimo da su najee sastavnice ovog pojma: zanemarivanje, fiziko nasilje, psiholoko ili emocionalno nasilje i seksualno nasilje. Vrlo esto susreemo neke izvedene podjele koje fenomen nasilja nad djecom dijele na zlostavljanje i zanemarivanje djece. Da bismo pomogli proces stvaranja jedinstvenog teorijsko-praktinog koncepta nasilja nad djecom kod strunjaka iz raznih sektora, neophodno je napraviti difrencijaciju u definisanju razliitih oblika zlostavljanja i zanemarivnaja. Stoga navodimo dvije definicije koje se najee upotrebljavaju u ekstenzivnom tumaenju nasilja nad djecom danas: Pod pojmom nasilje nad djecom koje ima odrednicu zanemarivanja podrazumijevaju se odnosi i ponaanja pojedinca ili institucija1 kojima se ugroava ili osujeuje normalan psihiki i fiziki razvoj, integritet linosti ili se osujeuje zadovoljenje djeijih potreba. S druge strane, nasilje nad djecom koje ima odrednicu zlostavljanja podrazumijevamo postupke roditelja ili djetetovih staratelja kojima se djetetu nanosi tjelesna i/ili emocionalna bol ili se zanemaruje u toj mjeri da je ugroeno njegovo emocionalno zdravlje i razvoj. Razliiti oblici zlostavljanja i zanemarivanja djece se esto javljaju udrueni i imaju dugotrajno dejstvo na fiziki i psihiki razvoj djece. Veoma je vano uiniti sve to je u naoj moi u cilju sprjeavanja nasilja, kao i zatite djeteta kada do njega doe. Saradnja svih institucija i organizacija (pravosua, policije, socijalne zatite, zdravstva, kolstva...), koje se na razliite naine bave ovim problemom, i njihovo koordinirano djelovanje u kome je na primarnom mjestu interes djeteta, jedini je nain borbe protiv nasilja nad djecom. Za potrebe ovih smjernica, analizirat emo slijedee korake u procesu zatite djeteta od zlostavljanja i zanemarivanja: prepoznavanje zlostavljanja i zanemarivanja djeteta; prijavljivanje sumnje na zlostavljanje i zanemarivanje djeteta; procjena rizika, stanja i potreba djeteta i porodice; neodlona intervencija; planiranje i obezbjeivanje usluga i mjera za zatitu djeteta praenje i evaluacija djeteta i porodice.

Page

7
Pod pojmom institucionalnog nasilja nad djecom podrazumijevamo sve one sluajeve u kojima nadlene institucije pogreno primjenjuju profesionalne standarde ili propuste da prijeme iste i na taj nain ugroze integritet dijeteta
1

2. Nasilje nad djecom - zakoni, podzakonski akti i protokoli u Bosni i Hercegovini Kad govorimo o razliitim propisima i uopte dokumentima koji se odnose na prava i zatitu djece, neohodno je spomenuti najvanije, koji determiniraju aktivnosti zvaninih organa u tretiranju ove pojave na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Krenuvi od meunarodnopravnog okvira te pozitivnopravnih odredbi u BIH, neophodno je navesti slijedee: Meunarodni dokumenti Konvencija o pravima djeteta i fakultativni protokoli uz Konvenciju o zabrani uea djece u oruanim sukobima i o prodaji djece, djeijoj prostituciji i djeijoj pornografiji, Pakt o graanskim i politikim pravima, Minimalna pravila UN-a o provoenju maloljetnikog pravosua (Pekinka pravila, 1985.g.), Pravila UN-a za zatitu maloljetnika lienih slobode (JDL pravila, 1990.g.), Smjernice UN-a za prevenciju maloljetnike delinkvencije (Rijadske smjernice, 1990.g.), Minimalna pravila UN-a za alternativne kaznene mjere (Tokijska pravila, 1990.g.), UN Konvenciju za borbu protiv organiziranog transnacionalnog kriminala, dopunjena sljedeim protokolima: Protokol za spreavanje, zaustavljanje i kanjavanje trgovine ljudima, posebno enama i djecom i Protokol za borbu protiv krijumarenja migranta kopnom, morem i vazduhom, Konvencija o eliminaciji diskriminacije ena i prava djece, Meunarodna konvencija protiv torture i drugih vrsta okrutnog, nehumanog i degradirajueg postupanja ili kanjavanja, Konvencija o eliminaciji rasne diskriminacije i druge, Evropska konvencija o akciji protiv trgovine ljudima, Revidirane Socijalna povelja, Evropska konvencija o obeteenju rtava krivinih djela nasilja, Konvencija o cyber kriminalu, Evropska konvencija protiv torture i drugih vrsta okrutnog, nehumanog i degradirajueg postupanja ili kanjavanja, Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina, Haka konvencija o graanskopravnim aspektima meunarodne otmice djeteta, Haka konvencija o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inostranstvu, Konvencija Vijea Evrope o zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i seksualne zloupotrebe Konvencija o kontaktu koji se tie djece Page Konvencija o meunarodnom ostvarivanju prava na izdravanje djeteta i drugim oblicima izdravanja porodice (Haka)

Bosna i Hercegovina (dravni nivo): Akcioni plan za djecu BiH 2011-2014 Strategija za borbu protiv nasilja nad djecom 2012-2015 Krivini zakon BiH (Slubeni glasnik BiH br.37/03) Zakon o prekrajima BIH ("Slubeni glasnik BIH" br.20/04) Zakon o krivinom postupku BiH ("Slubeni glasnik BIH" br.36/03) Zakon o zabrani diskriminacije BiH (Slubeni glasnik BiH broj 59/09) Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 16/03, 102/09 i 32/10 preieni tekst) Okvirna politika unapreenja ranog rasta i razvoja djece u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH broj 36/12)

Kada su u pitanju entitetski zakoni i podzakonski akti u posmatranom periodu treba pomenuti:

Federacija BIH Strategija za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici FBiH 2013-2017. godine; Strateki plan za unapreenje ranog rasta i razvoja djece u FBiH 2013-2017. Zakon o zatiti od nasilja u porodici FBiH (Slubeni glasnik FBiH, br.22/05 i 51/06); Porodini zakon FBiH (Slubene novine FBiH, br. 35/05 i 41/05); Krivini zakon FBiH (Slubene novine FBiH br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05 i 42/10); Zakon o krivinom postupku FBiH (Sl. novine FBiH, br: 35/03, 56/04, 37/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10); Zakon o izvrenju krivinih sankcija u FBiH (Slubene novine FBiH, br: 44/98, 42/99,12/09); Zakon o prekrajima FBiH (Sl. novine FBiH, broj 32/06); Zakon o vanparninom postupku FBiH (Sl. novine FBiH, br: 2/98, 39/94, 73/05); Zakon o izvrnom postupku FBiH (Sl. novine FBiH, br: 32/03, 33/06, 39/06, 39/09); Zakon o zatiti svjedoka pod rpijetnjom i ugroenih svjedoka Zakon o zatiti osoba sa duevnim smetnjama (Slubene novine FBiH, br. 37/01, 40/02); Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice s djecom (Slubene novine FBiH, br. 36/99, 54/04, 39/06, 14/09);

Page

 Zakon o zdravstvenoj zatiti FBiH (Slubene novne FBiH, br. 46/10), broj: 29/97); Pravilnik o nainu i mjestu provedbe zatitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana uinilaca nasilja u porodici ("Slubene novine Federacije BiH", broj 60/06)); Pravilnik o nainu i mjestu provedbe zatitne mjere obaveznog lijeenja od ovisnosti od akohola, opojnih droga ili drugih psihotropnih supstanci uinilaca nasilja u porodici (Slubene novine FBiH, broj 23/08); Pravilnik o nainu provedbe zatitnih mjera koje su u nadlenosti policije (Slubene novine FBiH, broj 9/06; Protokol o postupanju nadlenih institucija u sluajevima nasilja u porodici koji ukljuuje djecu Unsko-sanski kanton; Protokol o postupanju nadlenih institucija u sluajevima nasilja u porodici za opine Unsko-sanskog kantona; Protokol o postupanju u sluaju nasilja u porodici izmeu interesornih ministarstava i NVO Vive ene koji podrazumijeva i zatitu djece u porodicama (Tuzlanski kanton); Protokol o saradnji u prevenciji prosjaenja, skitnje i nelegalne uline prodaje na podruju Kantona Sarajevo; Protokol o saradnji kojim se regulie nain prijema rtava u sklonite za ene i djecu rtve nasilja u porodici Kanton Sarajevo; Protokol o saradnji na prevenciji, zatiti i borbi protiv nasijla u porodici Kanton Sarajevo; Protokol o saradnji izmeu resornih ministarstava kojim je regulisan nain postupanja u sluajevima zanemarene i zaputene djece koja prosjae i rade na ulicama Kantona Sarajevo; Protokol o saradnji izmeu JU Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo i Fondacije loklane demokratije o meusobnoj saradnji izmeu potpisnika u radu Mobilnog tima (terapeutski rad na sprijeavanju recidiva u porodicama u kojima je evidentirano nasilje); Protokol o meusobnoj saradnji mjerodavnih ministarstava, institucija i NVO u pruanju podrke rtvama-svjedocima u sluajevima ratnih zloina, seksualnog nasilja i drugih oblika krivinog djela (Srednjobosanskog kantona); Protokol o postupanju u sluajevima nasija u porodici kojim su obuhvaena i djeca opina Donji Vakuf; Protokol o postupanju u sluaju nasilja u obitelji za podruje Hercegovako (Kanton 10); Protokol o postupanju institucija u sluaju nasilja u porodici i rodno baziranog nasilja

Page

10

(Bosansko-podrinjski kanton)

U Republici Srpskoj je potrebno posebno naglasiti slijedee: Vlada RS je usvojila i Strategiju za borbu protiv nasilja u porodici RS do 2013, Vlada RS je 2008 usvojila Strategiju za razvoj porodice RS za period 2009-2014, 2009. godine usvojena je i Omladinska politika RS 2010-2015 Zakon o djeijoj zatiti (Slubeni glasnik RS, br. 4/02, 17/08 i 1/09) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprjeavanju nasilja na sportskim priredbama ( "Slubeni glasnik RS" br,13/10) Zakon o izvrenju krivinih sankcija RS ("Slubeni glasnik RS" br.13/10) Zakon o javnom redu i miru ("Slubeni glasnik RS" br.20/07) Zakon o krivinom postupku ("Slubeni glasnik RS", br. 53/12) Zakon o prekrajima RS ("Slubeni glasnik RS" br.34/06, 1/09 i 29/10) Zakon o socijalnoj zatiti (Slubeni glasnik RS, broj 37/12), Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivinom postupku ( " Slubeni glasnik RS" br.13/10) Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju (Slubeni glasnik RS, broj 74/08, 71/09, 104/11) Zakona o predkolskom vaspitanju i obrazovanju(Slubeni glasnik RS, broj 119/08) Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju (Slubeni glasnik RS, broj 74/08, 106/09 i 104/11 ) Zakona o zatiti od nasilja u porodici RS(Slubeni glasnik RS, br.102/12) kojim se unapreuju postojea pravna rjeenja vezana za zatitu djece od nasilja u porodici; Krivini zakon RS ("Slubeni glasnik RS" br.49/03, 37/06 i 73/10) Porodini zakon RS("Slubeni glasnik RS", br. 54/02 i 41/08) Pravilnik o nainu i mjestu sprovoenja zatitne mjere obaveznog lijeenja zavisnosti od alkohola i opojnih droga ("Slubeni glasnik RS", br.97/06) Pravilnik o nainu i mjestu sprovoenja zatitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana ("Slubeni glasnik RS", br.97/06) Pravilnik o nainu i mjestu sprovoenja zatitne mjere obezbjeenja zatite rtve nasilja u porodici (Slubeni glasnik RS, broj: 97/06) Pravilnik o nainu sprovoenja zatitnih mjera koje su u nadlenosti Ministarstva unutranjih poslova ("Slubeni glasnik RS" br.26/06) Protokol o postupanju u sluajevima vrnjakog nasilja Protokol o postupanju u sluaju nasilja, zlostavljana ili zanemarivanja djece

Page

11

U Brko distriktu BiH u proteklom periodu treba naglasiti: Zakon o djeijoj zatiti Brko distrikt BiH ( Slubeni glasnik Brko distrikt BiH br. 1/03, 4/04, 21/05, 19/07, 2/08 i 51/11) Zakon o socijalnoj zatiti Brko distrikt BiH (Slubeni glasnik Brko distrikt BiH br. 1/03, 4/04, 4/04, 19/07, 2/08) Zakon o obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama Brko distrikt BiH (Slubeni glasnik Brko distrikt BiH broj: 10/08) Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivinom postupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik Brko distrikta BiH broj 44/11) Krivini zakon BD BIH

Page

12

3. Fenomenologija nasilja nad djecom Vidjeli smo da postoje brojne definicije nasilja nad djecom, i za sve njih je zajedniko da pod nasiljem podrazumijevaju svako fiziko ili psihiko nasilno ponaanje usmjereno na djecu2 od strane pojedinaca ili institucija, kojim se ugroava ili sprjeava normalan razvoj, integritet linosti ili zadovoljenje djejih potreba. Stoga emo za potrebe fenomenoloke analize zloupotrebe ili zlostavljanja djeteta obuhvatatiti sve oblike fizikog i/ili emocionalnog zlostavljanja, seksualnu zloupotrebu, zanemarivanje ili nemaran postupak, kao i komercijalnu ili drugu eksploataciju djece, koja dovodi do stvarnog ili potencijalnog naruavanja zdravlja djeteta, njegovog preivljavanja, razvoja ili dostojanstva u okviru odnosa koji ukljuuje odgovornost, povjerenje ili mo (WHO, 1999). Istraivanja pokazuju da zlostavljana i zanemarena djeca pokazuju ponaanje i emocionalne probleme, loe kognitivno funkcioniu te imaju slabiji uspjeh u koli. Razvijaju se i brojne druge tekoe kao to su poremeaji hranjenja, sklonost uzimanju sredstava ovisnosti, problemi u razvoju nervnog sistema. Veina istraivaa se slae da su rizini faktori koji dovode do zlostavljanja kod djece: mlaa dob, djeca sa hronino iritabilnim temperamentom, ADHD djeca, izrazito zahtjevna djeca, kao i djeca sa poremeajima u razvoju. Prema mnogim autorima najkritinija dob za fiziko zlostavljanje je izmeu 4 do 8 godina, emocionalno 6 do 8, seksualno od 8 do 12 (Whitman,2002). Rizini faktori koji dovode do zlostavljanja djece od strane roditelja su: mlaa dob roditelja, samohrani roditelji, transgeneracijski prijenos (iskustvo nasilnog odnosa u primarnim porodicama), finansijske tekoe, nizak obrazovni nivo i mentalne bolesti. .Dodatni rizici u poratnom drutvu su: veliki broj oboljelih o PTSP-a, porast alkoholizma i drugih ovisnosti, nepotpune porodice, siromatvo, nezaposlenost, socijalna izolacija. Svi ovi faktori mogu uticati na smanjenu sposobnost uspjenog roditeljstva i poveavaju vjerovatnost zlostavljanja djeteta. Pored opte definicije nasilja nad djetetom, koju smo naveli u uvodnom dijelu ovih Smjernica, prihvaene su i definicije etiri posebna tipa zloupotrebe djeteta: fiziko nasilje, seksualno nasilje, psiholoko nasilje, i zanemarivanje djeteta. U pojedinim klasifikacijama izdvaja se i ekonomska eksploatacija kao poseban oblik zloupotrebe djeteta, a u novije vrijeme se izdvaja i vrnjako nasilje i nasilje putem savremenih informacijskih tenologija. 3.1. Fiziko nasilje

Page

13

Upravo, za potrebe analize ovih Smjernica, fiziko nasilje nad djecom definiemo kao odnos ili ponaanje kojim se, uz primjenu fizike sile i uz ili bez upotrebe drugih sredstava, nanose povrede, ozljede ili rane djeci. Najei i najvidljiviji oblik nasilja nad djecom je fiziko nasilje. Ono se ispoljava u raznim formama, a najee susreemo: udaranje rukama ili nogama, amaranje, upanje kose, uvrtanje dijelova tijela ili lica, nanoenje opekotina, bacanje na pod ili
2

Prema Konvenciji o pravima djeteta, dijete je svaka osoba mlaa od 18. godina

niz stepenice, vezivanje uz radijator ili ormar, uskraivanje hrane, zakljuavanje u stanu ili nekoj drugoj prostoriji, davanje otrovnih supstanci, alkohola ili neodgovarajuih lijekova, ujedanje, pokuaji utapanja ili guenja djeteta i sl. Fiziko zlostavljanje najee je proprae no emocionalnim zlostavljanjem, zanemarivanjem, pa i seksualnim zlostavljanjem. Brojne su posljedice ovakvog zlostavljanja. Od vidljivih tjelesnih znakova najee se nailazi na modrice, prelome kostiju, opekotine, podljevi i ogrebotine na tijelu, unutranje povrede i krvarenja, oteenja mozga, oteenje vidnog i slunog aparata, itd. Dok se veina tjelesnih povreda vremenom zalijei, neke ostaju trajno, a posebno strah, tuga i bijes. 3.2. Seksualno nasilje

S druge strane seksualno nasilje oznaavamo kao vid eksploatacije djeteta u cilju seksualnog zadovoljenja i uivanja odrasle osobe. Prema kriminolokoj definiciji, pod seksualnim zlostavljanjem podrazumjevamo, ukljuivanje zavisnog, razvojno nezrelog djeteta ili adolescenta u seksualne aktivnosti, koje ono ne moe razumjeti, na koje ne moe dati pristanak i koje ugroavaju socijalne tabue porodinog ivota. Najee se odnosi na pet situacija: a) b) c) d) e) ukljuivanje djeteta u seksualne aktivnosti, posmatranje seksualnih aktivnosti, izlaganje djeteta pornografskom materijalu neadekvatno dodirivanje djeteta, davanje sugestivnih seksualnih komentara.

Posebno je potrebno navesti definiciju iz Konvencije Vijea Evrope o zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i seksualnog zlostavljanja koja pod seksualnim zlostavljanjem djece podrazumijeva namjerno uputanje u seksualne aktivnosti sa djetetom koje prema relevantnim odredbama nacionalnog zakonodavstva nije dostiglo zakonsku dob za seksualne odnose; kao i uputanje u seksualne aktivnosti sa djetetom: upotrebom prinude, sile ili prijetnje; zloupotrebom poloaja povjerenja, autoriteta ili uticajem na dijete, ukljuujui i poloaj unutar porodice; zloupotrebom situacije u kojoj je dijete posebno ranjivo, naroito zbog mentalne ili fizike smetnje u razvoju ili stanja ovisnosti 3.3. Psiholoko nasilje

Page

Kvalitativno potpuno drugaiji vid nasilja zasigurno predstavlja psiholoko nasilje ili emocionalno liavanje-zlostavljanje. U psiholokoj i kriminolokoj literaturi se umjesto emocionalnog zlostavljanja ponekad upotrebljava i naziv psiholoko nasilje psiholoko zlostavljanje. Pristalice naziva psiholoko nasilje smatraju da je ono sveobuhvatnije jer ukljuuje i emocionalnu i kognitivnu komponentu zlostavljanja. Psiholoko nasilje je odnos ili ponaanje kojim se zapostavlja, ugroava, podcjenjuje, vrijea ili verbalno napada linost maloljetnika i ispoljavaju negativna osjeanja prema njima. Oblici psiholokog zlostavljanja su: uskraivanje roditeljske ljubavi i emocionalne podrke, odbacivanje u obliku ravnodunosti i odsustva panje, odbacivanje putem vike, pripisivanje krivice djetetu za probleme, prenoenje negativnih poruka kojima se vrijea dostojanstvo djeteta i sl. Emocionalno nasilje ostavlja najvie traga na rtvi nasilja. Ako je dugotrajnije, ono je destruktivnije od tjelesnog nasilja. Emocionalno nasilje se

14

zapravo ogleda u trajnom proputanju iskazivanja ljubavi i panje prema djeci, kao i u verbalnim ispadima kojima se djeca poniavaju i povrjeuju. Oblici emocionalnog zlostavljanja su: ignorisanje, odbijanje, terorisanje, izolovanje i asocijalizacija, verbalno povreivanje (omalovaavanje i vrijeanje nepristojnim terminima - npr. glupan, stoka, oro, debeli), verbalno zastraivanje, napadanje najvanijih vrijednosti (vjerovanja, religije, rase), praenje, uhoenje, prislukivanje telefonskih razgovora i sl. Sve je vei broj djece niskog samopotovanja. Istraivanja u svijetu pokazuju da najvei broj djece koja naputaju kolovanje pripada skupini djece sa niskim samopotovanjem. Djeca udruena u razliite gangove, djeca koja probleme rjeavaju oruijem usmjerenim protiv drugih ili protiv sebe , pripadaju djeci sa niskim samopotovanjem. Klinika slika emocionalno zlostavljane djece vrlo je razliita u zavisnosti od uzrasta i vrste zlostavljanja. Kod male djece ona se najee manifestuje u obliku brojnih tjelesnih smetnji: trbobolje, pritiska u prsima, guenja, tekoe sa spavanjem, problemi kontrole stolice i mokrenja, razdraljivost, naizgled bezrazloan pla. Emocionalno zlostavljano dijete ima separacijske strahove ali i itav niz drugih strahova koji imaju svoje korjene u odnosu djeteta i odrslih. Tokom odrastanja javljaju se novi i drugaiji znakovi u ponaanju, promjena vrste i intenziteta strahova, povlaenje od okoline, , u grupi zauzimaju ili perifernu poziciju (strah od odbacivanja) i ne ukljuuju se ili agresivno otimaju stvari i poloaj . 3.4. Zanemarivanje djece

Djeca su zanemarivana i zlostavljana stoljeima, ali prepoznavanje tih statusa djeteta u direktnoj je zavisnosti od brojnih faktora, naroito onih socijalne prirode. Do danas jo uvijek ni zatita ni prepoznavanje zanemarivanja djeteta nisu zadovoljavajui. Kada govorimo o zanemarivanju najee se misli na fiziko zanemarivanje, malnutriciju, kao posljedicu istog, ili na najee nedovoljnu brigu za djetetove fizike potrebe. S druge strane, se vrlo rijetko misli na druge oblike zanemarivanja, kao to su emocionalno i edukativno zanemarivanje, koji nam nekako neopaeno prolaze i na koje je savremena zajednica, naroito u zemljama u trenziciji, postala imuna. Pojam zanemarivanja znai razliito za razliite ljude, u zavisnosti od medicinskih, pravnih, psiholokih, socijalnih i drugih stavova koji proizlaze iz organizacije drutva, vjerovanja, kulturalnih karakteristika i porodine organizacije. Veliki broj psihologa, socijalnih radnika i kriminologa govori i o kolektivnom zanemarivanju koje proizlazi iz organizacije drutva, organizacije institucija za djecu, bolnica, roditeljskih prava i sl. Zanemarivanje se u pravilu iroko definira, kao nebriga i proputanje roditelja da zadovolji emocioonalne i razvojne potrebe djeteta, ukljuujui potrebu za odgovarajuom ishranom,

Page

15

odjeom, smjetajem, zdravstvenom brigom, obrazovanjem, intelektualnim poticanjem i emocionalnim razumijevanjem (White, 1987). Dakle, za razliku od zlostavljanja, zanemarivanje je proputanje da se neto uini odnosno nedostatak odgovarajue brige i njege odraslih prema djetetu, to bitno utie na djetetov normalni psihofiziki razvoj. Kao poseban vid zanemarivanja danas se vrlo esto pojavljuju dva tipa zanemarivanja: zdravstveno i edukativno zanemarivanje. Zdravstveno zanemarivanje ispoljava se kao: propust da se obezbjedi neophodna medicinska njega djetetu kada je bolesno; propust da se izvre potrebne imunizacije i ostale preventivne medicinske mjere za dijete ili briga o zubima djeteta, te propust da se obezbjede potrebna pomagala, ukljuujui dioptrijske naoale, aparate za sluh i slino. Edukativno zanemarivanje predstavlja propust da se odgovori na saznajnu radoznalost djeteta i da se zadovolje obrazovne potrebe djeteta tako to e mu se dopustiti da neopravdano izostaje iz kole ili to mu se ne obezbjeuju uslovi da ui. Ako dijete izostaje iz kole zato to brine o drugoj, mlaoj djeci ili zato to radi da bi porodica mogla da preivi, trebalo bi planirati mjere koje pomau i osnauju porodicu i roditelje kako bi se adekvatno prevazila situacija u kojoj seporodica nalazi, a dijete ukljuilo u obrazovni proces. 3.5. Ostali specifini sluajevi nasilja nad djecom

Pored nabrojanih, u svakodnevnom ivotu vrlo esto susreemo i razliite situacije u kojima se dijete pojavljuje kao rtva. Radi se o specifinim vrstama nasilja u kojima se dijete vrlo esto pojavljuje kao glavni ili sporedni akter, ali u svojstvu rtve. Ove oblike nasilja ne moemo smjestiti u kategoriju primarne podjele nasilja (fiziko, psihiko, seksualno i zanemarivanje) ali ih svakako posmatramo kao vid supsidijarnih oblika nasilja u kojima se nerijetko djete javlja kao rtva. Radi se o: vrnjakom nasilju (eng. Bullying), nasilju putem cyber tehnologije (eng. Cyberbullying), ekonomskom zlostavljanju djece, nasilju u porodici i ostalim oblicima nasilja u kojima se djete pojavljuje u viktimolokom kontekstu. Nasilje se moe desiti u razliitim sredinama, koli, porodici, na igralitu i sl. U kolskom ambijentu je najzastupljenije vrnjako nasilje i o njemu je neophodno neto rei. Karakteristian i veoma izraen oblik nasilja meu djecom u kolama je tzv. vrnjako nasilje. Vrnjako nasilje je fiziko ili psihiko nasilno ponaanje usmjereno na djecu od strane njihovih vrnjaka, koje se ini s ciljem povrjeivanja i ukljuuje ponavljanje istog obrasca i odraava neravnopravan odnos snaga koji je karakteristian na dvjema ravnima: jai protiv slabijih, ili grupa protiv pojedinca. Svako od ovih svjesnih postupaka se moe razlikovati po obliku, teini, intenzitetu i vremenskom trajanju. Nasilniko ponaanje djece, poznato i kao buling ( bullying, eng. termin) se razlikuje od kratkotrajnih incidenata i svaa djece. Osnovna razlika je upravo u namjernoj elji da se drugom djetetu nanese zlo, kao i u ponavljanju takvog postupanja tokom odreenog vremena i dominaciji sile na individualnom ili grupnom planu. Ovo nasilje se odnosi na razliite vrste ponaanja koje najee klasificiramo kao: verbalno (omalovaavanje, dobacivanje, prijetnje i ucjene i sl.), socijalno (ignorisanje, ogovaranje i spletkarenje, izbjegavanje i sl.), psihiko (kraa, uzimanje i/ili iznuda novca, prijetei pogledi, praenje, oteenje imovine i sl.) i fiziko/tjelesno (amaranje, udaranje rukama, nogama i predmetima, guranje, ruenje i sl.).

16
Page

Nasilje nad djecom putem savremenih tehnologija, u svijetu poznato kao cyberbullying, opti je pojam za svaku komunikacijsku aktivnost tzv. cyber tehnologijom koja se moe smatrati tetnom kako za pojedinca, tako i za opte dobro. Tim oblikom nasilja, vrlo esto meu djecom

vrnjacima obuhvaene su situacije kad je dijete ili tinejder izloeno napadu drugog djeteta, tinejdera ili grupe djece, putem interneta ili mobilnog telefona. Ovo nasilje danas ima veliku lepezu modus operandi. Najee se vri kroz: chat sobe, forume i blogove. Chat sobe vrlo su popularan nain internetske komunikacije, osobito meu djecom i mladima. Predstavljaju neto poput soba za razgovor u kojima posjetioci mogu meusobno razgovarati, upoznavati se, raspravljati o odreenoj temi. Ova vrsta komunikacije je vrlo pogodna i za razliite zlopupotrebe djece i mladih. Forumi ili stranice za diskusiju su internetske stranice na kojima se okupljaju korisnici interneta kako bi dali svoje miljenje o nekoj temi ili zatraili miljenje i savjet drugih. Vrlo su popularni i okupljaju mnogo korisnika razliitih dobi i interesa. Za razliku od chata, gdje se sadraj brie jednom kad osoba izae iz chat sobe, zapisi na forumu su trajni, odnosno mogue ih je vidjeti i komentirati rasprave otprije nekoliko mjeseci. Zbog svih svojih osobina, prvenstveno svoje globalnosti, univerzalnosti i javnosti, ova vrsta komunikacije takoer nosi veliki rizik za zloupotrebu djece. Blog je skraenica od engleske rijei weblog, to u doslovnom prevodu znai internetski dnevnik. To je internetska stranica na kojoj pojedinac, obino hronolokim redom, biljei svoja razmiljanja i stavove. Ono to je zajedniko chatu, blogu i forumu jest koritenje nadimaka koje posjetioci i sami izaberu, to im prua anonimnost. To znai da korisnici meusobno ne znaju ko je ko u stvarnom ivotu, ne znaju imena i prezimena, adresu, broj telefona. Meutim, anonimnost moe biti i otvorena pozivnica svima koji ele zloupotrijebiti takav nain komunikacije. Sve navedeno je dovoljan razlog da ove oblike komunikacija navedemo kao mogui izvor specifinih obilika nasilja nad djecom. Naredni oblik nasilja na koji emo se kratko osvrnuti je ekonomsko zlostavljanje djece. Odnosi se na izlaganje djece poslovima koji oteavaju njihov prirodni rast i razvoj i zbog kojih ne mogu ostvarivati svoja osnovna prava na obrazovanje, igru i slino. Postoje tri osnovna vida ekonomskog eksploatisanja koja u sebi sadre sve pojedinane naine ekonomskog zlostavljanja: svi oblici ropstva i zlostavljanja slinih ropstvu kao to su prodaja i trgovina djece, prisilni rad, zajmeno ropstvo ili kmetstvo; koritenje, izlaganje i ponuda djece u ilegalnim radnjama, kao to je: prosjaenje, prostitucija, pornografska produkcija i pornografske predstave; bilo koji oblik posla ili aktivnosti koji u sebi sadrava okolnosti u kojima je dijete zanemareno i preoptereeno, i gdje je narueno njegovo zdravlje, sigurnost i moralnost. Nasilje nad djecom, usko je vezano i za nasilje u porodici kao bilo koje djelo koje nanosi fiziku, mentalnu, seksualnu ili ekonomsku tetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima, koje ozbiljno sputavaju lanove porodice da uivaju u svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti u javnoj ili privatnoj sferi ivota. Problem nasilja u porodici je sloeni psiho-socijalni problem, koji zahtijeva timsko rjeavanje i koji mogu rijeiti samo profesionalna lica. Neophodna je edukacija o problemu nasilja u porodici unutar svake struke i njihova saradnja u okviru multidisciplinarnih timova kako bi zajednikim snagama djelovali na istom polju. Najvee posljedice porodinog nasilja trpe upravo djeca, to se odraava na njihov dalji razvoj i formiranje linosti, zbog ega e u pojedinim dijelovima ovih Smjernica biti rijei i o ovoj vrsti nasilja.

Page

17

Za potrebe ovih Smjernica, neophodno je spomenuti i in samog djeijeg svjedoenja nasilju, kao specifian oblik nasilja nad djetetom. Naime, ovaj fenomen je zajedniki sadrilac velikog broja sluajeva u kojima posebnu traumu predstavlja i prisustvo djeteta nasilnom inu (aktivno ili pasivno). Ove oblike nasilja nad djecom, potrebno je posebno obraditi u nekim daljnjim koracima i aktivnostima vezanim za usmjeravanje politike reagovanja na nasilje nad djecom u Bosni i Hercegovini. Na kraju, neophodno je spomenuti i socijalno nasilje koje se deava kada se neko dijete iskljuuje iz grupnih aktivnosti, kada se ono ogovara, kada se priaju lai o njemu ili njoj, ili nagovaraju drugi da se s tim djetetom ne drue (iz razliitih razloga).

U nastavku teksta, fokusirat emo se na indikatore na koje treba obratiti panju kada sumnjamo na sluajeve svih nabrojanih vrsta nasilja nad djetetom.

Page

18

4. Sistem ranog prepoznavanja nasilja nad djecom U ovom poglavlju Smjernica, ukazat emo na osnovne vidove ranog prepoznavanja razliitih vidova nasilja o kojima smo govorili u prethodnom poglavlju. 4.1. Osnovni pokazatelji

Otkrivanje predstavlja prvi korak u zatiti djece od svih oblika nasilja, a ono je, ujedno, i najosetljiviji dio tog procesa od koga, u velikoj mjeri, zavisi njegov daljnji tok. Otkrivanje se najee dogaa na sljedea dva naina: 1. Otkrivanje putem prepoznavanja znakova povrede na djetetu (fizike povrede) i/ili znakova specifinog ponaanja djeteta i/ili porodice koji ukazuju na mogunost zlostavljanja/zanemarivanja djeteta. 2. Otkrivanje putem povjeravanja, koje moe biti direktno, od strane samog djeteta, ili indirektno, od strane druge osobe koja ima saznanje ili sumnju da je dijete zlostavljano (roditelj ili drugi lan porodice, komije, vrnjaci, nastavnici itd.). 4.1.1. Fiziko nasilje Ponaanje djece koja su bila rtve nasilja esto se razlikuje od uobiajenog, oekivanog djejeg ponaanja. Takvo ponaanje moe postojati i nezavisno ili u sprezi sa fizikim pokazateljima. U nastavku teksta ovih Smjernica navesti emo ponaanja esto prisutna kod djece koja su fiziki zlostavljana, odnosno nad kojima je izvreno fiziko nasilje . Radi se o slijedeim obrascima ponaanja: prenaglaeno ponaanje, tj. pretjerano ili vrlo malo plakanja, veliki, strah od odraslog ili potpuno odsustvo strepnje pred autoritetom odraslog, ekstremna agresivnost ili povlaenje; izrazito poviena strepnja kada druga djeca plau; zaziranje od fizikog dodira ili pribliavanja, posebno neke odrasle osobe; dijete djeluje kao da se plai roditelja; pokazuje ili izraava strah od vraanja kui (npr. iz vrtia, kole,bolnice i sl.). Kod dojenadi ili male djece koja su fiziki zlostavljana esto se nalaze sljedea ponaanja: dijete lei veoma mirno dok promatra okolinu; ima prazan ili zamrznuti pogled; neselektivno trai naklonost od odraslih; ne zaplae pri nanoenju bola tokom ispitivanja. Unutranje povrede kod dojenadi i male djece este su u sklopu sindroma zlostavljanja i praene su visokom stopom mortaliteta. Posebnu panju treba obratiti na: intrakranijalne povrede praene krvarenjem, subduralnim hematomom, izmenjenu svijest i retinalnu hemoragiju kod djece mlae od tri godine, povrede u trbunoj duplji praene krvarenjem, nespecifinim bolovima, povraanjem ili opstrukcijom. Kod djece kolskog uzrasta sljedea ponaanja mogu ukazivati na fiziko zlostavljanje: dijete sebe smatra loim i smatra da je zasluilo kaznu; odgovara na pitanja jednolikim glasom, jednoslonim rijeima i ne pokazuje afekat; ispoljava neodgovarajuu ili prijevremenu zrelost; ima lo odnos sa vrnjacima i/ili je sposobno samo za povrne odnose; dijete je neuobiajeno nemirno u koli ili hronino kasni u kolu. Kada su u pitanju karakteristike povreda koje ukazuju na fiziko zlostavljanje, prvenstveno panju treba obratiti na povrede mekih tkiva i kotano-zglobnog sistema. Modrice su esto prvi vidljivi znaci zlostavljanja, te je stoga neohodno obratiti panju na sljedee karakteristike

Page

19

modrica: lokalizacija modrice na licu, uima, vratu, na butinama, nadlakticama(nastale uslijed pokuaja djeteta da se odbrani), na leima, u genitalnom predjelu, bude sumnju na zlostavljanje, oblik ponekad se moe prepoznati predmet ijim dejstvom je modrica nastala (ake, prsti, kai, prut itd.), starost modrica procjenjuje se prema boji modrica (crvena = 2 dana; plavo-ljubiasta = 25 dana; zelena = 57 dana; uta = 710 dana; smea =1014 dana). Prisustvo modrica raznih starosti je vrlo sumnjivo. Modrice kod djece mlae od devet mjeseci, odnosno kod djece koja jo nisu prohodala, rijetko nastaju zadesno. Prelomi ekstremiteta, zatim lobanje, rebara, kljune kosti, naroito kod djece mlae od tri godine, odnosno djece koja nisu prohodala sumnjivi su, kao i RTG nalaz zacijeljenih, nelijeenih preloma. Opekotine naroito one iji oblik ukazuje na upotrjebljeni predmet (cigarete, pegla) ili nain nastanka (potapanje djeteta u vrelu vodu). Za razliku od sluajnih, namjerno nanesene opekotine obino imaju jasne, otre rubove, dublje su i esto su inficirane, odnosno zanemarene. 4.1.2. Seksualno nasilje Naalost, ova vrsta nasilja je uokvirena u veliki ram tabuizma i vrlo je teko stei pravu sliku u rasprostranjenosti pojave u Bosni Hercegovini. Veina profesionalaca, na svjetskom nivou, cijeni da je jedna od tri ili jedna od etiri ene bila na neki nain seksualno zlostavljana u djetinjstvu. Postoci za mukarce su neto manji, veina vjeruje da je jedan od est mukaraca doivio neki od oblika seksualnog zlostavljanja kao dijete (do 18. godine ivota). Riziko faktori koji dovode do pojave zlostavljanja nad djetetom su odvojenost djece od roditelja i djeca iz porodica u kojoj su roditelji preokupiarni problemima, zbog kojih ne nadziru djecu i ne posveuju im dovoljno panje. U nekim porodicama se incesti ili seksualno zlostavljanje ponavlja u nekoliko generacija. U nastavku emo prikazati neke osnovne parametre i indikatore koji ukazuju na ovu vrstu nasilja nad djecom. Krenimo od prepostavke koju smo ve izrekli, a radi se o tvrdnji da je seksualnu zloupotrebu vrlo teko otkriti, a jo tee dokazati. Neki sluajevi se otkrivaju tek kada se dijete povjeri nekoj odrasloj osobi od povjerenja. Meutim, taj proces je esto otean usljed stida i osjeanja krivice djeteta, straha od kazne ili osvete. Ovakva osjeanja djeteta zlostavlja esto pojaava prijetei ili ucjenjujui dijete, npr. raspadom porodice za ta e dijete, navodno, biti krivo ili gubitkom ljubavi jednog ili oba roditelja. Cilj zlostavljaa je da na taj nain iznudi utnju djeteta i izbjegne kaznu. Seksualno zlostavljanje u djetinjstvu nije problem koji e proi sa odrastanjem. Djeca i adolescenti koji su bili zlostavljani i nisu dobili adekvatnu pomo, mogu odrasti u problematine osobe koje nose teki teret niskog samopotovanja, srama i krivice. Jedini nain u sistemu ranog prepoznavanja o kojem moemo polemisati u ovom dijelu Smjernica su promjene ponaanja kao pokazatelji mogueg seksualnog zlostavljanja. Pregledom kriminoloke, medicinske i literature iz domena socijalnog rada, moemo pronai sljedee promjene ponaanja djeteta ili adolescenta, a koje sa velikom vjerovatnoom ukazuju na mogunost da je dijete doivjelo seksualnu zloupotrebu. U nastavku emo prikazati najee znakove seksualnog nasilja. Fiziki znakovi: genitalne infekcije ozlijede na grudima, dlanovima, ispod trbuha ozlijede u genitalnom, analnom podruju, krvarenja, modrice problemi sa mjehurom, bolovi prilikom mokrenja

Page

20

este upale grla uz potekoe gutanja i osjeaj guenja este psihosomatske smetnje (glavobolje, bolovi u trbuhu) trudnoa menstrualne smetnje iznenadno gubljenje ili dobijanje na teini esto tuiranje defenzivan govor tijela, pokrivanje, skrivanje, pokuaj djeteta da vide nevidljivo naslage odjee danju i nou, zguvana odjea u koli oblaenje koje puno otkriva

Emocionalni znaci: ljutnja, tjeskoba, bespomonost, strah od odlaska kui nakon kole, strah od mraka i odlaska u krevet strah od zatvorenih vrata, kupaonice, tua i soba samo sa jednim vratima izolovanost, sram, krivica strah od fizikog kontakta, posebno oko podruja genitalija strah da budu sami sa odreenim osobama pla, depresija konfuzija, osjeaj izdaje, osjeaj krivnje Seksualizovano ponaanje: neuobiajeni interes za svoje i tue genitalije esta masturbacija upotreba prostih rijei crtei sa naglaenim seksualizovanim detaljima crtei koji pokazuju genitalije, kroz odjeu udne izjave poput:Brat mi noas nije dao spavati. Ne volim tu igricu sa jezikom. guranje objekata u vaginu ili rektum mjeanje afekata sa seksualnim ponaanjem promiskuitet (mijenjanje mnogih partnera) prostitucija (polni odnos za novac) strah od svlaenja na fizikom vaspitanju Socijalno ponaanje konfuzija uloga u porodici odbijanje ili molba da ne ostane sa odreenom osobom mokrenje u krevet, tepanje, dudanje palca (regresivno ponaanje) eli znati sve ta e se dalje dogaati konstantno dobro ponaanje, perfekcionizam, poslunost vrlo kontrolisano ponaanje povuenost ili hiperaktivnost none more Samodestruktivno ponaanje droga, alkohol pokuaji suicida ne jede ili previe jede

Page

21

 samoozlijeivanje ulazi u problematina ponaanja kao da izaziva kaznu bjeanje od kue Ponaanje u koli smetnje panje, sanjarenje distraktibilnost, lako mu je odvui panju izostanci iz kole (bez obzira na kolski uspjeh), posebno sa roditeljskom dozvolom esto spominjanje tajni ili seksualnih tema u kolskim zadaama ili razgovoru potekoe u izraavanju svog miljenja Radi se i o promjenama kao to su: strah od dodirivanja, naroito u predjelu genitalija, strah od zatvorenih vrata, od kupanja, od mraka, od odreenih osoba, strah od odlaska kui ili bjeanje od kue, seksualizovano ponaanje neprimjereno za uzrast, kod mlae djece: neuobiajen interes za svoje i tue genitalije, esta masturbacija, crtei sa naglaenim seksualnim detaljima i slino. Takoer, svakodnevna praksa ali i struna literatura biljee neke indikatotre kod starije djece kao to su: promiskuitet, prostitucija, samodestruktivno ponaanje (samopovrjeivanje, uzimanje alkohola, droge, pokuaji samoubistva, bjeanje od kue), depresivnost, povlaenje, izolovanost, este promjene raspoloenja, prisilno ponaanje (pretjerano esto kupanje, mijenjanje vea), tekoe koncentracije, pad uspjeha u koli, smanjeno interesovanje za aktivnosti u kojima je dijete uivalo, loi odnosi sa vrnjacima na kraju i sama izjava djeteta da je zloupotrebljeno. Kada su u pitanju fiziki znaci i simptomi koji ukazuju na mogunost seksualnog zlostavljanja, neophodno je navesti: povrede u genitalnom ili analnom podruju: o modrice, o oguljotine, o krvarenja, o povrede na grudima, dojkama, o u donjem djelu trbuha, infekcije koje se prenose seksualnim putem o gonoreja, o hlamidija, o trihomonas,

Page

22

bolovi pri mokrenju, ponavljane mokrane infekcije, trudnoa, prisustvo sperme na tijelu, odjei, prisustvo stranih tijela u nekim tjelesnim otvorima o anus, o rektum, poremeaji eliminacije mokrae ili fecesa (enureza, enkopreza), gubitak apetita, poremeaji ishrane, poremeaji spavanja, bolovi pri sjedenju ili hodanju.

Ovo su samo neki od indikatora koji mogu pomoi profesionalcima matinih i izvanmatinih slubi da prepoznaju ovaj vid nasilja, tanije sumnju na njega.

4.1.3. Psiholoko ili emocionalno nasilje ... Ti si djete bezvrijedno, nepodobno, beskorisno, i nedostojno ljubavi i panje.... Psiholoko nasilje kod djeteta rtve stvara konfuziju i ono esto ne prepoznaje ta mu se dogaa, ime ga nasilnik zlostavlja, a osjea da se mijenja njegovo psihiko i, esto, opte zdravstveno stanje. Ciljevi psiholokog nasilja su: razvijanje zabrinutosti kod rtve, stvaranje ovisnosti od zlostavljaa, oslabljivanje tjelesnih i psihikih sposobnosti za otpor, izazivanje samooptuivanja i sl. Najtei vid emocionalnog zlostavljanja je kada rtva preuzima ulogu svog zlostavljaa i poinje sama sebe zlostavljati, degradirajui i poniavajui sebe samu. Kao najee vrste emocionalnog zlostavljanja, odnosno psiholokog nasilja prepoznajemo: odbacivanje, teroriziranje, ignorisanje, izolacija, eksploatacija. Krakteristike klinike slike emocionalno (psihiki) zlostavljanog djeteta: Poremeaji ponaanja: apatija, agresivnost, iritativnost, usamljenost, rijetko plau, u komunikaciji ne gledaju sagovornika u oi, prisutan je negativan ili prazan afekt prema svima u njihovom okruenju, u situacijama kada druga djeca plau, oni reaguju apatijom ili grimasiranjem, ne reaguju na vanjske podraaje, ne pokazuju zadovoljstvo u igri ili bilo emu drugom,

Page

23

 problemi uenja, problemi odnosa sa okolinom, depresija, strah i tjeskoba, takva djeca esto brinu o roditeljima i roditeljskim potrebama, umjesto da roditelji brinu o njima. Vrlo esto zlostavljana djeca postaju nasilnici ili depresivne osobe koje ee u kriznim situacijama pokuavaju samoubistvo, a esto je i njihovo intelektualno funkcionisanje i bioloki razvoj neodgovarajue njihovoj hronolokoj dobi.

4.1.4. Zanemarivanje djece Zanemarivanje je vrlo esto generator mnogih kasnijih neotklonjivih problema kod djeteta, te mu kao takvom problemu treba dati dunu panju. Za potrebe ovih Smjernica, analizirat emo indikatore koji determiniraju emocionalno, fiziko, zdravstveno i edukaciono zanemarivanje. Analizu zapoinjemo posljednje nabrojanim, u kome lee mnoge tajne ranog prepoznavanja sloenijih oblika zanemarivanja ali i nasilja nad djecom uopteno. Rije je o ranom prepoznavanju edukativno zanemarenog djeteta. Osnovni znakovi edukativno zanemarenog djeteta, bi se mogli podijeliti u tri faktora: objektivne pokazatelje, djeije ponaanje i roditeljsko ponaanje. Objektivni indikatori obuhvataju neka ponaanja koja se mogu smatrati predsobljem ozbiljnih devijacija kao to su: izostajanje sa nastave bez razloga, neuestvovanje roditelja u neophodnim aktivnostima, odbijanje prihvatanja specijalnih servisa i pomoi, ako je to djetetu potrebno, itd. Djeje ponaanje, s druge strane, obuhvata niz pokazatelja koji nam u velikoj mjeri ukazuju na zanemarivanje : neuspjeh u koli, iako je dijete prosjenog ili ak nadprosjenog intelektualnog funkcioniranja. Takva djeca u koli esto pokazuju nezainteresiranost, odustaju kod svakog malo veeg napora, nemaju samopouzdanja te se neusuuju ni pokuati. U svakoj zahtijevnijoj situaciji reaguju povlaanjem. I na kraju, roditeljsko ponaanje koje takoer mnogo toga moe nagovjestiti u kontekstu zanemarivanja djeteta: u odnosu sa uiteljem i odgajateljom roditelj iskljuivo govori o sebi i vodi brigu o sebi, a ne o djetetu, prilikom rasprava na roditeljskim sastancima dovodi dijete u neugodnu situaciju radi roditeljskih problema, degradira dijete u prisustvu druge djece ili osoba, odbija prihvatiti i podrati djetetove elje u odnosu na ukljuivanje u razliite kolske i vrtike aktivnosti, esto mjenjaju mjesta ivljenja, itd. Emocionalno zanemarivanje predstavlja zanemarivanje emocionalnih potreba djeteta. Navesti emo samo neka najvanija ponaanja roditelja koja spadaju u emocionalno zanemarivanje, veina ih ne prepoznaje kao takve: roditelj uskrauje djetetu ljubav i emocionalnu podrku koja bi izazivala osjeanja da je dijete voljeno, eljeno, sigurno i vrijedno; roditelj odbacuje dijete ravnodunou i odsustvom panje; roditelj otvoreno odbacuje dijete vikom, okrivljavanjem djeteta za probleme ili prenoenjem drugih negativnih poruka djetetu. Emocionalno zanemarivanje se najee javlja udrueno sa emocionalnim zlostavljanjem i zbog toga se u dijelu Smjernica pojava opisuje zajedno, kao emocionalno zlostavljanje i zanemarivanje.

Page

24

Najei oblici fizikog zanemarivanja su: propust da se djetetu obezbjedi dovoljno odjee da bi mu bilo toplo i udobno, i da se zatiti od ekstremnih vremenskih nepogoda, propust da se djetetu obezbjedi odjea koja je razumno ista, doputanje, uprkos mogunostima, da dijete ivi u uslovima, izuzetne prljavtine, u smradu od mokrae i fecesa, sa rasutim ubretom i trulom hranom, sa pojavom glodara i druge gamadi, sa veoma prljavom posteljinom i uprljanim stvarima, doputanje, uprkos mogunostima, ne titi se dijete od izuzetnih temperatura; ima jako loe sanitarne uslove, zbog neadekvatnih ili neispravnih vodovodnih instalacija, tako da je ugroeno zdravlje djeteta; sadri i druge opasnosti polomljene stepenice; razbijeni prozori, razbijene ograde na balkonu ili stepenicama (posebno u kui sa malim djetetom); ima opasnosti od poara koje roditelj ne otklanja i poslije opomena; propust da se obezbjedi dovoljno hrane, u koliini, kvalitetu ili redovnosti, za podmirivanje potreba djeteta u ishrani, bilo da se radi o namjernom ili propustu zbog neznanja roditelja, osim kada je rije o ekstremnom siromatvu i nemogunosti porodice ili roditelja; propust obezbjeenja pravilne higijene u toj mjeri da nedostatak njege dovodi ili moe da dovede do naruavanja zdravlja djeteta; propust obezbjeenja adekvatnog nadzora za dijete u mjeri koja; moe dovesti do ugroavanja zdravlja i ivota djeteta. U nastavku emo prikazati osnovne znakone zamenarivanja djeteta. Znakovi zdravstvenog zanemarivanja su: slabo opte zdravlje uestali zdravstveni problemi slaba uhranjenost uestale prehlade brojne alergijske reakcije Znakovi fizikog zanemarivanja: neodgovarajua odjea promjene na koi koje upuuju na nedovoljnu higijenu prljava odjea i obua zaputen izgled dijete je samo na mjestima koja nisu primjerena za njegov uzrast dijete uvaju neodgovarajue osobe Znakovi emocionalnog zanemarivanja: povuenost nesigurnost problem komunikacije ispoljavanje straha i kod najmanjih pogreaka razvojne smetnje: smetnje govora, motorike, komunikacije nepredvidivo ponaanje i nagle promjene raspoloenja agresivnost pasivnost asocijalno ponaanje regresivni oblici ponaanja odnos prema roditeljima je esto distanciran i hladan, dok se prema nepoznatim osobama pokazuje pretjerana potreba za vezivanjem

Page

25

Znakovi edukativno zanemarenog djeteta: Neuspjeh u koli iako je dijete prosjenog ili natprosjenog intelektualnog funkcionisanja. Takva djeca u koli esto pokazuju nezainteresovanost, odustaju kod svakog i malo veeg napora, nemaju samopouzdanja. U zahtjevnijim situacijama reaguju povlaenjem. Znakovi neadekvatnog nadzora su: uestale povrede izostajanje iz kole skitnja Roditelji koji zanemaruju djecu najee su: osobe sa psihikim poremeajima mentalno nedovoljno razvijena lica nezaposleni nedovoljno edukovani esto su i sami bili zanemareni u djetinjstvu Svi pomenuti oblici zanemarivanja prouzrokuju brojne poremeaje u razvoju djeteta, te je bitno napomenuti da su posljedice zanemarivanja esto puta istog a nerijetko i veeg intenziteta od zlostavljanja. 4.1.5. Ostali oblici nasilja Nasilje meu djecom nesumnjivo je vrlo stara pojava. injenica da su neka djeca esto i sistematski uznemiravana i napadana od strane ostale djece opisana je u mnogim knjievnim djelima, a mnogi odrasli imaju i lina iskustva o tome iz njihovih kolskih dana. kola je institucija u kojoj djeca provode sve vie vremena i uz obrazovnu funkciju, ona tradicionalno ima i odgojnu, ali isto tako i funkciju prenoenja drutveno poeljnih vrijednosti jedne generacije. Imauda se u koli okuplja vei broj djece, ona je nerijetko i poprite vrnjakog nasilja. Prema globalnim svjetstkim pokazateljima, uenici koji sami nisu ukljueni u nasilje ve su ukljueni kao promatrai prisutni su u vie od 85% sluajeva nasilja. Najvei dio nasilnitva meu vrnjacima zapravo se dogaa u koli, a ne na putu do kole ili iz kole. Praksa je pokazala da je vjerovatnoa nasilnitva manja to je vei broj nastavnika koji su prisutni u toku odmora i pauza za uinu, odnosno, praksa je ukazala na vanost nadzora nad uenicima. Rije nadzor ponekad ima negativne konotacije, no zapravo se radi o dostupnosti nastavnika uenicima kojima je potrebna pomo. Sama njihova prisutnost poveava vjerovatnou da e nasilje biti primijeeno i na vrijeme zaustavljeno, to obeshrabruje nasilnike. Pri tome je vano da nastavnici budu spremni intervenisati te da to radije uine prerano, nego da propuste priliku da se umijeaju prije nego to doe do veih posljedica. Suzdravanje od uplitanja zapravo je preutno odobravanje nasilnitva. Takoer je vano da se posebna panja obrati na mjesta koja uenici doivljavaju kao najnesigurnija dvoranu za tjelesni odgoj, wc i dvorite kole u toku velikog odmora te druge skrovite dijelove kole ili kolskog igralita.

Page

26

Preporuuje se i da nastavnici koji primijete nasilje o tome obavijeste razrednika ili razrednicu, ne bi li se pravovremenim reagovanjem nastojala otkriti sklonost odreenog uenika agresiji i tako sprijeilo daljnje razvijanje nasilnika. Da bi se nastavnici lake nosili s izazovima preveniranja i intervencije u sluajevima vrnjakog nasilja, vrlo je vano omoguiti im primjerenu edukaciju. Edukacija moe biti odrana od strane strunog saradnika, ali i nastavnika koji eli kolegama prenijeti svoja iskustva. Za trenutne uslove u Bosni i Hercegovini moda je najbolje preporuiti dodatnu univerzitetsku edukaciju kroz sistem cjeloivotnog uenja. Uinkovita edukacija sadravati e elemente osvjetavanja vanih aspekata nasilja meu vrnjacima te praktine, lako primjenjive smjernice o postupanju u pojedinim svakodnevnim situacijama. Poeljno je da bude oblikovana kao interaktivno predavanje ili radionica. Edukacija nastavnika moe odgovarati na mnoga pitanja, od kojih su najvanija:

Kako prepoznati nasilje meu vrnjacima? Koja ponaanja se smatraju oblicima nasilja meu vrnjacima? Kako nasilje meu vrnjacima razlikovati od sukoba i prijateljskog zadirkivanja? Koja su djeca ranjivija i ee postaju rtvama vrnjakog nasilja? Kako reagovati na nasilna ponaanja uenika u toku kolskog asa? Koga je sve potrebno obavijestiti u sluaju sumnje na vrnjako nasilje? Kako kao razrednik saraivati s roditeljima rtve i nasilnika? Kako poticati prosocijalna ponaanja uenika? Kako oblikovati radionicu o nasilju meu vrnjacima ili vrnjakoj pomoi na asovima odjeljenske zajednice?

Da bi se uspjeno nosili s problemom nasilja meu vrnjacima vrlo je vano postii saradnju izmeu roditelja i kole. Roditelji koji su svjesni problematike nasilja meu vrnjacima i vanosti posveivanja panje toj temi mogu biti vrijedni partneri u preveniranju nasilja meu vrnjacima ili njegovom zaustavljanju. Osvjetavanje i edukacija roditelja mogu sadravati razliite elemente, kao to su:

na temelju kojih znakova mogu posumnjati da je njihovo dijete rtva nasilja kako prepoznati rizina ponaanja djece koja imaju tendenciju da postanu rtve ili da budu nasilna prema drugoj djeci kome se obratiti ako sumnjaju da je njihovo dijete rtva ili nasilnik kojim odgojnim postupcima mogu doprinijeti rjeavanju problema vrnjakog nasilja. U posljednje vrijeme, mnoge kole u Bosni i Hercegovi se suoavaju i sa specifinim vidovima nasilja u kojima su glavni akteri zapravo iskljuivo djevojice. Naime, danas djevojice koriste indirektne metode agresije kao to su irenje glasina, iskljuivanje i ocrnjivanje drugih, te se nasilje meu djevojicama odnosno djevojkama poveava s prelaskom iz osnovne kole u srednju, tj. s ulaskom u adolescentno doba. Ovom fenomenu potrebno je posvetiti posebnu panju. Djeca ne shvataju ozbiljno mogunosti zloupotrebe interneta, kao ni potencijalne posledice, a opet, spremni su da uestvuju u igrama i alama koje su usmerene prema drugoj d jeci ne shvatajui da mogu da dovedu do povrjeenih osjeanja, naruenog samopouzdanja, ozbiljnih

Page

27

trauma pa i do dramatinih posledica. Veliki broj djece danas u Bosni i Hercegovini poznaje nekog iz okruenja ko je imao problem na internetu, a za mnoge od njih - guranje, ukanje i malo tue nije nasilje. Stoga, moemo zasigurno zakljuiti da je danas poput nekog kompjuterskog virusa, velikom brzinom poeo da se iri virus vrnjakog nasilja na internetu (cyberbulling). Fiziko nasilje je tako dobilo novi oblik sa kojim se susreu djeca i mladi. Sa vrnjakim nasiljem sretale su se i mnoge generacije unazad. Maltretiranja i vrijeanja vrnjaka deavala su se mnogima. Za razliku od obinog vrnjakog nasilja, koji se dogaa u koli ili na ulici, zbog mogunosti koje prua internet, rtva nasilja na internetu moe da doivi neprijatnosti tokom cjelog dana jer nasilnik, skrivajui se iza anonimnosti koju prua internet, esto bude nepoznat i teko se otkriva njegov identitet. Vrnjako nasilje na internetu podrazumjeva slanje poruka putem interneta ili mobilnog telefona sa ciljem da povrijedi ili uznemiri neko dijete. Nasilje se manifestuje kroz tekstualne ili video poruke, fotografije ili pozive kojim se ire nasilni i uvredljivi komentari o vrnjaku. Drutvene mree koriste se kao sredstvo za irenje nasilja jer omoguavaju da u kratkom vremenskom periodu veliki broj ljudi komentarie, vrijea ili vidi fotografiju ili komentar. Prema nezvanini podacima, danas u BiH naee susreemo vrijeanje vrnjakapreko Facebook-a koje se ogleda kroz maltretiranje od strane starijih uenika i uglavnom se odnosi na simbole navijakih grupa i slinim tzv. fun temama. Djeca - radnici najee su eksploatirani to se vidi iz niskih nadnica, dugog radnog vremena, neukljuenosti u sustav socijalne zatite, te nedostatka pregovarake moi. Postavlja se pitanje to doprinosi danas atraktivnosti angaovanja djeje radne snage? U svakom sluaju atraktivnost djejeg prihoda, vrijednost djejeg rada u porodinom preduzeu ili imanju, poveana mogunost zarade za odrasle lanove porodice u sluaju kad djeca preuzimaju na sebe obavljanje poslova u kuanstvu, odnosno kad je posao odraslih uslovljen i komplementarnim angaovanjem djejeg rada. Osim toga, djeca za isti rad kao i odrasli su u veini sluajeva loije plaena, budui su voljna prihvatiti nie nadnice, ili druge mjere koje koje predstavljaju utedu za poslodavca. Postoje nekoliko moguih objanjenja ove situacije: djeja produktivnost i kvalitet rada je nia nego kod odraslih, mogueg nedostatka radne snage to automatski dovodi do uvoenja marginalnih grupa na trite rada, te injenica da je djecu lake ekonomski eksploatisati. Meutim, danas najee razmatramo sluajeve prosjaenja djece kao vida ekonomske eksploatacije, ali i vida trgovine ljudima. Najvei broj dece koja prosjae nalazi se u veim gradovima i danas su ona gotovo postala jedno od njihovih obiljeja. Iako ih svakodnevno viamo na glavnim trgovima, prometnim ulicama i raskrsnicama, ispred trgovakih radnji i u parkovima, za sistem i drutvo ova djeca su veinom nevidljiva. O njihovom porijeklu, ivotu, porodinim i socijalnim uslovima se zna jako malo, a dublji razlozi za njihovo bavljenje prosjaenjem najee se ne istrauju, niti se njima iko sistematski bavi Na osnovu prikupljenih podataka mogue je, ipak, zakljuiti da se prosjaenjem vei nom bave muka djeca, dobi od 2 do 17 godina, a najee od 10 do 15. Zabrinjavajui je podatak da je, u prosjeku, vie od jedne treine djece zateene u prosjaenju dobi od 2 do 10 godina. Prosjaenje, pa tako i djeije, posebno je naglaeno u ljetnim mjesecima, u vrijeme turistike sezone, i u veim gradskim sredinama. Djeca provode dane prosjaei na prometnim raskrsnicama, ulicama i

Page

28

trgovima, a ponekad zarade i oko 15 eura dnevno. Ipak, rijetko zadravaju novac za sebe (Save the Children, 2010). Djeca svih dobi bombardirana su slikama nasilja u porodici, na televiziji, u filmovima, video igricama ili u komiluku. No najgora vrsta izloenosti djeteta nasilju jest ona koja se dogaa u njihovoj vlastitoj porodici. Veliki broj djece, zbog stalnog konflikta u kui, nikada niti ne iskusi osnovnu razinu fizike i emocionalne sigurnosti u toku odrastanja. injenica da veina djece bezuslovno vole i mamu i tatu, te je stoga traginije shvatiti kako se djete osjea d ok jedan roditelj udara, amara i ponaa se agresivno prema drugom. Dijete tada zasigurno doivljava svojevrsnu emocionalnu traumu. Svako dijete je razliito i ima vlastite mehanizme zatite i razliito reaguje na nasilje. Najee reakcije su:

Bijes - moe biti usmjeren prema nasilniku, ali i rtvi zbog toga to se ne zna ili ne eli odbraniti. Isto tako, ljutnja moe biti usmjerena i prema samome sebi. Dijete je bijesno to ne moe obraniti majku ili oca koji je rtva nasilja. Krivnja - osjeaj krivnje raste kada se dijete osjea odgovorno za nasilje ili kada dijete osjea da je nelojalno jednom od roditelja zbog negativnih osjeaja koje prema njemu ima. Zbunjenost - ukoliko u emocionalno zlostavljanje jedan od roditelja uvlai i dijete, ono nije sigurno kome treba vjerovati i tko je u pravu. Zbrku stvaraju i haotini osjeaji prema roditeljima. Bespomonost- osjeaj da se ne moe pomoi u normalizaciji odnosa u porodici ili sprijeiti nasilje. Sram - izolacija obino dolazi s osjeajem srama, kada dijete shvati da ivi u disfunkcionalnoj tj. drugaijoj porodici. Strah - strah od nasilja, naputanja, prevrata ili gubitka, ozljeivanja, izraavanja miljenja, samo su neki od niza strahova koje djeca iz nasilnikih porodica gaje.

Osim svega navedenog, djeca iskazuju i probleme u ponaanju. Neki imaju problema sa spavanjem, neki postaju impulsivni i eksplozivni, neki poinju obolijevati zbog pada imuniteta. Ozbiljnost i teina reakcija ovise o koliini, trajanju i izloenosti nasilju u porodici. U Bosni i Hercegovini iz godine u godinu raste broj prijavljenih sluajeva nasilja u porodici. Najee rtve su ene, ali ovdje moramo dodati i djecu koja u 90% sluajeva svjedoe nasilju. Pretpostavlja se da je stvarni broj rtava nasilja daleko vei od broja prijavljenih

Page

29

5. Prijavljivanje sluajeva nasilja nad djecom Prijavljivanje sluajeva nasilja je znaajan korak ka procesno pravnom formiranju sluaja nasilja nad djecom. Stoga emo u nastavku teksta Smjernica prezentovati predvidive, ali trenutno, fakultativne korake za postupanje nekih od institucija sistema u sluajevima nasilja nad djecom. Krenut emo od nespornih injenica. Nakon otkrivanja zlostavljanja/ zanemarivanja, konsultacija i procjene rizika, obaveze institucija i pojedinaca u Bosni i Hercegovini su sljedee. U sluajevima kada je ivot djeteta ugroen ili mu prijeti neposredna opasnost od ozbiljnog oteenja zdravlja neophodna je neodlona prijava policiji i centru za socijalni rad. Ovakve situacije u kojima je neophodna neodlona intervencija su npr. kada zdravstveno stanje djeteta zahtjeva urgentni medicinski tretman koji roditelj/ staratelj ne eli ili nije u stanju da obezbjedi, ili kada je dijete u opasnosti od povrede, oteenja od strane roditelja/staratelja koji je psihotian, kao i u situacijama u kojima je dijete povrijeeno ili je moglo biti povrijeeno orujem i slino. U pozitivno pravnim propisima u Bosni i Hercegovini (krivino i porodino zakonodavstvo) predviena je dunost dravnih organa, ustanova i samih graana da prijave policiji i centru za socijalni rad kao organu starateljstva, svaki sluaj zlostavljanja i zanemarivanja djeteta. Svi organi, organizacije i fizika lica duni su, bez odlaganja, obavijestiti policiju i centar za socijalni rad o povredi djetetovih prava, a naroito ako se radi o nasilju, zlostavljanju, spolnim zloupotrebama i zanemarivanju djeteta. Po prijemu takve obavijesti poliicja i centar za socijani rad duni su odmah ispitati sluaj i poduzeti mjere za zatitu djetetovih prava. Odredbama porodinih zakona u Bosni i Hercegovini regulisana su prava i dunosti roditelja i djece, a posebno zatita prava i interesa djeteta od svih oblika nasilja, zloupotrebe, zlostavljanja i zanemarivanja u porodici. U cilju to vee zatite djeteta predviene su i odredbe kojim je organ starateljstva duan po slubenoj dunosti preduzimati potrebne mjere radi zatite prava i najboljeg interesa djeteta na osnovu neposrednog saznanja ili obavjetenja. Specifino, Zakonom o zatiti od nasilja u porodici regulisana je obaveza prijavljivanja nadlenoj policijskoj upravi za nasilno ponaanje prema djetetu koju su duni odmah po saznanju prijaviti socijalni i zdravstveni radnici, nastavnici, vaspitai, medicinske, obrazovne i druge ustanove i organi, kao i nevladine organizacije, koji u obavljanju svoje dunosti saznaju da je poinjeno nasilje u porodici, u protivnom ine prekraj. Prijavu o nasilnikom ponaanju su duni dostaviti i lanovi porodice, kao i svaki graanin koji sazna za uinjeno nasilje u porodici, a posebno ako je rtva nasilja maloljetna osoba. Sve obavijesti i prijave se alju na najbri mogui nain, a uvijek je potrebno naglasiti da je veoma hitno. Prijave se mogu podnijeti pismeno ili usmeno, ukljuujui i razgovor telefonom. Prijave mogu biti i anonimne, u sluaju anonimnih prijava obavezno je postupanje nadlene institucije. Prijavu je mogue podnijeti 24 h dnevno.

Page

30

6. Smjernice za postupanje po pojedinim sektorima Pogledajmo sada kako izgledaju Smjernice za pojedine sektore u sluajevima nasilja nad djecom.

6.1.

Sektor obrazovanja- vaspitne i obrazovne ustanove

Obrazovno-vaspitni sistem je vrlo znaajan u prevenciji i otkrivanju zlostavljanja i zanemarivanja djece, kao i u pruanju podrke djetetu i porodici. U ovaj sektor , za potrebe ovih Smjernica, ukljuit emo: kole, predskolske ustanove i acke domove. Sektor obrazovanja i vaspitanja, takoe, ima ulogu u prikupljanju podataka i predstavlja znaajan izvor informacija o djetetu za socijalni i pravni sistem. Uitelji, nastavnici i struni saradnici duni su poduzim ati mjere zatite prava djeteta/ uenika te o svakom krenju tih prava, posebno o oblicima fizikog ili emocionalnog nasilja, spolne zloupotrebe,zanemarivanja ili neodgovornog ponaanja ili izrabljivanja odmah uraditi sljedee korake. Ukoliko je dijete/uenik povrijeeno u mjeri koja zahtijeva ljekarsku intervenciju ili pregled odmah pozvati policiju i slubu hitne medicinske pomoi ili na najbri mogui nain, koji ne teti zdravlju djeteta, otpratiti ili osigurati pratnju djeteta od strane strune osobe (dvije osobe) lijeniku/ci te saekati lijeniku preporuku o daljnjem postupanju. Isto tako potrebno je potovati spol djeteta u odabiru pratnje; Hitno obavijestiti direktora kole koji e promptno obavjestiti roditelje (staratelje) djeteta. U sluajevima kada se sumnja da je jedan od roditelja ugrozio dijete, pored primarne zatite zdravlja djeteta, potrebno je obavjestiti nadleni Centar za socijalni rad, te prema obavljenim konsultacijama sa strunim radnicima Centra dalje postupati. U predmetu sumnje da je nad djetetom poinjeno neko od djela nasilja potrebno je obavjestiti policiju. O prijavi nasilja i o poduzetim aktivnostima, razgovorima, izjavama i svojim opaanjima direktor kole i pedagog e izraditi slubenu zabiljeku, koja e se dostaviti na zahtjev drugim nadlenim tijelima. Slubenu zabiljeku pravi i parafira struno lice koje je otkrilo sluaj, dok direktor kole pravi i potpisuje zvanini popratni akt. koli se preporuuje uvanje navedenih akata u sopstvenoj arhivi do punoljetstva djeteta. 6.1.1. Predvidive smjernice za postupanje u sektoru obrazovanja i vaspitanja Osoblje vaspitnih i obrazovnih ustanova duno je prijaviti sluajeve nasilja nad djetetom/uenikom u svakom pojedinanom sluaju: fizikog nasilja, emocionalnog (psiholokog) nasilja, spolne zloupotrebe, zanemarivanja i/ili neodgovornog ponaanja roditelja/staratelja3,

U narednim alinejama ovog teksta ukazati emo na specifine sluajeve nasilja nad djecom, vodei rauna o mjestu nastanka povrede i nainima prijavljivanja.

31
Page

Odgovorna osoba u odgojno obrazovnoj ustanovi primjeuje neke znake zanemarivanja ili pretpostavlja da se desilo zanemarivanje (neodgovorno ponaanje roditelja/staratelja). U ovim sluaj evima postupamo prema uputi iz Hodograma 1 - koji raurauje proceduru prijave sluaja u odgojno obrazovnim institucijama.
3

6.1.1.1.

Nasilje koje se desilo u odgojno obrazovnim institucijama

Ukoliko je dijete/uenik povrijeeno u mjeri koja zahtijeva lijeniku intervenciju ili pregled ili se prema okolnostima sluaja moe pretpostaviti da su takva intervencija ili pregled potrebni, odgovorna osoba duna je odmah pozvati roditelje, policiju i slubu hitne medicinske pomoi. Odgovorna osoba u obrazovno-vaspitnoj instituciji, duna je na najbri mogui nain, koji ne teti zdravlju djeteta, otpratiti ili osigurati pratnju djeteta od strane strune osobe (dvije osobe) lijeniku/ci te saekati lijeniku preporuku o daljnjem postupanju. U ovim sluajevima potrebno je potovati spol djeteta u odabiru pratnje Slubenu zabiljeku pravi i parafira struno lice koje je otkrilo sluaj nasilja , dok direktor kole pravi i potpisuje zvanini popratni akt koli se preporuuje uvanje navedenih akata u sopstvenoj arhivi do punoljetstva djetata (rtve) Odgovorna osoba duna je na traenje istranih organa odmah dostaviti svu dokumentaciju vezanu uz razjanjavanje i dokazivanje krivine stvari

6.1.1.2.

Nasilje koje se desilo van odgojnih i obrazovnih institucija (prepoznato u koli

U skladu sa navedenim pokazateljima prema razliitim oblicima nasilja i zanemarivanja obrazovni radnici i strune osobe u ustanovama imaju obavezu da prate i reaguju shodno prepoznatim znakovima nasilja nad djecom : U sluaju da se primijete znakovi zanemarivanja djeteta od strane roditelja/staratelja a isti odbijaju saradnju sa strunim osobljem ustanove ili se ne postiu eljene promjene u ponaanju, odgovorna osoba u ustanovi pripremom odgovarajueg pisanog akta obavjetava nadleni organ starateljstva. U sluaju da se primijete neki od oblika nasilja (fiziko, psihiko-emocionalno, sexualno) odgovorna osoba u ustanovi obavjetava roditelje, nadleni organ starateljstva i policiju. Ukoliko je sumnja da je jedan od roditelja izvrio nasilje nad djetetom, a nije potrebno hitno medicinsko zbrinjavanje, u ovom sluaju se preporuuje prije drugih mjera zatite struna konsultacija sa nadlenim organom starateljstva i policijom. Ova struna kosultacija, voena naelom hitnosti, obavlja se telefonski, direktno ili na dr. nain najbolji za neodlonu zatitu djeteta. O ovoj strunoj konsultaciji sainjava se slubena zabiljeka.

Page

32

 Ukoliko je dijete/uenik povrijeeno u mjeri koja zahtijeva lijeniku intervenciju ili pregled ili se prema okolnostima sluaja moe pretpostaviti da su takva intervencija ili pregled potrebni, odgovorna osoba duna je odmah pozvati roditelje, policiju i slubu hitne medicinske pomoi. Odgovorna osoba u obrazovno-vaspitnoj instituciji, duna je na najbri mogui nain, koji ne teti zdravlju djeteta, otpratiti ili osigurati pratnju djeteta od strane strune osobe (dvije osobe) lijeniku/ci te saekati lijeniku preporuku o daljnjem postupanju. U ovim sluajevima potrebno je potovati spol djeteta u odabiru pratnje Slubenu zabiljeku pravi i parafira struno lice koje je otkrilo sluaj nasilja , dok direktor kole pravi i potpisuje zvanini popratni akt. koli se preporuuje uvanje navedenih akata u sopstvenoj arhivi do punoljetstva djeteta. Odgovorna osoba duna je na traenje istranih organa odmah dostaviti svu dokumentaciju vezanu uz razjanjavanje i dokazivanje krivine stvari.

6.1.1.3.

Nasilje od strane zaposlenika odgojno-obrazovnih ustanova

Ukoliko je prema saznanjima nasilje nad djetetom izvreno od bilo kojeg lica zaposlene u odgojno obrazovnoj ustanovi ili ustanovi socijalne zatite( u daljem tekstu: ustanove), ustano va je duna pokrenuti postupak utvrivanja svih injenica i okolnosti radi utvrivanja odgovornosti poinioca, bez obzira na pokretanje, voenje i ishod postupka pred nadlenim institucijama izvan ustanova. U svim sluajevima nasilja ustanova e voditi odgovarajuu evidenciju zatienih podataka. Ovi podaci se uvaju do punoljetstva djeteta rtve nasilja.

Page

33

HODOGRAM 1: ODGOJNO OBRAZOVNE INSTITUCIJE

A. Nasilje se dogodilo i prepoznato je u odgojno-obrazovnim ustanovama

B. Nasilje se dogodilo van odgojno-obrazovnih ustanova ali je prepoznato je u njima

Dijete je povrijeeno u mjeri koja zahtjeva ljekarsku intervenciju

Odgovorna osoba primjeti neke znakove fizikog, psihikog ili seksualnog nasilja nad djetetom

Odgovorna osoba primjeti neke znakove zanemarivanja djeteta od strane roditelja/staratelja

Dijete je povrijeeno u mjeri koja zahtjeva ljekarsku intervenciju ODGOVORNA OSOBA Da POZIVA
Osgurava pratnju djeteta do medicinske ustanove (dvije osobe)

Ne

Roditelji/staratelji odbijaju saradnju sa strunim osobljem ustanove ili se ne postiu eljene promjene u ponaanju,

Roditelje
Voditi rauna o spolu djeteta kod odabira pratioca

Da li je roditelj nasilnik

Da

Ne

Ne

Da

Odgovorna osoba POZIVA

Policiju

Hitnu pomo

Odgovorna osoba POZIVA

Odgovorna osoba POZIVA

Djete se alje u strune slube unutar odgojnoobrazovne ustanove

Saekati ljekarsku preporuku o daljnjem postupanju

Roditelje

Policiju SLUBENA ZABILJEKA Sainjava je osoba koja je otkrila nasilje (zaposlenik)

Organ
starateljstva

DIREKTOR odgojno-obrazovne ustanove Sainjava popratni akt i potpisuje ga. Prilog ovog akta je SLUBENA ZABILJEKA

C. Nasilje od strane zaposlenika odgojnoobrazovnih ustanova

koli se preporuuje uvanje navedenih akata u sopstvenoj arhivi do punoljetstva djetata (rtve)

Page

34

6.2.

Sektor organa starateljstva

Organi starateljstva (centri za socijalni rad i slube socijalne zatite) su vrlo esto mjesta u kojima se vri prijava sluajeva nasilja nad djecom. U ovaj sektor, pored organa starateljstva ubrajamo i dnevne centre, djecije domove kao i pedagoske zajednice. Zbog specifinog statusa, a za potrebe preciziranja upustava, u ovaj sektor uvrstit emo i dvije vrste ustanova koje po funkcionalnoj nadlnosti tu ne pripadaju u cjelosti ali zbog potreba i prirode ovog dokmenta obradit emo ih u ovom dijelu. Radi se o vaspitno popravnim domovima i vaspitnim ustanovama. U organu starateljstva se, po prijemu prijave, vri razmatranje prijave i procjenjuje stanje, rizici i potrebe djeteta i porodice. Ovakva procjena bi se mogla nazvati i prijemnom procjenom koju vri prijemni radnik u centru. Ova procjena podrazumeva da prijemni radnik centra, na osnovu razgovora sa podnosiocem prijave, koji moe biti strunjak iz druge ustanove, nastavnik ili osoblje kole, roditelj djeteta ili drugo lice) i drugih podataka koji su mu dostupni (prethodna evidencija u centru, eventualna medicinska dokumentacija i sl.) moe donese odluku da li postoji sumnja na zlostavljanje i/ili zanemarivanje, koliko je ona osnovana. On ili ona takoer su duni procjeniti da li jedno ili vie djece u porodici ima potrebu za hitnom zatitom. Prijem i razmatranje prijave i provjera postojeih informacija u centru, koji ne bi trebalo da traju due od jednog radnog dana, mogu imati tri mogua ishoda: registrovanje prijave, bez otvaranja sluaja u centru i, po potrebi, upuivanje na druge slube u zajednici; otvaranje sluaja u centru i preduzimanje mjera neodlone intervencije, ukoliko su indikovane. U svim sluajevima kada centar doe do saznanja da postoji sumnja da je prema djetetu ui njeno krivino djelo i/ili prekraj , potrebno je da o tome to ranije obavijesti tuilatvo i policiju. Potrebno je, takoe, da centar i policija razmotre zajednike korake u ranoj fazi rada na sluaju i da usaglase postupke. Ono to je jako znaajno, i na emu treba insistirati je kvalitetan postupak poetne procjene. Postupak poetne procjene potrebno je da vodi struni radnik centra zaduen kao voditelj procjene-predmeta, uz pomo strunog tima centra. Poetna procjena treba da odgovori na osnovna pitanja: ugroenosti djeteta; rizicima po dijete; da li ima razumnog osnova za sumnju da postoji ozbiljna opasnost za oteenje zdravlja i razvoja djeteta; koje se usluge i mjere zatite mogu pruiti djetetu i porodici; ovdje u kontekstu porodice mislimo na ne nasilnog roditelja na osnovu dostupnih podataka i zakljuaka poetne procjene? Odluka nakon poetne procjene moe imati jedan od tri epiloga: postoji potreba za zatitom djeteta od zlostavljanja i zanemarivanja; ne postoji potreba za zatitom djeteta od zlostavljanja, zanemarivanja, ali dijete i porodica imaju potrebe za drugim vidovima podrke i pomoi; ne postoji potreba za zatitom djeteta od nasilja (zlostavljanja i zanemarivanja) niti za drugim uslugama.

Page

35

Poetna procjena u veini modernih sistema reagovanja na sluajeve nasilja nad djecom i postupanja slubi socijalne zatite, ne bi trebalo da traje due od pet radnih dana. Naime, ova procjena predstavlja osnov za odreivanje smjera rada sa djetetom i porodicom radi pruanja adekvatnih i pravoremenjenih usluga. Nakon zavrene poetne procjene, centar treba da obezbjedi povratnu informaciju podnosiocu prijave. Izuzetak su sluajevi kada se radi o anonimnoj prijavi. 6.2.1. Predvidive smjernice za postupanje Ako zaposlenik organa starateljstava sazna za sluaj nasilja nad djecom: pisanim putem, usmenom dojavom, putem telefona, saznanjem iz medija, ili na drugi nain, duan je postupiti na sljedei nain: U sluaju kad je prijavljeno nasilje nad djetetom, analizom svih raspoloivih podataka razlikujemo dvije metode (postupka) zatite i zbrinjavanja: hitno i neodlono reagovanje (vanredna situacija) i rad na predmetu zatite (redovna situacija). 6.2.1.1. Hitno i neodlono reagovanje (vanredna situacija)

Pod pojmom hitnog i neodlonog reagovanja podrazumijevamo sve sluajeve u kojima je ivot i zdravlje djeteta ugroeno, odnosno da dijete odnosno djeca imaju potrebu za hitnom zatitom. hitno i neodlono reagovanje (vanredna situacija) na osnovu analize poznatih podataka, voditelj postupka i struni tim nakon sto utvrde da je ugroena bezbjednost, ivot ili zdravlje djeteta, obavjetavaju policiju(po potrebi i hitnu pomo) te sa istom, po hitnom postupku izlaze na lice mjesta, na osnovu uvida u konkretnu situaciju, djetetu je nophodno obezbjediti sigurno okruenje (mogu smjetaj u srodniku, hraniteljsku porodicu, sigurna kua, prihvatna stanica), i hitno medicinsko zbrinjavanje (obavezan medicinski pregled - mogua hospitalizacija) evidentiranje stanja i otvaranje predmeta ( psiho-socijalna dijagnostika) struna korespondencija aktivna i neposredna sa drugim nadlenim ustanovama (obrazovanje, zdravstvo, policija i pravosue),

36

Page

psiho-socijalni rad sa rtvom i njenom porodicom(obavezne mjere iz domena porodino-pravne zatite)

 struni tim organa starateljstva sainjava plan zatite te kroz praenje i rad na predmetu vri evaluaciju sluaja i po potrebi revidira plan zatite, a sve u cilju zatite najboljeg interesa djeteta sve dok postoji potreba za pruanje podrke djetetu i/ili njegovoj porodici NAPOMENA: Nephodnost i hitnost u zbrinjavanju i zatiti ivota i bezbjednosti djeteta, a po procjeni organa starateljstva, nije ograniena postupcima pravosua i istu je potrebno sprovesti u roku od 24 sata.

6.2.1.2.

Rad na predmetu zatite (redovna situacija)

Otvaranje predemeta i psiho-socijalna dijagnostika (izlazak na teren,obavljanje razgovora sa potencijalnom rtvom i znaajnim drugim (roditeljima, drugim lanovima porodice, komisijama, te druge vrste podataka dobivenih od ustanova u kojim dijete boravi.) na osnovu prikupljenih podataka poduzimaju se mjere porodino-pravne zatite u cilju zatite najboljeg interesa djeteta (stavljanje porodice pod nadzor, psiho-socijalno i zdravstveno zbrinjavanje djeteta i porodice, te pokretanje sudskih postupaka radi zatite prava djeteta (eventualno izuzimanje djeteta iz porodice, oduzimanje roditeljskog staranja) struni tim organa starateljstva sainjava plan zatite te kroz praenje i rad na predmetu vri evaluaciju sluaja i po potrebi revidira plan zatite, a sve u cilju zatite najboljeg interesa djeteta sve dok postoji potreba za pruanje podrke djetetu i/ili njegovoj porodici. obavezno evidentiranje svih podataka ,te aktivna i neposredna struna korespondencija sa drugim nadlenim ustanovama (obrazovanje, zdravstvo, policija i pravosuetuilatvo i sud) . u svim sluajevima nasilja ustanova e voditi odgovarajuu evidenciju zatienih podataka. Ovi podaci se uvaju do punoljetstva djeteta rtve nasilja.

6.2.2. Specifine napomene za postupanje organa starateljstva Organ starateljstva je duan prema procjeni rizika za dijete, otvoriti poseban dosje (Case Management), regulisano pozitivno pravnim propisima (porodini zakoni, zakoni o zatiti od nasilja u porodici i drugim zakonima) Upoznati rtvu nasilja, odnosno njenog zakonskog zastupnika ili skrbnika o njenim zakonskim pravima, posebno o pravima djeteta na zatitu od svakog oblika nasilja i zanemarivanja U sluaju pokrenutih krivinih/prekrajnih postupaka protiv poinioca nasilja nad djetetom centar e u svakom pojedinanom sluaju, rukovodei se naelom najboljeg interesa djeteta, razmotriti jesu li zatiena prava i interesi djeteta. U sluaju da roditelji nisu u mogunosti da zatite prava i interes djeteta potrebno je imenovati posebnog staratelja za potrebe tih postupaka.

Page

37

 Posebno je vano istai sluajeve nasilja nad djecom (emocionalnog-psihikog zlostavljanja) u predmetima razvoda braka i povjeravanja djece iz branih i vanbranih zajednica, te regulisanja kontakta djece i roditelja. U tom smislu organ starateljstva duan je poduzeti sve zakonom propisane mjere zatite i zbrinjavanja maloljetnog djeteta (mogunost pokretanja krivine prijave protiv roditelja koji vri nasilje, mogunost izmjene odluke o povjeravanju maloljetnog djeteta, zabrane odravanja kontakta roditelja sa djetetom, zabrane prilaska poinioca nasilja rtvi i drugo. Ukoliko je prema saznanjima nasilje nad djetetom izvreno od bilo kojeg lica zaposlene u ustanovi socijalne zatite ( u daljem tekstu: ustanove), ustanova je duna pokrenuti postupak utvrivanja svih injenica i okolnosti radi utvrivanja odgovornosti poinioca, bez obzira na pokretanje, voenje i ishod postupka pred nadlenim institucijama izvan ustanova.

Page

38

HODOGRAM 2: SEKTOR ORGANA STARATELJSTVA

PRIJAVITELJ

kole, Centri za mentalno zdravlje, NVO ...

ORGAN STARATELJSTVA

POETNA PROCJENA (ne due od 1 radnog dana)

A. REGISTROVANJE PRIJAVE BEZ OTVARANJA SLUAJA U CENTRU (uputiti na druge slube u zajednici: kole, centar za mentalno zdravlje, NVO...)

B. HITNA I NEODLONA INTERVENCIJA (ukoliko je indikovana takva situacija)

C. REDOVNA SITUACIJA

Na osnovu analize poznatih podataka, voditelj postupka i struni tim nakon sto utvrde da je ugroena bezbjednost, ivot ili zdravlje djeteta, obavjetavaju: Policiju (po potrebi i hitnu pomo) te sa istom, po hitnom postupku izlaze na lice mjesta.

OTVARANJE SLUAJA U CENTRU (rad na predmetu zatite)

OTVARANJE PREDMETA

Obezbjedititi sigurno okruenje za dijete i hitno medicinsko zbrinjavanje (ukoliko je potrebno),

PSIHO-SOCIJALNA DIJAGNOSTIKA

a. Srodnika ili hraniteljska porodica b. Sigurna kua c. Prihvatna stanica

PLAN ZATITE DJECE

REVIDIRATI PLAN ZATITE (sukcesivno)

EVIDENCIJA ZATIENIH PODATAKA (do punoljetstva djeteta)

Page

39

6.3.

Zdravstveni sektor

Kao i u ostatku modernog svijeta i u Bosni i Hercegovini zdravstveni sistem ima znaajnu ulogu u ranom otkrivanju zlostavljanja i zanemarivanja djece. Ova uloga naroito je izraena u samom prikupljanju podataka u provoenju specijalizirane dijagnostike (pedijatrijska, psihijatrijska, ginekoloka), te vrenju sudskomedicinske ekspertize u specijaliziranom tretmanu djeteta i porodice i u samom praenju razvoja djeteta. U praksi ljekara i drugih zdravstvenih radnika koji, radei sa djecom i porodicama, dolaze do saznanja koja ukazuju na nasilje nad djetetom, moe se javiti dilema da li prijava nasilja dolazi u sukob sa principom povjerljivosti tj. obavezom uvanja profesionalne tajne? U ovakvim sluajevima zdravstveni radnici su obavezni prijaviti sluaj centru za socijalni rad i policiji, jer je prema Konvenciji o pravima djeteta, princip najboljeg interesa djeteta taj koji ima prednost, odnosno upuuje na dunost prijavljivanja, ukoliko je u najboljem interesu djeteta, i svakako ima prednost nad obavezom uvanja profesionalne tajne. Zdravstveni radnik treba znati prepoznati fiziko, seksualno i emocionalno nasilje nad djetetom kao i samo zanemarivanje djeteta. Nasilje nad djetetom se moe dogoditi bilo gdje, meutim, najee se dogaa u krugu porodice od strane najbliih srodnika djeteta. Od zdravstvenog radnika se ne oekuje da samo lijee po sljedice nasilja ve se trebaju, a prema pozitivnim propisima mnogih zemalja i moraju ukljuiti u integralno rjeavanje problema izvravajui svoju etiku, moralnu i zakonsku obavezu prijavljivanja ovakvih sluajeva. Kako postupiti u sluaju da vam se dijete povjeri da je rtva nasilja insistira da ne kaete nikom. U razrjeenju te dileme neophodno je naglasiti da je po Konvenciji o pravima djeteta princip najboljeg interesa djeteta taj koji ima prednost. Dunost prijavljivanja ima prednost nad obavezom uvanja profesionalne tajne kao to je regulisano i krivinim zakonima u Bosni i Hercegovini. Djetetu se ne smiju davati lane informacije. Dijete ima pravo na informaciju o daljim koracima o mjerama zatite i zbrinjavanja. Informisanje djeteta prilagoava se dobnom i mentalnom uzrastu djeteta, vodei se principom najboljeg interesa djeteta.

6.3.1. Predvidive smjernice za postupanje U okviru djelatnosti radnika u zdravstvenom sektoru razlikujemo tri naina obaveznog djelovanja kada se posumnja na nasilje:
Redovni pregled - odnosi se na sluajeve u kojima se prilikom redovnih pregleda djece

posumnja u nasilja nad djetetom ( pod terminom nasilja podrazumjevamo sve napred opisane oblike zlostavljanja i zanemarivanja. Svaku sumnju na navedeno, medicinski radnik je duan prijaviti nadlenom organu starateljstva i policiji!) Pregled po nalogu - odnosi se na sluajeve u kojima nadleni organ( centar za socijalni rad, policija, tuilatvo i sud) zatrai struni nalaz o sluaju nasilja nad djetetom Hitna intervencija-odnosi se na sluajeve hitnog i neodlonog reagovanja

Page

40

Sutinski pregled se sastoji od 6 faza koje navodimo u nastavku teksta: ANAMNEZA Od djeteta ili njegovog staratelja uzimaju se detaljni anamnestiki podaci o djetetu, roditelju/staratelju Ako su socijalni radnici i policija ve obavili razgovor sa djetetom, tada podatke uzimamo od njih da bi izbjegli ponovnu traumatizaciju djeteta PREGLED Pregled djeteta vriti s osjeajem mjere (ne smijemo uriti) Pregled se vri po organskim sistemima Dijete se paljivo posmatra i prati njegov odnos sa roditeljima ili starateljima, tj. s pratnjom Poeljno je obratiti panju da li postoje posebne emocije prema nekome (agresija, apatija i sl.) PRETRAGE Pedijatar ili ovlateni forenziki ekspert PRETRAGE imaju vrijednost kao sudski dokument ako su uzete unutar 7 dana od dana ozljeivanja Uzeti uzorak za mikrobioloku analizu, ako je dolo do genitoanalne ozljede Takoer se dvije sedmice nakon seksualnog nasilja uzimaju uzorci za analizu na spolno prenosive bolesti. Kod preloma ili iaenja uzeti odmah i rentgenografske snimke odreenih dijelova tijela Kod mlae djece se obino uradi rentgenogram cijelog skeleta... DIJAGNOSTIKA (da je zlostavljanje vjerovatno) esto odloen zahtjev za pruanje medicinske pomoi ili ona nije niti traena Dobijeni iskaz se ne podudara sa klinikom slikom Neprijateljsko dranje roditelja prema terapeutima ili pak pretjerana ljubaznost (reaktivna formacija) Meusobni odnos djeteta i roditelja je neobian Ponekad postoji osjeaj da e dijete dati vie podataka ako se primi u bolnicu TERAPIJA Cjelovito i multidisciplinarno lijeenje Dijete, rtvu zlostavljanja odmah ukljuiti u terapijski postupak: psiholog i psihijatar Preporuljivo je dijete u ranoj fazi hospitalizirati Otpust iz bolnice zavisi od opasnosti za recidiv IZVJETAJ (nalaz i miljenje) za nadlene organe Izvjetaj kao dokaz : Neophodno je napisati izvjetaj za nadlene organe izvjetaj o procijenjenom stanju djeteta Ima znaaj dokaza Izvjetaj fotokopirati, ovjeriti u vlastitoj ustanovi, predati ovjerene fotokopije, a ostaviti original u vlastitoj bolnikoj arhivi.

Page

41

HODOGRAM 3: ZDRAVSTVENI SEKTOR

PREGLED PO NALOGU
odnosi se na sluajeve u kojima nadleni organ( centar za socijalni rad, policija, tuilatvo i sud) zatrai struni nalaz o sluaju nasilja nad djetetom

REDOVNI PREGLED HITNA INTERVENCIJA

odnosi se na sve sluajeve hitnog i neodlonog reagovanja odnosi se na sluajeve u kojima se prilikom redovnih pregleda djece posumnja u nasilja nad djetetom

ANAMNEZA
Od djeteta ili njegovog staratelja uzimaju se detaljni anamnestiki podaci o djetetu, roditelju/staratelju Ako su socijalni radnici i policija ve obavili razgovor sa d jetetom, tada podatke uzimamo od njih da bi izbjegli ponovnu traumatizaciju djeteta

PREGLED
Pregled djeteta vriti s osjeajem mjere (ne smijemo uriti); Pregled se vri po organskim sistemima; Dijete se paljivo posmatra i prati njegov odnos sa roditeljima ili starateljima, tj. s pratnjom; Poeljno je obratiti panju da li postoje posebne emocije prema nekome (agresija, apatija i sl.)

PRETRAGE
Imaju vrijednost kao sudski dokument ako su obavljene unutar 7 dana od dana ozljeivanja ; Uzeti uzorak za mikrobioloku analizu, ako je dolo do genitoanalne ozljede; Takoer se dvije sedmice nakon seksualnog nasilja uzimaju uzorci za analizu na spolno prenosive bolesti.

esto odloen zahtjev za pruanje medicinske pomoi ili ona nije niti traena Dobijeni iskaz se ne podudara sa klinikom slikom Neprijateljsko dranje roditelja prema terapeutima ili pak pretjerana ljubaznost (reaktivna formacija); Meusobni odnos djeteta i roditelja je neobian

Kod preloma ili iaenja uzeti odmah i rentgenografske snimke odreenih dijelova DIJAGNOSTIKA tijela Kod mlae djece se obino uradi rentgenogram cijelog skeleta...

Ponekad postoji osjeaj da e dijete dati vie podataka ako se primi u bolnicu TERAPIJA
Cjelovito i multidisciplinarno lijeenje; Dijete, rtvu zlostavljanja odmah ukljuiti u terapijski postupak: psiholog i psihijatar; Preporuljovo je dijete u ranoj fazi hospitalizirati; Otpust iz bolnice zavisi od opasnosti za recidiv

IZVJETAJ - NALAZ I MILJENJE

Izvjetaj kao dokaz : Neophodno je napisati izvjetaj za nadlene organe izvjetaj o procijenjenom stanju djeteta - Ima znaaj dokaza; Izvjetaj fotokopirati, ovjeriti u vlastitoj ustanovi, predati ovjerene fotokopije, a ostaviti original u vlastitoj bolnikoj arhivi

Page

42

6.4.

Policija

Policija ima kljunu ulogu u sluajevima nasilja i zatiti djeteta jer je fizika zatita u direktnoj nadlenosti policije. Otkrivanje i prikupljanje podatakadokaza (injenica) o izvrenom krivinom djelu ili prekraju na tetu djeteta, jedan je od najznaajnijih zadataka policije. Pored pomenutog policija indirektno participira i doprinosi u domenima svoje nadlenosti i u voenju postupaka za ostvarivanje prava na zatitu (centar za socijal ni rad), voenju graanskog sudskog postupka u okrilju porodinopravne zatite (sud, tuilatvo, centar za socijalni rad), odnosno pokretanju krivinog/prekrajnog postupka, sprovoenju istrage i na kraju suenja za krivina djela ije su rtve maloljetna lica (tuilatvo, sud). 6.4.1. Predvidive smjernice za postupanje Ukoliko zaposlenik policije sazna za sluaj nasilja nad djecom: redovnom aktivnou na terenu, pisanim putem, usmenom dojavom, putem telefona, saznanjem iz medija, ili na drugi nain,

duan je postupiti na sljedei nain: Po saznanju da se desilo nasilje nad djetetom, policija unutar svojih redova i u okviru postojeih procedura, bez odlaganja organizuje hitan izlazak na mjesto dogaaja, a predstavnik policije obavjetava centar za socijalni rad (ukoliko u odnosnom gradu tj. mjestu postoji centar za socijalni rad) i zajedno se izlazi na uviaj; (u sluaju nasilja nad djecom kao dijela nasilja u porodici policija je obavezna poduzeti mjere i radnje iz svoje nadlenosti u cilju zatite rtve nasilja u porodici ). Na osnovu zakonskih i podzakonskih propisa poduzeti potrebne mjere i radnje prema izvriocu nasilja. U sluaju nasilja u porodici gdje su i djeca rtve broj policajaca koji izlaze na mjesto dogaaja treba zavisiti od stepena ugroenosti policajaca i svih osoba ukljuenih u angaman tretiranja sluaja nasilja, a vodei rauna o sklonostima profilu poinitelja (minimalno 2 policajca od kojih je jedan specijaliziran za rad sa djecom). U sastavu policijske patrole koja izlazi na mjesto dogaaja, poeljno je da bude prisutna i policijska slubenica (iskustvo je pokazalo da policijske slubenice postiu bolji uinak u odnosu i komunikaciji sa djevojicama koje su rtve nasilja, jer se iste, prirodno, lake povjere policijskoj slubenici ). Ukoliko je prema saznanjima nasilje nad djetetom izvreno od bilo kojeg lica zaposlenog u policiji ( u daljem tekstu: ustanove), ustanova je duna pokrenuti postupak utvrivanja svih injenica i okolnosti radi utvrivanja odgovornosti poinioca, bez obzira na pokretanje, voenje i ishod postupka pred nadlenim institucijama izvan ustanova.

Page

43

U kontekstu istraivanja sluajeva nasilja nad djecom te zatite rtava nasilja, policija ima PRIMARNI zadatak utvrditi ko je izvrilac, a ko rtva (jedna ili vie njih) u konkretnom sluaju. Policija ima prioritet da sprijei izvrioca u daljem nasilnikom ponaanju i zatititi rtvu nasilja, te omogui potrebno zdravstveno zbrinjavanje (zavisno o stepenu povrede, pozvati Hitnu pomo). Kao SEKUNDARNI zadatak policije moemo smatrati postupak prikupljanja dokaza i dokumentovnje dogaaja u skladu sa ZKP, u kontekstu otkrivanja i razjanjavanja sluajeva nasilja nad djecom. Ovaj postupak pronalaenja tragova dokaza koji e kasnije posluiti u sudskom postupku, je samo jedna od radnji koje poduzima policija. Ovoj radnji treba prikljuiti i usku i obaveznu koorespodenciju sa tuiocem. Policija u svojim aktivnostima u kontekstu istraivanja sluajeva nasilja nad djecom nerijetko privremeno oduzima predmete koji mogu posluiti kao dokazi u krivinom postupku a imaju veze sa inom nasilja nad djecom. Jedna od specifinih radnji koje obavezno poduzima policija, a koje kasnije uveliko pomau u postupku razjanjavanja ina nasilja nad djetetom je i uzimanje izjava od: rtve , izvrioca, svjedoka , i (eventualno) liavanje slobode izvrioca. Posebno je vano u cjelosti pridravati se zakonskih odredbi o zatiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivinom postupku. Kada govorimo o fenomenu nasilja nad djecom veoma je vano istai i znaaj provedbe zatitnih mjera. Policija e provoditi zatitne mjere na nain propisan Pravilnikom o nainu provoenja zatitnih mjera koje su u nadlenosti policije, pri emu istiemo tri najvanije, koje su u direktnoj ingerenciji policije: Udaljenje iz stana, kue ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraanja u stan, kuu ili neki drugi stambeni prostor Zabrana pribliavanja rtvi nasilja Zabrana uznemiravanja ili uhoenja osobe izloene nasilju O provedbi navedenih zatitnih mjera, policija je obavezna slati izvjetaj nadlenom centru za socijalni rad koji je opet duan da u sveobuhvatnom izvjetaju obavijesti sud u smislu adekvatnosti provedbe sudskog rjeenja, te eventualno davanje preporuke za eventualno produenje mjere odnosno zamjene mjere nekom drugom mjerom. U aktivnostima otkrivanja i razjanjavanja sluajeva nasilja nad djecom, policija je duna, izmeu ostalog prikupljati informacije i saznanja o izvrenom nasilju nad djetetom (u okviru porodinog nasilja ali i u svim drugim prilikama). Ova aktivnost podrazumjeva prikupljanje osnovnih informacija o rtvi, poinitelju, eventualnim svjedocima, mjestu i vremenu dogaaja, posljedicama izvrenog nasilja, kao i druge korisne / relevantne informacije o poiniocu (njegove sklonosti ka nasilju, da li je krivino kanjavan i zbog kojih krivinih dijela, da li je duevni bolesnik, da li je sklon opijanju alkoholom, konzumira li opojne droge i sl.) Opisane aktivnosti imaju prvenstveni zadatak da auriraju i upute policijske organe o problemu nasilja nad djecom naroito kada je u pitanju interinstitucionalna saradnja.

Page

44

HODOGRAM 4: POLICIJA

Saznanje:

Rad na terenu Telefon Mediji

Pismeno

Usmeno

Na drugi nain

Policija

Obavjetava

Centar za socijalni rad

Zajedniki izlaze na lice mjesta

minimalno 2 policajca od kojih je jedan specijaliziran za rad sa djecom poeljno je da bude prisutna i policijska slubenica

Primarni
ko je izvrilac, a ko rtva (jedna ili vie njih) u konkretnom sluaju sprijeiti izvrioca u daljem nasilnikom ponaanju i zatititi rtvu nasilja

Sekundarni Dva zadatka policije

postupak prikupljanja dokaza i dokumentovnje dogaaja u skladu sa ZKP koorespodencija sa tuiocem

Poduzima slubene radnje

uzimanje izjava od: rtve, izvrioca, svjedoka , i (eventualno) liavanje slobode izvrioca, privremeno oduzima predmete ...

Provedba zatitnih mjera

Page

45

Udaljenje iz stana, kue ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraanja u stan, kuu ili neki drugi stambeni prostor Zabrana pribliavanja rtvi nasilja Zabrana uznemiravanja ili uhoenja osobe izloene nasilju

7. Monitoring i evaluacija Smjernica Po osnovu meunarodnih standarda u zatiti ljudskih prava djece sadranih u Konvenciji o pravima djeteta i prateim protokolima te drugim konvencijama Vijea Evrope nastala je i obaveza Bosne i Hercegovine na harmonizaciji pravnog okvira, ali i obaveza praenja i izvjetavanja o harmonizaciji i primjeni propisa u Bosni i Hercegovini. U okviru ovih standarda izuzetno je vano i pitanje profesionalnih standarda za sve profesionalce koji rade za djecu i sa djecom kao i sistema praenja profesionalnog postupanja sa djecom rtvama nasilja. Kako bi se osigurao ovaj meunarodni standard koji je bio osnov za izradu ovih Smjernica kao narednu aktivnost potrebno je izvriti edukaciju (zagovaranje), te vriti monitoring i evaluaciju u primjeni Smjernica. Smjernice su prilagoene svim postupcima gdje je potrebno pruiti pomo djeci rtvama nasilja, osim ukoliko ovo pitanje nije drugaije ureeno vaeim entitetskim zakonima, zakonima Brko distrikta BiH i drugim propisima u Bosni i Hercegovini. Primjenu Smjernica prati Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u saradnji s nadlenim ministarstvima i institucijama u Republici Srpskoj, Federaciji BIH i Brko Distriktu BIH, koji ve u svojoj nadlenosti imaju definisane slube za praenje ovakvih djelatnosti, tako da svi profesionalci koji primjenjuju ove Smjernice mogu zatraiti strunu pomo u pogledu njegove primjene ili primjene bilo kojeg meunarodnog standarda za zatitu ljudskih prava djece od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BIH kao izvjetajne jedinice u pogledu primjene Smjernica za potrebe izvjetaja o Bosni i Hercegovini. Prema potrebi a u svrhu praenja primjene ovih smjernica uspostaviti e se Ad hock struni tim koji e sainiti mehanizam za prikupljanje podataka i na bazi prikupljenih informacija sainiti izvjetaj i to najmanje jedan u toku implementacije Strategije za borbu protiv nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini 2012-2015 i u svrhu izrade periodinih izvjetaja po osnovu Konvencije o pravima djeteta i prateih protokola i preporuka Komiteta. Izvjetaji e biti koriteni u svrhu adekvatnog informisanja o problemu nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini a posebno u dijelu koji se odnosi na zatitu djece od svih vidova nasilja. U skladu s ovim Smjernicama angairani slubenici trebaju potovati princip nediskriminacije, a posebno sljedee principe i kriterije prema kojima e: na koordiniran nain intervenisati pratei ve utvrene, prihvatljive smjernice; na brz i izravan nain posvetiti panju djeci, i uvijek, ako je to mogue, djelovati iz najbliih servisa (mjesna nadlenost); posebno obratiti panju na procese opaanja i prijavljivanja sluajeva, a za to je veoma vano da uestvuju i budu upueni u sistem oni profesionalci koji rade na prvoj liniji. kada se identifikuje sluaj nasilja nad djecom, potrebno je da osiguraju odgovarajuu i djelotvornu zatitu i podrku; svesti intervencije na najmanji nivo, izbjegavajui na taj nain tzv. ugroavanje rtve od strane institucije, a sve zbog ponavljanja odreenih ispitivanja ili djelovanja u neadekvatnim uslovima;

Page

46

 osigurati garancije koje bi u procesima i djelovanjima prema djeci izbjeglo mogue ponavljanje situacija koje bi mogle ugroavati (reviktimizacija) i odvratiti osobe od ukljuivanja u ponueni program zatite; tititi sigurnost, identitet i integritet djeteta.

Page

47

8. Zakljuna razmatranja U narednom periodu bilo bi neophodno dopuniti Smjernice i sa nekim vidovima nasilja koja danas smatramo samo opasnim postupcima. Naime, izlaganje djeteta opasnim postupcima tj. radnjama koje predstavljaju ozbiljan rizik po zdravlje, sigurnost ili dobrobit djeteta, predstavlja zlostavljanje djeteta. esto je samo sluajnost to ovi postupci jo nisu doveli do ozljeivanja djeteta, a naalost danas se veinom nalaze u domenu tamne brojke, odnosno u neregistrovanoj sferi. Primjeri ovakvih opasnih postupaka su: udaranje glave djeteta o zid ili druge predmete, vuenje za kosu, bacanje djeteta o vrste predmete; udaranje djeteta otvorenom i zatvorenom akom, kaiem, ipkom ili drugim predmetim a po glavi, spolnim organima ili po mekim dijelovima tijela; prisilno uvijanje ili snano povlaenje dijelova tijela djeteta; fiziko disciplinovanje/kanjavanje dojeneta; protresanje dojeneta (vidi detaljnije u glosariju: Sindrom protresene bebe); kupanje ili pranje djeteta izuzetno vruom vodom; vonja u pijanom stanju sa djetetom; nesmotreno koritenje smrtonosnog oruja u blizini djeteta; guenje djeteta (onemoguavanje disanja), zagrcnjavanje djeteta (npr. nasilnim hranjenjem); unoenje u tijelo djeteta, izuzimajui kada je medicinski opravdano, bilo koje supstance koja privremeno ili stalno moe ugroziti funkcije jednog ili vie organa ili tkiva (na primjer, neodgovarajua upotreba lijekova, velikih koliina alkohola...). Ovo su samo neki od modusa izvrenja nasilja nad djetetom, kojima u narednom periodu treba posvetiti posebnu i zasebnu panju. Ulog u budunost savremene civilizacije lei u njenom zalogu, a to su djeca. Ukoliko nemamo razvijene sistema ranog upozoravanja ali i sisteme reagovanja na destrukcije koje se deavaju ovoj populaciji, onda zasigurno moemo rei da smo generacijski propustili priliku i bili neosvjeteni u pogledu zatite osnovnih djeijih prava. Ovaj dokument ipak predstavlja veliki korak naprijed koji nam garantuje organizovaniji pristup fenomenu nasilja nad djecom u budunosti u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Page

48

9. Glosarij - termini i kratice koriteni u Smjernicama

ADHD
(eng. Attention Deficit-Hyperactivity disorder)

Sindrom nepanje - hiperaktivnosti (prekomjerna aktivnost), razvojni je poremeaj koji se oituje nepanjom, impulzivnou i hiperaktivnou. Takva hiperaktivna djeca mogu i roditeljima i odgajateljima i uiteljima zadavati mnogo brige i zahtijevaju dodatnu panju i tretman. Poremeaj se najee otkriva kad dijete krene u kolektiv, posebno u kolu. Vrlo je uestao, i smatra se da se pojavljuje u 3-5% djece kolske dobi. Najmanje je etiri puta ei u djeaka nego u djevojica. U stranoj literature nai emo naziv ADHD (Attention Deficit Hyperactivity Disorder poremeaj panje i hiperaktivnost). Jo uvijek su u upotrebi i termini koji su se ranije koristili, i to: MCD minimalna cerebralna disfunkcija, ADD (Attention Deficit Disorderporemeaj panje) i ADDH (Attention Deficit Disorder with Hyperactivity - poremeaj panje sa hiperaktivnou).

Adolescencija

Adolescencija je razdoblje razvoja i odrastanja ovjeka. Oznaava prijelaz iz djetinjstva u svijet odraslih i uobiajeno traje od 15. do 20. godine ivota. Ta ivotna faza se odlikuje konsolidiranjem mentalnog ivota, kristalizacijom stavova i miljenja, a posebno racionalnim mentalnim sazrijevanjem. Tada se posebno razvijaju samopotovanje, povjerenje, samostalnost i osobnost. Tijekom adolescencije ovjek dosee sam vrh svojih intelektualnih sposobnosti uenja.

Agresivnost (kod djece)

Djeca se ne raaju agresivna, ona to naue biti . Kako izgleda agresivnost u djece razliitih uzrasta? U prvoj godini ivota plau i grizu. Mala djeca iskazuju agresiju kroz igrake. Pratite koja aktivnost je potie. Predkolci, od 2 do 5 godina, uenjem govora, uz roditeljsku podrku smanjuju razinu agresivnosti. Bitno je i znati koje ponaanje je normalno: Normalno je da su predkolci egocentrini i ne mogu sagledati neke veze i s drugog stajalita; Mala djeca vide sve ili nita, ne vide da netko nije skroz lo ili dobar; Ne mogu planirati budunost, trebaju konkretne smjernice, kao slike, da bi zapamtili kako se ponaati; Ne razlikuju stvarnost i matu i zbunjuje ih to je stvarno na tv-u; Djeca problematinog temperamenta teko itaju namjere drugih pa elju drugog djeteta da mu se pridrui u igri moe shvatiti kao neprijateljsku namjeru. kolska djeca , izmeu prvog i treeg razreda, gube potrebu da napadaju druge. Agresivno dijete e prije udariti brata ili sestru nego prijatelja. Kod kue e ee zalupiti vratima ili lupati nogama dok e se u koli vie kontrolirati. Neka djeca nastave s agresivnim ponaanjem i dalje. Djeaci trae vie fizikih konflikata a djevojice ismijavaju i vrijeaju druge. Starija djeca naoko prerastu agresivne naine ponaanja no mogu biti izazvana okolinom ili situacijom. Djeca koja su tretirana grubo i bez obzira mogu vraati takvim ponaanjem. esto agresivci postaju voe grupe vrnjaka koji onda podravaju takvo ponaanje bilo vlastitom agresivnou, bilo nekritiziranjem tj preutnim odobravanjem.

Apatija

Page

(gr. apatheia, neosjetljivost); Stanje poremeene, bitno smanjene afektivnosti, koje se manifestuje kao potitenost, bezvoljnost utuenost, ravnodunost. Stanje moe da varira od prolazne,kratkotrajne tuposti, indiferentnosti usljed umora, preko relativno duge afektivne neosjetljivosti nastale kao reakcija na stres,pa sve do dugotrajne,duboke patoloke osjeajne utrnulosti, potitenosti i klonulosti u depresiji i melanholiji

49

Blog

Blog (dui naziv weblog) je publikacija na internetu (web-u) koja sadri prvenstveno periodike lanke u obrnutom vremenskom slijedu - najnoviji lanci nalaze se na vrhu stranice. Blogovi mogu biti individualni i kolaborativni. Terminoloki za sada nema dinstinkcije kao u engleskom jeziku gdje se termin weblog ee koristi za kolaborativne, a blog za individualne projekte. Mogu biti u obliku asopisa, tematski, osobni. Mogu biti povezani u skupine, tematski ili vezano uz domenu koju se nalaze

Chat sobe

Predstavljaju nain internetskih komunikacija,naroito meu mladim osobama.Predstavljaju neto poput soba za razgovor u kojima posjetioci mogu meusobno razgovarati,upoznavati, raspravljati o odreenim temama. One omoguavaju kontat meu korisnicima u realnom vremenu (real-time),poruke korisnik vidi im ih njegov sagovornik poalje. Na takvim chatovima korisnici se trebaju registrirati i ostaviti neke podatke koji moe a i ne mora otkrivati njihov identitet.Kao takve chat-sobe predstavljaju oblik komunikacije koji su isto pogodni i za razliite zloupotrebe djece i mladih,jer se deava da djeca i tinejderi trae jednu vrstu emocionalnog upotpunjavanja.Anonimnost koja se u toj vrsti komunikacije prua te mlade osobe potie na komunikaciju koju oni ne bi inili u osobnim kontaktima.esto se zna desiti da odrasli ljudi koji nemaju prijateljske namjere zloupotrebljavaju ovu mogunost internetske komunikacije.

Depresija

Teak psihiki (afektivni) poremeaj koji obuhvata opte snienje ivotnog tonusa,gubitka apetita i interesovanja, neprestana zabrinutost, nesanica, usporenost miljenja, zatim bezvoljnost, obeshrabrenost, potitenost, umor, osjeanje snane tuge,beznadenosti,manje vrijednosti i osjeanje praznine. Smatra se da moe nastati bez jasnog vidljivog uzroka iz unutranjih konstitutivnih razloga (endogena) ali i kao odgovor na nepovoljne, traumatske spoljane okolnosti (reaktivna).

Djeca sa poremeajima u razvoju

U djecu sa poremeajima u razvoju ubrajaju se djeca sa: (1) usporenim kognitivnim razvojem koji intelektualno funkcioniraju ispod prosjeka (lako, umjereno i tee, te teko mentalno retardirane osobe; (2) senzornim oteenjima(djeca s oteenjem vida-sljepoa i sluha-gluhoa i nagluhost); (3) organskim Uslovljenim poremeajima u ponaanju, emocionalna neuravnoteenost (hiperaktivnost i sl.); (4) tjelesnom invalidnou i hroninim bolestima; (5) oteenjima govora i glasa (mucanje, tepanje, smetnje artikulacije); (6) viestrukim oteenjima,postojanje dvije ili vie smetnji istovremeno. Najvanije u radu sa takvom djecom je potovanje naela individualnosti i uska saradnja sa roditeljima takve djece kao i saradnja profesionalaca i strunjaka kako unutar institucije,tako i izmeu institucija.

Djeca sa hronino iritabilnim temperamentom

Page

50

Sindrom iritabilnosti oznaava prekomjernu podraljivost. Takva su djeca nemirna, na najmanji podraaj plau, esto su nezadovoljna i cendrava i ee imaju dojenake greve. Takva djeca imaju i isprekidan san. Svi ti znakovi prekomjerne podraljivosti utiu da su ta djeca nemirnija i naprosto se ne znaju opustiti i zaspati. Preporuuje se da odravanjem ustaljenih rituala njege,hranjenja i blagog umirujueg odnosa kako bi se umanjili ili reducirali simptomi prekomjerne iritabilnosti.

Ekonomsko zlostavljanje djeteta

Ekonomsko zlostavljanje djeteta se odnosi na izlaganje djece poslovima koje oteavaju njihov prirodni rast i razvoj i zbog kojih oni ne mogu ostvariti svoja osnovna,temeljna prava na igru,obrazovanje,i druga osnova prava djeteta.Postoje tri osnovna vida ekonomskog eksploatisanja koja u sebi sadri sce pojedinane naine ekonomskog zlostavljanja. Jedan od vidova ekonomskog zlostavljanja predstavljaju svi oblici ropstva kao to su prodaja i trgovina djece,prisilni rad,tjeranje na pronju. Drugi vid predstavlja koritenje,izlaganje i ponuda djece u ilegalnim radnjama kao to su prostitucija,pornografska produkcija i pornografske predstave. Ekonomsko zlostavljanje predstavlja i svaki oblik aktivnosti koji u sebi sadri okolnosti u kojima je dijete zanemareno i preoptereeno,gdje je narueno njegovo zdravlje i sigurnost.

Emocionalno zlostavljanje

(Vidjeti termin: PSIHOLOKO NASILJE)

Fiziko nasilje (nad djetetom)

Fiziko nasilje je odnos ili ponaanje kojim se uz primjenu fizike sile,uz ili bez upotrebe drugih sredstava nanose povrede,ozlijede ili rane djeci. U fiziko nasilje se ubraja: udaranje, amaranje, davljenje, gaanje raznim predmetima, nanoenje opekotina, bacanje na pod ili niz stepenice, vezivanje uz radijator ili ormar, uskraivanje hrane, zatvaranje u tavanskim ili podrumskim prostorijama, davanje otrovnih supstanci, alkohola ili neodgovarajuih lijekova, ujedanje, pokuaji utapanja ili guenja djeteta,izlaganje opasnostima.Fiziko kanjavanje djeteta u djetinjstvu ima dalekosene posljedice na skladan razvoj linosti te se na taj nain kre osnovne norme djeijih prava-potovanje njihovog fizikog integriteta i ljudskog dostojanstva Sistematsko fiziko kanjavanje djece stvara poremeaje kod djece te traume u ranom djetinjstvu onemoguavaju skladno, harmonino i svestrano prilagoavanje u kasnijem ivotu.

Forum

Forum ili stranice za diskusiju su internetske stranice na kojima se omoguava razmjena miljenja meu sudionicima kako bi oni dali svoje miljenje o nekoj temi ili zatraili miljenje ili savjet drugih.U naelu poruke u forumima mogu ostavljati i itati i sudionici interneta bez ograniienja.Sudionici su najee anonimni jer se pri slanju poruke na forum ne moe navesti pravi identitet.Jednostavnost upotrebe i mogunosti anonimne rasprave o razliitim temama jedan je od glavnih razloga popularnosti foruma.Zbog svih svojih mnogih nabrojanih osobina ona uz to komunikaciji nosi veliki rizik i mogunost zloupotrebe.Takoer je bitno napomenuti da zapisi na forumu imaju trajni karakter pa ih je mogue vidjeti i raspravljati o njima i po nekoliko mjeseci to opet ini izvjesnom mogunost zloupotrebe.

Izolacija

Page

Predstavlja aktivnosti koje spreavaju dijete da uestvuje u normalnim socijalnim aktivnostima gdje se djeci neprekidno osporava ostvarenje potrebe za interakcijom i komuniciranjem sa vrnjacima ili odraslim osobama unutar ili izvan kue.Izolacije ukljuuje ponaanje odraslih kao to su zatvaranje djeteta ili postavljanje nerealnih granica,ograniavanje djetetove slobode kretanja,postavljanje nerealnih zabrana ili granica djetetovih socijalnih interakcija s vrnjacima ili odraslim osobama u zajednici. Deava se da se dijete kanjava to se uputa u sticanje normalnih iskustava, kao i mogue uticanje na pojavu pretjeranog neopravdanog straha djeteta prema osobama izvan porodice.

51

Izrazito zahtjevna djeca

Djecu koju oznaavamo kao izrazito zahtjevnu djecu imaju obiljeja specifine emocionalne osobenosti koje ih prate a to su: Osjetljivost-takvo dijete je esto inteligentno,kreativno i pronicljivo.Ali isto tako moe biti sklono zapovjedanju i postavljanju velikih zahtjeva i moe da ima duge izljive bjesa zbog naizgled malih stvari.Roditelji ovakve djece se esto osjeaju frustrirano,ljuto ak i bespomono zbog hirovitih ispada ovakve djece. Povlaenje-djeca koja su sklona povlaenju na poetku se roditeljima ine kao mirna,djeluju zadovoljno te se obino ne primjeti problem dok ne krenu u vrti i ne pokau nikakv interes za igru sa drugom djecom. Tvrdoglavost,negativizam,sklonost kontroliranju-ovakva prkosna djeca mogu i da najjednostavnije aktivnosti preobrate u zahtjevno ubjeivanje i natezanje.Skloni sa ka negativnosti i odbijanju svega onoga to se trai od njih i vie je okrenuto ka negativistikom polu ponaanja. Nepaljivost-ovakva djeca su neprestano u pokretu,tre okolo,zadirkuju drugu djecu,u koli nisu paljiva te ih roditelji opisuju kao pomalorasijanu. Impulsivnost,agresivnost-ovakva djeca su neprestano u pokretu,stalno prelaze iz jednog iskustva u drugo,postaju feustrirana i ljutita ako nije onako kako oni ele,nepromiljena su. Ako se uspije da konstruktivno koriste svoju veliku energiju mogu biti energini, kreativni, entuzijastini Prema svjetskim podacima malnutricija (pothranjenost) je vodei uzrok smrti i tekih bolesti u djece. Pothranjenost moe biti posljedica nedovoljnog ili neprimjerenog unosa hrane, ali i nesposobnosti apsorpcije hrane ih iskoritavanja njezinih metabolita. Malnutricija se moe razviti i kada je znaajno poveana potreba za esencijalnim metabolitima, kao npr. Za vrijeme stresa, tekih infekcija, ranjavanja ili tekih bolesti. Jedan od najozbiljnijih oblika malnutricije jeste proteinsko-energijska malnutricija. Razvija se u novoroenadi i dojenadi ukoliko je prehrana na prsima ili drugim mlijenim proizvodima neodgovarajua. Taj tip malnutricije je relativno est u zemljama u razvoju, u industrijskim zemljama se moe razviti blai oblik te malnutricije u siromanim slojevima stanovnitva

Malnutricija

Nasilje u porodici

Nasilje u porodici se moe definirati kao ponaanje kojim jedan lan porodice namjerno ugroava tjelesni integritet, duevno zdravlje ili spokojstvo nekog drugog lana porodice.Nasilje u porodici je pojam koji se obino odnosi na nasilje izmeu suprunika a moe da se odnosi i na nevjenane partnere ili pak ljude koji ive zajedno. Nasilje u porodici je fenomen koji je prisutan u svim zemljama sveta i u svim kulturama. Nasilje u porodici pojavljuje se u razliitim oblicima i ukljuuje fiziko nasilje, psihiko nasilje,seksualno nasilje, i ekonomsko nasilje.

Psiholoko nasilje (nad djetetom)

Page

52

Psiholoko nasilje nad djetetom obuhvata destruktivna ponaanja odraslih prema djeci na nain da se ona ugroavaju, zapostavljaju, potcjenjuju, vrijeaju ili verbalno napada linost djeteta. Oblici psiholokog zlostavljanja su: uskraivanje roditeljske ljubavi i emocionalne podrke, odbacivanje u obliku ravnodunosti i odsustva panje, odbacivanje putem vike, pripisivanje krivice djetetu za probleme, prenoenje negativnih poruka kojima se vrijea dostojanstvo djeteta i sl. Emocionalno nasilje ostavlja najvie traga na rtvi nasilja. Ako je dugotrajnije, ono je destruktivnije od tjelesnog nasilja jer ostavljaju viestruke posljedice na linost djeteta.

PTSP-a (POSTRAUMATSKI STRESNI POREMEAJ)

Psihiki poremeaj nastao kao odloeni i/ili produeni odgovor na neku veoma snanu stresogenu situaciju koja vitalno ugroava jedinku (npr.uestvovanje u ratnim operacijama,zemljotres,podnoenje torture itd.). Tipini simptomi su: emocionalna tupost,povlaenje, flash-back (ponovno preivljavanje traume u sjeanju koje se opsesivno nameu), none more,nesanica. Ove simptome esto prate depresija i anksioznost (stanje unutranjeg straha, strepnje, uznemirenosti). Ponekad se javljaju i napadi straha i panike.

Regresivno ponaanje

Predstavlja vraanje na oblike ponaanja koji su bili karakteristini za ranije periode razvoja i ivota.Primjerice sisanje palca kod sedmogodinjeg djeteta koje ukazuje na vrijeme ranog djetinjstva ili nastojanje dvanaestogodinjeg djeteta da plaem dobije ono to eli a to je svakako bilo karakteristino za raniji period kada je plaem dobivao ono to eli.

Samoa

Vidjeti termin: IZOLACIJA

Seksualno nasilje (nad djetetom)

Seksualno nasilje nad djecom predstavlja niz aktivnosti od zajednikog gledanja pornografskih asopisa i filmova,posmatranje odraslih pri masturbaciji,spolno obojenoj igri,dodirivanje te oralnog,analnog i genitalnog odnosa.Kod seksualnog nasilja nad djetetom odrasla osoba koristi dijete za zadovoljavanje svojih seksualnih potreba.Dijete u toku seksualno nasilnog odnosa moe biti aktivno i pasivno.Najee djeca u poetku o svemu ute te est o nisu svjesna ta im se ustvari deava.esto se deava da ih nasilnik podmiuje ili obavezuje pa i zastrauje uvanjem tajne kako ne bi nikome o tome govorila.Za dijete su zastraujui i zbunjujui aspekti seksualnog nasilja tajnovitost i sauesnitvo.Razlikujemo seksualno nasilje bez kontakta i seksualno nasilje sa kontaktom.

Separacijski strah

Strah djeteta od odvajanja od neke osobe koja je za dijete od vitalnog znaaja.Po Frojdu,jedan od prvih i najstarijih strahova jeste strah od odvajanja od majke.Za odoje kao i za malo dijete ostati bez majke koja tiiti,hrani,miluje,ravno je potpunom unitenju,pa je zato strah od odvajanja tako snaan.

Sindrom pretuenog djeteta (eng. Battered Child Syndrome)

Page

Ova pojava se detektuje kada je na djetetu pr imjeeno niz ozljeda koje je doivjelo dijete i one se prepoznaju na djetetu kroz sljedea obiljeja: modrice koje su najraniji i najvidljiviji znak,i imaju oblik ake, prstiju ili predmeta (pojas,kai); opekline,koje mogu biti nanesene grijalicom,cigaretom ili drugim vruim predmetima;tamne oi i podonjaci kod djeteta;znakovi ljudskih ugriza;znakovi udaraca pojasa;znaci guenja oko vrata,znakovi ozljede unutarnjih organa,znakovi krvarenja u pozadini oka. Posebno se moe istai tzv. shaken-baby syndrome-tresenje djeteta kod neutjenog,neprekidnog plaa gdje za posljedicu imamo djetetov oteen mozak i krvne ile. Na sindrom pretuenog djeteta treba uvijek sumnjati kad primjeenje ozljede kod djeteta ukazuju na mogunost namjernog nanoenja ili pak sumnjamo da nisu nastale sluajno. Sumnju moe izazvati neuvjerljivo objanjenje roditelj ili staratelja,kada imamo ponavljanje ozljeda te izostanak hitnosti u odvoenju djeteta kod ljekara primjerice kada imamo sluaj primjeivanja starih povreda koje nisu hospitalno tretirane.

53

Tabuizam

Tabu je rije koja potie iz maorskog jezika. Kod primitivnih naroda znaila je zabranu koja se stavljala na neki predmet, rad, rije i sl Po vjerovanju, naruavanje te zabrane povlailo je za sobom teku bolest ili smrt. Danas u prenesenom znaenju tabu znai neto to se ne smije dirati, o emu se ne smije govoriti.U totalitarnim reimima znaila je uglavnom zabranu na neke razgovore ("tabu"-teme), govore, misli, rad, i sl.

Teroriziranje

Predstavlja aktivnosti ili prijetnje koje uzrokuju ekstreman strah ili anksioznost. Teroriziranje takoer predstavlja i postavljanje nerealistinih oekivanja uz prijetnju gubitkom ili povredom ili pak prijetnju djetetu da e se izvriti nasilje nad njim ili prij etnju ili izvrenje nasilja nad djetetovom voljenom osobom ili objektima. Takvo ponaanje dovodi dijete u nepredvidive i uznemirujee okolnosti.

Voenje sluaja (eng. Case Management)

Voenje sluaja od 70-tih godina 20. stoljea postaje sve znaajnije u anglosaksonskim zemljama kao odgovor na visoko sloene, ali fragmentirane, duplicirajue i nekoordinirane usluge koje se pruaju pojedinom korisniku. Predstavlja pristup koji osigurava da korisnik koji ima sloene, viestruke probleme i ogranienja dobije sve potrebne usluge na vremenski usklaen i primjeren nain. Odnosi se na postupak planiranja i praenja usluga koje razliite slube i institucije pruaju korisniku. U pravilu jedna sluba ili institucija preuzima primarnu nadlenost za korisnika i odreuje voditelja sluaja koji koordinira usluge i zastupa korisnika. Koncept case management odnosno "voenja sluaja" se prvo pojavio u Sjedinjenim Amerikim Dravama (SAD) kao nain koordiniranja raznolikih usluga (javnog i privatnog sektora) namijenjenih raznolikoj populaciji. U SAD voenje sluajeve nikad nije imalo za cilj razvoj koherentne i sloene nacionalne socijalne politike, ve se razvilo kao odgovor na intenzivne potrebe za pomoi relativno malog dijela populacije. Ovaj pristup vrlo esto je neophodan kako bi se kvalitetno pruila usluga zatite djeteta rtve nasilja.

Vrnjako nasilje (eng. Bullying)

Page

54

O vrnjakom nasilju je rije kada imamo pojavu da jedno ili vie djece uzastopno i namjerno uznemiruje, verbalno, fiziki, psihiki, emocionalno ili ak fiziki napada ili ozljeuje drugo dijete koje se ne moe odbraniti.Kod vrnjakog nasilja razlikujemo direktno nasilje koje podrazumjeva otvorene napade na dijete ukljuujui ruganje, poniavanje, nareivanje, kritikovanje, prozivanje, naguravanje, prijetnje,iznuivanje,zahtjev za podreenou,davanje podrugljivih imena.Kod indirektnog vrnjakog nasilja koje je tee uoljivo (kojem su sklonije djevojice) su provodi kroz oblik drutvene izolacije, namjerno iskljuivanje iz grupe i grupnih igara kao i kroz ogovaranje. Vrnjako nasilje se najee dogaa u kolskim WC-ima,hodnicima i ostalim prostorijama izvan kontrole nastavnika i drugih odraslih osoba.Za djecu koja su rtve vrnjakog nasilja svaki dolazak u kolu predstavlja opasnost sa kojom se ne moe i ne umije da se izbori te moe da zadobije opasne dimenzije, moe da prouzrokuje veliku patnju kao i negativne psiholoke posljedice. Vlastita slika o sebi kod te djece je naeta jer biti rtva nije samo bolno i poniavajue.Stalna zabrinutost,strah i osjeaj bespomonosti i ponienja ugroavaju dijete te mogu imati trajno loe posljedice. Kod djece koja su dugo bila izloena vrnjakom nasilju postoji visok stepen rizika da e kada odrastu i sami bit loe prilagoene osobe.

Zanemarivanje (djeteta)

Zanemarivanje djeteta predstavlja pasivnost,propuste i nedostatak brige usljed koje dolazi do nezadovoljavanja osnovnih djetetovih potreba u pogledu odgovarajue hrane, odjee, brige, kolovanja, medicinskog tretmana. Razlikuje se nekoliko oblika zanemarivanja koje ovisi o dobi i razvojnim potrebama djeteta. Tjelesno zanemarivanje podrazumjeva proputanje roditelja da zatiti djijete od opasnosti kao i izostajanje zadovoljenja osnovnih tjelesnih potreba ukljuujui smjetaj,hranu i odjeu.Zdravsteveno zanemarivanje predstavlja proputanje roditelja ili staratelja da djetetu osigura neophodan medicinski tretman(vakcinacija,lijekovi,neophodan operativni zahvat itd). Emocionalno zanemarivanje se ogleda kroz emocionalnu nedostupnost roditelja,izostajanje interesovanja za djetetova osjeanja. Takoer kod emocionalnog zanemarivanja imamo neprihvaanje i/ili odbacivanje djeteta, roditeljsku hladnou, izoliranje djeteta od vrnjaka, nebrige za napredovanje. Emocionalno zanemarivanje se odreuje kao nesposobnost da se uspostave pozitivne emocionalne veze sa djetetom odnosno nesposobnost da se primjete potrebe djeteta.

Zastraivanje

(vidjeti termin: TERORIZIRANJE)

Page

55

10. Bibliografija Berger, L., Slack, K., Waldfogel, J., Bruch, S. (2010), Caseworker-Perceived Caregiver Substance Abuse and Child Protective Services Outcomes, Child Maltreatment, August 2010; vol. 15, 3: pp. 199-210. Briere, J. (1996). Trauma Symptom Checklist for Children: Professional Manual. Odessa, FL: Psychological Assessment Resources, Inc Budimli, M., Darcer, D. i Muratbegovi, E. i sur (2010). Izvrenje alternativnih mjera za maloljetnike: pravni, institucionalni i praktini problemi, Sarajevo: Centar za istraivanje politike suprotstavljanja kriminalitetu. Buljan Flander, G. (2003). Prepoznavanje i zbrinjavanje fiziki i seksualno zlostavljanog djeteta u izvanbolnikim uvjetima, III. Hrvatski kongres hitne medicine s meunarodnim sudjelovanjem, Zagreb, Zbornik radova, 2003. Buljan- Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2003), Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Marko M usluge d.o.o. Zagreb. Buljan-Flander, G. (2003), Nasilje meu djecom. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i sporta, Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba. Chan, K. (2012), Evaluating the Risk of Child Abuse: The Child Abuse Risk Assessment Scale (CARAS), Journal of Interpersonal Violence, March 2012; vol. 27, 5: pp. 951-973. Cunningham, A. and Baker, L. (2004) What about Me! Seeking to Understand a Childs View of Violence in the Family. London, Ontario: Centre for Children and Families in the Justice System. ori, V., Baan, M. (2006). Zanemarivanje djece. Zagreb: Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba. DeKeseredy W. S. I Perry B. (2006). Advancing Critical Criminology: Theory and Application, 20:1-4. uderija S., Petrovi B. (2007). Prijedlozi za poboljanje poloaja ena rtava rata u bh drutvu. Sarajevo: Fondacija lokalne demokratije.: 15. uderija S.,erani A. i sar. (2005). Pregledi i analiza nacionalnih mehanizama u cilju spreavanju trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini Trgovina djecom u svrhu eksploatacije. Sarajevo: Save the Children Norway Regionalni Ured za JU Evropu.: 42 Goleman D. (1995),Emotional Intelligence, Bantam Books.

Page

56

Gwirayi, P. (2013), Fighting Child Sexual Abuse: Perspectives of Pupils From a Developing Country , SAGE Open, January-March 2013; vol. 3, 1: 2158244012472687. Jones, L., Cross, T., Walsh, W., Simone, M. (2005), Criminal Investigations of Child Abuse: The Research Behind Best Practices Trauma, Violence, & Abuse, July 2005; vol. 6, 3: pp. 254-268. Lawson, M., Alameda-Lawson, M., Byrnes, E. (2012), A Multilevel Evaluation of a Comprehensive Child Abuse Prevention Program, Research on Social Work Practice, September 2012; vol. 22, 5: pp. 553-566. Levi, B., Crowell, K. (2011), Child Abuse Experts Disagree About the Threshold for Mandated Reporting, Clinical Pediatrics, April 2011; vol. 50, 4: pp. 321-329. Save the Children Norwey, (2010), REGIONALNI IZVJETAJ O PROSJAENJU DJECE - rasprostranjenost, prevencija i suzbijanje djeijeg prosjaenja, Istraivanje prosjaenja u JI Evropi. Trebjeanin .(2008),Renik psihologije, Stubovi kulture Beograd. Valentino, K., Nuttall, A., Comas, M., Borkowski, J., Akai, C. (2012), Intergenerational Continuity of Child Abuse Among Adolescent Mothers: Authoritarian Parenting, Community Violence, and Race Child Maltreatment, May 2012; vol. 17, 2: pp. 172-181. Whiteman, B (2002) Psychological and Psychiatric issues in ed.Giardino, A.P, &Giardino , E.R recognition of child abuse for the mandated reporter, G.W.Medical publisching. St Luis Missouri 137-156

Page

57