Professional Documents
Culture Documents
InformatikaA BOS
InformatikaA BOS
Realizirali: Japanska meunarodna agencija za saradnju (JICA), pod nadzorom gdina Kazunori TAKADA-e, a po uzoru na japanski udbenik Informatika A
Sadraj
Uvodno poglavlje ....................................................................................................................4 1. Pojam podatka, informacije ...........................................................................................4 2. Hardver i softver ............................................................................................................5 2.1 ta je raunar? ..........................................................................................................5 2.2 Funkcijski opis raunara von Neumannov model...............................................6 2.3 Memorija - Zato 0 i 1? .............................................................................................7 2.3.1 Radna memorija (RAM) ........................................................................................8 2.3.2 ROM memorija.......................................................................................................8 2.3.3 Magnetni diskovi (tvrdi disk i disketa)................................................................9 2.3.4 Optiki diskovi (CD i DVD)...................................................................................9 3. Ulazne i izlazne jedinice ..............................................................................................10 3.1 Tastatura .................................................................................................................11 3.2 Mi ...........................................................................................................................11 3.3 Skener......................................................................................................................12 3.4 Monitor ....................................................................................................................12 3.5 tampai (Printeri).................................................................................................13 Poglavlje 1: Ideje za koritenje informacija i informatikih sredstava............................15 Dio 1: Ideje za rjeavanje problema ................................................................................15 1. Na svakodnevni ivot i mediji....................................................................................15
(1) Informacijsko drutvo i mediji................................................................................15 (2) Informacijska sredstva i mree ..............................................................................15 (3) Mehanizam raunara ..............................................................................................16
2. Rjeavanje poznatih problema ....................................................................................16
(1) Otkrivanje problema ...............................................................................................16 (2) Pojanjenje problema ..............................................................................................17 (3) Napraviti plan za rjeenje ......................................................................................17 (4) Aktivnost za rjeenje ...............................................................................................18 (5) Koritenje i istraivanje rezultata .........................................................................18
Dio 2: Ideje za prijenos informacija.................................................................................20 1. Prenesite svoje osjeaje................................................................................................20
2. Efikasno izraavanje....................................................................................................21
(1) Razmjena informacija .............................................................................................32 (2) Pravila za razmjenu informacija ............................................................................33 (3) Pravila razmjene (Razliiti formati podataka) ......................................................34 (4) Ideje za razmjenu (Saimanje podataka) ..............................................................35 (5) Ideje za razmjenu (linkovi) .....................................................................................37
3. Prijenos podataka.........................................................................................................37
(1) Upotreba programa Draw ....................................................................................49 (2) Upotreba programa Impress................................................................................49 (4) Koritenje web stranica ..........................................................................................52
Poglavlje 4: Informacijsko drutvo i na ivot.................................................................56 Dio 1. Razvoj informacijske opreme i promjene u naem ivotu...................................56 Dio 2. Razvoj i naini funkcioniranja IT ureaja ...........................................................60 Poglavlje 5: Uticaj raunarskih mrea na promjene u drutvu........................................66 U susret prednostima informacijskog drutva...............................................................66 Informatike naprave.......................................................................................................66 Kultura i umjetnost ......................................................................................................67 Obrazovanje...................................................................................................................67 Ostalo.............................................................................................................................67 Problemi u informacijskom drutvu................................................................................69 Administracija mree.......................................................................................................70 Ljudsko drutvo prije i poslije informacijskog doba.......................................................75 Uestvujmo u informacijskom drutvu!..........................................................................80 Pravila i ponaanje u umreenom drutvu..................................................................80 Informatika etika (moral)............................................................................................81 Potreba upoznavanja s informatikim moralom ............................................................81 Informacijska tehnologija i njen uticaj na na stil ivljenja .........................................82 Manipuliranje (zloupotreba) informacija........................................................................82 Tehnoloki stres (engl. techno stress) .............................................................................83 Praktine vjebe ...............................................................................................................84
Uvodno poglavlje
ta je informatika? Informatika je nauka o informacijama. Njen je zadatak da izuava oblik informacije, naine pamenja, obradu i upotrebu informacija. Informacija je obavijest koja ima neki cilj ili svrhu. (Primjer obavijesti koja nije informacija je psovka ona openito nema svrhu.) Informatika je nauna disciplina koja prouava naine oblikovanja, prenoenja, pohranjivanja, obraivanja i koritenja informacija. Nastanak i razvoj informatike vezani su uz primjenu elektronikih raunara kompjutera. Zahvaljujui raunarima i stalnoj potrebi za to brom i tanijom obradom informacija, informatika je danas vrlo primjenjiva i savremena nauka. Izraz informatika prvi put se pojavljuje u Francuskoj, a nastaje spajanjem dviju rijei: informacija i automatika. Izraz je prihvaen u Evropi. U Americi se koriste dva izraza: "raunarska nauka" (Computer Science) kada se govori o primjeni elektronikih raunara "informacijska nauka" (Information Science) kada se govori o obradi i nainu koritenja informacija.
Poiljalac
Poruka
obliku
Primalac
Slika 1
Prijenos poruke
Poruku u osnovi ini niz podataka koji primaoca poruke potiu na neku akciju. Podatak (ili vie njih) postaje informacija u trenutku kada primaoca poruke pokrene na neku akciju. U svakodnevnom ivotu esto poistovjeujemo pojam podatka i informacije. Razlika postoji i trebamo je uoiti. Podatak je zapis o nekoj pojavi iz nae okoline. Opis svake pojave predstavljen je nekom zapisanom vrijednosti. Tako je opis pojave kola zapisan znakovima: , k, o, l, a. Ovaj zapisani niz znakova naziva se podatak. Informacija je oplemenjeni podatak, podatak koji za nas ima neko znaenje. Kao to smo ranije rekli informacija je podatak koji nas pokree na neku akciju. Npr. za nas je podatak da je u Japanu poskupilo gorivo, jer to se ne tie direktno nas. Meutim, za nas je informacija kada itamo novine i proitamo da je od sutra u Bosni i Hercegovini skuplje gorivo za 10%. To je informacija koja e direktno imati uticaj na na ivotni standard.
2. Hardver i softver
Put razvoja informatike, odnosno raunarstva ukljuuje razvoj opreme i ideja. Tokom godina razvoj ideja poticao je razvoj opreme i obrnuto. Danas se umjesto pojmova oprema i ideja koriste dva puno odreenija pojma: hardver (engl. hardware) i softver (engl. software). Hardver ili sklopovlje je tehniki ili materijalni dio neke maine tj. sve to je vrsto, vidljivo i opipljivo. Tu ubrajamo sve elektronike i druge ureaje: tastatura, monitor, printer, mi, disketa, ipovi, itd. Softver obuhvaa nematerijalni (neopipljivi) dio nekog ureaja programe. Npr. DOS, Windows 98, Windows XP, Word 2000, Photoshop, Qbasic, razne igrice,...
2.1 ta je raunar?
Raunar ili kompjuter je elektroniki ureaj koji ima sposobnost da prima, obrauje, pohrani podatke i daje rezultate obrade (informacije) kroz razne izlazne ureaje. Rije kompjuter nastala je od latinske rijei computare to znai raunati.
Mnogi korisnici raunara zamiljaju da je raunar "pametan". Ovo je sasvim pogrena zamisao jer je raunar u osnovi tehniki sklop koji jednostavno ponavlja niz osnovnih radnji. Dakle, raunar "nije pametan". Mogunosti raunara u potpunosti zavise od ljudi koji ga koriste. Da bi raunar uope mogli koristiti osim hardvera potreban mu je i odgovarajui softver. Raunar je u stvari pametan onoliko koliko je dobar softver koji programeri naprave.
Von Neumannov model utvruje da svaki raunar mora imati sljedee dijelove: ulazni dio preko kojeg se u memoriju unose podaci i instrukcije programa iz okoline; izlazni dio preko kojeg se iz memorije u okolinu prenose rezultati programa; radna memorija u koju se pohranjuju svi podaci i instrukcije programa uneseni izvana, kao i rezultati djelovanja instrukcija; aritmetiko-logika jedinica koja moe izvoditi instrukcijama zadane aritmetike i logike operacije; upravljaka jedinica koja povlai instrukcije iz radne memorije, dekodira ih i na temelju toga upravlja aritmetiko-logikom jedinicom, te ulaznim i izlaznim dijelovima.
Sljedea slika ilustrira meusobnu povezanost svih tih dijelova. Na slici su oznaeni tokovi podataka, instrukcija i upravljakih signala.
Sredinji dio raunara je radna memorija (RAM). U nju se slijevaju svi podaci i instrukcije koje se unose u raunar preko ulaznog dijela, te svi rezultati operacija iz
aritmetiko-logike jedinice. Preko izlaznog dijela, rezultati raunanja prenose se u okolinu. Iz radne memorije jedinica
upravljaka
preostalim
Svaki broj, slovo, znak moe se zapisati samo pomou nekoliko cifara 0 ili 1, ali o tome neto kasnije. (Bit je skraenica od BInary digiT.) Byte je skup od 8 bitova. To je i osnovna jedinica memorije raunara. Jednim byte-om mogue je prikazati 256 = 28 kombinacija binarnih brojeva. S tolikim brojem kombinacija moemo prikazati svako slovo i broj. Prema tome, 1 byte memorije
raunarima
moe upamtiti jedno slovo knjige. Veliina radne memorije i kapacitet tvrdog diska odreeni su brojem byte-ova. Zbog toga je osnovna jedinica memorije byte. Oznaka za byte je B. Kao to je npr. kilogram vea jedinica od grama (1kg=1000g), tako postoje i vee jedinice od byte-a, ali s jednom razlikom (Uoite je sami!). Kilobajt: 1 KB = 210 B = 1024 B Megabajt: 1 MB = 210 KB = 1024 KB = 220 B = 1048576 B Gigabajt: 1 GB = 210MB = 1024 MB = 220 KB = 1048576 KB = 230 B = 1073741824 B
7
Kako nema jedne savrene memorije, u raunarima se nalazi nekoliko memorijskih ureaja koji se razlikuju po brzini, kapacitetu, trajnosti, prenosivosti, usklaenosti, pouzdanosti, cijeni.
Tvrdi disk i disketu ubrajamo u magnetske memorije (diskove). Kod podaci takvih se memorija pamte
predstavlja 1, a suprotan smjer je onda 0. CD ROM ita je ureaj koji slui za itanje CD ROM diska i nalazi se u kuitu raunara. CD snima (popularno nazvan prilica) je ureaj za snimanje CD-a, i
prostor u kojem se izvravaju programi. U RAM se uitava najprije operativni sistem koji je neophodan za ispravan rad raunara, a zatim pokreemo aplikativni softver koji elimo.
cijena mu je neto vea od obinog CD ureaja (oko 60 KM). Na tritu postoji i ureaj koji
ujedinjuje prethodna dva i popularno se naziva CD-RW Compact Write). (kratica Disc od Read
sadri iskljuivo sistemske podatke neophodne za rad raunara tj. koristi se za pohranjivanje upravljakih programa.
do 800 MB.
DVD je kratica od Digital Versatile Disc. DVD disk ima kapacitet od 4,5 GB do 18 GB na vie pa je pogodan za video zapis. Na DVD-ove se obino zapisuju filmovi. Prednost gledanja filmova na DVD-u u odnosu na VHS su: bitno kvalitetnija slika, digitalni zvuk, interaktivni izbornici, mogunost odabira jezika i brojne druge. DVD ita je ureaj koji slui za itanje DVD diska, ali moe itati i sve vrste CD-a.
10
3.1 Tastatura
Tastatura (tastatura, engl. keyboard) uz mia je najrasprostranjeniji ulazni ureaj, a koristi se za unoenje pojedinanih znakova u raunar. Oblik tastature raunara podsjea na tastaturu starih mehanikih pisaih maina, ali ima neto vie tipki. Raspored slova na tastaturi donekle se razlikuje od drave do drave. Kod nas se susreu dvije vrste tastature: jedna s engleskog govornog podruja na kojoj su u najgornjem redu slovnih tipki redom QWERTY (kae se: kverti), i druga s njemakog govornog podruja na kojoj su slova Y i Z zamijenila mjesto pa je u gornjem redu slovnih tipki QWERTZ. Posebna slova nae abecede (, , , , ) smjetena su na tipke na kojima su na engleskim tastaturama uglate i vitiaste zagrade i jo neki posebni znakovi. Razmislite: Koje su prednosti pisanja nekog teksta uz pomo raunara i tastature u odnosu na pisae maine? Tastaturu koristimo za unos teksta i brojeva. Ponekad je potrebno unijeti i druge vrste podataka, npr. prilikom crtanja treba u raunar prenijeti pokrete ruke. Za takav unos koristimo mia.
3.2 Mi
Mi (mouse) je ulazni ureaj koji je u svom djelovanju usko povezan s monitorom. Mi je pokazivaka naprava (pointing device) pomou koje se na ekranu monitora pomie znaka ili pokaziva (najee oblika strelice) koja pokazuje na neku taku ekrana. Ako je na ekranu prikazana neka sliica ikona - i pokaziva se nalazi unutar ikone, onda kaemo da mi pokazuje na tu ikonu. Mi se sastoji od kutijice kojoj na donjem kraju izviruje gumom obloena metalna kuglica. Kabal koji povezuje kutijicu s kuitem raunara podsjea na miiji rep pa je po tome ta napravica i dobila svoje ime. Na kutijici se s gornje strane nalaze dvije do tri tipke, a neki mievi imaju i toki koji slui za skrolanje kroz tekst dolje - gore. Kad se mi povlai po podlozi, kuglica se kotrlja. Pokreti kuglice prenose se preko dva valjka (koji dodiruju kuglicu jedan "pamti" okomite, a drugi vodoravne pomake) u elektronike sklopove, a oni raunaru prenose podatak o pomaku kuglice. Tako pomicanjem mia raunaru prenosimo podatak o kretanju nae ruke kojeg on pretvara u digitalnu informaciju. Danas koristimo uglavnom optike mieve koji umjesto kugle koriste optiki senzor.
11
3.3 Skener
Skener se koristi za unos slika u raunar sa svrhom njihove daljnje obrade i umetanja u tekstualni dokument, na web stranicu itd. Predloak (tj. slika koju treba skenirati) podijeli se na konaan broj elemenata (takica) koje se u skeneru izlau bijeloj svijetlosti, zatim se registruje intenzitet svjetlosti za svaku pojedinu taku. To omoguuje glava skenera koja sadri konaan broj fotoosjetljivih elemenata. Raunaru se prenose numeriki podaci za svaku pojedinu taku. Takav oblik predstavljanja slike naziva se bitmapa, a njeni elementi (sitne takice) pikseli. Fizika veliina piksela izraava se preko rezolucije. Postoji nekoliko vrsta skenera: runi, stolni (desktop), rotacijski. Danas se za kunu upotrebu najvie kupuju stolni skeneri.
3.4 Monitor
Monitor je najvie upotrebljavana izlazna jedinica jer putem monitora primamo najvie informacija. Naime, na ekranu monitora mogu se pratiti rezultati rada i rezultati unosa putem tastature. Monitori se meusobno razlikuju po veliini: 14", 15" 17", 21" (1" = 2,54cm, " itaj: in), a taj broj oznaava dijagonalu monitora. Veina dananjih monitora je u boji, ali osim njih postoje i monohromatski monitori koji prikazuju nijanse sive boje. Danas se koriste dva osnovna tipa monitora: monitor koji koristi ekran s katodnom cijevi (CRT), slino onoj koja se koristi u televizorima. Slika na ekranu dobija se tako to snop elektrona emitiran iz katode (elektronskog topa) udara na ekran i time izaziva svjetlost. Viebojni monitori koriste tri topa koji na ekranu pogaaju tri sloja nanesenog materijala. Slojevi emitiraju crvenu, zelenu i plavu boju, a mijeanjem tih triju boja stvara se itava paleta boja na ekranu. (RGB modul red, green, blue). Meutim, svjetlost pojedine take na ekranu postepeno nestaje nakon to je elektronski snop prestane pogaati. Zbog tromosti ljudskog oka to nee previe smetati ako se slika redovito obnavlja. Dananji monitori obnavljaju sliku 50, 60 ili 70 puta u sekundi pa kaemo da monitor ima frekvenciju od 50, 60 ili 70Hz; monitor koji koristi ekran od tekueg kristala (LCD). Ti ekrani su tanki, troe manje energije i stoga se preteno koriste u prenosnim raunarima (notebook), ali su i skuplji.
Osnovna svojstva monitora su: broj razliitih vrijednosti apscise ili horizontalna rezolucija broj razliitih vrijednosti ordinate ili vertikalna rezolucija broj razliitih boja
12
Horizontalna i vertikalna rezolucija odreuju broj diskretnih taaka na ekranu. On je jednak umnoku horizontalne i vertikalne rezolucije.
X x x x
Sve slike koje se stvaraju na ekranu monitora su rasterske slike. Rasterska slika sastoji se od sitnih krugova zvanih pikseli. to su ti kruii sitniji i gui (to je vie piksela) slika e biti ljepa. Inae, u raunarskoj grafici piksel je osnovni slikovni element i moemo ga zamisliti kao krui. Moemo jo rei da je piksel mjesto na ekranu koje kod monitora u boji moe poprimiti jednu od moguih (npr. 256) boja. Osim u struju, monitor mora biti prikljuen i na grafiku karticu koja je posrednik izmeu procesora i monitora. O njoj ovisi koliko kvalitetnu sliku moemo dobiti te koliko emo imati boja. Kvalitetnije kartice imaju bolju rezoluciju (npr. 1280 x 1024 piksela) i puno vie nijansi boja (16 miliona ili vie), ali zahtijevaju i vie RAM-a.
svim znakovima. Svako kolo se zakrene tako da znak koji treba otisnuti na dotinom mjestu retka bude usmjeren prema papiru. Nakon toga se cijeli redak otisne odjednom. Ovakvi su tampai u upotrebi tamo gdje se svakodnevno mora tampati mnogo dokumenata. stranini pisai (laserski) ispisuju stranicu po stranicu. Zasnivaju se na elektrofotografskom postupku, a najee se upotrebljavaju laserski tampai. Laserska zraka slui da se na valjku stvori elektrini naboj. Sitne estice praha iz tonera nanose se i zadravaju na onim dijelovima valjka na kojima postoji elektrini naboj. Nakon toga se prah s valjka prenosi na papir i uz grijanje se ta prakasta boja rastopi i upije u papir. Valjak se pravilno vrti, a laserska zraka se pomie uzduno. Na taj nain se na valjku prije nanoenja praha stvori nevidljiva "rasterska slika" elektrinog naboja. Ta tehnika je poznata i kod fotokopirnih strojeva. Izvedba dananjih laserskih tampaa omoguuje vrlo veliku rezoluciju (gustou takica). Uobiajena gustoa takica je oko 120 takica po centimetru. Stoga ovi tampai imaju najbolju kvalitetu otiska, ali su i najskuplji.
POTRONI REZOLUCIJA KONTRAST MATRINI TINTNI LASERSKI Slaba Solidna Izvrsna slab dobar brz dobar brz tih da (skup) visoka TONER skup BRZINA spor srednje tih da niska TINTA srednje skup BUKA buan ISPIS U BOJI ne CIJENA niska ULOAK MATERIJAL TRAKA jeftin
14
informacija. termin
kao masovni mediji: TV i tampa, te lini mediji. Informacijsko drutvo: Informacijsko-komunikacij ske mree su savremene raunarske mree, nastale spajanjem informacijskih
informacija.
Softver programi)
(aplikacije, obuhvataju
nematerijalni (neopipljivi) dio nekog ureaja Operativni sistem (OS): Npr. DOS, Windows 98, Windows XP, Aplikativni software: Npr. Word, Excel, Access, Photoshop, Qbasic, razne igrice...
Procedure rjeavanja problema su razliite i ovise o tomu kako pojedinane osobe isti doivljavaju. Potrebno je posegnuti za razliitim sredstvima u cilju dobijanja informacija koje osoba eli, kao to je koritenje knjiga i raunara, dobijanje savjeta od nastavnika, prijatelja, lanova obitelji itd. Pokuajte razmotriti koji su mediji prikladni za Vae potrebe, te koja su sredstva i metode
16
Razmislite o svojoj buduoj karijeri ili koli Vaeg izbora, te prikupite o tome dostupne Vam informacije, koristei se pritom raunarskom mreom i drugim dostupnim izvorima informacija.
Tabela 1: Koristite se sljedeim takama kao vodiljom 1. Prikupite injenice i izbjegavajte nagaanje 2. Izraavajte se koristei rijei koje su razumljive drugima 3. Izraavajte se svojstveno. 4. Sainite jednostavan saetak materijala.
<Vjeba 1> Navedite sluajeve problema oko vas. Na primjer, problem je da elim kupiti novi komplet odjee.
<Vjeba 3> Razmotrite mjere za rjeavanje problema koristei pojmove objanjene u <Vjebi 2>.
17
<Vjeba 4> Pratei metodu rjeavanje problema razmotrenog u <Vjebi 3>, sakupite informacije putem Interneta i meusobno ih uporedite. U sluaju trgovinskih artikala, dobar metod prikupljanja informacija je putem kataloga robe.
<Vjeba 5> Izaberite jedan od sljedeih zadataka i napravite plan akcije za rjeenje problema. 1. Promijenite svoju sobu. 2. Odaberite kostime za predstavu koju ete izvesti na kolskom festivalu. 3. Nainite cjelodnevni jelovnik s dobro izbalansiranim odnosom hranjivih vrijednosti jela 4. Razmotrite odjeu pogodnu za bavljenje sportom. 5. Razmotrite problem separacije i recikliranja otpadnih sirovina u koli.
18
6. Ustanovite koji model raunara elite kupiti. 7. Razmislite o svom planu line karijere.
19
ak i kada ne moemo direktno vidjeti ili govoriti s drugim ljudima, mi smo i dalje u stanju prenijeti svoje osjeaje putem razliitih sredstava prijenosa. Na primjer, usluge pote, telefona,
20
faksimila, itd. mogu se smatrati sredstvima prenoenja informacija udaljenome sudioniku komunikacije. Potrebno je uporediti karakteristike sredstava prijenosa i na osnovu toga izabrati sredstvo koje odgovara oboma sudionicima komunikacije, ili pak, vrsti sadraja koji se prenosi. Zanemarivanje odabira uzajamno pogodnog medija za prijenos nekog sadraja, kao i neprikladnost odabranog formata za sadraj koji se prenosi, mogu izazvati nastajanje velikih razlika izmeu "informacije koja se eli prenijeti" od strane poiljaoca i "zaprimljene informacije" na strani primaoca. Poiljalac informacije se mora potruditi da prikladnim odabirom komunikacije zadovolji potrebe i interese primaoca, da, pritom, koristi optimalnu koliinu informacija i nain izraavanja, te da izabere ono sredstvo prijenosa koje najbolje odgovara odabranom nainu izraavanja.
U sluaju da se radi o velikoj koliini informacija za prijenos, te da je sadraj istih kompliciran, kao to je to npr. sluaj sa prezentacijom istraivakoga rada ili nekog naunog predavanja, tada je iznimno vano oblikovati sadraj tako da u potpunosti odgovara namjenjenoj svrsi prezentacije, auditorijumu, duini vremena prezentacije, veliini mjesta itd. Prezentacija: Izraavanje informacija
koje neko eli prenijeti putem znakova, crtea, multimedijalnih sadraje itd. Prezentacija treba da bude saeta ali jasna.
Kad su u pitanju metode obrade sadraja, razlikujemo one zasnovane na problemu, gdje je isti analizom postojeeg stanja prvobitno detaljno razraen, a potom je ponueno i validno
rjeenje; te metode gdje su zakljuak i vane take predstavljeni u ranom stadiju prezentacije, a objanjenje je naknadno dodano . Napraviti reenice za itaoce da bi "razumjeli itanjem", kao to je to recimo uvijek sluaj kod pisanja izvjetaja, i sl., jednostavno nije dovoljno za uspjenu prezentaciju. Naime, potrebno je napraviti prezentaciju za gledaoce da bi "razumjeli gledanjem". Prezentacija tek tada ima mo sugestije - da svojim reenicama, crteima, grafovima, fotografijama, itd. pokree osjeaje gledalaca i potie ih na donoenje odluka i poduzimanje akcija.
22
23
doba tako da je Internet, odnosno njegov najpoznatiji servis - arobni Web servis (World Wide Web) glavni
informacija koristimo Internet pretraivae, meu kojima su najpoznatiji www.google.ba www.yahoo.com www.altavista.com
24
mogue pronai traenu informaciju pretraivanjem kategorija pojmova. (primjeri: tourism, itd) Potpuna pretraga teksta: usluga putem koje je travelling, accommodation,
Iskustvo i informacije koje inicijalno prikupite mogu biti dalje produbljene i obogaene tako to ete prethodno istraiti historiju i kulturno znaenje ovih mjesta. Istraivanjem klimatskih uslova u periodu Vae posjete, pomae Vam u odabiru odjee, obue i drugih stvari neophodnih tokom putovanja. Kao to je to prethodno opisano, za kreiranje kvalitetnog plana puta, potrebno je prvenstveno pronai i prikupiti relevantne injenice. Iz obilja izvora informacija, potrebno je odluiti se za one koji se ine najpouzdanijima, te koristei se istima, s razumijevanjem odabrati informacije koje odgovaraju Vaem cilju.
<Primjer 1> Pojasnite plan puta u Tabeli 1 za put u Mostar, kako je to gore opisano.
25
Tabela 1: Plan puta u Mostar (1) Cilj Proetajte mjestima koja su poznata po kulturno historijskom nasljeu (Stari grad, Kujundiluk) Obogatite svoje znanje o historijskim naslijeima ukljuujui staru gradsku jezgru. Mjesta posjetiti za Stari most Kujundiluk Kriva uprija
Blagaj Kula Herceg Stjepana Kosae (alternativno jo neki historijski spomenici u okolici Mostara) Uvodne pripreme Prikupljanje informacija: O historiji i kulturi Mostara Provjerite rutu putovanja Ustanovite trokove puta Napismeno pripremite plan puta
26
nazivom
pretraiva
browser).
Pretraiva
A. Glavna pretraga
Direktorij (folder) je virtualni registar, u kojem su podaci (datoteke - fajlovi) organizirani i pohranjeni pojedinano ili u okviru poddirektorija (subfolders). Tako, da bi se dolo do web stranice koja nosi traene informacije, potrebno je proi vie nivoa klasifikacije pojmova, poevi od grube, pa kroz seriju uzastopnih koraka, ka sve finijim nivoima klasifikacije istih. Kada se pretraivanje vri putem glavne pretrage, vano je tano procijeniti kojoj kategoriji traena informacija pripada.
ono to ukljuuje I . ILI pretraga ( ili ): Traimo ono to ukljuuje ili . NE pretraga ( ne ): Traimo ono to ukljuuje a ne .
27
Rezultati pretrage ovise i o koritenom web pretraivau, te je stoga poeljno koristiti nekoliko pretraivaa istovremeno u cilju pronalaenja informacije koju elite znati ili koja e Vam pomoi u rjeavanju nekog problema. Kombiniranjem kljunih rijei, i logikih operatora "I" (AND), "ILI" (OR) i "NE" (NOT), moete stvoriti razliite tipove formula za pretraivanje. Tako, npr. kada ukucate "Mostar AND razgledavanje", dobit ete web stranice s informacijama vezanim za "Mostar" i "razgledavanje". ILI pretraga pretrauje web stranice koje sadravaju bar jednu od ponuenih kljunih rijei. Na primjer, kada ukucate "Mostar OR razgledavanje", pokau se informacije povezane ili s Mostarom, ili s razgledavanjem. NE pretraga pretrauje web stranice koje ne sadre odreene kljune rijei. Pa tako ukucavanjem "Mostar NOT razgledavanje", pokau se informacije povezane s Mostarom, ali ne s razgledavanjem.
28
29
URL
http://www.hercegovina.ba http://www.mostar.ba http://www.medjugorje.hr http://www.tel.net.ba/tzm-medjugorje/ http://www.tripadvisor.com/ http://www.tripadvisor.com/Attraction_Review-g295388d447578-Reviews-Old_Bridge_Stari_Most-Mostar.html http://www.piramidasunca.ba/ http://www.veleztourism.ba/ http://www.tel.net.ba/tzm-medjugorje http://www.viamichelin.com http://www.tripadvisor.com http://www.stolac.org http://www.unmo.ba http://www.sve-mo.ba
30
tekstualni, znakova
(karaktera) i (binary) binarni fajlovi, koji sadre slike i programe. Folder: Mjesto u kojem se uvaju fajlovi i programi,
po direktorijima (engl. folder, directory). Preporuljivo je materijale sadrane u jednom direktoriju dalje
poddirektoriji
(direktorij
direktoriju). Dajemo im logika imena kako bismo znali ta se nalazi u njima. Npr. za nae mp3 fajlove pjesme bismo kreirali folder i dali mu ime PJESME, sadravao a on bi dalje sa
klasificirati po srodnim osobinama u poddirektorije (engl. subfolder, subdirectory). Ovako klasificirane podatke je lake pronai i koristiti prilikom naknadnog pretraivanja prikupljenog materijala, pogotovo ako vie osoba radi na istom projektu. S obzirom da se svi podaci nalaze na jednom mjestu, ovakvu strukturu moemo smatrati manjom bazom podataka, a uvid u cjelokupni materijal olakava pravljenje analiza, saetaka i presjeka.
subfoldere
imenima pjevaa.
31
razumljivi i koji se ne mogu prevesti. Kodirani znakovi: ovo se odnosi na kodove dodjeljene svakom
dijelove teksta. Tako se preporuuje u prezentaciju itinerija ukljuiti fotografije, mape i ilustracije. Plan puta stvoren upotrebom raunara ne samo da se moe distribuirati u tampanom obliku, ve se moe poslati i kao prilog putem elektronske pote. Sad, na kraju, meusobno razmjenite miljenja o podacima koje ste skupili za izradu plana puta
<Vjeba 2> Provjerite koje protokole koristi mrea postavljena u Vaoj koli.
Veliina fajla: ovo se odnosi na veliinu fajla ili koliinu informacija u njemu.
kompresovanja
(saimanja). Fajl se moe spremiti smanjujui koliinu informacija softvera Proces za upotrebom kompresiju.
dekompresija. PDF (dokument prenosivog formata): formata tekst, Fajlovi sadre ali i ovog
korisniki podatke o te to
rasporedu koritenim
teksta, fontovima,
omoguava njihovo pravilno pregledavanje, bez obzira o kojoj je raunarskoj platformi rijei. HTML (Hypertext Markup Language) Skriptni jezik za pisanje web stranica. HTML koristi tag-ove (etikete), koji odreuju izgled stranice.
34
Tabela 1: Primjeri razliitih formata fajlova Format fajla Text Tekst Rich text Bogati tekst MS Office Word doc rtf Sadri znakove, ali i informacije o rasporedu teksta, fontu itd. Format dokumenta koji stvara program za obradu teksta MS Office paketa MS Office Excel xls Format dokumenta koji stvara program za tabline proraune MS Office paketa PDF pdf Koristi se ponajvie za elektronsko distribuiranje dokumenata putem mree itd. HTML html, htm Jezik za izradu web stranica. Nastavak txt Karakteristike Sadri samo znakovne podatke
<Vjeba 3> Pokuajte saeti podatke, koristei neki program za kompresiju (saimanje), npr. WinZip <Vjeba 4> Napravite zaglavlje sa naslovom za web stranicu koja opisuje Va plan puta.
35
Tabela 3: Primjeri tipova kompresovanih (saetih) fajlova Tip fajla Slike Format Fajla BMP PICT JPEG bmp pct, pict jpg, jpeg Format podatka koji nije saet. Format podatka koji nije saet. Omjer saimanja moe se izabrati. Ovo je pogodno za slike koje ukljuuju fotografije (u boji). GIF gif Slike koje imaju do 256 boja mogu se saeti. Ovo je pogodno za slike koje imaju malo boja kao to su ilustracije. Koristi se i za animacije. TIFF Pokretne slike AVI MPEG tif, tiff avi mpg, mpeg Sadri podatke o rezoluciji i broju boja u slici. Format podatka sa niim omjerom saimanja. Format podatka sa velikim omjerom saimanja. Omjer saimanja je varijabilan. Zvuk WAVE AIFF MIDI wav aif mid Format podatka koji nije saet. Format podatka koji nije saet. Format koji ne nosi sami zvuni signal, ali nosi informaciju kako napraviti "zvuk". MPEG-1 Audio Laver-III mp3 Jedan od formata saimanja zvuka koji se koristi je MPEG format. Nastavak Karakteristike
Kada su slike, pokretne slike i zvuk saeti upotrebom nepovratne kompresije, u nekim sluajevima razlika izmeu saetog i originalnog podatka se skoro ne moe primijetiti, jer se uglavnom izostavljaju dijelovi informacije koji svakako nisu vidljivi/ujni ljudskim oima/uima. Meutim, nijedno saimanje nepovratnom kompresijom se ne moe koristiti za podatke kod kojih se znaenje gubi, ak, i kad samo jedan znak nedostaje, kao to su npr. tekst, brojne vrijednosti, programi, itd.
36
<Vjeba 6> Postavite neku sliku na drugu stranicu Vaega plana putovanja i uspostavite vezu izmeu ove i naslovne stranice.
(Microsoft IIS server kao dio Windows OS-a ili Apache web server. FTP (File transfer protocol):
Slino kao i WWW potreban je hardver-raunar i softverFTP server na tom raunaru. URL (Uniform Resource niz
(engl. uploading). Raunarski protokol koji se koristi u ovoj operaciji zove se "FTP". URL pokazuje lokaciju Vae stranice na odabranom WWW serveru. Ukucajte URL Vae web stranice u web pretraiva po izboru, kako biste pregledali sainjenu web stranicu. Pretraiva automatski obavjetava ciljni WWW server o zahtjevu za slanjem informacija (fajla) pretraivau. Kada WWW server zaprimi
Predstavlja koji
podlijeu
standardizovanim za izraavanje
zahtjev, natrag alje traenu informaciju (fajl) raunaru koji je traio tu informaciju, kako bi je ovaj prikazao na ekranu. Bilo ko na svijetu sada putem web pretraivaa moe pristupiti Vaoj web stranici i pregledati informacije koje ona sadri.
37
Sadraj web stranice je potrebno povremeno aurirati (engl. update), kako bi uvijek prikazivala najsvjeije informacije.
Tabela 4: Take koje trebate imati na umu prije postavke Vae web stranice 1. Potrudite se da ne otkrijete line informacije i one vaih prijatelja. 2. Potrudite se napraviti web stranicu, tako da ista svojim sadrajem nije ni na koji nain uvrjedljiva za ljude drugih kultura i obiaja.
3. Ne koristite fotografije, ilustracije, muziku, itd. bez suglasnosti onih koji
na njih imaju autorska prava. Traite dozvolu nad materijalom nad kojim druge osobe dre autorska prava putem elektronske pote, npr. <Vjeba 7> Registrirajte web stranicu koju ste stvorili na serveru u uionici za sate informatike i omoguite da web stranicu vidi svako ko koristi tu mreu.
Mail Server: i za uopeno ime za
hardver potrebne
softver slanje,
komponente prijenos i
(2) Prijenos informacija putem elektronske pote Razmislite o nainima na koje biste omoguili osobama koje su posjetile Vau web stranicu na kolskom serveru da Vam proslijede njihove utiske o onome to su imali prilike vidjeti. Elektronska pota (engl. e-mail) je vjerovatno najbolje sredstvo za tu vrstu komuniciranja. Elektronska pota je jedna od uvrijeenih metoda za razmjenu poruka putem
SMTP
(Simple
Transfer
Normalno,
pota
informacijsko-komunikacijskih mrea. Poruka koju je stvorio poiljalac je kao dolazea pota isporuena odgovarajuem POP serveru, zavisno o mail adresi primaoca. Primalac potom koristi odgovarajui
prima spajajui se na POP server. ISP (Internet Service Provider): Va posluiva usluge pristupa Internetu, kao npr. COBNet, Pincom
e-mail program (engl. client), poput Outlooka, Eudore, Thunderbird Maila da prenese pristiglu elektronsku potu sa POP mail servera do svoga raunara. Nakon
to je pregledao potu, primalac moe odgovoriti poiljaocu, s tim to sada odlazna poruka ide
38
mreom od raunara poiljaoca do odgovarajueg SMTP servera, odnosno servera za odlaznu potu.
Za poiljaoca, korisnika elektronske pote, vrijeme potrebno za prijenos pote je kratko, ak i kada ista putuje na fiziki jako udaljenu lokaciju. Elektronska pota je, takoer, izuzetno jeftin nain komunikacije, jer poiljalac alje potu samo do svoga ISP-a, te je ukupna cijena komunikacije mnogo nia od cijena meunarodnih telefonskih poziva ili potanske slube. Poiljalac se ne mora obazirati na doba dana prilikom slanja elektronske pote ili vremensku razliku u odnosu na zemlju u kojoj boravi primalac. Pristigla pota e svejedno biti pohranjena na POP serveru sve do onog momenta dok primalac istu e-mail klijentom ne prebaci na svoj raunar. Druga pogodnost je to je elektronskom potom mogue jedan dokument istovremeno poslati na vie e-mail adresa. Tako npr. moete kreirati listu e-mail adresa (engl. mailing list) najdraih prijatelja, te im jednim stiskom na mia svima istovremeno odaslati istu potu. Elektronsku potu je izuzetno
Mailing Lista: grupisanje e-mail adresa veeg broja ljudi pod jednim zajednikim nazivom: razred, informat ika aljete sekcija, potu, itd. Kada
navedite
odabrano ime skupine i pota e biti istovremeno odaslata svim Nekada lanovima se mailing grupe. liste
brzo i lako koristiti, uz mnotvo pogodnosti koje prua, ali treba imati na umu da postoje izvjesna pravila ponaanja kojih se treba pridravati (korisniki bonton).
Tabela 5: Primjeri korisnikoga bontona 1. Elektronsku potu uvijek piite tako da uzimate u obzir osjeaje primalaca Izbjegavajte mogue nesporazume s obzirom da je elektronska pota komunikacija znakovima. 2. Izrazite sadraj razumljivo i jednostavno i uvijek u skladu s opim kontekstom komunikacije. 3. Ne aljite velika dokumenta (pogotovo ne bez prethodnog saimanja).
39
<Vjeba 8> Zamolite kolege iz razreda da Vam elektronskom potom proslijede njihova zapaanja vezano za web stranicu koju ste sainili.
obradu
(Writer), za tablini
(Draw), itd.
Slika 3.1 Primjer 1: Tabela ispod pokazuje podatke prosjene temperature za tri grada u BiH (Mostar, Sarajevo, Tuzla) za svaki mjesec u godini. Nacrtajmo linije grafikona, koristei ovu tabelu.
40
41
Digitalna kamera
Slika 3-2
CCD (Charge Coupled Device) odnosi se na svjetlosni senzor u soivu kamere koji pretvara svjetlosne obrise u elektronske signale. A/D (Analogno-Digitalni) pretvara pretvara analogne u digitalne signale. CPU (Centralna procesorska jedinica) je mozak savremenih elektronskih ureaja, koji kontrolira njihov rad, te vri proraune za potrebe namjenskih programa koji ga u tom momentu koriste (kao i sistemskih programa). Mediji za pohranu su mediji koji se koriste za (trajno) spremanje podataka.
Primjer 2: Slikajmo krajolike (planine, rijeke, more, ili drvee) u okolini kole, koristei digitalne kamere i unesimo ih u raunar radi prikaza istih na ekranu monitora. Koriteni softver: softver za prijenos (uvoz) slika iz digitalne kamere u raunar.
42
sliku/fotografiju/ilustraciju (iz analognog formata) u va raunar (digitalni format) radi dalje obrade, pregledavanja i/ili pohrane, kao to je to prikazano na slici 3-3. Na papiru ispisani sadraj se izlae jakoj svjetlosti, a reflektirajui obrisi se putem CCD-a ili nekog slinog mehanizma pretvaraju u digitalni oblik. Ovaj proces se esto naziva skeniranje (engl. scanning). Kvalitet produkta dobijenog digitalizacijom ispisanog sadraja zavisi od moi oitavanja skenera, koja se izraava u dpi (taka po inu) jedinicama. Tako npr., u sluaju 150 dpi skenera, jedan linearni in ispisa (2,5 cm) se opisuje sa ne vie od 150 taaka prilikom prijenosa u raunar. to je ova vrijednost via, digitalni oblik je vjerniji originalu, a dobijena slika preciznija. Slika. 3-3
43
Primjer 3: Iskoristimo skener slika da prenesemo sliku, ilustraciju itd. u va raunar radi prikaza iste na ekranu monitora. Koriteni softver: softver za skeniranje slika
Dio 2:
1. Pregled multimedija
Termin multimedijalni sadraji se odnosi na kombiniranje digitalnih podataka, tu ukljuujui tekstove, slike, audio, video materijale, u jednu cjelinu, a u cilju njihova prijenosa krajnjim korisnicima, kao to je to prikazano na slici 3-4. Osim same mogunosti njihova mijeanja, te pretvaranje iz jednog digitalnog oblika u drugi, vana osobenost multimedija lei u njihovoj interaktivnosti, to znai da postoji vie naina prikazivanja istog sadraja, zavisno o potrebama i operacijskim mogunostima/znanjima korisnika. Interaktivnost u radu omoguava korisnicima dostavljanje audio-vizuelnih sadraja u stvarnom vremenu (engl. real time), odnosno samo onda kada ih ovi zatrebaju. Materijali iz digitalne kamere, skenera slika, i digitalne video kamere (DV kamere) prebaene su u raunar u cilju stvaranja kombiniranog sadraja.
Interaktivnost Odnosi se na mehanizam dvosmjerne komunikacije, pri emu maina u stvarnom vremenu odgovara zahtjevima korisnika.
44
Slika 3-4
2.
Obrada slika
Postoje dvije vrste grafikih prikaza, kao to je to pokazano na slici 3-5: raster slika i vektorska slika. (1) Raster slika Raster slika sastoji se od velikog broja kvadratnih takica ili piksela (engl. pixel). Zbog toga, kad je poveate, poveavaju se i takice, pokazujui cik-cak rubnu liniju, tako znatno gubei na otrini prikaza. Raster grafika se obino koristi kod fotografija i skeniranih slika. Primjeri raster formata su: BMP, JP(E)G, TIFF, GIF.
CAD (Computer Design) ili Aided raunarom dizajniranje
pomognuto
(2) Vektorska slika Vektorska slika se obrauje matematiki, kao kolekcija taaka, linija, krivulja ili poligona. S obzirom da se grafiki prikaz zasniva na nizu raunarskih zbrajanja, kvaliteta slike je zadrana ak i nakon viestrukog smanjenja-uveanja originala. Iako je teko izraziti fine dodire objekata, bez tragova preklapanja, ova metoda je jako pogodna za stvaranje tehnikih ilustracija, itd. Termin vektorska grafika se danas uglavnom koristi u kontekstu raunarske izrade dvodimenzionalnih oblika. Softverski paketi za izradu arhitektonskih i mainskih komponenti i objekata, kao to su npr. CAD programi, koriste vektorsku grafiku u radu.
45
Slika 3-5
46
3. Obrada zvuka
Kao to Vam je vjerovatno poznato iz fizike, zvuk se kroz zrak prenosi oscilacijom estica na izvjesnoj frekvenciji i to u obliku sinusoide, kao to je to prikazano na slici 3-6. Prijenos u digitalni format, za obradu raunarom, se vri uzorkovanjem (engl. sampling), tj. uzimanjem uzoraka zvunog signala u utvrenim vremenskim intervalima, tako stvarajui aproksimaciju (opis priblinom tanou) originalnog signala. Digitalni prikaz je vjerodostojniji to je koliina uzetih uzoraka u jedinici vremena vea. WAV (ili WAVE) Format audio datoteka, koji koristi Windows OS. Sliica (frame) se odnosi na jednu pojedinanu sliku od 24/30 u sekundi, potrebnih za jedan sekund animacije. fps (broj pokretnih sliica u jedinici vremena) DV Camera (Digitalna video kamera) Streaming (protok) se odnosi na tehnologiju koja se koristi za distribuiranje obimnih datoteka putem Interneta, gdje korisnik moe u kontinuitetu pregledavati ili presluavati sadraje, dok dijelovi istih jo pristiu preko mree; umjesto da pregled materijala poinje tek nakon to je cijela datoteka mreom prebaena na lokalni raunar. MIDI (Musical Instruments Digital Interface)
Slika 3-6
MIDI je standard za digitalizirani audio podatak, odnosno za digitalizaciju muzikih nota i tonova glazbenih instrumenata. Tako je npr. mogue svirati instrumente, kombinirati ih i pohraniti krajnji produkt, spajanjem sintisajzera ili nekog drugog izvora zvuka na Va raunar.
Prednost MIDI-ja lei u mnogo manjoj veliini proizvedenih datoteka, u poreenju sa, recimo, WAV formatom.
47
U pokretnim slikama ili animaciji, pokreti su izraeni sukcesivnom smjenom pojedinanih slika u nizu, gdje svaka pojedinana slika (engl. frame) predstavlja djeli pokreta. to je vei broj smjenjujuih sliica u jedinici vremena (engl. frames per second (fps)), to su meki opisani pokreti (manje trzaja u animaciji). Frekvencija od 30fps se koristi za TV prijenos, dok je 24fps dovoljno za filmove na celuloidnoj traci.
Savremene video kamere pohranjuju snimke u DV formatu na DV kompatibilnim medijima: DV kasetama, DVD-u ili memorijskim karticama. Digitalnim zapisom vizuaelnog materijala se stvaraju jako velike datoteke, tako npr. dva sata video zapisa zauzima cjelokupni DVD medij, kapaciteta 4,7GB. Veliinu datoteke je mogue smanjiti kodiranjem (engl. encoding) iste u neki drugi, manje zahtjevan format, pritom (vrlo esto) znatno gubei na kvaliteti snimka (npr. DVD u DiVX format). Postoje i postupci za lossless encoding, pri emu ne dolazi do gubitka u kvaliteti snimka, a mogue je i obrnuti proces dekodirati (engl. decoding) datoteku, ime se ista vraa u prvobitno stanje, prije saimanja. Programi koji se koriste za kodiranje i dekodiranje datoteka zovu se kodek (engl. codec).
Saimanje audio-video datoteka je (zbog njihove veliine) neophodno u cilju prenoenja istih putem raunarskih mrea (Internet), pogotovo ako se prijenos vri u stvarnom vremenu (real time), kao to je to npr. sluaj kod prijenosa RTV signala putem Interneta. esto ete uti da se ovakva vrsta prijenosa audio/vizualnih sadraja naziva streaming (protok).
48
Primjer 2: Upotrijebite Impress za izradu prezentacijskih slajdova, putem kojih bi ste predstavili Vau kolu, kao to je to prikazano na Slici 3-8.
49
Slika 3-8
50
51
Slika 3-9
52
Primjer 3: Koristei HTML etikete i ureiva teksta dobijate prikaz kao na slici 3-10
53
Primjer 4: Umetnite etikete u ureiva teksta da biste prikazali sliku, kao na slici 3-11.
Slika 3-11
Kupola Bombe
Atomske
Znaenje etikete Oznaava poetak i kraj HTML. Oznaava poetak i kraj HEAD/GLAVE. Oznaava naslov dokumenta Oznaava poetak i kraj BODY/TIJELA. Oznaava zaglavlje (n je broj od 1 6.) to je n vei, manji e biti naslov.
54
<IMG src=Image file Oznaava slikovnu datoteku name> <BR> Poinje novi red
Primjer 5: Postavite hyperlink (vezu) na glavnu stranicu, koji vodi do slike Kupole, kao to je to prikazano na slici 3-12. Slika 3-12
Umetnite etikete
55
ivimo u informacijsko-komunikacijskom drutvu u kojem glavnu ulogu danas igraju sistemi mobilnih komunikacija, te Internet. Razmislimo o tome kakvo drutvo je informacijsko drutvo, odnosno kako i koliko se na ivot promijenio od prijanjeg, te kakvoj budunosti idemo u susret. Za drutvo u kojem se nalazimo kaemo da je tokom historije ilo od poljoprivrednog, preko industrijskog, sve do dananjeg informacijskog drutva. U poljoprivrednom drutvu, ljudska snaga je bila kljuni element za funkcioniranje drutva, dok je mehanika snaga maina bila presudan podsticaj drutvu da krene prema industrijskoj eri. Sada, u informacijsko doba, mo informacije je upravo taj kljuni pokreta tokova drutva. Tako su npr. parne maine odigrale prominentnu ulogu u prijelazu od poljoprivrednog ka industrijskom drutvu, dok su u savremenom dobu raunari i raunarske mree faktori koji imaju vanu ulogu u unapreenju drutva uope. Iako u odnosu na prola vremena sada proizvodimo razliite proizvode, sutina naih ivota je ostala neizmjenjena. Ono to se jeste drastino promjenilo je na stil ivljenja, ponajvie zahvaljujui nainima kako prikupljamo, rzamjenjujemo i koristimo dostupne nam informacije. Moderni raunari su u stanju obraditi veliku koliinu podataka jako brzo. Raunarske mree istovremeno omoguavaju irokopojasni prijenos podataka velikom brzinom na razliite lokacije. Tako, u svakodnevnom ivotu ili, pak, dok neto kreiramo, mi danas vrlo esto rasuujemo o stvarima i situacijama upravo na osnovu informacija koje smo prikupili putem raunara. Prema raunarima i mreama kojima se koristimo u naem drutvu openito se odnosimo kao prema informacijskoj infrastrukturi, koja se, globalno gledajui, eksponencijalno razvijala jo od svojih zaetaka.
Razvoj mobilnih komunikacija, tu ukljuujui i mobilne telefone, omoguava Vam da napravite telefonski poziv ili se, pak, spojite na neku raunarsku mreu, u bilo koje vrijeme i bez obzira na to gdje se nalazite, pa ak i kada ste u pokretu.
56
Meusobno fiziki jako udaljene raunare, odnosno ljude koji njima upravljaju, je putem Interneta kao mree svih mrea mogue zbliiti tako da na brz i efikasan nain nesmetano razmjenjuju podatke. Posebni doprinos brzoj razmjeni podataka su dale irokopojasne (engl. broadband) mree (ISDN, ADSL, T1/T2/T3), zahvaljujui kojima je mogue vriti prijenos velike koliine
podataka (pogotovo kad su u pitanju multimedijalni sadraji) velikom brzinom protoka . U posljednje vrijeme, mnoga istraivaka djela i eksperimenti su raeni na polju sveprisutnosti raunara (engl. ubiquitous computing). Predvia se da emo u budunosti imati lagodnije ivote, jer e minijaturni raunari biti ugraeni u gotovo sve maine iz nae neposredne okoline. Oekivanja su da emo kvalitet naih ivota nastaviti stalno obogaivati s daljim napretkom u razvoju IT infrastrukture.
2. Problemi u informacijskom drutvu Odravanjem koraka sa razvojem IT infrastrukture, nae drutvo postaje bogatije i lagodnije za ivot. No, s druge strane, pojavljuju se i izvjesni problemi. Tako npr. bez obzira na stepen razvoja tehnoloke infrastrukture, pojedinac nee biti u prilici iskoristiti taj potencijal, ako nije u stanju rukovati informatikim napravama, a to opet zahtjeva izvjestan nivo informatikog obrazovanja. Na sreu, esti su i financijski pristupani brojni kursevi rada na raunaru, a informatika se kao predmet izuava i u mnogim kolama. Predvianja strunjaka govore da e potreba za ovakvim vidom obrazovanja jo dodatno rasti i zahvatati sve ire segmente drutva. Istovremeno raste i zahtjev drutva da maine budu to lake za upotrebu (engl. user friendly). Trenutni trendovi nalau da informacijska sredstva imaju sve vie i vie novih funkcija, kako bi sluili za to je mogue vie razliitih ciljeva (engl. multipractical), to esto rezultira kompliciranim rukovanjem istih. Uzmite za primjer novije mobilne telefone, od kojih se sve vie zahtjeva da pored osnovne funkcije uspostavljanja poziva, sadre i kameru, video kameru, mogunost sviranja muzikih numera, itd. Ako ve postoji tendencija da drutvo u kojem ivimo uinimo to pogodnijim za ivot pojedinaca, onda je potrebno maine uiniti to jednostavnijim za rukovanje, jer u protivnom one, u pravom smislu, ne doprinose obogaenju doivljaja drutva u kojem ivimo. Ovo je pogotovo ozbiljan problem kada su u pitanju starije, i osobe sa psihikim hendikepima, koji tee savladavaju tehnike rukovanja informacijskim
57
napravama.. U posljednje vrijeme, koncept nazvan univerzalni dizajn (engl. universal design) dobija sve vie panje. U pitanju je ideja koja se zasniva na principu da je potrebno stvoriti takvo drutvo u kojem bi se svi ljudi trebali osjeati ugodno, bez obzira na njihovu starosnu dob, spol ili hendikep. Ovom konceptu se u posljednje vrijeme polae sve vie panje i kad su u pitanju raunari, te nain izrade web stranica. Tako npr. ako pogledate accessibility options u control panel-u Windows OS-a, vidjet ete da tamo stoje opcije uveanja kursora ili dijelova ekrana za slabovidne, odnosno bljeskanje ekrana, umjesto zvunih signala, za osobe slabog sluha, itd. Sline opcije je mogue nai i na sve veem broju web stranica, pogotovo kad su u pitanju obrazovne institucije, gdje se posebna panja polae prikljuenju osoba s hendikepom ostatku studentskog/uenikog tijela.
3. Internetsko drutvo i standardizacija Internet, kao primjer globalno najrasprostranjenije IT infrastrukturne mree, omoguava ogromnom broju raunara spojenih na ovu mreu da meusobno nesmetano komuniciraju. Tako, iako postoji veliki broj proizvoaa raunara na svijetu, svi oni, bez obzira gdje i ko ih je proizveo, mogu meusobno komunicirati putem Interneta. Ova se injenica danas uzima zdravo za gotovo, no ovakvu raunarsku komunikaciju nije bilo mogue ostvariti niti sa jednim mrenim sistemom koji je prethodio Internetu. Tada ste mogli spojiti svoj raunar samo s raunarom istog proizvoaa. Raunari razliitih proizvoaa se nisu mogli spajati u istu mreu, a i podaci stvoreni na jednom raunaru se esto nisu mogli koristiti na raunaru drugog proizvoaa. Kako se onda raunari razliitih proizvoaa mogu spojiti jedni s drugima putem Interneta?. Klju tajne lei u jednoj rijei standardizacija. Standardizacija je dugotrajan i stalno trajui proces, koji okuplja predstavnike razliitih proizvoaa raunarske opreme, kao i same krajnje korisnike, u pokuaju postizanja dogovora o upotrebi tehnologija zasnovanih na zajedniki usvojenim specifikacijama. Tako npr. bez obzira je li Va mobilni telefon proizvela Nokia, Motorola ili Sony Ericsson, naini izrade Bluetooth ipa za prijenos podataka radio vezom, kao i softver koji ga pokree, moraju podlijegati istim standardima. Tako postignuta interoperatibilnost ureaja Vam omoguava da nesmetano razmjenjujete slike i melodije, ak iako koristite telefone razliitih proizvoaa. Standardizacija, koliko god poeljna, naalost jo uvijek nije dovoljno raspostranjena u informatikom svijetu, jer mnoge raunarske firme jo
58
uvijek insistiraju na proizvodnji samo njima svojstvenih proizvoda (engl. proprietary technologies). U svijetu Interneta, svaki dan irom svijeta prouavaju se nove tehnologije, s namjerom njihove primjene u budunosti. No, prije toga, nuno je odrati mnogobrojne sastanke inenjera iz cijelog svijeta, ukljuenih u radnu grupu za standardizaciju Internet tehnologija (IETF Internet Engineering Task Force), kako bi proizvoai opreme, kao i njeni krajnji korisnici, dobili odobrenje za upotrebu istih. Svaki raunar spojen na neku raunarsku mreu mora imati jedinstvenu oznaku, kako bi se omoguila nesmetana komunikacija izmeu njih. Tako je npr. za razmjenu podataka izmeu dva raunara putem Interneta vano znati njihov jedinstveni identifikacioni broj (IP adresu) i kojim mreama pripadaju (domenu). Vie stotina miliona raunara su trenutno spojeni na Internet i taj broj se svakim danom poveava. Postoje razliita tijela irom svijeta koja nadziru dodjelu domena i IP adresa, kako bi se izbjeglo ponavljanje istih. Kalifornijska, neprofitna organizacija ICANN je krovna organizacija za dodjelu domena i IP adresa za cijeli svijet. Termin Internet uprava (engl. Internet Governance) je skovan kao dokaz vanosti rada ovakvih organa (pogledaj http://netdialogue.org/) za nau svakodnevnu laku upotrebu Interneta. IP Adresa: na jedinstven nain opisuje svaki
komunicirati.
navodi analogija sa slanjem pote od jedne do druge uline adrese. Primjer IP adrese je: 192.168.100.234 S obzirom da je ljudima teko pamtiti adrese u
ovom formatu, koristimo imena mree kojoj raunari pripadaju. Tako npr. ako odete na stranicu
http://cqcounter.com/whois/ i
4. Informacijsko drutvo podravamo svi Kao to je gore prikazano, ustanovljenje osnova za dananje informacijsko drutvo mnogo duguje saradnji ljudi irom svijeta po pitanju standardizacije i Internet uprave. No, ovi vidovi saradnje nisu ogranieni samo na profesionalce IT inenjere. Da bi informacijsko drutvo ostalo stabilno i sigurno i opa populacija krajnjih korisnika, tj. svih nas, (engl. end users) treba skupa raditi na potivanju razliitih pravila i obiaja. Tako su npr. ve neko vrijeme, raunarski virusi i spam pota (neeljena pota) dobro poznati problemi vezani s komunikacijom putem Interneta. Ako pojedinci ne porade vie na
59
poduzimanju odgovarajuih mjera za sprjeavanje irenja ovih elektronskih poasti, vrlo lako mogu, ak i nesvjesno, prouzrokovati probleme ljudima s kojima komuniciraju. U tom smislu, svako od nas treba biti svjestan opasnosti kojima se izlaemo i kojima druge izlaemo, jer jedino zajednikim zalaganjem na ograniavanju posljedica ovih problema, mi zapravo radimo na podravanju napretka informacijskog drutva.
Dio 2. Razvoj i naini funkcioniranja IT ureaja Informacijska komunikacija (historijski naini prikupljanja i pohrane informacija, te IT ureaji) Osvrnimo se sada na historiju komunikacije. Prvi primjeri daljinske komunikacije u historiji su putem golubova pismonoa i to na Bliskom Istoku. Najstariji podaci kau da su ovaj tip komunikacije koristili ribiki brodovi u Egiptu oko 3000g. prije nove ere da bi izvjestili o rezultatima pecanja. Vjeruje se da je i Rimsko carstvo koristilo isti nain komunikacije. U Drugom svjetskom ratu, Saveznike snage su poslale 17.000 golubova pismonoa Pokretu otpora u cilju prikupljanja informacija s terena. Osim ljudi glasonoa i golubova pismonoa, govori se da je grka vojska koristila logorske vatre jo u 13. stoljeu prije nove ere da bi izvijestili o ratnim pobjedama. Ratnici perzijskog kralja Cyrusa su prenosili poruke tako to su se dovikivali s tornjeva postavljenih oko glavnog grada. Sa izumom teleskopa, na scenu su doli signali putem mehanikih semafora. 1793.g su postavljeni komunikacijski tornjevi (semafori) du 230 km puta izmeu Pariza i Lilla. Tornjevi su bili postavljeni na svakih 10 km i zavravali su sa pokretnim sjeivima, postavljenim na vrhu svakog tornja. ifrirane poruke su izraavane promjenama u poloaju sjeiva, kao neka vrsta slagalice, a to je opet praeno teleskopima sa susjednih tornjeva, slika 4.1. Poruke je tako bilo jednostavno i brzo prenijeti izmeu dva grada, no vremenski uslovi i brdovitost terena su esto predstavljali problem, a i sami projekat je bio jako skup: Slika 4.1 Chappe semafor toranj, u blizini mjesta Saverne, Francuska http://en.wikipedia.org/wiki/Semaphore_(communication)
60
Kasnije se pojavilo komuniciranje zastavicama, koje se odralo i do dananjega dana. I dok je ovo bila najbra vrsta komunikacije sve do 19. stoljea, tek otkrie elektrine struje je u potpunosti transformiralo historiju komunikacije. Veliki nauni proboj pravi Samuel Morse sa svojim elektrinim telegrafom, kada je 24. maja 1844. poslao prvu telegrafsku poruku izmeu Washingtona i Baltimorea s biblijskim citatom to je Bog napisao (What hath God wrought).
Unionistike snage su tokom graanskog rata u Americi vrlo esto koristile telegraf, te su tako, nakon postavljanja 24,000 km kabla, poslali vie od 6.5 miliona telegrama u vojne svrhe. esto se kae da su unionistike snage i pobjedile upravo zahvaljujui telegrafu. Tako je zapoela era ine komunikacije, slika 4.2.
Slika 4.2
Pola stoljea kasnije, tanije 1896. godine, Guglielmo Marconi je u Velikoj Britaniji izveo prvi uspjeni pokus beine telegrafije, a 1901. godine je uspjeno obavio i prvi beini, preko-okeanski prijenos podataka. Beina telegrafija je poela vie privlaiti panju tek kada je panska Armada, koju je vodio Admiral Cervera, bila zarobljena i unitena od strane amerike flote u pansko-amerikom ratu. Incident se dogodio nakon to je komunikacija iz panije bila blokirana od strane Amerikanaca. Ogranienja iane komunikacije, izazvana neophodnou izgradnje kablovske infrastrukture, prouzrokovala su nagli porast interesa za beinu komunikaciju. Kao to je to gore u par primjera prikazano, ini se da su se sredstva komunikacije razvijala skupa sa borbama i ratovima ljudi. Meutim, svi emo se sloiti, komunikacija, kao sredstvo za razmjenu informacija, bi trebalo prvenstveno da slui za dobrobit ovjeanstva. Takoer, od samog posjedovanja tehnologiju nema koristi; mnogo ih je vanije znati koristiti.
61
ENIAC, za koji se smatra da je prvi raunar na svijetu, proizveden je za potrebe amerike vojske, tj. za izraunavanje balistikih putanja. Sastojao se od nekih 18,800 vakum tuba, 1,500 releja, 70,000 otpornika, te 6,000 komada prekidaa. Slika 4.3 (http://en.wikipedia.org/wiki/ENIAC) Iako je ENIAC bio izuzetno skup, zahtjevao ugradnju velike koliine elektronikih dijelova, teio 30 tona i zauzimao povrinu od gotovo 170 m2, za to vrijeme je bio jako naprednih funkcija, te vrlo pouzdan. No, traiti od ENIAC-a da radi po nekom novom programu nije bio lak zadatak, jer je u tu svrhu bilo potrebno izmjeniti veliku koliinu njegovih dijelova. Slika 4.3 ENIAC
Ovaj manjak programibilne fleksibilnosti je bio slaba taka ENIAC-a, ije rjeenje se nazrelo tek pojavom nove ideje o raunarskoj arhitekturi, koja nalae raunarima da istovremeno uvaju i podatke i operacije nad njima, te ih po potrebi itaju i izvravaju. Ovaj princip rada raunara se zadrao do dananjih dana i poznat je pod nazivom von Neumann-ova arhitektura, po svom izumitelju John von Neumannu. Von Neumann je otkrio ovu ideju 1945., te netom poeo razvijati napredniju verziju raunara - EDVAC. No, prvi dovreni raunar ovog tipa bio je
EDSAC, prototip koji je proizveo M.V. Wilkes i ostali na Sveuilitu Cambridge, u Engleskoj, 1949. godine. Prvi komercijalni raunar UNIVAC-1 je razvijen 1950. godine i ubrzo postavljen u urede Amerikog biroa za cenzus. Osim toga, otkad je UNIVAC-1 opremljen sa elektromagnetnom trakom za zapis (umjesto dotadanjih buenih kartica), kao dodatak postojeim proraunskim funkcijama, mogao se koristi i za obradu podatka. Bell Laboratories su 1947. godine izumili prvi tranzistor, ime je zapoela proizvodnja raunara druge generacije. IBM je 1953. godine razvio IBM 701, kompleksan raunar za naunu primjenu pri amerikom Savjetu za nuklearnu energiju. Trea generacija raunara poinje 1958. godine s izumom prvog integralnog kola. Upravo su integralna kola doprinijela dananjoj sveprisutnosti raunara. Naunici su nali naina da toliko smanje veliinu tranzistora da su ih mogli staviti na stotine na mali silikonski ip, veliine manje od 1cm2. Negdje u isto vrijeme se zainje koncept programskih jezika, kao novog naina komunikacije instrukcija
62
izmeu korisnika i maine. Prvi programski jezik FORTRAN, nastaje 1956. godine, a neto usavreniji COBOL, vec 1959. godine. etvrta generacija raunara poinje s izumom prvog mikroprocesora. Mikroprocesor je kompaktno integralno kolo, sastavljeno iz hiljada sitnih tranzistora, visokih proraunskih mogunosti. Smanjena veliina, trokovi izrade i uveana brzina funkcioniranja mikroprocesora, garantirali su razvoj prvih personalnih raunara (PC-ja). Steve Jobs i Steve Wozniak su 1976. godine u Kaliforniji osnovali tvrtku Apple Computers, u roditeljskoj garai, a 1981. godine i IBM je napravio svoj prvi PC. Ve od ranih 80-tih godina se za opisivanje eksponencijalne brzine razvoja raunarskih tehnologija citira tzv.Moore-ov zakon (Moores Law), koji kae da se broj tranzistora koje je mogue ugraditi u integralno kolo (priblina mjera proraunske snage raunara) uduplava svako 18 mjeseci. Predvia se da bi Moore-ov zakon mogao vaiti jo nekih desetak godina, uz postojeu nanotehnologiju izrade mikroprocesora, te da je oekivati da e raunari u tom periodu prei sa operativne frekvencije od sadanjih 3GHz na 100GHz. No, nain na koji ljudi doivljavaju brzinu raunara, nije uvijek i iskljuivo vezan za hardverske komponente, ve i koliko softver uspjeva ii ukorak. Tako, kao paradigma Moore-ovom zakonu, esto se pominje i Wirth-ov zakon, koji tvrdi da mnogo ubrzanije softver postaje sporiji, nego to hardver postaje bri.
63
1957
1979 1981
USSR uspio je lansirati Sputnik, prvi umjetni satelit u svijetu ARPA (Advanced Research Projects Agency) je pokrenuta od strane US Odjela vlade koja je bila zapanjena ovim dogaajem. Leonard Kleinrock (USA) izdao je lanak o mehanizmu izmjene paketa. J.C.R. Lickrider razotkrio je ideju galaktike mree koja je imala slian oblik kao i Internet danas. Paul Barran (USA) izdao je lanak o mrei razmjene paketa. Donald Davis (UK) zapoeo eksperiment razmjene paketa u UK fizikim istraivanjima / Physics Research Ins. US Odjel odbrane naredio je ARPA I da istrai mreu, i ARPANET je lansiran. 15 univerziteta i instituta pridruilo se ARPANET-u. Ray Tomlinson je izumio program E-mail-a. ARPANET je proiren do Norveke i Engleske. Ovo je prva meunarodna veza. Bob Metcalfe & David Boggs izumili su mehanizam Ethernet. Vint Cerf i Bob Kahn izumili su mehanizam TCP-a. Steve Walker stvorio je prvu mailing listu na svijetu. AT&Ts Bell Laboratoriji razvili su UUCP, softver za mrenu konekciju, i poeli njegovu distribuciju sljedee godine zajedno sa operativnim sistemom pod nazivom UNIX. USENET koristi UUCP veza je uspostavljena, spajajui dva univerziteta u Americi. Lansiranje BITNET-a, mree koja spaja US univerzitete koristei IBM domae raunare. Mrea za raunrske grupe istraivanja na univerzitetima i firmama, CSNET, zapoela je pod pokroviteljstvom NSF (US National Science Foundation) Odlueno je da se koristi TCP/IP kao mehanizam komunikacije ARPANET. U Evropi je zapoet da bi spojio Holandiju, Dansku, vedsku i Englesku. Pristup konekcije zapoet je na ARPANET i CSNET. FidoNet je zapoeta kao meunarodna PC komunikacijska mrea. Poetak koritenja mehanizama domain sistema. NSF (US National Science Foundation) poeo je NSFNET. IETF je lansiran. UUNET zapoeo je komercijalnu vezu prema USENET. Stvorio se Morris Worm problem. Od 60.000 raunara spojenih na Internet, 6000 ih je bilo zaraeno ovim virusom. Uloga adminstratora IP adrese i imena domena, koji su uzeli laboratoriji u
64
4 23 35
62
188 213
235 562 Preko 1000 Preko 1500 Preko 5000 Preko 10,000 Preko 50,000
Univerzitetu u Junoj Kaliforniji do tada, od te godine zvali su se IANA 1989 1990 1991 1992 1993 ARPANET je dovren. Provider koju doputa IP vezu pojavio se u SAD-u. Mehanizam WWW and HTML je izumljen u CERN-u u vicarskoj. Internet drutvo (ISOC) je osnovano Koritenje TCP/IP na raunaru je omogueno. InterNIC je osnovan. Predsjednik Gore obajvio je NII (Naconalno informacijsku intuitivnu infrastrukturu). Mozaik, WWW browser, pojavio se na sceni. Netscape, WWW browser, pojavio se na sceni. W3C je osnovan. NSFNET je zavren. Stoga, SAD je potpuno komercijalizirao Internet konekcije. NSF zapoeo vBNS kao sljedee istraivanje. Sun Microsystems razvio je Java programski jezik. Pojavljivanje RealAudio omoguio je real-time putanje zvuka. Onda se pojavio Windows 95, koji je sluio kao okida za poveanje broja Internet pojedinaca. Internet Explorer (WWW browser) se pojavio na sceni. Ameriki kongres je odobrio komunikacijski decentni akt da bi razbio tetne informacije na Internetu. Internet2 Projekt je zapoet Preko 100,000 Preko 300,000 Preko 600,000 Preko 1 mil. Preko 2 mil.
1994 1995
3.5 8.2
1996
Preko mil.
10
1997 1998
1999
2000
Preko 26 mil. Ured trgovine SAD-a objavio je dozvolu za privatizaciju administracije Preko 36 domena. Potom je objavio bijeli papir, koji se odnosi na miljenja javnosti, mil. da bi odluio o osnivanju ICANN. W3C zatvroio XML1.0. Broj registracija u mrenim rjeenjima preao je 2 miliona. Osnovana je organizacija koja odluuje o imenima domena i IP adresa (ICANN). Banka u SAD-u poela je omoguivati slubu samo na Internetu. 70 mil. Operacijski eksperimet sljedee generacije Interneta je zapoet. Smion posao koji omoguava usluge putem Interneta uao je na trite jedno za drugim. .com/.net/.org Ime domene registrirano na japanskom kineskom i 93.04 mil od korejskom zapoet je na eksperimentalnoj osnovi. jula.
65
Informatike naprave
Pojam informatikih naprava se odnosi na kuanske aparate (TV, friider, klima, itd.), koji e dobiti novu dimenziju time to e ih biti mogue drati stalno spojenim na neku raunarsku mreu, npr. Internet. Nakon to ovako umreite svoje kuanske aparate, moi ete ih sve kontrolirati sa samo jednim daljinskim upravljaem, terminalom, ili kunim raunarom. Shodno, Programom prioritetnog elektronskog razvoja zemlje (e-Japan) postavljen je cilj da se do fiskalne 2003. godine zapone s razvojem novih tehnologija, koje bi skrenule teite upotrebe Interneta s raunara, na druge vrste elektronskih ureaja, kako bi ve od 2005. godine sve vei broj graana mogao dobiti, obraditi i odaslati eljenu informaciju sigurno, brzo, i lako. Potreba za sveopim protokom informacija je izrodila i koncept e-lokalne vlasti (engl.e-local government), iji je cilj uvijek i u svako vrijeme omoguiti graanima pristup svim za njih relevantnim informacijama o drutvenim tokovima, te tako iskoristiti raunarske mree za premotenje jaza izmeu graana i vladajuih struktura. Dio ovakvih usluga bi onda bio stalno dostupan graanima i putem pametnih kunih aparata.
TV / Video Ve postoje usluge slanja mail-a i pristupa Internetu putem TV/kablovskog prikljuka. Digitalna TV omoguava interaktivno sudjelovanje u odabiru vremena gledanja programa. U nekim izvedbama ove usluge moete putem svog mobilnog telefona daljinski programirati tajmer za snimanje TV programa, bez obzira gdje Vi bili u tom momentu. Mikrovalna penica Spojena na Internet, mikrovalna penica bi predlagala recepte u skladu sa sastojcima kojima u tom momentu raspolaete. Kuni i mobilni telefoni Pregled elektronske pote i web stranica putem telefona, umjesto uz pomo raunara.
66
Kultura i umjetnost
On-line igre On-line igra je igra u kojoj dva ili vie igraa mogu putem Interneta istovremeno sudjelovati. Moete igrati igre poput mah-jong-a ili Counter Strike u dvoje ili sa vie ljudi, spajajui se internet vezom, preko raunara, na neki igraki server (engl. gaming server). U posljednje vrijeme, igrake konzole, poput PlayStation 3 ili Xbox-a, opremljene su funkcijom spajanja na Internet, kao bi mogli uivati i u on-line igrama. Pogledati: http://www.ga.com.ba/ http://www.pincable.net/unlimited_transfer.asp#1 Medijska umjetnost Sa dolaskom raunara, razliite metode umjetnikog izraavanja poele su se razvijati nevjorojatnom brzinom, kao to je to npr. nova medijska umjetnost, koja se zasniva na upotrebi video materijala, raunarske grafike, itd. Medijska umjetnost je isprva posmatrana samo se jedne take gledita bilo tehnike ili estetske strane. Danas, spajanjem tehnologije i umjetnosti razvija se slobodna zona umjetnikog izraavanja. Cilj je stvoriti umjetnike ija se kreativnost zasniva na sistematskom razumjevanju uloge medija u umjetnosti. Pogledati: (http://www.culturenet.hr/v1/hrvatski/panora
Obrazovanje
E-uenje Uenje elektronskim putem ili e-uenje (engl. e-learning) je pristup koji treba da unaprijedi iskustvo usvajanja novih znanja uenika, upotrebom raunara i raunarskih mrea, materijala na CD/DVD ROM-ovima, te upotrebom drugih multimedijalnih sadraja. Ove metode vrlo esto predstavljaju okosnicu uenja na daljinu (engl. distance learning) Pogledati: http://www.britishcouncil.org/ba//bih-education-exams-dl.htm
Skraenica za mali ured kuni ured (engl. Small Office Home Office) se odnosi na upotrebu raunara u kunom i malom poduzetnitvu.
Ostalo
Interaktivni terminalni kiosci za samoposluivanje Putem terminalnih kioska (slinih onima u bankama) je npr. mogue informirati se o kulturnim deavanjima u gradu, te rezervirati i kupiti karte za kino, pozorite, galerije i sl. U posljednje vrijeme su ovakve maine postale jako zastupljene na veini svjetskih aerodroma, omoguavajui putnicima da se prijave na let, odaberu mjesto u avionu i sl., te tako izbjegnu guve na alterima.
67
informacijskih usluga, u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu. Ovaj koncept je prvi predstavio naunik Mark Weiser.
Pogledati: http://www.ubiq.com/hypertext/weiser/UbiHome.html
Oekivati je da e upotreba mobilnih ureaja, tu ukljuujui prenosnike (laptope), dlanovnike (PDA), mobilne telefone, sistem satelitske navigacije u automobilima (GPS), itd. biti u stalnom porastu. Nove tehnologije i usluge za povezivanje razliitih mobilnih ureaja u raunarsku mreu ili na Internet e se pojaviti na tritu, te tako obiljeiti veliku prekretnicu na putu ka eri mobilne kompjuterizacije (engl. mobile computing). Napredak u razvoju mrenih okruenja se zasniva na meusobnom povezivanju razliitih informatikih naprava putem brzih, irokopojasnih mrenih infrastruktura, kao to su optika vlakna, ADSL, IMT-2000, Bluetooth, itd. To znai da ete, na primjer, ve s mobilnog telefona moi pristupiti Vaem uredskom/kunom raunaru s udaljene lokacije, ili pak koristiti terminalni kiosk da pregledate podatke spremljene na nekom udaljenom serveru. Mobilnim telefonom ve moete platiti parking vozila ili kupiti kartu za kino, no u budunosti, mobilni telefoni bi mogli biti koriteni za plaanje svih roba i usluga (e-cash), ili kao klju Vaeg doma, daljinski upravlja za pametne kune aparate, itd. O teoriji sveprisutnosti raunara se esto govori kao o okidau za promjene u drutvu i/ili ivotnom stilu.
68
pote. Vrlo esto, (iako tehniki neispravno) ova dva termina se esto
naizmjenino koriste, pa
Pouzdanost i ispravnost informacija, prijenos informacija i odgovornost pojedinaca Mane komuniciranja putem Interneta
Internet je istovremeno pouzdano orue za prikupljanje podataka, ali i nosilac neobaveznog oblika komuniciranja meu ljudima, to znai da vrlo esto nismo sigurni niti u pouzdanost izvora, niti u ispravnost same informacije. Imajui ovo na umu, neophodno je u potpunosti se upoznati s potencijalnim opasnostima surfanja po Webu (engl. web surfing), te nauiti kako se ophoditi prema nepotvrenim/nepoznatim/sumnjivim izvorima informacija, kao i samim informacijama.
Pouzdanost informacija i lina odgovornost WWW je izvor ogromne koliine informacija, kako pouzdanih i ispravnih, tako i onih koje su tamo postavili ljudi neasnih namjera,ili, pak, oni sa skrivenim motivima svojih postupaka. Budite svjesni injenice da osoba s kojom komunicirate putem Web-a ne mora biti ona za koju se predstavlja, te stoga budite na oprezu. Isto tako, uvijek nastojte uvaiti poloaj i osjeanja/namjere osobe s kojom komunicirate, pogotovo ako tom prilikom razmjenjujete informacije line prirode. Ne zaboravite da uvijek i u svakom trenutku snosite odgovornost za informacije koje razmjenjujete.
69
Administracija mree
Svaka izvedba raunarske mree zahtjeva njenu redovitu kontrolu i nadzor
1. Administracija korisnikog udjela na mrei 2.Kontrola protoka podataka 3.Administracija (kontrola i nadzor) mree 4.Kontrola sigurnosti
funkcioniranja. U tu svrhu uvijek postoji osoba ili tim ljudi, koji imaju status
omogue nesmetani i kontinuirani rad mree. Glavni zadaci administratora sistema su sljedei: Administracija korisnikog udjela na mrei Administrator dodjelom korisnikog imena i lozinke (User ID i Password) omoguava novim korisnicima da pristupe uslugama raunarske mree, no isto tako moe i ukinuti tu povlasticu bivim korisnicima sistema. Vrlo esto u okviru jedne organizacije, razliite osobe (grupe), podlijeu ogranienjima u pristupu sistemu. Tako npr. ef raunovodstva moe vidjeti plate svih uposlenih, uposleni, pak, mogu vidjeti samo svako svoju, dok ef proizvodnje uope nema pristup platama. Administrator, po potrebi, moe mijenjati ova prava korisnikog pristupa raunarskom sistemu, u sluaju da, recimo neko od uposlenih dobije unaprjeenje. Osim toga, administrator mora svakog korisnika upoznati sa mogunostima mree, nainom rukovanja uslugama iste, te naglasiti sigurnosna pravila kojih se korisnici moraju pridravati, kako bi potpomogli pravilno funkcioniranje mree.
U posljednje vrijeme, esto ujemo o curenju linih/poslovnih podataka/tajni iz razliitih firmi. 1. Potraite na Web-u neke primjere i ustanovite koji tip curenja je bio u pitanju 2. Razmotrite zato je dolo do takvog incidenta. 3. Razmotrite kako se isti mogao sprijeiti. Pogledati: http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/3809025.stm http://www.computerweekly.com/Articles/2006/06/27/216632/Data+thieves+use+P2P+to+grab +firms+secrets.htm
70
Kontrola podataka Raunarske mree se u praksi najee zasnivaju na tzv. klijent-server (engl. client-server) strukturi, gdje pojedini korisnici sa svojih PC-ja pristupaju podacima koji su centralno smjeteni na raunaru profesionalnih hardverskh i softverskih osobina, tj. na serveru. Kvaliteta ovakvog sistema se ogleda u mogunostima servera da izae u susret individualnim potrebama korisnika. Stoga i potreba da administrator raunarske mree periodino poduzima mjere odravanja sistema, prvenstveno u cilju zatite i auriranja korisnikih podataka, ali i kako bi iste sprijeio od propasti i/ili nesmotrene greke korisnika. U cilju efikasnijeg koritenje hard diska servera, administrator, saglasno s trenutnim potrebama korisnika, kontrolira rad servera i osigurava nesmetani protok informacija, esto na taj nain to brie datoteke koje se ine nepotrebnima, ili pak mijenjanjem rasporeda/strukture/lokacije direktorija, u cilju njihova lakeg pristupa i koritenja.
Raunari u vaoj uionici su meusobno spojeni (engl. interconnected) putem mree. Osim to putem mree moete pristupiti podacima na serveru, isto tako moete pregledati i datoteke koje se nalaze u dijeljenom direktoriju (engl. shared directory) na raunarima Vaih kolega iz razreda. 1. Napravite dijeljeni direktorij na Vaem raunaru i stavite u isti neki fajl (datoteku), kako bi ga Vae kolege preko mree mogli vidjeti i istome pristupiti. 2. Fajl koji ste pohranili u dijeljeni direktorij je sada svima dostupan, tako da ga i drugi mogu otvoriti i ak mu nesmetano izmjeniti sadraj. Razmislite kako to moete zabraniti.
1. Administracija mree Administrator sistema mora drati kontrolu nad korisnikim pristupom Internetu ili podacima na serveru, kako bi preduzeo/la odgovarajue mjere kada je to potrebno. Vee mrene konfiguracije imaju vie servera, npr. web server za pristup Internetu, mail server za elektronsku potu, file server za centralno dranje korisnikih podataka, itd. Shodno, uloga administratora je da osigura pravilnu raspodjelu posla po serverima (engl. network load balancing), ili da u sluaju pada mree (engl. network failure), izvri hitne mjere opravke sistema. Raunarske mree u praksi zahtjevaju stalne mjere nadzora i esto odravanje kako bi funkcionirale u skladu s potrebama i oekivanjima njenih korisnika
71
2. Istraite kako je konfigurirana raunarska mrea u Vaem razredu. Nacrtajte schematski prikaz iste. 3. Koje su potencijalne take prekida u radu mree? Navedite ih.
Kontrola sigurnosti Problemi sigurnosti ukljuuju: nelegalni pristup, gdje neko pokuava prevarom ostvariti pristup mrei, koristei identifikacijske podatke (User ID i Password) registriranog korisnika. Potom, tete koje uzrokuju raunarski virusi, curenje (odliv) linih informacija s raunara na Internet, uslijed instaliranog zloudnog softvera (adware, spyware, itd.), te rad zlonamjernih raunarskih profesionalaca hakera (engl. hackers). Hakeri koriste najnovije tehnologije u pokuaju da razbiju sistemske zatite i preuzmu kontrolu nad raunarskim sistemom, ponekad iz zabave, a ee kako bi se na nelegalan nain domogli povjerljivih informacija i/ili linih podataka. Znai, administratori moraju stalno vriti kontrolu nad radom mree, te tragati za i ispravljati sve greke u radu raunarskog sistema. Kontrola sistema je danas jedan od najvanijih zadataka sistemskih adminstratora.
Potreba mjera sigurnosti 1. Sigurnost sistema Osigurava se upotrebom UPS ureaja za strujnu podrku (u sluaju nestanka struje), kontrolom pristupa podacima i/ili raunarima, te auriranjem softvera. 2. Sigurnost mree Skupni termin za mjere protiv nelegalnog pristupa, raunarskih virusa i hakiranja.
Nevjerovatan razvoj informacijskih tehnologija, obiljeen napretkom u razvoju raunarskih mrea i Interneta, donio je velike promjene u razvoju drutva i ivotima pojedinaca uope. Elektronska trgovina (engl. e-commerce), gdje se razmjena dobara i usluga obavlja on-line u stvarnom vremenu (engl. real time), revolucionizirala je nain poslovanja kompanija i pojedinaca, te ekonomske odnose uope. Elektronsko poslovanje izmeu potroaa (engl. C2C), kompanija i potroaa (engl. B2C) i samih kompanija (engl. B2B) se odvija preko za tu namjenu dizajniranih web stranica, koje se nazivaju e-prodavnicama (engl. e-shops). B2B poslovanje trenutno zauzima 94% cjelokupnog elektronskog poslovanja na Web-u.
72
Isto tako, na polju civilnih usluga, oekuje se daljnje produbljivanje elektronskih usluga, ukljuujui i e-vladu (engl. e-government), odnosno on-line obavljanje administrativnih procedura. No, s druge strane, koliko god da nam stalni razvoj novih tehnologija omoguava lagodniji ivot, utoliko veu vanost imaju i neophodne mjere sigurnosti pri on-line trgovanju.
Tako je npr. poeljno izbjegavati slanje linih/povjerljivih podataka putem elektronske pote, jer je istu mogue presresti i podatke otuiti. Ovaj problem postaje jo znaajniji kada kreditnom karticom kupujete robu na Web-u, jer bi zlonamjerna osoba mogla zloupotrijebiti Va PIN broj kartice, te kupovinom u linu korist, nanijeti Vam veliku finansijsku tetu. U cilju zatite od ovog i slinih vrsta elektronskog kriminala, strunjaci su razvili protumjere, od kojih je napopularnija upotreba kompliciranih metoda matematikog ifriranja linih podataka, prije slanja istih Internetom (engl. encryption). Sada, ako i doe do otuivanja poruke, ista je presretaima neitljiva, te bi im trebalo vie stotina brzih raunara i desetci godina da razbiju ifru i domognu se originalnih podataka poiljaoca poruke.
ifriranje (enkripcija) podataka putem javnog kljua (engl. public-key encryption) je jedna od popularnih metoda za siguran prijenos povjerljivih podataka na Internetu. Ovaj metod ifriranja se zasniva na upotrebi dva razliita kljua za komunikaciju izmeu poiljaoca i primaoca. Poiljalac koristi javni klju (objavljen i javno poznat) primaoca da prije slanja ifrira poruku. Po dolasku ifrirane poruke na odredite, primalac je deifrira samo njemu/njoj poznatim privatnim kljuem, kako bi povratio/la poruku u originalni oblik. Ovaj nain sigurnog prijenosa podataka se naziva i asimetrinim ifriranjem (engl. asymmetric encryption), stoga to se proces zasniva na upotrebi dva razliita kljua. Sigurnost komunikacije se zasniva na injenici da je matematiki nemogue sainiti formulu putem koje bi se mogao izvesti privatni klju, a na osnovi poznatog javnog kljua.
73
Za razliku od prethodne, metoda koja koristi samo jedan tajni klju zove se ifriranje tajnim kljuem (engl. secret key encryption). Sigurnost komunikacije se u ovom sluaju zasniva na istom tajnom kljuu koji poiljalac i primalac koriste za ifriranje, odnosno deifriranje poruke. Ovaj nain sigurnog prijenosa podataka se stoga naziva simetrinim ifriranjem (engl. symmetric encryption). Najvei izazov je u sigurnoj razmjeni kljua izmeu ovih dvaju osoba, bez intervencije zlonamjernog presretaa.
Kada pristupate on-line prodavnici, ili usluzi koja se plaa, esto vidite poruku: Ulazite na sigurnu stranicu informacije koje proslijedite nee biti vidljive treem licu tokom prijenosa. Ovo upozorenje znai da se koristi enkripcijski protokol SSL, koji se zasniva na metodi javnog kljua i koji je ujedno trenutno najpopularniji nain zatite povjerljivih podataka prilikom on-line trgovanja.
Pogledati: http://www.verisign.com/
No, treba uvijek imati na umu da bez obzira koliko dobra bila sigurnost mree i koliko dodatno ista bila poboljana ifriranjem podataka, jo uvijek postoji znatan rizik od potencijalne tete, prvenstveno uslijed ljudske greke u procesu kontrole podataka.
74
Tema 1
Potencijalni problemi u raunarskoj mrei Preuzimanje lanog identiteta Potencijalni problemi komunikacije na Web-u Antivirusne i sigurnosne mjere
Tema 2
Zatita linih podataka Naini zatite linih podataka Curenje (odliv) linih podataka Zatita privatnosti i autorskih prava
Tema 3
Razmislimo o autorskim pravima Novine u zatiti autorskih prava Registrirana knjievna djela Saeto o autorskim pravima
Problem digitalne podjele lei u injenici da su sa stanovita posjedovanja politike, ekonomske ili dravopravne moi sve oitije razlike izmeu drutava u kojima veina graana ima nesmetan pristup relevantnim informacijama i koji ih znaju pravilno iskoristiti, od drutava koja ne raspolau istim blagodetima. Ve je sada oito da bi dalji nebalansirani razvoj informacijskog drutva mogao brzo dovesti do snane polarizacije, gdje pojedinci i drutva s pristupom informacijama postaju sve bogatiji, dok manje informacijski razvijena drutva ostaju siromana
75
i na marginama informacijske revolucije. Mnogi smatraju da je upravo informacijsko drutvo poluga putem koje bi razvijene zemlje mogle pomoi manje razvijenim u njihovu napretku, te tako ublaiti efekte digitalne podjele meu drutvima. Svjetski samit informacijskog drutva odran je drugi put u novembru 2005. godine u Tunisu, kom prilikom je jo jednom naglaena odlunost zemalja lanica da putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija i njihove uloge u modernom drutvu omogue nestanak siromatva u svijetu.
Pogledati: http://www.itu.int/wsis/docs2/tunis/off/7.html
Razmislimo o preoblemima informacijskog drutva, osvrui se na probleme iz nae svakodnevnice. Problemi Problemi koji se tiu kupovine na Web-u Broj korisnika elektronske trgovine putem Web-a svakim danom svake godine sve vie raste. Informirajte se detaljno o e-commercu, te poradite na razvijanju vjetina sigurnog koritenja, ove usluge. Imajte na umu neke od problema koje smo prethodno pomenuli. Iako izuzetno lagodna, usluga kupovine na Web-u zahtjeva oprez zbog velikog broja prevarantskih web stranica koje kroz zavaravajue reklame i prevarantske informacije iskoritavaju nesumnjajue korisnike. Zbog toga je potrebno uvijek nastojati provjeriti autentinost informacija, i/ili uvijek dobiti dozvolu roditelja za kupovinu koju ste naumili. Lane/sumnjive ponude za posao na Web-u Razvoj Web-a je sa sobom donio i priliku za promoviranje i drastino poveanje u broju beskrupuloznih poslova, tipa prodaje lanih Rolex satova, zabranjenih medikamenata, lanih univerzitetskih diplomi, itd. Za promociju se koriste metode za dopiranje do irokih narodnih masa, poput web stranica, e-oglasnih ploa (engl. bulletin board) ili mailing listi. Potrebno je stei jednu zdravu dozu nepovjerenja prema svim sumnjivim ponudama kojima ste izloeni na Web-u, kako bi ste izbjegli da postanete nesmotrena rtva ovih prevara. Upoznavanje nekoga na stranicama za upoznavanje na Web-u
76
Na Web-u postoji mnogo stranica za upoznavanje. Na nekim stranicama moete traiti prijatelje koji imaju isti hobi, moda steknete novog poslovnog partnera, ili pak branog druga, dok su neke stranice prilino kriminalne prirode, kao to je svodnitvo. Vano je razumjeti kakvoj opasnosti moete biti izloeni kada pristupate tim stranicama, odnosno kako ih moete koristiti na siguran nain. Problemi s elektronskom potom, ukljuujui lananu potu Mailovi koje primate osim samog teksta esto ukljuuju i prilog (engl. attachment), koji moe biti slika, video, zvuk, ili pak program. Slanje raunarskih programa mailom nije dobra praksa, iz razloga to isti mogu sadrati i raunarski virus. Nekada teta po korisnika proizilazi i iz samog tekstualnog sadraja pote, tj. ako ista sadri lane podatke, ili je, pak, u pitanju jedan od onih neugodnih sluajeva lanane pote. Kodeks ponaanja pri prijenosu informacija putem e-pote Razmislite to trebate uraditi i na to trebate obratiti panje kada prenosite informacije putem maila, zamiljajui razliite situacije, kao npr. razmjenu pote s prijateljem, potpunim strancem, sa dvoje ili vie ljudi. Mogue je da vaa igrarija povrijedi drugu stranu, ili ak prouzrokuje kriminalno ponaanje. Razmislite o postupcima putem kojih bi ste mogli to sprijeiti . Maskiranje (engl. spoofing) - pisanje na e-oglasnim ploama u ime nekog drugog Neki ljudi zlouporabe anonimnost komunikacije na Web-u, te preuzimaju lani identitet kako bi pisali provokativne izjave, blatili pojedince na e-oglasnim ploama, chatu ili putem maila. Ozbiljni sluajevi ovog tipa se ponekad tretiraju kao kriminalna djela, djela prevare ili ozbiljne klevete. On-line igre Vano je djeci skrenuti panju da iako su on-line igre stvar virtualnog svijeta, ista pravila sportskog ponaanja suparnika iz realnog svijeta (fair play) treba da vae i za on-line igrae. Web stranice koje se koriste za prikupljanje linih podataka posjetitelja U posljednje vrijeme, curenje linih podataka uzrokuje razne probleme. Obratite panju na uredbu o privatnosti (engl. privacy policy) web stranice koju posjeujete, kako bi ste bili sigurni da vlasnici stranice nemaju pravo/namjeru dalje iriti Vae line podatke, te Vas tako potencijalno izloiti kriminalnom djelovanju nesavjesnih pojedinaca.
77
Na Internetu, postoje web stranice, koje koriste nagradna natjecanja i upitnike da bi prikrili svoju pravu zlokobnu svrhu prikupljanja tuih linih podataka. U nastavku emo se osvrnuti na potencijalne probleme ovog tipa, te nauiti neke protumjere. Ako razotkrijete neije line podatke ili adresu bez njihovog pristanka S obzirom da svako s Internet vezom ima pristup web stranicama i e-oglasnim ploama, opasno je razotkrivati line podatke bez ozbiljnog razmatranja moguih posljedica. Zlonamjerni pojedinci bi mogli zlouprotrijebiti Vau nesmotrenost u svrhe uhoenja ili pak kriminala, kao to je kidnapiranje. I ne samo da je vano zatiti svoje line podatke, ve imati na umu da i razotkrivanje tuih podataka na web stranicama ili e-oglasnim ploama, bez pristanka tih ljudi, moe rezultirati napadom na njihovu privatnost. Uzmite u obzir autorska prava kada kreirate web stranicu ili razmjenjujete informacije S obzirom da sve vei broj mladih koristi informacijske tehnologije za razmjenu datoteka i informacija, jako je vano skrenuti im panju da je neetiki, a i nelegalno razmjenjivati autorska djela (intelektualnu imovinu) drugih ljudi, bez njihova znanja i pristanka. Stoga je nuno mlade upoznati s pravilima zatite autorskih prava, kao jednog od osnovnih pravila u informacijskom drutvu. Povreda autorskih prava je kraa kao i svaka druga i uenici toga moraju biti svjesni, prije no to ponu izraivati sopstvene web stranice. Uvrede i ruganje na Web forumima irenje glasina i ruganje pojedincima se deava i u virtualnim skupovima, kao to su web forumi, ba kao to su to mnogi iskusili i u stvarnom ivotu. Meutim, u svijetu bez zemaljskih i dravnih granica kakav je Internet, irenjem kleveta moete lako prekriti zakon (Zakon protiv klevete i uvrede). Mnogo je vanije mlade uvjeriti kako ovakvo ponaanje loe utjee na druge ljude, a nerijetko mnogi budu i povrijeeni, nego im samo skrenuti panju kako takvo ponaanje nije dobro jer je protuzakonito.
Zamjena identiteta Ponekad se dogodi da sasvim sluajno saznate tui userID/lozinku, te tako ostvarite pristup tuim linim podacima/mailu/datotekama. To je isto kao da ste nali klju neijeg doma, a onda odluili da uete u tuu kuu i malo sami provrljate. Malo je vjerovatno da bi ste to zapravo uradili. Znai vano je da obavijestite druge ako naete klju, a ne da ga i upotrijebite. Isti kodeks ponaanja vrijedi i u sluaju da saznate neiji userID/lozinku.
78
Upotreba i bonton mobilne telefonije Danas je sasvim prirodno imati mobilni telefon i to ne samo odrasli ve i djeca. S obzirom da mobilni telefoni postaju sve vie multimedijalni ureaji, pojavio se i problem slikanja i audio/video snimanja ljudi bez njihova znanja i pristanka, nerijetko i s vrlo neasnim namjerama (pedofilija, djeija pornografija, itd.). Dodatno, moderni mobilni telefoni sadre i Vau sliku, adresu, bankovne i druge brojeve, te je gubljenje ili kraa telefona ravna nestanku Vaeg novanika. Vrlo je vjerovatno da Vai roditelji snose trokove telefoniranja, stoga je uvijek poeljno da ih upoznate s nainima na koje koristite mobilni telefon. Mjere protiv raunarskih virusa Mnogi ste (naalost) iskusili dejstvo raunarskih virusa na svojim raunarima, kom prilikom ste izgubili neke datoteteke, programe, a nerijetko i sadrinu cijelog hard diska. Raunarski virusi se najee ire elektronskom potom, te zaraenim memorijskim medijima (floppy disk, CD/DVD, USB memorija, itd). Stoga je izuzetno vano upoznati se s nainima zaraze, vrstama virusa, nainima irenja istih, te preventivnim mjerama koje moete poduzeti da zatitite svoj raunar. Najee je to instaliranjem anti-virusnih programa, poput komercijalnog Norton Anti-Virus programa ili nekih besplatnih, kao to je npr. Clam Win Free Anti-Virus. Radna okolina i radne navike Fiziki simptomi koji su uzrokovani duim radom na raunaru, kao to su umorne oi i ukoena ramena, mogu se sprijeiti poboljanjem radne okoline, tj. pravilnim odabirom stolice, visine radnog stola i poloaja monitora, pravilnim poloajem tijela, boljim osvjetljenjem i sl. S obzirom da informacijsko drutvo zahtjeva od svakog pojedinca est kontakt s raunarom, mlade je potrebno upoznati s ovim pravilima, kako bi jo u ranoj dobi stekli dobre navike. Mlada nauka o zatiti na radu za ljude koji puno vremena provode za raunarom se zove raunarska ergonomija. (Pogledajte: http://www.klis.com/computers+health/)
79
poduzmete sve mogue mjere zatite. Raunarski virusi i prevarantski poslovi na Internetu su, takoer, sve ei oblici napada na integritet pojedinaca, to nas upozorava da se moramo stalno brinuti o sebi. Iskoristite tekst u nastavku kao vodi za jaanje odbrambenih vjetina u informacijskom drutvu.
81
Zavisnost o informacijama Zavisnost o informacijama je jedan od propratnih uinaka IT doba, a termin se odnosi na stanje uma gdje se jedinka u svom privatnom/poslovnom ivotu uvijek oslanja na najsvjeije informacije, iz stalnog straha da e u suprotnom propustiti neto vano ili zaostati u saznanjima relevantnih injenica. Ako se previe oslanjate na informacije, neete biti u stanju u potpunosti razviti sposobnost da samostalno rasuujute i donosite vane odluke kada je to potrebno. Neke radikalne pretpostavke ak upuuju na to da je zavisnost o informaciji put ka gubitku intuicije i otrine uma.
Naete se kako itate komentare ili kritike, a da niste ni proitali tekst na koji se ovi odnose; Postanete nervozni ako niste stigli uti najnovije vijesti o temi koja vas interesira; Uvijek se trudite biti u ii zbivanja i idete za zadnjim traevima a da to i ne primjeujete; Ne moete uivati u putu ili etnji bez mape, tampanog vodia ili GPS-a; Uvijek elite uti neije miljenje o svemu; Padate u depresiju ako Vam je pao Internet i odmah zovete slubu za korisnike; Osjeate se nervoznim bez svoje skupe igrake: laptopa, PDA ili najnovijeg mobitela. Ako se vie od pola injenica odnosi na Vas, vjerojatno ste ovisni o informacijama.
82
83
Praktine vjebe
(1) Razmislite o karakteristikama komuniciranja putem Interneta. (2) Nauite potencijalne opasnosti od preestog uea u svijetu Interneta. (3) Razmislite kako moete poboljati komunikaciju putem Interneta.
(1) Razumite probleme koji se vezuju za e-trgovinu. (2) Poradite na sticanju sposobnosti da prepoznate lane promocije, reklame i sumnjive poslove koji se nude na Web-u, te na razvoju mentalne svijesti o nainima noenja s ovim pojavama. (1) Razumite da je opasno pretpostavljati da su sve informacije na Web-u tane, jer mnoge su tu postavljene u slubi dezinformacije i line koristi. (2) Stvorite naviku da svjesno izbjegavate pristup informacijama koje Vam nisu potrebne ili mogu potencijalno biti opasne.
(1) Drite na umu da su neke neprovjerene web stranice za spajanje i upoznavanje ljudi samo varka da se neasni pojedinci domognu Vaih linih podataka. (2) Upoznajte se s nainima sigurne komunikacije na takvim web stranicama.
(1) Nauite injenice o e-trgovini kako bi se upoznali s prednostima i manama iste. (2) Nauite injenice o zamkama e-trgovine, kako bi znali poduzeti potrebne mjere zatite, te tako sebi osigurali sigurno koritenje te usluge.
(1) Nauite vie o funkcijama novijih modela mobitela. (2) Razmotrite potencijalne probleme pri razmjeni informacija putem mobilnih telefona, kako bi znali pravovremeno poduzeti mjere zatite svoje privatnosti.
(1) Uoite vanost zatite linih podataka. (2) Nauite kako rukovati linim podacima na Internetu, kako biste izbjegli potencijalnu zloupotrebu istih od strane treih lica. (3) Steknite vjetinu prepoznavanja web stranica, koje bi potencijalno imale za cilj krau linih podataka posjetitelja.
84
(1) Opiite ta su raunarski virusi i kakav je njihov uticaj na moderno drutvo. (2) Razmislite kako moete izbjei tetu od raunarskih virusa. (3) Objasnite koje mjere poduzeti u sluaju da je teta od virusa ve poinjena.
(1) Razumite da e neodgovarajua radna okolina ili kriva tjelesna poza tokom rada na raunaru uzrokovati za Vas dugorone zdravstvene posljedice. (2) Poradite na uspostavi zdrave radne okoline, stvorite dobre radne navike i pridravajte ih se.
(1) Budite svjesni injenice da razotkrivanjem linih podataka na Internetu ugroavate svoju i tuu privatnost. (2) Razmislite koliko je vano line podatke drati privatnim. Stvorite naviku da budete oprezni u razotkrivanju svojih linih podataka na Web-u, a o razotkrivanju tuih ne treba ni govoriti.
(1) Budite svjesni da su neki podaci na raunaru koji je spojen na Internet vidljivi svakome. (2) Razumite da koritenje tue lozinke je isto kao i ulaenje u neiji dom bez njihova znanja i pristanka. (3) Znajte da nelegalnim pristupom podacima kodite drugim ljudima i/ili kompanijama, zbog ega neki ljudi mogu izgubiti posao, pa ak i slobodu.
(1) Podsjetite se da dolazna elektronska pota moe sadravati viruse, neeljene sadraje (spam), nervirajua lanana pisma, itd. (2) Razvijte vjetinu prepoznavanja problematine pote i steknite naviku poduzimanja odgovarajuih mjera.
(1) Upoznajte se sa karakteristikama e-pote i nauite pravila ponaanja kojih se trebate pridravati prilikom razmjene mailova. (2) Upoznajte se sa mailing listama, kao nainom istovremenog slanja jedne poruke na vie e-mail adresa. (3) Budite svjesni injenice da prijenos povjerljivih informacija e-potom inite na sopstvenu odgovornost.
85
(1) Budite svjesni injenice da postoje takvi programi koji kad instalirani na Va raunar, mogu pratiti Vae aktivnosti na Internetu, te o tome slati podatke osobama koje bi iste mogle iskoristiti protiv Vas. (2) Razumite da je nemoralno i nezakonito koristiti tue ime za identifikaciju, odnosno lano se predstavljati.
(1) Podsjetite se da kad igrate on-line igre, igrate ih protiv stvarnih osoba, te sva pravila fer play-a i ovdje vae. (2) Razmislite o svom ponaanju pri igranju on-line igara.
(1) Nauite to je piramidalni sistem prodaje ili Ponzi schema, kroz primjere i objanjenja Vaeg nastavnika. (2) Budite jako oprezni u sluaju da Vam se neznanac pone nabacivati na forumu/chatu/mailom ili ve na neki drugi nain naWeb-u.
(1) Budite svjesni da se na Web-u nalaze i informacije koje su neprikladne za Vau dob ili poimanje svijeta i okoline u kojoj ivite. (2) Nauite kako se ponaati kada se susreete s informacijama koje ne elite vidjeti.
(1) Nauite o autorskim pravima kroz primjere i objanjenja Vaeg nastavnika. (2) Razumite na to morate obratiti panju kada kreirate web stranicu ili razmjenjujete podatke on-line.
(1) Promislite o nevoljama u koje moete upasti zbog klevetanja, psovki ili irenja notornih neistina o svojim kolegama ili drugim ljudima na Web-u.
86