Srijeda, 22. 1. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH 3.

Broj 5 - Stranica 9

Na osnovu lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O AMNESTIJI ZA NEDOPUTENO DRANJE MINSKO-EKSPLOZIVNIH SREDSTAVA I ORUJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Proglaava se Zakon o amnestiji za nedoputeno dranje minsko-eksplozivnih sredstava i oruja u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavnikog doma od 30.10.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 16.12.2013. godine. Broj 01-02-40-02/14 13. januara 2014. godine Predsjednik Sarajevo ivko Budimir, s. r.

ZAKON
O AMNESTIJI ZA NEDOPUTENO DRANJE MINSKOEKSPLOZIVNIH SREDSTAVA I ORUJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I. OPE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom daje se oslobaanje od krivinog gonjenja svim fizikim i pravnim licima za krivino djelo nedozvoljeno dranje oruja ili eksplozivnih materija iz lana 371. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10 i 42/11) i oslobaanje od pokretanja prekrajnog postupka, ako u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, u skladu sa ovim zakonom, dobrovoljno predaju/prijave minskoeksplozivna sredstva i oruje nadlenom organu. lan 2. U smislu ovog zakona pod minsko-eksplozivnim sredstvima smatraju se: 1. mina: bilo koje eksplozivno sredstvo namijenjeno za unitavanje ili oteenje ljudstva i opreme. Ovim pojmom obuhvaena su: ubojita sredstva postavljena na tlo, ispod ili iznad tla koja se aktiviraju prisustvom, blizinom ili kontaktom sa licem ili vozilom pomou mehanizma za aktiviranje na principu pritiska, potezne ice, labavljenja ili pritiskanja, isteka vremena, magnetnog djelovanja, elektromagnetne frekvencije, vibracije ili zvunih impulsa; 2. eksplozivni materijal: sve vrste eksplozivnog praha, nitroglicerin, dinamit, trinitrotoluol (TNT), amonijev nitrat kombiniran sa drugim sastojcima radi dobijanja eksplozivne smjese, te bilo koji drugi oblik visoko eksplozivnih brizantnih materijala, upaljaa, detonatora ili detonirajuih sredstava, hemijskih spojeva ili mehanikih smjesa koje sadre oksidirajue ili zapaljive elemente, odnosno druge sastojke u takvom omjeru, koliinama ili pakiranju da zapaljene pomou vatre, trenja, potresa ili nekog drugog naina detoniranja tog spoja ili smjese mogu dovesti do naglog stvaranja ili oslobaanja veoma zagrijanih plinova pod pritiskom koji mogu proizvesti kodljiv, tetan ili destruktivan efekat na ivot, dijelove tijela ili imovinu. U ovu kategoriju ulaze i sve vrste bombi, granata, raketa, projektila, improviziranih bombi ili slinih sredstava koja sadre eksplozivni materijal, zapaljivi materijal ili otrovni plin;

sredstva za upuivanje na cilj ili detonatorska sredstva: minsko-eksplozivni pokretai, raketni motorni i pojaivaki detonatori, kapsle, inicijatori i upaljai, inicirajui materijali, ukljuujui barut, te upaljae za rakete, kao i svi drugi tipovi projektila i granata; 4. pirotehnika sredstva: bilo koja hemijska smjesa koja je, ukoliko se zapali, u stanju egzotehniki reagirati dovodei do stvaranja svjetlosti, toplote, dima, zvuka ili plina, a koja se zahvaljujui svom karakteristinom poznatom vremenu sagorijevanja moe koristiti i za odgodu vatrenog djelovanja. U ova sredstva ne ubrajaju se eksplozivna punjenja i eksplozivi; 5. neeksplodirana ubojita sredstva: ispaljena municija, isputena ili izbaena u vidu projektila, ili nije eksplodirala uslijed kvara, konstrukcijske greke ili iz bilo kojeg drugog razloga; 6. neupotrebljiva ubojita sredstva; ubojita sredstva koja su oteena, kojima je istekao vijek trajanja, naputena su, nepropisno upakirana ili rasuta bez originalne ambalae. Ova sredstva mogu se nai na bivim ratitima i skladinim prostorima i trebaju biti kvalifikovana kao neupotrebljiva, njima moe rukovati tehniar za municiju, ili kvalifikovano osoblje za uklanjanje eksplozivnih ubojitih sredstava. Minsko-eksplozivnim sredstvima iz stava 1. ovog lana smatraju se i minsko-eksplozivna sredstva definirana posebnim propisima. lan 3. U smislu ovog zakona orujem se smatra: 1. oruje: bilo koje smrtonosno ili nesmrtonosno sredstvo, ili komponenta takvog sredstva namijenjenog ili upotrijebljenog za nanoenje tjelesnih povreda, fizikih oteenja ili za osiguranje prednosti nad protivnikim snagama na neki drugi nain. Ova definicija obuhvata sve vrste oruja protivzrane odbrane, teko oruje, oruje dugih cijevi, mitraljeze, vojno oruje, pjeadijsko oruje, lovako oruje, lino naoruanje (pitolj), trofejno oruje i municiju; 2. oruje za protivzranu odbranu: svaki top kalibra 20 mm i vie predvien za protivavionsko djelovanje, brzometni topovi kalibra 20 mm i vie podeeni za nianjenje pod vertikalnim uglom i namijenjeni za upotrebu u protivzranoj odbrani, te sistemi za lansiranje sa ramena koji se ubrajaju u sistem projektila "ZEMLJA-ZRAK"; 3. teko oruje: sve vrste oruja kalibra 75 mm i vie ukljuujui i minobacae 81 mm i vie; 4. oruje dugih cijevi: automatske i poluautomatske puke, automati bez obzira na duinu cijevi namijenjeni za automatsku vatru. U ovu grupu ne ubrajaju se orua koja opsluuju posade; 5. mitraljez: potpuno automatsko oruje koje se puni mecima pomou redenika, metalnog redenika ili limene kutije i iz kojeg se moe pucati samo rafalnom paljbom; 6. vojno oruje: sva vojna oruja ukljuujui minobacae kalibra ispod 81 mm i svi mitraljezi ispod 20 mm; 7. pjeadijsko vojno oruje: automatski pitolj "korpion", vojne puke, lahki ili srednji mitraljez (ispod 10 mm) koji se mogu upotrijebiti u vojne svrhe; 8. lovako oruje: sve vrste oruja predviene odredbama Zakona o lovstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", br.

http://www.advokat-prnjavorac.com

Broj 5 - Stranica 10

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Srijeda, 22. 1. 2014.

4/06) - samarice svih kalibara, kuglare sa izboenom cijevi; 9. lino oruje: pitolj svih vrsta i kalibara izuzev automatskih pitolja; 10. trofejno oruje: vojne puke (poluautomatske i jedinane paljbe); lovako oruje i lino oruje koje se moe drati samo kao eksponat pod tano utvrenim uvjetima (sigurno mjesto dranja, zalivena cijev ili na drugi nain onemoguena njegova upotreba); 11. municija: generiki izraz koji obuhvata sve vrste projektila kao to su: meci, projektili, rakete, barutna punjenja, rune bombe, bombe i navoeni projektili zajedno sa neophodnim pogonskim gorivom, kapslama, upaljaima, detonatorima, te eksplozivnim i ostalim punjenjima. Ovaj izraz ne ograniava se na one materije koje se koriste za: osvjetljavanje, signaliziranje, davanje poasti, miniranje, iskopavanje, sjeenje, ubrzavanje, usporavanje, odvajanje, katapultiranje osoblja ili materijala, vjebanje, obuku, straarenje, lovake igre i sport. Svi njihovi sastavni dijelovi smatraju se municijom. Orujem iz stava 1. ovog lana smatra se i oruje definirano kantonalnim propisima. II. POSTUPAK PREDAJE/PRIJAVLJIVANJA MINSKOEKSPLOZIVNIH SREDSTAVA I ORUJA lan 4. Fizika i pravna lica minsko-eksplozivna sredstva (u daljnjem tekstu: MES) i oruje iz l. 2. i 3. ovog zakona mogu dobrovoljno prijaviti radi registracije ili ih predati najblioj policijskoj upravi ili policijskoj stanici javne sigurnosti. O vrsti i koliini dobrovoljno predatog MES-a i oruja nadleni organ iz stava 1. ovog lana izdaje odgovarajuu potvrdu fizikim ili pravnim licima. Nadleni organ iz stava 1. ovog lana (policijska uprava ili policijska stanica javne sigurnosti) vodi evidenciju primljenog naoruanja. Evidencija iz stava 3. ovog lana sadri: koliinu, vrstu, veliinu, serijski broj (ukoliko postoji), kao i ostale podatke koji se smatraju potrebnim za identifikaciju prijavljenog/primljenog MES-a i oruja. lan 5. Pod dobrovoljnom predajom/prijavom MES-a i oruja u smislu ovog zakona podrazumijeva se postupak kojim fiziko ili pravno lice neposredno predaje MES i oruje nadlenom organu iz lana 4. ovog zakona sa namjerom da ih trajno ustupi, odnosno postupak kojim fiziko ili pravno lice rijeima ili djelom pokazuje namjeru da fiziki preda MES i oruje radi njihovog trajnog ustupanja. lan 6. Fizika i pravna lica mogu radi registracije i u skladu sa vaeim propisima prijaviti MES i oruje iz l. 2. i 3. ovog zakona (dobijanje doputenja od nadlenog organa za njihovo dranje i noenje) dokazivanjem ili bez dokazivanja njihovog porijekla. Pod prijavljenim orujem radi registracije iz st. 1. i 2. ovog lana podrazumijeva se postupak kojim fiziko ili pravno lice neposredno podnosi pisani zahtjev nadlenom organu (policijskoj upravi ili policijskoj stanici opine na ijem teritoriju ima prebivalite, odnosno sjedite) sa namjerom da ga registrira, odnosno dobije doputenje za dranje ili noenje. Na zahtjev nadlenog organa podnosilac zahtjeva iz stava 2. ovog lana duan je pokazati, dati na uvid spomenuta naoruanja kako bi se utvrdila tehnika ispravnost, istinitost navoda o tom naoruanju, kao i provjera zatitne mjere vezano uz dranje trofejnog naoruanja (zalivenost cijevi i sl.).

U pisanom zahtjevu za registraciju oruja moraju se pored linih podataka podnosioca zahtjeva navesti vrsta, serijski broj (ako ga ima), kao i ostali podaci koji se smatraju potrebnim za identifikaciju oruja, odnosno za dobijanje dozvole za dranje i koritenje (dokumentacija o poklonu ili porijeklu (ako je ima), uvjerenje o nekanjavanju za teka krivina djela, potvrdu o neispravnosti oruja i sl. III. POSTUPAK OSLOBAANJA OD ODGOVORNOSTI lan 7. Protiv lica iz lana 1. ovog zakona koje je dobrovoljno predalo/prijavilo MES ili oruje iz l. 2. i 3. ovog zakona, krivini ili prekrajni postupak se nee pokrenuti. lan 8. Rjeenje o davanju amnestije ili rjeenje kojim se odbija davanje amnestije donosi nadlena policijska uprava kantonalnog ministarstva unutranjih poslova u roku osam dana od dana izdavanja potvrde iz lana 4. stav 2. ovog zakona. Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana moe se izjaviti alba policijskom komesaru kantonalnog ministarstva unutranjih poslova u roku 15 dana od dana prijema rjeenja. alba zadrava izvrenje rjeenja. IV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 9. Provoenje ovog zakona nadzirat e Federalno ministarstvo unutranjih poslova i Federalno ministarstvo pravde. Amnestija prema ovom zakonu trajat e jednu godinu od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 10. Kantonalno ministarstvo unutranjih poslova duno je po zahtjevu a najmanje jednom godinje obavjetavati Federalno ministarstvo unutranjih poslova o primjeni ovog zakona. lan 11. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajui Predsjedavajui Predstavnikog doma Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Parlamenta Federacije BiH Fehim kalji, s. r. Radoje Vidovi, s. r.

Temeljem lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

130

UKAZ
O PROGLAENJU ODLUKE O DAVANJU SUGLASNOSTI NA STATUT ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Proglaava se Odluka o davanju suglasnosti na Statut Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, koju je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupnikog doma od 30.10.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 16.12.2013. godine. Broj 01-02-41-02/14 13. sijenja 2014. godine Predsjednik Sarajevo ivko Budimir, v. r. Temeljem lanka 63. stavak 3. Zakona o zdravstvenoj zatiti ("Slubene novine Federacije BiH", broj 46/10), Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je, na sjednici Zastupnikoga doma od 30.10.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 16.12.2013. godine, donio

http://www.advokat-prnjavorac.com