Ajurveda je znanost o ivotu. Rije ajurveda je sastavljena od dvije rijei, aju i veda.

Znaenje rijei ayu je ivot, a vede znanje. Stoga ajurvedu moemo definirati kao znanost koja se bavi znanjem o ivotu. Jedinstvenost ajurvede je da ridaje jednaku vanost fizikom i mentalnom zdravlju. !na se tako"er bavi sretnim i nesretnim ivotom. #adalje, o isuje ono $to je korisno za jedan zdrav ivot, ono $to ga ini sretnim, te krajnji %ilj ivota. &ju 'ivot( je ne restano jedinstvo i me"usobna suradnja sharir 'tijela(, indriya 'osjetila(, mane 'uma( i atme 'du$e(. &jurveda nije samo medi%inski sustav za reven%iju i lijeenje bolesti, ve) je i %jelovita znanost ivota. !na daje u ute za * ravi nain ivota+ kojime se ostiu i odravaju najbolje kvalitete fizikog, mentalnog u du,ovnog zdravlja. -ilj ajurvede je .Swasthsya Swasthya Rakshana Aaturasya Vikara Prakshamanam 'Sus,rut, ot rilike /00 godina rije 1rista( odnosno, odrati zdravlje zdravih i izlijeiti one koji su pogoeni boleu. S omenut je kon%e t zdravlja koji nagla$ava da su i fiziko i mentalno zdravlje vani za odravanje uravnoteenog stanja organizma. 2iziko se zdravlje moe odravati slije"enjem dinacharye 'dnevni ritam(, rutucharye 'ritam godi$nji, doba( te ravilni, re,rambeni, navika o isani, u ajurvedi. Za odravanje mentalnog zdravlja trebalo bi slijediti sadvruttu 'etiko ona$anje(. 3 ajurvedskim je tekstovima navedeno da onaj tko se svakog dana zdravo ,rani te zdravo ostu a i tako se ona$a, onaj tko razlikuje dobro od lo$ega te djeluje na dobar, ozitivan nain, ostaje slobodan od bolesti. 4o okazuje da ajurveda stavlja ve)i naglasak na s rjeavanje nego na lijeenje bolesti. &jurveda romatra ovjeka kao ot unoga uzimaju)i u obzir tijelo i um. Stoga, dok tretira a%ijenta, ajurvedski lijenik uvijek uzima u obzir naku ljanje doa, utje%aje okoline, snagu i konstitu%iju a%ijenta, njegovu robavnu vatru i si,olo$ke initelje. 5rema ajurvedi, ahara ' re,rana(, nidra 'san( i brahmacharya '%elibat( o isani su kao stu ovi tijela. Zato $to je ,rana osnova svi, ivi, bi)a te ridonosi nji,ovoj snazi i vitalnosti, ajurveda nagla$ava ravilne re,rambene navike. Nidra 'san( daje odmor tijelu i obolj$ava rast tkiva. !dgovoran je za sre)u i nesre)u, re,ranjivanje, snagu i slabost, seksualnu snagu i im oten%iju, znanje i neznanje. Brahmacharya '%elibat( je tre)i stu tijela. #asu rot uvrijeenomu mitu, %elibat ne znai ot uno odri%anje od tjelesni, veza, nego se rije odnosi na zdrav i uravnoteen odnos rema seksualnosti. 4o je ut rema dobru zdravlju, zadovoljnu umu, a omae i du,ovnom razvoju ojedin%a i dru$tva. &jurveda nagla$ava i rasayanu 'tera ija obnavljanja( i vajikaranu 'afrodizijaka

tera ija(. 5utem tretmana rasayane osoba stjee dugovjenost, bolje am)enje, inteligen%iju, zdravlje, mladolik izgled, izvrsnost tena i glasa, vr,unsku snagu i odlino razvijene osjetilne organe, o$tovanost i briljantnost. 3z omo) tretmana vajikarane moe se dobiti zdravo otomstvo. Stoga su te dvije tera ije tako"er izvrsne za zdravlje. 5osljednji, nekoliko godina se zanimanje za alternativne tera ije, ogotovo za ajurvedu, veoma ove)alo ne samo u 6ndiji, ve) $irom svijeta. !granienja tretmana ri kroninim i si,osomatskim oreme)ajima te neeljeni uin%i rimjene suvremene medi%ine su glavni razlog ti, izmijenjeni, stajali$ta. Suvremena medi%ina tretira sim tome rona"ene regledom, a ajurvedska medi%ina tretira a%ijenta kao %jelinu sa si,osomatskim ristu om. &jurveda je bila zanemarivana mnogo godina i jo$ nije us jela vratiti svoju staru slavu rija$nji, vremena. 4ek su se nedavno mnogi znanstveni%i i istraivai $irom svijeta oeli zanimati za ovu znanost. Zbog toga su me"unarodne organiza%ije o ut 78!9a, 3#:S-!9a, ove)ale svoje ovjerenje u alternativne tera ije kao $to je ajurveda.