STVARNO PRAVO

1. UVOD U STVARNO PRAVO

Stvarno pravo u objektivnom smislu, ili krae stvarno pravo, je skup pravni!
pravila "ra#ansko"a prava koja ure#uju neposre$no, %a svako"a mjero$avno
pripa$anje stvari osobama.
Subjektivna stvarna prava su ona "ra#anska i to imovinska prava koja svoje
nositelje ovla&uju $a o$re#ene stvari imaju u svojoj neposre$noj privatnoj
vlasti potpunoj ili o"rani'enoj, a svim $ru"im "ra#anskopravnim subjektima
%abranjuju $a i! u i%vr&avanju te vlasti samovlasno smetaju.
(bo" suprotstavljenosti privatno"a i javno"a, vrlo i%ra)enoj upravo u
stvarnopravnim o$nosima, po$ru'je $jelovanja stvarnopravno"a ure#enja u
svakom poje$inom pravnom poretku ovisit e uvijek o tome koliko mu prostora
ostavlja javnopravni u pravilu upravnopravni re)im.
Stvarno pravo na po$ru'ju *urope nastalo je na tekovinama rimsko"a prava.
Potom se oplemenjen i$ejama priro$nopravne &kole, o$atle ra%vio +ijeli sustav
pravni! normi t%v. ope pravo ,pan$ektarno pravo- koje se primjenjivalo na
"otovo +ijelom po$ru'ju kontinentalne *urope. To t%v. ope pravo neposre$an
je pret!o$nik i svojevrstan temelj suvremeno"a "ra#ansko"a prava u pravnim
poret+ima kontinentalnoeuropsko"a pravno"a kru"a.
Ra%voj stvarnopravno"a ure#enja obilje)en je temeljnim pitanjem kako
prave$no ure$iti pripa$anje stvari osobama. Pripa$ne li stvar je$nome,
uskraena je $ru"ima. Rje&enja koja $aju pre$nost privatnome u o$nosu na ope
na%ivaju se in$ivi$ualisti'kima, liberalisti'kima, a rje&enja koja pre$nost $aju
javnom, $r)avnom ili $ru&tvenom interesu na%ivaju se kolektivisti'kima.
.%me#u ta $va suprotstavljena s!vaanja traje nepreki$na borba. . je$an i $ru"i
kon+ept imao je %na'ajne pre$stavnike i me#u %nanstveni+ima, po"lavito
/ilo%o/ima. Tako je in$ivi$ualisti'ko s!vaanje bilo %astupljeno u Aristotela,
0o+kea, 1anta, 2e"ela, 3i+!tea. 1olektivisti'ka s!vaanja bila su %astupljena u
$jelima Platona, Sv. Ambrosiusa ,so+ijalna etika rano"a kr&anstva-, 4ar5a,
*n"elsa, 0enjina.
Nastankom SSSRa i% kontinentalnoeuropsko"a pravno"a kru"a i%$vojio se
novi kru" so+ijalisti'ki pravni kru". U $r)avama 'iji su se pravni poret+i
uklju'ili u so+ijalisti'ki pravni kru" ra%vila su se t%v. so+ijalisti'ka stvarna
prava. Nestankom so+ijali%ma i $r)ave koje su pripa$ale tom kru"u
prila"o#avaju svoje pravne sustave kontinentalnoeuropskom pravnom kru"u
koji je prete)no in$ivi$ualisti'ki o$re#en iako je i u njima na"la&ena so+ijalna
nota nakon ... svjetsko"a rata.
.nte"ra+ije koje se $o"a#aju u *uropi mo)$a e re%ultirati i pravnim
uje$na'avanjem na po$ru'ju "ra#ansko"a prava. Naime, *uropski je parlament
jo& 1676. $onio re%olu+iju kojom je po%vao na i%ra$u *uropsko"a "ra#ansko"a
%akonika.
2rvatsko stvarno pravo uklju'ilo se u kontinentalnoeuropski pravni kru"
uvo#enjem austrijsko"a 8(, koji je u !rvatskom pravu va)io kao !rvatski %akon
,O8(-.
O$ 169:. "o$ine !rvatsko je pravo sve vi&e ula%ilo u kru" so+ijalisti'ki! prava.
U tom je ra%$oblju ono bilo obilje)eno kolektivisti'kim "le$anjem na
vlasni&tvo, $uali%mom opi! ure#enja pripa$anja stvari ,$ru&tvenim i
privatnim-, po"o$ovanjem $ru&tveno"a vlasni&tva na &tetu privatno"a,
neje$nako&u pravni! subjekata i nji!ovi! prava, ra%bijanjem pravno"a
je$instva nekretnine, brojnim posebnim pravnim ure#enjima osobito %a
nekretnine ,poljoprivre$no %emlji&te, stanovi, poslovni prostori-, %akr)ljalo&u
opi! instituta stvarno"a prava ,%alo)no pravo, %a&tita povjerenja u %emlji&ne
knji"e-.
O$ $ono&enja Ustava Republike 2rvatske 166;. te'e pro+es reinte"ra+ije
!rvatsko"a pravno"a poretka u kontinentalnoeuropski pravni kru". Na
po$ru'ju stvarno"a prava %na'ajno je $ono&enje (akona o vlasni&tvu i $ru"im
stvarnim pravima ,166<.- i (akona o %emlji&nim knji"ama ,166<.- koji su
stupili na sna"u 1. sije'nja 166=.
Prema spomenutim propisima vlasni&tvo je kon+ipirano in$ivi$ualisti'ki,
uklonjen je $uali%am vlasni&tva, ukinuta je /ra"menta+ija vlasni&tva ,prije se
$e/iniralo kro% ovla&tenja posje$ovanja, kori&tenja i raspola"anja-,
uspostavljeno je pravno je$instvo nekretnine ,na'elo super/i+ies solo +e$it-,
stvarnopravnim je institutima $ana takva normativna struktura $a mo"u imati
puni sa$r)aj, a/irmirano je %alo)no pravo, %emlji&ne knji"e i smanjena je
potreba %a posebnim pravnim ure#enjima %a poje$ine vrste stvari.
. u na&em stvarnopravnom poretku postoji ope stvarnopravno ure#enje i
posebna pravna ure#enja. Posebna stvarnopravna ure#enja ili re)imi postoje u
nas %a pomorsko $obro i bro$ove, %a vo$e, %a ru$no bla"o, %a poljoprivre$no
%emlji&te, %a &ume, %a ar!ivsko "ra$ivo it$. Posebna stvarnopravna ure#enja
imaju u o$nosu na ope ure#enje pre$nost. (V uspostavlja ope ure#enje
pripa$anja stvari osobama, a primjenjuju se i na pripa$anje stvari koje su
po$vr"nute i nekom posebnom pravnom ure#enju ako ne postoji suprotnost.
>
NA?*0A STVARNOPRAVNO8A UR*@*NAA
A. Naelo privatnopravne vlasti na stvari
Na%iva se jo& i apsolutnost stvarno"a prava. Ovo na'elo $aje privatnopravnim
,"ra#anskopravnim- subjektima neposre$nu, %a svako"a mjero$avnu ,apsolutno
$jelujuu-, ra%mjerno trajnu pravu vlast na stvari.
Privatnopravna vlast na stvari je ona koju pravno i%je$na'eni pravni subjekti
imaju u me#usobnim o$nosima, na temelju svoji! subjektivni! "ra#anski!
prava. Republika 2rvatska i $ru"e pravne osobe javno"a prava koje su nositelji
prava vlasni&tva imaju kao vlasni+i u pravnim o$nosima je$nak polo)aj kao i
privatni vlasni+i, ako %akonom nije &to $ru"o o$re#eno.
1oliko e pravne vlasti "le$e neke stvari $oista proi%la%iti i% subjektivno"a
stvarno"a prava na nekoj stvari %a ono"a tko je nositelj to"a prava, ovisit e ne
samo o ovlastima, ne"o i o eventualnim o"rani'enjima.
Pravna vlast koju "le$e stvari imaju nositelji stvarni! prava ra%mjerno je trajne
naravi. U na&em suvremenom pravnom poretku vrije$i na'elno ne%astarivosti
stvarni! prava ,i%nimka su slu)nosti-.
Nositelj stvarno"a prava ima neposre$nu pravnu vlast na stvari &to me#utim ne
%na'i $a on svoju vlast ne bi mo"ao i%vr&avati i posre$no. On mo)e $ru"oj
osobi prepustiti i%vr&avanje 'ina vlasti "le$e stvari.
Pravna vlast koja pripa$a subjektima stvarni! prava $jeluje apsolutno ,er"a
omnes, +ontra omnes-. Svako subjektivno stvarno pravo $jeluje apsolutno. Ono
ovla&uje svo"a nositelja $a ima "le$e neke stvari neposre$nu pravnu vlast koju
je svatko $u)an po&tovati, &to %na'i $a se svatko treba su%$r)avati o$ sve"a
'ime bi bespravno povrije$io pravnu vlast nositelja stvarno"a prava. To
apsolutno $jelovanje je t%v. ne"ativna strana svako"a subjektivno"a prava.
B. Naelo zatvorenoga broja vrsta stvarnih prava
Ovo na'elo po$ra%umijeva a- o"rani'enje vrsta ,tipova- stvarni! prava,
b- o"rani'enje sa$r)aja svake vrste stvarni! prava, +- ne$jeljivost sa$r)aja
svako"a poje$ino"a stvarno"a prava.
O"rani'enje vrsta stvarno"a prava %na'i $a u pravnom poretku postoje samo
one vrste stvarni! prava koje su pre$vi#ene %akonom ,%atvoreni broj vrsta
stvarni! prava, numerus +lausus-. To je karakteristi'no %a
kontinentalnoeuropske pravne poretke. U tim poret+ima, a tako#er i u
!rvatskom stvarnom pravu postoje slje$ea stvarna pravaC 1. pravo vlasni&tva
D
,$aje pojmovno be%"rani'nu pravnu vlast na stvari- i jo& 'etiri o"rani'ena
stvarna prava, a to su, >. pravo slu)nosti, D. pravo i% stvarno"a tereta, 9. pravo
"ra#enja i :. %alo)no pravo.
O"rani'ena stvarna prava $ijele se naC a- o"rani'ena stvarna prava koja
ovla&uju na uporabu o$nosno kori&tenje stvari ,pravo slu)nosti, stvarni tereti,
pravo "ra#enja- i b- o"rani'ena stvarna prava koja ovla&uju na osi"uranje i
namirenje i% neke stvari ,%alo)no pravo-.
(V je propisao sa$r)aj svako"a stvarno"a prava striktnim normama &to %na'i $a
je o$re#en pojam i bitni sa$r)aj svako"a stvarno"a prava $ok je ipak "le$e
nebitni! poje$inosti ostavljena mo"unost $a su$ioni+i sami o$re$e po$robnije
sa$r)aj svako"a poje$ino"a stvarno"a prava.
Sa$r)aj svako"a stvarno"a prava je ne$jeljiv &to %na'i $a se ne mo)e $ijeliti po
ovla&tenjima i%me#u vi&e nositelja isto"a prava. To primjeri+e %na'i $a ako
postoji vi&e suvlasnika iste stvari svi imaju sve ovlasti, a ne $a je$an ima ovlast
kori&tenja, $ru"i raspola"anja it$. U sre$njovjekovnim pravnim ure#enjima bilo
je $ruk'ije pa je postojalo t%v. vr!ovno i koristovno vlasni&tvo &to je %na'ilo
po$jelu sa$r)aja prava vlasni&tva po ovlastima koje su ra%li'ite ovisno o
nositelju je$no"a te isto"a prava. Ako se stvarna prava $ijele to ne mo)e biti po
ovlastima ve samo po obujmu ,npr. ko$ suvlasni&tva-.
E. Naelo odreenosti
Svako stvarno pravo mo)e postojati je$ino a- "le$e to'no o$re#eno"a
poje$ina'no"a objekta i b- s to'no o$re#enim sa$r)ajem. Stvar $akle treba biti
poje$ina'na, samostalna, o$nosno in$ivi$uali%irana ,spe+ies-.
D. Naelo publiciteta
Da na stvari postoje ne'ija subjektivna stvarna prava treba biti vanjski vi$ljivo.
S ob%irom $a su stvarna prava apsolutna i $jeluju prema svima potrebno je $a
svima %ainteresiranima bu$e objavljeno ,publi+irano- $a "le$e o$re#ene stvari
postoji ne'ije stvarno pravo &to omo"uuje $a se po&tuju tu#a prava. Postojanje
stvarni! prava na nekretninama objavljuje se nji!ovim upisivanjem u %emlji&nu
knji"u. (a poje$ine vrste pokretnina uspostavljaju se tako#er javni upisni+i
,upisnik bro$ova, upisnik %rakoplova- koji i"raju sli'nu ulo"u kao i %emlji&ne
knji"e "le$e nekretnina.
(a&tita povjerenja je nu)no pove%ana s na'elom publi+iteta. (a ono"a tko bi
vjerovao $a je stanje koje je vi$io u %emlji&noj knji%i to'no, a ono se ra%likuje
o$ slike koju je on $obio uvi$om u te knji"e postoji %a&tita. No ne &titi se
sva'ije povjerenje u prometu ve samo ona osoba koja je postupala u $obroj
9
vjeri, tj. po&teno ,savjesno-. A po&teno je postupala ona osoba koja nije %nala $a
je pravno stanje $ruk'ije ne"o &to je i%"le$alo prema posje$u ili prema upisima
u %emlji&ne knji"e, a i to je$ino ako se nje%ino ne%nanje ne mo)e pripisati
nje%inoj ne$ovoljnoj pa)ljivosti. Postoji pre$mnjeva $a je svaka osoba po&tena,
a tko tvr$i suprotno treba to $oka%ati.
PRAVN. .(VOR. STVARNO8A PRAVA
(akon je "lavni i%vor stvarni! prava u $r)avama kontinentalne *urope, $ok
nasuprot tome u pravnim poret+ima an"loameri'ko"a pravno"a kru"a $ominira
su$ska praksa kao i%vor prava ,+ase laF-. Ra%vitkom me#unaro$ni! o$nosa sve
'e&e i%vor prava postaju i o$re$be me#unaro$ni! u"ovora ,me#unaro$ni!
konven+ija-.
O$ !rvatski! propisa treba spomenuti Ustav Republike 2rvatske ,166;., 166=.-
koji je %ajam'io pravo vlasni&tva, $akako so+ijalno ve%ano"a, po$vr"nuto"a
o"rani'enjima pa i mo"unosti o$u%imanja u opem interesu. Sve je to u skla$u
sa suvremenom pravnom $oktrinom i praksom u $r)avama kontinentalne
*urope.
O$ %akona treba spomenuti (akon o vlasni&tvu i $ru"im stvarnim pravima
,166<.- kao temeljni i%vor na&e"a ope"a stvarnopravno"a ure#enja. (na'ajni
su jo& (akon o %emlji&nim knji"ama ,166<.-, Ovr&ni %akon ,166<.-, Ste'ajni
%akon ,166<.-.
Osim ovi! %akona treba spomenuti i one koji sa$r)e posebna pravna ure#enja %a
o$re#ene vrste stvari kao &to su Pomorski %akonik ,1669.-, (akon o ru$arstvu
,1669.-, (akon o poljoprivre$nom %emlji&tu ,1669.-, (akon o &umama ,166;.,
i%mjene 1661. i 166D.-, (akon o ar!ivskom "ra$ivu i ar!ivima ,166=.-.
Neki po$%akonski propisi imaju sna"u %akona, a rije' je o ure$bama sa
%akonskom sna"om pre$sje$nika R2 i nekim ure$bama Vla$e R2. (astupni'ki
$om Sabora ovla&ivao je Vla$u R2 na $ono&enje ure$bi sa %akonskom
sna"om, pa je ona $onijela, i%me#u ostalo"a, i takve ure$be kojima je $jelovala
na neke stvarnopravne o$nose ,ure$be kojima je postavila neke %abrane
raspola"anja nekretninama-.
8le$e me#unaro$ni! u"ovora koje je bila sklopila, ili im je pristupila biv&a
S3RA u $oba $ok se 2rvatska jo& nala%ila u nje%inom sastavu, postavljeno je
"eneralno pravilo $a Gme#unaro$ni u"ovori koje je sklopila i kojima je
pristupila S3RA primjenjivat e se u Republi+i 2rvatskoj ako nisu u suprotnosti
s Ustavom i pravnim poretkom Republike 2rvatske, na temelju o$re$aba
me#unaro$no"a prava o suk+esiji $r)ava "le$e u"ovoraH ,to'ka .... Ustavne
:
o$luke o suverenosti i samostalnosti R2, N. nov. D1I1661.-. Prvi protokol u%
*uropsku konven+iju o lju$skim pravima $aje u 'lanku 1. t%v. jamstvo
vlasni&tva, %apravo jamstvo svi! imovinski! "ra#anski! prava, uklju'ujui i sva
stvarna prava, a po praksi *uropsko"a su$a ovo se jamstvo o$nosi i na prava jo&
neki! vrsta koja prela%e okvire imovinski! prava.
Nakon stupanja na sna"u (V i ((1 nema vi&e potrebe %a primjenom pravni!
pravila biv&e"a prava. Tu se prije sve"a misli na O8(, ali i propise
%emlji&noknji)no"a prava iako se, na primjer, postupanje u i%vanparni'nom
postupku jo& uvijek ravna prema pravnim pravilima i% biv&e"a (akona o
su$skom vanparni'nom postupku i% 16D9. "o$ine, a $arovni u"ovor prema
O8(u.
Obi'ajno pravo ne i"ra ulo"u %na'ajnije"a i%vora u na&em suvremenom
stvarnom pravu. 4o"ue i! je primijeniti "le$e oni! pitanja ko$ koji! sam
%akon upuuje na primjenu obi'aja. To je primjeri+e o$re$ba (Va prema kojoj
je Gsvaki vlasnik $u)an s $esne strane o$ svoje"a "lavno"a ula%a, "le$ano s
puta, o"ra$iti svoj prostor i ra%$vojiti "a o$ susje$ovo"a prostora, ako nije
$ruk'ije propisano, niti je $ru"i mjesni obi'ajH.
Su$ska praksa u nas nije i%ravan i%vor "ra#ansko"a prava. Naime, tro$ioba
vlasti na %akono$avnu, su$sku i i%vr&nu po$ra%umijeva ve%anost su$ova
%akonima kako bi se onemo"uila samovolja su$a+a i primijenjena je u +ijeloj
kontinentalnoj *uropi. Su$ovi su $obili samostalnost o$ i%vr&ne vlasti, ali s
$ru"e strane postoji sna)na ve%anost u% %akon.
Na temelju o$re$aba (akona o su$ovima ,1669.- uje$na'avanju su$ske prakse
slu)eC 1. obve%atna pravna s!vaanja, pri!vaena na sje$ni+i su$sko"a o$jela
su$a $ru"o"a stupnja, >. obve%atna opa pravna s!vaanja, pri!vaena na opoj
sje$ni+i Vr!ovno"a su$a R2, D. opa stajali&ta koja su utvr#ena na opoj
sje$ni+i Vr!ovno"a su$a R2 ra$i osi"uravanja je$instvene primjene %akona i
ravnopravnosti "ra#ana te je$nakosti svi! pre$ %akonom na po$ru'ju R2, i 9.
$jelovanje ostali! sre$stava na uje$na'avanje su$ske prakse, a osobito su$ski!
o$jela %a praenje i prou'avanje su$ske prakse.
RA(8RAN.?*NA* DO4AJ*8A OD STRANO8A STVARNO8A PRAVA
Postavlja se pitanje ra%"rani'enja ra%li'iti! stvarnopravni! ure#enja u
slu'ajevima koji imaju ve%u s pravima vi&e $r)ava ,slu'ajevi s t%v.
me#unaro$nim elementom-. 8lavni i%vor opi! koli%ijski! pravila u nas je
(akon o preu%imanju (akona o rje&avanju sukoba %akona s propisima $ru"i!
%emalja u o$re#enim o$nosima ,1661.-.
<
Temeljno je koli%ijsko pravilo %a stvarnopravne o$nose $a nji! ure#uje pravo
one $r)ave "$je se nala%i pre$met to"a o$nosa ,le5 rei sitae-. To %na'i $a je
!rvatsko stvarno pravo mjero$avno %a pravne o$nose 'iji se pre$met nala%i na
po$ru'ju 2rvatske be% ob%ira $a li se ra$i o nekretnini ili pokretnoj stvari. To ne
vrije$i je$ino %a stvari koje su u prijevo%u jer je %a nji! mjero$avno pravo koje
vrije$i na nji!ovom o$re$i&tu.
.pak makar koli%ijska pravila upuivala na primjenu neko"a strano"a stvarno"a
pravo ono se ipak nee primijenitiC 1. ako bi primjena to"a strano"a prava bila
suprotna na&em pravnom poretku ili >. ako je nastupio u%vrat ,renvoi- tj.
koli%ijske norme strano"a prava upuuju na primjenu !rvatsko"a prava.
2rvatski su$ je isklju'ivo na$le)an %a sporove o pravu vlasni&tva na
nekretninama, sporove o o"rani'enim stvarnim pravima na nekretninama, kao i
%a sporove o smetanju posje$a na nekretninama, ako sporna nekretnina le)i na
po$ru'ju R2.
2rvatski su$ je na$le)an, ali ne isklju'ivo u takvim sporovima ako su "le$e
pokretninaC 1. ako tu)enik ima na po$ru'ju R2 prebivali&te, o$nosno sje$i&te,
>. ako su stranke valjano u"ovorile na$le)nost !rvatsko"a su$a, D. ako je spor
"le$e bro$a ili %rakoplova upisano"a u upisnik koji se vo$i na po$ru'ju R2 ili
9. ako se ra$i o sporu o imovinskim o$nosima bra'ni! $ru"ova 'ija se imovina
nala%i u R2 ili :. spor je o smetanju posje$a po'injenom na po$ru'ju R2.
>. STVARNOPRAVN. ODNOS
*lementi svako"a stvarnopravno"a o$nosa suC 1. osobe, >. pre$met i
D. subjektivno stvarno pravo. Sre$i&nja to'ka svako"a stvarnopravno"a o$nosa
je nje"ov pre$met stvar.
Stvarnopravni o$nos nastaje ka$a osoba ,je$na ili vi&e nji!- stekne subjektivno
stvarno pravo "le$e neke stvari. Nemo"ua je ikakva vlast na stvari, ako nema
stvari nema be%objektni! stvarni! prava.
PR*D4*T STVARN.2 PRAVA
Ranije se ra%likovalo tjelesne i netjelesne stvari Tako je rimsko pravo po$
netjelesnim stvarima ,res in+orporales- smatralo obve%na prava ,tra)bine-,
naslje$no pravo i pravo slu)nosti.
U K.K. i KK. stoljeu postavljena je t%v. $oktrina tjelesni! stvari. Po toj
$oktrini samo tjelesne stvari mo"u biti objekti subjektivni! stvarni! prava, jer
=
su samo one sposobne $a i! se po$vr"ne onakvoj vlasti kakvu $aju stvarna
prava svojim nositeljima. T%v. bestjelesne stvari %a to nisu sposobne jer nemaju
tjelesnu e"%isten+iju. To se je me#utim poka%alo po"re&nim jer i na nekim
netjelesnim entitetima mo)e postojati onakva vlast kakvu $aju subjektivna
stvarna prava svojim nositeljima.
Na&e suvremeno stvarno pravo o$nosno (V o$re#uje $a pre$met stvarni! prava
mo"u bitiC
1. stvari, koje su skla$u s $oktrinom tjelesnosti $e/inira kao tjelesne $ijelove
priro$e, ali >. i sve $ru"o %a &to se u%ima ,/in"ira- kao $a su stvari, jer je
%akonom i%je$na'eno sa stvarima. Nema $akle netjelesni! stvari, ali se neke
netjelesne entitete tretira kao $a su stvari.
Pre$met stvarni! prava mo)e biti svaka stvar ,tjelesni $io priro$e-, ali ne i takva
koja nije %a to sposobna. na'elno su sve stvari sposobne $a bu$u objektom
stvarni! prava. Nesposobnost postoji ako stvar ne %a$ovoljava 1. naravni kriterij
i >. pravni kriterij postavljen %a tu sposobnost. Dakle, nesposobne su je$ino one
stvari kojima nji!ove naravne osobine ili %akonske o$re$be prije'e $a pripa$aju
poje$in+u.
(a stvar koja nema sposobnost biti objektom stvarni! prava, ka)e se $a je i%van
prometa ,res e5tra +ommer+ium-, a %a onu koja bi mo"la biti objektom ti! prava
$a je stvar u prometu ,res in +ommer+ium-. me#utim postoje i stvari koje su
o"rani'ene u prometu i% ra%li'iti! ra%lo"a.
Naravni kriterij sposobnosti stvari ra%umijeva $a stvar nije prikla$na %a
pre$met stvarni! prava ako ne %a$ovoljava slje$ee %a!tjeveC 1. $a je
poje$ina'no o$re#ena, >. $a je prikla$na %a slu)enje lju$ima i D. $a je ra%li'ita
o$ lju$i.
A$. 1. Poje$ina'no je o$re#ena stvar te sto"a mo)e biti %asebnim pre$metom
stvarni! prava, ona stvar koja je je$naka je$ino sebi samoj, koja se, $akle, po
svojim svojstvima ,i%"le$u, imenu ili $r.- ili nekim okolnostima koje su i%van
nje ,npr. mjestom "$je se nala%i- ra%likuje o$ svi! ostali! stvari barem onoliko
koliko je najnu)nije $a bi ju se u obi'nom )ivotu ,u pravnom prometu- smatralo
%asebnim entitetom. To nipo&to ne %na'i $a stvar koja pripa$a nekom ro$u, vrsti
it$. ne mo)e biti pre$metom stvarni! prava, ali ipak te stvari moraju biti na neki
na'in o$re#ene ,npr. koli'inski, obujmom it$.L ne mo)e se rei kupujem o$ tebe
p&eni+u i stje'em na njoj stvarno pravo vlasni&tva, a $a se ne utvr$i na o$re#eni
na'in-.
A$. >. Stvar je prikla$na %a pre$met stvarni! prava, samo ako mo)e na neki
na'in slu)iti lju$ima. Stvari koje su %a lju$e beskorisne nisu sposobne biti
objekti stvarni! prava. Tako su npr. nekretnine relativno nesposobne $a bu$u
7
pre$metom t%v. ru'no"a %alo"a, a pokretnine su nesposobne $a bu$u objekti
stvarni! tereta, prava "ra#enja i skoro svi! vrsta slu)nosti.
A$. D. ?ovjek u suvremenim pravnim sustavima nije prikla$an %a objekt
stvarni! prava, be% ob%ira na to &to mo)e slu)iti lju$ima. Sporno je me#utim $a
li o$vojeni $ijelovi lju$sko"a tijela mo"u biti objektima stvarni! prava. Pitanje
je sporno, o$"ovor se re$ovito i%bje"ava i upuuje se na osobna ,neimovinska-
prava.
Pravni kriterij sposobnosti stvari

Da li e i koliko o$u%eti nekoj vrsti stvari sposobnost $a pripa$aju poje$in+ima,
ovisit e o pravnopoliti'kim ra%lo%ima kojima se neki pravni pore$ak rukovo$i.
Ra%voj %nanosti, te!nike i te!nolo"ije u%rokuje poveanje naravne mo"uosti $a
poje$in+i uspostavljaju svoju vlast i "le$e ne'e"a &to ranije nije bilo prikla$no
biti objektom stvarni! prava.
(akonom mo"u neke vrste prava biti u pravnom po"le$u i%je$na'ene sa
stvarima. (a entitete koji su %akonom i%je$na'eni sa stvarima u%ima se ,/in"ira-
$a su i oni stvari pa i! se u pravnom po"le$u tretira kao stvari.
Prema (V sa stvarima su u pravnom po"le$u i%je$na'eneC
1. sve priro$ne sna"e ako su po$lo)ne lju$skoj vlasti ,npr. vjetar, sna"a morski!
valova-,
>. i$ealni $ijelovi stvari, a to su alikvotno o$re#eni $ijelovi prava vlasni&tva,
i%je$na'eni sa stvarima,
D. neka subjektivna prava mo"u biti objektom slu)nosti plo$ou)ivanja ,prava
koja $aju plo$ove i $ru"e koristiL neka mo"u biti pre$metom %alo)no"a prava
,imovinska prava koja su prikla$na $a vjerovnik i% nji! namiri svoju tra)binu-,
9. pravo "ra#enja se tretira kao $a je %emlji&te,
:. prinosi subjektivno"a prava tretiraju se kao plo$ovi ,npr. najamnine,
%akupnine, kamate-. Openito u%ev&i %akon bi mo"ao i $ru"e bestjelesne
entitete i%je$na'iti sa stvarima.
OPJA DOBRA
Opa $obra ,res +ommunes omnium- su stvari koje nisu sposobne biti objekti
ni'iji! stvarni! prava, ne"o slu)e %aje$ni'kim potrebama svi! lju$i. Stvar je
ope $obro ka$a %bo" svoji! naravni! osobina nije prikla$na $a bu$e u vlasti
6
bilo koje /i%i'ke ili pravne osobe poje$ina'no, ali svakome mo)e slu)iti %a
nje"ove potrebe, a i svima %a ope potrebe. To je slu'aj sa %rakom u %emljinoj
atmos/eri kao +jelini, rijekama, je%erima i moru kao +jelini, morskoj obali kao
+jelini. Takve stvari mo"u biti samo na uporabi svi!, pa tako %a$ovoljavati
sva'ije interese i potrebe.
Stvar je ope $obro i ka$a to nije poslje$i+a nje%ini! priro$ni! osobina ve joj
%akonske norme uskrauju sposobnost $a bu$e pre$metom stvarno"a prava ,res
e5tra +ommer+ium-, npr. parkovi, "ra$ske uli+e, ranije stvari u $ru&tvenom
vlasni&tvu.
Nitko ne mo)e imati ope $obro kao +jelinu u privatnom vlasni&tvu, no to
nipo&to ne %na'i $a netko ne bi mo"ao imati u vlasni&tvu stvari nastale
i%$vajanjem $ijelova ope"a $obra ,npr. vo$a u rije+i je ope $obro, ali u%eta u
posu$u mo)e biti u ne'ijoj pravnoj vlasti-.
Re$ovito se "le$e opi! $obara o$re#ene vrste uspostavlja %akonom neko
posebno upravnopravno ure#enje kojim se re"ulira na'in na koji mo"u
poje$in+i %a sebe rabiti i koristiti opa $obra ,u%imati vo$u i% rijeka, ploviti
morem, loviti ribu, prometovati %rakom it$.-
Opa $obra ne mo"u kao +jelina biti u vlasti nije$no"a "ra#anskopravno"a
subjekta, ali na njima je mo"ua javna vlast ,u ulo%i suverena, a ne vlasnika-
koja vo$i bri"u o takvim $obrima i njima upravlja. Po (V Republika 2rvatska
ima $u)nost $a vo$i bri"u i upravlja opim $obrima.
Subjekt koji neposre$no vo$i bri"u i upravlja nekim $obrima, a to je Republika
2rvatska, mo)e na o$re#eno vrijeme i naplatno $ati poje$inoj osobi kon+esiju
%a neku posebnu uporabu i kori&tenje ope"a $obra ,npr. %a i%"ra$nju marina-
po$ pretpostavkama o$re#enim %akonom.
.%"ra$e li se na temelju kon+esije kakve %"ra$e ili $ru"e "ra#evine na opem
$obru, one ne postaju o$ma! $ijelom ope"a $obra. One su %asebne nekretnine
$ok traje kon+esija &to %na'i $a se na njima %a to vrijeme mo"u imati stvarna
prava. S prestankom kon+esije na opem $obru ne mo"u postojati nikakva
subjektivna stvarna prava tako $a te nekretnine "ube svoju samostalnost i
postaju $ijelovi ope"a $obra.
AAVNA DOBRA
Aavna $obra ,res publi+ae- je na%iv %a sve ono &to je u imovini $r)ave ili $ru"i!
javnopravni! subjekata. Aavna $obra su u vlasni&tvu Republike 2rvatske,
je$ini+a lokalne samouprave ,"ra$ovi, opine-, je$ini+a po$ru'ne samouprave
,)upanije-, te ustanova.
1;
Prema t%v. francuskom modelu javna $obra se u na'elu i%u%imaju i% $jelovanja
stvarnopravno"a ure#enja i stavljaju po$ poseban javnopravni re)im, a prema
t%v. njemakom modelu nastoji se javna $obra koliko je "o$ mo"ue po$vri
je$nakom stvarnopravnom ure#enju kao i sve $ru"e stvari.

U nas je pri!vaen njema'ki mo$el tako $a su javna $obra objekt stvarni!
prava, a R2 i $ru"e pravne osobe javno"a prava koje su nositelji prava
vlasni&tva, imaju kao vlasni+i u pravnim o$nosima je$nak polo)aj kao i privatni
vlasni+i, ako %akonom nije &to $ru"o o$re#eno.
Prema tome kakva im je namjena o$re#ena ra%likuju seC
a- javna $obra u opoj uporabi ,njima se mo)e svatko slu)iti na na'in koji
o$re#uje tijelo ili ustanova kojoj je ta stvar $ana na upravljanjeL npr. auto +esta-,
b- javna $obra u javnoj uporabi ,te stvari su namijenjene %a neposre$no
i%vr&avanje prava i $u)nosti Republike 2rvatske, nje%ini! tijela i ustanovaL npr.
%"ra$e Sabora, Vla$e, $r)avni! sveu'ili&ta, /akulteta, &kola it$.-,
+- javna $obra koja nisu namijenjena ni %a opu ni %a javnu uporabu ,te se stvari
nala%e u t%v. /inan+ijskoj imovini $r)ave, npr. $r)avna poljoprivre$na %emlji&ta,
&ume, na kojima e vlasni'ke ovlasti i%vr&avati tijelo na$le)no %a o$re#ivanje
namjene, a 'isti pri!o$ o$ ti! stvari $io je $r)avno"a prora'una-.
DOBRA OD .NT*R*SA (A R*PUB0.1U 2RVATS1U
Neki $ijelovi priro$e pro"la&eni su %a $obra o$ osobito"a interesa %a R2 pa
%ato u)ivaju nje%inu osobitu %a&titu. To su prije sve"aC 1. opa $obra, ali mo"u
biti i >. stvari koje su pre$met prava vlasni&tva.
Dobra o$ interesa %a R2 pro"la&ena neposre$no ustavnom normom su more,
morska obala i oto+i, vo$e, %ra'ni prostor, ru$no bla"o i $ru"a priro$na
bo"atstva. U% to ustavna norma omo"uuje $a se %akonom pro"lasi $a su $obra
o$ interesa %a R2 i %emlji&te, &ume, biljni i )ivotinjski svijet, $ru"i $ijelovi
priro$e, nekretnine i stvari o$ osobito"a kulturno"a, povijesno"a,
"ospo$arsko"a i ekolo&ko"a %na'enja.
8le$e $obara o$ interesa %a R2 uspostavljaju se posebna pravna ure#enja koja
su u pravilu javnopravne priro$e. (a ta e se $obra primjenjivati prije sve"a
norme to"a posebno"a ure#enja, a tek po$re$no opa pravila stvarno"a prava.
11
Sama 'injeni+a $a je neka stvar pro"la&ena $obrom o$ ope"a interesa ne
o$u%ima joj sposobnost $a i $alje bu$e objektom stvarni! prava kao i bilo koja
$ru"a stvar. .pak %akono$ava+ ako to )eli mo)e postaviti o$re#ena o"rani'enja
"le$e stje+anja stvarni! prava na $obrima o$ ope"a interesa.

POA*D.NA?NA STVAR . NA*(.N* PR.PADNOST.
Pre$met stvarno"a prava je poje$ina'na stvarC pokretnina ili nekretnina.
Pripa$nosti stvari su nje%ini $ijelovi, neo$vojeni plo$ovi, prirast i pripat+i.
Pokretnina je poje$ina'no o$re#ena stvar koju se mo)e premje&tati s je$no"a
mjesta na $ru"o, a $a joj se ne povrije$i bit.
Pripadnosti pokretnine suC a- $ijelovi stvari, b- prirast stvari, +- neo$vojeni
plo$ovi i $- pripat+i ,pertinen+ije-.
A$ a- Poneka$ se pravi ra%lika i%me#u jednostavnih i sastavljenih stvari. S
/i%ikalno"a je stajali&ta svaka stvar sastavljena o$ $ijelova. Ra%lika je u tome
&to su neki $ijelovi o$vojivi ,nebitni-, a $ru"i neo$vojivi ,bitni-. Na o$vojivim
$ijelovima mo)e postojati neko posebno pravo tree osobe ra%li'ito o$ prava na
+ijeloj stvari ,npr. 'ama+ je u vlasni&tvu je$ne osobe, a i%vanbro$ski motor je
vlasni&tvo $ru"e osobe jer je on nje posu#en-. .$ealni $ijelovi stvari nisu nje%ini
$ijelovi poput tjelesni! ve se smatraju posebnim stvarima.
A$ b- Prirast neke stvari je ono &to joj je i%vana pri$o&lo i ra%mjerno se trajno s
njom tako sje$inilo $a je postalo $ijelom te stvari. Prirast $ijeli pravnu su$binu
stvari. Prirast postoji ako rastavljanje nije mo"ue faktiki ,jer je ono &to je
priraslo postalo bitnim $ijelom "lavne stvari-, gospodarski ,jer bi i%iskivalo
nera%mjerno velike tro&kove- ili pravno ,jer nije $opu&teno-.
U slu'aju prirasta pokretnine nekretnini "lavnom se stvari uvijek smatra
nekretnina.
A$ +- Plo$ovi su $ijelovi mati'ne stvari $ok "o$ se o$ nje ne o$voje.
A$ $- Pripa$ak ,pertinen+ija- neke stvari je pokretna stvar, /i%i'ki samostalna,
koju je nje%in vlasnik namijenio $a kao spore$na trajno slu)i svrsi neke $ru"e
stvari kao "lavne, ali je$ino ako prema s!vaanju u prometu ona mo)e biti
pripatkom te $ru"e stvari, te ako stoji u takvom prostornom o$nosu s "lavnom
stvari koji o$"ovara toj namjeni.
Dok je je$na stvar pripa$ak $ru"e ona $ijeli pravnu su$binu "lavne stvari.
1>
Nekretnina je stvar koju se ne mo)e premje&tati s je$no"a mjesta na $ru"o be%
povre$e nje%ine biti. Nekretnina je %emljina 'esti+a i nje%ine pripa$nosti ,sve
ono &to je sa %emljinom 'esti+om trajno spojeno na ili ispo$ nje%ine povr&ine.
(emljina 'esti+a je $io povr&ine %emljine kore koji je "eometrijski o$re#en i
koji ima spe+i/i'nu o%naku 'ime se ra%likuje o$ svo" ostalo"a %emlji&ta
,katastarska o%naka-.
1ao samostalne nekretnine tretiraju se i$ealni $ijelovi nekretnina, pravo
"ra#enja.
1o$ nekretnina je temeljno na'elo je$instvenosti nekretnine (superficies solo
cedit) po kome nekretninu 'ini %emlji&te sa svime &to je s njim trajno spojeno.
Sre$njovjekovni pravni poret+i kao ni pravni poret+i so+ijalisti'ko"a pravno"a
kru"a nisu pri%navali na'elo je$instvenosti nekretnine.
Pripadnosti nekretnine suC a- nje%ini $ijelovi, b- nje%in prirast, +- nje%ini
plo$ovi $ok nisu o$vojeni i $- nje%ini pripat+i.
A$ a- Ne smatraju se $ijelovima nekretnine %"ra$e i sl. koje su pove%ane sa
%emlji&tem samo ra$i neke prola%ne namjene ,privremeno-, %atim ni %"ra$e i $r.
ako i! o$ nekretnine o$vaja pravo "ra#enja, strojevi i sli'ni ure#aji koji su s
nekretninom trajno spojeni, ali su vlasni&tvo neke $ru"e osobe.
A$ $- Tako se pripatkom poslovne %"ra$e npr. smatraju strojevi i sli'ni ure#aji,
a poljoprivre$no"a %emlji&ta strojevi %a obra$u %emlje, stoka %a $aljnju
poljoprivre$nu proi%vo$nju, sjeme %a $aljnju proi%vo$nju it$.
D. POSA*D
POAA4 POSA*DA
Posje$ je pravno relevantna /akti'na vlast koju neka osoba ima u $ru&tvu "le$e
o$re#ene stvari. 2rvatski na%iv potje'e o$ latinsko"a possessio ,posje$-.
Posje$ se tra$i+ionalno smatralo 'injeni+om, a ne stvarnim pravom. 4e#utim,
po$ utje+ajem u'enja 2einri+!a 2a!na po'elo je prevla$avati s!vaanje $a je
posje$ ipak subjektivno pravo, a ne 'injeni+a. To je s!vaanje $o&lo $o i%ra)aja
i u O8(u "$je je posje$ s!vaen kao vrsta stvarno"a prava, $o$u&e ne&to
slabija o$ ostali!. Suvremena pravna $oktrina smatra posje$ 'injeni+om, ali
so+ijalnom i pravno relevantnom koja i%a%iva o$re#ene pravne u'inke.
Postoje $va s!vaanja ili kon+ep+ije o pojmu posje$a. Subjektivistika
kon+ep+ija ,romanska- oslonjena na i$ealisti'ku /ilo%o/iju ,ponajvi&e
1D
.mmanuela 1anta- smatra $a je posje$ spoj tijela i $u!a ,+orpusa i animusa-.
O8( je pri!vatio subjektivisti'ku konstruk+iju posje$a koja je u suvremenom
austrijskom pravu $osta relativi%irana i pribli)ila se objektivisti'kom s!vaanju.
Objektivistika ,"ermanska jer je prvi puta istaknuta u Njema'kom 8( i% 176<.-
smatra posje$ samo /akti'nom vlasti na stvari ,animus se ne tra)i-. Pri!vaena
je u veini suvremeni! pravni! pore$aka ,njema'kom, &vi+arskom-.
Objektivisti'ku kon+ep+iju pri!vaa i na&e suvremeno pravo.
Postavljeno je u teoriji pitanje %a&to pravni pore$ak pru)a %a&titu posje$u pa i
on$a ka$a on i nije u skla$u s pravom. O tome postoje apsolutne i relativne
teorije. Apsolutne teorije poku&avaju pronai ra%lo"e %a pravnu %a&titu posje$a
u samom posje$u. Tko $ira u posje$ $ira u posje$nikovu volju, pa pravni
pore$ak treba pru)iti %a&titu ,"lavni pre$stavnik Anton Ran$a-.
Relativne teorije tra)e ra%lo"e pravne %a&tite posje$a ne u samom posje$u, ve
i%van nje"a ,"lavni pre$stavni+i Savi"nM, .!erin"-. 4o)e se &tititi i posje$ koji
nije utemeljen na pravu, ali njemu pravni pore$ak ne pru)a %a&titu %bo" nje"a
samo"a ne"o u )elji $a %a&titi vlasnika.
Preva"nula su s!vaanja i%ra)ena u relativnim teorijama. Vla$ajua je postala
teorija mira koja i%ra)ava s!vaanje $a pravna %a&tita posje$a u prvom re$u
slu)i %a&titi javno"a re$a i mira, $akle %a&titi ope"a interesa $a se /akti'na
stanja ne mijenjaju samovlasno. Ovoj je teoriji pri"ovoreno $a previ&e isti'e
ope interese, a %anemaruje poje$ina'ne. (ato je nastala i teorija kontinuiteta po
kojoj ra%lo" pravne %a&tite posje$a le)i u sva'ijem interesu $a se o$r)i
kontinuitet o$nosa u kojima lju$i )ive. Ntitei sva'iji posje$ o$ samovoljni!
%a!vata, &titi se taj kontinuitet. Ove $vije teorije se me#usobno ne isklju'uju ve
na$opunjuju tako $a i! suvremena pravna $oktrina tako i pri!vaa.
8lavni pravni i%vori posje$a su (V, (akon o parni'nom postupku preu%et
1661. ,"le$e %a&tite posje$a- i Ovr&ni %akon 166<. ,"le$e prisilno"a ostvarenja
su$ske %a&tite-.
8RA@A POSA*DOVNO8A ODNOSA
Posje$nik je osoba koja ima /akti'nu vlast "le$e neke stvari. To mo)e biti bilo
koja /i%i'ka i pravna osoba, $ovoljno je $a ima pravnu sposobnost $ok se
poslovna ne tra)i.
Pre$met posje$ovanja su stvari i prava stvarni! slu)nosti. Pre$met posje$ovanja
su u prvom re$u stvari i to postojee. Nije mo"u posje$ bu$ue stvari.
Posje$nikom se smatra i osoba koja svoju /akti'nu vlast ima "le$e $ijela neke
19
stvari, prem$a taj $io ne bi mo"ao biti samostalnim pre$metom stvarni! prava
,poput sobe ili $ru"e prostorije u stanu-. Takav $io ne bi mo"ao biti samostalni
pre$met vlasni&tva ili koje"a $ru"o"a stvarno"a prava, ali moe biti predmet
posjeda jer posjed uop!e nije stvarno pravo" kao ni pravo uop!e# Pre$met
stvarni! prava mo)e biti samo +ijela nekretnina $ok pre$met o$vojeno"a
posje$ovanja mo)e biti sve &to je prikla$no %a ne'iju /akti'nu vlast.
Posje$ prava stvarne slu)nosti %na'i /akti'no i%vr&avanje sa$r)aja stvarne
slu)nosti "le$e neke nekretnine. To je je$ini oblik posje$ovanja prava u nas, ali
je u praksi i%je$na'en s posje$om stvari.
Posje$ stvari karakteri%iraC 1. vanjska vi$ljivost, >. ra%mjerna trajnost, D.
mo"unost isklju'enja tu#i! %a!vata i 9. $ostupnost stvari posje$niku.
8ra#a posje$a mo)e biti je$instvena te je u tom slu'aju posje$ samo
neposre$an. Ali posje$ se mo)e i stupnjevati pa e se u takvom slu'aju sastojati
o$ neposre$no"a posje$a te je$no"a ili vi&e posre$ni! posje$a. 1a$a je posje$
stupnjevan ra%likuje se samostalan o$ nesamostalno"a posje$a.
N*POSR*DAN POSA*D
Neposre$an posje$ je onaj &to "a posje$nik ima "le$e o$re#ene stvari time &to
na njoj neposre$no i vanjski vi$ljivo i%vr&ava svoju /akti'nu vlast osobno ili
posre$stvom pomonika u posje$ovanju.
Neposre$ni posje$nik u pravilu i%vr&ava osobno /akti'nu vlast na stvari, ali je
mo)e i%vr&avati i pomou $ru"e osobe pomonika u posje$ovanju.
Pomo!nik u posjedovanju je osoba koja neposre$no po$u%ima one 'ine kojima
se i%vr&ava /akti'na vlast na stvari, ali koja time ne i%vr&ava nikakvu svoju,
ne"o isklju'ivo tu#u /akti'nu vlast. S ob%irom $a ne i%vr&ava svoju ne"o tu#u
/akti'nu vlast pomonik nije posje$nik tako $a i ov$je postoji neposre$ni posje$
o$ strane posje$nika koji se samo i%vr&ava preko pomonika.
Pomonik se pokorava posje$nikovim nalo%ima i%vr&avajui time isklju'ivo
nje"ovu ,posje$nikovu- /akti'nu vlast na stvari. Pomonik u posje$ovanju mo)e
biti svaka osoba koja se s posje$nikom stvari nala%i u ra$nom ili sli'nom
o$nosu, 'lan je nje"ova $omainstva it$.
Ako $o#e $o spora, $ok se ne utvr$i $a je onaj tko je neposre$no i%vr&avao 'ine
/akti'ne vlasti pritom bio samo tu#i pomonik u posje$ovanju, smatrat e "a se
neposre$nim posje$nikom.
1:
POSR*DAN POSA*D
Posre$ni posje$ stvari postoji ako neposre$ni posje$nik i%vr&avajui svoju
/akti'nu vlast uje$no i%vr&ava i vlast %a $ru"o"a. Ta$a se posre$stvom vlasti
neposre$no"a posje$nika stvar nala%i i u posre$noj, vi&oj /akti'noj vlasti to"a
$ru"o"a posre$no"a posje$nika.
Naj'e&e se kao neposre$ni posje$nik ,u slu'aju ka$a postoji i posre$ni posje$-
javlja plo$ou)ivatelj, %akupnik, najmoprima+, 'uvar, %alo)ni vjerovnik,
posu$ovnik, a posre$ni posje$nik naj'e&e je vlasnik stvari.
4o"ue je i vi&estruko stupnjevanje posje$a iste stvari. U temelju e uvijek biti
ne'iji neposre$an posje$ stvari, a na njemu e biti i%"ra#ena ljestvi+a vi&estruko
stupnjevano"a posje$a ,npr. %akupo$ava+ %akupnik po$%akupnikL
najmo$ava+ najmoprima+ po$najmoprima+-.
SA4OSTA0AN . N*SA4OSTA0AN POSA*D
Samostalan posje$ postoji ako posje$nik i%vr&avajui svoju /akti'nu vlast, ne
i%vr&ava time ni'iju tu#u Gvi&uH, posre$nu vlast. Na%iva se jo& vlasni'ki posje$.
Nesamostalan posje$ postoji ka$a posje$nik posje$uje stvar pri%najui vi&u
vlast posre$no"a posje$nika. Na%iva se jo& uporabni posje$.
(bo" to"a ne mo)e neposre$an posje$ biti samostalan, ka$ "o$ postoji i
posre$an posje$. 1o$ posre$no"a posje$a ako postoji vi&e stupnjeva,
samostalan je je$ino posje$ ono"a stupnja koji je naju$aljeniji o$ neposre$no"a
posje$a, $ok su na svim ostalim stupnjevima posje$ovanja te stvari
nesamostalni posje$i ,npr. ko$ %akupa %akupo$ava+ ima samostalan posje$, a
%akupnik i po$%akupnik nesamostalan posje$-.
(a svaki se posje$ pre$mnijeva $a je samostalan.
POSA*D . SUPOSA*D
.n$ivi$ualni posje$ ,samoposje$- postoji ka$a na je$nom stupnju posje$ovanja
stvar posje$uje samo je$na osoba ,je$na kao neposre$ni, a $ru"a kao posre$ni
posje$nik-.
Suposje$ postoji ka$a isti posje$ ima vi&e osoba, &to ko$ stupnjevano"a posje$a
%na'i, ka$a na istom stupnju posje$ovanja stvar posje$uje vi&e osoba. Obian
suposje$ postoji ka$a svaki o$ suposje$nika mo)e i%vr&avati suposje$
ne%avisno o$ ostali! suposje$nika ,npr. posje$ %aje$ni'ko"a $vori&ta-.
$ajedniki suposjed postoji ka$a ni je$an o$ suposje$nika ne mo)e i%vr&avati
suposje$ ne%avisno o$ ostali! ne"o samo u %aje$ni+i s ostalima ,primjer je
1<
suklju'arstvo svaki o$ posje$nika ima klju' o$ bla"ajne, ali se ona mo)e
otvoriti samo ako se otklju'a sa svim klju'evima-.
.D*A0N. POSA*D
.$ealni posje$ nije posje$ u pravom smislu rije'i, ne"o je na%iv %a prema
svakome $jelujuu privatnu vlast "le$e neke stvari koju ima neka osoba kro% to
&to joj je javna vlast svojom o$lukom ili neposre$no %akonom Gpre$ala stvar u
posje$H, pro"lasiv&i je posje$nikom, prem$a ona stvar jo& /akti'no ne posje$uje.
.$ealan posje$ mo)e biti posje$ stvari ili prava. Aavlja se u oblikuC 1.
naslje$ni'ko" posje$a, >. posje$a o&asne ostavine ,$ok je$ini+a lokalne
samouprave ne po$u%me o$"ovarajue posje$ovne 'ine-, D. posje$a nekretnine
na temelju rje&enja o $osu$i, ka$a je su$ svojim %aklju'kom pre$ao posje$
kup+u.
Naslje$ni'ki posje$ je pravni polo)aj koji "le$e svi! ostaviteljevi! posje$a ima
nje"ov naslje$nik time &to "a %akon pro"la&ava %a posje$nika umjesto
ostavitelja. Onaj tko je ostaviteljev naslje$nik u na'elu je ovla&ten $a o$ma!
%apo'ne i /akti'no posje$ovati ono &to je posje$ovao ostavitelj, ali naravno nije
ovla&ten $irati u ostale posje$e iste stvari ili prava. Naslje$nik nee postupiti
samovlasno samo po$ pretpostavkom $a je $oista ostaviteljev naslje$nik, $a
nije posje$ovanje prepu&teno i%vr&itelju oporuke ili skrbniku ostavine i $a
posje$ovanjem ne %a$ire u tu#i posje$. Ako naslje$ni'ki posje$ smeta osoba
koja %a sebe ne tvr$i $a je naslje$nik ta$a se mo)e primijeniti posje$ovna
%a&tita, no ako smetanje vr&i osoba koja sebe smatra ostaviteljevim
naslje$nikom ta$a se je$ino u re$ovitom parni'nom postupku to pitanje mo)e
rije&iti.
T%v. tabularni posjed ,knji)ni- je 'injeni+a $a je u %emlji&nim knji"ama pravo
vlasni&tva nekretnine ili neko $ru"o pravo upisano u korist o$re#ene osobe. To
se naj'e&e $e&ava ka$ je pravo po"re&no upisano u korist neke osobe pa je to
tako#er svojevrstan i$ealni posje$. Tabularni posje$ ne $ovo$i $o tabularne
$osjelosti ma koliko $u"o trajao.
STA*EANA* POSA*DA
Posje$ je ste'en ako i ka$a je 'inom stje+anja %aista nastalo "le$e stvari stanje
koje ima sve osobine posje$a stvari o$nosno prava, bilo neposre$no"a bilo
posre$no"a.
1=
?in stje+anja posje$a re$ovito jeC 1. neki vanjski vi$ljivi tjelesni 'in ,mo)e biti
je$nostran u%imanje, o$u%imanje posje$a ili $vostran tra$i+ija- i >.
o'itovanje volje ,pravni posao-.
Stje+atelj mo)e posje$ steiC 1. vlastitim 'inom stje+anja ili >. 'inom neke $ru"e
osobe ako ta osoba %astupa stje+atelja po nje"ovoj volji ,u"ovornik %astupnik-
ili po %akonu ,%akonski %astupnikL poslovo#a be% nalo"a-.
Posje$ je ste'en i%vorno (originarno) ako je stje+atelj je$nostranim 'inom
uspostavio svoju /akti'nu vlast "le$e neke stvari koja u tom 'asu nije bila ni u
'ijem posje$u, ili ako je bila, uspostavio je svoju vlast neovisno ili usprkos tom
tu#em posje$u.
?in i%ve$eno"a stje+anja ,$erivativno"a- posje$a je uvijek $vostrani 'in
$ota$a&nje"a posje$nika i stje+atelja kojim se uspostavlja stje+ateljeva /akti'na
vlast tako &to ju $ota$a&nji posje$nik pre$aje stje+atelju, a taj je prima. .%ve$eno
stje+anje mo)e biti translativno i konstitutivno.
STA*EANA* POSA*DA STVAR.
Ae$nostrani vanjski vi$ljiv 'in uspostavljanja /akti'ne vlasti mo)e bitiC a- 'in
u%ea stvari, ili b- 'in o$u%ea stvari. .%vorno se posje$ stje'e 'inom u%ea
,apre!en%ija- stvari, koja u trenutku stje+anja nije ni u 'ijem posje$u, u
neposre$an posje$ ,npr. u%imanje stvari rukom-. O$u%ee stvari se obavlja
je$nostranim 'inom kojim se uspostavlja /akti'na vlast stje+atelja, a o$u%ima
ista takva vlast $ota$a&njem posje$niku. .%vorno stje+anje posje$a o$u%eem
stvari o$ $ota$a&nje"a posje$nika je samovlasno i nije $o%voljeno.
Ae$nostrano stje+anje posje$a mo)e se i%vr&iti i posre$stvom %astupnikovo"a
u%ea i o$u%ea stvari.
Osim je$nostrano"a stje+anja posje$a mo"ue je i stje+anje posje$a $vostranim
'inom pre$ajom. Pre$aja ,primopre$aja, tra$i+ija- je $vostrani 'in koji
po$u%imaju $ota$a&nji posje$nik i stje+atelj posje$a, s voljom prvo"a $a pre$a i
$ru"o"a $a primi posje$ stvari.
Pre$aja posje$a stvari je u mno"im slu'ajevima ona to'ka u kojoj obve%ni
o$nosi prerastaju u stvarnopravne, jer je re$ovito pre$aja posje$a stvari je$na
o$ pretpostavaka %a stje+anje stvarni! prava ,prava vlasni&tva, %alo)no"a
prava-.
Stvar se u posje$ stje+atelja pre$ajeC 1. tjelesnom pre$ajom, ili >. o'itovanjem
volje. Na'elo je $a se stvar pre$aje u neposre$an posje$ tjelesnom pre$ajom, a
u posre$an o'itovanjem volje.
17
Tjelesna pre$aja ili pre$aja u u)em smislu je $vostrani voljni 'in, koji se sastoji
o$ to"a &to $ota$a&nji posje$nik /i%i'ki pre$aje, a stje+atelj prima stvar u
posje$, a koji je 'in i%vr&en ka$a se stje+atelj s voljom prenositelja na#e u
polo)aju $a i%vr&ava /akti'nu vlast "le$e stvari. Aavlja se u vi&e oblikaC
1. Prava pre$aja ,tra$itio vera- %biva se $oslovnim uru'enjem stvari stje+atelju u
rukeL
>. Pre$aja putem u%imanja stvari u% $o%volu ,npr. stje+anje plo$ova na temelju
osobne slu)nosti uporabeL stje+anje u posje$ stvari koju se kupuje u
samoposlu%i-L
D. Pre$aja putem $ovo#enja stvari u kru" stje+ateljeve /akti'ne vlasti ,npr.
uba+ivanjem pisma u po&tanski san$u'i ili bla"ajne u ban'in noni tre%or-L
9. Pre$aja stvari putem pre$aje sre$stva posje$ovanja ,npr. klju' je sre$stvo
posje$ovanja ono"a &to je njime %aklju'ano, tovarni list je sre$stvo
posje$ovanja stvari pre$ane na prijevo% i nave$ene u tovarnom listu, skla$i&ni+a
je sre$stvo posje$ovanja robe koja je pre$ana na uskla$i&tenje i nave$ena u
skla$i&ni+i-. Nave$eni primjeri nalik su na t%v. simboli'ku tra$i+iju koja je
ne%amisliva u suvremenim pravnim poret+ima koji na posje$ "le$aju kao na
/akti'nu vlast na stvari. Neka$a $ok se na posje$ nije "le$alo kao na puku
'injeni+u /akti'ne vlasti na stvari smatralo se $a se posje$ stvari mo)e prenijeti
pre$ajom simbola posje$ovanja ,npr. klju'a-.
:. Tjelesna pre$aja posje$a putem %astupnika ,npr. preko prijevo%nika-.
Stje+anje posje$a o'itovanjem volje
Pre$aja o'itovanjem volje %biva se 'inom $vostrano"a o'itovanja volje
$ota$a&nje"a posje$nika $a pre$aje /akti'nu vlast "le$e stvari stje+atelju i
stje+ateljevo"a o'itovanja volje $a je prima.
1a$a se posje$ stje'e pukim o'itovanjem volje prenositelja i stje+atelja posje$a
ta$a "a se stje'e 'inom koji nije vanjski vi$ljiv. Da takvo vanjski nevi$ljivo
preno&enje posje$a ne bi &tetilo treim osobama, postavljeno je pravilo $a e
pre$aja posje$a koja je i%vr&ena samim o'itovanjem volje $jelovati prema
treima samo ako su o njoj obavije&teni, ili ina'e %naju %a nju.
Stje+anje posje$a o'itovanjem volje javlja se u slje$eim obli+imaC
1. Predaja kratko ruko ,traditio brevi manu- je 'in pre$aje neposre$no"a
posje$a osobi koja se ve nala%i u polo)aju $a i%vr&ava akte /akti'ne vlasti
"le$e stvari. Tjelesna pre$aja u ovom slu'aju nije potrebna jer stje+atelj ve
16
i%vr&ava akte /akti'ne vlasti na stvari ,primjeriC pomonik u posje$ovanju
pretvara se u neposre$no"a posje$nika, nesamostalni posje$nik postaje
samostalnim posje$nikom, posje$nik koji je stvar posje$ovao na ni)em stupnju
sa$a e je posje$ovati na vi&em stupnju-.
>. Preno!enje prava zahtijevati predaju stvari ,cessio vindicationis-. Obavlja
se pravnim poslom ,+esija, prijenos u"ovora, asi"na+ija- i%me#u stje+atelja i
$osa$a&nje"a posre$no"a posje$nika kojim mu ovaj prenosi svoje pravo &to "a
ima u pravnom o$nosu s neposre$nim posje$nikom. PrimjerC pro$aja stvari koja
je posu#ena pri 'emu kupa+ stje'e pravo $a %a!tijeva o$ posu$ovnika pre$aju
stvari u neposre$an posje$.
D. Osnivanje prava na predaju stvari ,constitutum possessorium-. Ov$je
$ota$a&nji posje$nik posje$uje i $alje, ali $ruk'ije ne"o $o ta$a. Nje"ov je
posje$ postao ni)i u o$nosu na posre$an posje$ koji je stekao stje+atelj. PrimjerC
netko pro$a stvar, ali je %a$r)i u posje$u npr. kao ostavoprimatelj, %akupnik,
najmoprima+.
STA*EANA* POSA*DA PRAVA
4o)e se ostvariti je$nostranim 'inom ,npr. posje$ a/irmativne stvarne slu)nosti
osniva se je$nostranim 'inom kojim se samovlasno i%vr&i na nekretnini u tu#em
posje$u ne&to &to posje$nik te $ru"e nekretnine ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak
otrpi. Posje$ ne"ativne stvarne slu)nosti osniva se je$nostranim 'inom stje+anja
kojim je posje$nik je$ne nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno
%abranio posje$niku $ru"e nekretnine $a na svojoj nekretnini 'ini ne&to &to bi
taj ina'e mo"ao 'initi.
Stje+anje posje$a prava mo)e se i%vr&iti i $vostranim 'inom, u spora%umu s
posje$nikom nekretnine koja bi time postala poslu)na.
TRAAANA* POSA*DA . NA*8OVA 1A1VOJA
NA?*0O TRAANOST.
Posje$ nije trenuta'no ne"o relativno trajno stanje. Posje$ traje o$ trenutka
stje+anja pa sve $ok ne nastupi okolnost koja "a okon'ava. Na'elo trajnosti
posje$a 'ini $a posje$niku ne prestaje posje$, niti mu se preki$a posje$ovanje
samim time &to je on kro% $u)e ili krae vrijeme propu&tao ili je bio sprije'en
i%vr&avati posje$ovne 'ine. Tako#er posje$ neke osobe ne prestaje 'injeni+om
$a joj "a je neka $ru"a osoba o$u%ela.
1A1VOJA POSA*DA
>;
Objektivne %na'ajke posje$a o 'emu ovisi i nje"ova kakvoa suC a- %akonitost i
b- istinitost.
Subjektivna %na'ajka posje$a je po&tenje.
Posje$ koji ima sve tri po%itivne osobine &to %na'i $a je isto$obno %akonit,
istinit i po&ten na%iva se publicijanski posjed ,po publi+ijanskoj tu)bi koju mo)e
ulo)iti posje$nik kao $a je vlasnik-, u%ukapioni posjed ,jer se mo)e reo$vitom
$osjelo&u pretvoriti u pravo- ili kvalificirani posjed ,po 'injeni+i $a je takav
posje$ kvali/i+iran %a spomenutu tu)bu i %a $osjelost-.
"akonit i nezakonit posjed
(akonit je onaj posje$ koji ima valjani pravni temelj to"a posje$ovanja.
Ne%akonit je onaj posje$ koji uope nema nikakav pravni temelj ili mu temelj
nije valjan.
Na posje$ovanje stvari ovla&uje pravo vlasni&tva, pravo plo$ou)ivanja,
%alo)no pravo na pokretnini, pravo %akupa, pravo najma, pravo posu$be i $r.
Posje$ je ne%akonit ako uope nema pravni temelj te ako mu je pravni temelj
ni&tetan pravni posao. Ako mu je pravni temelj pobojan posao, to nee &tetiti
nje"ovoj %akonitosti, $ok mu ne bu$e poni&ten taj posao.
#stinit i neistinit posjed
.stinit posje$ je onaj koji nije ste'en na protupravan na'in, $akle koji nije nastao
silom ,vis-, ni potajno ,+lam-, ni %louporabom povjerenja ,prae+ario mo$o-.
Neistinit ,vi+io%an- je posje$ koji je ste'en silom, potajno ili %louporabom
povjerenja.
Po$ silom se ra%umijeva /i%i'ka sila i prijetnja. Posje$ je ste'en potajno ako je
ste'en prijevarom, kra#om ili na bilo koji $ru"i potajni na'in.
Po$ stje+anjem posje$a %louporabom povjerenja ,na i%moljen na'in- smatraju se
svi oni na'ini stje+anja posje$a u kojima je stje+atelj ve imao neku po%i+iju
"le$e tu#e stvari, ali ju je on$a samovlasno pretvorio i% neposje$a u posje$ ,npr.
najmoprima+ nakon isteka u"ovora o najmu ne )eli vratiti stvar-.
Neistinit posje$ nije miran jer je tu#i posje$ samovlasno o$u%et. Posje$nik 'iji
je posje$ o$u%et ima pravo na %a&titu. Ako se pravo na posje$ovnu %a&titu ne
iskoristi u o$re#enom roku ta$a se neistinit posje$ umirio, prem$a je i $alje
neistinit, postao je to miran posje$.
>1
Po!ten i nepo!ten posjed
Posje$ je po&ten ,possessio bone /i$ei, savjestan posje$- ako posje$nik ne %na
$a mu ne pripa$a pravo na posje$, a to nje"ovo ne%nanje je ispri'ivo.
Posje$ je nepo&ten ako je posje$nik pri"o$om stje+anja %nao $a mu ne pripa$a
pravo na posje$ ili je ta$a s ob%irom na okolnosti imao $ovoljno ra%lo"a
posumnjati u to $a mu pripa$a pravo na posje$. Posje$ mo)e i nakna$no postati
nepo&ten ako posje$nik sa%na $a mu ne pripa$a pravo na posje$.
Po&tenje je subjektivna %na'ajka posje$a pa ona nika$a ne prela%i s pre$nika na
slje$nika u posje$ovanju po&tenje se uvijek prosu#uje s ob%irom na ono"a tko
je posje$nik. To %na'i $a pre$nik mo)e biti nepo&ten posje$nik no to nee &tetiti
slje$niku ako je on sam po&ten posje$nik, o$nosno ako nije %nao %a pre$nikovo
nepo&tenje.
PR*D4NA*V* O POSA*DU
Postulat je svi! "ra#anskopravni! ure#enja $a se %a svaki posje$ prednjeva
da je po!ten sve $ok se ne $oka)e suprotno. Ra$i se o oborivoj pre$mnjevi.
Teret $oka%a je na protivni'koj strani tko tvr$i $a je ne'iji posje$ nepo&ten
treba to $oka%ati.
(a svako"a se posje$nika tako#er prednijeva da saostalno posjeduje $ok
se ne $oka)e suprotno. ?injeni+a $a posje$nik i%vr&ava /akti'nu vlast na stvari
ne samo %a sebe ne"o %a $ru"o"a kao vi&e"a posje$nika ne mora svakome biti
po%nata. . pre$mnjeva samostalnosti je oboriva.
Postoji i prednjeva vlasni!tva. Aavlja se u obliku op!e predmnjeve
posjednikova vlasni&tva pokretnine po kojoj se pre$mnjeva $a je samostalni
posje$nik pokretne stvari vlasnik te stvari. Ova je pre$mnjeva obrambene
naravi jer osloba#a tu)enika $u)nosti $a $oka%uje svoje pravo posje$a te $aje
po"o$niji pro+esni polo)aj u vlasni'koj parni+i.
Postoji i posebna predmnjeva posjednikova vlasni&tva s ofen%ivnim
djelovanjem ko$ t%v. publi+ijansko"a posje$nika stvari 'iji je posje$ kvali/i+iran
,isto$obno %akonit, istinit i po&ten-.
PRAVN. U?.NE. POSA*DA
Akvizitivna $unkcija posjeda
>>
(a!valjujui tome &to je posje$u povjerena akvi%itivna /unk+ija, pa je stje+anje
stvarni! prava ,vlasni&tva i $ru"i!- mo"ue samo ako stje+atelj stekne posje$ na
pre$metu stvarno"a prava koje se stje'e stje+atelj stvarno"a prava uje$no je
o$ma! i posje$nik. U pravilu se be% stje+anja posje$a ne mo)e stei pravo
vlasni&tva na pokretninama jer je potrebna tra$i+ija ili pre$aja posje$a. To je
pri!vaeno ne samo u na&em pravu ve i u njema'kom, austrijskom, &vi+arskom
i $r. Nasuprot tome u /ran+uskom pravu stje+anje stvarni! prava %biva se samim
sklapanjem u"ovora. ?ak i ka$a se stvarno pravo stje'e ori"inarno, $akle nije
potrebna tra$i+ija, i on$a je stje+anje posje$a re$ovita pretpostavka stje+anja
stvarno"a prava.
Publicitetna $unkcija posjeda
Svojom vanjskom vi$ljivo&u posje$ $aje publi+itet subjektivnim pravima na
stvari, ali svojstvo vanjske vi$ljivosti ima u pravilu samo neposre$ni posje$.
Posre$ni posje$i re$ovito nisu vanjski vi$ljivi, a isto tako ni posje$i prava.
Da bi o$r)ali povjerenje u posje$ kao sliku subjektivni! prava, pravni poret+i
moraju otkloniti ili barem %natno ubla)iti opasnosti koje u pravnom prometu
prijete o$ po"re&ne slike koju bi o pravu mo"ao $ati posje$. To je nei%bje)na
poslje$i+a povjeravanja publi+itetne /unk+ije posje$u. Pravni poret+i sto"a
pru)aju %a&titu posje$u, 'ak i onom koji je samo privi$ prava.
Pravni u'in+i koji slije$e i% publi+itetne /unk+ije posje$a su $a je mo"ue stei
stvar i o$ posje$nika koji nije nositelj prava na stvar i $a posje$nik o$"ovara
umjesto vlasnika %a &tetu o$ opasne stvari koju posje$uje.
Publi+itetna /unk+ija posje$a oslanja se na vanjsku vi$ljivost neposre$no"a
posje$a, kao i na to $a e se o$ neposre$no"a posje$nika moi sa%nati je li mu
posje$ samostalan ili nesamostalan. Na ovoj se /unk+iji "ra$e va)ni pravni
u'in+i kao &to su mo"unost $a se stekne pravo i o$ privi$no"a vlasnika, i
%a&tita posje$nika koji vraa stvar nje%inom vlasniku, ako ju je po&teno stekao u
svoj posje$.
(emlji&ne knji"e $o$u&e ka$a je rije' o nekretninama sve vi&e preu%imaju
publi+itetnu /unk+iju o$ posje$a, ali ona jo& uvijek vrije$i barem ako se ra$i o
pokretninama.
%ontinuitetna $unkcija posjeda
(a svako su $ru&tvo posebno va)ni so+ijalni o$nosi "le$e stvari. Neop!o$no je
$a ti o$nosi bu$u &to stabilniji, $a se o$r)ava nji!ov kontinuitet, kako ne bi
trpjeli interesi koji se %a$ovoljavaju njima. Te)i se &to manjim potresima
nastalim samovlasnim 'inima. 3unk+iju o$r)avanja kontinuiteta i stabilnosti
>D
so+ijalni! o$nosa "le$e stvari i%vr&ava posje$ kro% svoje pravne u'inke koji se
poka%uju prekoC 1. %a&tite posje$a o$ smetanja i >. mo"unosti $a se putem
$osjelosti $u"otrajan posje$ pretvori u subjektivno stvarno pravo.
(ANT.TA POSA*DA
Nitko nema pravo samovlasno"a smetanja posje$a. Na'elno se &titi svaki posje$
koji je /akti'an, poslje$nji i miran. Ne &titi se t%v. i$ealni posje$. 4iran je svaki
posje$ osim neistinito"a ,o$re#eno vrijeme i u o$nosu na o$re#enu osobu,
o$nosno $ok ne istekne rok %a %a&titu jer je ta$a i takav posje$ miran iako je jo&
uvijek neistinit-.
O$ na'ela $a se &titi samo /akti'ni posje$ i%nimka je napravljena u o$nosu na
naslje$ni'ki posje$ koji je vrsta i$ealno"a posje$a.
Posje$ je smetan ako jeC 1. o$u%et ili >. u%nemiren. Posje$ je o$u%et ako je
potpuno prestala /akti'na vlast $ota$a&nje"a posje$nika.
Pravo na %a&titu posje$a nastaje samo ako postoji ne'iji 'in smetanja i ako je taj
'in samovlastan.
?in smetanja posje$a je 'in neke osobe kojim se $ota$a&njem posje$niku
o$u%ima posje$ ili "a se u%nemirava u posje$ovanju. To je svakako voljni 'in.
?in smetanja posje$a mo)e biti u'injen ne samo 'injenjem ve i ne'injenjem
,npr. nevraanjem posu#ene stvari-. ?in smetanja mo)e biti po$u%et osobno ili
preko %astupnika.
?in smetanja po$u%et je samovlasno ako onaj koji "a je po$u%eo nema %a to
ovla&tenje, tj. $o%volu, pristanak posje$nika, niti je na to ovla&ten neposre$no
%akonom ,npr. u slu'aju nu)ne obrane, krajnje nu)$e, i ko$ prava %a$r)anja
reten+ije tu#e pokretne stvari- ili o$lukom koju je su$ ili $ru"o tijelo vlasti ,npr.
pljeni$ba, $elo)a+ija, rekvi%i+ija- $onijelo na temelju %akona koji $opu&ta
o$nosni %a!vat u tu#i posje$.
Pravo na %a&titu posje$a nastaje %a posje$nika samovlasnim smetanjem
nje"ovo"a posje$a. trajanje prava na %a&titu posje$a o"rani'eno je subjektivnim
rokom o$ D; $ana o$ ka$a je posje$nik sa%nao %a smetanje i tko je posje$
smetao te objektivnim rokom o$ je$ne "o$ine o$ smetanja, be% ob%ira je li i
ka$a je posje$nik sa%nao %a smetanje. Rok se preki$a ka$a ranije posje$ovno
stanje bu$e ponovno uspostavljeno silom ,samopomo- ili milom, ili ka$a
posje$nik po$nese su$u tu)bu %bo" smetanja posje$a.
Pravo na %a&titu posje$nik mo)e ostvaritiC 1. putem su$a u posebnom postupku
%bo" smetanja posje$a ili >. putem samopomoi.
>9
Spe+i/i'nost je su$ske %a&tite posje$a nje"ova sumarnost, !itnost i provi%ornost
,nije $o%voljeno raspravljanje pravni! pitanja-.
SA4OPO4OJ
Samopomo je priro$na reak+ija osobe 'ije je pravo napa$nuto, ona "a brani ili
ako "a je i%"ubila, poku&ava "a vratiti. Samopomoi se pre$ba+uje $a nije
$ovoljno u'inkovita jer %aka%uje protiv ja'e"a, a s $ru"e strane u"ro)ava javni
mir i re$.
'efen%ivna samopomo! je obrana postojee"a posje$a, a ofen%ivna ponovno
uspostavljanje o$u%eto"a posje$a. Na&e pravo poput njema'ko"a, austrijsko"a i
&vi+arsko"a $opu&ta samopomo iako je mno"i pravni poret+i isklju'uju.
Putem samopomoi mo)e se poslu)iti i pomonik u posje$ovanju.
Samopomo je $opu&tena samo ako se kumulativno ispune tri pretpostavkeC
1. neposre$na opasnost jer je 'in smetanja u tijeku ili je ve $ovr&en,
>.samopomo je nu)na jer bi su$ska pomo sti"la prekasno ,okolnosti ne
omo"uuju $a posje$nik tra)i su$sku %a&titu-,
D. $a %a %a&titu posje$a ne bu$e primijenjena sila vee jakosti ne"o li je
primjerena okolnostima ,ni poslje$i+e ne trebaju prela%iti "rani+u ono"a &to je
nu)no $a se %a&titi posje$-.
Rok %a samopomo je D; $ana o$ sa%nanja %a 'in smetanja i po'initelja, a
naj$u)e "o$inu $ana o$ po'injeno"a smetanja.
SUDS1A (ANT.TA POSA*DA
Postupak %bo" smetanja posje$a ure#en je (akonom o parni'nom postupku.
Postupak je sumaran i !itan. Pre$met raspravljanja je samoC 1. ima li tu)itelj
pravo na %a&titu svoje"a posje$a putem su$a, a ako mu pripa$a >. na koji e se
na'in ostvariti to pravo.
(a&tita koju su$ pru)a posje$niku u ovom postupku o"rani'ena je samo na
pitanje je li posje$ postojao i bio samovlasno smetan. Time je %apravo
provi%orna jer ako je pitanje kome pripa$a pravo na posje$ sporno, ono u tom
postupku nee biti rije&eno, ne"o e samo biti uspostavljeno stanje kakvo je bilo
prije smetanja.
>:
Da ne bi optereivalo postupak %a smetanje posje$a, pa time smanjivalo
nje"ovu !itnost, %akon %abranjuje $a se u tom postupku raspravlja i o$lu'uje o
a- pravu na posje$, b- o pravnom temelju posje$a, +- o po&tenju posje$nika i $-
o korisnosti 'ina smetanja sa stajali&ta $ru&tveno"a, javno"a ili sli'no"a
interesa.
Aktivno je le"itimiran na po$no&enje posje$ovne tu)be poslje$nji, /akti'ni i
mirni posje$nik stvari ili prava 'iji je posje$ samovlasno smetan. To mo)e biti
neposre$ni, ali i posre$ni posje$nik ,neposre$ni i u o$nosu na posre$no"aL
posre$ni u o$nosu na neposre$no"a tako#er osim ako bi trebalo raspravljati o
nji!ovom pravnom o$nosuta$a ostaje samo re$oviti su$ski postupak-. Aktivno
su le"itimirani i suposje$ni+i i naslje$ni+i. Pomonik u posje$ovanju nije
aktivno le"itimiran %a pokretanje postupka %bo" smetanja posje$a.
Pasivno je le"itimirana osoba koja je samovlasno smetala tu#i posje$
u%nemiriv&i "a ili o$u%ev&i. To mo)e biti bilo koja trea osoba, ali i pomonik u
posje$ovanju koji je samovlasno svoju ulo"u pretvorio u posje$, %atim osoba
koja ve posje$uje isti objekt na istom ili $ru"om stupnju. Pasivno je
le"itimiran onaj koji je osobno i%vr&io smetanje posje$a ,mo)$a i po tu#em
nalo"u- kao i onaj koji je i%$ao nalo" %a smetanje.
Tu)beni %a!tjev sastoji se o$ tri elementaC 1. o$ %a!tjeva $a se utvr$i 'in
smetanja tu)iteljevo"a posje$a, >. $a se tu)enome nare$i uspostava ranije"a
posje$ovno"a stanja te D. $a se %abrani takvo ili sli'no smetanje ubu$ue,
$akako sve po$ prijetnjom ovr!e ne bu$e li tu)enik to sam u o$re#enom roku
$obrovoljno i%vr&io.
Sporedni %ahtjev se mo)e sastojati u nakna$i parni'ni! tro&kova, o$re#ivanju
privremene mjere, o$re#ivanju kratko"a pari+ijsko"a roka it$.
Rok %a sudsku %a&titu i%nosi D; $ana o$ sa%nanja %a smetanje i po'initelja, a
naj$ulje je$nu "o$inu o$ 'ina smetanja. Rok je preklu%ivan, a ne %astaran tako
$a nje"ovim istekom prestaje %a posje$nika pravo na %a&titu posje$a o$
smetanja.

Tu)enik smije stavljati prigovore koji se o$nose na slje$ea pitanjaC
1. ima li tu)itelj posje$ kakav se &titi,
>. je li tu)enik u%nemirio ili o$u%eo taj posje$,
D. nije li istekom preklu%ivni! rokova tu)itelju prestalo pravo na su$sku %a&titu i
><
9. nije li uspostavljanje prija&nje"a posje$ovno"a stanja /akti'no nemo"ue ili
ne$opu&teno.
U sporovima %bo" smetanja posje$a su$ o$luku $onosi u obliku rje&enja.
(%reka rje&enja kojim je usvojen tu)beni %a!tjev ima tri "lavna $ijelaC
1. utvr#ivanje posje$a i 'ina smetanja,
>. nare$ba tu)eniku $a uspostavi prija&nje posje$ovno stanje i
D. %abrana takvo"a ili sli'no"a 'ina smetanja ubu$ue.
U rje&enju su$ o$re#uje rok %a $obrovoljno i%vr&enje ono"a &to je nare$io
,paricijski rok- prema okolnostima poje$ino"a slu'aja, pa "a mo)e o$re$iti u
kraem trajanju o$ ina'e propisani! 1: $ana. Ntovi&e mo)e o$re$iti $a rje&enje
treba i%vr&iti o$ma!.
Rok %a po$no&enje albe je sve"a 7 $ana. U postup+ima %bo" smetanja posje$a
)alba je uvijek $evolutivan pravni lijek nju e uvijek rje&avati vi&i su$. Ona u
pravilu o$la)e i%vr&enje rje&enja, suspen%ivna je. O$ i%vanre$ni! pravni!
lijekova stranke mo"u koristiti ponavljanje pravomono %avr&eno"a postupka.
U postup+ima %bo" smetanja posje$a nije $opu&tena revi%ija. (a!tjev %a %a&titu
%akonitosti se mo)e po$nijeti.
1ro% +ijelo vrijeme $ok te'e postupak mo"u se o$re#ivati privremene mjere.
Su$ e o$re$iti privremenu mjeru ,po Ovr&nom %akonu- ako je vjerojatno $a
postoji pravo na %a&titu posje$a i ako je vjerojatna opasnost $a bi se ostvarenje
%a!tjeva mo"lo sprije'iti ili %natno ote)ati ili je vjerojatno $a postoji potreba %a
o$nosnom mjerom $a bi se sprije'ilo nasilje ili nastanak nena$okna$ive &tete.
Privremena mjera mo)e biti $onijeta na o$re#eno vrijeme, ukinuta na %a!tjev
tu)enika ako se promijene okolnosti. Svakako e biti ukinuta ako tu)beni
%a!tjev bu$e pravomono o$bijen.
PR*STANA1 POSA*DA
Posje$ je prestao ka$a je $ota$a&njem posje$niku prestala /akti'na vlast koja je
bila sa$r)aj nje"ovo"a posje$a.
Posje$ je apsolutno prestao ako je uope prestao postojati ,ne samo
$ota$a&njem posje$niku-.
Posje$ je relativno prestao ako je prestao $ota$a&njem posje$niku, ali nije
prestao postojati, ne"o je pre&ao na neku $ru"u osobu. Relativni prestanak
>=
%apravo i nije prestanak ne"o samo je$an o$ aspekata prela)enja posje$a s je$ne
na $ru"u osobu.
U apsolutni prestanak posjeda stvari ubraja seC
1. Propast i "ubitak stvari ,u%rok propasti mo)e biti priro$ni $o"a#aj ili lju$ska
ra$nja, skrivljena ili neskrivljena-L
>. Napu&tanje ,$erelik+ija- posje$a stvari je /akti'an 'in suprotan 'inu u%imanja
stvari u posje$ koji tako#er mora proistje+ati i% volje posje$nika koja ne mora
biti o'itovana i%ri'itoL
D. O$u%ee stvari %na'i prestanak posje$a ako neka osoba je$nostranim 'inom
o$u%me stvar posje$niku. No $ota$a&nji posje$ prestaje samo ako "a posje$nik
ne %a&titi putem samopomoi ili su$skom %a&titom jer ako posje$ bu$e ponovno
uspostavljen %a&titom smatra se kao $a posje$ nije ni bio prekinut.
Posje$ stvari je relativno prestao ako $o#e $oC 1. pre$aje posje$a $ru"oj osobi
ili >. $o naslje#ivanja posje$a.
U apsolutni prestanak posjeda prava ubraja seC
1. Nemo"unost i%vr&avanja prava ,propast poslu)ne nekretnine-,
>. 8ubitak posje$a povlasne nekretnine ,prestane li posje$ povlasne nekretnine
apsolutno, %aje$no s njim prestat e i posje$i prava u nje%inu korist-,
D. O$reknue o$ posje$a prava ,to je o'itovanje volje $ota$a&nje"a posje$nika
prava stvarne slu)nosti $a nee vi&e i%vr&avati sa$r)aj o$nosne stvarne slu)nosti
na poslu)noj nekretnini-,
9. O$u%ee posje$a prava ,netko o$u%me posje$, a ne ostvari se %a&tita o$
smetanja posje$a prava-.
Do relativnoga prestanka posje$a prava stvarne slu)nosti $ola%iC 1. prelaskom
posje$a na $ru"u osobu i >. naslje#ivanjem posje$a prava.

9. (*40A.NN* 1NA.8*
Stvarna prava na nekretninama $a bi $jelovala prema svima moraju biti
publi+irana na na'in koji svima omo"uuje $a %a nji! sa%naju. Publi+iranje
stvarni! prava na nekretninama upisivanjem u posebne javne knji"e %apo'elo je
u sre$njem vijeku i %a$r)alo se $o $anas. U 2rvatskoj su %emlji&ne knji"e
uve$ene o$ polovi+e 16. stoljea.
>7
Postoji vi&e ra%li'iti! sustava javni! knji"a u koje se upisuju nekretnine i
stvarna prava na njima. Najpo%natiji i %a nas naj%na'ajniji je %emlji&noknji)ni
sustav. (asniva se na tra$i+ijskom na'elu stje+anja stvarni! prava, te
neposre$nom upisivanju nekretnina i stvarni! prava na njima u %emlji&ne
,"runtovne- knji"e. Ovaj je sustav osim u Republi+i 2rvatskoj pri!vaen i u
Njema'koj, Austriji, Nvi+arskoj, Poljskoj, ?e&koj, Slova'koj, 4a#arskoj,
Sloveniji i $r.
U %apa$noeuropskim sustavima koji su usvojili konsen%ualno stje+anje stvarni!
prava ra%vio se sustav transkrip+ija i inskrip+ija koji je nastao u /ran+uskom
pravu. Publi+itet se po ovom sustavu ostvaruje pola"anjem isprava o
raspola"anju pravima na nekretninama u javne knji"e. Osim u /ran+uskom,
pri!vaen je u talijanskom, bel"ijskom, ni%o%emskom, &panjolskom,
portu"alskom, rumunjskom i nekim $ru"im pravima.
U pravnim poret+ima an"loameri'ko"a pravno"a kru"a ra%vila su se $va
sustava publi+iranja stvarni! prava na nekretninama. Prvi je Dee$s Re"istration
sustav ,$ee$ isprava, $okument- koji se temelji na pola"anju isprava u javnu
knji"u. Dru"i je Title Re"istration sustav ,Torrensov sustav- koji se temelji na
neposre$nom upisivanju u javne knji"e. U poje$inim /e$eralnim $r)avama SAD
primijenjen je ili je$an ili $ru"i sustav. Torrensov sustav primijenjen je
$jelomi'no u Velikoj Britaniji i Australiji.
1ATASTAR
O$ svi! javni! evi$en+ija koje se vo$e o nekretninama najveu va)nost %a
%emlji&ne knji"e ima katastar %emlji&ta. Pitanje katastra ure#uje (akon o
"eo$etskoj i%mjeri i katastru %emlji&ta ,16=9., a mijenjan je kasnije vi&e puta-.
)atastar %emlji&ta je javna evidencija o %emlji&tima koja sa$r)i po$atke o
%emlji&tima "le$e nji!ova polo)aja, oblika, povr&ine, i%"ra#enosti, na'ina
iskori&tavanja, proi%vo$ne sposobnosti, katastarsko"a pri!o$a i korisnika.
Po$a+i i% katastra %emlji&ta namijenjeni su "ospo$arskim, pravnim, upravnim,
pore%nim, statisti'kim i $ru"im potrebama, utvr#ivanju katastarsko"a pri!o$a,
osnivanju %emlji&ni! knji"a, i%ra$i prostorni! planova i $r.
)atastarska estica ,par+ela- je osnovna je$ini+a katastra %emlji&ta koja se
$e/inira kao $io %emlji&ta koji se iskori&uje na isti na'in i pripa$a istom
korisniku. Svaka je katastarska 'esti+a o%na'ena posebnim brojem katastarske
'esti+e i na%ivom katastarske opine u kojoj le)i. Polo)aj i oblik svake
katastarske 'esti+e i objekta koji se na njoj nala%i "ra/i'ki su prika%ani na
katastarskim planovima, a ostali po$a+i se upisuju u posebne popise.
>6
)atastarska op!ina je osnovna teritorijalna je$ini+a %a koju se i%ra#uje katastar
%emlji&ta. U pravilu obu!vaa je$no naseljeno mjesto. No, mo)e obu!vaati i
vi&e mjesta ili $a poje$ino mjesto bu$e ra%$ijeljeno u vi&e katastarski! opina.
OPJ*N.TO O (*40A.NN.4 1NA.8A4A
(emlji&noknji)no pravo u objektivnom smislu je skup pravni! pravila koja
ure#uju upisivanje nekretnina i prava na njima u %emlji&ne knji"e. Ta pravila
$ijele se na materijalno %emlji&noknji)no pravo i postupovno %emlji&noknji)no
pravo koja u nas 'ine +jelinu i ure#ena su istim propisima.
8lavni pravni i%vori %emlji&noknji)no"a prava u nas su ((1, (V i
(emlji&noknji)ni poslovnik ,166=.-
(emlji&ne knji"e su javne knji"e koje se vo$e o pravnom stanju nekretnina
mjero$avnom %a pravni promet. U %emlji&ne knji"e upisuju se sve nekretnine,
osim ako %a neke vrste nekretnina nije &to posebno o$re#eno, $ru"a prava %a
koja je to %akonom o$re#eno, te $ru"e 'injeni+e va)ne %a pravni promet
nekretnina.
(emlji&nim knji"ama osi"urava se apsolutno $jelovanje stvarni! prava na
nekretninama. .% to"a proi%la%i i najva)nija /unk+ija %emlji&ni! knji"a %a&tita
povjerenja u pravnom prometu nekretnina. Prava koja su po&teni stje+atelji
stekli pou%$ajui se u to'nost %emlji&ni! knji"a nee se moi osporavati. Ntitei
povjerenje u pravnom prometu nekretnina %emlji&ne knji"e osi"uravaju
potrebnu pravnu si"urnost.
(emlji&ne se knji"e temelje na po$a+ima katastarske i%mjere. Na katastarskoj se
i%mjeri %emlji&ta temelji osnivanje, obnavljanje i $opunjavanje %emlji&ni!
knji"a.
(emlji&ne knji"e vo$i %emlji&noknji)ni o$jel ,"runtovni+a- osnovan pri
opinskom su$u i to %a nekretnine koje se nala%e na po$ru'ju %a koje je taj su$
mjesno na$le)an.
(emlji&ne knji"e vo$e se po sustavu realni! /olija. (a upisivanje u %emlji&nu
knji"u o$lu'na je poje$ina'na nekretnina i ona je sre$i&te pravno"a interesa.
(emlji&ne se knji"e mo"u vo$iti na $va na'inaC 1. ru'nim upisivanjem
%emlji&noknji)ni! po$ataka u uve%ane tomove, sveske %emlji&ni! knji"a ,ru'no
vo#ena %emlji&na knji"a- ili >. po!ranjivanjem %emlji&noknji)ni! po$ataka u
ba%u %emlji&ni! po$ataka pomou elektroni'ke obra$e po$ataka ,%emlji&na
knji"a vo#ena elektroni'kom obra$om po$ataka, *OP%emlji&na knji"a-.
Ra%like su je$ino te!ni'ke priro$e, a sve ostale o$re$be ti'u se i je$no"a i
$ru"o"a na'ina vo#enja %emlji&ni! knji"a.
D;
NA?*0A (*40A.NNO1NA.ONO8A UR*@*NAA
1. Naelo stvarnosti
Ovo na'elo o$re#uje &to je pre$met upisa u %emlji&ne knji"e. Pre$met upisa u
%emlji&ne knji"e su nekretnine, stvarna prava na njima i $ru"a prava i 'injeni+e
%a koje je to %akonom o$re#eno. Nekretnine koje nisu sposobne biti objektom
stvarni! prava u pravilu se ne upisuju u %emlji&nu knji"u ,npr. opa $obra osim
ako je na njima osnovana kon+esija-.
U %emlji&nu se knji"u upisuju sva stvarna prava ,vlasni&tvo, slu)nosti, %alo)no
pravo, pravo "ra#enja i stvarno"a tereta-, ali i neka obve%na prava kao pravo
na%a$kupa, prvokupa, najma, %akupa i kon+esije. Osim to"a upisuju se i osobni
o$nosi nositelja knji)ni! prava te pravne 'injeni+e va)ne %a pravni promet
nekretnina.
>. Naelo upisa
Ovim je na'elom o$re#eno kako upis $jeluje na stje+anje, promjenu, prijenos i
prestanak knji)ni! prava. 1a$ se stvarna prava stje'u, prenose, o"rani'avaju ili
uki$aju na temelju pravnoga posla upis u %emlji&nu knji"u je$na je o$
materijalnopravni! pretpostavki $erivativno"a stje+anja. Upis u %emlji&nu
knji"u je mo$us stje+anja, konstituiranja o$re#eno"a prava ,na'elo upisa u
apsolutnom smislu-.
Nasuprot tome, ka$ je $o stje+anja, o"rani'avanja ili prestanka stvarno"a prava
$o&lo na temelju odluke suda" drugoga tijela" %akonom ili naslje*ivanjem upis u
%emlji&nu knji"u samo je $eklaratorno"a, publi+itetno"a %na'enja ,na'elo upisa
u relativnom smislu-. Ta$a je stje+atelj stvarno"a prava ovla&ten is!o$iti upis
ste'eno"a prava u "lavnu knji"u. Upis obve%ni! prava u %emlji&nu knji"u
tako#er je $eklaratorno"a %na'enja.
D. Naelo knji&noga prednika
Po na'elu knji)no"a pre$nika upisi u %emlji&nu knji"u $opu&teni su samo protiv
osobe koja je u 'asu po$no&enja prije$lo"a %a upis ve upisana u %emlji&noj
knji%i kao nositelj knji)no"a prava ,knji)ni pre$nik- "le$e ko"a se upis
%a!tijeva.
.%nimke o$ pravila $a je upis mo"u samo ako je pravo ste'eno o$ knji)no"a
pre$nika suC 1. ako poslje$nji stje+atelj $oka)e ispravama po$obnim %a upis
neprekinuti ni% i%vanknji)ni! stje+anja o$ knji)no"a pre$nika $o sebe i >. ako
D1
naslje$nik otu#i pravo koje je s naslje$nika pre&lo na nje"a, stje+atelju e se
$opustiti upis prava neposre$no i%a ostavitelja.
9. Naelo javnosti
Na'elo javnosti %na'i $a su %emlji&ne knji"e javne, jer je nji!ov sa$r)aj svima
$ostupan, a uvi$ u nji! svima slobo$an ,na'elo javnosti u /ormalnom smislu-.
Na'elo javnosti %na'i i to $a %emlj&ne knji"e, ispisi, i%vat+i i prijepisi u)ivaju
javnu vjeru "le$e potpunosti i istinitosti, valjanosti svo"a sa$r)aja i imaju
$oka%nu sna"u javni! isprava ,na'elo javnosti u materijalnom smislu-.
Postoji potpuna slobo$a uvi$a u %emlji&ne knji"e %a &to nije potrebno $oka%ati
pravni interes. 4o)e se ostvariti osobno ili preko %astupnika, neposre$nim
uvi$om ili preko i%vatka. 1o$ *OP%emlji&ne knji"e uvi$ se ostvaruje
i%$avanjem ispisa i% ba%e %emlji&ni! po$ataka umjesto i%$avanja i%vatka.
8le$e po%navanja %emlji&noknji)no"a stanja vrije$i neoboriva pre$mnjeva tako
$a se nitko ne mo)e po%ivati $a mu nije bilo po%nato ili nije mo"lo biti po%nato
stanje u %emlji&nim knji"ama. Na nepotpunost %emlji&ni! knji"a mo)e utje+ati
neupisivanje stvarnopravni! promjena, a na istinitost prove$ba nevaljani! upisa.
:. Naelo povjerenja
Na'elom povjerenja &tite se po&tene tree osobe koje su postupale s
povjerenjem u potpunost i istinitost %emlj&noknji)no"a stanja u slu'ajevima ka$
se %emlji&noknji)no stanje ra%likuje o$ stvarno"a pravno"a stanja nekretnina.
Ovo na'elo $jeluje u po%itivnom smjeru kao na'elo povjerenja u istinitost i u
ne"ativnom smjeru kao na'elo povjerenja u potpunost.
8le$e neistinito"a upisa vrije$i neoboriva pre$mnjeva $a je stanje valjano,
istinito, o$nosno $a ono &to je upisano u %emlji&noj knji%i postoji. 8le$e
nepotpuno"a upisa $jeluje neoboriva pre$mnjeva $a je %emlji&noknji)no stanje
potpuno.
Pravni u'in+i na'ela povjerenja isti su neovisno o tome ra$i li se o na'elu
povjerenja u istinitost ili o na'elu povjerenja u potpunost. Po&teni stje+atelj ako
je postupao u $obroj vjeri i upisao svoje pravo u %emlji&nu knji"u na temelju
valjane pravne osnove bit e %a&tien "le$e stje+anja knji)no"a prava.
<. Naelo privole
Na'elo privole ,konsen%a- o$re#uje $a se upisi u %emji&ne knji"e mo"u
provo$iti samo u% obostranu privolu osobe koja upisom stje'e pravo i osobe 'ije
D>
se pravo o"rani'ava, prenosi na $ru"o"a ili uki$a. Osoba koja stje'e pravo ve
po$no&enjem prije$lo"a %a upis $ala je svoju privolu. Osoba 'ije se pravo
o"rani'ava ili prestaje svoj pristanak %a upis $aje u klau%uli intabulan$i
i%ri'itoj i stro"o /ormalnoj i%javi kojom se pristaje na o"rani'avanje,
optereivanje, uki$anje ili preno&enje prava na $ru"u osobu.
=. Naelo zakonitosti
Na'elo %akonitosti o$re#uje $a je %emlji&noknji)ni su$ $u)an po slu)benoj
$u)nosti ispitati postoje li sve %akonske pretpostavke %a upis u %emlji&ne knji"e.
(emlji&noknji)ni su$ treba provjeritiC a- postoje li %apreke upisu, b- $a li su
osobe protiv koji! se %a!tijeva upis sposobne raspola"ati pre$metom upisa, +-
proi%la%i li utemeljenost upisa i% sa$r)aja po$neseni! isprava, $- imaju li
isprave oblik koji se %a!tijeva.
7. Naelo prvenstva
Na'elo prvenstva ,prioriteta- ure#uje pravne u'inke upisa prema $ru"im
upisima ovisno o vremenskom re$oslije$u kojim su upisi prove$eni.
Prvenstveni re$ upisa u %emlji&nu knji"u utvr#uje se prema 'asu u kojem je
%emlji&noknji)nom su$u sti"ao prije$lo" %a upis.
Ranije po$nesen prije$lo" %a upis ima ranije, bolje mjesto u prvenstvenom re$u
o$ prije$lo"a koji je po$nesen kasnije ,prior tempore potior iure-. Ako je
%emlji&noknji)nom su$u isto$obno sti"lo vi&e prije$lo"a %a upis, upisana prava
imat e isti prvenstveni re$.
Do promjene prvenstveno"a re$a mo)e $oi samim brisanjem prava koje je bilo
na ranijem, boljem mjestu u re$u prvenstva. Ta$a se pravo koje je bilo i%a nje"a
o$ma! pomi'e unaprije$. Dru"a je mo"unost $a nositelji knji)ni! prava
spora%umno, temeljem pravno"a posla, promijene prvenstveni re$. Ra$i se o
ustupu ili +esiji prvenstveno"a re$a.
6. Naelo potpunosti
U skla$u s na'elom potpunosti %emlji&ne knji"e pru)aju prika% +jelokupno"a
stanja "le$e o$re#ene nekretnine. U %emlji&ne knji"e treba upisivati sve po$atke
o nekretninama i pravima na njima koji su va)ni %a pravno stanje nekretnina
mjero$avno %a pravni promet nekretnina.
1;. Naelo odreenosti
DD
Na'elo o$re#enosti ,spe+ijaliteta- %a!tijeva $a svaki upis u %emlji&ne knji"e
bu$e samostalna i potpuno o$re#ena pravna +jelina, o$nosno $a sa$r)aj upisa
bu$e potpuno o$re#en. Upisi moraju biti potpuno o$re#eni "le$e poje$ine
nekretnine i "le$e vrste upisa.
11. Naelo preglednosti
Na'elo pre"le$nosti o$re#uje $a %emlji&ne knji"e moraju biti ure#ene tako $a se
i% nji! mo)e lako i br%o sa%nati +jelokupno pravno stanje upisani! nekretnina.
To se ostvaruje po$jelom %emlji&ne knji"e na $ijelove i t%v. sustavom
$voknji)enja ,u "lavnoj knji%i i %bir+i isprava-.
SASTAV (*40A.NN.2 1NA.8A
(emlji&na knji"a se sastoji o$ "lavne knji"e i %birke isprava, a u% svaku se
%emlji&nu knji"u vo$e pomoni popisi i katastarski planovi. 8lavna knji"a i
%birka isprava smatraju se %emlji&nom knji"om u u)em smislu.
'lavna knjiga
8lavna knji"a je $io %emlji&ne knji"e u koji se upisuju nekretnine i promjene na
nekretninama te stvarna prava na nekretninama i promjene ti! prava. U "lavnu
knji"u se upisuju sva %emlji&ta je$ne katastarske opine. (a svaku se
katastarsku opinu vo$i posebna "lavna knji"a. 4o)e se upisati i ope $obro, ali
samo na prije$lo" osobe koja na tome ima pravni interes ,npr. ima kon+esiju na
opem $obru-. 8lavna knji"a je najva)niji $io %emlji&ne knji"e.
(a ra%liku o$ ru'no vo#ene %emlji&ne knji"e ko$ koje se ru'no upisuju po$a+i,
ko$ *OP%emlji&ne knji"e upisi se po!ranjuju u ba%u %emlji&ni! po$ataka &to
ima %na'enje upisa. Tako postoji popis upisa i popis i%brisani! upisa.
8lavna se knji"a sastoji o$ %emlji&noknji)ni! ulo)aka. $emlji&noknjini uloak
je $io "lavne knji"e u koji se upisuje je$no %emlji&noknji)no tijelo i sve
promjene na njemu, knji)na prava koja se o$nose na to %emlji&noknji)no tijelo i
promjene ti! prava te $ru"a prava i 'injeni+e. U %emlji&noknji)ni se ulo)ak
upisuje samo je$no %emlji&noknji)no tijelo.
$emlji&noknjino tijelo je je$na ili vi&e katastarski! 'esti+a ,%emlji&ta- koje se
nala%e u istoj katastarskoj opini i koje u pravnom prometu imaju isti pravni
polo)aj jer pripa$aju istom vlasniku, nisu ra%li'ito optereene, te "le$e nji! ne
postoje ra%like u o"rani'enjima vlasni&tva.
1atastarske 'esti+e koje 'ine je$no %emlji&noknji)no tijelo smatraju se %aje$no
je$nom poje$ina'nom nekretninom te u pravnom prometu imaju istu pravnu
D9
su$binu ,npr. mo)e se pro$ati samo kao +jelina ili kao i$ealni $io-. 1atastarska
'esti+a %a koju se )eli uspostaviti $ruk'iji pravni status mora se i%$vojiti u
%asebno %emlji&noknji)no tijelo.
(emlji&noknji)ni ulo)ak sastoji se o$ tri $ijelaC 1. posje$ovni+e ,popisni list, list
A-, >. vlastovni+e ,vlasni'ki list, list B- i teretovni+e ,teretni list, list E-.
U posjedovnicu se upisuju svi sastavni $ijelovi %emlji&noknji)no"a tijela
o$nosno sva %emlji&ta te katastarski po$a+i o njima kao &to su o%naka, na%iv
%emlji&ta, kultura, povr&ina, pobli)e i$enti/ika+ijske o%nake %a %"ra$e. O$
stvarni! prava se upisuju samo ona koja postoje u korist %emlji&noknji)no"a
tijela ,pravo slu)nosti u korist povlasno"a $obra, pravo stvarno"a tereta u korist
to"a %emlji&noknji)no"a tijela-.
U vlastovnicu se upisuje vlasni&tvo tj. po$a+i o vlasniku nekretnine. Upisuju se i
o"rani'enja kojima je vlasnik osobno po$vr"nut.
U teretovnicu se upisuju stvarna i $ru"a prava kojima je optereeno
%emlji&noknji)no tijelo kao &to su %alo)no pravo ,!ipoteka-, osobne i stvarne
slu)nosti, stvarni tereti, pravo "ra#enja, obve%na prava, kon+esije, %abrana
otu#enja i optereenja nekretnine.
Poduloak je sastavni $io %emlji&noknji)no"a ulo&ka koji se otvara %a i$ealni
$io o$re#eno"a suvlasnika i u koji se provo$e upisi koji se o$nose na taj i$ealni
$io. Nakon &to se otvori po$ulo)ak svi se upisi "le$e suvlasni'ko"a $ijela %a
koji je otvoren provo$e samo u po$ulo&ku.
"birka isprava
(aje$no sa "lavnom knji"om 'ini %emlji&nu knji"u u u)em smislu. Sastoji se o$
isprava na temelju koji! su prove$eni upisi u "lavnu knji"u. Slu)i obja&njavanju
upisa prove$eni! u "lavnoj knji%i.
"birka zelji!noknji&nih rje!enja
Vo$i se %a *OP%emlji&nu knji"u i to u% o$"ovarajuu primjenu pravila %a
vo#enje %birke isprava.
"birka katastarskih planova
1atastarski planovi su "eo$etski prika% i na+rt %emlji&ta u je$noj katastarskoj
opini i slu)e ra$i lak&e"a snala)enja u po$a+ima o polo)aju, obliku i povr&ini
%emlji&ta.
Poo(ni popisi
D:
Pomoni popisi omo"uavaju lak&e i br)e pronala)enje po$ataka upisani! u
"lavnoj knji%i. Postoji popis %emlji&ta i osobni pomoni popisi ,vlasnika i
nositelja prava "ra#enja-.
UP.S. U (*40A.NN* 1NA.8*
4aterijalne pretpostavke upisa su knji)ni pre$nik ,osoba koja je ve upisana
kao nositelj knji)no"a prava- i tabularna isprava. Tabularna isprava mo)e biti
javna ili privatna. .sprava mora biti sastavljena u propisanom obliku, u njoj
mora biti jasno na%na'en pravni temelj, ne smije imati o'iti! ne$ostataka koji
$ovo$e u sumnju nje%inu vjero$ostojnost, u njoj moraju biti nave$ene osobe
protiv koji! se upis %a!tijeva te mjesto i $atum sastavljanja.
Postupovne pretpostavke upisa suC 1. stavljanje %a!tjeva %a upis, >. po$no&enje
isprava, D. $o%vola su$a, 9. prove$ba upisa i :. pravomonost.
Vrste upisa u %emlji&nu knji"u suC uknji)ba, pre$bilje)ba i %abilje)ba.
)* +knji&ba
Uknji)ba je upis kojim se knji)na prava stje'u, prenose, o"rani'uju ili prestaju
be% posebno"a nakna$no"a oprav$anja. Uknji)ba se na%iva intabula+ijom ka$
se knji)no pravo stje'e, mijenja ili o"rani'ava ,po%itivna uknji)ba-. Uknji)ba se
na%iva ekstabula+ijom ka$ njome knji)na prava prestaju ,ne"ativna uknji)ba-.
Pravni u'in+i uknji)be sastoje se u be%uvjetnom i kona'nom stje+anju,
prijenosu, o"rani'enju ili prestanku knji)ni! prava. Ona se ne mora ni na koji
na'in nakna$no oprav$ati. .sprave kojima se mo)e provesti uknji)ba mo"u biti
privatne i javne isprave o pravnim poslovima koje su sastavili javni bilje)nik ili
na$le)no tijelo i one 'ine je$nu skupinu. U $ru"u skupinu spa$aju ovr&na
su$ska o$luka, su$ske o$luke o $osu$i nekretnina pro$ani! na prisilnoj pro$aji,
pravomona ostavinska rje&enja, rje&enja u upravnim postup+ima ,npr. o
i%vla&tenju-.
,* Predbilje&ba
Pre$bilje)ba je upis kojim se knji)na prava stje'u, prenose, o"rani'uju ili
prestaju po$ uvjetom nakna$no"a oprav$anja i u opse"u u kojem bu$u
nakna$no oprav$ana. Pre$met pre$bilje)be isti je kao i pre$met uknji)be, a to
su sva stvarna prava kao i ona obve%na prava koja se upisuju u %emlji&ne knji"e.
1a$ se pre$bilje)ba nakna$no oprav$a, stvarno se pravo smatra ste'enim ve o$
'asa ka$ je su$u bio po$nesen prije$lo" %a nje"ov upis u %emlji&nu knji"u.
D<
Tabularna isprava na temelju koje se mo)e $opustiti pre$bilje)ba ne mora
u$ovoljavati svim pretpostavkama valjanosti tabularne isprave %a uknji)bu.
Tako npr. mo)$a u ispravi nije nave$ena to'na o%naka %emlji&ta ili prava koje"a
se upis %a!tijevaL knji)ni pre$nik nije i%ri'ito pristao na upis ,ne$ostaje klau%ula
intabulan$i-L klau%ula intabulan$i $ana je uvjetno ili oro'enoL istinitost potpisa
osobe 'ije se pravo prenosi, o"rani'uje ili uki$a nije ovjerena na propisan na'inL
istinitost potpisa opunomoenika nije propisno ovjerena it$. 4o"ue je $a se
upis tra)i i na temelju isprave koja jo& nije postala ovr&na pa je to on$a ra%lo" %a
pre$bilje)bu.
.%ostane li oprav$anje pre$bilje)be ona e se i%brisati na %a!tjev nositelja
knji)no"a prava. 1a$, me#utim, pre$nik nije voljan i%$ati ispravu kojom bi se
oprav$ala pre$bilje)ba, pre$bilje)ba se oprav$ava pravomonom presu$om
$onesenom u parni'nom postupku pokrenutom ra$i oprav$anja pre$bilje)be.
-* "abilje&ba
(abilje)ba je upis kojim se u %emlji&nim knji"ama 'ine vi$ljivim mjero$avne
okolnosti %a koje je %akonom o$re#eno $a se upisuju u %emlji&ne knji"e ili
kojim se osnivaju o$re#eni pravni u'in+i ka$ je to %akonom pre$vi#eno.
Osnovni smisao %abilje)be je $a se njome evi$entiraju o$re#ene
pravnorelevantne 'injeni+e ili osnuju o$re#eni pravni u'in+i koji se o$nose na
subjekte knji)ni! prava.
(abilje)bom osobni! o$nosa upisuje se $a je nositelj knji)no"a prava
maloljetan, $a mu je o$u%eta poslovna sposobnost, $a je na$ pravnom osobom
otvoren ste'ajni postupak.
Pravne 'injeni+e koje mo"u biti pre$metom upisa %abilje)bom suC 1. %abilje)ba
prvenstveno"a re$a, >. %abilje)ba otka%a i !ipotekarne tu)be, D. %abilje)ba
spora, 9. %abilje)ba tu)be ra$i pobijanja $u)nikovi! pravni! ra$nji, :. %abilje)ba
imenovanja ili opo%iva upravitelja, <. %abilje)ba o$bijanja ovr!e it$.
PRAVN. U?.NE. UP.SA U (*40A.NNU 1NA.8U
Akvi%itivna funkcija upisa %na'i $a je upis stvarno"a prava u korist stje+atelja
konstitutivan %a stje+anje to"a prava na temelju pravno"a posla. Dakle, nje"ova
je /unk+ija je$naka kao &to je pre$aja pokretne stvari u posje$.
Upisi u %emlji&nu knji"u imaju i publicitetnu funkciju. Njima se $aje vanjska
slika pravno"a stanja nekretnine, njima se publi+ira sve ono &to je mjero$avno
%a pravno stanje nekretnine u pravnom prometu.
D=
$a&tita povjerenja u istinitost %emlji&ni! knji"a u pravnom prometu nekretnina
ra%umijeva $a u korist upisano"a pravno"a pre$nika po&teno"a stje+atelja
postoji knji)no pravo upravo s onim sa$r)ajem, opse"om, re$om prvenstva
kako je ono upisano u %emlji&noj knji%i prem$a se upis ra%likuje o$
i%vanknji)no"a sa$r)aja, opse"a ili prvenstveno"a re$a to"a prava. Ta je
pre$mnjeva u o$nosu na po&teno"a stje+atelja neoboriva pa se ne mo)e pobijati
nikakvim $oka%nim sre$stvima. (a&tita koja se u takvim slu'ajevima pru)a
po&tenom stje+atelju sastoji se u tome $a se stje+anje po&teno"a stje+atelja nee
moi osporavati, prem$a je upis prove$en u korist nje"ovo"a pravno"a pre$nika
bio nevaljan.
Rokovi u kojima se protiv po&teno"a stje+atelja mo)e s uspje!om po$nijeti
tu)ba %a brisanje pre$nikova upisa ra%li'iti su i ovise o tome $a li je osobi 'ije je
knji)no pravo povrije#eno nevaljanom uknji)bom bilo $ostavljeno rje&enje o
uknji)bi u korist pre$nika ili ne.
Ako je nositelju prava 'ije je pravo povrije#eno nevaljanom uknji)bom bilo
dostavljeno rje&enje o toj uknji)bi on mora u roku %a )albu %a!tijevati
%abilje)bu $a je uknji)ba sporna, te u roku o$ <; $ana o$ isteka to"a roka
po$nijeti protiv po&teno"a stje+atelja tu)bu %a brisanje.
Ako o&teenom nositelju knji)no"a prava nije bilo dostavljeno rje&enje o
uknji)bi u korist pre$nika, protiv po&teno"a stje+atelja tu)ba %a brisanje mo)e se
s uspje!om po$nijeti ako nisu protekle tri "o$ine otka$ je %atra)ena uknji)ba u
korist pre$nika.
(a&tita povjerenja u potpunost %emlji&ni! knji"a u o$nosu na po&teno"a
stje+atelja koji se pou%$ao u potpunost po$ataka u %emlji&noj knji%i, %na'i $a
mu se nee moi suprotstaviti neupisana knji)na prava i pravne 'injeni+e i
osobni o$nosi koji su i%vanknji)no postojali.
Pretpostavke %a %a&titu povjerenja, neovisno $a li se ra$i o povjerenju u
istinitost ili u potpunost %emlji&ni! knji"a, suC 1. %emlji&noknji)no stanje mora
biti neistinito ili nepotpuno, >. stje+atelj je po&ten jer nije %nao niti je imao
$ovoljno ra%lo"a posumnjati u to $a %emlji&noknji)no stanje nije potpuno ili
istinito, D. po&teni stje+atelj pravo mora stei na temelju pravno"a posla, 9. u
korist po&teno"a stje+atelja mora se provesti upis stje+anja knji)no"a prava.
OSNOVNO O (*40A.NNO1NA.ONO4 POSTUP1U
Upis knji)ni! prava, osobni! o$nosa i pravni! 'injeni+a va)ni! %a pravni
promet nekretnina provo$i se u posebnom %emlji&noknji)nom postupku. Ovaj
postupak provo$e opinski su$ovi, a o )albama o$lu'uje na$le)ni )upanijski
su$.
D7
Postupak se pokree na prije$lo" stranaka ili na$le)no"a tijela. Prije$lo" se
mo)e po$nijeti u pisanom obliku ili usmeno na %apisnik ko$ %emlji&noknji)no"a
su$a. Prije$lo" mora biti jasan ve%an u% pravo koje se )eli upisati i moraju mu
biti prilo)ene sve potrebne isprave na temelju koji! se upis %a!tijeva.
Su$ o$lu'uje o prije$lo"u rje&enjem o upisu. Njime e nare$iti ili o$biti
prije$lo" %a upis. Na temelju rje&enja obavlja se upis u %emlji&ne knji"e.
Protiv rje&enja $oneseni! u %emlji&noknji)nom postupku $opu&tena je )alba kao
re$oviti pravni lijek.
Tu)ba %a brisanje pre$stavlja su$sku %a&titu knji)ni! prava ka$a je nositelju ti!
prava ono povrije#eno nevaljanom uknji)bom. Rokovi su ve spomenuti i
i%nose u slu'aju ako je nositelju knji)no"a prava $ostavljeno rje&enje o uknji)bi,
<; $ana nakon isteka roka %a )albu koju se obave%no mora po$nijeti. Ako nije
bilo $ostavljeno rje&enje o uknji)bi rok je tri "o$ine o$ ka$a je prove$en
nevaljani upis.
:. PRAVNA USTANOVA V0ASN.NTVA
Pravna ustanova vlasni&tva je$na je o$ sto)erni! ustanova +ijelo"a pravno"a i
$ru&tveno"a poretka osobito u pravnim poret+ima kontinentalnoeuropsko"a
pravno"a kru"a. Ona je u% slobo$u u"ovaranja i naslje#ivanja je$an o$ tri
temeljna stupa to"a ure#enja.
1ro% povijest postojalo je kolektivisti'ko i in$ivi$ualisti'ko ure#enje vlasni&tva.
1olektivisti'ko je prevla$avalo u ro$ovskom ure#enju, %atim u europskom
sre$njovjekovnom pravu po"lavito ko$ 8ermana i Slavena, %atim u so+ijali%mu.
.n$ivi$ualisti'ko s!vaanje nastalo je u rimskom pravu, a prevla$avalo je
po"lavito nastankom kapitali%ma. Suvremeni pravni poret+i pri!vatili su
$oktrinu o so+ijalnoj ve%anosti vlasni&tva kojom se vr&i javnopravni utje+aj na
i%vr&avanje prava vlasni&tva &to je $alo o$li'ne re%ultate u otklanjanju
ne"ativni! strana in$ivi$ualisti'ko"a s!vaanja vlasni&tva.
Poku&aj $a se vlasni&tvo ukine ,$ru&tveno vlasni&tvo- nije %na'io uki$anje
vlasni&tva kao pravne ustanove, ne"o samo mijenjanje nje"ove strukture ka
kolektivisti'kom ure#enju vlasni&tva. ?ini se $a %a sa$a ne postoji mo"unost
uki$anja pravne ustanove vlasni&tva ne"o samo nje%ine trans/orma+ije.
Postoji ustavno jamstvo prava vlasni&tva. Ae$an o$ aspekata jamstva vlasni&tva
je $a pravni pore$ak jam'i svakome $a e opstati pravna ustanova
in$ivi$ualisti'ki kon+ipirano"a vlasni&tva. To %na'i $a pravni pore$ak nee be%
D6
$ovoljno"a ra%lo"a i%u%imati i% s/ere privatne pravne vlasti stvari koje se u njoj
re$ovito nala%e. Dru"i aspekt jamstva vlasni&tva je jamstvo koje pravni pore$ak
$aje svim vlasni+ima $a javna vlast nee po$u%imati %a!vate u nji!ova prava
vlasni&tva osim po$ Ustavom o$re#enim pretpostavkama.
Aamstvo po$ra%umijeva %a&titu o$ i%vla&tenja. .%vla&tenje se mo)e provo$iti
samo na temelju %akona, u interesu Republike 2rvatske i u% nakna$u tr)i&ne
vrije$nosti i%vla&teniku %a ono &to mu se o$u%ima.
Postoji i %a&tita o$ ne$obrovoljno"a optereenja ,nepotpuno i%vla&tenje-. Ra$i
se o o"rani'avanju vlasnikove pravne vlasti te su takva optereenja $opu&tena
samo ako su u interesu Republike 2rvatske i u% nakna$u tr)i&ne vrije$nosti.
<. PRAVO V0ASN.NTVA
Pravo vlasni&tva je stvarno pravo koje svojem nositelju ,vlasniku- $aje
najpotpuniju, %a svako"a mjero$avnu privatnu pravnu vlast na stvari &to je
pravni pore$ak $o%voljava i jam'i.
Posebna obilje)ja prava vlasni&tva suC 1. $aje potpunu privatnu vlast na i "le$e
stvari, >. je$instveno je i D. je$novrsno.
A$ 1. Pravo vlasni&tva $aje svojem nositelju pojmovno be%"rani'nu privatnu
pravnu vlast na nje"ovoj stvari. Vlasnik je ovla&ten 'initi sa svojom stvari sve
&to nije protupravno.
Ovlasti prava vlasni&tva koje se naj'e&e spominju suC a- pravo posje$ovanja
,ius possi$en$i-, b- pravo uporabe ,ius uten$i-, +- pravo kori&tenja ,ius
/ruen$i-, $- pravo raspola"anja ,ius $isponen$i- i e- pravo isklju'iti tree"a ,ius
e5+lu$en$i tertii-. Svaki poku&aj $e/iniranja vlasni&tva kao skupa naj&iri!
ovla&tenja ili kro% nabrajanje poje$ini! ovla&tenja i%lo)en je opasnosti $a ne
bu$e $ovoljno sveobu!vatan.
Na je$noj stvari mo)e postojati samo jedno pravo vlasni&tva. Ne mo"u na istoj
stvari postojati $vije privatne pravne vlasti koje bi bile potpune, ne mo)e vi&e
osoba imati stvar tako $a svaka o$ nji! bu$e vlasnik te +ijele stvari.
Pravna vlast koju vlasnik ima "le$e stvari o"rani'ena je tu#im pravima i ra%nim
o"rani'enjima koja su postavljena u ovom ili onom interesu. (ato pravna vlast
koju vlasnik ima na stvari nije sasvim be%"rani'na i sasvim isklju'iva. Ona nije
apsolutno potpuna vlast na stvari ne"o je najpotpunija onoliko koliko je to
mo"ue unutar $ru&tva u kojem se ostvaruje.
9;
Po$ socijalnom ve%ano&!u vlasni&tva treba ra%umjeti ve%anost vlasnikove
na'elne slobo$e s $u)nostima prema $ru&tvu &to ovisi o so+ijalnoj /unk+iji
vlasnikove stvari koja u% slu)enje privatnim interesima vlasnika slu)i i opim
interesima.
A$ >. Pravo vlasni&tva je je$instveno pravo kojemu se sa$r)aj ne mo)e $ijeliti.
1ome pripa$a pravo vlasni&tva tome pripa$aju i sve pojmovno be%"rani'ne
vlasni'ke ovlasti. Ovlasti prava vlasni&tva nisu nikakva samostalna prava ne"o
samo emana+ije je$instveno"a vlasnikova prava vlasni&tva.
A$ D. U pravnom poretku koji je usvojio in$ivi$ualisti'ki kon+ept vlasni&tva
nei%bje)no postoji samo je$na vrsta vlasni&tva. Postojanje $ru"e vrste prava
vlasni&tva %na'ilo bi $a vlasni&tvo je$ne vrste ovla&uje svoje"a nositelja
$ruk'ije o$ vlasni&tva $ru"e vrste. 3eu$alni pravni poret+i po%navali su $vije
vrste vlasni&tvaC vr!ovno i koristovno ,ni)e- koje su bile ra%li'ito"a sa$r)aja.
Dok je na&e "ra#ansko pravo bilo uklju'eno u so+ijalisti'ki pravni kru"
postojala su $va paralelna sustavaC vlasni'kopravni i $ru&tvenovlasni'ki.
Pretvaranjem $ru&tveno"a vlasni&tva u pravo vlasni&tva uspostavljena je
je$novrsnost prava vlasni&tva.
PR*D4*T . OV0ANT*N.E. PRAVA V0ASN.NTVA
Na'elno je pre$metom prava vlasni&tva sposobna biti samo poje$ina'no
o$re#ena tjelesna stvar pokretnina ili nekretnina. Pravo se vlasni&tva u pravilu
prote)e i na sve pripa$nosti neke stvariC na njene $ijelove, prirast, plo$ove i
pripatke.
.pak nee se pravo vlasni&tva prote%atiC
a- na %"ra$e koje su o$ %emlji&ta o$vojene nekim stvarnim pravom ,npr.
pravom "ra#enja-,
b- na %"ra$e koje su sa %emlji&tem pove%ane samo ra$i neke prola%ne namjene
,npr. monta)ni objekti %a potrebe "ra$ili&ta-,
+- na strojeve i $ru"e ure#aje ako je u %emlji&nim knji"ama %abilje)eno $a su
oni vlasni&tvo neke $ru"e osobe.
Na'elno svaka /i%i'ka i pravna osoba mo)e biti nositelj prava vlasni&tva. Ako
se ra$i o strancima to su /i%i'ke osobe koje nemaju $r)avljanstvo R2 i pravne
osobe koje imaju re"istrirano sje$i&te i%van po$ru'ja R2. Suvremeni pravni
poret+i pri%naju stran+ima je$naku sposobnost $a bu$u nositelji stvarni! prava
kao i $omaim $r)avljanima. Uvjeti %a to o$re#eni su %akonom.
91
Na nekretninama stran+i mo"u stje+ati pravo vlasni&tva s tom ra%likom $a ako
stje'u na temelju naslje*ivanja potrebna je u%ajamnost ,re+ipro+itet- &to %na'i
$a se stran+ima 'ija $r)ava uskrauje stje+anje prava !rvatskim $r)avljanima
$o"a#a isto ka$a naslje#uju u R2. Ako stran+i stje'u pravo vlasni&tva na
nekretninama na temelju pravnoga posla ta$a se pore$ u%ajamnosti tra)i i
o$obrenje javne vlasti %a to stje+anje. To o$obrenje $aje ministar pravosu#a be%
'ije je su"lasnosti pravni posao ni&tetan.
Stran+i su potpuno isklju'eni o$ mo"unosti stje+anja prava vlasni&tvaC
1. na nekretninama koje se nala%e na po$ru'ju %a koje je ra$i %a&tite interesa i
si"urnosti R2 o$re#eno $a na njemu stran+i ne mo"u imati pravo vlasni&tva,
>. stran+i ne mo"u stje+ati pravo vlasni&tva na poljoprivre$nom %emlji&tu prema
%akonu o poljoprivre$nom %emlji&tu,
D. stran+i ne mo"u stje+ati pravo vlasni&tva ni na %a&tienim $ijelovima priro$e.
Stran+i mo"u biti vlasni+i pokretnina be% o"rani'enja kao i nositelji $ru"i!
stvarni! prava na pokretninama i nekretninama.
8RAN.E* V0ASN.1OV* PRAVN* V0AST.
?imbeni+i koji o$re#uju vlasnikovu pravnu vlast su s je$ne strane samo pravo
vlasni&tva, a s $ru"e o"rani'enja ,postoje na temelju %akona, pravni! poslova,
tu#i! prava-. Vraanje vlasnikove pravne vlasti na po$ru'je s koje"a je bila
potisnuta $jelovanjem neko"a o"rani'enja %biva se samim prestankom to"a
o"rani'enja. To je elasti'nost ili reka$entnost prava vlasni&tva.
(akonska o"rani'enja prava vlasni&tva mo"u biti opa i posebna.
Opa o"rani'enja ti'u seC 1. so+ijalne ve%anosti vlasni&tva ,Gvlasni&tvo
obve%ujeH-, >.$u)nosti ob%irno"a postupanja prema opim i tu#im interesima
koji nisu protivni nje"ovom pravu, D. %abrane &ikane ,nitko se nije ovla&ten
slu)iti svojim pravom s je$inim +iljem $a se $ru"ome nanosi &teta ili smetnja, 9.
krajnje nu)$e &to %na'i $a vlasnik nije ovla&ten sprije'iti tu#i %a!vat na svojoj
stvari ako je on u'injen u krajnjoj nu)$i, $akle $a bi se otklonila &teta koja
neposre$no prijeti, a vea je o$ &tete nastale tim %a!vatom, i :. trpljenje %a!vata
i%van $ose"a vlasnikovi! interesa ,vlasnik nije ovla&ten isklju'iti ne'ije %a!vate
na tolikoj visini ili $ubini ako nema %a to nikakav oprav$ani interes npr. %ra'ni
promet i%na$ povr&ine svo"a %emlji&ta, ru$arenje, i%"ra$nja tunela, +rpljenje
po$%emne vo$e-. Ako pak postoji oprav$ani interes vlasnik mo)e tra)iti %abranu
takvi! tu#i! %a!vata koji su po$u%eti na o$re#enoj visini ili $ubini.
9>
Posebna %akonska o"rani'enja vlasni&tva su ona kojima %akono$ava+, ra$i
%a&tite interesa i si"urnosti $r)ave, priro$e, lju$sko"a okoli&a i %$ravlja lju$i,
o"rani'ava i%vr&avanje prava vlasni&tva o$re#eni! vrsta stvari, %a o$re#ene
situa+ije. Ta se o"rani'enja nala%e u ra%li'itim propisima, npr. "ra#evinskim,
prometnim, %$ravstvenim, ekolo&kim, si"urnosnim it$.
Postoje i o"rani'enja prava vlasni&tva $jelovanjem tu#i! prava ,npr. slu)nosti,
%alo)na prava-. Obve%na prava ne $jeluju u na'elu o"rani'avajue jer su nji!ovi
objekti 'ini$be. Postoje, me#utim, i%u%e+i ko$ najma i %akupa.
O"rani'enja prava vlasni&tva mo"u biti uspostavljena i vlasnikovim
raspola"anjem. Ona trebaju $jelovati prema svim treim osobama. Primjer
mo)e biti %abrana otu*enja ili optere!enja %a koju je temelj naj'e&e u"ovor, ali
i oporuka ,npr. $arujem ti kuu, ali je ne smije& pro$ati ili %alo)iti-. Da bi
%abrana otu#enja ili optereenja $jelovala i prema treima, potrebno je $a bu$u
kumulativno ispunjene $vije pretpostavkeC 1. $a je %abrana osnovana u korist
bra'no"a $ru"a, $jeteta, ro$itelja, posvojenika ili posvojitelja te >. $a je upisana
u %emlji&nu knji"u.
Osim to"a mo"ue je $a vlasnik svojim o'itovanjem volje o"rani'i pravo
vlasni&tva kakvim uvjetom ili rokom ,uvjetovanje i oro'avanje-. Npr. $arujem ti
kuu, ali nakon $eset "o$ina e vlasnik postati N. N. Uvjetovanje i oro'avanje
prava vlasni&tva $jelovat e i prema treima ako je upisano u %emlji&nu knji"u
o$nosno $ru"i javni upisnik. Na taj na'in nastaje pret!o$no i potonje vlasni&tvo.
=. STA*EANA* PRAVA V0ASN.NTVA
Ope pretpostavke stje+anja prava vlasni&tva suC 1. sposobnost pre$meta $a se
na njemu stekne pravo vlasni&tva, >. sposobnost stje+atelja $a stekne pravo
vlasni&tva na tom pre$metu, D. pravni temelj.
1ao pravni temelj u na&em pravnom poretku mo"u poslu)itiC 1. pravni poslovi
kojima je +ilj stje+anje prava vlasni&tva, >. o$luke vlasti ,su$ske ili upravne-
usmjerene na stje+anje prava vlasni&tva, D. naslje#ivanje, 9. neposre$no %akon.
STA*EANA* NA T*4*0AU PRAVNO8A POS0A
Pretpostavke koje se trebaju ispuniti $a bi temeljem pravno"a posla sposobni
stje+atelj stekao pravo vlasni&tva na sposobnoj stvari suC 1. $a postoji valjani
pravni posao upravljen na prijenos prava vlasni&tva, >. $a je to pravni posao
osobe koja je vlasnik stvari, ovla&ten $a tako raspola)e svojim pravom, D. $a je
na %akonom o$re#eni na'in prenesena vlast na toj stvari stje+atelju.
9D
Vlasni&tvo pokretnine stje'e se pre$ajom stvari u samostalan posje$ stje+atelja,
ako je ta pre$aja utemeljena na otu#ivateljevom pravnom poslu usmjerenom na
prijenos vlasni&tva te stvari stje+atelju, a otu#ivatelj je vlasnik stvari koji je
ovla&ten tako njome raspola"ati.
Pravni posao mo)e biti je$nostran ,oporuka- ili $vostran ,u"ovor-. (a&tita
povjerenja u pravnom prometu postoji i ko$ pokretnina. pretpostavke su $a bi
$o&lo $o %a&tite povjerenjaC 1. objekt stje+anja je pokretnina, >. stje+atelj je
sklopio pravni posao s $ru"om osobom pravni posao usmjeren na prijenos
vlasni&tva koji je bio naplatan, D. stje+atelju je stvar bila pre$ana u samostalan i
neposre$an posje$, 9. stje+atelj je bio u $obroj vjeri, :. pokretnina nije i%i&la i%
posje$a pravo"a vlasnika protiv nje"ove volje.
Pravo vlasni&tva na nekretnini stje'e se tek nakon upisa u %emlji&nu knji"u.
.%nimka je i%vanknj)no stje+anje temeljem o$luke su$a ili $ru"o"a tijela vlasti
koja osniva vlasni&tvo be% upisa u %emlji&nu knji"u kao i ko$ neto'no"a upisa
jer je ta$a pravi vlasnik i%vanknji)ni vlasnik.
STA*EANA* NA T*4*0AU OD0U1* SUDA .0. DRU8* V0AST.
Pravni temelj stje+anja prava vlasni&tva mo)e biti samo kon$emnatorna o$luka
koja je usmjerena na promjenu $ota$a&nje"a prava vlasni&tva o$re#ene stvari,
$akle o$luka kojom se o$lu'uje $a e vlasnik o$re#ene stvari postati osoba koja
$o ta$a to nije bila. Su$ska o$luka mora biti pravomona, a o$luka upravne
vlasti kona'na.
Na'elno se su$skom o$lukom vlasni&tvo stje'e $erivativno iako mo)e i i%vorno.
Ne $ira se u prava trei! osoba koja su postojala na stvari.
.ako se temeljem su$ske o$luke ili o$luke $ru"o"a tijela vlasti pravo vlasni&tva
nekretnine stje'e i be% upisa u %emlji&nu knji"u, stje+atelj je ovla&ten is!o$iti
upis tako ste'eno"a prava u %emlji&nu knji"u. Dobro je $a to &to prije u'ini jer
bi temeljem pravila o %a&titi povjerenja u %emlji&nu knji"u mo"ao eventualno
i%"ubiti pravo vlasni&tva.
Stje+anje na temelju su$ske ili $ru"e o$luke javlja se u mno"im slu'ajevimaC
1. Stjecanje na temelju odluke o ra%vrgnu!u suvlasni&tva ,pravomono rje&enje
o ra%vr"nuu je pravni temelj, a upis u %emlji&nu knji"u je na'in stje+anja-,
>. Stjecanje na temelju rje&enja o dosudi. To je o$luka kojom su$ u ovr&nom
postupku o$lu'uje tko je stekao pravo vlasni&tva stvari ,nekretnine- pro$ane
ovr&nom pro$ajom.
99
D. Stjecanje na temelju odluke o konfiskaciji. 1on/iska+ija je prisilno
o$u%imanje prava vlasni&tva aktom su$ske ili $ru"e javne vlasti koje se provo$i
kao ka%na ili kao %a&titna mjera. 1on/iska+iju o$re#uju posebni propisi
,ka%nenopravni, +arinski i $r.-.
9. Stjecanje na temelju odluke o i%vla&tenju. O$luka kojom je pri!vaen
prije$lo" o i%vla&tenju ,rje&enje o i%vla&tenju- je pravni temelj na kojem
korisnik i%vla&tenja stje'e pravo vlasni&tva nekretnine koja je pre$met
i%vla&tenja. Pravo na posje$ i%vla&tene nekretnine stje'e korisnik i%vla&tenja
$anom pravomonosti rje&enja o i%vla&tenju po$ pretpostavkom $a je $o ta$a
isplatio nakna$u i%vla&teniku , u nov+u ili u obliku $ru"e nekretnine-, a ako to
nije u'inio on$a tek $anom ka$a i%vr&i tu svoju obve%u prema i%vla&teniku.
:. Stjecanje na temelju odluke o komasaciji. 1omasa+ija je o$u%imanje
%emlji&ta na nekom po$ru'ju koja se provo$i aktom javne vlasti u opem
interesu $a se %emlji&te mo)e &to bolje iskori&tavati. Ras+jepkane %emlji&ne
'esti+e s +ijelo"a je$no"a po$ru'ja o$u%imaju se nji!ovim vlasni+ima i
uklju'uju u t%v. komasa+ijsku "roma$u, $a bi i! se potom preraspo$ijelilo tako
&to e se ranijim vlasni+ima $ati i% te "roma$e o$"ovarajue komplekse
%emlji&ta, i to &to vee i pravilnije kako bi bili po"o$niji %a poljoprivre$nu
proi%vo$nju.
Arondacija se prije provo$ila i pre$stavljala je svojevrsno i%vla&tenje nalik na
komasa+iju koje se provo$ilo ra$i %aokru)ivanja veliki! poljoprivre$ni! $obara
na &tetu privatni! imanja. Danas vi&e ne postoji u na&em pravnom poretku jer je
prestao va)iti (akon o aron$a+iji.
<. Stjecanje na temelju odluke o naknadi %a odu%etu imovinu. Na temelju
rje&enja o nakna$i %a o$u%etu imovinu ,t%v. rje&enja o $ena+ionali%a+iji- koje na
%a!tjev prija&nje"a vlasnika $onosi )upanijski ure$ u postupku %a nakna$u
o$u%ete imovine ,t%v. postupak $ena+ionali%a+ije- stje'e ovla&tenik nakna$e
pravo vlasni&tva oni! stvari koje mu se $aju na ime nakna$e u naturi, o$nosno
stje'e tra)binu nakna$e u nov+u ili vrije$nosnim papirima. To je ure#eno
(akonom o nakna$i %a imovinu o$u%etu %a vrijeme ju"oslavenske komunisti'ke
vla$avine ,popularno na%vano"a (akon o $ena+ionali%a+iji- koji je $onesen
166<. "o$ine. Taj je %akon le5 spe+ialis u o$nosu na (V.
Ovla&tenik nakna$e je u prvom re$u prija&nji vlasnik, nje"ovi naslje$ni+i ,samo
prvi naslje$ni re$, a ne oporu'ni ni ostali naslje$ni+i-. Nakna$a se samo
i%nimno $aje u naturi. Ako je stvar pobolj&ana vlasnik je $u)an pri%nati
suvlasni&tvo ili isplatiti nakna$u %a pobolj&i+e, a $o ta$a mu posje$nik nije
$u)an pre$ati neposre$an posje$ stvari.
9:
Dena+ionali%a+ija je o'ito postavljena s +iljem $a se &to manje %a$ire u
postojee so+ijalne o$nose jer iako je rje&enjem o nakna$i %a o$u%etu imovinu
postao opet vlasnikom te&ko je ostvariti pravo na neposre$an posje$ te imovine.
STA*EANA* NAS0A*@.VANA*4
Naslje$nik je stekao pravo vlasni&tva svake poje$ine ostaviteljeve stvari samim
time &to je naslije$io ostavitelja. Ovla&ten je upisati svoje pravo vlasni&tva u
%emlji&nim knji"ama tek po&to rje&enjem o naslje#ivanju bu$e utvr#eno $a je on
$oista naslje$nik. Stje+anje vlasni&tva naslje#ivanjem je $erivativno ,i%ve$eno-
stje+anje.
Da ne bi stvari koje su bile u $ru&tvenom vlasni&tvu ostale be% pravno"a
subjekta, %akonom je u nas postavljena pre$mnjeva o pravnom slje$ni&tvu R2
"le$e stvari koje su bile u $ru&tvenom vlasni&tvu.
STA*EANA* NA T*4*0AU (A1ONA
Pravo vlasni&tva e se stje+ati na temelju %akona u slu'ajevima ka$a stje+anje
ne nastupa na nekom $ru"om pravnom temelju. Onaj kome se "le$e neke stvari
ispune %akonom o$re#ene pretpostavke stje+anja, stje'e pravo vlasni&tva te
stvari u trenutku nji!ovo"a ispunjenja. Temeljem %akona pravo se vlasni&tva
stje'e i%vorno ,ori"inarno-.
(V je kao stje+anje na temelju %akona utvr$ioC 1. stje+anje prisvojenjem i
nala%om, >. stje+anje napu&teni! nekretnina, D. stje+anje prira&taja
stvari, 9. stje+anje ubiranjem i :. stje+anje $osjelo&u.
)* Stjecanje prisvojenje i nalazo stvari
a- Prisvojenje ,okupa+ija-
Prisvojenje ,okupa+ija- je stje+anje prava vlasni&tva na temelju %akona
u%imanjem u samostalan posje$ o$re#ene stvari s namjerom $a je se prisvoji.
U na&em pravnom poretku $ola%e u ob%ir $a bu$u ste'ene prisvojenjemC 1.
ni'ije stvari i >. one stvari u javnom vlasni&tvu koje su namijenjene %a
prisvajanje i% nji!.
Niije stvari su one stvari koje nisu u vlasni&tvu niti je$ne osobe, bilo $a su
i%vorno ni'ije, bilo $a su napu&tene. U i%vorno ni'ije stvari jo& se mo"u ubrojiti
mno"a priro$na $obra koja i%$vajanjem u %asebnu stvar postaju i%vorno ni'ija
stvar. Napu&tene stvari su one koje je $ota$a&nji vlasnik napustio o$rekav&i se
prava vlasni&tva ,i%"ubljene, %aboravljene i u nu)$i napu&tene stvari nisu
napu&tene-.
9<
U nas se ne mo)e prisvojenjem stei vlasni&tvo na nekretnini koja je ni'ija.
(akon mo)e o"rani'iti mo"unost prisvojenja poje$ini! vrsta pokretnina tako
$a se ra%likujuC a- ni'ije stvari 'ije prisvojenje je slobo$no i b- ni'ije stvari koje
se mo)e stei samo ako se ima pravo na prisvojenje ,npr. pravo lova, ribolovna
$o%vola i $r.-.
Pravo eksploata+ije ru$no"a bla"a imaju samo o$re#ene pravne osobe
,tr"ova'ka $ru&tva ili obrtni+i koji su re"istrirani %a obavljanje te $jelatnosti- na
temelju o$obrenja koje im je $ala na$le)na vlast.
(a sve &to prela%i okvire ope uporabe vo$a ,i%$vajanje vo$e %a pie, sanitarne
potrebe i $ru"e potrebe $omainstva be% posebni! naprava je $opu&teno kao i
uporaba vo$a %a kupanje i rekrea+iju- potrebna je vo$opravna $o%vola. .pak
vlasnik mo)e koristiti oborinske vo$e koje se skupljaju na nje"ovom %emlji&tu,
po$%emne vo$e na nje"ovom %emlji&tu, kao i vo$e koje i%viru na nje"ovom
%emlji&tu %a &to mu nije potrebna nikakva $o%vola.
Pitome i pripitomljene )ivotinje re$ovito su u ne'ijem vlasni&tvu. Divlje
)ivotinje se $ijele na $ivlja' i ostale $ivlje )ivotinje. Divlja' prisvojenjem mo)e
stei samo onaj koji ima pravo lova, $ok ostale )ivotinje svatko mo)e stei
prisvojenjem.
4orske ribe su ni'ija stvar, ali se mo"u stei prisvojenjem je$ino na temelju
povlasti+e %a "ospo$arski ribolov, o$nosno $o%vole %a rekrea+ijsko&portski
ribolov. Slatkovo$ne ribe i $ru"e vo$ene )ivotinje ako su u otvorenim
ribolovnim vo$ama mo"u se stei prisvojenjem samo na temelju o$obrenja %a
"ospo$arski ribolov, o$nosno $o%vole %a &portski ribolov.
b- Nala%
.%"ubljena stvar je pokretna stvar na kojoj nitko nema /akti'nu vlast, a i% vlasti
$ota$a&nje"a posje$nika i%a&le su be% nje"ove volje. Tu spa$aju i%"ubljene,
sakrivene i ukra$ene stvari, ali ne i napu&tene. Nala% i%"ubljene stvari je 'in
u%imanja i%"ubljene stvari u posje$. S ob%irom $a je mo"ue $a ima vi&e
nala%nika stvari oni imaju pravo na nala%ninu na je$nake $ijelove.
Nala%nik je $u)an na#enu stvar be% o$"a#anja pre$ati onome tko ju je i%"ubio
ili nje%inom vlasniku. Nala%nik ima pravo na nala%ninu i na nakna$u nu)ni!
tro&kova u ve%i s na#enom stvari. Nala%nik koji nije na#enu stvar pre$ao osobi
koja ju je i%"ubila ili vlasniku $u)an ju je be% o$"a#anja pre$ati najbli)em
nala%nom ure$u ,vo$i i! 4UP- osim ako nije po opem mi&ljenju %anemarive
vrije$nosti.
9=
Nala%ni ure$ je $u)an stvar 'uvati, no ako je stvar pokvarljiva ili su tro&kovi %a
nje%ino 'uvanje i o$r)avanje nera%mjerni nje%inoj vrije$nosti, nee se 'uvati
stvar ne"o e se pro$ati na javnoj $ra)bi.
Nala%nik ima pravo na nala%ninu u i%nosu o$ 1;P o$ prometne vrije$nosti
pro+jenjive stvari, no osoba koja $u"uje nala%ninu mo)e %a!tijevati $a se ta
nje%ina obve%a pravi'no smanji ako bi pre$stavljala nera%mjerno veliku korist
%a nala%nika s ob%irom na prilike nala%nika i $u)nika nala%nine. Ako se
vrije$nost stvari ne mo)e pro+ijeniti ta$a nala%nik mo)e %a!tijevati $a se o$re$i
pravi'an i%nos nala%nine.
Nala%nik ima pravo $a se njemu pre$a u neposre$an posje$ stvar koju je bio
na&ao, o$nosno nova+ $obiven nje%inom pro$ajom, ako je be%uspje&no protekao
je$no"o$i&nji rok o$ objave o"lasa o nala%u. Time nala%nik jo& nije postao
vlasnik, a to e moi postati samo ako se ispune pretpostavke %a stje+anje
$osjelo&u ,u%et e se $a je po&ten ako ne %na niti bi mo"ao %nati 'ija je na#ena
stvar-.
Nalaz blaga# Bla"o su nova+, $ra"o+jenosti i $ru"e pokretne stvari o$
vrije$nosti, kao i ar!ivska "ra#a, koje su tako $u"o bile sakrivene u nekoj
nekretnini $a se nji!ov vlasnik vi&e ne mo)e utvr$iti. . sam vlasnik mo)e biti
nala%nik stvari. Nala%nikova je $u)nost $a stvar u%me u posje$ %a Republiku
2rvatsku i $a o nala%u bla"a be% o$"a#anja obavijesti najbli)i nala%ni ure$. R2
stje'e na temelju %akona vlasni&tvo na#eno"a bla"a samim 'inom nala%nikova
u%imanja bla"a u posje$.
Nala%ni ure$ objavljuje o"las, pa ako se nitko ne javi bla"o ostaje u vlasni&tvu
R2, a ako se vlasnik javi njemu se bla"o pre$aje.
Nala%nik i vlasnik nekretnine imaju pravo na na"ra$u o$ R2 veliku barem kao
nala%nina, ali nika$a veu o$ vrije$nosti bla"a. Pravo na na"ra$u pripa$a im
svakome po pola. Ae$nako tako imaju i pravo na nakna$u nu)ni! tro&kova.
R2 mo)e, ako se tako $iskre+iono o+ijeni, pre$ati bla"o nala%niku i vlasniku
nekretnine te tako prestaju nje%ine obve%e isplate na"ra$e i nu)ni! tro&kova, a
otvara se mo"unost stje+anja vlasni&tva na bla"u %a nala%nika i vlasnika
nekretnine.
,* Stjecanje napu!tenih nekretnina
Napu&tene nekretnine prela%e po %akonu u vlasni&tvo R2. To se o$nosi i na
napu&tanje suvlasni'ko"a $ijela.
-* Stjecanje prira!taja stvari
97
Prira&taj je korist o$ vlasnikove stvari, koja nastaje 'inom o$vajanja o$
vlasnikove stvari u novu, samostalnu stvar ,o$vajanje plo$ova, o$vajanje
$ijelova stvari-, ili 'inom sje$injenja tu#e stvari s vlasnikovom, ili 'inom tu#e
prera$e vlasnikove stvari u novu stvar.
Postoji unutra&nji prira&taj vlasnikove stvari to je ona stvar koja je nastala
o$vajanjem o$ vlasnikove ,plo$, $io koji se osamostalio- i vanjski prira&taj
stvari stvar koja se sje$inila s vlasnikovom bilo $a joj je a- prirasla, postav&i
nje%inim sastavnim $ijelom, b- $a se %aje$no s vlasnikovom stvari pretvorila u
novu stvar, +- nastala tu#om prera$om vlasnikove stvari u novu stvar.
Po na'elu supstan+ije koristi o$ neke stvari pripa$aju onome 'ija je to stvar.
Pri!vaaju "a pravni poret+i kontinentalnoeuropsko"a pravno"a kru"a. Po
proi%vo$nom na'elu koje je bilo pri!vaeno u sre$njovjekovnim pravima,
prira&taj je pripa$ao u prvom re$u onome tko "a je proi%veo. Danas u
suvremenim pravnim poret+ima supstan+ijalno na'elo $jeluje kao ope pravilo,
a proi%vo$no kao i%nimka, koja je naravno ja'a o$ pravila.
Stjecanje nove stvari koja se odvojila od vlasnikove
O$ stvari koja ve postoji mo"u se u nove stvari o$vojiti nje%ini plo$ovi i
nje%ini $ijelovi. Neo$vojeni plo$ jo& nije samostalna stvar ne"o je o$vojivi $io
mati'ne stvari.
O$vajanjem stje'e pravo vlasni&tva plo$a ili o$vojeno"a $ijelaC 1. vlasnik
mati'ne stvari, >. samostalni posje$nik stvari, D. plo$ou)ivatelj, 9. nesamostalni
posje$nik, ali po&teni, :. nositelji prava koje ovla&uje na ubiranje plo$ova
,%alo)ni vjerovnik, nositelj slu)nosti uporabe- stje'u vlasni&tvo plo$ova ne
o$vajanjem ne"o ubiranjem %a sebe, <. obve%nopravni ovla&tenik ,%akupnik
npr.- ima ispre$ svi! nave$eni! osoba pre$nost pri"o$om stje+anja plo$ova.
Stjecanje stvari koja se sjedinila s vlasnikovom
Sje$injenje stvari je re%ultat /i%i'ko"a o$nosno kemijsko"a pro+esa kojim se
stvari pomije&aju ,+ommi5tio- ili smije&aju ,+on/usio- u je$no. Do sje$injenja
stvari $ola%i $jelovanjem priro$ni! sila ili $jelovanjem lju$i.
Sje$injenje mo)e biti trajno ili privremeno. Ako se stvari mo"u ra%$vojiti
svakomu e se vratiti ono &to je nje"ovo. 4e#utim, rastavljanje neka$ nije
mo"ue /akti'no ili "ospo$arski ,ako bi tro&kovi rastavljanja bili nera%mjerno
veliki-.
96
Trajno sje$injenje stvari ra%li'iti! vlasnika mo)e biti u slu'aju $a jeC 1. tu#a
stvar prirasla vlasnikovoj postav&i nje%inim sastavnim $ijelom, ili >. $a su se
stvari ra%li'iti! vlasnika sje$inile u novu stvar.
Prirastanjem neke stvari kao spore$ne tu#oj stvari kao "lavnoj stekao je vlasnik
"lavne stvari i spore$nu. Vlasnik "lavne stvari $u)an je nakna$iti korist koju
ima o$ prirastanja biv&em vlasniku spore$ne stvari. Ula"anje u neku stvar, u
ra$u i nov+u, smatra se prirastanjem "lavnoj stvari.
Prirastanje spore$ne stvari "lavnoj mo)e bitiC 1. prirastanje pokretnine
pokretnini, >. prirastanje pokretnine nekretnini i D. prirastanje nekretnine
nekretnini.
A$ 1. Prirastanje pokretnine pokretnini mo)e se $o"o$iti u slje$eim
slu'ajevimaC a- sje$injenje pokretni! stvari u u)em smislu ,/i%i'ko sje$injenje
npr. bojanje tu#e pokretne stvari svojom bojom-, b- mije&anje kruti! stvari
,+ommi5tio-, +- mije&anje tekuina ,+on/usio-, $- ula"anje ra$a i nov+a u
pokretninu. 8lavna stvar o$re#uje bit +jeline, o$nosno ono &to je priraslo
postaje vlasni&tvo vlasnika "lavne stvari.
A$ >. 1o$ prirastanja pokretnine nekretnini uvijek je nekretnina "lavna
stvar. (bo" $jelovanja na'ela super/i+ies solo +e$it ka$a se s ne'ijom
nekretninom trajno spoji tu#a pokretna stvar ta stvar prirasta kao spore$na toj
nekretnini kao "lavnoj, pravno pripa$a onome tko je vlasnik te nekretnine.
Slu'ajevi prirasta pokretnine tu#oj nekretnini suC a- sijanje i sa#enje na tu#em
%emlji&tu ,vlasnik sjemena i sa$ni+a ima pravo tra)iti nakna$u-, b- i%"ra$nja
%"ra$e na tu#em %emlji&tu i +- u"ra$nja tu#e"a materijala.
+ra*enje na tu*em %emlji&tu je slu'aj prirastanja pokretni! stvari nekretnini.
Ra%likuju se tri ra%li'ite situa+ije ili slu'aja.
Prvi je slu'aj ka$a vlasnik %emlji&ta ne %na $a netko samovlasno "ra$i %"ra$u
na nje"ovom %emlji&tu. Nikakvu ulo"u ne i"ra je li "ra$itelj %nao ili nije $a
"ra$i na tu#em %emlji&tu. ("ra$a u ovom slu'aju postaje vlasni&tvo vlasnika
%emlji&ta. 8ra$itelj mo)e potra)ivati nakna$u %a vrije$nost ulo)eno"a ra$a i
materijala, ali vlasniku %emlji&ta mo)$a takva %"ra$a ne treba pa mo)e tra)iti $a
se uspostavi prija&nje stanje. U tom slu'aju "ra$itelj je $u)an %emlji&te $ovesti u
prija&nje stanje, a nakna$a mu ne pripa$a ,mo)e je$ino o$nijeti materijal-.
.rugi je slu'aj ka$a je "ra$itelj po&ten ,ne %na $a "ra$i na tu#em %emlji&tu niti
je to morao %nati-, a vlasnik %emlji&ta nije pritom postupao po&teno jer je %nao
%a "ra$nju, a nije je be% o$"o$e %abranio. Tu $ola%i $o inver%ne primjene na'ela
super/i+ies solo +e$it, naime i%"ra$njom %"ra$e "ra$itelj e stei vlasni&tvo
+ijele nekretnine. Prija&nji vlasnik %emlji&ta ima samo pravo $a tra)i nakna$u
tr)i&ne vrije$nosti to"a %emlji&ta. 4e#utim, $o i%lo)eno"a stje+anja vlasni&tva
:;
$ola%i tek po&to je %"ra$a i%"ra#ena, a ne ve time &to se "ra$i. Dok je "ra$nja u
tijeku ra$i se samo o u"ra#ivanju materijala u vlasnikovo %emlji&te, a tek
%avr&etkom i%"ra$nje nastupaju spomenuti u'in+i jer vlasnik %emlji&ta mo)e
tijekom i%"ra$nje tra)iti prestanak u%nemiravanja.
Tre(i je slu'aj ka$a "ra$itelj nije po&ten ,%nao je ili je morao %nati $a "ra$i na
tu#em-, ali ni vlasnik %emlji&ta nije bio po&ten ,%nao je %a "ra#enje, a nije "a
be% o$"a#anja %abranio-. (emlji&te sa %"ra$om pripa$a vlasniku %emlji&ta, ali
on ne mo)e tra)iti uspostavu prija&nje"a stanja. 8ra$itelj mo)e tra)iti nakna$u
vrije$nosti %"ra$e ili uspostaviti svojom voljom prija&nje stanje, na svoj tro&ak i
u%eti %a sebe svoj materijal.
Prekoraenje me*e gra*enjem
To je spe+i/i'an slu'aj ka$a ne'ija %"ra$a $ijelom %a!vati tu#e %emlji&te. Ta$a
vlasnik %emlji&ta koje je %a!vaeno $ijelom tu#e nekretnine ima pravo
%a!tijevati uspostavu prija&nje"a stanja, a pripa$a mu i pravo na nakna$u &tete.
Osim to"a on mo)e %a!tijevati $a vlasnik %"ra$e otkupi po tr)i&noj +ijeni +ijelu
%emlji&nu 'esti+u koja je %a!vaena.
.pak, ako je "ra$itelj bio po&ten, a uspostava prija&nje"a stanja nije mo"ua be%
%natnije &tete ili nera%mjerno veliki! tro&kova, "ra$itelj ima pravo otkupiti po
tr)i&noj +ijeni +ijelu %emlji&nu 'esti+u koja je %a!vaena $ijelom nje"ove
%"ra$e. Dok se to ne $o"o$i, o$nosno $ok se na %a!vaenom %emlji&tu nala%i
$io tu#e %"ra$e, u%ima se $a postoji stvarna slu)nost imati $io svoje %"ra$e na
tu#em %emlji&tu ,to je naplatno pravo, a plaa se u visini %akupnine %a takvo
%emlji&te-.
+ra*enje tu*im materijalom
?injeni+a $a je %"ra$a i%"ra#ena tu#im materijalom ne utje'e na vlasni&tvo
nekretnine. Ako je netko na svojem %emlji&tu i%"ra$io %"ra$u o$ tu#e"a
materijala to je ipak nje"ova %"ra$a jer je $io nje"ovo"a %emlji&ta. Ako se tu#i
materijal mo)e o$vojiti be% nera%mjerno veliki! tro&kova on$a e se to i u'initi.
Ne mo)e li "a se o$vojiti on$a postaje $io nekretnine, a biv&i vlasnik materijala
ima ta$a samo pravo %a!tijevati nakna$u to"a materijala. Po&tenje ili
nepo&tenje, kao ni vrije$nost %emlji&ta i tu#e"a materijala ne i"raju pritom
nikakvu ulo"u.
'ogradnjom" nadogradnjom" preure*enjem (adaptacija) ili ulaganjem u tu#u
%"ra$u ne mo)e se stei vlasni&tvo tu#e nekretnine. O$atle mo)e proi%ii samo
obve%no pravo $a se %a!tijeva nakna$a %a to ula"anje, o$nosno tro&kove.
:1
A$ D. Prirastanje nekretnine nekretnini mo)e se $o"o$iti $jelovanjem
priro$ni! sila ili osoba, a osobito $jelovanjem vo$e. Naplav ,alluvio- je
%emlji&te i $ru"e tvari koje vo$a postupno, neprimjetno o$nosi s je$no"a
%emlji&ta i talo)i "a na $ru"om. Naplav prirasta tome %emlji&tu i na nje"a se
pro&irilo vlasni&tvo vlasnika to"a ,obalno"a- %emlji&ta. Analo"ija se primjenjuje
i na ono &to vjetar neprimjetno $onese s je$no"a na $ru"o %emlji&te.
Otrgnuta %emlja ,avulsum- je koma$ %emlje koji je vo$a, osobito ko$ poplava i
buji+a, otkinula o$ neko"a %emlji&ta, pa "a je potom pripojila $ru"om %emlji&tu.
Vlasnik otr"nuto"a koma$a %emlje ovla&ten "a je vratiti o$vajanjem o$
%emlji&ta kojem "a je vo$a pripojila, u roku o$ "o$ine $ana. Nakon to"a roka
otr"nuti koma$ %emlje postat prirast e %emlji&tu kojem "a je vo$a pripojila.
Ako u vo$otoku nastane otok ,insula in /lumine nataL otok ro#en u rije+i-, a nije
ope $obro ,u na&em suvremenom pravnom poretku vo$oto+i nisu opa $obra-,
ta$a otok koji je trajno nastao u vo$otoku pravno prirasta %emlji&tima koja le)e
$u) to"a otoka na obje obale po $u)ini %emlji&ta, a u &irinu $o polovine
vo$otoka. Dakako, ako je otok nastao samo na je$noj polovini vo$otoka prirasta
obalnim %emlji&tima na bli)oj mu obali. Vo$otok se tako#er smatra
nekretninom, a sastoji se o$ korita tekue vo$e, %aje$no s obalama i vo$om koja
njime stalno ili povremeno protje'e.
Napu&teno korito ,alveus $ereli+tus- je korito koje je ostalo napu&teno time &to
je vo$otok priro$no ili umjetno skrenut. U tom slu'aju imaju %ainteresirani
priobalni vlasni+i pravo $a u roku o$ tri "o$ine nave$u tok vo$e u ranije korito
o svojem tro&ku, ako se to ne protivi planu re"ula+ije to"a vo$otoka. Ako se ne
uspostavi prija&nji tok vo$e, vlasni+i %emlji&ta koji %bo" novo"a toka trpe &tetu
imaju pravo na nakna$u i% ostavljeno"a korita ili i% nje"ove vrije$nosti. Nto o$
ostavljeno"a korita ne pripa$ne kao nakna$a vlasni+ima koji su pretrpjeli &tetu
promjenom toka vo$e, to prirasta vlasni+ima obalni! %emlji&ta. Samo u
slu'ajevima ako nitko nije bio vlasnik vo$otoka, a time i nje"ovo"a korita koje
je vo$a napustila, bit e mjesta primjeni ovi! pravila.
Stjecanje nove stvari nastale sjedinjenjem stvari ra%liitih vlasnika
Pokretne stvari ra%li'iti! vlasnika mo"u se $jelovanjem priro$ni! sila ili
lju$sko"a ra$a sje$initi ,pomije&ati ili smije&ati- tako $a niti je$na o$ nji! ne
nastavi svoju $ota$a&nju e"%isten+iju, ne"o nastane nova stvar. Samo se
pokretnine mo"u tako pove%ati. Na%iva se jo& nenamjerno suvlasni&tvo
,+ommunio in+i$ens-.
Ako nije mo"ue rastavljanje ta$a svakom vlasniku pripa$a po suvlasni'ki $io
prava vlasni&tva novonastale stvari, 'ija veli'ina %avisi o$ o$nosa vrije$nosti ti!
stvari u trenutku nji!ovo"a sje$injenja u novu stvar. Nekrivi suvlasnik ima
:>
pravo %a!tijevati $a se ra%vr"nue prove$e isplatom u o$nosu na ono"a
suvlasnika koji je kriv %a sje$injenje. Ako %a sje$injenje nije kriv ni je$an
suvlasnik, ta$a onaj 'ija je stvar vi&e vrije$ila u trenutku sje$injenja ima pravo
isplatiti $ru"o"a.
Stjecanje stvari koja je proi%vod prerade tu*e stvari
Prera$a je pretvaranje stvari u novu stvar korisnim ra$om. Ako je prera$itelj
tu#u stvar prera$io na temelju u"ovora o $jelu i sl. s vlasnikom te stvari ta$a
pravni o$nos koji postoji i%me#u nji! o$re#uje 'iji je re%ultat prera$e. Samo se
pokretnine mo"u ra$om pretvoriti u novu stvar, $ok nekretnina ostaje ista be%
ob%ira na promjene na njoj.
Ako se vlasnikovu stvar koju je netko prera$io mo)e vratiti u prija&nje stanje,
vlasniku e se vratiti nje"ovo. Prera$itelj ima pravo %a!tijevati $a je povrat u
prija&nje stanje ne$opu&ten ako je novonastala stvar osobite umjetni'ke ili $ru"e
kulturne vrije$nosti.
Nije li mo"ue stvar vratiti u prija&nje stanje ta$a vlasnik prera#ene stvari i
prera$itelj postaju suvlasni+i u ra%mjeru vrije$nosti stvari i korisno"a ra$a. Ako
je stvar prera#ena be% krivnje vlasnika ta$a on ima pravo na ra%vr"nue
suvlasni&tva isplatom.
4o)e $oi i $o prera$e vi&e stvari koje su pripa$ale ra%li'itim vlasni+ima ta$a
nastaje suvlasni&tvo me#u prera$iteljem i svima 'ije su stvari prera#ene u novu
stvar.
/* Stjecanje ubiranje
Pravo vlasni&tva plo$a nje"ovim ubiranjem stje'u ovla&tenik prava slu)nosti
uporabe, nositelj %alo)no"a prava na pokretnoj stvari koju neposre$no
posje$uje, kao i prava i%je$na'eno"a s pokretninom, vlasnik "le$e "ranja i
korijenja tu#e"a $rvea i ostalo"a raslinja koje je istr"nuto i% svoje"a %emlji&ta.
0* Stjecanje dosjelo!(u
Dosjelost ,usu+apio- je u &irem smislu stje+anje prava nepreki$nim
i%vr&avanjem kro% %akonom o$re#eno vrijeme. U u)em smislu $osjelost je
stje+anje prava vlasni&tva neke stvari nepreki$nim samostalnim posje$ovanjem
te stvari kro% %akonom o$re#eno vrijeme.
Stje+anje vlasni&tva $osjelo&u je ori"inarno, $akle be% upisa u %emlji&nu
knji"u. Dosjelo&u se /akti'no stanje pretvara u pravno stanje.
:D
Postoji re$ovita i i%vanre$na $osjelost. (a redovitu dosjelost tra)i se $a posje$
bu$e %akonit, istinit i po&ten, te $a traje tri "o$ine %a pokretnine, a $eset "o$ina
%a nekretnine. To je t%v. re$ovito vrijeme. Postoji i i%vanre$no vrijeme koje
i%nosi &est "o$ina %a pokretnine, a $va$eset "o$ina %a nekretnine, a to je u
slu'aju ako bi se $osjelo&u stje+alo stvar u vlasni&tvu R2, )upanije, je$ini+e
lokalne samouprave, o$nosno s njima i%je$na'eni! pravni! osoba, o$nosno u
vlasni&tvu +rkve ili $ru"i! pravni! osoba koje ne tra)e %a sebe $obitak ne"o
slu)e %a $obrotvorne ili $ru"e opekorisne svr!e. Vi$ljivo je $a je ta$a rok
$osjelosti $vostruko $u)i.
Rok $osjelosti po'inje tei ono"a $ana ka$a posje$nik stekne posje$ stvari, a
%avr&it e poslje$nje"a $ana vremena potrebno"a %a $osjelost ako u
me#uvremenu ne bu$e prekinut, niti traje %astoj tijeka to"a roka.
Do preki$a roka $osjelosti e $oiC 1. ako $osje$atelj i%"ubi samostalni posje$
stvari, >. ako prestane biti po&ten posje$nik, D. ako posje$nik pri%na tu#e pravo
vlasni&tva, 9. ako vlasnik po$i"ne protiv nje"a tu)bu . Preki$ utje'e na "ubitak
proteklo"a vremena.
(astojem roka $osjelosti ne prestaje $osije$anje ne"o se samo tijek $osjelosti
pro$u)uje %a onoliko koliko je trajao %astoj. Ra%lo%i su kao i ko$ %astoja %astare
tra)bina ,ure#uje (OO-.
Preno&enje posje$a $erivativnim na'inom na novo"a posje$nika ne preki$a
posje$ovanje po$ pretpostavkom $a su posje$i imali je$naku kakvou.
U pravilu se $osjelo&u mo)e stei svaka stvar osim oni! koje nitko ne mo)e
stei u vlasni&tvo. .pak nekim posebnim propisima isklju'ene su o$re#ene stvari
o$ mo"unosti stje+anja vlasni&tva na njima putem $osjelosti ,npr. javno vo$no
$obro, &ume i &umska %emlji&ta ako su u vlasni&tvu R2-. Ranije se nije mo"lo
stei putem $osjelosti vlasni&tvo na stvarima u $ru&tvenom vlasni&tvu.
Dosjelo&u se vlasni&tvo stje'e i%vanknji)no pa bi $osje$atelj trebao $a se upi&e
u %emlji&nu knji"u jer iako je $osjelo&u postao vlasnikom mo"ue je $a i%"ubi
taj status ako bi trei na temelju pravno"a posla, u $obroj vjeri upisao u
%emlji&noj knji%i svoje pravo vlasni&tva te nekretnine.
(%vanredna dosjelost omo"uuje $a samostalni posje$nik 'iji je posje$ barem
po&ten mo)e stei vlasni&tvo na pokretnini posje$ovanjem kro% $eset "o$ina, a
na nekretnini $va$eset "o$ina. Po&tenje se uvijek pre$mnjeva. .%vanre$no
vrijeme $osjelosti je $va$eset "o$ina %a pokretnine, a 'etr$eset "o$ina %a
nekretnine u slu'ajevima koji su spomenuti ko$ re$ovite $osjelosti. 4o"unost
ura'unavanja postoji i ko$ i%vanre$ne $osjelosti ako $o#e $o promjene
posje$nika. Postoji mo"unost kombiniranja rokova i%vanre$ne i re$ovite
:9
$osjelosti ako su posje$ni+i imali ra%li'ite kvalitete posje$a ,npr. je$an je imao
kvali/i+irani, a $ru"i samo po&ten posje$-.
7. (ANT.TA PRAVA V0ASN.NTVA
Vlasni'ki %a!tjev je vlasnikovo subjektivno pravo koje "a ovla&uje $a o$
osobe koja vrije#a nje"ovo pravo vlasni&tva %a!tijeva onu 'ini$bu kojom e se
ukloniti tu povre$u. Sa$r)aj vlasni'ko"a %a!tjeva ovisi o tome kakva je povre$a
vlasni&tva tako $a to mo)e bitiC 1. vlasni'ki %a!tjev %a povrat stvari
,vin$ika+ijski %a!tjev- i >. vlasni'ki %a!tjev %a prestanak u%nemiravanja
,ne"atorijski %a!tjev-.
Vlasni'ke %a!tjeve na%iva se i vlasni'kim tu)bama prema tra$i+iji i% rimsko"a
prava iako ra%lika postoji jer je vlasni'ki %a!tjev subjektivno pravo %a!tijevati
o$ o$re#ene osobe neku 'ini$bu, $ok je tu)ba pro+esna ra$nja.
Vlasnik nije ovla&ten svoj %a!tjev ostvarivati putem o/an%ivne samopomoi jer
bi ta$a postupio samovlasno. Ovla&ten je %a!tijevati je$ino su$sku ,ili upravnu-
%a&titu.
Vlasni'ke tu)be suC 1. prava vlasni'ka tu)ba ,reivin$ika+ija, rei vin$i+atio-,
>. tu)ba pre$mnijevano"a vlasnika %a povrat stvari ,a+tio Publi+iana-, D. prava
vlasni'ka tu)ba %a prestanak u%nemiravanja ,a+tio ne"atoria- i 9. tu)ba
pre$mnijevano"a vlasnika %a prestanak u%nemiravanja ,publi+ijanska a+tio
ne"atoria-. Su$ o vlasni'koj tu)bi su$i u parni'nom postupku, po opim
pravilima to"a postupka.
Vlasni'ke tu)be treba ra%likovati o$ posje$ovne %a&tite. Dok je vlasni'kom
tu)bom postavljen %a!tjev koji proi%la%i i% povre$e prava vlasni&tva, ko$
posje$ovne tu)be proi%la%i i% povre$e 'injeni+e posje$ovanja. Vlasni'ke tu)be
na%ivaju se jo& i petitorne. Posje$ovna se parni+a vo$i po poje$nostavljenim
pravilima.
Vlasni'ke tu)be treba ra%likovati o$ naslje$ni'ke tu)be jer ove potonje
%astarijevaju. Vlasni'ke tu)be ra%likuju se i o$ kon$ik+ije ,tu)be %bo" stje+anja
be% osnove- i o$ tu)bi %a utvr#enje ,$eklaratorne tu)be- jer se ko$ ovi! potonji!
ne tra)i nikakvo $u)nikovo 'injenje.
PRAVA V0ASN.?1A TUOBA ,R*.V.ND.1AE.AA-
Prava vlasni'ka tu)ba ,reivin$ika+ija, rei vin$i+atio- je tu)ba vlasnika protiv
osobe koja posje$uje nje"ovu stvar, kojom on, po%ivajui se na svoje pravo
vlasni&tva koje mo)e $oka%ati, tra)i o$ nje $a mu stvar pre$a u posje$.
::
Aktivno je le"itimiran %a vlasni'ku tu)bu vlasnik stvari koji je u stanju $oka%ati
svoje pravo vlasni&tva. To je vlasnik neposje$nik ili vlasnik posre$ni posje$nik.
Tako#er, le"itimirani su i svi suvlasni+i %aje$no i svi %aje$ni'ki vlasni+i
%aje$no, ali i svaki o$ nji! poje$ina'no pa i u o$nosu na $ru"e suvlasnike i
%aje$ni'ke vlasnike. *ta)ni vlasni+i su tako#er aktivno le"itimirani.
Tu)itelj mora $oka%ati svoje pravo vlasni&tva, a to %na'i i sve pretpostavke
nje"ovo"a stje+anja. To %na'i $a treba $oka%ati i vlasni&tvo svo"a pre$nika. To
je poneka$ vrlo te&ko pa se ka)e $a je to vra)je $oka%ivanje ,probatio
$iaboli+a-. U praksi to i ne mora uvijek biti te&ko jer ako je pravo vlasni&tva
nekretnine upisano u %emlji&nu knji"u na ime tu)itelja nema potrebe %a $aljnjim
$oka%ivanjem.
Pasivno le"itimirana osoba je posje$nik stvari. 4o)$a e to biti pomonik u
posje$ovanju pa e on imenovati pre$nika o$nosno navesti osobu u 'ije ime
posje$uje stvar.
Tu)itelj mora $oka%ati osim vlasni&tva stvari i i$entitet stvari te $a se stvar
nala%i u posje$u tu)enika.
Tu)beni %a!tjev ko$ prave vlasni'ke tu)be "lasi na pre$aju stvari. Stvar treba
biti in$ivi$ualno o$re#ena jer ako se ra$i o "eneri'noj stvari mo)e se staviti
samo obve%nopravni %a!tjev %a nakna$u &tete.
8lavni %a!tjev, a to je %a!tjev %a pre$aju stvari vlasniku nika$a ne %astarijeva.
Nasuprot tome, spore$ni %a!tjevi ,npr. %a pre$ajom koristi o$ stvariplo$ova i
%a nakna$u &tete koje su nastale po"or&anjem ili propa&u stvari- po$lo)ni su
%astarijevanju u roku o$ tri "o$ine o$ $ana pre$aje stvari ,vraanja stvari
vlasniku-.
Tro&kovi po&teno"a posje$nika
Po&teni posje$nik ima pravo na nakna$u nu)ni! i korisni! tro&kova %a vrijeme
$ok je stvar po&teno posje$ovao.
Nuni tro&kovi su oni be% koji! bi stvar propala, po"or&ala se ili bi joj se
vrije$nost smanjila.
)orisni tro&kovi su oni koji su pri$onijeli poveanju vrije$nosti stvari. Ae li
vrije$nost stvari poveana ili nije prosu#ivat e se po objektivnom kriteriju,
$akle prema tr)i&noj vrije$nosti.
:<
,uksu%ni ili rasko&ni tro&kovi su oni koje je posje$nik u'inio ra$i svoje"a
%a$ovoljstva ili ra$i uljep&avanja stvari. (a takve tro&kove nema se pravo
%a!tijevati nakna$a. Vlasnik mo)e ako to )eli ponu$iti nakna$u i %a luksu%ne
tro&kove, ali ako se to ne $o"o$i ta$a posje$nik ima pravo o$no&enja ,ius
tollen$i-. Pravo o$no&enja se ima samo u slu'aju ako se ono &to je $o$ano
vlasnikovoj stvari mo)e o$ stvari o$vojiti be% o&teenja same stvari.
Vlasnik e o$ nakna$e tro&kova po&tenom posje$niku o$biti vrije$nost plo$ova
i $ru"i! koristi koje je posje$nik imao o$ vlasnikove stvari.
Po&teni posje$nik ima pravo %a$r)anja ,ius retentionis- vlasnikove stvari $ok
mu ne bu$u nakna#eni tro&kovi na koje ima pravo.
Potra)ivanje tro&kova %astarijeva %a tri "o$ine o$ pre$aje stvari vlasniku.
Tro&kovi nepo&teno"a posje$nika
Nepo&teni posje$nik moraC 1. stvar pre$ati vlasniku, >. nakna$iti sve &tete koje
su na njoj nastale %a vrijeme $ok ju je nepo&teno posje$ovao, D. pre$ati sve
koristi ,plo$ove, o$vojene $ijelove, koristi o$ uporabe-, 9. nakna$iti one koristi
koje bi o$ stvari imao $a i! nije %anemario. (a!tjev nakna$e %astarijeva u roku
o$ tri "o$ine o$ $ana pre$aje stvari vlasniku.
. nepo&teni posje$nik ima pravo na nakna$u nu)ni! tro&kova, ali ne svi! ne"o
samo oni! koji bi bili nu)ni i vlasniku.
8le$e korisni! tro&kova treba ra%likovati tro&kove koji su bili korisni $a bi stvar
$ala plo$ove o$ tro&kova korisni! %a samu stvar. .ma se pravo %a!tijevati
nakna$u oni! tro&kova koje je imao ra$i $obivanja ti! plo$ova, ako bi i! imao
$obar "ospo$ar, no nika$a vi&e o$ vrije$nosti plo$ova koje je $u)an pre$ati.
Naime, nepo&teni je posje$nik $u)an pre$ati sve plo$ove. 8le$e tro&kova
korisni! %a samu stvar ima pravo na nakna$u %a ono &to je priraslo.
Nepo&teni posje$nik nema pravo na nakna$u luksu%ni! tro&kova, ali ima pravo
o$no&enja ako se ono mo)e i%vr&iti be% o&teenja stvari.
Nepo&teni posje$nik nema pravo %a$r)anja vlasnikove stvari ako mu se tro&kovi
ne nakna$e ne"o mora stvar pre$ati be% o$"o$e.
Pravo na protu%a!tjev %a nakna$u tro&kova %astarijeva %a tri "o$ine o$ $ana
pre$aje stvari vlasniku.
Tu)enikovi materijalnopravni pri"ovori vlasnikovom %a!tjevu
:=
Pri"ovori se $ijele na one koji vlasni'ki %a!tjev ne"iraju, koji "a uki$aju i koji
"a %austavljaju.
Pri"ovori koji negiraju vlasni'ki %a!tjev su oni kojima posje$nik pori'e
istinitost 'injeni'ni! navo$a na kojima se temelji vlasni'ki %a!tjev tako $a
pori'e $a tu)itelj ima pravo vlasni&tva one stvari koju se o$ nje"a %a!tijeva ili
pori'e $a stvar koju ta osoba %a!tijeva ima u svojem posje$u.
Pri"ovori koji ukidaju vlasni'ki %a!tjev suC a- $a tu)itelj vi&e nije vlasnik stvari,
ili b- $a tu)enik vi&e nije u posje$u te stvari. Npr. tu)itelj je tu)eniku ili nekom
treem stvar valjano otu#io, $a je stvar ste'ena o$ nevlasnika ili $osjelo&u.
Tipi'an je takav pri"ovor i onaj $a je tu)itelj bio stvar u svoje ime otu#io
tu)eniku $ok jo& ona nije bila nje"ova, ali $a je to otu#enje nakna$no postalo
valjano time &to su se ispunile pretpostavke po$ kojima bi otu#ivatelj stekao
vlasni&tvo te stvari ,e5eptio rei ven$itae a+ tra$itae-. Uki$ajui je pri"ovor
tu)enika i nje"ova tvr$nja $a je stvar u me#uvremenu propala, uni&tena,
potro&ena i sl.
Pri"ovori koji %austavljaju vlasni'ki %a!tjev sastoje se u tvr$nji tu)enika $a ima
pravo koje "a ovla&uje $a posje$uje tu tu)iteljevu stvar. To pravo mo)e se
%asnivati na u"ovoru o najmu ili o %akupu s tu)iteljem, %atim na pravu koje je
$obio o$ tree osobe ,npr. po$najam- ili na pravu koje je ste'eno o$ biv&e"a
vlasnika koji je svoje pravo prenio na sa$a&nje"a vlasnikatu)itelja.
Nepo&teni posje$nik mo)e uputiti pri"ovore koji tu)beni %a!tjev ne"iraju, kao i
neke o$ pri"ovora koji tu)bu uki$aju ,ne mo)e se po%vati na stje+anje o$
nevlasnika i $osjelo&u jer se tu tra)i po&ten posje$-. Nepo&teni posje$nik
prakti'ki ne mo)e uputiti pri"ovore kojima bi %austavljao vlasni'ki %a!tjev jer
naj'e&e nje"ov posje$ nije utemeljen na pravu.
O$luka su$a
Ako su$ utvr$i $a je tu)ba bila oprav$ana $onijeti e kon$emnatornu presu$u
kojom e nare$iti tu)eniku $a pre$a stvar tu)itelju, o$nosno onoj osobi koju je
tu)itelj o$re$io. U presu$i e su$ navesti rok %a $obrovoljno i%vr&enje ono"a &to
je presu$om nare$io ,pari+ijski rok-. Ne i%vr&i li tu)enik presu$u u pari+ijskom
roku presu$a postaje ovr&na.
TUOBA PR*D4N.A*VANO8A V0ASN.1A (A POVRAT STVAR.
,PUB0.E.AANS1A TUOBA-
Vlasni'ka tu)ba pre$mnijevano"a vlasnika %a povrat stvari ,publi+ijanska tu)ba,
a+tio Publi+iana- je tu)ba kojom tu)itelj, %a koje"a se u postupku pre$ su$om ili
$ru"im na$le)nim tijelom smatra $a je vlasnik stvari, tra)i o$ osobe koja tu
stvar posje$uje $a je pre$a u posje$ njemu, ili osobi koju on o$re$i. Ovom se
:7
tu)bom mo)e poslu)iti i osoba koja nije u stanju $oka%ati svoje pravo
vlasni&tva.
Ova se tu)ba oslanja na %akonsku pre$mnjevu vlasni&tva koja ima o/en%ivno
$jelovanje, a proi%la%i i% 'injeni+e biv&e"a posje$ovanja te stvari. Tu)itelj treba
u postupku $oka%ati pravni temelj stje+anja posje$a te stvari i istinit na'in svo"a
stje+anja. Pre$mnjeva nee nika$a $jelovati u korist osobe koja nije bila po&teni
posje$nik te stvari. Pre$mnjeva vlasni&tva ne $jeluje protiv ono"a tko stvar
posje$uje po je$nako jakom ili ja'em pravnom temelju.
Pre$mnjeva vlasni&tva $jeluje smo protiv posje$nika kojiC 1. stvar posje$uje be%
ikakvo"a valjano"a pravno"a temelja ili >- stvar posje$uje na temelju koji je
slabiji.
Posje$nikov je temelj posje$ovanja stvari slabiji a- ako nje"ov posje$ ili nije
%akonit, ili nije istinit, ili nije po&ten o$nosno b- iako mu je posje$ %akonit,
istinit i po&ten, ne mo)e o%na'iti svo"a pre$nika ili mo)e o%na'iti samo
sumnjivo"a ili ako je nje"ov posje$ ste'en besplatno u o$nosu na ono"a
posje$nika koji je stvar stekao naplatno.
(bo" je$nostavnije"a postupka jer se ne mora $oka%ivati pravo vlasni&tva,
vlasnik e se re$ovito koristiti publi+ijanskom tu)bom jer je kona'ni re%ultat
je$nak.
Tu)itelj ,aktivno le"itimirana osoba- je pre$mnijevani vlasnik stvari. On treba
$oka%ati temelj svoje"a stje+anja stvari u samostalan posje$ i istinit na'in to"a
stje+anja. Po&tenje ne treba $oka%ivati jer se ono pre$mnijeva.
Tu)enik ,pasivno le"itimirana osoba- je osoba koja stvar posje$uje be%
pravno"a temelja ili na pravnom temelju koji je slabiji o$ tu)iteljevo"a.
Tu)beni %a!tjev stavljen vlasni'kom tu)bom pre$mnijevano"a vlasnika ne
ra%likuje se o$ %a!tjeva koji bi bio stavljen pravom vlasni'kom tu)bom. Ne
ra%likuju se ni neki ra%li'iti spore$ni %a!tjevi. Pore$ pri"ovora spomenuti! ko$
reivin$ika+ije postoje i spe+i/i'ni pri"ovori ko$ publi+ijanske tu)be ,npr.
pri"ovor kojim se ne"ira $a je tu)itelj ika$a imao spornu stvar u samostalnom
posje$u-.
4o)e $oi $o prerastanja publi+ijansko"a u reivin$ika+ijski spor jer pravna
kvali/ika+ija ne ovisi o prosu$bi tu)itelja ne"o su$a. (ato e su$ re$ovito vo$iti
postupak kao $a je posrije$i publi+ijanski tu)beni %a!tjev, a tek ako se spor ne
bi mo"ao rije&iti na temelju pre$mnjeve o vlasni&tvu, su$ e taj isti postupak
nastaviti $alje vo$iti kao $a je posrije$i pravi vlasni'ki %a!tjev.
:6
TUOBA (A PR*STANA1 U(N*4.RAVANAA ,N*8ATORNA TUOBA-
Ra%likuje se a- prava vlasni'ka tu)ba %a prestanak u%nemiravanja ,a+tio
ne"atoria- i b- tu)ba pre$mnijevano"a vlasnika %a prestanak u%nemiravanja
,publi+ijanska ne"atorija- kao i +- spe+ijalne ina'i+e ovi! tu)bi.
Prava vlasnika tu&ba za prestanak uzneiravanja ,ne"atorna tu)ba, a+tio
ne"atoria, tu)ba %a nepa'anje- je tu)ba kojom vlasnik %a!tijeva o$ osobe koja
"a u i%vr&avanju nje"ovi! vlasni'ki! ovlasti bespravno u%nemirava na neki
$ru"i na'in, a ne o$u%imanjem stvari, $a to u%nemiravanje prestane.
Aktivno je le"itimiran %a ovu tu)bu vlasnikposje$nik stvari koje"a $ru"i
bespravno u%nemirava u i%vr&avanju prava vlasni&tva. Tu)itelj treba $oka%ati
svoje pravo vlasni&tva.
Pasivno je le"itimirana osoba koja neposre$no u%nemirava vlasnika, osoba po
'ijem se nalo"u vr&i u%nemiravanje i osoba u 'ijem se interesu vr&i
u%nemiravanje. Primjeri u%nemiravanja su prisvajanje kakvo"a stvarno"a ili
obve%no"a prava ,%akupa, slu)nosti-, samovoljno pro&irivanje ili mo$i/i+iranje
prava. U%nemiravanje mo)e biti u'injeno i in$irektnim na'inima ,npr.
imisijama, verbalno it$.-.
Tu)beni %a!tjev je usmjeren na uspostavu prija&nje"a stanja i propu&tanje
$aljnje"a u%nemiravanja. Spore$ni %a!tjevi mo"u se ti+ati nakna$e &tete.
Tu)be %a prestanak u%nemiravanja ne mo"u %astarjeti.
Su$ e svojom o$lukom nare$iti tu)eniku $a i%vr&i 'ini$be kojima se
uspostavlja ranije stanje i %abraniti ponavljanje isto"a ili sli'no"a
u%nemiravanja. Ne i%vr&i li tu)enik $obrovoljno u pari+ijskom roku ono &to je
su$ pravomonom presu$om nare$io, presu$a postaje ovr&na.
Tu&ba prednijevanoga vlasnika za prestanak uzneiravanja
1publicijanska negatorija2
Na ovu se tu)bu primjenjuju pravila o vlasni'koj tu)bi %a prestanak
u%nemiravanja, ali me#u ovim se tu)bama ipak javljaju bitne ra%like jer se
ne"atorija temelji na pravu vlasni&tva, a publi+ijanska ne"atorija samo na
pre$mnjevi vlasni&tva.
Vlasniki zahtjevi u neki posebni postupcia
A. Vlasnikova tu)ba %a brisanje. Brisovnom tu)bom %a!tijeva nositelj knji)no"a
prava povrije#eno"a nevaljanim tu#im neistinitim upisom, $a se i%bri&e taj
neistiniti upis i time uspostavi prija&nje %emlji&noknji)no stanje.
<;
B. Vlasnikov i%lu'ni %a!tjev. .%lu'ni %a!tjev je %a!tjev tree osobe $a se "le$e
neko"a pre$meta pro"lasi ne$opu&tenom ovr!a koju se vo$i protiv ovr&enika
ra$i namirenja ovr!ovo$iteljeve nov'ane tra)bine, jer toj treoj osobi pripa$a na
tom pre$metu pravo koje sprije'ava vo#enje te ovr!e. To je u biti ne"atorijski
%a!tjev. 4o)e se postaviti osim u postupku ovr!e i u ste'ajnom postupku.
E. Vlasnikov opo%i+ioni %a!tjev. Opo%i+ioni %a!tjev je %a!tjev ovr&enika kojim
on %a!tijeva $a se utvr$i $a postoje 'injeni+e koje uki$aju ovr!ovo$iteljevo
pravo koje bi se ostvarivalo ovr!om, ili %austavljaju nje"ovo $jelovanje, 'inei
ovr!u ne$opu&tenom.
D. Vlasnikov a$!e%ioni %a!tjev u ka%nenom postupku. 4o)e se staviti "le$e
%a!tjeva %a nakna$u &tete, povrata stvari ili poni&taja o$re#eno"a pravno"a
posla i to u okviru ka%neno"a postupka ako se time ne bi %natno o$u"ovla'io taj
postupak. Pasivno su le"itimirani okrivljenik, su$ionik u ka%nenom $jelu ili
osoba kojoj su oni pre$ali stvar na 'uvanje. Su$ mo)e o&teenikov %a!tjev
usvojiti u +ijelosti, $jelomi'no ili ne o$lu'iti o tom %a!tjevu ve vlasnika uputiti
na parni+u. No ako se o$lu'i o tome u ka%nenom postupku on$a je to res
iu$i+ata ,rije&eni pre$met- te se mo"u ula"ati samo pravni lijekovi.
*. Vlasnikov %a!tjev %a ure#enje me#e. To je pre$met posebno"a
i%vanparni'no"a postupka. Su$ obnavlja nespornu me#u ako prijeti opasnost $a
se ona nee moi obnoviti ili se ne raspo%naje ili je sporna. .sto$obno se me#a
o%na'ava me#a&njim %nakovima. Time se ne o$lu'uje o pravu vlasni&tva jer se
mo)e u parni+i to $oka%ivati.
Onaj tko je su$jelovao u postupku ure#enja me#a mo)e svoj vlasni'ki %a!tjev
staviti samo unutar roka o$ &est mjese+i o$ $ana pravomonosti o$luke
$onesene u tom postupku.
6. SUSA*DS1. ODNOS. . PRAVO V0ASN.NTVA
Susje$ska prava su ovlasti koje se pri%naju vlasniku nekretnine ,ili osobi kojoj
je vlasnik prepustio i%vr&avanje svoje"a prava-, ra$i u%ajamno ob%irno"a
i%vr&avanja prava vlasni&tva. Te ovlasti omo"uuju vlasniku $a %a!tijeva o$
vlasnika $ru"e nekretnine neko trpljenje, propu&tanje ili 'injenje "le$e svoje
nekretnine. Susje$ska se prava mo"u i%vr&avati samo u mjeri i na na'in $a se
time &to manje o"rani'ava, optereuje ili na $ru"i na'in u%nemirava onaj koji je
$u)an ne&to trpjeti, propustiti ili 'initi.
VRST* SUSA*DS1.2 PRAVA
1. "ajednika ograda
<1
Sve &to ra%"rani'uje $va %emlji&ta ,o"ra$e, plotovi, )ivi+e i $r.- kao i me#a&nji
%nakovi smatraju se suvlasni&tvom osoba 'ija %emlji&ta ra%"rani'avaju. Susje$i
me#utim mo"u $oka%ivati $a je o"ra$a u poje$ina'nom vlasni&tvu neko"a o$
nji! pa e se ta$a primijeniti pravila o vlastitoj o"ra$i.
Svaki vlasnik nekretnine ovla&ten je slu)iti se %aje$ni'kom o"ra$om $o
polovi+e ukupne $ebljine, pa i i%$ubljivati ju $o te $ubine.
>. Ograivanje
Svaki susje$ $u)an je s $esne strane o$ svoje"a "lavno"a ula%a, "le$ano s puta,
o"ra$iti svoj prostor i ra%$vojiti "a o$ susje$no"a %emlji&ta osim ako je $ruk'ije
propisano ili je $ruk'iji mjesni obi'aj ili su se susje$i $ruk'ije $o"ovorili.
O"ra$a je u vlasni&tvu samo je$no"a susje$a, a nije u suvlasni&tvu. Ako susje$
ne o"ra$i svoj prostor to nije ovla&ten u'initi $ru"i susje$ na tu#em %emlji&tu.

D. 3ea ,obra#eno ranije-
9. Stablo na ei
Nala%i li se stablo na samoj me#i bit e u suvlasni&tvu susje$a s obje strane
me#e je$nako kao i me#ne pre"ra$e. Ako raste na ne'ijem %emlji&tu be% ob%ira
&to "rane i korijenje ula%e u tu#e %emlji&te ta$a je u samovlasni&tvu vlasnika
to"a %emlji&ta.
:. 'ranje i korijenje
Vlasnik %emlji&ta smije o$sjei "rane tu#e"a stabla koje vise i%na$ nje"ovo"a
%emlji&ta i %a$r)ati i!, ili se slu)iti njima, o$nosno istr"nuti i% %emlje korijenje i
)ile pro$rle ispo$ povr&ine nje"ovo"a %emlji&ta, a vlasnik $rva $u)an je to
otrpjeti. .%u%etak postoji ako se ra$i o "ranama $rvea koje pripa$a &umi jer se
ta$a %abranjuje svako o$sije+anje "rana osim ako nije pre$vi#eno
&umsko"ospo$arskim osnovama ,prema (akonu o &umama166;., 166D.-.
O$sije+anjem vlasnik %emlji&ta postaje vlasnikom "rana. On me#utim ne mo)e
prisiliti susje$a $a on sam o$sije'e "rane.
Treba spomenuti $a vlasnik ima i pravo ubiranja plo$ova koji vise sa $rveta
koje se nala%i u nje"ovom %ra'nom prostoru ili su plo$ovi pali na nje"ovo
%emlji&te.
<. Pristup na tue
<>
.ma se pravo pristupa na tu#u nekretninu ra$i !vatanja o$bje"le )ivotinje, roja
p'ela ili $ru"e pokretne stvari koja se nije tako pove%ala s nekretninom $a bi
i%"ubila samostalnost. Vlasnik ima pravo pokupiti i priro$ne plo$ove koji
$ospiju na tu#u nekretninu. Plo$ove u%ima onaj koji to prije u'ini jer i vlasnik
%emlji&ta ima pravo pokupiti plo$ove koji su pali na nje"ovo %emlji&teQQQ
Vlasnik nekretnine ipak nee morati trpjeti pristup na svoju nekretninu ako sam
be% o$"a#anja pre$a stvar vlasniku.
=. +poraba nekretnine radi izvoenja radova
Pristup na susje$ovo %emlji&te poneka$ je nu)an ra$i "ra#enja, o$r)avanja i
obavljanja popravaka na nekretninama ,npr. postavljanje skela, materijala,
ula%ak ra$nika it$.-. Ako vlasnik uporabljene nekretnine tra)i nakna$u postoji
$u)nost $a se plati primjerena nakna$a.
7. Postavljanje vodova i drugih ureaja
Ne smatra se susje$skim pravom jer je %a to potreban i%ri'iti pristanak vlasnika
susje$ne nekretnine. Ra$i se ili o slu)nostima ili o postupku %a nepotpuno
i%vla&tenje. Obra#eno je u (V %aje$no sa susje$skim pravima $a bi se uputilo
na to $a nije rije' o susje$skom pravu
6. Potkopavanje tue nekretnine
Vlasnik %emlji&ta $u)an je propu&tati kopanja kakvim bi susje$na %emlji&ta ili
"ra#evine i%"ubile potrebna upori&ta. Nasuprot tome vlasnik susje$ne
nekretnine mora trpjeti potkopavanje ako su po$u%ete sve ra$nje $a se sprije'i
"ubitak stabilnosti nje"ove nekretnine. No ako nije mo"ue si"urno provesti
takve ra$nje mo)e se %a!tijevati %abrana potkopavanja.
1;. #isije
.misije su /i%i'ke smetnje koje $ola%e s je$ne nekretnine i ometaju slu)enje ili
kori&tenje $ru"om nekretninom. To su npr. $im, neu"o$ni mirisi, buka, otpa$ne
vo$e i sl. Trpjeti se moraju sve imisije koje su $opu&tene, a suvremeni )ivotni
uvjeti sve vi&e po$i)u "rani+u toleran+ije trpljenja &tetni! utje+aja.
Po na'inu o$a&iljanja imisije se $ijele na neposre$ne ,$irektne- i posre$ne
,in$irektne-. Neposre$ne su imisije u pravilu %abranjene.
Posre$ne imisije mo"u biti $opu&tene ako ne prela%e mjerila postavljena
kriterijima prekomjernosti, &tete koju prou%rokuju i posebni! +iljeva.
<D
1riterij prekomjernosti nije 'vrsto o$re#en jer ovisi o mjesnim prilikama,
vremenu o$a&iljanja it$.
1riterij &tete koju prou%rokuju %na'i ako je &teta %natnija imisije e biti
ne$opu&tene.
(a&tita o$ imisija posti)e se ne"atornim %a!tjevom.
11. Opasnost od ru!enja zgrade
Ako je %bo" neo$r)avanja ili $otrajalosti %"ra$e u"ro)ena tu#a nekretnina o$
vlasnika nekretnine mo)e se %a!tijevati $a o$r)ava %"ra$u u mjeri $a ne
u"ro)ava susje$ne nekretnine.
1>. "abrana ijenjanja naravnoga toka vode
Vlasnik %emlji&ta nema ovla&tenje be% posebne pravne osnove mijenjati tok
vo$a koje priro$no protje'u preko nje"ovo"a %emlji&ta ako to utje'e na
ovla&tenja koja imaju susje$i na %emlji&tima bilo u%vo$no bilo ni%vo$no.
1D. Odvoenje ki!nice s krova
Vlasnik nekretnine treba po$u%eti mjere $a ki&ni+a koja se slijeva s nje"ove
%"ra$e ne pa$a na tu#u nekretninu.
Susje$ska se prava ostvaruju u postupku pre$ su$om ,posje$ovna su$ska
%a&tita, ne"atorna tu)ba, i%vanparni'ni postupak ure#enja me#a-, ali i u
upravnom postupku ,o$re$be o komunalnom re$u, o$re$be "ra#evinsko"a i
vo$no"a prava it$.- te samopomoi ,o$sije+anje "rana, pristup na tu#e %emlji&te
ra$i o$no&enja stvari koje su se tu slu'ajno na&le-. (a&tita se mo)e ostvarivati i
na obve%nopravnoj ra%ini ,npr. %a!tjevom %a uklanjanje opasnosti o$ &tete
(OOL opasnost o$ ru&enja %"ra$e kao i %a!tjevom %a nakna$u &tete koji se
mo)e postaviti ko$ ra%li'iti! susje$ski! prava-.
1;. PR*STANA1 PRAVA V0ASN.NTVA
Relativan prestanak prava vlasni&tva %na'i prela)enje prava vlasni&tva neke
stvari s je$ne osobe na $ru"u.
Apsolutan prestanak vlasni&tva javlja se u slje$eim slu'ajevimaC
1. Prestanak propa&u stvari
<9
Propa$ne li stvar koja je pre$met ne'ije"a prava vlasni&tva, prestaje i to pravo
vlasni&tva. Ako nakon propasti preostanu neki osta+i stvari na njima i $alje
postoji vlasni&tvo.
>. Trajan "ubitak samostalnosti stvari
Postoji u slu'aju $a vlasnikova stvar priraste tu#oj stvari i time postane nje%in
$io.
D. Stavljanje stvari i%van prometa
9. .%vorno tu#e stje+anje prava vlasni&tva na temelju %akona ,npr. stje+anje
$osjelo&u, stje+anje pokretne stvari o$ nevlasnika-.
:. Prestanak na temelju o$luke su$a ili $ru"e vlasti ,npr. o$luke o potpunom
i%vla&tenju, komasa+iji, kon/iska+iji o$nosno u svim slu'ajevima ka$a se
o$lukom pravo vlasni&tva stje'e i%vorno-.
<. Prestanak o$reknuem
Pravo vlasni&tva pokretnine prestaje o$reknuem $erelik+ijom. Derelik+ija je
vlasnikov 'in napu&tanja posje$a svoje stvari, po$u%et s namjerom o$reknua
o$ prava vlasni&tva te stvari. Stvar time postaje ni'ija.
Ako se ra$i o napu&tanju nekretnine pravo vlasni&tva prestaje tek upisom
brisanja vlasnikovo"a vlasni&tva u %emlji&nim knji"ama %a &to je potrebna
pisana isprava. Napu&tena nekretnina prela%i na temelju %akona u vlasni&tvo
Republike 2rvatske.
=. Prestanak na temelju o$re$bi posebno"a %akona
11. SUV0ASN.NTVO
Suvlasni&tvo ,+on$ominium, +ommunio pro $iviso- je takvo su$jelovanje vi&e
osoba u pravu vlasni&tva iste stvari ko$ koje"a svakom poje$inom suvlasniku
pripa$a po neki $io prava vlasni&tva te stvari, ra'unski o$re#en ra%mjerom
prema +ijelom pravu vlasni&tva.
Suvlasni'ki $io pripa$a o$re#enom suvlasniku. Re$ovito se o%na'ava
ra%lomkom ,1I>, DI7, 17I1<>-, prem$a se mo)e o%na'avati i postotkom. Na%iva
se i alikvotni $io ,aliRuotiesnekoliko puta-.
Suvlasni'ki $ijelovi ne moraju biti je$naki, ali nji!ov %broj ne mo)e biti ni
manji ni vei o$ je$no"a +ijelo"a prava vlasni&tva te stvari. U sumnji koliki su
suvlasni'ki $ijelovi smatra se $a su je$naki.
<:
1a$a je uspostavljeno suvlasni&tvo /in"ira se $a je stvar po$ijeljena na
%ami&ljene i$ealne $ijelove, koji veli'inom o$"ovaraju suvlasni'kim
$ijelovima. Svaki suvlasnik je sam vlasnik svoje"a i$ealno"a $ijela
,netjelesno"a entiteta-, a svi suvlasni+i %aje$no vlasni+i su +ijele stvari.
Suvlasni'ki i i$ealni $io nera%$ru)ivo su pove%ani, ne mo"u se je$an o$
$ru"o"a o$vojiti.
Veli'ina i$ealno"a $ijela ovisi o veli'ini suvlasni'ko"a $ijela. .$ealni $ijelovi
smatraju se samostalnim stvarima iako netjelesnim, ali pravno i%je$na'enim s
tjelesnim stvarima.
Suvlasni&tvo se uspostavljaC konkuren+ijom me#u vlasni+ima ,npr. vi&e osoba
kupe %aje$no istu stvarL prera$om, sje$injenjem- i ra%$iobom stvari na i$ealne
$ijelove.
.(VRNAVANA* OV0AST. 1OD SUV0ASN.NTVA
Suvlasni+i imaju je$nake ovlasti kao i vlasnik "le$e stvari ,posje$, kori&tenje,
uporaba, raspola"anje-. Nemaju me#utim pravo prvokupa osim ako je
pre$vi#eno u"ovorom ili posebnim %akonom.
1o$ upravljanja ra%likuju se poslovi re$ovite uprave i i%vanre$ni poslovi. (V
ne $e/inira poslove redovite uprave, ne"o to prepu&ta )ivotnoj i pravnoj praksi.
U sumnji se smatra $a posao prema&uje okvir re$ovito"a upravljanja te $a je to
posao i%vanre$ne uprave ,npr. $avanje otka%a upravitelju je posao re$ovite
uprave-. O poslovima re$ovite uprave o$lu'uju suvlasni+i veinom "lasova.
4o"ue je $a o$luku veine %amijeni o$luka su$a ,npr. ako je po$u%imanje
posla nu)no %a o$r)anje stvari, ako neki o$ suvlasnika %a!tijeva o$ su$a
$ono&enje te o$luke i ako su se "lasovi tako po$ijelili $a se ne mo)e postii
veina ,:;PC:;P-.
(%vanredni poslovi prema&uju okvir re$ovito"a o$r)avanja, uporabe i
iskori&tavanja stvari. (V nabraja kao i%vanre$ne posloveC 1. promjenu namjene
stvari, >. vee popravke, D. $o"ra$nju, na$o"ra$nju, preure#enje, 9. otu#enje
+ijele stvari, :. $avanje stvari u %akup ili najam na $ulje o$ je$ne "o$ine,
<. $avanje stvari u %alo" ili osnivanje !ipoteke na njoj, =. osnivanje stvarni! i
osobni! slu)nosti, stvarno"a tereta ili prava "ra#enja na +ijeloj stvari.
Nabrajanje je samo ra$i primjera tako $a se time kru" i%vanre$ni! poslova ne
is+rpljuje. O$luku o po$u%imanju i%vanre$no"a posla mo"u suvlasni+i $onijeti
samo je$no"lasno.
Suvlasni+i mo"u upravljanje suvlasni'kom stvari povjeriti upravitelju koji e
on$a $jelovati kao nji!ov opunomoenik. To nije nji!ova $u)nost. (a
<<
upravitelja mo)e biti postavljena bilo koja osoba pa i netko o$ suvlasnika. 4o)e
se $ati otka% upravitelju u% otka%ni rok o$ tri mjese+a s navo#enjem otka%no"a
ra%lo"a.
Suvlasni+i mo"u $onijeti o$luku o uspostavi eta)no"a vlasni&tva &to je uvijek
i%vanre$ni posao.
Suvlasnik koji be% potrebne su"lasnosti ostali! suvlasnika po$u%me neki posao
smatra se poslovo#om be% nalo"a.
Svaki suvlasnik je ovla&ten u svako $oba %a!tijevati pola"anje ra'una i po$jelu
svi! koristi i plo$ova.
Svaki je suvlasnik ovla&ten &tititi suvlasni'ku stvar.
Vjerovni+i se mo"u namiriti i% vrije$nosti samo suvlasni'ko"a $ijela ono"a
suvlasnika koji je nji!ov $u)nik. Nije mo"ue namirenje i% vrije$nosti +ijele
suvlasni'ke stvari ra$i namirenja $u"a samo poje$ino"a suvlasnika.
RA(VR8NUJ* SUV0ASN.NTVA
Pravo na ra%vr"nue suvlasni'ke %aje$ni+e je preobra)ajno pravo. Svaki
suvlasnik ovla&ten je u bilo koje $oba %a!tijevati ra%vr"nue suvlasni&tva osim u
nevrijeme, a to je ka$a bi to i&lo na &tetu ostali! suvlasnika ,mo)e biti samo
privremeno, a ne trajno-. Suvlasniku nika$a ne %astarijeva pravo na ra%vr"nue.
Suvlasnik se ne mo)e valjano unaprije$ o$rei svoje"a prava na ra%vr"nue
suvlasni&tva.
(akon mo)e o"rani'iti pravo na ra%vr"nue suvlasni'ke %aje$ni+e ,npr.
suvlasni&tvo stvari koje slu)e kao %aje$ni'ke o"ra$e nije $jeljivo-. Sam
suvlasnik mo)e o"rani'iti svoje pravo na ra%vr"nue suvlasni'ke %aje$ni+e &to
"a obve%uje, a ako bi bilo upisano u %emlji&nu knji"u obve%ivalo bi svako"a.
Ra%vr"nue mo)e biti potpuno i $jelomi'no, te spora%umno ili su$sko.
Spora%umno ra%vrgnu!e mo)e biti /i%i'kom $iobom stvari ,po$jela na
samostalne tjelesne stvari-, "eometrijskom $iobom stvari ,$ijeli se na 'esti+e &to
je mo"ue samo ko$ nekretnina-, ra%vr"nue po ekvivalentu ,postoji samo u
slu'aju ako se isto$obno ra%vr"ava suvlasni&tvo na nekoliko stvari pa svakom
suvlasniku pripa$a po neka o$ ti! stvari-, +ivilno ra%vr"nue ,pro$ajom stvari i
po$jelom nov+a me#u suvlasni+ima-, ra%vr"nue isplatom ,stvar pripa$a u
vlasni&tvo je$nom suvlasniku, a on e isplatiti ostale-, uspostava eta)no"a
vlasni&tva umjesto ra%vr"nua ,%apravo se ne ra$i o ra%vr"nuu ne"o o
mo$i/ika+iji o$nosa me#u suvlasni+ima-.
<=
Sudsko ra%vrgnu!e provo$i se u i%vanparni'nom postupku no mo)e i u parni+i
na koju e se uputiti pre$la"atelja ako me#u strankama postoji spor o pre$metu
suvlasni&tva, o osobi suvlasnika ili o veli'ini suvlasni'ki! $ijelova. Su$sko
ra%vr"nue je mo"ue ako su stranke i potpuno su"lasne, ali )ele $a su$ potvr$i
nji!ov spora%um.
Suvlasni&tvo $jeljivi! stvari ra%vr"ava se /i%i'kom $iobom pokretni! stvari i
"eometrijskom $iobom nekretnina. Suvlasni&tvo ne$jeljivi! stvari provo$i se
+ivilnom $iobom, a ako se ra%vr"ava suvlasni&tvo isto$obno na nekoliko stvari
on$a se mo)e vr&iti i ra%$iobom po ekvivalentu.
Suvlasnik mo)e imati pravo na ra%vr"nue isplatom ako "a je stekao na temelju
%akona ili pravno"a posla. U samom postupku su$sko"a ra%vr"nua tako#er se i
i%van spomenuti! pravni! temelja mo)e %a!tijevati ra%vr"nue isplatom ako
postoji osobito o%biljan ra%lo" $a stvar pripa$ne u +ijelosti upravo njemu u
vlasni&tvo. Ako suvlasnik koji je trebao isplatiti ostale ne i%vr&i tu svoju obve%u
mo)e "a se po%vati na ispunjenje ili %a!tijevati poni&tenje o$luke o ra%vr"nuu
isplatom.
1>. (AA*DN.?1O V0ASN.NTVO
(aje$ni'ko vlasni&tvo ,skupno- je takvo su$jelovanje vi&e osoba u pravu
vlasni&tva iste stvari $a im ta stvar pripa$a svima %aje$no, jer sve imaju u$jela u
tom pravu vlasni&tva, ali veli'ina u$jela niti je$ne o$ nji! nije o$re#ena, be%
ob%ira na to &to je o$re$iva.
(aje$ni'ko se vlasni&tvo uspostavlja isklju'ivo na temelju %akona i to kao
naslje$ni'ka %aje$ni+a, imovina orta&tva i %aje$ni'ka pri'uva eta)ni! vlasnika.
(aje$ni'ki vlasnik ,%aje$ni'ar- mo)e svoj u$io u %aje$ni'kom vlasni&tvu
prenijeti pravnim poslom inter vivos je$ino na $ru"o"a %aje$ni'ara, a ne na
neku $ru"u osobu jer on je 'lan kolektiviteta 'iji 'lanovi imaju %aje$ni'ku
imovinu.
Pravo vlasni&tva %aje$ni'ke stvari pripa$a samo svim %aje$ni'arima %aje$no,
oni upravljaju %aje$ni'kom stvari %aje$no.
Diobom %aje$ni'ko"a vlasni&tva nastaje suvlasni&tvo. Posebni %akon o$re#uje
klju' $iobe, a ako postoji sumnja u%ima se $a ni je$an %aje$ni'ar nema vi&e
prava ne"o $ru"i. Nakon pretvaranja %aje$ni'ko"a vlasni&tva u suvlasni&tvo
mo"ue je ra%vr"nuti takvo suvlasni&tvo.
<7
Svaki %aje$ni'ki vlasnik ima pravo na $iobu %aje$ni'ko"a vlasni&tva i to pravo
nika$a ne %astarijeva, a mo)e se ostvarivati spora%umno ili su$skom $iobom.
1D. V0ASN.NTVO POS*BNO8A D.A*0A N*1R*TN.N*
,*TAONO V0ASN.NTVO-
Vlasni&tvo posebno"a $ijela nekretnine ili eta)no vlasni&tvo je i% suvlasni'ko"a
$ijela proi%a&lo i s njim trajno pove%ano preina'enje na'ina i%vr&avanja
suvlasni'ki! ovlasti "le$e neke nekretnine tako $a su s u'inkom i prema
treima ovlasti i obve%e osobe kojoj pripa$a o$re#eni suvlasni'ki $io
nekretnine ,o$"ovarajui $io- usre$oto'ene u prvom re$u na neki uporabno
samostalni /i%i'ki $io te nekretnine ,stan ili $ru"u samostalnu prostoriju- kao
$a je taj $io u isklju'ivom vlasni&tvu to"a suvlasnika.
Ra%lo%i uspostave eta)no"a vlasni&tva su so+ijalni, "ospo$arski i prostorno
komunalni. *ta)no vlasni&tvo je neo$vojivo pove%ano s o$"ovarajuim
suvlasni'kim $ijelom ,i$ealnim $ijelom- nekretnine na kojem je uspostavljeno.
Pre$met eta)no"a vlasni&tva je prije sve"a stan, ali i poslovne prostorije,
samostalne "ara)e ili jasno ome#ena mjesta u %"ra$i namijenjena ostavljanju
motorni! vo%ila.
Po$ pojmom stana ,prema (akonu o najmu stanova- smatra se skup prostorija
namijenjeni! %a stanovanje s prijeko potrebnim spore$nim prostorijama koje
'ine je$nu %atvorenu "ra#evinsku +jelinu i imaju poseban ula%.
Poslovna prostorija je je$na ili vi&e prostorija u poslovnoj ili stambenoj %"ra$i
namijenjeni! obavljanju poslovne $jelatnosti koje, u pravilu, 'ine "ra#evinsku
+jelinu i imaju %aseban "lavni ula% ,prema (akonu o %akupu poslovno"a
prostora-.
Uspostava eta)no"a vlasni&tva mo)e se obaviti na tri na'inaC 1. na temelju
o$"ovarajue"a suvlasni'ko"a $ijela, >. na temelju su"lasne o$luke svi!
suvlasnika nekretnine i D. na temelju o'itovanja volje vlasnika %emlji&ta sa
%"ra$om, o$nosno nositelja prava "ra#enja sa %"ra$om.
1. +spostava eta&noga vlasni!tva na teelju odgovaraju(ega suvlasnikoga
dijela i korisne vrijednosti
Da li je suvlasni'ki $io nekretnine osobe koja %a!tijeva uspostavu eta)no"a
vlasni&tva na nekom o$re#enom posebnom $ijelu nekretnine %a to o$"ovarajui,
prosu#uje se prema tome je li taj suvlasni'ki $io u o$nosu prema vlasni&tvu
+ijele nekretnine je$nak ili vei o$ o$nosa korisne vrije$nosti stana ,ili $ru"e
<6
samostalne prostorije- "le$e koje"a se tra)i uspostava eta)no"a vlasni&tva
prema korisnoj vrije$nosti svi! stanova i ostali! prostorija +ijele nekretnine.
1orisne vrije$nosti stana ili $ru"e samostalne prostorije o$re#uju se u%
primjenu slje$ei! pravilaC 1. korisne vrije$nosti utvr#uje isklju'ivo su$
o$lukom $onesenom u i%vanparni'nom postupkuL >. korisna se vrije$nost stana
i%ra'unava i% korisne povr&ine stana ,to je ukupna po$na povr&ina umanjena %a
&irinu %i$ova koji je preki$aju-L D. osim korisne povr&ine u%imaju se u ob%ir i
$o$a+i i o$bi+i %a ra%like koje poveavaju ili smanjuju vrije$nost prema $ru"im
stanovima, a koje po s!vaanju u prometu i iskustvu proi%la%e i% namjene
polo)aja i sli'no, a nisu nastale na tro&ak samo je$no" o$ suvlasnikaL 9.
%anemaruju se ra%like koje poveavaju ili smanjuju vrije$nost ako su manje o$
>P korisne povr&ine stanaL :. nee se u%eti u ob%ir ni po$rumske i tavanske
prostorije koje po svojoj opremi nisu prila"o#ene %a stambene ili poslovne
svr!e, kao ni stubi&ta, otvoreni balkoni i terase it$.L <. ako postoje vea
o$stupanja o$ "ra#evno"a plana koji je o$obren o$ vlasti ta$a e se korisna
povr&ina i%ra'unati prema stvarnom stanjuL =. korisna vrije$nost mo)e se
utvr#ivati nakon &to je "ra$nja %avr&ila, ali i prije %avr&etka "ra$nje.
Ae$nom utvr#ena korisna vrije$nost stana nije nepromjenjiva kate"orija. Su$ e
ponovno utvr#ivati korisnu vrije$nostC 1. %bo" o$re#eni! promjena nastali!
"ra#evinskim %a!vatima, >. %bo" promjene stanja stanova o$nosno $ru"i!
prostorija koji neposre$no "rani'e ili %bo" prijenosa spore$ni! $ijelova.
1orisnu bi se vrije$nost mo"lo i%ra'unavati na primjer u bo$ovima s time $a bi
maksimalni %broj bo$ova korisni! vrije$nosti mo"ao i%nositi 1;;P.
>.+spostava eta&noga vlasni!tva na teelju suglasne odluke svih suvlasnika
Ako su suvlasni+i nekretnine su"lasno o$lu'ili $a e svoja suvlasni'ka prava
o"rani'iti tako &to e s o$re#enim suvlasni'kim $ijelom pove%ati vlasni&tvo
o$re#eno"a posebno"a $ijela nekretnine, u%ima se $a je taj suvlasni'ki $io
o$"ovarajui $io, pa ta$a pravomonu o$luku su$a o utvr#ivanju korisni!
vrije$nosti %amjenjuje isprava svi! suvlasnika o toj nji!ovoj o$lu+i.
Ovaj se slu'aj mo)e smatrati i%nimkom, a poni&taj isprave mo)e se %a!tijevati
samo ako postoji neki o$ opi! ra%lo"a %a ni&tetnost ili pobojnost jer je rije' o
o$re#enoj vrsti pravno"a posla. Po$ra%umijeva se $a je o$nos i%me#u veli'ine
suvlasni'ko"a $ijela i posebno"a $ijela nekretnine s kojim se pove%uje
ra%mjeran, o$nosno $a veli'ina stana ra%mjerno o$"ovara veli'ini
suvlasni'ko"a $ijela.
=;
D. +spostava eta&noga vlasni!tva na teelju oitovanja volje vlasnika
zelji!ta sa zgrado4 odnosno nositelja prava graenja na zelji!tu sa
zgrado
Potrebno je pisano o'itovanje volje vlasnika %emlji&ta o$nosno nositelja prava
"ra#enja, a po&to ov$je postoji samo je$an vlasnik on samostalno o$lu'uje te
nisu potrebne ni'ije $o$atne su"lasnosti ,osim o$ vlasnika %emlji&ta ko$ prava
"ra#enja ako nije pre$vi#eno u"ovorom o pravu "ra#enja-. U ovom se slu'aju
ra$i o i%"ra$nji %"ra$e sa stanovima u eta)nom vlasni&tvu %a tr)i&te, o$nosno
pro$aju.
*ta)no vlasni&tvo ste'eno po o$re$bama prija&nji! propisa pretvara se u eta)no
vlasni&tvo prema (V, a pola%i&te %a utvr#ivanje o$"ovarajue"a suvlasni'ko"a
$ijela je veli'ina, o$nosno vrije$nost posebno"a $ijela u eta)nom vlasni&tvu
prema vrije$nosti +ijele nekretnine. To je suprotno o$ osnivanja eta)no"a
vlasni&tva ubu$ue ko$ koje"a e pola%i&te biti suvlasni&tvo na nekretnini kao
+jelini i% koje"a e se i%vo$iti eta)no vlasni&tvo, $ok se u ovom slu'aju pola%i
o$ konkretno" posebno" $ijela %"ra$e na kojem je eta)no vlasni&tvo
uspostavljeno po prija&njem sustavu.
.(VRNAVANA* V0ASN.?1.2 OV0AST.
1. .%vr&avanje ovlasti "le$e posebno"a $ijela nekretnine
*ta)ni vlasnik ima slje$ea prava ,ovlasti- "le$e svo"a posebno"a $ijela
nekretnineC 1. pravo na stje+anje vlasni&tva svi! plo$ova i $ru"i! koristi o$
posebno"a $ijela nekretnine, >. ovlast $a i%najmi ili $a$e u %akup posebni $io
nekretnine, D. ovlast $a i%vr&i prepravke i promjenu namjene stana i ne tra)ei
o$obrenje ostali! suvlasnika, 9. ovlast $a tra)i nakna$u imovinske &tete koju
pretrpi na svom posebnom $ijelu, :. ovlast $a tra)i popravljanje &tete u sve%i s
promjenama koje je i%vr&io $ru"i suvlasnik, <. ovlast $a tra)i primjereno
osi"uranje ako prijeti o%biljna opasnost $a e nastati &teta %bo" pona&anja
poje$ino"a suvlasnika.
*ta)ni vlasnik ima i o$re#ene dunosti "le$e svo"a posebno"a $ijela, a to suC 1.
$u)nost o$r)avanja, >. $u)nost $a o$"ovara %a &tetu koja je nastala %bo" nebri"e
ili neo$r)avanja posebno"a $ijela, D. $u)nost $a omo"ui pristup i uporabu
svo"a posebno"a $ijela nekretnine ako je to potrebno %a o$r)avanje %aje$ni'ki!
$ijelova nekretnine, 9. $u)nost $a o$"ovara %a &tetu koju je u'inio ostalim
suvlasni+ima pri"o$om i%vr&avanja promjena na svome posebnome $ijelu, :.
$u)nost nakna$e imovinske &tete onom eta)nom vlasniku koji je tu &tetu
pretrpio %bo" to"a &to je omo"uio pristup i uporabu svo"a posebno"a $ijela
ra$i o$r)avanja %aje$ni'ki! $ijelova nekretnine, <. $u)nost $avanja
=1
primjereno"a osi"uranja, =. $u)nost sno&enja svi! javni! obve%a i tereta u sve%i
s vlasni&tvom svo"a posebno"a $ijela nekretnine.
>. .%vr&avanje ovlasti "le$e +ijele nekretnine
Svaki suvlasnik ima i o$re#ene ovlasti "le$e +ijele nekretnine, a to suC 1. uprava
svi! suvlasnika na$ nekretninom kao +jelinom, >. prava koja ima svaki
suvlasnik neovisno o ostalima ,npr. stvaranje primjerene %aje$ni'ke pri'uve ili
postavljanje upravitelja-, D. pravo na plo$ove i $ru"e koristi o$ stanova i $ru"i!
samostalni! prostorija "le$e koji! nije uspostavljeno eta)no vlasni&tvo.
(V ra%likuje poslove re$ovito"a upravljanja i i%vanre$ne poslove. Poslovi
redovite uprave +ijelom nekretninom su osobitoC 1. re$ovito o$r)avanje
%aje$ni'ki! $ijelova i ure#aja nekretnine, >. stvaranje %aje$ni'ke pri'uve %a
pre$vi$ive bu$ue tro&kove, D. u%imanje %ajmova ra$i pokria tro&kova koji
nisu pokriveni pri'uvom, 9. primjereno osi"uranje nekretnine, :. imenovanje i
opo%iv %aje$ni'ko"a upravitelja, <. o$re#ivanje i promjene kuno"a re$a,
=. i%najmljivanje i $avanje u %akup oni! $ijelova na kojima nije uspostavljeno
eta)no vlasni&tvo. O po$u%imanju poslova re$ovite uprave suvlasni+i o$lu'uju
veinom "lasova#
Po$ i%vanrednim poslovima smatraju se po"lavitoC promjena namjene stvari,
vei poprav+i, $o"ra$nja, na$o"ra$nja, preure#enje, otu#enje +ijele stvari,
$avanje +ijele stvari u najam ili %akup na $ulje o$ je$ne "o$ine, osnivanje
!ipoteke na +ijeloj stvari, stvarni! i osobni! slu)nosti, stvarni! tereta i prava
"ra#enja na +ijeloj stvari. (a po$u%imanje i%vanre$ni! poslova %a!tijeva se
su"lasnost svih suvlasnika#
Suvlasni+i $onose u pisanom obliku o$luke o po$u%imanju poslova uprave s tim
$a me#usobne o$nose mo"u o$re$iti pisanim spora%umom me#uvlasni'ki
u"ovor. 4e#uvlasni'ki je u"ovor u prijela%nom ra%$oblju obve%an, $akle
moraju "a sklopiti oni suvlasni+i koji su po prija&njim propisima postali eta)ni
vlasni+i.
-e*uvlasniki ugovor sa$r)i osobitoC 1. veli'inu suvlasni'ki! $ijelova, >. uvjete
i na'in upravljanja nekretninom, D. pobli)e po$atke o osobi koja e upravljati
nekretninom, 9. opse" poslova upravitelja, :. prikupljanje i raspola"anje
sre$stvima %aje$ni'ke pri'uve, <. uvjete i na'in kori&tenja %aje$ni'ki!
prostorija, =. ime suvlasnika ovla&teno"a %a o$nose sa upraviteljem.
.pravitelj upravlja nekretninom u ime svi! suvlasnika, vo$i postupke pre$
su$om, ovla&uje punomonike. Upravitelj mo)e biti trea osoba ,u prijela%nom
ra%$oblju samo pravna osoba koja je %a to re"istrirana- ili netko o$ suvlasnika.
=>
Upravitelj je $u)an 'uvati interese svi! suvlasnika nekretnine i slije$iti upute
veine te polo)iti svakom suvlasniku ra'un o poslovanju u pret!o$noj
kalen$arskoj "o$ini, i%ra$iti pre"le$ pre$vi#eni! ra$ova u nare$noj "o$ini,
prikupiti vi&e ponu$a %a vee ra$ove.
PR*STANA1 *TAONO8A V0ASN.NTVA
*ta)no vlasni&tvo prestaje propa&!u predmeta to"a vlasni&tva. Djelomi'na
propast u pravilu nije $ovoljan ra%lo" %a prestanak jer se mo)e i%vr&iti
popravak. 4e#utim prestanak vlasni&tva posebno"a $ijela nekretnine ne povla'i
%a sobom prestanak suvlasni&tva na nekretnini jer ako suvlasnik opet osposobi
svoj stan bit e mo"ue ponovno uspostaviti i eta)no vlasni&tvo.
*ta)no vlasni&tvo prestaje i uknjibom brisanja u %emlji&noj knji%i ,npr. jer je
o$"ovarajui suvlasni'ki $io postao manji o$ korisne vrije$nosti-.
*ta)no vlasni&tvo prestaje ka$a prestane suvlasni&tvo odgovaraju!ega
suvlasnikoga dijela# Nitko ne mo)e ostati eta)nim vlasnikom ako mu je
prestalo suvlasni&tvo.
*ta)no vlasni&tvo prestaje i iskljuenjem# Ra%likuje se isklju'enje na %a!tjev
veine i isklju'enje na %a!tjev manjine.
.sklju'enje na %a!tjev veine mo"u %a!tijevati suvlasni+i koji imaju veinu
suvlasni'ki! $ijelova u o$nosu na eta)no" vlasnika ili bilo koje" suvlasnika
,$akle, i ono"a koji nije eta)ni vlasnik- i% ra%lo"a koji su nave$eni u (V.
Ra%lo%i %a isklju'enje na %a!tjev veine suC 1. ako suvlasnik ne u$ovoljava
$u)nostima koji proi%la%e i% %aje$ni+e, >. ako $ijelove nekretnine rabi na na'in
koji %natno &teti interesima $ru"i! suvlasnika, D. ako svojim be%ob%irnim,
nepristojnim ili uope ne$oli'nim pona&anjem u'ini te"obnim %aje$ni'ko
stanovanje ostalim suvlasni+ima, ili po'ini ka)njivo $jelo protiv imovine,
morala ili tjelesne +jelovitosti koje"a o$ suvlasnika ili $ru"e osobe koja stanuje
u kui, a nije rije' o $jelima tako malo"a %na'enja $a bi i! trebalo %anemariti.
.sklju'enje se javlja kao oblik ra%vr"nua suvlasni'ke %aje$ni+e +ivilnom
$iobom, a provo$i se putem pro$aje na javnoj $ra)bi. O$luku o isklju'enju su$
$onosi na temelju tu)be suvlasnika. Suvlasniku koji se isklju'uje ostavlja se rok
o$ tri mjese+a u kojem mo)e i sam pro$ati svoj stan i prije javne pro$aje. Nova+
ostvaren na javnoj pro$aji pripa$a isklju'enom suvlasniku. 1ao ra$nje
suvlasnika u%imaju se ra$nje nje"ovo"a bra'no"a $ru"a i $ru"i! 'lanova obitelji
kao i osoba kojima je stan unajmljen ili $an u %akup.
=D
.sklju'enje na %a!tjev manjine. Tu je postupak %natno ubla)en u korist
suvlasnika koji se isklju'uje. Suvlasnik koji tra)i isklju'enje treba prvo
po$nijeti tu)bu kojom tra)i prestanak postupaka koji "a povre#uju. Ako nakon
pravomonosti presu$e kojom je su$ o$lu'io $a je tu)enik $u)an su%$r)avati se
takvi! postupaka, tu)enik nastavi s u%nemiravanjem, mo)e se po$nijeti tu)ba %a
isklju'enje koja ima %na'enje kao $a je po$nesena o$ veine suvlasnika.
Ra%lo%i %a po$no&enje tu)be su be%ob%irno, nepristojno ili uope ne$oli'no
pona&anje 'ime je u'injeno te"obnim %aje$ni'ko stanovanje ili je po'injeno
ka)njivo $jelo protiv suvlasnikove imovine, morala, tjelesne +jelovitosti
suvlasnika ili neko"a o$ nje"ovi! ukuana, a nije rije' o $jelima malo"a
%na'enja.
19. PR*T2ODNO . POTONA* V0ASN.NTVO
Vlasnik mo)e pravo vlasni&tva o"rani'iti nekim rokom ili uvjetom tako $a e
ono $o isteka to"a roka, o$nosno $o ispunjenja uvjeta, pripa$ati je$noj, a potom
$ru"oj osobi.
Ra%lo%i uspostave pret!o$no"a i potonje"a vlasni&tva su, na primjer, ra$i
stvarno"a osi"uranja neke tra)bine ,$o isplate +ijene-.
Ope obve%e pret!o$no"a vlasnika suC a- $a svoje pravo vlasni&tva i%vr&ava
postupajui ob%irno prema virtualnom vlasni&tvu ono"a koji 'eka $a postane
vlasnikom, b- $a po&to istekne rok ili se uvjet ispuni prenese potonjemu
vlasni&tvo.
Posebne obve%e su ,ako je stvar %a$r)ao ili $obio ra$i osi"uranja neke tra)bine-
a- $a propu&ta slu)iti se stvari, b- $a propu&ta raspola"ati sa stvari /akti'no i
pravno.
Pri$r)aj prava vlasni&tva postoji na temelju u"ovora o pro$aji ko$ koje"a je
uvjet prela)enja vlasni&tva na kup+a isplata +ijene. Pro$avatelj je $akle
pret!o$ni, a kupa+ potonji vlasnik.
Pret!o$no i potonje vlasni&tvo postoji i u slu'aju vlasni&tva preneseno"a ra$i
osi"uranja. Rije' je o slu'aju u kojem $u)nik na $ru"o"a prenosi pravo
vlasni&tva neke svoje stvari kao osi"uranje %a ispunjenje o$re#ene tra)bine.
Poseban oblik preno&enja prava vlasni&tva ra$i osi"uranja tra)bine mo"ue je
ura$iti i na temelju pravno"a posla sklopljeno"a u posebnom obliku su$sko"a
o$nosno javnobilje)ni'ko"a osi"uranja prijenosom vlasni&tva. To je ure#eno
Ovr&nim %akonom. Stje+atelj je postao vlasnik stvari $a bi mu se time osi"uralo
o$re#enu tra)binu, no on ne mo)e prije $ospijea tra)bine is!o$iti $a mu stvar
=9
bu$e pre$ana u posje$. Ako se tra)bina ne ispuni vjerovnik se mo)e namiriti i%
stvari koja je nje"ovo vlasni&tvo, ali ako se tra)bina po$miri ta$a on kao
pret!o$ni vlasnik treba prenijeti vlasni&tvo na stvari potonjem vlasniku,
o$nosno vratiti vlasni&tvo biv&em $u)niku.
1:. N*1. DA0ANA. OB0.E. SUDA*0OVANAA V.N*
OSOBA U PRAVU V0ASN.NTVA
1. /ommunio pro diviso ,%aje$ni+a vlasnika na $ijelove- %na'i $a su ra%li'ite
osobe vlasni+i pravno o$vojeni! $ijelova je$ne te iste stvari ili je svaka o$ nji!
vlasnik neke o$ vi&e stvari koje su u nekom /akti'nom ili pravnom po"le$u
pove%ane u neku +jelinu. Postoji uvijek ka$a je vlasnik neko"a o$vojivo"a
$ijela stvari osoba ra%li'ita o$ vlasnika +ijele stvari ,npr. ako je netko vlasniku
automobila posu$io re%ervni kota', vlasnik automobila je je$na osoba, a vlasnik
to"a kota'a $ru"a-.
>. Posredno sudjelovanje u vlasni&tvu pravnih osoba
Pravo vlasni&tva koje pripa$a nekoj pravnoj osobi, u pravnom je smislu samo
nje%ino pravo vlasni&tva. .pak u "ospo$arskom ili kojem $ru"om smislu
vlasni&tvo posre$no pripa$a /i%i'kim osobama koje su u o$"ovarajuem o$nosu
s pravnom osobom koja je vlasnik.
D. Nekada&nje ra%dijeljeno vlasni&tvo
Postojalo je u /eu$ali%mu kao vr!ovno vlasni&tvo ,/eu$al+a- i koristovno
,ovlasti va%ala-. Danas je u potpunosti napu&teno.
9. Nekada&nje dru&tveno vlasni&tvo ,tako#er je po$ra%umijevalo su$jelovanje
vi&e osoba u vlasni&tvu iste stvari-.
1<. S0UONOST.
Slu)nost je stvarno pravo na tu#oj stvari, na temelju koje"a se ovla&tenik mo)e
tom stvari koristiti na o$re#eni na'in. Ulo"a slu)nosti $anas nije onako %na'ajna
kao u rimskom pravu i u $oba ka$a je $onesen O8(.
Opa obilje)ja slu)nosti suC
1. Slu)nost je stvarno pravoL
>. Slu)nost je stvarno pravo na tu#oj stvariL
D. Slu)nost na slu)nosti ne mo)e postojatiL
=:
9. Slu)nost na 'ini$be ne mo)e postojati ,samo trpljenje ili propu&tanje-L
:. Slu)nost mora biti korisnaL
<. Slu)nost se mora i%vr&avati ob%irnoL
prela"anje ili mo$i/ika+ija slu)nosti je preinaka na'ina i%vr&avanja slu)nosti
bilo po sa$r)aju ili po u)em lokalitetu na kojem se i%vr&avaL tro&kove prela"anja
snosi vlasnik poslu)ne stvari.
=. Slu)nosti su neo$vojive ,neprenosive- o$ poslu)ne stvari, a isto tako se ne
mo"u o$vojiti o$ ovla&tenika ,osobna slu)nost-L
7. Slu)nosti su ne$jeljive ,osim plo$ou)ivanja-. Po priro$i stvarna slu)nost
mo)e postojati samo na +ijeloj stvari, a nikako ne na alikvotnom $ijelu.
Plo$ou)ivanje je $jeljivo jer je i kori&tenje ,ubiranje plo$ova- $jeljivo.
VRST* S0UONOST.
Osnovna $ioba je na stvarne" osobne i nepravilne slu)nosti, a to je s ob%irom na
osobu ,ovla&tenika-. Stvarna je slu)nost ako je ovla&tenik o$re#en s ob%irom na
svoje vlasni&tvo o$re#ene nekretnine, osobna ako je o$re#en s ob%irom na svoju
osobu, a nepravilna ako je slu)nost osnovana ne u korist sva"$a&nje"a vlasnika
nekretnine ne"o u korist o$re#ene osobe koja je uje$no i vlasnik te nekretnine.
Na nepravilne se slu)nosti primjenjuju pravila o osobnim slu)nostima.
Po sa$r)aju se slu)nosti $ijele na afirmativne i negativne# A/irmativnim je
slu)nostima sa$r)aj trpljenje, a ne"ativnima propu&tanje.
Po trajanju se slu)nosti $ijele na trajne i povremene# Trajne su stanje koje
nepreki$no traje i nije potrebna neka lju$ska ra$nja $a bi se i%vr&avale ,npr.
pravo pro%ora-, a povremene se i%vr&avaju ponavljanjem lju$ski! ra$nji ,npr.
slu)nost puta-.
Po tome mo)e li i! se uo'iti o$ bilo koje osobe $ijele se na vidljive i nevidljive#
Slu)nosti mo"u biti naplatne i besplatne#
Prividne slu)nosti traju samo $o opo%iva, a sa$r)aj im je je$nak kao i ko$
slu)nosti pa se $o opo%iva i prosu#uju kao slu)nosti.
T%v. %akonske slu)nosti uope nisu slu)nosti ne"o o"rani'enja prava vlasni&tva
o 'emu je bilo rije'i ranije ,npr. imisije, %abrana sje'e &ume it$.-.
OBA*1T. . SUBA*1T. S0UONOST.
=<
Objekt slu)nosti su stvari i to prete)no nekretnine. Stvarne slu)nosti mo"u
postojati je$ino na nekretninama.
Ovla&tenik stvarne slu)nosti je sva"$a&nji vlasnik povlasne nekretnine.
Ovla&tenik osobne slu)nosti je poimeni'no o$re#ena osoba.
STA*EANA* S0UONOST.
Slu)nost se mo)e stei ori"inarno, a to je be% su"lasnosti vlasnika poslu)ne
stvari i $erivativno u% su"lasnost. Pravni temelji $erivativno"a stje+anja suC a-
pravni posao, b- o$luka vlasti ,su$a ili upravno"a tijela-, +- %akon.
Pravni posao kao temelj stje+anja slu)nosti mo)e biti u"ovor i oporuka. U"ovor
mora biti u pisanom obliku ako je poslu)na stvar nekretnina. 4o)e biti naplatan
ili besplatan. Na'in stje+anja slu)nosti na nekretnini je uknji)ba slu)nosti u
%emlji&nu knji"u.
Vlast mo)e osnovati slu)nost samo u to'no o$re#enim slu'ajevima. Tako po (V
su$ mo)e osnovati slu)nost u $iobnom postupku te u postupku osnivanja
nu)no"a prola%a o$nosno nu)no"a osnivanja slu)nosti vo$ova ili $ru"i!
ure#aja.
Nuni prola% je slu)nost puta osnovana su$skom o$lukom o 'emu o$lu'uje
opinski su$ u i%vanparni'nom postupku. Svr!a je nu)no"a prola%a bolje
"ospo$arsko iskori&tavanje nekretnina.. Pre$vi#a se i plaanje nakna$e vlasniku
poslu)ne nekretnine. Pretpostavke osnivanja nu)no"a prola%a suC 1. $a $o te
nekretnine nema nikakve ili nema prikla$ne putne ve%e s javnim putom ,npr.
neprikla$an je put koji je preu%ak ili prestrm- i >. $a je korist o$ nu)no"a
prola%a %a "ospo$arenje tom nekretninom vea o$ &tete na poslu)noj nekretnini.
Ne mo)e se osnovati nu)ni prola% preko nekretnina "le$e koji! se tome protive
javni interesi ,npr. preko )elje%ni'ke pru"e-, kro% %"ra$e, kro% o"ra#ena
$vori&ta, kro% o"ra#ena u%"ajali&ta $ivlja'i. Nu)ni se prola% ne mo)e osnovati u
korist ope"a $obra jer bi to on$a postao javni prola%.
Analo"no nu)nom prola%u su$ mo)e osnovati slu)nost vo$ova ili $ru"i! ure#aja
,elektri'ni!, kanali%a+ijski!, plinovo$ni!, vo$ovo$ni!, toplovo$ni!,
telekomunika+ijski!-.
Su$ mo)e osnovati stvarnu slu)nost i u diobnom postupku ,%a ra%vr"nue
suvlasni&tva ili %aje$ni'ko"a vlasni&tva-, ali samo na prije$lo" svi! stranaka.
==
. upravna vlast mo)e osnovati slu)nost i to u postupku t%v# nepotpunoga
i%vla&tenja ,tu se pravo vlasni&tva ne o$u%ima ne"o se samo o"rani'ava
osnutkom slu)nosti- i u komasacijskom postupku#
Na temelju samo"a %akona slu)nost u nas nastaje samo u je$nom slu'aju, a to je
dosjelost. Pretpostavka %a stje+anje prava stvarne slu)nosti $osjelo&u su $a
posje$ prava stvarne slu)nosti mora biti po&ten i istinit, a rok je >; "o$ina i
je$instven je. Posje$nik je po&ten ako nije %nao niti je s ob%irom na okolnosti
imao $ovoljno ra%lo"a posumnjati $a mu ne pripa$a pravo i%vr&avati tu
slu)nost. Posje$ je istinit ako "a posje$nik nije i%vr&avao silom, potajno ili
%louporabom povjerenja. (a slu)nosti koje se vrlo rijetko i%vr&avaju postavljen
je $o$atni uvjet, a to je $a stje+atelj mora $oka%ati $a je u ti! >; "o$ina barem
tri puta i%vr&io tu slu)nost.
(ANT.TA S0UONOST.
Opa sre$stva su a- samopomo i tu)ba %bo" smetanja posje$a kojima se &titi
posje$ prava stvarne slu)nosti, b- obve%nopravni %a!tjev ra$i ispunjenja
u"ovora o osnivanju slu)nosti, +- tu)ba ra$i utvr#enja $a slu)nost postoji, $-
sre$stva %a %a&titu knji)ni! prava po pravilima %emlji&noknji)no"a prava.
A+tio +on/essoria je spe+i/i'na tu)ba kojom se tra)i $a vlasnik poslu)ne stvari
pri%na postojanje slu)nosti i $a trpi njeno i%vr&avanje. Tu)itelj mora $oka%ati
svoje pravo slu)nosti i tu)enikov 'in kojim smeta i%vr&avanje to"a prava. Ova
tu)ba %astarijeva u roku o$ >; "o$ina koji po'inje tei o$ trenutka ka$ je
ovla&teniku slu)nosti o$u%et ili smetan posje$ to"a prava. Postoji i t%v.
publi+ijanska a+tio +on/essoria ,tu)ba pre$mnijevano"a ovla&tenika slu)nosti-
kojom se mo)e poslu)iti posje$nik prava slu)nosti koji mo)e $oka%ati pravni
temelj i istiniti na'in stje+anja posje$a te slu)nosti.
PR*STANA1 S0UONOST.
1. Propast stvari ,ka$ propa$ne poslu)na stvar ili se stavi i%van prometa-L
>. O$reknue ,to je je$nostrana i%java ovla&tenika slu)nosti-L
D. .stek roka i ispunjenje raski$no"a uvjetaL
9. Sje$injenje ,to je spajanje vlasni&tva poslu)ne i povlasne stvari u je$noj
osobi-L
:. Prestanak ovla&tenika ,samo osobne slu)nosti prestaju smru ovla&tenika, a
stvarne ostaju-L
<. Ukinue ,ka$ prestane ra%umna svr!a trebala bi prestati i slu)nost-L
=7
=. Rastereenje ,to je uki$anje slu)nosti na nekim %emlji&tima temeljem %akona
u opem interesu, u% o$&tetu ili be% nje-L
7. (a&tita tu#e"a povjerenja ,ako je slu)nost ste'ena i%vanknji)no, npr.
$osjelo&u, a nije upisana potom u %emlji&nu knji"u, mo"ue je $a takva
slu)nost prestane ra$i %a&tite tu#e"a povjerenja-L
6. Nei%vr&avanje
prestaje %astarom a to je nei%vr&avanje slu)nosti kro% >; "o$inaL
prestaje i temeljem usucapio libertatis &to %na'i nei%vr&avanje slu)nosti kro% D
"o$ine jer se vlasnik poslu)ne stvari tome protivio.
STVARN* S0UONOST.
Stvarna slu)nost ,%emlji&na, realna- je stvarno pravo sva"$a&nje"a vlasnika
o$re#ene nekretnine ,povlasna nekretnina- $a se %a potrebe te nekretnine na
o$re#eni na'in slu)i tu#om nekretninom ,poslu)na nekretnina-, 'iji sva"$a&nji
vlasnik to mora trpjeti ili mora propu&tati o$re#ene ra$nje "le$e svoje
nekretnine koje bi ina'e imao pravo 'initi.
Postoje isklju'ivo na nekretninama. Povlasna i poslu)na nekretnina ne moraju
biti susje$ne.
Dijele se na poljske i kune slu)nosti.
Poljske slu&nosti
1. Slu)nost puta
Dijeli se na pravo sta%e, pro"ona stoke i pravo kolnika.
>. Slu)nost vo$e
Dijeli se na pravo +rpljenja vo$e, pravo pojenja stoke i slu)nost vo$ovo$a
,pravo vo$u o$vraati, navraati ili provo$iti-.
D. Slu)nost pa&e
9. Numske slu)nosti ,sje'a $rva, skupljanje )ira, su!o"a "ranja, li&a-

%u(ne slu&nosti
U afirmativne ,po%itivne- kune slu)nosti spa$aju npr. pravoC 1. nasloniti teret
svoje %"ra$e na tu#uL >. "re$u ili ro)nik umetnuti u tu#i %i$L D. imati $ijelove
svoje %"ra$e u susje$ovom %ra'nom prostoru ili %emlji&tu ili imati pro%or u
tu#em %i$uL 9. imati svoje naprave na tu#oj nekretniniL :. provo$iti $im ili
=6
$ru"e plinove kro% susje$ov $imnjakL <. navo$iti kapni+u sa svo"a krova na
tu#u nekretninuL =. o$vo$iti ili prolijevati tekuine na susje$ovo %emlji&te.
U negativne slu)nosti spa$ajuC 1. svoju kuu ne povisivati ,npr. %bo" %raka,
vi$ika-, >. kuu ne sni)avati ,npr. %bo" bure-, D. ne o$u%imati povla&tenoj
%"ra$i svjetlo i %rak ili vi$ik, 9. ne o$vraati ki&ni+u s krova svoje kue na
susje$ovo %emlji&te.
OSOBN* S0UONOST.
Osobna slu)nost je stvarno pravo koje ovla&uje poje$ina'no o$re#enu osobu $a
se na o$re#eni na'in slu)i tu#om stvari 'iji sva"$a&nji vlasnik to mora trpjeti.
One nastaju samo na temelju pravno"a posla u"ovora ili oporuke.
Pravo plodou&ivanja ,usus/ru+tus, u%u/rukt- je osobna slu)nost na temelju koje
se ovla&tenik mo)e u svakom po"le$u slu)iti tu#om stvari, ali u skla$u s
nje%inom namjenom i 'uvajui joj supstan+u. Plo$ou)ivatelj mo)e biti svaka
/i%i'ka i pravna osoba. Pre$met plo$ou)ivanja je nepotro&na stvar ,naj'e&e
nekretnina-.
Plo$ou)ivatelj je ovla&ten slu)iti se poslu)nom stvari be% ob%ira na to kolike su
mu potrebe, ali u skla$u s temeljnom namjenom stvari. .ma pravo na 'isti
pri!o$ o$ 'iste vrije$nosti, a to je pri!o$ koji poslu)na stvar $aje be% umanjenja
supstan+e.
Plo$ou)ivatelj mora poslu)nu stvar 'uvati kao $obar $omain. Ne smije je
uni&titi niti joj promijeniti namjenu. Tro&kove %a re$ovite popravke i re$ovito
o$r)avanje snosi plo$ou)ivatelj, a %a i%vanre$ne popravke i i%vanre$no
o$r)avanje vlasnik stvari.
Pravo uporabe
Pravo uporabe ,usus- je osobna slu)nost na temelju koje se ovla&tenik mo)e %a
svoje potrebe slu)iti tu#om stvari prema nje%inoj namjeni i 'uvajui nje%inu
supstan+u. Ra%lika u o$nosu na plo$ou)ivanje je kvantitativna. Dok se
plo$ou)ivatelj tu#om stvari mo)e koristiti neo"rani'eno, uporabovnik to smije
samo u opse"u svoji! potreba ,po$ time se smatraju i potrebe nje"ova
obiteljsko"a kuanstva-. Naj'e&i je slu'aj ove slu)nosti u praksi pravo uporabe
stana, ali se ono o$ $avnina i%$vaja kao posebna slu)nost.
Pravo stanovanja
Pravo stanovanja ,!abitatio- je osobna slu)nost na temelju koje se ovla&tenik
mo)e slu)iti tu#om stambenom %"ra$om ili nje%inim $ijelom %a stanovanje.
7;
Sa$r)aj ove slu)nosti mo)e biti bilo uporaba u svr!u stanovanja bilo
plo$ou)ivanje u svr!u stanovanja. O pravu stanovanja kao plo$ou)ivanju "ovori
se ka$a ovla&tenik ima pravo %"ra$u ili nje%in $io i%najmiti, a ina'e to ne smije.
Vlasnik je ovla&ten raspola"ati onim $ijelovima %"ra$e koji nisu namijenjeni
stanovanju kao i onima koji nisu obu!vaeni ovom slu)no&u.
1=. STVARN. T*R*T
Stvarni teret je %a svako"a mjero$avna optereenost nekretnine ne'ijim
stvarnim pravom na ponavljana $avanja ili 'injenja na teret vrije$nosti te
nekretnine. Promjena vlasnika nekretnine ne utje'e na pravo i% stvarno"a tereta.
Pravo i% stvarno"a tereta je o"rani'eno stvarno pravo na nekretnini koje svoje"a
nositelja ,korisnika tereta- ovla&uje na to $a mu se na teret nje%ine vrije$nosti
ponavljano $aju stvari ili 'ine 'injenja koje su sa$r)aj to"a stvarno"a tereta, a $a
mu %a to o$"ovara sva"$a&nji vlasnik optereene nekretnine nje%inom
vrije$no&u.
Pre$met stvarno"a tereta mo)e biti je$ino nekretnina i to ona koja je sposobna
biti pre$metom i %alo)no"a prava.
1orisnik ,nositelj- stvarno"a tereta mo)e biti o$re#en realno pa je ta$a stvarni
teret pre$ijalan &to %na'i $a je je$na nekretnina optereena stvarnim teretom u
korist neke $ru"e nekretnine. Ako je stvarni teret o$re#en personalno ta$a je
stvarni teret personalan, a kao korisnik je o$re#en poje$ina+ i nje"ovi
naslje$ni+i ili o$re#ena obitelj.
Stvarnim teretom je optereen vlasnik optereene nekretnine ,optereenik-.
Sa$r)aj stvarno"a tereta je 'ini$ba koju korisnik ima pravo ponavljano $obivati
na teret vrije$nosti optereene nekretnine. ?ini$ba koju je vlasnik $u)an i%vr&iti
je po%itivna te se po tome stvarni tereti ra%likuju o$ stvarni! slu)nosti. ?ini$ba
mora biti mo"ua, $opu&tena i o$re#ena ili barem o$re$iva ,npr. $avanje stvari
ili nov+a-. Preinaka stvarno"a tereta mo)e se obaviti je$ino u spora%umu s
vlasnikom optereene nekretnine ili na nje"ov %a!tjev.
0rste stvarnih tereta# Prema temelju svoje"a nastanka $ijele se naC
1.privatnopravne i >. javnopravne. Privatnopravni stvarni tereti osnovani su npr.
na pravnom poslu vlasnika %emlji&ta ili na o$lu+i koju su$ $onosi u ve%i
privatnopravni! o$nosa "le$e to"a %emlji&ta. Aavnopravni stvarni tereti
utemeljeni su npr. na komunalnim nakna$ama, vo$nim nakna$ama.
Prema sa$r)aju stvarni tereti mo"u bitiC 1. naturalni ,na ponavljana $avanja
stvari ili ponavljana i%vr&avanja o$re#eni! 'ini$bi ra$a, i >. nov'ani ,ponavljana
$avanja nov+anov'ane rente-.
71
Prema tome u 'iju su korist o$re#eniC 1. pre$ijalni stvarni tereti ,u korist
nekretnina- i >. personalni stvarni tereti ,u korist osoba-.
Prema trajnostiC 1.tereti o"rani'eno"a trajanja i >. trajni tereti.
Stvarni tereti osnivaju seC 1. pravnim poslom, >. su$skom o$lukom ,npr. u
postupku ra%vr"nua suvlasni&tva, $iobe %aje$ni'ko"a vlasni&tva i u
ostavinskom postupku-, D. na temelju %akona. (a&tita stvarni! tereta mo)e se
ti+ati utvr#ivanja postojanja stvarno"a tereta i ostvarenja prava na 'ini$be kao i
%a&tite stvarno"a prava kao %emlji&noknji)no"a prava.
Stvarni teret prestajeC 1. propa&u optereene nekretnine ,a pre$ijalni i propa&u
povlasne nekretnine-, >. je$nostranim o$reknuem korisnika, D. istekom roka
o$nosno ispunjenjem uvjeta, 9. na temelju su$ske o$luke o nje"ovom uki$anju,
:. %bo" %a&tite povjerenja u potpunost %emlji&ni! knji"a ,ako stvarni teret nije
upisan u %emlji&nu knji"u, a optereenu nekretninu stekne osoba koja nije %nala
niti je morala %nati $a on postoji-, <. smru /i%i'ke osobe ili prestankom pravne
osobe ,personalni stvarni tereti-, =. ako se ispune pretpostavke o$re#ene
posebnim %akonom.
17. PRAVO 8RA@*NAA
Pravo "ra#enja je o"rani'eno stvarno pravo na ne'ijem %emlji&tu, koje ovla&uje
svoje"a nositelja $a na povr&ini to"a %emlji&ta ili ispo$ nje ima u svojem
vlasni&tvu %"ra$u trajno /i%i'ki spojenu s tim %emlji&tem, a sva"$a&nji vlasnik
to"a %emlji&ta je $u)an to trpjeti.
Pravo "ra#enja je %akonom u pravnom po"le$u i%je$na'eno sa stvari o$nosno
smatra se nekretninom, GumjetnimH %emlji&tem &to pre$stavlja svojevrsnu
/ik+iju.
Pravo "ra#enja je neodvojivo o$ njime optereeno"a %emlji&ta i 'ini sa
%emlji&tem nera%$vojivu pravnu +jelinu.
Pravo "ra#enja je otu*ivo i nasljedivo# 4o"ue "a je opteretiti slu)nostima,
stvarnim teretima i %alo)nim pravom.
Pravo "ra#enja je trajno pravo iako "a je mo"ue i vremenski o"rani'iti. U
Austriji se osniva samo na o$re#eno vrijeme o$ najmanje D; "o$ina $o najvi&e
<;.
7>
Pravo "ra#enja je naplatni teret na %emlji&tu. Nositelj prava "ra#enja $u)an je
plaati vlasniku %emlji&ta mjese'nu nakna$u %a %emlji&te u i%nosu prosje'ne
%akupnine %a takvo %emlji&te.
Pre$met prava "ra#enja je uvijek +ijelo %emlji&te o$nosno +ijelo
%emlji&noknji)no tijelo. Pravom "ra#enja ne mo)e se opteretiti i$ealni $io
%emlji&ta. Pravo "ra#enja osniva vlasnik %emlji&ta, a to je 'esto $r)ava o$nosno
pravni subjekti javno"a prava.
Pravo "ra#enja osniva se pravnim poslom vlasnika nekretnine i o$lukom su$a.
Pretpostavke osnivanja prava "ra#enja suC 1. vlasni&tvo osnivatelja, >. vlasnikov
pravni posao usmjeren na osnivanje prava "ra#enja i D. upis prava "ra#enja u
%emlji&nu knji"u. Pravni posao mo)e biti je$nostran i $vostran. Upis prava
"ra#enja u %emlji&nu knji"u je $vostrukC 1. upisuje se kao teret %emlji&ta, >.
osniva se posebno %emlji&noknji)no tijelo u koje se upisuje pravo "ra#enja kao
nekretninu u novoosnovanom %emlji&noknji)nom ulo&ku.
Su$ mo)e pravo "ra#enja osnovati u postupku $iobe suvlasni&ta i %aje$ni'ko"a
vlasni&tva te u ostavinskom postupku.
(akonom se ne stje'e pravo "ra#enja osim %bo" %a&tite povjerenja u %emlji&ne
knji"e ,ako "a stekne u o$nosu na osobu koja je neistinito upisana u %emlji&nu
knji"u kao vlasnik-.
Pravo "ra#enja u)iva %a&titu po pravilima o %a&titi prava slu)nosti koja se tu
primjenjuju na o$"ovarajui na'in. Pravo vlasni&tva %"ra$e i%"ra#ene na pravu
"ra#enja &titi se po pravilima o %a&titi prava vlasni&tva.
Pravo "ra#enja prestajeC 1. propa&u stvari, >. ovla&tenikovim o$reknuem, D.
istekom roka i ispunjenjem raski$no"a uvjeta, 9. %a&titom tu#e"a povjerenja, :.
prestankom nositelja prava, <. rastereenjem ,uki$anje na temelju %akona u
opem interesu- i =. ukinuem na temelju o$luke su$a.
S prestankom prava "ra#enja postaje pripa$nost %emlji&ta sve ono &to je $o ta$a
bilo o$ %emlji&ta pravno o$vojeno. Vlasnik je $u)an platiti nakna$u nositelju
prava "ra#enja po prestanku to"a prava %a onoliko koliko je nje"ova nekretnina
u prometu vrije$nija s tom %"ra$om ne"o be% nje.
16. (A0OONO PRAVO
(alo)no pravo je o"rani'eno stvarno pravo na o$re#enom pre$metu %alo"u,
koje ovla&uje svo"a nositelja ,%alo)no"a vjerovnika- $a o$re#enu tra)binu, ne
bu$e li mu o $ospijeu ispunjena, namiri i% vrije$nosti %alo"a, ma 'iji taj bio, a
nje"ov sva"$a&nji vlasnik ,%alo)ni $u)nik- $u)an je to trpjeti.
7D
Pravo namirenja %na'i $a ako tra)bina o $ospjeu ne bu$e namirena, namiruje
se i% vrije$nosti %alo"a. (alo)no pravo ima ko$ namirivanja pre$nost u o$nosu
na sve tra)bine koje nisu osi"urane %alo)nim pravom kao i u o$nosu na one koje
$o$u&e jesu osi"urane %alo)nim pravom, ali se u prvenstvenom re$u %a
namirivanje nala%e i%a to"a %alo"a.
Sta$ij osi"uravanja traje o$ osnivanja %alo)no"a prava $o $ospjelosti tra)bine, a
sta$ij namirivanja, koji re$ovito nee ni nastupiti, nastupa po $ospjelosti
tra)bine koja nije namirena. Da bi se tra)bina namirila potrebno je o$ su$a
is!o$iti rje&enje kojim se o$obrava ovr!a.
POS*BNA OB.0A*OAA ,NA?*0A- (A0OONO8A PRAVA
1. Akcesornost
Tra)bina i %alo)no pravo pove%ani su svr!om %alo)no"a prava, %alo)no pravo
postoji ra$i tra)bine. Tra)bina prikla$na %a osi"uranje %alo"om je nov'ana
tra)bina i to samo ako je $ovoljno o$re#ena. Nenov'ane tra)bine mo"u tako#er
biti prikla$ne ako imaju nov'anu vrije$nost koja je $ovoljno i%ra)ena.
Obve%nopravni o$nos koji se osi"urava %alo"om je "lavni, a %alo)ni,
stvarnopravni o$nos spore$ni.
>. Odreenost
Tra)bina i pre$met %alo)no"a prava moraju biti o$re#eni ,na'elo spe+ijalnosti-,
o$nosno in$ivi$uali%irani. Tra)bina se smatra $ovoljno o$re#enom ako su
utvr#eni vjerovnik i $u)nik, pravni temelj i visina ili barem najvi&i i%nos $o
koje"a se osi"urava %alo"om. (alo" mora biti in$ivi$uali%iran pa tako u slu'aju
"eneri'ni! stvari mora postojati nji!ova $ovoljna in$ivi$uali%iranost.
D. Neodvojivost
(alo)no pravo se ne mo)e o$vojiti o$ %alo"a &to %na'i $a "a nije mo"ue
prenositi s je$no"a objekta na $ru"i. Ako $u)nik ponu$i neku $ru"u stvar
umjesto one na kojoj je uspostavljeno %alo)no pravo to e se s pravno"a
stajali&ta smatrati osnivanjem novo"a %alo)no"a prava o$nosno prestankom
staro"a. .%nimke o$ na'ela neo$vojivosti mo"ue su samo ako i! o$re#uje
%akon.
9. Nedjeljivost
79
(alo)no pravo je ne$jeljivo kako s ob%irom na tra)binu tako i s ob%irom na
%alo". (alo)no pravo osi"urava tra)binu kao +jelinu, a tra)bina je osi"urana
+ijelim pre$metom %alo)no"a prava.
:. 5ednovrsnost
U nas postoji samo je$na vrsta %alo)no"a prava, ali s brojnim po$vrstama. Tako
prema pre$metu postoji %alo)no pravo na pokretnini, nekretnini i pravu. Prema
pravnom temelju mo)e %alo)no pravo biti $obrovoljno, su$sko ,prisilno- i
%akonsko. Prema tome ovla&uje li %alo)no"a vjerovnika na posje$ovanje
%alo"a mo)e %alo)no pravo biti pi"nus i !ipoteka. Na'elno nije %alo)no pravo
niti je$ne po$vrste ja'e o$ %alo)no"a prava bilo koje $ru"e po$vrste.
<. Proetnost i nasljedivost
(alo)no pravo mo)e se otu#iti i naslije$iti, ali nika$a samostalno, ne"o samo
%aje$no s tra)binom koju osi"urava.
=. 3ogu(nost postojanja vi!e zalo&nih prava na isto predetu
Nema %apreke $a na je$nom pre$metu bu$e uspostavljeno vi&e %alo)ni! prava,
a nji!ov je me#usobni o$nos o$re#en mjestom u re$u prvenstva. Tu vrije$i
pravilo raniji u vremenu ja'i u pravu ,prior tempore potior iure- ako %akonom
nije &to $ru"o o$re#eno.
PR*D4*T . OSOB* 1OD (A0OONO8A PRAVA
Pre$met %alo)no"a prava mo"u bit nekretnine, pokretnine i imovinska prava. To
mo)e biti i i$ealni $io stvari. 1a$a je %alo"om optereena neka stvar to se
o$nosi i na sve nje%ine pripa$nosti. ,svi $ijelovi, neo$vojeni plo$ovi,
pertinen+ije, prirast-.
Osobe u %alo)nopravnom o$nosu su %alo)ni vjerovnik i %alo)ni $u)nik. (alo)ni
vjerovnik kao i %alo)ni $u)nik mo)e biti svaka /i%i'ka i pravna osoba. .pak
treba ra%likovati pojmove %alo)ni $u)nik i %alo"o$ava+ jer to ne mora uvijek
biti ista osoba. Naime, mo"ue je svoju stvar %alo)iti %a ne'iji tu#i $u".
"A6O7NO PRAVO NA PO%R8TN#N#
)* .obrovoljno zalo&no pravo na pokretnini
A. Ru'ni %alo"
7:
Nastaje pravnim poslom. U"ovor o $avanju u %alo" je %alo)ni u"ovor kojim se
obve%uje $u)nik ili netko trei ,%alo"o$ava+- vjerovniku $a e ra$i osi"uranja
o$re#ene vjerovnikove tra)bine %alo)nim pravom pre$ati vjerovniku o$re#enu
pokretnu stvar u %alo", a $ru"a se u"ovorna strana obve%uje $a e stvar koju
primi u %alo" 'uvati i $a e je vratiti %alo"o$av+u 'im prestane tra)bina koju
%alo" osi"urava. To je konsen%ualan, ne/ormalan ,iako e naj'e&e ipak biti u
pisanom obliku-, kau%alan, naplatan u"ovor jer je %alo" svojevrsna naplata %a
obve%u koja se osi"urava.
(abranjeni u"lav+i ko$ u"ovora o $avanju u %alo" suC 1. le5 +ommisoria po
kojem bi %alo)ena stvar pre&la u vlasni&tvo %alo)no"a vjerovnika ako mu
tra)bina ne bi bila ispunjena, >. u"lavak $a $u)nik ne mo)e %alo" nika$a
iskupiti, D. u"lavak po kojem bi vjerovnik mo"ao %alo)enu stvar pro$ati, 9.
u"lavak po kojem $u)nik ne bi smio osnivati na istom %alo"u %alo)na prava %a
$ru"e osobe, :. u"lavak po kojem vjerovnik nakon $ospijea tra)bine ne bi
mo"ao %a!tijevati pro$aju %alo"a.
(alo)ni vjerovnik mo)e %alo)iti svoju tra)binu %aje$no sa %alo)nim pravom
koje je osi"urava, $akle $ati u po$%alo" ono &to je $obio u %alo", no samo u
"rani+ama svoje"a prava na namirenje i% %alo"a.
(alo)ni vjerovnik ima pravo na neposre$an posje$ %alo"a, $u)an je 'uvati %alo"
s pa)njom $obro"a $omaina, u pravilu nije ovla&en na uporabu stvari. Plo$ove
mo)e ubirati, ali se nji!ova vrije$nost prebija s nje"ovom tra)binom. .sto se
o$nosi i na koristi o$ stvari. Stvar mo)e $ati u po$%alo" i pore$ protivljenja
$u)nika osim ako to nije pre$vi#eno u"ovorom.
(amjena %alo"a na'elno nije $o%voljena, ali je ipak %akonom $opu&tena
%alo)nom vjerovnikuC 1. %bo" skriveni! ne$ostataka ,jer stvar nije $ovoljna %a
osi"uranje tra)bine jer ima ne$ostatke- i >. %bo" nu)ne pro$aje ,jer se stvar
kvari ili "ubi na vrije$nosti-. (alo)ni $u)nik tako#er ima pravo na %amjenuC 1.
%bo" vlastite potrebe ,mora $u)nik $ati $ru"u stvar koja nije manje vrije$nosti i
ne %a!tijeva vei tru$ ili tro&kove %a 'uvanje-, i >. %bo" nu)ne pro$aje ,isto kao
i %a vjerovnika-.
(alo)ni vjerovnik mo)e %a&tititi %alo" tu)bom %a povrat stvari koju je o$u%ela
trea osoba ,vin$i+atio pi"noris-, kao i tu)bom kojom tra)i prestanak
u%nemiravanja.
Namirivanje %alo"om osi"urane tra)bine i% vrije$nosti %alo"a mo"ue je putem
su$a i i%vansu$skim putem. Namirivanje putem su$a provo$i se su$skom
pro$ajom %alo"a i privremenom upravom ra$i namirivanja i% plo$ova i $ru"i!
koristi.
7<
Su$ski put namirenja je re$oviti put i obavlja se ovr&nom pro$ajom %alo"a.
(alo)ni vjerovnik treba staviti su$u prije$lo" %a ovr!u. Ako su$ ustanovi $a je
prije$lo" utemeljen na ovr&noj ispravi ,ovr&na su$ska o$luka, ovr&na su$ska
na"o$ba, ovr&na o$luka ili na"o$ba $onesena u upravnom postupku, ovr&na
javnobilje)ni'ka isprava- ili vjero$ostojnoj ispravi ,ra'un, mjeni+a, 'ek, i%va$ak
i% ovjereni! poslovni! knji"a i $r.- $onijet e rje&enje o ovrsi. Tim e rje&enjem
su$ nare$iti %alo)nom $u)niku $a u roku o$ 7 $ana ispuni tra)binu %aje$no s
tro&kovima i o$re$iti pro$aju %alo"a ra$i namirenja.
Pro$aja %alo"a je mo"ua neposre$nom po"o$bom i pro$ajom na su$skoj
usmenoj javnoj $ra)bi. Stvar se pro$aje najboljem ponu$itelju, a ne bi se smjela
pro$ati %a +ijenu manju o$ $vije treine pro+ijenjene vrije$nosti no to vrije$i
samo %a $ra)bu koja se o$r)ava prvi puta. Na novoj $ra)bi stvar se mo)e
pro$ati %a +ijenu ne manju o$ treine pro+ijenjene vrije$nosti. Bu$ui $a se
$ra)ba ne smatra u pravnom smislu pro$ajom ne"o slu'ajem javno"a obeanja
na"ra$e kupa+ nema prava temeljem o$"ovornosti %a materijalne ne$ostatke
stvari. Ako nakon pro$aje preostane nov+a on se vraa vlasniku pro$ane stvari.
Privremenu upravu i namirivanje i% plo$ova i $ru"i! koristi pre$la)e %alo)ni
vjerovnik on$a ka$a nije u nje"ovom interesu $a se stvar pro$a.
Namirivanje %alo)no"a vjerovnika i%vansu$skim putem mo"ue je je$inoC 1.ako
vjerovnik ima pravo na namirenje i%vansu$skim unov'enjem %alo"a ,jer je tako
u"ovoreno-, >. ako se namiruje i% %alo)eno"a "otova nov+a i D. ako se namiruje
prebijanjem vrije$nosti plo$ova i $ru"i! koristi o$ %alo"a.
Dobrovoljno %alo)no pravo apsolutno prestaje1 1. propa&u %alo"a, >.
o$reknuem o$ %alo)no"a prava, D. istekom roka i ispunjenjem raski$no"a
uvjeta, 9. prestankom osi"urane tra)bine, :. prestankom %alo)no"a vjerovnika i
<. rastereenjem ,uki$anje na temelju o$re#eni! pretpostavki-.
B. 2.POT*1A NA PO1R*TN.N. ,R*8.STARS1O (A0OONO PRAVO-
2ipoteka na pokretnini ,re"istarsko %alo)no pravo- je %alo)no pravo na
pokretnim stvarima koje nastaje be% pre$aje %alo"a u posje$ %alo)no"a
vjerovnika i ko$ koje"a %alo)nom vjerovniku ne pripa$a pravo posje$ovati
%alo". Ovo se pravo upisuje u o$re#ene re"istre pa se %ato na%iva re"istarskim.
Be% upisa u javni upisnik ne mo)e se ni stei !ipoteka na pokretninama. Ova
!ipoteka o$nosi sa na slu'ajeve %ala"anja bro$ova i %rakoplova.
(alo)ni u"ovor je $a bi obve%ivao na osnivanje %alo)no"a prava na pokretnini
kao !ipoteke u"ovor kojim se obve%uje $u)nik ili netko trei ,%alo"o$ava+-
vjerovniku $a e ra$i osi"uranja o$re#ene vjerovnikove tra)bine %alo)nim
7=
pravom na svojoj pokretnini upisanoj u javni upisnik $o%voliti $a se u tom
javnom upisniku upi&e %alo)no pravo kao teret te stvari, a $ru"a se u"ovorna
strana ,vjerovnik- obve%uje $a e 'im prestane nje"ova %alo"om osi"urana
tra)bina u'initi &to je s nje"ove strane potrebno $a bi se i%brisalo to %alo)no
pravo i% javne knji"e.
E. SUDS1O PR.S.0NO (A0OONO PRAVO NA PO1R*TN.N.
Su$sko prisilno %alo)no pravo osniva se na $u)nikovoj pokretnini sposobnoj %a
unov'enje, a na temelju o$luke su$a $onesene u postupku kojim se o$re#uje
prisilno osi"uranje tra)bina, a na na'in koji o$re#uju %akonske o$re$be o ovrsi i
prisilnom osi"uranju. Dakle, osnivanje ovo"a oblika %alo)no"a prava je protiv
volje $u)nika.
,* Sudsko i javnobilje&niko dobrovoljno zalo&no pravo na pokretnini
Pre$uvjet %a osnivanje su$sko"a $obrovoljno"a %alo)no"a prava na pokretnini
je valjani u"ovor, %alo"o$av'evo vlasni&tvo pokretnine i pljeni$ba te
%alo"o$av'eve stvari.
(alo)ni u"ovor je $a bi obve%ivao na osnivanje $obrovoljno"a su$sko"a
%alo)no"a prava na pokretnini u"ovor sklopljen pre$ su$om u postupku
osi"uranja i oblikovan u su$ski %apisnik o spora%umu stranaka o postojanju i
$ospijeu tra)bine, kojim se $u)nik ili netko trei ,%alo"o$ava+- obve%uje
vjerovniku ,pre$la"atelju osi"uranja- $a e ra$i osi"uranja spora%umno
utvr#ene vjerovnikove tra)bine %alo)nim pravom na svojoj pokretnini trpjeti $a
su$ o$re$i i prove$e pljeni$bu te pokretnine u korist vjerovnika.
Svojevrsna ina'i+a su$sko"a $obrovoljno"a %alo)no"a prava na pokretnini je
javnobilje)ni'ko $obrovoljno %alo)no pravo na pokretnini pri 'emu je ra%lika
je$ino &to ulo"u su$a preu%ima javni bilje)nik.
-* "akonsko zalo&no pravo na pokretnini
(akonsko %alo)no pravo nastaje na temelju %akona ra$i osi"uranja o$re#eni!
vrsta tra)bina, a osniva se nastupanjem oni! pravni! 'injeni+a koje %akonske
norme o$re#uju %a pretpostavke nastanka %alo)no"a prava.
Primjeri ovakvo"a %alo)no"a prava su slje$eiC
1. .%vo#a' ra$ova ,po$u%etnik- ima na temelju %akona ,(akon o obve%nim
o$nosima- %alo)no pravo na pokretnim stvarima naru'itelja, a ra$i osi"uranja
nje"ovi! tra)bina o$ naru'itelja ,nakna$e %a ra$, utro&eni materijal it$.-.
77
>. Najmo$ava+ ima na temelju %akona ,(akon o najmu stanova- %alo)no pravo
na unesenom pokustvu i $ru"im pokretninama najmoprim+a i 'lanova
nje"ovo"a obiteljsko"a $omainstva ra$i osi"uranja namirenja najamnine i
nakna$e &tete.
D. Nalo"oprima+ ima na temelju %akona ,(OO- %alo)no pravo na pokretnim
stvarima nalo"o$av+a koje je $obio na temelju u"ovora o nalo"u ra$i osi"uranja
nakna$e i tro&kova.
9. Prijevo%nik ima na temelju %akona ,(OO- %alo)no pravo na pokretnim
stvarima koje su mu pre$ane na prijevo% i u ve%i s prijevo%om ra$i osi"uranja
nakna$e i tro&kova.
:. Skla$i&tar ima na temelju %akona ,(OO- %alo)no pravo na pokretnim
stvarima koje je primio na 'uvanje na temelju u"ovora o uskla$i&tenju, a ra$i
osi"uranja nje"ovi! tra)bina i% to"a u"ovora.
<. Otpremnik ,&pe$iter- ima na temelju %akona ,(OO- %alo)no pravo na
pokretnim stvarima koje su mu pre$ane ra$i osi"uranja svoji! tra)bina.
=. 1omisionar ima na temelju %akona ,(OO- %alo)no pravo na pokretnim
stvarima komitenta ra$i osi"uranja svoji! tra)bina.
7. Tr"ovinski %astupnik ,a"ent- ima na temelju %akona ,(OO- %alo)no pravo na
pokretnim stvarima nalo"o$av+a koje je $obio ra$i osi"uranja svoji! tra)bina.
6. Suvlasni+i imaju na temelju %akona ,(V- %akonsko %alo)no pravo na onoj
stvari koju je u ra%vr"nuu suvlasni'ke %aje$ni+e isplatom $obio je$an o$ nji!
ra$i osi"uranja nji!ovi! tra)bina $a im on u nov+u isplati vrije$nost nji!ovi!
suvlasni'ki! $ijelova.
1;. Sunaslje$i+i imaju na temelju %akona ,(ON- %akonsko %alo)no pravo na
onoj stvari koju je u $iobi naslje$ni'ke %aje$ni+e isplatom $obio je$an o$ nji!, a
ra$i osi"uranja nji!ovi! tra)bina $a im on u nov+u isplati vrije$nost nji!ovi!
u$jela u naslje$ni'koj %aje$ni+i.
(akonsko %alo)no pravo prestaje1 1. propa&u %alo"a, >. o$reknuem, D.
istekom roka i ispunjenjem raski$no"a uvjeta, 9. prestankom osi"urane tra)bine,
:. prestankom %alo)no"a vjerovnika, <. rastereenjem, =. prestankom oni!
okolnosti %bo" koji! je na temelju %akona osnovano.
"A6O7NO PRAVO NA N8%R8TN#N#
76
Pre$met je poje$ina'na nekretnina ili i$ealni $io nekretnine. Stje'e se upisom u
%emlji&ne knji"e. Ovr!a se mo)e provo$iti na svim stambenim i poslovnim
objektima, a so+ijalni ra%lo%i onemo"uavaju ovr!u samo na poljoprivre$nom
%emlji&tu i "ospo$arskim %"ra$ama potrebnim %a u%$r)avanje poljo$jel+a i
nje"ove u)e obitelji.
)* .obrovoljno zalo&no pravo na nekretnini
Pretpostavke suC 1. %alo"o$av'evo vlasni&tvo nekretnine, >. pravni posao, D.
upis u %emlji&nu knji"u.
U"ovor o !ipote+i ,!ipotekarni u"ovor- je u"ovor kojim se obve%uje $u)nik ili
netko trei ,%alo"o$ava+- vjerovniku $a e ra$i osi"uranja o$re#ene
vjerovnikove tra)bine !ipotekom na svojoj nekretnini, $opustiti vjerovniku $a
svoje %alo)no pravo ,!ipoteku- upi&e u %emlji&nu knji"u kao teret te nekretnine,
a $ru"a se u"ovorna strana ,vjerovnik- obve%uje $a e 'im prestane nje%ina
tra)bina osi"urana tom !ipotekom, u'initi &to je s nje"ove strane potrebno $a bi
se i%brisala !ipoteka i% %emlji&ne knji"e.
Ne$opu&teni u"lav+i su kao i ko$ pokretnina ,npr. le5 +ommisoriau"lavak $a
%alo)ena stvar prela%i u vlasni&tvo %alo)no"a vjerovnika ako mu tra)bina o
$ospjelosti ne bu$e ispunjena it$.-. U"ovor o !ipote+i je /ormalan, naplatan,
kau%alan, konsen%ualan.
Upis u %emlji&nu knji"u mo)e biti uknji)ba ili pre$bilje)ba. Na novo"a
vjerovnika prela%e i !ipoteke. (a optereenje po$%alo)nim pravom
,na$!ipoteka- nije potreban pristanak vlasnika nekretnine.
2ipotekarni vjerovnik ima pravo $a %a!tijeva o'uvanje vrije$nosti nekretnine i
%a&titu svoje"a %alo)no"a prava. .ma pravo ustupiti naplatno ili besplatno
mjesto u prvenstvenom re$u.
Namirenje se mo)e ostvariti je$ino putem su$a. Pravni temelj %a $ono&enje
su$sko"a rje&enja o ovrsi su ovr&ne i vjero$ostojne isprave.
Ovr!a se re$ovito provo$i pro$ajom nekretnine, a to se 'ini u nekoliko /a%aC 1.
%abilje)ba ovr!e u %emlji&noj knji%i, >. utvr#enje vrije$nosti nekretnine, D.
pro$aja nekretnine i 9. namirenje ovr!ovo$itelja i% kupovnine.
(aklju'ak o pro$aji koji $onosi su$ sa$r)i po$atke o vrije$nosti nekretnine,
na'inu pro$aje ,$ra)ba, pro$aja neposre$nom po"o$bom-, uvjete pro$aje,
vrijeme i mjesto $ra)be.
6;
Na prvoj su$skoj usmenoj javnoj $ra)bi nekretnina se ne smije pro$ati %a manje
o$ 'etiri petine vrije$nosti, a na $ru"oj ili eventualno slje$eim $ra)bama mo)e
se pro$ati, ali ne ispo$ polovi+e vrije$nosti te nekretnine. Pravila su
$ispo%itivna pa se %ainteresirane osobe mo"u i $ruk'ije spora%umjeti ,npr. $a se
nekretnina pro$a po ni)oj +ijeni-.
Pro$aja neposre$nom po"o$bom je i%nimka, a provo$i se samo na prije$lo"
stranaka ,ovr!ovo$itelja i ovr&enika-.
Pravo $a se namiri i% vrije$nosti pro$ane nekretnine pripa$a !ipotekarnom
vjerovniku na 'iji se %a!tjev provo$i ovr&ni postupak, ali i svakom $ru"om
!ipotekarnom vjerovniku.
U prvom isplatnom ra%re$u nala%e se tro&kovi ovr&no"a postupka.
U $ru"om isplatnom ra%re$u su in$irektni %alo)ni vjerovni+i koji nemaju
%alo)no pravo, ali su na o$re#eni na'in privile"irani ,R2 i je$ini+e lokalne
samouprave i uprave %a pore%e i $ru"e pristojbe-.
U treem se isplatnom ra%re$u nala%e in$irektni %alo)ni vjerovni+i koji nisu
toliko privile"irani ,%akonsko u%$r)avanje, ra%ne vrste nakna$e &tete-.
U 'etvrtom se isplatnom ra%re$u koji je %apravo "lavni namiruju sve tra)bine
osi"urane !ipotekom na pro$anoj nekretnini prema prvenstvenom re$u.
U peti isplatni ra%re$ ula%e one tra)bine koje se ina'e svrstavaju u $ru"i ra%re$,
ali su svrstane u peti jer su nastale prije poslje$nje "o$ine o$ $ono&enja rje&enja
o $osu$i nekretnine kup+u ili su nastale nakon $ono&enja rje&enja.
U &esti isplatni ra%re$ ula%e one tra)bine koje se ina'e nala%e u treem
isplatnom ra%re$u jer su nastale prije poslje$nje "o$ine o$ $ono&enja rje&enja ili
nakon $ono&enja rje&enja.
(AA*DN.?1A ,S.4U0TANA- 2.POT*1A
(aje$ni'ka !ipoteka je %alo)no pravo koje ra$i osi"uranja je$ne tra)bine tereti
nekoliko nekretnina tako kao $a su sve one %aje$no je$na nekretnina.
,* Sudsko prisilno zalo&no pravo na nekretnini
4o)e se osnovati protiv volje $u)nika ra$i osi"uravanja uspje&no"a provo#enja
ovr&no"a namirenja vjerovnikove nov'ane tra)bine i% $u)nikove imovine.
Osniva se samo na nekretnini koja je sposobna %a unov'enje, a nisu sposobne %a
unov'enje one nekretnine %a koje je isklju'ena mo"unost $a bu$u pre$metom
ovr!e, one nekretnine koje su i% so+ijalni! ra%lo"a i%u%ete o$ ovr!e i
$jelomi'no one na kojima su uspostavljena o$re#ena o"rani'enja ovr!e.
61
Prisilno su$sko %alo)no pravo osniva se kao !ipoteka, a pravni temelj je o$luka
su$aC 1. $onesena kao rje&enje o o$re#ivanju mjere osi"uranja prisilnim
%asnivanjem %alo)no"a prava na nekretnini ili >. kao rje&enje o o$re#ivanju
pret!o$ne mjere osi"uranja pre$bilje)bom %alo)no"a prava na nekretnini
protivnika osi"uranja.
Upis !ipoteke na temelju rje&enja o mjeri osi"uranja i%vr&it e se ako vjerovnik
nov'ane tra)bine ima per/ektnu ovr&nu ispravu i to na nje"ov prije$lo". Da li e
se i%vr&iti uknji)ba ili pre$bilje)ba ovisi o %emlji&noknji)nim pretpostavkama.
Pre$bilje)ba !ipoteke na temelju rje&enja o pret!o$noj mjeri osi"uranja obavit
e se po prije$lo"u vjerovnika u slu'aju $a postoji isprava koja jo& nije ovr&na
,imper/ektna ovr&na isprava- i vjerojatna opasnost $a bi be% takvo"a osi"uranja
ostvarenje tra)bine mo"lo biti sprije'eno ili %natno ote)ano. Pre$bilje)ba se
mora oprav$ati, a to e biti ka$a isprava postane ovr&na.
Ova !ipoteka prestaje kao i ostale tek brisanjem i% opi! ra%lo"a prestanka
svake !ipoteke ili %bo" ukinua o$nosne mjere u su$skom postupku.
-* Sudsko i javnobilje&niko dobrovoljno zalo&no pravo na nekretnini
Vrije$i sve ono &to je ve o tome re'eno ko$ pokretnina.
/* "akonsko zalo&no pravo na nekretnini
To su spe+ijalne %akonske o$re$be koje su i u svijetu i u nas vrlo rijetke. .pak
prema (V suvlasni+i imaju %akonsko %alo)no pravo na onoj stvari koju je u
ra%vr"nuu suvlasni'ke %aje$ni+e isplatom $obio je$an o$ nji!, a ra$i
osi"uranja nji!ovi! tra)bina $a im se u nov+u isplati vrije$nost nji!ovi!
suvlasni'ki! $ijelova.
. sunaslje$ni+i imaju %akonsko %alo)no pravo nakon ra%vr"nua naslje$ni'ke
%aje$ni+e isplatom. (akonsko %alo)no pravo prestaje i% isti! ra%lo"a kao i
$obrovoljno, a potrebno je i brisanje !ipoteke i% %emlji&ne knji"e.
"A6O7NO PRAVO NA PRAV+
Da bi neko subjektivno imovinsko pravo mo"lo poslu)iti kao %alo" ono treba
biti imovinsko, u prometu i prikla$no %a namirenje ,unov'enje-.
)* .obrovoljno zalo&no pravo na pravu
Pretpostavke suC 1. pripa$anje to"a prava %alo"o$av+u, >. valjani pravni posao,
D. 'in preno&enja to"a prava %alo"oprim+u ra$i osi"uranja o$re#ene tra)bine.
6>
U"ovorom o $avanju prava u %alo" obve%uje se $u)nik ili netko trei
,%alo"o$ava+- vjerovniku $a e ra$i osi"uranja o$re#ene vjerovnikove tra)bine
%alo)nim pravom prenijeti vjerovniku o$re#eno subjektivno imovinsko pravo u
%alo", a $ru"a se u"ovorna strana obve%uje $a e se pravom koje joj je
preneseno u %alo" slu)iti samo u "rani+ama ovlasti koje joj pripa$aju kao
%alo)nom vjerovniku, te $a e to pravo na%a$ prenijeti %alo"o$av+u 'im
prestane tra)bina koju taj %alo" osi"urava. Ni&tavi su ve ranije spomenuti
u"lav+i u %alo)nopravnim u"ovorima.
(alo)no pravo mo)e se osnovatiC
1. Na %alo"o$av'evoj tra)bini koja se +esijom ustupa, a +esusa se o tome
obavje&tava.
>. Na pravu inkorporiranom u vrije$nosnom papiru koji "lasi na ime osniva se
+esijom.
D. Na vrije$nosnom papiru koji "lasi na $onositelja osniva se pre$ajom to"a
papira %alo)nom vjerovniku ra$i osi"uranja.
9. Na pravu inkorporiranom u vrije$nosnom papiru koji "lasi po nare$bi osniva
se %alo)no pravo %alo)nim in$osamentom. To je pisano o'itovanje $ota$a&nje"a
ovla&tenika $a svoje pravo prenosi na $ru"o"a.
:. 4o)e se osnovati i na $ru"im imovinskim pravima, npr. na patentima,
te!ni'kim unaprje#enjima, autorskom pravu na onaj na'in koji je pre$vi#en %a
prijenos takvo"a prava.
O$ trenutka ka$a je neka tra)bina %alo)ena nje%in $u)nik vi&e ne mo)e valjano
ispuniti svoju obve%u $ota$a&njem vjerovniku te %alo)ene tra)bine jer je ona
prenesena %alo)nom vjerovniku.
,* Sudsko prisilno zalo&no pravo na pravu
Ovr!a se mo)e provo$iti na plai, ali ne i na primanjima po osnovi %akonsko"a
u%$r)avanja, nakna$e &tete %bo" naru&enja %$ravlja, tjelesno"a o&teenja,
"ubitka ra$ne sposobnosti, privremene ne%aposlenosti, $je'je"a $oplatka,
so+ijalne skrbi, stipen$ije u'eni+ima i stu$entima, primanja vojnika, osu#enika i
primanja po osnovi o$li'ja i pri%nanja.
Ovr!a po$ uvjetima koje propisuje Ovr&ni %akon osim na plai mo)e obavljati i
na mirovini, primanju invali$a na temelju nov'ane nakna$e %a tjelesno
o&teenje i na $oplatak %a tu#u pomo i nje"u, primanjima na temelju u"ovora o
6D
$o)ivotnom u%$r)avanju i $o)ivotnoj renti te po osnovi u"ovora o osi"uranju
)ivota.
-* Sudsko i javnobilje&niko dobrovoljno zalo&no pravo na pravu
/* "akonsko zalo&no pravo na pravu
(a D. i 9. vrije$i ono &to je ranije ka%ano.
>;. POS*BNA PRAVNA UR*@*NAA (A N*1* VRST*
STVAR.
POS89NO PRAVNO +R8:8N58 "A PO65OPR#VR8.NA "8365#;TA
Ure#uje "a (akon o poljoprivre$nom %emlji&tu ,166:. pro'i&eni tekst-. Stran+i
ne mo"u biti vlasni+i poljoprivre$no"a %emlji&ta na po$ru'ju R2. R2 je po sili
%akona vlasnik poljoprivre$no"a %emlji&ta koje je bilo u $ru&tvenom vlasni&tvu.
.%vr&avanje prava vlasni&tva na poljoprivre$nom %emlji&tu po$rv"nuto je
brojnim o"rani'enjima. Vlasnik %emlji&te treba obra#ivati, pri$r)avati se
a"rote!ni'ki! mjera, &tititi "a o$ po)ara it$.
R2 mo)e osnovati slu)nost plo$ou)ivanja be% nakna$e na vrijeme o$ D; "o$ina
u korist so+ijalno u"ro)eni! su$ionika $omovinsko"a rata, po"inuli! i i%bje"li!
osoba po$ pretpostavkom $a su !rvatski $r)avljani. O$luku $onosi 4inistarstvo
poljoprivre$e i &umarstva.
POS89NO PRAVNO +R8:8N58 "A ;+38
Ure#eno je (akonom o &umama ,166;. pro'i&eni tekst-. Pre$met posebno"a
ure#enja su &ume i &umska %emlji&ta na povr&ini veoj o$ 1; ari ,1 arS1;; m >L
1 !ektarS1; ;;; m>-. 8ospo$arenje &umama je po$vr"uto mno"obrojnim
o"rani'enjima. Postupa se u skla$u s &umsko"ospo$arskim osnovama koje
$onosi javno po$u%ee 2rvatske &ume koje je u vlasni&tvu R2. .%me#u ostalo"a
%abranjeno je kr'enje &uma.
POS89NO +R8:8N58 "A 'RO965A
Ure#eno je (akonom o "robljima ,1667.-. 8roblja su vlasni&tvo je$ini+a lokalne
samouprave i 8ra$a (a"reba na 'ijem se po$ru'ju nala%e. Uprava "roblja $aje
"robno mjesto na kori&tenje na neo$re#eno vrijeme u% nakna$u. Nositelj prava
kori&tenja "robno"a mjesta mo)e to pravo ustupiti $ru"oj osobi kao korisniku.
Nositelj je $u)an plaati "robnu nakna$u.
POS89NO +R8:8N58 "A 9RO.OV8
69
Ure#eno je Pomorskim %akonikom ,1669.-. Na bro$ovima se mo"u osnivati
slje$ea stvarna pravaC pravo vlasni&tva i %alo)no pravo te osobne slu)nosti.
Upisnik bro$ova i upisnik bro$ova u "ra$nji vo$e lu'ke kapetanije.

6: