Immanuel Kant

(1724. 1804.)
Pravno-politiki spisi
Predgovor (Z. Posave)
- po!e"ina se slo#o"no ve$e u% %akon !er !e on %akon n!e&ova uma i
slo#o"e
- slo#o"a se ra'a pu#liitetom ( re)leksivno stan!e na*e& "u+a ko!im se
ra%m!en!u!u perspektive &le"an!a aktera
- Kantova repu#lika ( politika ili konstituionalna )orma "r$ave, ali i
nain na ko!i se !avna stvar po!avl!u!e n!e%inim lanovima, a ona se
mo$e po!aviti samo slo#o"nom !avnom i eksperimentalnom
upotre#om uma
- !amstvo mira !e"inu u repu#likanskom ustavu
o proist!ee i% i"e!e i%vorno& u&ovora na ko!em se mora temel!iti
itavo %akono"avtsvo
o %asnovan !e na-
naelima slo#o"e svi+ lanova !e"no& "ru*tva
naelima ovisnosti o !e"nom %a!e"nikom %akono"avstvu
%akonu !e"nakosti svi+ (&ra'ana "r$ave)
- ra%lika-
o o#lik "r$ave ()orma imperii)
autokratska, aristokratska, "emokratska
"r$ava kao !elina tri!u vlasti (le&islativne, e&%ekutivne i
su"ske) !e mora #iti apsolutno suverena
"r$ava pre"stavl!a u!e"in!enu vol!u &ra'ana i ne mo$e
postati pre"metom nii!e privatne upotre#e
o o#lik vla"an!a ()orma re&iminis)
kako se "r$ava slu$i svo!om vla*.u repu#likanski ili
"espotsko vla"an!e
repu#likani%am / i%vr*na vlast !e o"!el!ena o"
%akono"avne
o pre"stavniki sustav !e"ino on mo$e
o&raniiti i kontrolirati privatnu vol!u i
samovol!u svako&a &ra'anina
o omo&u.ava o"va!an!e le&islative i
e&%ekutive,a time i po"!elu na !avno i
privtano
1
o unapre'u!e i po"r$ava !avne inii!ative,
nasto!i pro*irit i umno$iti inten%itet i
vri!e"nost !avno& $ivota
"espoti%am / samovol!no postupan!e "r$ave mimo
%akona ko!e !e ona sama "oni!ela, a vla"ar se !avnom
vol!om slu$i kao svo!om privatnom
o manipulira !avnom vol!om, postavl!a &ranie
iska%ivn!u !avno& mi*l!en!a, pove.ava
prepreke slo#o"i !avno& mi!en!a
- anali%a o"nosa teori!e i prakse-
u moralu
u "r$avnom pravu ( pravo . "a "!elu!e po" !avnim
prisilnim %akonima
%a!e"niu mo$e ustanoviti samo ona! u&ovor ko!im
se uva!u naela slo#o"e, !e"nakosti i
samostalnosti svako&a lana politike %a!e"nie
takav u&ovor mo$e poivati samo na i"e!i uma
ko!a ima nesumn!ivo praktiki realitet
"u$nost . !e "a )ormalni uvi!et %a!e"niko& $ivota
l!. #e%uv!etno po"r$ava !er mimo n!e&a ni!e
mo&u.e utemel!iti %a!e"nike o"nose
u me'unaro"nom pravu
ni!e"an "r$ava ni!e ni %a trenutak osi&urana protiv
"ru&i+
"r$ave se u svo!im sporovima mora!u pona*ati
tako "a kro% to mo$e #iti uve"ena !e"na
me'unaro"na "r$ava
Ideja ope povijesti s gledita svjetskoga graanstva
- naela priro"e (va$ni+ %a stvaran!e "r$ave)-
o 0sre"stvo ko!im se priro"a slu$i kako #i ostvarila ra%vo! svi+
l!u"ski+ o#"arenosti !est n!i+ov anta&oni%am u "ru*tvu po"
pretpostavkom "a on ipak na kra!u posta!e u%rokom %akonito&
poretka me'u n!ima1
u . posto!i sklonost i%olai!i, t!. usaml!ivan!u i "a sve
$eli usm!eriti svom s+va.an!u pa sto&a o"asvu" oeku!e
otpor ko!i &a pokre.e "a osi&ura se#i polo$a! me'u
#li$n!ima
2
. $eli neslo&u, no priro"a %na *to !e na!#ol!e %a n!e&a pa
$eli neslo&u, "a se uvali u ra" i te&o#e kako #i prona*ao
sre"stva "a se opet mu"ro i% n!i+ i%vue
o 0na!ve.i pro#lem %a l!. vrstu, na i!e r!e*en!e priro"a na&oni .,
!est uspostava &ra'ansko& "ru*tva ko!im e se upravl!ati prema
op.em pravu1
"ru*tvo ima na!toni!e o"re'ene &ranie slo#o"e "a #i
ona mo&la posto!ati u% slo#o"u "ru&i+
%a l!u"sku vrstu na!vi*i %a"atak priro"e tre#a #iti "ru*tvo
u ko!em posto!i slo#o"a po van!skim %akonima pove%ana
s na!sna$ni!im pritiskom vlasti ( prave"an &ra'anski
pore"ak
l!. %#o& svo!i+ sklonosti ne mo&u "u&o posto!ati !e"ni u%
"ru&e u "ivl!o! slo#o"i
o 0. !e $ivotin!a ko!o! !e, ka" $ivi me'u ostalima u svo!o! vrsti,
potre#an &ospo"ar1 ko!i .e slomiti n!e&ovu vol!u i prisiliti &a
"a se pokorava op.eva$e.o! vol!i u% ko!u svatko mo$e #iti
slo#o"an
na!vi*i po&lavar mora #iti sam po se#i prave"an, ali ipak
#iti .
%a to su potre#ni-
ispravni po!movi o priro"i mo&u.e& ustava
velika iskustva steena ti!ekom mno&i+ sv!etski+
%#ivan!a
"o#ra vol!a "a se on pri+vati
ova! pro#lem !e na!te$i i #it .e posl!e"n!i ko!i .e
l!u"ska vrsta r!e*iti
o 0pro#lem uspostave savr*eno& &ra'ansko& ustava ovisi o
pro#lemu %akonito&a van!sko&a o"nosa me'u "r$avama, i #e%
n!e&a se ne mo$e r!e*iti1
o"nos me'u "r$avama !e !e"nak onome me'u
po!e"inima unutar "r$ave
svi ratovi su poku*a!i uspostave novi+ o"nosa me'u
"r$avama
%a to !e potr#na i "o#ra ure'enost "r$ave i%nutra
i"e!a pot!ee o" 2ousseaua (pre)erirao !e stan!e "ivl!aka)
i 3##e "e 4aint Pierra
5
potre#no !e "a svaka politika %a!e"nia ra"i na
unutra*n!em o#ra%ovan!u svo! &ra'ana
o 0povi!est l!u"ske vrste mo$e se u !elini promatrati kao
i%vr*en!e skriveno& plana priro"e %a ostvaren!e "r$avno& ustava
savr*eno& s unutarn!e, a u tu svr+u, i s van!ske strane, kao
!e"ino& stan!a i ko!em .e ona mo.i u ov!eanstvu potpuno
ra%vi!ati sve svo!e %amisli1
ne mo$e se %a"irati ni u &ra'ansku slo#o"u, a "a se pri
tome ne os!ete posl!e"ie u svim privre"nim
"!elatnostima
&r'aninu se mora osi&urati #la&ostan!e na nain ko!i
n!emu osos#no na!vi*e o"&ovara, a ko!i mo$e posto!ati
samo %a!e"no sa slo#o"om ostali+ - u tu svr+u se
"opu*ta slo#o"a v!eroispov!esti i ra'a se prosv!e.enost
na!vi*a svr+a priro"e- op.e sv!etsko &ra'ansko stan!e kao
krilo u ko!em .e se ra%vi!ati sve iskonske o#"arenosti
l!u"ske vrste
o 0)ilo%o)ski poku*a! o#ra'ivan!a op.e sv!etske povi!esti prema
planu priro"e, ko!i !e usm!eren na potpuno &ra'ansko
u!e"nin!en!e u l!u"sko! vrsti, mora se smatrati mo&u.im, pa ak
i korisnim %a tu nam!eru priro"e1
Odgovor na pitanje: to je prosvjetiteljstvo?
- prosv!etitel!stvo !e i%la%ak . i% stan!a samoskrivl!ene nepunol!etnosti
- nepunol!etnost ( nemo. "a se vlastiti ra%um upotre#l!ava #e% vo"stva
neko& "ru&o&
o ona !e samoskrivl!ena ka"a n!e%in u%rok le$i u poman!kan!u
o"lunosti i +ra#rosti "a se n!ime slu$i #e% tu'e& rukov"stva
4apere au"e6(ima! +ra#rosti slu$iti se vlastitim ra%umom
- prosv!etitel!stvu !e potre#na slo#o"a "a se o" vlastito& uma u svim
stvarima naini !avna upotre#a ko!a u svako vri!eme mora #iti
slo#o"na
o !avna upotre#a vlastito&a uma- ona ko!u netko kao %nanstvenik
ini o" n!e&a pre" svekolikom italakom pu#likom
o privatna upotre#a- ona ko!u on o" svako&a uma smi!e initi u
i%v!esnim &ra'anskim slu$#ama, ili onima ko!e su mu
pov!erene
- Kant u !avno! upotre#i uma "opu*ta i !avnu kritiku
4
- %akono"avni u&le" monar+a le$i u tome "a on u svo!o! vol!i u!e"in!u!e
!elokupnu vol!u naro"a
o mora spr!eiti "a po"anii !e"an "ru&ome ne #i nasilno smetali
"a svom svo!om mo.i ra"e na o"re'ivan!u i unapre'ivan!u
svo&a spasa "u*e
- u po"ru!u um!etnosti i %nanosti vla"ari nema!u nikakvo& interesa "a
i%i&rava!u ulo&u staratel!a
Nagaanja o poetku povijesti ovjeanstva
- . !e nakon "o#a la&o"nosti i mira "ospio u "o#a ra"a i ra%"ora, ka"a
prela%i o" pre"i&re prema u!e"in!en!u u "ru*tvo
- pastirski $ivot !e la&o"an i pre"stavl!a na!si&urni!i nain"a se osi&ura
opstanak !er naterenu ko!i !e na"aleko i na*iroko nenastan!en pru$a
"ovol!no +rane %a ra%liku o" pol!o"!elaa ko!i, "a #i opstali, mora!u se
o"vo!iti o" pastira, a to ra%"va!an!a pre"stavl!a novu epo+u
- pol!o"!elski $ivot !e %nailo "a su l!u"i tra!no morali nastaniti neko
po"ru!e i osnovati %a!e"nie !er se nisu mo&li tek tako o"seliti o"
sus!e"a to !e %ametak #u"u.e l!u"ske politike %a!e"nie u ko!o! su
na!va$ni!a l!u"ska um!e.a "ru*tvenost i &ra'anska si&urnost i% to&a
!e nastala i ne!e"nakost me'u l!u"ima
- na!ve.e %lo ko!e priti*.e ivili%ai!u !e rat i to ne ona! ko!i trenutano
tra!e, ne&o ona! ko!i stalno pri!eti "a .e i%#iti !asan !e u pripreman!u
vo!ske i na to se tro*e sve sna&e "r$ave ko!e #i se mo&lo upotri!e#iti
%a !o* ve.u kulturu
- priro"a po%iva l!u"e "a svatko prema svo!im mo&u.nostima pri"onese
op.em napretku
O opoj izreci: to bi u teoriji moglo biti tako ali ne vrijedi u praksi
Odnosi teorije prema praksi u moralu uope
- moral kao uvo" u %nanost ko!a nas ne ui kako tre#a #iti sretan, ne&o
kako tre#a postati "osto!an sre.e
Odnos teorije prema praksi u dr!avnom pravu
- u&ovor o uspostavl!an!u &ra'ansko& ustava
7
- po!am i%van!sko&a prava proi%la%i i% po!ma slo#o"e u i%van!skim
o"nosima l!. !e"ni+ prema "ru&ima nema ve%e sa svr+om ko!u svi l!.
na priro"an nain ima!u (te$n!e prema sre.i)
- pravo ( o&ranien!e slo#o"e svako&a na uv!ete mo&u.nosti sla&an!a
sa slo#o"om svako&a "ru&o&
- !avno pravo ( skupina i%van!ski+ %akona ko!i ine mo&u.im !e"no
takvo sla&an!e
- &ra'ansko ure'en!e !e o"nos slo#o"ni+ l!. ko!i pak sto!e po"
prinu"nim %akonima tako +o.e sam isti %akono"avni um a priori
- &ra'ansko stan!e kao pravno stan!e %asnovano !e na-
o slo#o"i svako& lana "ru*tva kao .
svatko mo$e tra$iti sre.u na nain ko!i on smatra "o#rim
ako pri tom ne nanosi *tetu slo#o"i "ru&i+ "a te$e isto!
svrsi
"omol!u#na (a ne oinska) vlast !e !e"ina vlast ko!a se
mo$e %amisliti u o"nosu prema l!u"ima sposo#nima %a
pravo
o !e"nakosti svako&a sa svakim "ru&im kao po"anika
svaki lan %a!e"nie ima pravo prisile protiv svako&a
"ru&o& lana, o" e&a !e i%u%et samo po&lavar %a!e"nie
(!er oni ni!e lan ne&o tvora i uvar %a!e"nie) ko!i
!e"ini ima pravo neko&a prisiliti a "a sam ne #u"e
po"vr&nut prisilnom %akonu
po"anii su svi !e"naki prema pravu
svaki lan %a!e"nie mo$e svo!im talentom i svo!im
%aslu&ama "osp!eti "o stupn!a neko& stale$a, a "ru&i mu
ne smi!u sta!ati na putu preko nasl!e"no& prero&ativa
slo#o"ne vol!e &ra'anina su me'uso#no o&raniene
prema op.em %akonu slo#o"e ( a to !e &ra'ansko stan!e)
nema nasl!e'ivan!a stale$a niti ko" vla"ara, ali se
materi!alna "o#ra mo&u nasli!e"iti
o samostalnost svako& lana !e"ne politike %a!e"nie kao
&ra'anina
svi lanovi %a!e"nie su po"vr&nuti poslu*nosti %akonima
i time su"!elu!u u n!i+ovom uvan!u, ne samo kao
&ra'ani ne&o i kao su%a*titnii
!avni %akon ( (o"re'u!e *to tre#a #iti pravno "opu*teno, a
*to ne) akt !avne vol!e i% ko!e& proi%la%i svako pravo i
ko!i sam sto&a nikome ne mo$e uiniti neprav"u
8
prvo#itni u&ovor ( osnovni %akon ko!i mo$e nastati samo
i% op.e u!e"in!ene vol!e naro"a tko ima pravo &lasa u
takvom %akono"avstvu na%iva se &ra'aninom, a !e"ino
*to %a to tre#a imati !est-
"a !e mu*kara
"a !e svo! vlastiti &ospo"ar
"a ima neko svo!e vlasni*tvo o" ko!e& se i%"r$ava
- !e"ino !e po n!ima mo&u.e utemel!en!e "r$ave
- %akono"ava mora tako "avati svo!e %akone kao "a su oni mo&li
proi%i.i i% u!e"in!ene vol!e i!elo& naro"a i "a svako& po"anika ko!i
$eli #iti &ra'aninom promatra tako kao "a se on su&lasio s !e"nom
takvom vol!om to !e praktiki realitet i"e!e uma
- vlast "a!e %akone samo kao sre"stvo osi&uran!a pravno& stan!a
pose#no protiv van!ski+ nepri!atel!a naro"a
- %akono"ava ima pri rui i"e!u prvotno& u&ovora kao nepo&r*ivo
m!erilo a priori ( ne smi!e ekati na iskustva "a &a poue)
- na!ve.i i na!ka$n!ivi!i %loin u %a!e"nii !e svako opiran!e na!vi*o!
%akono"avno! vlasti ta !e %a#rana #e%uv!etna ak ni ka" vla"ar ne
po*tu!e prvotni u&ovor %ato !er &ra'ani po" ve. opsto!e.im
&ra'anskim ustavom nema!u vi*e nikakvo pravo na stalan su" ko!im
#i o"re"ili kako se n!ime tre#a upravl!ati (t!. #io #i potre#an su"a
i%me'u &ra'ana i vla"ara ko!i #i ta"a tre#ao imati ve.u vlast i o"
samo& vla"ara)
- !avno "o#ro !e na!vi*i %akon "r$ave
- po#una #i uvela stan!e potpune ne%akonitosti &"!e svako pravo
presta!e imati e)ekta
- vla"ar posta!e "espot ka"a +o.e po svo!em s+va.an!u naro" uinit
sretnim, a naro" posta!e #untovnik !er ne.e napustiti op.i l!u"ski
%a+t!ev %a vlastitom sre.om
- naro"u protiv po&lavara "r$ave ne pripa"a nikakvo pravo prisile
- naro" ima pravo !avno o#%naniti vlastitu kritiku pram %akono"avu
- ono *to naro" ne mo$e sam o seni o"luiti, to tako'er o naro"u ne
mo$e o"luiti ni %akono"ava
- u svako! %a!e"nii mora #iti-
o poslu*nosti po" me+ani%mom "r$avno& ustava prema
prinu"nim %akonima
o "u+a slo#o"e !er svatko mora #iti umom uv!eren u ono *to se
o"nosi na l!u"sku "u$nost mora #iti uv!eren "a !e prinu"a
pavoval!ana
7
Odnos teorije prema praksi u meunarodnom pravu
- nevol!a usli!e" neprestani+ ratova morala #i "r$ave "ovesti "otle "a
protiv vol!e ili same stupe u !e"an sv!etsko&ra'anski ustav ili i+ takva
situai!a tre#a prisiliti na stan!e ko!a ni!e nikakva ko%mopolitska
%a!e"nia po" !e"nim vla"arom ali !e pak pravno stan!e )e"erai!e
prema %a!e"niki u&ovorenu me'unaro"nom pravu
- !e"ino mo&u.e sre"stvo !e me'unaro"no pravo %asnovano na !avnom
%akonu ko!i se provo"i preko vlasti, a ko!emu #i svaka "r$ava morala
#iti po"vr&nuta
"raj svi# stvari
- priro"ni po pravilu moralni+ svr+a #o$anske mu"rosti
- mistini po pravilu u%roka ko!i "!elu!u, ko!e mi uop.e ne
ra%umi!emo
- protupriro"ni ko!i mi samo prou%roku!emo time *to kra!n!u svr+u
po&re*no s+va.amo
Prema vjenom miru
Prelimitirani lanovi v!eno& mira me'u "r$avama-
- ni!e"an mirovni u&ovor ne tre#a smatrati val!anim ako !e sklopl!en
tako "a pre*utno sa"r$i povo" #u"u.em ratu
- ni!e"nu samostalnu "r$avu ne mo$e "ru&a "r$ava ste.i nasli!e'em,
%am!enom, kupovinom niti "avan!em
o nasl!e"na "r$ava ni!e ona ko!u mo$e "ru&a nasli!e"iti ne&o ona
ko!a svo!e vla"arsko pravo mo$e nasl!e"stvom preni!eti na
"ru&u )i%iku oso#u
- sta!a.e vo!ske tre#a!u s vremenom potpuno nestati
- "r$ava se ne smi!e %a"u$ivati %#o& van!ski+ "r$avni+ ra%miria
- ni!e"na se "r$ava ne smi!e nasilno upletati u ustav i vla"u "ru&e
- ni!e"na si "r$ava u ratu s "ru&om ne smi!e "opustiti takva
nepri!atel!stva ko!a #i u #u"u.em miru nu$no onemo&u.ila
me'uso"#no nepov!eren!e
o i%na!ml!ivan!e pla.eni+ u#o!ia, trovaa, kr*en!e u&ovora,
potian!e na i%"a!u u "r$avi s ko!o!m se ratu!e
o rat !e tek nu$no sre"stvo u nevol!i ko!im se u priro"nom stan!u
(u ko!em ne posto!i su") silom o"r$ava vlastito pravo
8
9e)initivni lanovi v!eno&a mira-
- priro"no stan!e me'u l!. !e stan!e rata u ko!em pri!atel!stvo ne i%#i!a u
svakom trenutku, ali to i%#i!an!e ipak stalno pri!eti
- svaki . !e u&ro$en "ru&im samom time *to $ivi pokra! n!e&a te &a
ova! mo$e prisiliti "a s n!im sklopi u&ovor ili "a se makne i% n!e&ove
#li%ine
- svaki pravni ustav !e-
o ustav prema pravu &ra'ana l!u"i !e"no& naro"a (ius ivitas)
o ustav prema me'unaro"nom pravu "r$ava u me'uso#nom
o"nosu l!u"i (ius &enitum)
o ustav prema pravu &ra'ana svi!eta (ius osmopolitium)
:lanovi v!eno&a mira-
- &ra'anski ustav u svako! "r$avi tre#a #iti repu#likanski
o proist!ee i% i"e!e i%vorno& u&ovora i na n!emu poiva
sveukupno %akono"avstvo
o %asnovan !e na slo#o"i, ovisnosti o %a!e"nikom %akono"avstvu
i !e"nakosti svi+ lanova %a!e"nie
o osim estitosti svo& pori!ekla sa"r$i na"u "a .e "ovesti "o
$el!ene posl!e"ie i v!eno&a mira
o u ustavu ko!i ni!e repu#likanski i u ko!em po"anik ni!e
&ra'anin, rat !e ne*to na!!e"nostavni!e na svi!etu !er !e po&lavar
vlasnik "r$ave, a ne ravnopravni "r$avni suputnik, te %#o& rata
ne trpi ni na!man!u osku"iu
o repu#likanski ustav ni!e "emokratski ra%lika !e u o#liku
"r$ave i nainu vla"an!a
o *to !e man!i #ro! oso#l!a "r$avne vlasti. to vi*e o"&ovara
"r$avni ustav mo&u.nosti repu#likani%ma, te se mo$e na"ati "a
se postupnim re)ormama tome u%"i&ne u "emokrai!i pak
svatko +o.e #iti vla"ar
o naro"u !e vi*e stalo "o naina vla"an!a ne&o "o o#lika "r$ave
- pravo naro"a tre#a se temel!iti na )e"erali%mu slo#o"ni+ "r$ava
o save% naro"a ne #i morao #iti "r$ava naro"a
o ka" !e ri!e o me'uso#nom o"nosu "r$ava, um %na samo !e"an
put %a i%la%ak i% #e%akonito& "tan!a nepreki"no& rata-
"a se "r$ave o"reknu "ivl!e slo#o"e
"a se prila&o"e !avnim prinu"nim %akonima
;
i tako "a stvore "r$avu naro"a ko!a .e se sve vi*e
*iriti "ok ne o#u+vati sve naro"e na %eml!i
- pravo &ra'ana svi!eta tre#a se o&raniiti na uv!ete op.e& +ospitaliteta
o to !e pravo svako& strana "a u slua!u "olaska na tlo "ru&o& ne
#u"e o" ovo&a priml!en nepri!atel!ski
o to !e pravo pos!eta ko!e pripa"a svim l!u"ima kao "ru*tvenim
#i.ima !er svi imamo pravo na Zeml!inu povr*inu i mora!u
trpiti !e"an "ru&o&a i nitko prvotno nema vi*e prava "a #u"e na
!e"nom m!estu Zeml!e ne&o "ru&i
< !amstvu v!eno& mira-
- !amstvo "a!e sama priro"a i ko!a l!u"e kro% meslo&u vo"i slo%i
- provi%orna m!era priro"e sasto!i se u sli!e"e.em-
po#rinula se "a l!u"i mo&u nastaniti svaki kra! svi!eta
ratom i+ !e rast!erala na sve strane kako #i naselili i na!nepo&o"ni!e
kra!eve
ratom i+ !e prisilila "a stupe u man!e ili vi*e o%akon!ene o"nose
- ka" !e"an naro" unutarn!im ra%miriama i ne #i #io prisil!en po"init
se prinu"i !avni+ %akona, ipak #i &a na to prisilio van!ski rat, t!. %a*tita
o" van!ski+ nepri!atel!a
- . iako ni!e "o#ar u moralnom smislu, posta!e ipak silom prilika "o#ar
&ra'anin
- um mo$e iskoristiti me+ani%am priro"e kao sre"stvom %a ostvaren!e
svo!e pravne svr+, t!. pravno& propisa, i "a na ta! nain unapri!e"i i
osi&ura unutarn!i i van!ski mir
- i"e!a me'unar"no& prava pretpostval!a "a posto!e mno&e sus!e"ne
"r$ave ne%avisne i o"vo!ene !e"na o" "ru&e
- u ra%liitosti "r$ava kri!e se sklonost me'uso#no! mr$n!ii i%o&ovor %a
rat, ali ona ipak ra%vi!an!em kulture i postpunim %#li$avan!em l!u"i
vo"i ve.o! su&lasnosti u naelima i spora%um!evan!u u miru
- tr&ovaki "u+ ne mo$e posto!ati uspore"no s ratom i ko!i %avla"a
svakim naro"om
=a!ni lan v!eno&a mira-
- "r$ave naoru$ane %a rat tre#a!u%atra$iti sav!et u maksimama )ilo%o)a o
uv!etima ko!i #i omo&u.ili !avni mir
- "r$ava mora pustiti )ilo%o)e "a !avno &ovore, a i potiat .e i+ na to "a
!avno &ovore o naelima kako se vo"i rat i kako se stvara mir
10
- )ilo%o)i ne.e postati vla"ari to ni!e ni po$el!no !er pos!e" vlasti
neminovno kvari slo#o"no umno rasu'ivan!e
< nesu&lasnosti i%me'u morala i politike u po&le"u v!eno&a mira
- moral ( ve. !e sam po se#i praksa kao skup #e%uv!etno %apov!e"ni+
%akona po ko!ima tre#amo "!elovati, pa !e oi&le"ni #esmisao re.i "a ne
mo$emo / sto&a ne mo$e posto!ati spor i%me'u politike, kao i%vr*ne
pravne %nanosti, i morala ko!i !e samo teori!ska %nanost
- ostvaren!e !eline &ra'ansko& "ru*tva %a to ni!e "ovol!na samo vol!a svi+
po!e"inaa "a $ive u %akonskom ure'en!u na naelima slo#o"e ve. !e
potra#no "a svi %a!e"no +o.e to stan!e
- i i%vo'en!u te i"e!e tre#a raunati na samo na silu kao poetak
pravno& stan!a, a ona .e nakna"no svo!im prinu"nim "!elovan!em stvoriti
!avno pravo
- potre#na !e slo#o"a i na n!o! %asnovani moralni %akon
- Kant ra%liku!e moralno& politiara i politiko& moralistu (ko!e& ne mo$e
%amisliti)
- moralni politiar- #ira naela politike tako "a oni mo&u postao!ati
uspore"no s moralom
- "u$nost "r$avni+ po&lavara !e posvetiti pa$n!u tome kako se
ne"ostai ( u "r$avnom ure'en!u ili o"nosu me'u "r$avama) mo&u *to pri!e
popraviti i prila&o"iti priro"nom pravu pa makar to %a+t!evalo $rtve sa
strane samol!u#l!a
- politiki moralist- ku!e moral onako kako !e korisno %a "r$avnika
- onemo&u.u!e sa svo!e strane "a se posti&ne ne*to #ol!e tako *to
ul!ep*ava protupravna "r$avna naela po" i%&ovorm "a !e l!u"ks apriro"a
nesposo#na %a "o#ro onako kako &a propisu!e i"e!a uma
- kotisti se sli!e"e.im naelima- iskoristi %&o"nu priliku "a se
samovol!no "omo&ne* vlasti> okrivi "ru&e %a svo!e &re*ke> "ivi"e et impera
- "r$ava ne smi!e o"ustati o" svo!e& ustava, pa makar on #io "espotski, ako
!o! pri!eti neka van!ska opasnost !er ta! ustav u!e"no %nai i %a*titu
- %a"atak praktino& uma-
- materi!alno naelo- -svr+a kao pre"met na*e vol!e
- )ormalno naelo ima na umu van!sku slo#o"u> &lasi- ra"i tako "a
mo$e* +t!eti "a tvo!a maksima postane op.i %akon
- !e"no o" naela moralne politike- - naro" se tre#a u"ru$iti iskl!uivo prema
pravnim po!movi slo#o"e i !e"nakosti naelao se %asniva na "u$nosti, a ne
na mu"rosti
- unutarn!i "r$avni ustav tre#a #iti ure'en prema istim pravnim naelima
11
- "r$ava se tre#a u"ru$iti s "ru&im sus!e"ima nalao&no! op.o! "r$avi, kako #i
se na %akonski nain i%ravnale me'uso#ne ra%mirie
- o#!ektivno- nema uop.e suko#a i%me'u morala i politike
- su#!ektivno (s o#%irom na ov!ekove se#ine sklonosti)- te .e ra%mirie
uvi!ek posto!ati
- samo po!am prava mo$e osi&urati v!eni mir
- istinska politika ne mo$e uiniti niti !e"an korak a "a se pri!e to&a ne
pokloni moralu politika !e umi!e.e, ali s!e"in!en!e politike i morala ni!e
nikakvo umi!e.e
- o slo%i politike i morala, prema transen"entalnom po!mu !avno&
prava-
- svaki pravni %a+t!ev sa"r$i )ormu pu#liiteta !er #e% n!e ne #i #ilo
prav"e ko!a se mo$e %amisliti samo kao o#%nan!ena
- transen"entalna )ormula !avno& prava-
o sva "!elovan!a ko!a se o"nose na prava "ru&i+ l!u"i neprave"na
su ako se n!i+ova maksima ne sla$e s !avno*.u
o naelo !e ne samo etiko (tie se kreposti) ne&o i
!uri"iko (tie se l!u"ski+ prava)
- prim!ena te )orme u prim!erima !avno&a prava-
o u unutarn!e "r$avnom pravu-
pre"stavl!a li po#una %akonito sre"stvo "a neki naro"
%#ai u&n!etavaku vlast tako%vano& tiranina
prema transen"entalnom naelu pu#liiteta tre#a %apitati
sam naro" #i li se usu"io !avno o#%naniti maksimu o
eventualnom po"i%an!u ustanka time #i prisvo!io
%akonsku vlast na" n!ime u tom slua!u po&lavar ne #i
#io to *to !est i ne #i #ilo mo&u.e stvaran!e "r$ave
ka"a #i po#una usp!ela, vla"ar #i postao o#ian po"anik
ko!i ne #i imao prava na "i%an!e po#une u svo!u korist,
ali i ne #i vi*e tre#ao #iti o"&ovoran %a ono *to !e
pri!a*n!a vla"a uinila
o u me'unaro"nom pravu-
kao !avno pravo ono ve. u svom po!mu ima pu#likai!u
op.e vol!e ko!a svakome "o"!el!u!e ono *to !e n!e&ovo
ta! status mora proi%la%iti i% neko& u&ovora ko!i se ne
smi!e %asnivati na prisilnim %akonima, ve. mora initi
tra!no-slo#o"nu asoi!ai!u (kao ve. spomenuto stan!e
)e"eralnosti ra%ni+ "r$ava)
12
antinomi!e i%me'u politike i morala-
ako !e !e"na on ti+ "r$ava ne*to o#e.ala "ru&o!-
#ilo pomo., #ilo nova %a rat, #ilo "a .e !o!
ustupiti neke %eml!e i sl., on"a nasta!e pitan!e-
mo$e li se "r$ava u slua!u o ko!em ovisi n!e%in
spas oslo#o"iti svo!e o#ve%e tako "a i&ra ulo&u
"vostruke oso#e suverena (ni!e nikome u svo!o!
"r$avi o"&ovoran) i na!vi*e& "r$avno& inovnika
(mora pola&ati raun "r$avi)
o maksima !e po&re*na
ako !e"na "r$ava ko!a !e na#u!ala "o stra*ni+
ra%m!era %a#rine sus!e"nu silu, mo$e li se
pretpostaviti "a .e ona, #u"u.i "a mo$e, i +t!eti
ovu potlaiti i "a!e li to sla#i!o! pravo "a napa"om
krene na !au, #e% pret+o"ne uvre"e
o ta !e maksima neoprav"ana
ako neka mala "r$ava svo!im polo$a!em naru*ava
sklop !e"ne ve.e "r$ave i time onemo&u.u!e n!e%in
opstanak, !e li ova u pravu "a onu man!u pokori i
pripo!i se#i
o ta !e maksima neoprav"ana
o pravo &ra'ana svi!eta !e analo&no me'unaro"nom pravu
- one maksime ko!e po"nose pu#liitet samim tim su i prave"ne i sla$u
se isto"o#no s pravom i politikom ona! tko !e si&urno na"mo.en ne
tre#a kriti svo!e maksime
- me'unaro"no pravo !e mo&u.e samo po" uv!etom "a pret+o"no
posto!i neko pravno stan!e #e% to&a nema !avno& prava i svako !e
pravo ko!e se mo$e %amisliti i%van to&a stan!a samo privatno pravo
- )e"erativno stan!e me'u "r$avama !e !e"ino pravno stan!e ko!e ne
%a"ire u slo#o"u "r$ava su&lasnost i%me'u politike i morala !e"ino
!e mo&u.e u takvom stan!u
- na"ripolitika-
pri sklapan!u !avni+ u&ovora upotre#l!avati takve i%ra%e
ko!e .emo u %&o"no! prilii tumaiti po vol!i u svo!u
korist
pro#a#ili%am- i%mi*l!ati lo*e nam!ere "ru&i+, a to on"a
u%eti kao pravnu osnovu "a se pokopa!u "ru&e mirne
"r$ave
15
smatrati lako oprostivom sitniu *to !e pro&utana kakva
mala "r$ava to#o$e u interesu pove.an!a "o#ra u svi!etu
- uv!etna "u$nost- l!u#av prema . moral kao etika
- #e%uv!etna "u$nost- *tovan!e l!u"ski+ prava moral kao nauka o
pravu
- kra!n!i il!- posti%an!e v!eno& mira, a ne puki+ primir!a
O tobo!njem pravu da se la!e
- "a #i se o" meta)i%ike prava "osp!elo "o naela politike, )ilo%o) .e
"ati-
o aksiom, t!. apo"iktiki i%vestan stav ko!i neposre"no proi%la%i
i% "e)inii!e van!sko& prava (su&lasnost slo#o"e svi+ sa
slo#o"om svako&a prema op.em %akonu)
o postulat van!sko& !avno& %akona, kao u!e"in!ene vol!e svi+
prema naelu !e"nakosti, #e% ko!e ne #i posto!ala nii!a slo#o"a
o pro#lem, kako tre#a postupiti "a se u nekome "ru*tvu ipak
o"r$i slo&a prema naelima slo#o"e i !e"nakosti
(posre"ovan!em pre"stavniko& sustava)
o pravo se nika"a ne mora prila&o"iti politii, ali se politika
sva&"a mora prila&o"iti pravu
14