utjecaj na uenikovo slobodno vrijeme Ivana Ivani, Josipa Sabo Sveuilite u Zadru, Filozofski fakultet, Obala kralja Petra Kreimira I! " jednopredmetni studij peda#o#ije, "! #odina preddiplomsko#a studija Saetak Slobodno vrijeme pru$a velike mo#u%nosti za kulturni i stvaralaki razvoj linosti! &je#ovo je provo'enje u od#ojno(obrazovnom sustavu naje%e unutar izvannastavni) aktivnosti kroz koje ueni*i zadovoljavaju potrebe i interese te ostvaruju spe*ifina umije%a i sposobnosti! +kola mo$e uspjeti u oblikovanju i realiza*iji pro#rama izvannastavni) aktivnosti na temelju kurikuluma u kojemu slobodu izbora imaju ueni*i i uitelji! Sadr$aj slobodno#a vremena obu)va%a niz raznovrsni) aktivnosti! ,aviti se nekom vrstom aktivno%u u slobodnom vremenu ukazuje na prisan odnos subjekta s tom djelatno%u! Izvannastavne i izvankolske aktivnosti u ostvarivanju *iljeva imaju veliko znaenje! -z stje*anje znanja i nove kvalitete znanja, va$na je i zada%a poti*anje interesa, pobu'ivanje znati$elje, identifika*ija i podrka darovitim ueni*ima te ueni*ima koji pokazuju pojedinaan interes za pojedina podruja! .ko slobodno vrijeme s)vatimo kao prostor samoaktualiza*ije i ostvarenja osobnosti, sasvim je razumljiv interes peda#o#a za razumijevanjem, istra$ivanjem i unaprje'ivanjem ovo#a podruja od#ojno#a djelovanja! Izvannastavne i izvankolske aktivnosti trebaju kvalitetno ispuniti uenikovo slobodno vrijeme i biti izabrane od strane samo#a uenika! Kljune rijei od#oj, slobodno vrijeme, izvannastavne aktivnosti, dje*a, kola, sloboda izbora Izvannastavne i izvankolske aktivnosti javljaju se kao od#ovor na pitanje zbrinjavanja dje*e u vrijeme u kojemu je uobiajeno da su oba roditelja zaposlena! Kvalitetno or#anizirano slobodno vrijeme poma$e ne samo u razvijanju dodatni) kompeten*ija kod dje*e, ve% i u poboljanju ponaanja i uspje)a u koli! - dananjem drutvu esto dolazi do zanemarivanja va$nosti izvannastavni) aktivnosti / dje*i nije dostupno dovoljno razliiti) aktivnosti te se one ne realiziraju u skladu s nji)ovim potrebama! Od dje*e se puno oekuje, a bitno je na#lasiti kako kola ima velik utje*aj na uenika i zbo# to#a dje*i mora omo#u%iti razvoj svi) nji)ovi) osobitosti! Ono to izvannastavne aktivnosti razlikuje od nastave jest to da se odvijaju u posebnim skupinama u koje se ueni*i ukljuuju prema vlastitom odabiru! ,udu%i da dje*a dobrovoljno odabiru aktivnosti, prisutan je visok stupanj motiva*ije to omo#u%uje irok opse# i lake usvajanje znanja! Slobodno vrijeme "Slobodno vrijeme je prostor i mogunost interakcije u procesima individualizacije, socijalizacije i inkulturacije, dakle prostor samoaktualizacije i ostvarenja osobnosti." (Previi, 2.! Slobodno je vrijeme danas moderna i vrlo slo$ena pojava! Svojim implika*ijama i sadr$ajima ono je tako'er postalo znaajan faktor od#oja i obrazovanja! Funk*ije koje se ve$u uz slobodno vrijeme su odmor, razonoda i osobni razvoj! 01!!!2 3ad i slobodno vrijeme prirodne su i sasvim primjerene, zapravo nerazdvojne aktivnosti i odre'enja ovjeka kao "omo sociusa i ne treba i) suprotstavljati ne#o komplementarno promatrati!4 1ibid!2 Previi% tako'er na#laava da se slobodno vrijeme mo$e odrediti kao ukupnost vremena, stanja i aktivnosti koje nisu uvjetovane biolokom, so*ijalnom i profesionalnom nu$no%u! .ko slobodno vrijeme povezujemo uz prostor slobode svako#a pojedin*a, onda je va$no mladu osobu osposobiti za od#ovornost vlastito#a osobno# razvitka! - suvremenim je uvjetima teko posvetiti svoje slobodno vrijeme neemu to potie razvoj poten*ijala jer postoji toliko mno#o sadr$aja koji na neki nain 5otimaju5 na prostor slobode! Za kojim %emo sadr$ajima pose#nuti ovisi o nizu razliiti) imbenika! 6o%e li nam se primamljivima initi sadr$aji koji podrazumijevaju konzumiranje nee#a #otovo#a koje je za nas pripremio netko dru#i ili sadr$aji koji su vezani uz razvoj samoini*ijative, velikim je dijelom odre'eno naim od#ojem za slobodno vrijeme! -pravo je u tome velik znaaj i sna#a od#ojno( obrazovni) ustanova koje mo#u sustavno od#ojno utje*ati na uenike! Slobodno je vrijeme dio $ivota svako#a ovjeka koji postoji svako#a dana i u svakoj sredini, ali je razliito s obzirom na dob, spol, zanimanje, mjesto boravka, razvijenost sredine, stupanj interesa i dru#e imbenike! +kola je danas jedno od rijetki) mjesta #dje se dje*a mo#u kontinuirano susretati, raz#ovarati, razmjenjivati ideje i usavravati svoje so*ijalne sposobnosti! +kola kao prostor stvarni) susreta po#odna je i za od#oj o slobodnom vremenu! Slobodno je vrijeme fenomen suvremeno#a drutva kojemu u posljednje vrijeme posve%uje puno pa$nje! Postoji niz a#en*ija i or#aniza*ija koje nas uvjeravaju da svoje slobodno vrijeme i nova* trebamo podrediti nji)ovim pro#ramima! Zato se dje*u upisuje u razliite i#raoni*e, sportske kole, kole #lume, plesa i sl!, a da se prije to#a ne provjere strune kompeten*ije osoba koje %e odr$avati navedene aktivnosti! Sto#a se esto do#a'a da su dje*a preputena neprofesionalnim ljudima koji ne rade na poboljanju sposobnosti dje*e! to je za mlade slobodno vrijeme i to s njim initi? Slobodno je vrijeme ono vrijeme koje djetetu preostane poslije ispunjavanja svi) kolski) i dru#i) obveza! 7la'oj dje*i treba omo#u%iti da ve%i dio slobodno#a vremena provedu u i#ri, etnji i slinim aktivnostima na istom zraku, sun*u i vodi! 8je*i koja imaju volje i smisla preporuuje se bavljenje odabranim sportovima, a ostalima, koji nemaju sportski) ambi*ija, preporuuje se bavljenje rekrea*ijskim aktivnostima u kojima im se pru$aju mo#u%nosti za bavljenje zdravim i korisnim sadr$ajima koji su dostupni svima! 7e'utim, dje*i i mladima savjetuje se da dio slobodno#a vremena barem povremeno iskoriste za bavljenje korisnim i zanimljivim aktivnostima iz podruja #lazbeni), s*enski), likovni) i dru#i) aktivnosti te )obijima! Slobodno vrijeme ostvaruje se aktivnom komunika*ijom kao temeljnom odredni*om! Kako mladi usmjeravaju odredni*e slobodno#a vremena prikazano je na sli*i 9 13osi%, "::;2< Slika 1 / Odredni*e slobodno#a vremena =mpirijski rezultati ukazuju na to da se kao temeljne odredni*e slobodno#a vremena mladi) profiliraju sljede%a obilje$ja 1>uburi%, 3elja, 9???2< kao najdra$e mjesto na kojemu mladi provode svoje slobodno vrijeme pojavljuju se disko(klubovi i kafi%i@ najdra$a osoba s kojom mladi provode svoje slobodno vrijeme svakako je neki prijatelj te mladi% ili djevojka@ kao du$ina vremena koje se posve%uje dru$enju s dru#ima najprisutnija je odredni*a 55svakodnevno55! &a ljestvi*i najposje%eniji) mjesta u kate#oriji slobodno#a vremena nakon disko( klubova u znatno ni$em opse#u slijede kafi%i, zatim kino, sportsko i#ralite ili sportska dvorana, pa video(klub i kazalite! Priroda sa svojim parkovima, livadama i istim zrakom potpuno je zanemarena u slobodnom vremenu ispitanika! Kultura mladi) danas je oitija upravo na #lazbenim s*enama! a$nost #lazbeni) trendova omo#u%ena je prvenstveno razvojem radija, a zatim i televizije i interneta! Aako elektroniki mediji nisu vie samo kanali za prijenos informa*ija, ve% istodobno postaju mediji komunika*ijske strate#ije! 3azliite su s*ene sve prisutnije i u podrujima svakodnevno#a $ivljenja kao to su jelo, odje%a, potronja, kultura ili sport! Ideolo#ija tijela, zdravlja ili zdrave pre)rane teme su koje se uz #lazbu i modu neprestano propa#iraju u televizijskim serijama, video(spotovima, filmovima i asopisima za mlade! Pri tome je televizija si#urno bila najutje*ajniji medij, jer je uspio ukljuiti #otovo sve potrebe mladi)! 8anas je to, dakako, internet! Sadraj slobodnoga vremena aktivnosti Sadr$aj slobodno#a vremena obu)va%a niz raznovrsni) aktivnosti! ,aviti se nekom vrstom aktivno%u u slobodnom vremenu ukazuje na prisan odnos subjekta s tom djelatno%u! 7o$e se re%i da su te aktivnosti nastale na interesima, pa su to interesne aktivnosti! Odvijaju se slobodno, spontano i s namjerom! Interesna je aktivnost individualizirana! Aako'er, ona je i stilska jer svaki pojedina* izra$ava kroz nju svoj osobni stil! Ae su aktivnosti samopotkrepljuju%e i nji)ovo je obavljanje samo po sebi na#rada! .ktivnosti slobodno#a vremena vrlo su kompleksne! One mo#u biti razliite i raznovrsne, primjeri*e, aktivnosti u podruju tjelesno(zdravstvene i ekoloke kulture ili aktivnosti u podruju etike, estetike, radno#a i te)niko#a podruja i sl! Svaka od#ojna sredina razvija prema mo#u%nostima, interesu dje*e i mlade$i raznovrsne slobodne izvannastavne i izvankolske aktivnosti kojima dopunjuje i podi$e kvalitetu od#ojno#a rada! .ktivnosti kojima se ueni*i bave u slobodno vrijeme mo#u se podijeliti u tri osnovne skupine< aktivnosti za odmor, rekrea*iju i razvoj linosti! Svaka od#ojna sredina razvija prema mo#u%nostima, interesu dje*e i mlade$i raznovrsne slobodne izvannastavne i izvankolske aktivnosti kojima dopunjuje i podi$e kvalitetu od#ojno#a rada! .ktivnosti kojima se ueni*i bave u slobodno vrijeme mo#u se podijeliti u tri osnovne skupine< aktivnosti za odmor, rekrea*iju i razvoj linosti 13osi%, "::;2< rve aktivnosti slu$e odmaranju, bez posebno#a i napornije#a fiziko# ili psi)iko# an#a$mana u domu, na javnom mjestu ili u prirodi! -#lavnom su individualno#a karaktera! Odmor je pro*es obnavljanja i osvje$avanja istroeni) supstan*ija, fizike i psi)ike ener#ije te uspostavljanja novi) sna#a koje su ovjeku potrebne za $ivot i rad! !rugu sku"inu aktivnosti ine razliiti obli*i rekrea*ije u najiremu smislu te rijei, sa zadatkom aktivno#a odmora, zdrave razonode ili zabave 1etnja, izleti, drutvene i#reB2! #re$u sku"inu ine aktivnosti koje su namijenjene razvoju linosti putem razliiti) podruja ljudske djelatnosti 1obrazovne, kulturne, drutveneB2! Svr)a, *ilj i zadatak takvi) aktivnosti su da $ivot od#ajanika uine ljepim, )umanijim, raznovrsnijim, korisnijim, zanimljivijim i u#odnijim! %stvarivanje slobodnih interesnih aktivnosti Slobodne se interesne aktivnosti mo#u ostvariti kao izvannastavne i izvankolske aktivnosti! Izvannastavne i izvankolske aktivnosti ine temelj kontinuuma kole 1slobodno vrijeme2 te potiu individualni razvoj stvaralaki) sposobnosti i interesa! -pravo su izvannastavne i izvankolske aktivnosti kroz zainteresiranost dje*e i mladi) idealno mjesto za provo'enje postavljeni) *iljeva realiziranjem op%i) i diferen*irani) pro#rama za uenike izrazitiji) sposobnosti, ali i za sve dru#e! Kreativne sposobnosti posjeduju #otovo svi ueni*i, dakako, razliito razvijene! Kontinuirano djelovanje u okviru izvannastavni) i izvankolski) aktivnosti i u slobodnom vremenu uenika poti*aj je razvoju dispozi*ija i *jelovito#a razvoja osobnosti uenika! Izvannastavne i izvankolske aktivnosti u ostvarenju *iljeva imaju veliko znaenje! -z stje*anje znanja i nove kvalitete znanja, va$na je zada%a poti*anje interesa, pobu'ivanje znati$elje, identifika*ija i podrka daroviti) uenika i uenika koji pokazuju pojedinani interes za pojedina podruja! Slobodno vrijeme kao odgojna sredina Od#ojni se pro*es uvijek odvija u odre'enom razvoju u vie ili manje naklonjenoj od#ojnoj sredini! Od#ojna sredina obu)va%a fiziko, so*ijalno, kulturno, psi)iko i vjersko okru$enje u vremenu i prostoru u kojemu se pojedina* razvija! Suvremeno se drutvo sastoji od razliiti) sredina koje mo#u imati od#ojno znaenje! Prema 7uanovi%u i 3osi%u 19??C2 razlikujemo< inten*ionalne od#ojne sredine 1obitelj, kola, ueniki dom2 / ustanove ija je osnova djelatnost od#oj@ funk*ionalne od#ojne ustanove / ustanove i so*ijalne sredine u kojima se uz ostale aktivnosti neplanirano ostvaruje od#ojni pro*es! &ajva$nije od#ojne sredine u vremenu i prostoru nalazimo na sli*i "< Slika & / Sredine slobodno#a vremena - razliitim od#ojnim sredinama od#ajanik stjee razliita iskustva, izvodi razliite aktivnosti i izlo$en je razliitim utje*ajima i oekivanjima osoba s kojima se susre%e! Svaka od#ojna sredina raspola$e spe*ifinim od#ojno(obrazovnim poten*ijalima koje nalazimo na sli*i D 13osi%, "::92! Slika ' / Od#ojna sredina - svakoj od#ojnoj sredini postoje tri imbenika koji sustavno 1namjerno, posredno i neposredno2 djeluju u ostvarivanju strate#ije od#oja i primjene od#ojni) metoda rada u slobodnom vremenu! Odluuju%i su imbeni*i razvoja djeteta od#ojna sredina i kakvo%a od#oja u pojedinim aktivnostima dje*e, mladi) i odrasli) u slobodnom vremenu! oloaj kole u odnosu na slobodno vrijeme -lo#a kole u odnosu na slobodno vrijeme uenika, posebno u pro*esu razvoja kulture provo'enja slobodno#a vremena, postaje sve znaajnija! +kola je danas u znatnoj mjeri tradi*ionalna odnosno preoptere%ena sadr$ajima, zadat*ima, provjeravanjem i o*jenjivanjem, pa postaje upitno mo#u li ueni*i udovoljiti svim njezinim za)tjevima i razliitim kolskim obvezama, uz prirodno zadovoljavanje potreba za i#rom, odmorom i razonodom! Kod aktivnosti slobodno#a vremena najva$nije je nji)ovo pozitivno usmjerenje, a ono se mo$e posti%i upravo peda#oki osmiljenim aktivnostima koje drutveno i kulturno vrijednim sadr$ajima osi#uravaju zadovoljavanje individualni) potreba mladi)! +kola je i so*ijalna zajedni*a, mjesto uenja, ali i susreta uenika, uz uva$avanje svi) nji)ovi) razvojni) karakteristika i potreba koje se mo#u realizirati tek u dijalo#u kole s okolinom! +kola tranzi*ije nema vie samo tradi*ionalnu ulo#u jer se u obrazovanju nude nove mo#u%nosti izvan nastave! &eke su od mo#u%nosti iskoraka kole iz zadani) okvira razliite izvannastavne i izvankolske aktivnosti koje u 6rvatskoj imaju du#u tradi*iju i uspjenu praksu! Kod aktivnosti slobodno#a vremena najva$nije je nji)ovo pozitivno usmjerenje, a ono se mo$e posti%i upravo peda#oki osmiljenim aktivnostima koje drutveno i kulturno vrijednim sadr$ajima osi#uravaju zadovoljavanje individualni) potreba mladi)! Izvannastavne aktivnosti Izvannastavne i izvankolske aktivnosti va$ne su za pravilno iskoritavanje uenikova slobodno#a vremena radi zadovoljavanja ueniki) potreba i interesa te sveukupno#a poboljanja kvalitete $ivota! Izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima ueni*i mo#u aktivirati svoje stvaralake sna#e za ije zadovoljavanje i izra$avanje nisu imali prilike u ostalim vidovima $ivota! Izvannastavne i izvankolske aktivnosti inte#rirani su dio od#ojno(obrazovne strukture osnovne kole! One osi#uravaju ueni*ima struno(peda#oki pristup te pru$aju mo#u%nost or#aniziranja kvalitetno#a provo'enja slobodno#a vremena, a ujedno i poduavaju kako bi se trebale stvarati po$eljne radne navike te voditi bri#a o vlastitom zdravlju i radnoj sposobnosti! Smisao i rad izvannastavni) i izvankolski) aktivnosti nije samo u pru$anju mo#u%nosti darovitima, ve% u poti*ajima omo#u%avanja i stvaranja uvjeta da se to vie uenika ukljui u razliite or#aniza*ijske oblike u kojima %e prona%i smisao i zadovoljstvo te s)vatiti vlastite potrebe! 8osadanja istra$ivanja pokazuju da je 0slobodno vrijeme ono podruje svakodnevno# $ivota u kojem se mladi najranije osamostaljuju i u kojoj je nji)ova autonomija najve%a4 1Iliin i sur!, "::92! .ktivnosti slobodno#a vremena one su aktivnosti koje pojedina* pri)va%a prema slobodnoj volji i interesu, a koje ukljuuju i sve obveze i sve posljedi*e koje iz nji) proizlaze! Sto#a, izvannastavne i izvankolske aktivnosti trebaju kvalitetno ispuniti uenikovo slobodno vrijeme i biti izabrane od strane samo#a uenika! Od pedeseti) do osamdeseti) #odina prolo#a stolje%a u )rvatskim se kolama izvannastavni obli*i or#aniziraju pod nazivom slobodne aktivnosti, a od osamdeseti) #odina do danas pod nazivom izvannastavne aktivnosti! S obzirom na injeni*u da se u suvremenoj koli izvannastavne aktivnosti temelje na uenikovu slobodnom izboru, prikladniji bi naziv svakako bio slobodne aktivnosti! reduvjeti kvaliteti izvannastavnih aktivnosti u koli Preduvjeti za kvalitetu izvannastavni) aktivnosti u koli su< potpora kolske uprave uitelju(voditelju izvannastavni) aktivnosti, samostalnost uitelja u izboru pro#rama, ukljuenost uenika u izvannastavne aktivnosti te struno usavravanje uitelja za taj oblik od#ojno(obrazovne djelatnosti! Od uitelja(voditelja oekuje se definiranje *iljeva, metoda, so*ijalni) oblika rada te umije%a u izboru materijalni) sredstava potrebni) za izvo'enje odre'eno#a pro#rama izvannastavne aktivnosti! S peda#oko( didaktiko#a stajalita od uitelja(voditelja oekuje se pokretanje i or#aniziranje izvannastavne aktivnosti, oekuje se da bude dija#nostiar koji otkriva najja#u uenikovu sposobnost te na nju usredotouje svoje djelovanje, da bude demokratski rukovoditelj koji vodi i savjetuje uenike te kreator sklon istra$ivanju, eksperimentiranju, izboru i usvajanju vjetina i metoda koje unaprje'uju nje#ovo peda#oko, didaktiko i metodiko djelovanje! &ije rijedak ni sluaj da ueni*i, i pored $elje za sudjelovanjem u ponu'enim aktivnostima, zbo# preoptere%ene redovne nastavne satni*e i pro#rama ne mo#u u njima sudjelovati ili kada izvrsni ueni*i sudjeluju u nekoliko izvannastavni) aktivnosti koje nisu izabrane prema slobodnom izboru! Struno usavravanje uitelja u podruju izabrano#a pro#rama izvannastavni) aktivnosti treba se odnositi na razumijevanje svr)e i *ilja izvannastavni) aktivnosti te na sposobnost peda#oko(metodiko#a osmiljavanja pro#rama jer za nji)ovo kvalitetno provo'enje nije dovoljan samo entuzijazam, ve% su potrebna struna znanja i metodike pripreme! Osnova je izvannastavni) aktivnosti sloboda izbora i postojanje motiva*ijsko#a sklopa koji uvjetuje izbor! .ko slobodno vrijeme s)vatimo kao prostor samoaktualiza*ije i ostvarenja osobnosti, sasvim je razumljiv interes peda#o#a za razumijevanjem, istra$ivanjem i unaprje'ivanjem ovo#a podruja od#ojno#a djelovanja! Ono proizlazi i iz *ilja od#oja koji izra$ava usmjerenost na osobni razvoj uenika, a nje#ovo osposobljavanje za kvalitetno, aktivno i od#ovorno $ivljenje proizlazi iz potrebe od#oja za koritenjem slobodno#a vremena koje obo#a%uje i razvija osobnost te pretpostavlja vrijeme ispunjeno kreativnim djelovanjem u izvannastavnim aktivnostima! Izvannastavne aktivnosti trebaju poti*ati iskustveno uenje, osobnu aktivnost, do$ivljaj vlastite vrijednosti i unutarnju motiviranost! Preoptere%enost kolskim pro#ramima i za)tjevima okoline s jedne te sve ve%a ponuda mo#u%nosti bijega od realnosti s dru#e strane, dovode do neprimjereni) naina zadovoljavanja slobodno#a vremena koje bi trebalo biti predvi'eno za rad na osobnom rastu i razvoju, aktivnoj relaksa*iji i kreiranju vlastito#a, pozitivno# $ivotno# stila! Aome doprinosi i zapostavljenost od#ojne ulo#e kole! O kulturi provo'enja slobodno# vremena u kolama malo se #ovori jer kola brine o or#aniza*iji i provo'enju nekoliko oblika izvannastavni) aktivnosti na koje kole obvezuje $akon o odgoju i obrazovanju u osnovnom i srednjem kolstvu 1&&, br! EC, "::E2, a koje su esto o#raniene or#aniza*ijskim, kadrovskim i materijalnim uvjetima pojedini) kola! Aako umjesto ponude aktivnosti za koje su ueni*i zainteresirani i motivirani, kole nude one aktivnosti za koje imaju uvjete i resurse! Fest je sluaj da izvannastavne aktivnosti provode uitelji koji time samo popunjuju satni*u, a nisu dovoljno struni niti motivirani za 0dodijeljenu4 im aktivnost! &ije rijedak ni sluaj da ueni*i, i pored $elje za sudjelovanjem u ponu'enim aktivnostima, zbo# preoptere%ene redovne nastavne satni*e i pro#rama ne mo#u u njima sudjelovati ili kada izvrsni ueni*i sudjeluju u nekoliko izvannastavni) aktivnosti koje nisu izabrane prema slobodnom izboru! &avedene poteko%e u provedbi izvannastavni) aktivnosti poti*aj su za ovo istra$ivanje! Izvannastavne aktivnosti kao "rostor kreativnog djelovanja Izvannastavne aktivnosti iznimno su va$ne za poti*anje i razvoj kreativnosti dje*e i mladi)! 0,ri#a o kreativnosti u kolskim uvjetima jedna je od najva$niji) zada%a suvremene kole koja prije sve#a mora polaziti od potreba djeteta, ali istovremeno i od potreba suvremeno# drutva u kojemu kreativnost predstavlja osnovnu polu#u razvoja4 17linarevi%G,rust, "::?2! Sama rije izvannastavne ili slobodne aktivnosti impli*ira postojanje osnovni) psi)oloki) uvjeta za razvoj kreativnosti / psi)oloku slobodu i si#urnost, to ueni*ima predstavlja sna$an motiviraju%i imbenik za sudjelovanje! .ko polazimo od premise da je kreativnost op%a ljudska osobina i kvaliteta univerzalna i svojstvena svim ljudskim bi%ima, koju pojedin*i posjeduju u razliitom rasponu i razliitim intenzitetom i koja je osnova za razvoj svako#a drutva 1ibid!2, tada smo kao drutvo od#ovorni omo#u%iti i poti*ati njezin razvoj! Po#otovo sto#a to kreativne osobe predstavljaju znaajan ljudski poten*ijal svake zemlje i sna$an imbenik razvoja drutva! 0+kole koje na prvo mjesto stave kreativnost svoji) uenika umjesto bubanja mnotva nepotrebni) injeni*a imat %e smisla, dok %e ostale biti sve vie neuinkovite i esto tetne za razvoj uenika, kao i *ijelo# drutva4 1+iljkovi%G3aji%G,erti%, "::C2! -lo#a kole i uitelja neupitna je u provedbi izvannastavni) aktivnosti kao sastavnom dijelu od#ojno(obrazovno#a pro#rama! Smatramo da pristup nji)ovoj or#aniza*iji i provo'enju nije na onoj razini na kojoj bi trebao biti! Helimo li u pozitivnom prav*u restrukturirati izvannastavne kolske aktivnosti, potrebni su primjereni preduvjeti, predani uitelji koji slobodno mo#u birati izvannastavne aktivnosti te zajedno s ueni*ima stvarati sadr$ajnu strukturu pojedine aktivnosti! Stvaralaki poten*ijal pojedin*a za)tijeva odre'enu okolinu i uvjete kako bi se mo#ao slobodno razvijati i aktualizirati 17linarevi%G,rust, "::?2! a$no je na#lasiti da okolina treba biti si#urna i poti*ajna kako bi uenik zadovoljio svoje aktualne potrebe, lake razvio svoje mo#u%nosti i osjetio zadovoljstvo koje proizlazi iz pro*esa aktualiza*ije osobni) poten*ijala! Promjene u od#oju i obrazovanju u )rvatskim su kolama u posljednje tri #odine intenzivnije to je rezultat uvo'enja %rvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda i &acionalnoga okvirnog kurikuluma 'epublike %rvatske! Posve%uje se, izme'u ostalo#a, znaajnija pozornost i izvannastavnim aktivnostima kao va$nom imbeniku sveukupno#a od#ojno( obrazovno# djelovanja te kao dijelu obvezno#a nastavno# plana koji obu)va%a dio nastavne djelatnosti uenika! (akljuak Izvannastavne aktivnosti ine vrlo znaajan dio od#ojno(obrazovno#a sustava jer je to dio djelovanja kole kojim je lake doprijeti do uenika! Prema vlastitim interesina ueni*i sami biraju koje izvannastavne aktivnosti $ele po)a'ati! Aime su izvannastavne aktivnosti prila#o'ene potrebama i $eljama djeteta te tako pru$aju mo#u%nost individualno#a razvoja svako#a djeteta! Obvezni je dio kolsko#a pro#rama stro#o definiran, a izvannastavne aktivnosti ine onaj slobodniji i fleksibilniji dio, odnosno prostor slobodno#a odabira uenika! O*jena za uenika predstavlja stres, a izvannastavne aktivnosti neobavezan su prostor u kojemu o*jena nema! Slobodno je vrijeme prostor slobode u kojemu osoba sama odabire )o%e li to vrijeme iskoristiti za napredovanje! 6o%e li ta osoba to i uiniti ovisi o tome je li na nju bio usmjeren od#ojni utje*aj u kritinom razdoblju njezina odrastanja! Au kola ima veliku ulo#u jer ima priliku, mo#u%nost i zada%u od#ojno utje*ati u svim dijelovima, pa tako i u dijelu od#oja za slobodno vrijeme! Sadr$aji izvannastavni) aktivnosti trebaju biti prila#o'eni tako da se nji)ovim ostvarivanjem mo$e do%i do to#a *ilja! -kljuuju%i se u izvannastavne aktivnosti, ueni*i odluuju jedan dio svoje#a slobodno# vremena provesti u koli, to kola treba prepoznati kao mo#u%nost dodatno#a od#ojno# djelovanja! )iteratura 9! +iljkovi%, 3aji%, ,erti% 1"::C2, (zvannastavne i izvankolske aktivnosti, Od#ojne znanosti, ol! ?, br! ", str! 99DG9I;@ Za#reb< -iteljski fakultet! "! Previi%, ! 1":::2, Slobodno vrijeme izme)u pedagogijske teorije i odgojne prakse, &apredak< asopis za peda#o#ijsku teoriju i praksu, 9I9@ I, str! I:DG I9:! D! 3osi%, ! 1"::;2, Slobodno vrijeme slobodne aktivnosti, 3ijeka< ,iblioteka =du*o! I! Plenkovi%, J! 19??C2, Slobodno vrijeme i odgoj, Zadar< Filozofski fakultet! ;! 7linarevi%, !, ,rust, 7!, 1"::?2, *valiteta provedbe kolski" izvannastavni" aktivnosti, Osijek< -iteljski fakultet! J! Iliin i sur!, 1"::92, +jeca i mediji, uloga medija u svakodnevnom -ivotu djece, Za#reb< 8r$avni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mlade$i!