KNJIGA MUDROSTI

Knjiga Mudrosti je jedna od knjiga Biblije i Staroga zavjeta. Pripada u deuterokanonske

knjige: (Tobija, Judita, Prva i Druga o Makabejcima, Knjiga Mudrosti, Knjiga Sirahova i Baruh).
Izvorno je napisana na grkome jeziku. Ima 19 poglavlja. Biblijska kratica knjige je Mudr.
Knjiga Mudrosti jedna je od deuterokanonskih knjiga, koje kao sastavni dio Staroga
zavjeta priznaju katolici i pravoslavni. U prvom prijevodu Biblije na grki jezik, koji se zove
Septuaginta, svrstana je meu sedam mudrosnih knjiga s Jobom, Psalmima, Mudrim izrekama
Propovijednikom, Pjesmom nad pjesamama i Knjigom Sirahovom. Knjiga Mudrosti, naziva
se i Mudrost Salomonova, ali nema izravne veze sa idovskim kraljem Salomonom, osim to
je Salomon bio poznat po mudrosti. Pisac knjige nije poznat, smatra se da je to bio neki
obrazovani idov iz Aleksandrije, koji je dobro poznavao religiju, filozofiju i etiku. Knjiga je
napisana u 2. ili 1. stoljeu pr. Kr. Uz Knjigu Sirahovu, najmlaa je knjiga Staroga zavjeta.
Glavna teme knjige su mudrost i pravednost. Poinje rijeima: "Ljubite pravednost, vi suci
zemaljski, pravednim mislima mislite o Gospodinu i traite ga u jednostavnosti srca (Mudr
1,1)
.
Prema knjizi, pravednost je s jedne strane od Boga omoguen red, a s druge strane u
Izraelu je prepoznatljiva u socijalnome ponaanju te je tek dijelom ostvarena u solidarnosti s
potrebnim. Mudrost dolazi od Boga i vodi prema jedinstvu s Njim. Na nekoliko mjesta u
knjizi, Mudrost je istoznanica za Boga. Apostol Pavao je u Novom zavjetu Isusa nazvao
"Mudrost Boja". U drugom poglavlju navijeta se Isusova muka i postupanje vlasti prema
njemu: "Zato ga iskuajmo porugom i mukom da istraimo blagost njegovu i da prosudimo
strpljivost njegovu. Osudimo ga na smrt sramotnu, jer e mu, kako veli, doi izbavljenje
(Mudr 2,19-20)". U knjizi se prepoznaje utjecaj filozofije Platona i Filona Aleksandrijskog,
koji je bio idovski helenistiki filozof, koji je traio kompromis izmeu idovske religije i
helenistikog shvaanja ivota i filozofije. Evanelje po Mateju na nekoliko mjesta ima
poveznice s ovom knjigom.
Ignac Kristijanovi je preveo Mudrosti na kajkavtinu. Prijevod je objavio u koledarju
Stoletni kolendar 1848. godine.
I. MUDROST I KOB OVJEKOVA
Traiti Boga, a kloniti se grijeha
Ljubite pravednost,
vi suci zemaljski, pravednim mislima mislite o Gospodinu
i traite ga u jednostavnosti srca.
2
Jer njega nalaze koji ga ne iskuavaju
i otkriva se onima koji mu ne uskraduju svoju vjeru.
3
A podmukle misli otuuju od Boga
i iskuavana Svemod posramljuje bezumnike.
4
Jer mudrost ne ulazi u duu opaku
i ne nastanjuje se u tijelu grijehu podlonu.
5
Jer sveti duh pouke bjei od prijevare
i uklanja se od misli bezumnih
i uzmie kad se nepravda pojavi.
Pod naslovom Mudrost Salomonova sauvan je ovaj najmlai spis na grkom jeziku
unutar Starog zavjeta. Pripisivanje Salomonu, nositelju mudrosne predaje u Biblji, povezano
je s time da on u srednjem dijelu knjige uzima rije.
Latinski prijevodi izostavljaju njegovo ime i daju jednostavan naslov: Knjiga Mudrosti.
Grki izvorni tekst do nas je doao na temelju rukopisa, na temelju citata u ranokranskih
pisaca i na temelju prijevoda.
Knjiga Mudrosti pisana je pjesnikim jezikom. Ima mnoge umjetnike stilske figure koje
tekstu daju literarnu snagu. Ne ravna se prema grkim ritminim stihovima, nego je u duhu
biblijskog pjesnitva obiljeava paralelizam, ponavljanje iste misli ili slike na drugi nain u
iduem retku. Knjiga Mudrosti odgovara helenistikom poticajnom spisu (protreptikos) koji
pouavajui i opominjui poziva na odreen nazor i konkretno ivljenje u skladu s tim.
Salomon, veliki mudrac nastupa i govori. Formom i sadrajem uspostavljena je veza s
omiljenom biblijskom poukom za ivot koju mudrac prenosi iduem narataju. Knjiga
Mudrosti vrsto je usidrena u biblijskoj mudrosnoj tradiciji. Za razliku od starije predaje
mudrac helenistikog i rimskog razdoblja ne otkriva Boju volju samo opaanjem svijeta oko
sebe nego i preciznim tumaenjem Svetoga pisma. Mudrac je pismoznanac. Pohvala
mudrosti, primjeri i usporedbe odgovaraju vrstama teksta koje se u Bibliji nalaze. Knjiga na
raznolike naine prepriava i tumai biblijske tekstove.
Tri su glavna dijela u knjizi koji su u sebi umjetniki sloeni. Posebno mjesto ima 10.
poglavlje budui da je formom blie treem dijelu iako sadrajem pripada u pohvalu mudrosti
u drugom dijelu.
Prvi dio knjige 1,16,21 u koncentrinim krugovima obrauje vane teme. Vanjski krug je
poziv na ljubav prema pravednosti i traenje Boga (1,115), te upozorenje monicima i
sucima na Boji sud (6,121). Prvi unutarnji krug bavi se mislima i planovima zlotvora i
bezbonika (1,162,24; 5,123). U sreditu je filozofija ivota koja razlae da su pravednici u
Bojoj ruci i da e primiti plau (c3s). I formom je sredinji dio istaknut kao glavna poruka.
Drugi dio knjige 6,2211,11 jest Pohvala mudrosti. Velik hvalospjev mudrosti (6,22
8,21) zakljuuje molitva za mudrost (9,118) nakon koje slijede primjeri o spasonosnim
plodovima mudrosti (c10).
Trei dio knjige je najvei 11,219,22 i u obliku hvalospjeva prepriava Izlazak. Kazna
nad neprijateljima odgovara dobroinstvima prema pravednicima. Egipatska zla odgovaraju
spasonosnim udesima u pustinji.