ivorad Mihajlovi Slavinski

PSIHIKI TRENING JOGIJA

Joga vjebe u svjetlosti suvremene fizijologije i parapsihologije


2
OPI UVOD

Interesiranje za orijentalne sisteme praktine filozofije u naglom je porastu zadnjih godina
u svijetu. Ta opa tendencija nije mimoila ni nas. Ovaj teaj napisan je da bi se premostio jaz
izmeu tog rastueg interesiranja i nepostojanja adekvatne literature na naem jeziku. Mnogobrojna
pisma koja sam dobio zadnjih mjeseci od zainteresiranih italaca uglavnom govore o viegodinjem
bezuspjenom traganju po knjiarama i bibliotekama za knjigama koje bi na pristupaan nain
govorile o filozofiji i psihikom treningu naroda Dalekog Istoka. Na stranim jezicima postoji
nepregledno more radova, meu kojima nije lako snai se, naroito poetniku bez mnogo godina
iskustva iza sebe. Veina postojeih radova je tkz, teorijskog tipa, u kojima se nairoko raspravlja o
tome to fakiri i jogi mogu da postignu specijalnim treningom, raspravlja se o njihovim izuzetnim
sposobnostima, daje se detaljan opis ivota mnogih istaknutih sljedbenika orijentalnih filozofskih
sistema, ali e zainteresirani italac uzalud tragati za instrukcijama koje govore KAKO da on sam
razvije svoje sposobnosti i psihike moi, KAKO da trenira volju i koncentraciju, KAKO da
postigne kontrolu psihe itd.
Autor ovog kratkog prirunika vrsto zastupa stav da glavni cilj i najvanije opravdanje za
objavljivanje radova iz bilo koje oblasti mora biti mogunost provjere i praktine primjene iznijetog
materijala. Izlaganje autorovog miljenja o nekom aspektu realnosti i gola deskripcija, ma koliko
dubokoumni i originalni, sasvim su nedovoljni. Mnogi pisci izlagali su svoj stav i miljenje o
orijentalnoj filozofiji, ali takvo izlaganje samo po sebi nije dovoljno. Sam naslov ovog teaja
orijentirao je itaoca na jako iekivanje u pravcu mogunosti primjene izloenog znanja. Da bi
uklonili svako mogue nerazumijevanje, duni smo odmah rei da je autor pokuao da izloi metod
fakirskog i joga treninga kao koristan instrument samorazvia i da istovremeno prui kratak, jasan i
svakome razumljiv prirunik, a ne obino izlaganje sopstvenih pogleda na orijentalne sisteme
srodne sa jogom.
Moramo na ovom mjestu istai da postoji izvjestan broj italaca, koji su naalost u veini,
koji i oekuju da u ovakvom tekstu nau znanje iskljuivo teorijskog tipa. Da su ovakvi itaoci u
veini dokaz je to radovi ove vrste dominiraju u zaista velikoj mjeri. To je donekle objanjivo, jer
je mnogo udobnije itati o udima i misterioznim dogaajima, nego se lino oprobati na seriji tekih
i zamornih vjebanja, koja su sasvim logina i liena prizvuka misterioznosti, a koja vode praktinoj
primjeni proitanog. Daleko je lake priati sa prijateljima o orijentalnim sistemima, nego ih
primijeniti u praksi.
Spomenuti u jedno od svojih ranih iskustava ove vrste. Prije 13 godina, kao student
psihologije na poetku studija, a imajui iza sebe vie godina posveenih izuavanju (isto
teorijskog tipa) indijske ortodoksne filozofije, dugo sam bezuspjeno pokuavao da stupim u
kontakt sa ljudima slinih interesiranja, koji bi za razliku od mene posjedovali praktino znanje.
Tragajui tako, stupio sam u kontakt sa Dr K. A., enom koja je u periodu izmeu dva svjetska rata
imala istaknutu ulogu na polju filozofije u beogradskim intelektualnim krugovima. Bio sam
obavijeten da se ona, pored ostalog interesirala za sisteme praktine filozofije naroda Dalekog
Istoka. Bila je jedan od inicijatora grupe ljudi slinih interesiranja, grupe koja se preteno bavila
prouavanjem zapadnih hermetinih sistema srodnih sa jogom. Nasuprot rairenom shvaanju da su
razlike izmeu praktine filozofije Zapada i Istoka velike i nepremostive, bolje poznavanje ukazuje
da obje tradicije stoje na istoj osnovi i ono to pada u oi jesu slinosti, a ne razlike.
Njen stav me je sasvim iznenadio. Saopila mi je da zna neke ljude koji prouavaju jogu,
ali da oni ta interesiranja kriju, tako da ne moe da mi omogui kontakt sa njima. to se tie nje
same, Dr. K. A. zadrala se tokom tih mnogih godina na nivou suhoparnog teorijskog izuavanja.
Kroz razgovor saznala je da sam u to vrijeme itao radove Svamija Vivekanande i Artura Avalona.
Zaudila se da traim neto vie od knjikog izuavanja. Imate te knjige, pa ih samo dalje
izuavajte! Bila je tipian predstavnik one vrste ljudi koji na samorazvie gledaju kao na sterilno
gomilanje suhoparnih injenica i mentalnog balasta. Sasvim je ispustila iz vida samu sutinu
praktine filozofije - direktnu primjenu teorijski steenog znanja. Pohvalno je saznati kemijsku
formulu vode, ali tim saznanjem nitko ne moe ugasiti e.

3
Razoaran susretom sa ovom osobom i literaturom koju sam do tada itao, nastavio sam
traganje. Sjeajui se tekoa kroz koje sam proao u tom periodu, ovaj prirunik napisao sam da bi
ljudi slinih interesiranja utedjeli sebi vrijeme i besplodne napore. Jer u veini knjiga koje
obrauju ovu oblast, sve to se tie praktinih instrukcija jesu tvrdnje da e ozbiljan student nai
takve instrukcije kada bude za njih zreo, odn. psihiki spreman. Najee se navodi stara
istonjaka izreka: Kada je ela (uenik) spreman, guru (uitelj) se pojavljuje. Za itaoca koji se
vrsto dri zdravog razuma, ovo je najobinija mistifikacija. Vjerojatni razlog za iroku upotrebu
ove mistifikacije je nedostatak znanja nekompetentnih autora. Logino je pretpostaviti da uenik
treba nekako da se pripremi za susret sa uiteljem.
U ovom saetom teaju biti e vam pruene sve informacije o najvanijim elementima
orijentalne psihologije, zajedno sa jasnim direktivama kako da se podvrgnete treningu fakirskog i
joga sistema na logian i siguran nain. Nee vam biti izloena samo jedna od komponenata
orijentalnog uenja, na primjer disanje (pranajama) ili asane (poloaji), to je est sluaj sa
knjigama iz ove oblasti. Ovdje je usvojen sasvim drugaiji pristup. Sve najvanije komponente
fakirskog i joga sistema treninga psihikih moi izloene su na saet i pristupaan nain, a na kraju
teaja pruen je pregled literature iz ove oblasti, tako da zainteresirani italac moe sam kritiki da
usporedi materijal izloen ovdje sa drugaijim pristupima istom predmetu.
Prema tome, ovo nije tekst za sticanje teorijskih znanja i injenica. Ovdje neete nai
godinu kada se Buda rodio, historijat irenja joge na Zapadu i nastanka zen-budizma i njegovih
mnogobrojnih izmatinih ogranaka. Jer, kao to je reeno, ovaj tekst treba da utoli e, a ne da
bombardira pamenje itaoca formulama.
Akademski pristup praktinoj filozofiji nije svojstven samo Zapadu. Na mnogobrojnim
univerzitetima u Indiji koji posjeduju izvanredno bogate biblioteke svetih knjiga odn. starih
sanskrtskih rukopisa posveenih naem predmetu, boravi veliki broj istraivaa, koji su cijeli ivot
posvetili prouavanju tih svetih knjiga, zaboravljajui da uine svetom jedinu zaista vanu stvar -
svoj sopstveni ivot.
italac koji ima izvjestan fond znanja iz oblasti rada-joge i zen-budizma, dobiti e utisak
da granice izmeu fakirskog sistema treninga i ova dva sistema nisu ovdje jasno povuene i da im
se predmeti donekle poklapaju. Takav utisak nikako nee biti pogrean, bar to se tie stanovita
pisca ovog teaja. Jer svi sistemi praktine filozofije naroda Dalekog Istoka, kao i sistemi zapadne
hermetike tradicije bazirani na TAROTU, nisu nita drugo do grane istog drveta. Istina je
zajedniko stablo iz koga su proistekli.

4
OSNOVNA ZNANJA
Same rijei joga, fakirizam, samkhja, vedanta, zen itd. izazivaju kod Zapadnjaka gotovo
automatski stav podozrenja, nevjerice i nekritikog odbacivanja, a kod jednog malog broja
dezorijentiranih intelektualaca (naroito u zadnje vrijeme) slijepo i egzaltirano prihvaanje
orijentalnih sistema kao univerzalnog kljua za sve probleme suvremenog ovjeka. Meu ovim
sistemima najgoru reputaciju uiva fakirizam. Mnogobrojne vjerske sekte i fanatici u zemljama
Bliskog i Dalekog Istoka uglavnom su doprinijeli ravoj reputaciji fakirizma, tako da ovaj naziv
budi asocijacije na beskunike, koji polugladni i odjeveni u rite lutaju, prose i prikazuju jeftine
trikove na ulicama provincijskih gradova. Meutim u krugovima posveenih sljedbenika
orijentalnih sistema treninga istinski adepti fakirizma oduvijek su smatrani ravnim adeptima ostalih
sistema. Takozvani fakiri koji zarauju kruh providnim iluzionizmom, nisu nita drugo nego
imitatori dostojni saaljenja. Oni imitiraju znanje i razvijene psihike moi pravih adepta, djelujui
preko neznanja irokih masa i jeftine elje za senzacijama.
Zato istiemo odmah na poetku da e svaki onaj koji se nada da e u ovom tekstu nai
instrukcije kako da guta vatru, lei na avlima i hoda po aru ostati duboko razoaran. Ovo je
sistem mentalnog i psihikog treninga, iji je krajnji cilj SAMOREALIZACIJA, a ne prirunik za
vaarske artiste.
Fakirizam je jedan od mnogih empirijskih pokreta, nastalih na Istoku, koji su odraz opeg
stava prema ivotu, ljudskoj sudbini i smislu egzistencije. Kroz historijski razvoj ljudskog drutva
Zapad se postepeno okretao spoljanjem svijetu i materijalnim vrijednostima, a Istok u suprotnom
pravcu - unutranjem, subjektivnom svijetu. Ako psiholoki uprostimo stvar, mogli bi rei da je
introverzija tipina odlika Istonjaka, a da ekstrovertan stav karakterizira Zapadnjake. Dok Zapad
mjeri razvitak ljudskog drutva tonama proizvedenih dobara, potronjom struje, papira, sapuna itd.,
na Istoku se smatra da smisao ivota lei u duhovnoj ravnotei i kontroli, dominaciji psihikog nad
fizikim i svjesnom ubrzanju line evolucije.
Sa spiritualno plodnog tla Istoka ponikli su mnogi pokreti i filozofske struje, koji svi tee
istom cilju - SAMOREALIZACIJI. U Mongoliji se razvio amanizam, u Japanu zen, u Tibetu
lamaizam, u Indiji budizam, fakirizam, joga, samkhja, vedanta itd. Kao to je ranije reeno,
fakirizam nije izloen ovdje u istoj formi, jer takva i ne postoji, poto su mnogi metodi, tehnike i
postupci zajedniki veem broju sistema; ovaj teaj eklektiki prikazuje kompleksan sistem
orijentalnog treninga koji je najblii fakirizmu i rada-jogi.
Jedna od udnih odlika Hindusa je iskljuiva koncentracija na jedan cilj u datom trenutku.
Kada Hinduse neto interesira, oni postaju time tako opsjednuti da zanemare sve drugo. Mnoge od
dananjih visoko razvijenih nauka vuku svoj korijen iz Indije. Matematika je nastala u Indiji;
takozvani arapski brojevi doli su u srednjovjekovnu arapsku kulturu iz Indije. Arapska, a preko nje
i evropska medicina pozajmila je osnovna znanja iz anatomije i fiziologije iz indijske nauke, a otuda
potie i primjena metala u medicini. U jednom periodu razvitka indijske kulture (prije nekih etiri
hiljade godina) ljudska svijest i njene funkcije postale su iskljuivi objekt interesiranja indijskih
mislilaca. U tom periodu fizike nauke doivjele su naglo opadanje. Utjecaj duha na tijelo i obratno,
psihiki fenomeni, bol i njegovo savlaivanje, funkcije podsvijesti, telepatija, trans, tehnike
koncentracije i meditacije, sve su to bile oblasti nove nauke regularno izuavane. Mnogobrojne
kole fakirizma i joge prihvatile su se najrazliitijih eksperimenata u oblasti ljudskog duha. Neke su
eksperimentirale sa bojama i svijetlom, ispitujui njihovo djelovanje na tijelo i psihu. Njihovi
pripadnici nosili su odjeu odreene boje, bojili hranu i predmete svakodnevne upotrebe odreenim
bojama itd. Kao rezultat tih empirijskih eksperimenata dolo je do upotrebe boja u pranajami.
Druge sekte eksperimentirale su sa zvukom. Ritmiki su otvarali zatvarali ui, izlaui ih
najraznovrsnijim zvucima. Varirali su duinu intervala sluanja i zvune izolacije. Od njih potie
upotreba zvukova u pranajami i kundalini-jogi. Takozvane svete rijei, kao to su OM, JAM,
RAM, LAM, HUM itd. izgovaraju se u sebi prilikom koncentracije na tono odreene nervne centre
ili AKRE, da bi ovi bili aktivirani. Svaki nervni centar ima zvuk koji ga najefikasnije budi.
Ovakva energetska djelovanja zvuka bliska su znanju suvremenog ovjeka - svakome je poznato da

5
ima zvukova koji razdrauju, kidaju nerve, da ima muzike koja podie raspoloenje ili izaziva
meditativna raspoloenja itd.
Neke kole eksperimentirale su sa ostalim ulima i tjelesnim funkcijama. Ispitivale su
utjecaj zadravanja daha na svijest i tijelo. Poslije mnogo vjekova konano se formirala pranajama
ili nauke o kontroli psihike energije, sa tono odreenim odnosima izmeu trajanja udisaja i
zadravanja daha, sa precizno definiranom ulogom vizualizacije pri disanju i detaljno prouenim
odnosom izmeu disanja i misaonih procesa.
Empirijskim putem utvreno je djelovanje razliitih vrsta hrane na tjelesne funkcije i
mentalne procese - nastalo je vegetarijanstvo kao najcjelishodniji nain ishrane.
Glavna vrijednost tih iskustvenih (naunom terminologijom reeno nekontroliranih)
eksperimenata je u tome to su mnoge generacije istraivaa prouavale funkcije ljudskog duha u
najveem dijelu svoga ivota. Tako su u Indiji nastale razne grane joge, mnoge struje fakirizma, a i
svi ostali dalekoistoni sistemi, koji imaju za cilj SAMOREALIZACIJU, izgraeni su iskljuivo na
empirijskoj osnovi.
Premda svi praktini orijentalni sistemi tee istom cilju, tehnike im se donekle razlikuju.
Rada-joga je sistem mentalnog treninga, oien od emocija i lien fizikog vjebanja,
osim pranajame koja prethodi glavnoj fazi koncentraciji misli. Kada se postigne 12 sekundi
neprekidne koncentracije, dostignut je esti stupanj rada-joge zvani DHARANA. 12 takvih
dharana (ili 144 sekunde neprekidne koncentracije) ini sedmi stupanj zvani DHIANA, a 12 dhiana
ini osmi i posljednji stadij zvani SAMADHI ili transcendentalno stanje nadsvijesti.
Dana-joga predstavlja razraen sistem meditativnog samoudubljivanja i kontinuirane
autoanalize. Iz nje se u Japanu razvio ZEN.
Mantra-joga, slina po tehnici metodu autosugestije francuskog psihologa Emila Kuea,
djeluje na svijest indirektno, neprekidnim impregniranjem podsvijesti odabranim mantrama tj.
autosugestijama. Neki smatraju mantre magijskim formulama i pridaju im udesna svojstva u
izazivanju odreenih stanja svesti. U njima, meutim, nema nikakve mistike - sve se svodi na
adekvatna zvuna djelovanja na odreene nervne centre.
Laja-joga ili kundalini-joga tei direktnom buenju onog vida kozmike energije koji u
ljudskom organizmu uzima oblik KUNDALINI AKTI ili zmijske snage. Ovo je najopasnija forma
joge. Mada se u veini prirunika joge upozorava na opasnost preranog buenja Kundalini, na
Zapadu ova vrsta joge izaziva najjau radoznalost, jer izgleda, na prvi pogled, da nudi preicu od
stanja nadsvijesti, bez dugogodinjeg napornog procesa meditacije.
Karma-joga je staza ispravnog ivljenja - svaki akt u profesionalnoj aktivnosti, svaka rije,
svaka misao obojeni su idejom ispravnosti. Svakodnevni ivot postaje neprekidni ritual posveenja
ispravnom ivotu.
Fakirizam tei istom cilju - samorealizaciji ili po orijentalnoj terminologiji SAMADHI.
Kroz kontrolu tijela i tjelesnih funkcija, a naroito specijalnim sistemom disanja, postie se kontrola
mentalnih procesa i emocionalnih reakcija. Ako su dijelovi tijela, udovi, unutranji organi, oi i
jezik stavljeni pod kontrolu volje, onda, ui fakirizam, kontrola duhovne strane naeg bia slijedi
gotovo automatski. Samokontrola dovodi nuno do kontrole spoljanjeg svijeta, okolnosti i, kako
neki tvrde, prirodnih pojava.
Kako vidimo, svi izloeni sistemi (zbog ogranienog prostora nemogue je spomenuti sve
postojee) vode istom cilju, kao to do planinskog vrha, izgubljenog u daljini, vodi vie staza. Od
samog ovjeka zavisi koju e stazu izabrati.
Orijentalna praktina uenja pristupana su svakome tko je spreman da uloi napor u
njihovo savlaivanje. Ali, izvjesne barijere i ovdje postoje! To nisu spoljanje barijere, ve one
postoje u samim ljudima. To su barijere psihike nezrelosti, koje zamagljuju shvaanje veine ljudi.
Ovdje se podrazumijeva da e svaki italac suditi o ovome teaju sa svoje individualne toke
gledita. Onaj iji je uobiajen stav da bez ozbiljnog prouavanja odbacuje postojanje fenomena, za
ije upoznavanje je nuno ulagati napor i vrijeme, bez ikakve sumnje smatrati e ovaj tekst za niz
obinih gluposti. Na cilj nije da takve preobraamo ili mijenjamo njihove ideje. Ovaj prirunik

6
napisan je prvenstveno za one koji prema orijentalnim uenjima osjeaju intuitivno privlaenje.
Takvi e nai ovdje ono to su godinama uzaludno traili.

7
DIJETA I GLADOVANJE

Po orijentalnoj psihologiji tijelo i duh ine nerazdvojno jedinstvo i, prema tome,
zahtijevaju jednaku panju. Tijelo je nosa duha i njegova druga strana. Svaki tjelesni poremeaj
nuno se odraava u poremeaju duhovnih funkcija. Kako sva energija naeg tijela potie od disanja
i hrane koju unosimo u organizam, izuzetna vanost hrane namee se sama po sebi. Hrana je vana
za ovjeji organizam iz dva razloga: 1) Za izgradnju i obnavljanje tkiva i 2) Kao energetski
materijal za njegove mnogobrojne funkcije.
Kada tijelo ostane bez hrane due vrijeme, ono poinje da troi samo sebe: prvo salo i
masne naslage unutranjih organa i po zidovima krvnih sudova, zatim miino tkivo i u zadnjem
stadiju sr iz kostiju i modano tkivo.
Ako prividnu raznovrsnost hrane svedemo na njene sastavne komponente, onda emo doi
do etiri osnovne vrste hrane: 1) Bjelanevine; 2) Ugljiko hidrati; 3) Masti i 4) Vitamini i mineralne
materije.
Joga, kao i svi ostali sistemi linog usavravanja na Istoku, smatra vegetarijanstvo
najcjelishodnijim i jedinim dozvoljenim nainom ishrane. Tome nasuprot, zapadna medicina tvrdi
da je vegetarijanstvo najbri put do bolesti, jer se na taj nain unose nedovoljne koliine
bjelanevina u organizam, a bjelanevine su od vitalnog znaaja. Kratak ivotni vijek u
vegetarijanskim zemljama, velika smrtnost djece, mnogobrojne bolesti itd., sve su to navodno
dokazi koji ukazuju na nunost unoenja proteina ivotinjskog porijekla u organizam. Tijelo, kae
se u medicinskoj literaturi, ima potrebu za odreenom koliinom bjelanevina. Od te koliine
izvjestan procent mora biti ivotinjskog porijekla. Pri tome se uglavnom misli na meso.
U ovim razmatranjima isputaju se iz vida velike oblasti provjerenih injenica, koje cijeli
problem osvjetljavaju na sasvim suprotan nain. Na prvom mjestu, ne pravi se razlika izmeu
vegetarijanaca koji imaju dovoljnih koliina vegetarijanske hrane i vegetarijanaca konstantno
pothranjenih. Uglavnom se ova druga grupa uzima kao pogodna za izvoenje gornjeg zakljuka.
Odmah emo pokazati koliko je ovakvo zakljuivanje pogreno.
Ako se uzmu srednje imuni i bogati slojevi drutva u Indiji, meu njime nema znakova
tjelesnog propadanja i bolesti iji je uzrok navodno vegetarijanstvo. Ti drutveni slojevi imaju
dovoljnih koliina vegetarijanskih namirnica za zdravu i cjelishodnu ishranu. Cerealije, mahunasti i
kotunjavi plodovi, zajedno sa mlijekom i mlijenim proizvodima, daju sve potrebne sastojke
organizmu, liavajui ga istovremeno toksinih materija koje potiu od mesa i ivotinjskih
masnoa. Sa druge strane, kod indijske sirotinje zaista nailazimo na tragove tjelesne degeneracije,
ali je tome glavni razlog izgladnjivanje, nedostatak vegetarijanske hrane, a ne vegetarijanstvo kao
takvo.
Pogledajmo sirotinju u zemljama gdje je ishrana mesom pravilo, na primjer u zemljama
Latinske Amerike i Afrike! Sresti emo se sa istom tjelesnom degeneracijom i bolestima koje potiu
od izgladnjelosti. Prema tome, treba razlikovati vegetarijanstvo od nedostatka vegetarijanske hrane,
od pothranjenosti.
Ako sada usporedimo imune grupe vegetarijanaca i nevegetarijanaca, opaziti emo
znaajnu razliku: Visok nivo zdravstvenog standarda vegetarijanske grupe i ogroman procent
oboljenja nevegetarijanaca. Srednje imuni Hindusi (vegetarijanci) odlikuju se snanim zdravljem,
dugovjenou, otpornou na bolesti i mirnoom duha i tijela. Osloboeni su nervne napetosti i
sukoba sa okolinom. Nasuprot tome, u razvijenim zemljama Zapada, gdje je visok standard
omoguio unoenje znatnih koliina mesa u organizam, takav nain ishrane je glavni uzrok
oboljenja srca i krvnih sudova, jetre, reumatizma i dr. Lijenici, ak i u ovim zemljama, zabranjuju
bolesnicima hranu ivotinjskog porijekla, ve im propisuju dijetu za vrijeme bolesti.
Ovaj problem dobiva u jasnoi kada se pogleda kemijski sastav bjelanevina. One su
sastavljene od aminokiselina, iji je glavni sastojak duik. Njih ima veliki broj, od kojih su neke tkz.
kljune aminokiseline, odnosno aminokiseline ijom se kombinacijom mogu sintetizirati sve ostale
aminokiseline. Organizam moe da izae na kraj sa nedostatkom nekih aminokiselina ako ima na
raspolaganju kljune aminokiseline, jer je u stanju da ostale, koje mu nedostaju, sam sintetizira iz

8
kljunih koje su u njega unijete. Meso sadri velike KOLIINE aminokiselina, ali ih ima u malom
broju i nedostaju mu mnoge kljune aminokiseline. Nasuprot tome, mlijeko je skoro idealna hrana
jer sadri sve kljune aminokiseline. Zato svi orijentalni, praktini sistemi smatraju mlijeko
idealnom hranom, a kravu svetom ivotinjom. Nije sluajno da se novoroene iskljuivo hrani
mlijekom.
Prema tome, vegetarijanac koji unosi u organizam dovoljne koliine bjelanevina u vidu
graha, graka, jaja, mlijeka i mlijenih produkata ima istovremeno kompletnu i zdravu hranu. Zato
savjetujemo itaoca da dnevno popije najmanje litru mlijeka. Uz ostalu navedenu hranu meso mu
zaista nee biti potrebno.
Takoer se u nekim izvorima iznosi tvrdnja da je u evoluciji ljudske vrste ovjek naglo
razvio svoj mozak preavi sa biljne na mesnu hranu. Za dokazivanje netonosti ove tvrdnje
dovoljno je ukazati na slijedee: nauka, filozofija i sline misaone discipline ne bi se u
vegetarijanskoj Indiji mogle razviti, a injenica je da su u najranijem periodu kulturne historije na
njenom tlu cvjetale, dok su u istom periodu mesojedi sa Zapada lutali u poludivljim hordama.
Meutim, izvjestan broj izuzetnih umova i na Zapadu usvojio je vegetarijanstvo kao
najcjelishodniji nain ishrane, bez ikakvog poznavanja principa orijentalne psihologije, isto
intuitivno. Leonardo da Vini, Bernard o i Nikola Tesla, da spomenemo trojicu najistaknutijih. Ne
samo da su dostigli visok nivo naunih odn. umjetnikih dostignua, ve su doivjeli duboku
starost, budui do zadnjeg dana vrlo produktivni.
Zadnjih godina neka strogo laboratorijska ispitivanja bacila su novu svjetlost na problem
unoenja neophodnih koliina proteina, odn. aminokiselina, iji je glavni sastojak duik. Sovjetski
fiziolog Prof. Mihail Volski na elu grupe istraivaa dokazao je hipotezu koja je potresla osnove
suvremene fiziologije - OVEK I IVOTINJA SPOSOBNI SU DA VRE SINTEZU
BJELANEVINA IZ ATMOSFERSKOG DUIKA. Do njegovih istraivanja smatralo se da duik
mogu da vezuju samo tkz. nitrobakterije. Volski je izraunao da organizam u toku jednog dana
apsorbira 14,5 litara ili 18 grama istog duika.
Ako gornje vai za sve ljude, onda daleko vie vai za trenirane jogije i fakire, koji
specijalnom tehnikom disanja (vidi kasnije PRANAJAMA) apsorbira mnogo vee koliine zraka
ond. duika, koji zatim slui za sintezu bjelanevina. Proces apsorpcije duika odigrava se u fazi
zadravanja daha (koji se naziva KUMBHAKA), kojoj se u pranajami posveuje najvea panja. To
je jedno od objanjenja joga teorije da pri zadravanju daha vitalna snaga prelazi u tijelo.
Takoer pri postu i dugotrajnom namjernom gladovanju, kojima pribjegavaju iz
zdravstvenih razloga i da bi ojaali volju, fakiri smatraju obaveznim poveanje broja pranajama
iznad uobiajenog. Tako se energetske rezerve organizma obnavljaju sa druge strane.
Nain ishrane igra veliku ulogu i u fizikim aktivnostima i u mentalnoj koncentraciji.
Mesojedi posjeduju sposobnost mobiliziranja velike energije u kratkom periodu, ali nemaju ni
priblino ustrajnost i izdrljivost vegetarijanaca. Vegetarijanci su u stanju da rade veoma dugo bez
znakova veeg umora, dok mesojedi mogu da obave veoma teak rad u kratkom vremenskom
periodu, a zatim brzo gube snagu i osjeaju glad.
Kroz joga trening u toku nekoliko godina, nervni sistem postaje tako osjetljiv da je u stanju
da osjeti svaki poremeaj pri unoenju hrane. Tada samo nekoliko zalogaja mesa remete
uspostavljenu suptilnu ravnoteu i oteavaju koncentraciju. Tjelesni miris se, prelaskom na
vegetarijansku dijetu, bitno mijenja. On je jedan od znaajnih indikatora stanja u kome se nalazi
sistem. Vegetarijanci imaju veoma blag, gotovo neprimjetan tjelesni miris. Njima nasuprot
mesojede karakterizira veoma otar, prodoran i neprijatan miris. U to ete se sami uvjeriti, ako
prijeete na vegetarijansku dijetu - dezodorans vam nee biti potreban.
Ustvari, orijentalni sistemi ue da sva hrana koju uzimamo predstavlja PRANU (o prani
vidi detaljnije u poglavlju Nauka o disanju indijskih jogija) u vidu sunane energije, u razliitim
transformacijama. Hrana je utoliko zdravija za organizam ukoliko je manji broj transformacija kroz
koje suneva energija proe prije unoenja u organizam. Biljni svijet direktno (kroz klorofilnu
asimilaciju) apsorbira sunevu energiju i pretvara je u biljni organizam, sjeme i plodove (to je
PRVA TRANSFORMACIJA). Hrana, koja predstavlja prvu transformaciju sunane energije, za

9
ovjeka je najcjelishodnija - koliina toksina u njoj je najmanja, a uz to omoguava duge periode
neometane mentalne koncentracije.
ivotinje biljoderi hrane se biljnom hranom, prerauju je i koriste njenu energiju. Miii,
vezivna tkiva, koa itd. predstavljaju energiju koju ivotinja nije upotrijebila, a do koje je dola
jedui biljke. Kada ljudi ili ivotinje mesoderi jedu ovakvo meso, oni unose u sebe istu sunevu
energiju, koja je do sada prola kroz DVIJE TRANSFORMACIJE. Da sa brojem transformacija
opada vrijednost hrane, pokazuje svakodnevna praksa da ljudi jedu meso iskljuivo biljodera.
Meso zvijeri se ne jede, ono ljudima zaudara, izaziva odvratnost. Suneva energija u svojoj
TREOJ TRANSFORMACIJI nije pogodna za hranu ovjeka.
Budui da je ovjek odn. jedan dio ljudskog drutva tokom evolucije preao na mesnatu
hranu, jedan interesantan eksperiment pokazuje to se deava sa biima koje podvrgnemo slinom
procesu eksperimentalnim putem. Dvije grupe zeeva ispitivane su tokom 16 nedjelja. Svi zeevi
bili su iste starosti i zdravlja. Prva grupa hranjena je hranom u kojoj je bilo mesa. Druga grupa
hranjena je hranom iste vrste, ali bez mesa. Obje su ivjele pod istim uvjetima u laboratoriji. Posle
16 nedjelja, zeevi iz prve grupe imali su u velikoj veini otvrdnjavanje zidova krvnih sudova, dok
nijedan zec iz druge grupe nije pokazivao takve poremeaje. Utvreno je da su ti poremeaji skoro
identini sa arteriosklerozom kod ljudi.
ovjek dananjice je izvanredno osjetljiv na nastupanje starosti, jer je ona neka vrsta
predznaka okonanja egzistencije na zemlji. U strahu od starosti pribjegava se svim moguim
sredstvima da bi se njen dolazak odgodio. Pri tome se uglavnom obraa panja na spoljanji izgled.
Meutim, starenje organizma zavisi od biolokog mehanizma svojstvenog svakom ovjeku.
Podvrgavanje treningu naeg sistema dovodi, pored ostalih korisnih posljedica, do
USPORAVANJA BIOLOKOG MEHANIZMA STARENJA - svi sljedbenici naeg sistema
izgledaju daleko mlai od svojih vrnjaka. Kad prvom prilikom stupite u lini kontakt sa takvom
osobom, to e van bez sumnje pasti u oi. Nekoliko istinskih adepta koje sam imao prilike da
sretnem, djelovali su i pored poodmaklih godina vrlo mladoliko, gotovo djeaki. Tako sam se
uvjerio da mudrost i izgled starosti ne idu uvijek zajedno, kako smo mi obino navikli.
Da istaknemo jo jednu, za suvremenog ovjeka relativno vanu injenicu: RAK, DANAS
JEDAN OD TRI GLAVNA UZRONIKA SMRTNOSTI U RAZVIJENIM ZEMLJAMA, GDJE
JE VELIKA POTRONJA MESA, PRAKTINO JE NEPOZNAT U VEGETARIJANSKIM
ZEMLJAMA . . .
Da prijeemo sada na drugi dio ovog poglavlja, na gladovanje, koje predstavlja koliko
jednostavnu toliko i efikasnu metodu svih orijentalnih sistema.
Fakirizam i joga veoma naglaavaju vanost posta i povremenog gladovanja, naroito za
vrijeme bolesti i emocionalne depresije. Pri gladovanju ne samo da se iz organizma eliminiraju
toksini, ve i masne naslage oko unutranjih organa i sa zidova krvnih sudova bivaju sagorene. Pri
tome se namee jedna znaajna opreznost - gladovanje treba da je sistematsko, unaprijed planirano i
ne smije biti praeno prejedanjem da bi se nadoknadila izgubljena teina.
Gladovanje je najstariji metod lijeenja u historiji. Od najranijih vremena isticano je da
nita nije zdravije od povremenog gladovanja, da bi se stomak odmorio. pri tome ovjek slijedi
prirodni instinkt - kada je bolestan on bez dubljeg razmiljanja odbija hranu. Slino postupa bolesna
ivotinja; ona odbija hranu ekajui da ozdravi. Ukoliko neto jede, to je neuobiajena hrana, na
primjer, pas jede neke biljke, traei po instinktu lijek svojoj bolesti.
Svaki sljedbenik ovog sistema treba s vremena na vrijeme da poduzima preventivan post
ili, ako je mogue, apsolutno gladovanje. Kako se ivot na Zapadu znaajno razlikuje od ivota
jogija u Indiji, to su dugotrajna gladovanja praktino neizvodljiva. Suvremen ivot, zbog
profesionalnih obaveza, stavlja ovjeka pod velika radna i druga naprezanja, pa bi dugotrajno
gladovanje vie tetilo nego koristilo. Zato treba nai razumnu sredinu. Jedan dan u nedjelji,
najbolje uvijek isti, treba se podvrgnuti apsolutnom gladovanju. To znai da se u organizam osim
iste vode ne smije nita drugo unositi, a vodu treba uzimati u koliinama 3-4 puta veim od
uobiajene. Treba popiti 5-6 litara vode, najbolje u estim intervalima po jednu au. Tako velika
koliina vode slui da se organizam iisti, a toksini eliminiraju. Ako poslije prvih nekoliko aa

10
osjetite lako gaenje od vode, stavite u vodu nekoliko kapi limunovog soka. Nemojte stavljati eer,
to bi ponitilo svaku vrijednost gladovanja. Gladovanje bez velikih koliina vode je opasno, jer
eludani sokovi mogu otetiti sopstvene zidove.
Osim gornjeg, gladovanje je izvanredno sredstvo za pomlaivanje. Kao takvo isticano je
jo u ASTRAMA, svetim indijskim knjigama, starim vie od dva milenijuma. Razlog je sasvim
jasan - uzrok starenja su masne naslage i nagomilavanje toksina. Kako gladovanje otklanja te
glavne uzroke starenja, ono je samim tim izvanredno sredstvo za pomlaivanje organizma.
Najnoviji biokemijski eksperimenti potvruju drevna joga uenja. Ruski biokemiar
Vladimir Nikitin postavio je interesantnu hipotezu koja objanjava proces pomlaivanja glau.
Utvrdio je da u procesu starenja vanu ulogu ima sistem endokrinih lijezda. Tokom vremena
podeludana lijezda bitno se mijenja i proizvodi sve manje hormona inzulina, koji pomae
organizmu u preradi hranjivih materija. Nadbubrene lijezde, meutim, proizvode hormone koji su
antagonisti inzulina i njihova produkcija se ne smanjuje sa godinama. Tako se naruava harmonian
odnos izmeu ova dva hormona, smanjuje se djelovanje inzulina i nesagorjele hranjive materije
taloe se u elijama i izazivaju starenje organizma. Nikitin dokazuje da se pomou gladovanja moe
uspostaviti hormonska ravnotea u tijelu. Poto jedno vrijeme ostaje bez novih hranjivih materija,
organizam poinje aktivno da sagorijeva ono to se nataloilo u elijama.
Svoju hipotezu Nikitin bazira na viegodinjim eksperimentima sa pacovima, koji su
uslijed gladovanja ivjeli oko dvije godine due nego obino. A to je kod pacova, iji je ivotni
vijek veoma kratak, izvanredno znaajno produenje ivota. Takoer je zapaeno da se pacovi stari
3 godine, koji su povremeno izlagani gladovanju, po starosti tkiva i vitalnosti ne razlikuju od
pacova starih 3 mjeseca koji su se hranili normalno.
Kao to vidite, posle dugog vremena suvremena nauka pribliava se znaajnim
otkriima. Za nas nee biti nikakvo iznenaenje ako jednog dana otkrije pranajamu, akre,
nadsvijest i ostale komponente orijentalnih sistema, o kojima joga i fakirizam ue vie od tri hiljade
godina.
Osim gornjeg, moramo naglasiti vanost gladovanja za trening volje (O TRENINGU
VOLJE vidi kasnije). Gladovanje izvanredno efikasno jaa volju. Za nae mentalne miie to je
najbolja gimnastika. To je sasvim logino. Ljudska volja je utoliko jaa ukoliko je instinktivna
strana naeg bie pod jaom kontrolom. Kad ovjek gladuje, on ustaje protiv najsnanijeg, bazinog
nagona samoodranja. Ukoliko je impuls koji savlaujemo jai, utoliko vie raste snaga volje.
Molim vas, nemojte pobrkati ovdje izloen proces samokontrole sa psiholokim pojmom
potiskivanja. Potiskivanje je NESVJESTAN mehanizam, odigrava se automatski i njime se ovjek
esto liava onog emu svjesno najvie tei. Potiskivanje ni najmanje ne doprinosi samorazviu.
Samokontrola je proces SVIJESTAN U NAJVEEM STUPNJU i zahtjeva ulaganje napora pri
ostvarivanju postavljenog cilja. Potiskivanje dovodi do podvajanja i disociranja naeg JA,
samokontrola do njegove ekspanzije. Potiskivanje nas slabi, samokontrola jaa.


11
PRANAJAMA ILI NAUKA O DISANJU INDIJSKIH JOGIJA

U ovom kratkom teaju nemogue je obuhvatiti u potpunosti orijentalnu nauku o disanju,
jer vjebanja, koja sva imaju za cilj kontrolu disanja i preko nje kontrolu viih psihikih procesa,
ima na stotine. Ova nauka zajednika je raznim granama joge, lamaizmu, fakirizmu, kao i
zapadnom hermetizmu. Morate posvetiti veliku panju pranajami iz razloga koji e vam tokom
prouavanja ovog teaja postati jasni. Zadnjih nekoliko desetina godina metodi disanja Istoka
privukli su panju suvremenih naunika. Razvoj fiziologije naroito fiziologije centralnog nervnog
sistema, baca novu svjetlost na vrijednost ovih drevnih vjebanja. U ovom udbeniku dati su
osnovni principi, metodi i vjebanja pranajame jednostavnim i razumljivim jezikom, a sanskrtski
termini, ak i oni dobro poznati na Zapadu, izbjegavani su u najveoj mjeri. Poto izloimo osnove
pranajame, osvrnuti emo se na zadnje nalaze suvremene fiziologije.
Joga razlikuje tri vrste disanja: 1) Grudno disanje; 2) Trbuno disanje i 3) Potpuno ili
pranino disanje. Samo trea vrsta pripada fakirizmu i jogi, prve dvije nedovoljne su u razliitom
stupnju.
GRUDNO DISANJE karakterizira pri udisanju podizanje grudi, ramena i kljunjaa,
uvlaenje stomaka i dizanje dijafragme. Pri ovakvom disanju angairan je samo gornji dio plua
koji je najmanji po zapremnini. Poto se dijafragma die, plua mogu da se ire samo u gornjem
pravcu. Na ovaj nain minimalna koliina zraka dopire u plua, a napor pri disanju je najvei. Kod
ena je ovaj nain disanja veoma est. Posljedice ovakvog disanja su slaba ventilacija, grub glas,
razdraljivost i brzi zamor.
TRBUNO DISANJE, na Zapadu poznato kao duboko disanje, u najveoj mjeri
angaira dijafragmu i daleko je bolje od grudnog disanja, ali i ono samo djelomino puni plua
zrakom. Zrak dopire u donji i srednji dio plua, a gornji dio ostaje neangairan.
Daleko najbolji metod disanja je PRANINO ili POTPUNO disanje i to je metod koji se u
svim istonim sistemima iskljuivo upotrebljava. Takvo disanje ispunjava cijela plua zrakom i
omoguava da se apsorbira maksimalna koliina kisika i prane ili nervne energije (odn. prane koja
se ovdje javlja kao nervna energija). Ovaj nain disanja angaira cijela plua, sve bronhiole, svaki
pluni mjehur. Dijafragma je maksimalno angairana, a napor pri disanju najmanji.
Potpuno ili pranino disanje je osnov cjelokupne pranajame i mora se u potpunosti
savladati, ako se eli uspjeh u kasnijim teim vjebama. Svaki pokuaj da se vjebaju vii oblici
pranajame uz primjenu grudnog ili trbunog disanja dovesti e do neuspjeha, isto tako kao to je
studiranje vie matematike nemogue bez tablice mnoenja. italac koji zanemari ovu osnovnu
vjebu, sasvim sigurno nee moi da izdri naporni ritam kasnijih vjebanja i duge periode
zadravanja daha (kumbhaka). Evo kako treba vjebati pranino disanje:
1) Sjedite na stolicu potpuno prave kime, ali pri tome ne smijete leima dodirivati naslon.
Ponite da udiete lagano, prvo u donji dio plua, potiskujui trbuh van i nanie. Kad je taj dio pun
zraka, nastavite da udiete bez ikakvog prekida u srednji, zatim u gornji dio plua, ne diui
ramena. Kada budete udisali u gornji dio plua, stomak e vam se neto malo uvui. Ovako kako
smo opisali pranino disanje, izgleda kao da se udisaj sastoji iz tri posebna dijela. Morate se,
meutim truditi, da se sva tri sliju u jedan jedini ravnomjeran pokret.
2) Kad ste napunili plua zrakom, zadrite ga u pluima nekoliko sekundi.
Izdahnite lagano i ravnomjerno.
Ove vjebe treba upranjavati tri puta dnevno, prije uzimanja hrane, po nekoliko minuta,
sve dok ovaj nain disanja ne usvojite kao stalan tj, sve dok vam ne prijee u naviku. Naravno, ne
mora se cijeli proces izvoditi perfektno.

JOGA I PRANA


12
Na Zapadu vlada prilina konfuzija u vezi sa pranom. Postoji veliki broj rijei kojima se
termin prana prevodi. Najee se sree prijevod dah i disanje pa se njeno znaenje daljom
simplifikacijom svodi na koliinu kisika. Meutim, rije prana ima mnogo ire implikacije.
Prana je univerzalna, kozmika energija koja se javlja u bezbroj vidova, nalazi se u svim
oblicima materije, od najgrubljeg minerala do najvie forme koju materija moe uzeti - ovjeka.
Cijelo ljudsko tijelo, od pojedinih organa do siunih elija pod kontrolom je prane. Kao to smo
rekli, prana se nalazi u svim vidovima materije, pa ipak ona nije materija. Prana je kozmika
energija koja oivljava i proima materiju. Mi apsorbiramo pranu kroz zrak koji udiemo, ali ona
nije kisik; kroz hranu koju jedemo i tekuinu koju pijemo, ali ona se ne svodi na neki od kemijskih
elemenata, ve su hrana i tekuina samo posrednici preko kojih se prana prenosi.
Poto je to izuzetno vano, ponoviti emo da je prana sveukupna kozmika energija, koja
se manifestira u bezbroj vidove: kao gravitacija, magnetizam, toplota, kretanje tijela, energija misli i
emocionalna energija. Rije pranajama sloena je iz dva termina: prana - energija i jama -
kontrola. Prema tome pranajama je kontrola prane. Onaj dio prane koji se manifestira kao
individualna energija svakog ljudskog bia, najoiglednije se ispoljava u vidu disanja, pa se i
kontrola te energije najefikasnije postie kroz kontrolu disanja, mada vjebe koncentracije,
meditacije i samjame nisu nita drugo do metodi za kontrolu najviih oblika javljanja prane -
energije ljudskih misli. Cilj naeg sistema je da se, dovodei kroz pranajamu nie oblike prane pod
kontrolu, postigne kontrola njenih najviih oblika - procesa miljenja. O ovome govori i stara pria,
koja je uistinu nabijena simbolizmom visoke vrijednosti (ovdje treba istai da se adepti istonog
hermetizma veoma esto slue u pouavanju svojih uenika alegorijama. Pria izaziva javljanje
serije slika i u njihovom metodu vidimo realizaciju vjekovima stare mudrosti jedna slika vrijedi
hiljadu rijei). U staro vrijeme ivio je mudri vezir starog maharade. Na daleko su bile poznate
njegove pravedne odluke. Meutim, lini neprijatelji su ga oklevetali kod maharade da sprema
izdaju. Mudri vezir bude osuen da umre od gladi na vrhu visoke kule. Ali on je imao vjernu
suprugu koja doe nou pod kulu i zapita ga da li mu moe nekako pomoi. Vezir joj ree da
naredne noi donese slijedee: ivog jelenka, malo meda, tanak svileni konac, tanak konop, jak
debeo konop i debelo dugako ue. Vjerna supruga uini tako. Vezir joj ree da namae jelenku
rogove medom, da za njega vee svileni konac i da ga stavi na zid kule sa glavom navie.
Osjeajui ispred sebe miris meda, jelenak se penjao uz kulu, vukui za sobom svileni konac sve
dok nije doao do vrha. Tako je u ruke mudrog vezira dospio jedan kraj svilenog konca. On viknu
eni da za drugi kraj konca vee tanki konop. Kad je ona to uradila vezir, vukui svileni konac,
dohvati kraj tankog konopa. Zatim su na isti nain ponovili cijeli proces sa debelim konopom i
uetom, niz koga se mudri vezir spusti i tako utee u slobodu.
Ova pria alegorino opisuje proces kontrole prane, kako ih ui na sistem. Svileni konac
jesu pokreti grudnih miia koji upravljaju disanjem. Kroz njihovu kontrolu stei emo kontrolu nad
procesom disanja (tanak konop); preko kontrole disanja postii emo kontrolu psihike prane
(debeo konop), a preko nje konano emo dostii kontrolu procesa miljenja (debelo ue) i preko
nje osloboenje (MUKTA) od okova materije.
Kao to je reeno, najoiglednije ispoljavanje prane u naem tijelu je kretanje miia koji
izazivaju disanje. Kad prestane proces disanja, sve ostale tjelesne funkcije automatski prestaju. Ako
u nesrei elimo da utvrdimo da li je netko tko lei nepomino preivio, prvo gledamo da li jo die.
Zato je sasvim logian put koji usvaja joga u dostizanju samokontrole - kontrolom disanja i pokreta
tijela postii kontrolu viih i najviih oblika ispoljavanja prane. Kroz vjebe pranajame cijelo tijelo
postepeno dolazi pod kontrolu. Poslije izvjesnog vremena i savjesnog vjebanja italac e biti u
stanju da poalje pranu, iz nervnih centara u kojima je akumulirana, u sve dijelove tijela preko
nervnih vlakana i tako cijelo tijelo dovede pod kontrolu volje. Tada svi oblici oboljenja dolaze pod
kontrolu uenika i bivaju po volji, gotovo automatski, izlijeeni.
Na kontroli prane zasniva se tkz, duhovno lijeenje, odnosno lijeenje hipnozom.
Vjerojatno ste uli da hipnotizer moe da izlijei glavobolju pacijenta dajui mu sugestiju pod
hipnozom: Glava vas vie ne boli! Ono to lijei pacijenta nisu same rijei, ve kontrola prane
bolesnika, koja se najlake postie u hipnotikom stanju. Meutim, uenik orijentalnog hermetizma

13
ne treba za svoje boljke da trai hipnotizera. Zahvaljujui pranajami i kontroli misli njegova
mentalna koncentracija je toliko jaka da se prana automatski usmjerava u pravcu u kome on eli.
Mogli bi rei da uenik po svojoj volji stupa u stanje hipnoze (autohipnoze) i vraa se u budno
stanje.
Pri obinom, povrnom disanju mi unosimo u organizam samo male koliine prane ali
kada je disanje kontrolirano kroz pranajamu, mogue je za kratko vrijeme unijeti neusporedivo vee
koliine prane koje se akumuliraju u nervnim centrima. Glavni akumulator prane u organizmu je
MANIPURA AKRA ili, zapadnom terminologijom reeno, pleksus solaris. ak i mozak u
kritinim trenucima izvlai energiju iz ovog velikog rezervoara. Ne samo da prana ulazi u na
sistem, ve iz njega i neprekidno istie; ustvari, prana kroz nas neprekidno cirkulira. Glavni putevi
kojima prana istie jesu: ljudski izdisaj, vrhovi prstiju ruku, spolni organi, oi, jezik i pleksus
solaris. Na ovaj problem vratiti emo se kasnije u vezi sa vjebom LJULJAKE, ili CARSKE
PRANAJAME, koja se u ovom udbeniku prvi put pojavljuje u zapadnoj literaturi o jogi i
fakirizmu. U toj relativno lakoj vjebi, svako tko ima malo upornosti i strpljenja biti e u stanju, van
ikakve sumnje, da osjeti vibracije prane u gore navedenim dijelovima.
Kada se dijete udari i pone da plae, majka nesvjesno usmjerava svoju pranu u pravcu
bolnog mjesta da bi mu pomogla - ona gladi rukom udareno mjesto i pue u njega. Slinih primjera
ima bezbroj, pa ih neemo navoditi. Kontrola prane dovodi do kontrole bola. Izlaganja muenju
izvjesnih ekstremnih sekti indijskih fakira, iji pripadnici sebe probadaju, sijeku, izlau vatri itd. ne
znae sposobnost da se bol podnese, jer bola i nema, ve sposobnost da se osjeaj bola kontrolira.
Fakir je jednako osjetljiv na bol kao i bilo koji laik; razlika je u tome to on svjesno moe da odlui
da li e bol osjeati ili ne.
Zadnjih godina pojavili su se na zapadu razliiti metodi disanja pozajmljeni iz pranajame,
koji se primjenjuju u specijalne svrhe: u metodu tkz. bezbolnog poroaja, u treningu glasa glumaca
i pjevaa, u fiziolokom pristupu psihoterapiji (metoda autogenog treninga Dr. ulca, na koju emo
se kasnije vratiti) itd. Da bi objasnili utjecaj pranajame na organizam, naroito na nervni sistem,
neophodno je dati osnove fakirske i joga anatomije.
Po uenju orijentalnog hermetizma ljudski organizam podsjea na veliku bateriju struje,
iji su dijelovi povezani hiljadama nervnih sprovodnika. Kroz cijeli sistem neprekidno cirkulira
prana. Tri glavne struje prane u tijelu su: SUUMNA, koja tee kroz sredinu kimene modine,
IDA, koja tee lijevom stranom kime i PINGALA, koja tee desnom stranom kime. Na donjem
kraju kime, tamo gdje se zavrava suumna kanal, lei izvanredno vaan centar MULADHARA
AKRA, u kome je sjedite KUNDALINI ili zmijske snage. Kundalini je visoko koncentrirana
prana u latentnom stanju. Kada se ovaj ogromni akumulator nervne snage, koji je kod neupuenih
ljudi u uspavanom stanju, pone da aktivira pod djelovanjem pranajame, Kundalini poinje da se
die kroz suumna kanal i da se probija ka mozgu. Na svom putu Kundalini se kree od niih
nervnih centara (AKRI) ka viim. Posljedica toga je da se sloj za slojem svijesti otvara
posveeniku (sljedbeniku hermetike staze) i mnoge vizije i snage postaju mu dostupne. Kako se
kundalini die uz kimu, tako raste tjelesna temperatura onih dijelova tijela do kojih je Kundalini
dospjela. Na osnovu toga mogue je isto objektivnim postupkom utvrditi dizanje Kundalini
(obinim stavljanjem ruke na razne dijelove tijela posveenika koji je u transu). ak i u stanju
najdubljeg SAMADHI - stanja (nadsvijest), kada je tijelo ukoeno i hladno kao le ostaje u oblasti
tjemena glave, gdje se nalazi SAHASRARA AKRA, slaba toplota.
Postoji sedam akri ili psihikih centara, koji priblino odgovaraju nervnim pleksusima
(spletovima) u medicini Zapada. akre imaju svoje centre u suumni koja prolazi sredinom kimene
modine, a njihova stabla su nervni spletovi ili endokrine lijezde. Te akre jesu:
1. MULADHARA akra, na donjem kraju kime;
2. SVADISTHANA akra, u oblasti prostate;
3. MANIPURA akra, u oblasti pleksusa solarisa;
4. ANAHATA akra, u oblasti srca;
5. VIUDHA akra, u oblasti titne lijezde;
6. ADNA akra, izmeu oiju;

14
7. SAHASRARA akra, u oblasti tjemena glave.
Buenje Kundalini kroz pranajamu i druge orijentalne hermetike metode jedan je od
puteva samorealizacije ili postizanja stanja nadsvijesti. Svaki od orijentalnih hermetikih metoda
ima, pored tehnika koje su svim metodama zajednike, svoju dominantnu tehniku za buenje
Kundalini. To su intenzivna koncentracija (rada joga), usredsreena snaga iste volje (dnana
joga), stanje egzaltirane ljubavi (bhakti joga), stimulativne zvune vibracije u obliku formula
(mantra joga) itd. Pranajama, kao to ete vidjeti tokom ovog teaja, nije jednostavno duboko
disanje i asimilacija poveane koliine kisika. Odluujuu ulogu u pranajami igra
VIZUALIZACIJA ili stvaranje mentalnih slika kroz napor imaginacije, a odmah zatim dolazi po
vanosti RITAM disanja, odnosno strogo odreen odnos trajanja faza udisanja, zadravanja daha i
izdisanja. Na ovome mjestu treba istai da kontrola psihike prane kroz tehnike disanja, ritam i
vizualizaciju nije iskljuivi monopol Istoka. Iste tehnike i metode koristi, uz male modifikacije,
zapadna hermetika tradicija. Ako ste zainteresirani za zapadni hermetizam baziran na TAROTU,
obratite se na adresu danu na kraju ovog teaja i pogledajte kratak sadraj novih dviju knjiga istog
pisca koje su ve u prodaji. Sada emo prei na konkretna vjebanja pranajame, a zatim emo
osvijetliti nauku o disanju indijskih jogija posljednjim otkriima suvremene fiziologije.

ANULOMA VILOMA PRANAJAMA

Prije nego to prijeete na ovu i slijedee vjebe, pretpostavlja se da ste savladali pranino
disanje gotovo u potpunosti. Sada sjedite na stolicu ili ivicu tvrde postelje, drei kimu, vrat i
glavu u pravoj liniji. Noge ukrstite u lancima. Palcem desne ruke zatvorite desnu nozdrvu.
Ravnomjerno udiete kroz lijevu nozdrvu dok u sebi izgovarate pet puta rije OM, Zatim kroz
istu (lijevu) nozdrvu izdiite duplo sporije, dok u sebi ponovite deset puta rije OM. U veini
vjebanja pranajame vrijeme izdisanja je dva puta due od vremena udisanja. Ponovite ovu vjebu
sa lijevom nozdrvom deset puta.
Sada zatvorite lijevu nozdrvu sa malim i domalim prstom desne ruke (uvijek se, u ovim
vjebama, sluimo DESNOM rukom) i lagano udiite kroz desnu nozdrvu u periodu dok u sebi
izgovarate pet puta rije OM, Zatim izdiite dok u sebi ponovite deset rijei OM. Trudite se da
se prilikom disanja uje to slabiji zvuk. Pri udisanju nemojte unositi u plua preveliku koliinu
zraka, ali se zato pri izdisanju napregnite da u potpunosti ispraznite plua.
Ovu vjebu treba da radite ovako oko dvije nedjelje, a zatim poveajte broj ponavljanja sa
svakom nozdrvom sa deset na dvadeset puta. Obratite panju da u ovoj vjebi nema zadravanja
daha; im je zavren udisaj, ponite izdisaj. Poslije mjesec dana prijeite na drugu vjebu. Anuloma
viloma pranajamu ne treba vie da radite. Jo samo da spomenem da se ova vjeba radi dva puta
dnevno, najbolje ujutro i uveer.

VJEBA BR. 2

Sjedite u isti poloaj kao u prvoj vjebi. Zatvorite desnu nozdrvu palcem desne ruke i
udiite kroz lijevu nozdrvu, izgovarajui u sebi rije OM est puta tj. OM, OM, OM, OM, OM,
OM. Zatim odmah, bez pauze, zatvorite lijevu nozdrvu malim i domalim prstom, sklonite palac sa
desne nozdrve tako da je ona sada otvorena i kroz nju izdahnite izgovarajui rije OM dvanaest
puta. Izgovaranje rijei OM treba da traje oko jedne sekunde, znai u ovoj vjebi odnos udisanja i
izdisanja treba da bude otprilike 6:12 sekundi. Ovo do sada opisano ini prvu polovinu vjebe.
Druga polovina ide obratnim redom. Ne ostavljajui ni za trenutak plua prazna, udahnite kroz
DESNU nozdrvu (lijeva je jo uvijek zatvorena) brojei est OM. Zatvorite desnu nozdrvu
palcem, oslobodite lijevu nozdrvu i kroz nju izdahnite brojei dvanaest rijei OM. Ovo sve skupa
ini kompletnu vjebu br. 2. Ponovite deset takvih kompletnih vjebanja.
Poslije izvjesnog vremena, kad ne budete osjeali napor pri ovoj vjebi, produite periode
udisanja i izdisanja na 7:14 sekundi, odnosno 7:14 rijei OM, a zatim na 8:18. Treba da radite ovu

15
vjebu dva puta dnevno mjesec dana prije nego to prijeete na vjebu br. 3. Tada ovu vjebu vie
ne radite.

VJEBA BR. 3

U ovoj vjebi poinjete sa zadravanjem daha. Vrhunac pranajame sadran je u ritmu
1:4:2, to znai da na jedan period udisanja dolazi zadravanje daha u etiri puta duem periodu, a
zatim izdisanje u dva puta duem periodu (od perioda udisanja). Ovaj vid pranajame je najopasniji i
zato se mora vjebati uz veliko strpljenje i opreznost. Udahnite kroz lijevu nozdrvu (zatvorivi
desnu nozdrvu palcem) ponavljajui u sebi etiri rijei OM, Sada zatvorite obje nozdrve (lijevu sa
malim i domalim prstom) i zadrite dah u sebi dok izgovorite esnaest rijei OM. Sklonite palac
sa desne nozdrve i kroz nju izdahnite dok ponavljate u sebi osam OM. To je pola vjebe. Sada
udiite na desnu nozdrvu dok ponavljate etiri OM. Zadravajte dah za vrijeme 16 OM i
izdiite osam OM. Ukoliko ste savjesno radili prethodne vjebe, neete osjetiti preveliki zamor od
ovog ritma, osim u poetku. Fakiri i jogi obino upotrebljavaju ritam 16:64:32, ali posle vie godina
svakodnevnog vjebanja. Opominjemo sve itaoce ovog teaja da se dre ritma 4:16:8 i da ga ne
poveavaju NI PO KOJU CIJENU! U ovoj vjebi postoji velika opasnost od nenormalnog
rastezanja plunog tkiva i ruinaranja cijelog nervnog sistema. Zato nemojte raditi vie od 4-5 ovih
vjebanja ujutro i uveer, uvijek na prazan stomak tj. prije jela.
Ova vjeba omoguava da se unese velika koliina prane i kisika u nervni sistem, da ih
organizam asimilira i da se sasvim etiminira ugljini dioksid. U fazi zadravanja daha (koja se zove
KUMBHAKA) doi e do jakog znojenja tijela, ak i u vrlo hladnoj prostoriji. Naroito je povoljan
i zdrav znak ako pone da vam se znoji korjen kose.
Poslije mjesec dana vjebanja dolazi do ukljuivanja najvanijeg faktora -
VIZUALIZACIJE. Dok udiete i dok ponavljate etiri puta rije OM, zamislite da struja boje
mlijeka ili bjeliastog dima ulazi kroz otvorenu nozdrvu i ide niz kimu sve do njenog donjeg kraja
gdje lei muladhara akra. Tu akru zamislite kao omanji trokut koji svijetli kao rastopljeno zlato.
U periodu zadravanja daha (18 rijei OM), zamislite da ta mlijeno bijela struja udara u vidu
jakog mlaza u zlatni trokut. U periodu izdisanja (8 OM) zamislite tu bijelu struju kako se penje uz
kimu i naputa tijelo kroz otvorenu odgovarajuu nozdrvu (ako je ula na lijevu, izlazi na desnu i
obratno). Napregnite sve snagu svoje imaginacije da ta slika bude to otrija. Od jasnoe mentalne
slike i pravilnosti ritma zavisi uspjeh u prakticiranju pranajame, a ne od koliine udahnutoga zraka.
Ovu vjebu radite najmanje 8 mjeseci, a moete je raditi itavog ivota.

VJEBA BR. 4

Ova vjeba je slina vjebi br. 3, sa tom razlikom to su plua u srednjem periodu liena
zraka odn. prazna. Kako to izgleda? Udie se 4 OM, zatim se odmah izdie u trajanju od 8 OM,
a u treoj fazi plua su sasvim prazna u trajanju od 16 OM. Zamilja se ista mentalna slika kao u
treoj fazi. Neka vas ne buni to to zraka nema u pluima, jer bjeliasta struja nije zrak, ve produkt
usredsreene imaginacije. Ove vjeba, mada tea za izvoenje od prethodne, skoro je sasvim
bezopasna, tako da je moete raditi koliko hoete puta, dok je za treu vjebu maksimum 4-5 puta
ujutro i 4-5 puta uveer.
Da se ukratko osvrnemo na produkciju (vokalnu odn. imaginarnu) rijei OM, ova rije,
kao i mnoge druge koje se koriste u pranajami i meditaciji, spada u tkz. svete rijei. One su nastale
kumuliranjem iskustava velikog broja generacija o djelovanju zvunih vibracija na materiju,
prvenstveno na nervne centre. Rije OM treba izgovarati prvo glasno sa izvjesnim otezanjem O-
o-o-om, a zatim u vjebi po sjeanju je u sebi reproducirati. Da se uputamo u detaljnija
objanjenja principa djelovanja ove i ostalih rijei ne moemo uslijed nedostatka prostora, pogotovo
to je to mnogo studioznije obraeno u drugoj knjizi istog pisca KLJUEVI PSIHIKE
MAGIJE.

16

PLEKSUS SOLARIS DISANJE

Hrana koju unosimo u organizam distribuira se po cijelom nervnom sistemu, ali postoje
nervni spletovi, koji lie na akumulatore, u kojima se skuplja najvea koliina prane. Glavni takav
akumulator u nervnom sistemu je pleksus solaris ili sunev splet, koji se nalazi odmah ispod grudne
kosti. Bokseri znaju za osjetljivost toga centra, pa je on esto meta njihovih napada. Udarac u
pleksus solaris izaziva izvanredno muno osjeanje, gubitak svijesti, a ponekad i smrt. Iz tog centra
prana neprestano istie i rasporeuje se po cijelom nervnom sistemu. esto se kae da se u
trenucima opasnosti ovjeku presjee dah. To je ustvari nejasno osjeanje naglog istjecanja prane iz
pleksusa u nervni sistem, da bi se prana stavila na raspolaganje organizmu za bjekstvo ili borbu.
Hermetiki sistemi posveuju veliku panju ovom centru. Postoje razliite vjebe pranajame koje
razvijaju ovaj vani centar, meu kojima je najvanija masaa pleksusa ili pleksus solaris disanje.
Kad pristupite ovoj vjebi morate biti sasvim zdravi i dobro raspoloeni. Ako imate glavobolju ili
ste deprimirani, odloite vjebu do bolje prilike.
Lezite na pod ili tvrd leaj drei ruke pored sebe. Sasvim se opustite (u poglavlju o
autohipnozi detaljno je opisano kako se izvodi relaksacija ili oputanje cijelog organizma). Poslije
1-2 minute relaksacije prijeite na slijedeu masau: Udahnite duboko dok brojite u sebi od jedan
do est. Zatim satjerajte sav zrak to vie moete u donji dio plua i stomak. Drei zrak tako
potisnut brojite u sebi do tri. Zatim ga prebacite u gornji dio plua u to je mogue veoj mjeri, pri
emu se stomak uvlai a grudi izdiu. Zatim ga odmah bez ikakve pauze potisnite dolje u stomak, u
prvobitni poloaj, drite ga tamo tri sekunde, vratite ga u gornji dio plua itd. etiri puta, ne
isputajui iz plua nimalo zraka. Kad etvrti put vratite zrak iz stomaka u gornji dio plua lagano
izdahnite brojei od jedan do est. Ako vam je broj masaa u jednom udisanju preveliki, onda
smanjite broj masaa (u jednom udisanju) sa etiri na dvije. Ovu vjebu ponovite tri do pet puta. Ne
morate je raditi svakodnevno. Ona se radi usporedo sa prethodnim vjebama (koje se rade
svakodnevno) jednom u nedjelju dana. Njen efekt na cijeli nervni sistem je izvanredan.

AKUMULACIJA PRANE KROZ RITMIKO DISANJE

Naziv ove tehnike donekle izaziva konfuziju, jer je ranije reeno da sve vjebe pranajame
dovode do akumulacije prane u nervni sistem. Meutim, ovo je jedna od tehnika pranajame kojom
se akumulira poveana koliina prane za kratko vrijeme. Lezite na tepih ili tvrdu postelju poloivi
ruke pored tijela na podlogu. Opustite sve miie tijela to vie moete. Poslije minut do dva
ponite sa ritmikim disanjem. Zamislite da sa svakim udisajem unosite veliku koliinu prane u
organizam. Zamislite da vam je cijelo tijelo potopljeno u svijetlo crvenu tekuinu i da sa svakim
udisanjem ta svijetlo crvena tekuinu ulazi u plua kroz obje nozdrve i odatle se iri po cijelom
tijelu proimajui ga. U periodu zadravanja daha zamislite da se prana skuplja u pleksusu solarisu i
odatle zrai na okolinu. Za vrijeme izdisanja zamislite da crvena tekuinu izlazi kroz nos van. Za
ovu vjebu upotrebljavajte ritam 4:4:4 sekunde, a rije OM ne treba ponavljati. Znai jednostavno
brojite u sebi: jedan, dva, tri, etiri. U ovoj vjebi odluujuu ulogu igra otra i jasna psihika slika
opisanog procesa. To ne znai da treba fiziki da se napreete, steete zube i pesnice. Jednostavno
budite potpuno oputeni, diite ritmiki i formirajte sliku opisanog.

TRANSMUTACIJA SERSUALNE ENERGIJE

Svi sistemi samorazvia posveuju veliku panju kontroli seksualne energije. To je sasvim
logino. Seksualni motiv je jedan od najjaih pokretaa ljudske aktivnosti i zato svaki znaajniji
stupanj samokontrole implicira dranje ovog motiva pod kontrolom volje. Seksualna apstinencija
igra znaajnu ulogu u razvoju psihikih snaga. To vai na prvom mjestu za ljude koji su cijeli ivot

17
posvetili sistemima samorazvia. Za nas pak, koji elimo da primijenimo hermetika uenja u
praktinom ivotu, postavlja se pitanje mogunosti transformacije seksualne energije. Seksualni
motiv igra veliku ulogu u ponaanju ovjeka, mada su tvrdnje ekstremnih psihoanalitiara o
njegovoj sveoposti pretjerane. Postoje i druge tenje i motivi osim seksualnih. Ono to je za
itaoca ovog teaja najvanije jeste sam tehniki postupak transformacije seksualne energije. O
vanosti kontrole seksualne energije govori se u mnogim knjigama o jogi, ali se opis same tehnike
transformacije vrlo rijetko sree u literaturi. Potruditi emo se da popunimo ovu prazninu.
Seksualni akt je akt pranjenja velikih koliina prane u vidu seksualne emocionalne
energije, koji se od ostalih oblika energetskog ispoljavanja razlikuje po relativno velikom gubitku
energije u kratkom vremenskom periodu. Mada je pri tom utroak fizike energije mali, sam akt
praen je krajnjom iscrpljenou organizma. Po miljenju veine sljedbenika naeg sistema,
seksualni akt predstavlja u veini sluajeva traenje dragocjenih koliina energije koja se moe
cjelishodniji upotrijebiti. Seksualna energija je kreativna energija i transformirana pogodnim
metodom uzima oblik vitalnosti, izdrljivosti, upornosti i radnog elana. Seksualna energija
predstavlja veoma koncentriranu pranu, pa je vrijednost njene transformacije utoliko vea.
Sama tehnika transformacije seksualne energije, koja je zajednika svim orijentalnim
sistemima, vrlo je jednostavna. Zasnovana je na pravilnom ritmikom disanju (u iju e visoku
vrijednost svaki sljedbenik naeg sistema imati priliku ne jedanput da se uvjeri) i jasnoj
vizualizaciji. Ova vjeba ne radi se po unaprijed utvrenom rasporedu, ve onda kad osjetite
potrebu za kontrolom instinktivne energije. Zauzmite uobiajeni stav sa pravom kimom. Diite
ritmiki minut-dva, a tada ritmu dodajte ovakvu mentalnu sliku: Pri udisanju zamislite da izvlaite
seksualnu energiju iz genitalnog regiona navie, ka pleksusu solarisu. Zamislite da je ta energija
mlijeno bijele boje, nalik na maglu ili paru. Zamislite i trudite se da to osjetite, kako osjeate mali
otpor pri tome. Dok udiete recite sebi: Sad izvlaim seksualnu energiju u pleksus solaris. Pri
zadravanju daha dajte sebi sugestiju: Seksualna energija skuplja se u pleksusu solarisu. Pri tome
zamislite psihiku sliku kako se bijela magla koncentrira u centru. Prilikom izdisanja recite sebi:
Sad uklanjam iz sebe erotine misli. Napregnite se da iz plua istisnete sav zrak i u toj fazi
zamiljajte ga uvijek u formi sivog ili crnog dima, kao da neto nezdravo naputa vae tijelo. Iako je
u svim vjebama pranajame i koncentracije imperativ dranje tijela pri kome je kima prava, u ovoj
vjebi normalno je da vam se glava nagne neto malo naprijed i nanie.
Sljedbenik naeg sistema, koji se bavi intelektualnim radom, moe se brzo uvjeriti u
efikasnost tehnike transmutacije. Ne samo da e biti u stanju da neometano radi, ve e mu znatno
porasti radna sposobnost i mo koncentracije. Seksualna apstinencija smatra se na Istoku kao praksa
koja se sama po sebi razumije sve dok se ne stupi u brak, kao i u sluajevima kada se ostane bez
partnera uvjetovanog prirodom. Meutim, ovakav nain ivota nije odlika samo Istonjaka; i na
Zapadu sreu se mnogi velikani duha koji intuitivno, bez ikakvog znanja istonjake filozofije,
usvajaju apstinentski nain ivota. Ne samo u iroj javnosti, nego i u medicinskim krugovima, malo
je poznato da je Nikola Tesla bio potpuni seksualni apstinent, pored toga to je bio strogi
vegetarijanac.

DISANJE KROZ KOSTI

Poslije 2-3 mjeseca savjesnog rada na naprijed danim vjebama, kada je ritam postao
pravilan i lako izvodljiv, kada je sposobnost vizualizacije tj. sposobnost formiranja psihikih slika
donekle napredovala (sposobnost vizualizacije razviti e vam se u punoj mjeri tek kada uspjeno
proete kroz poetni i vii teaj mentalne koncentracije, koji su dati kasnije u ovom udbeniku)
moete se poduhvatiti vjebe zvane disanje kroz kosti", koja se samo povremeno vjeba, ne ee
od jednom u sedam dana. Vrijednost ove vjebe je u proimanju svake elije organizma valovima
prane, vitalizacija i ienje nervnog sistema i, to je najvanije, napajanje akri strujama prane i
njihovo blago buenje na potpuno bezopasan nain. Blagotvorno djelovanje ove vjebe ubrzo ete
osjetiti na sebi. Evo kako se ona izvodi. Lezite na tepih ili ravan tvrd leaj. Sjedei poloaj je

18
nepogodan. Treba da vam je nos ist, odnosno da zrak bez smetnji prolazi kroz nozdrve. Diite
minut-dva ritmiki. Tada ritmu pripojite slijedeu psihiku sliku: Treba da vidite svojim duhovnim
okom kako udiete kroz cijelu povrinu nogu. Za vrijeme zadravanja daha zamislite kako vam
prana proima cijeli organizam i najzad (dok izdiete), izlazi van kroz noge. Predstavite sebi zrak
jasno crvene boje, da podsjea na svijetlo-crveni dim i to u sve tri faze ove vjebe. Vaan uvjet za
uspjeh ove vjebe je da vam zrak slobodno cirkulira kroz nos, jer tada moete da se lako
koncentrirate na spomenutu psihiku sliku. Inae ako se iz nosa uje itavi zvuk, misli se i protiv
volje usredsreuju na oblast nosa i koncentracija na ostale regione biva nemogua. Kad ste zavrili
sa nogama, predstavite sebi da vam crveno obojena prana cirkulira kroz ruke; zatim kroz elo; zatim
kroz pleksus solaris; tada usmjerite svoje misli na sedam akri, naravno ne u isto vrijeme ve
sukcesivno. Ranije vam je objanjeno gdje su akre smjetene, pa to neemo ovdje ponavljati.
Koncentracija i disanje skupa ne treba da vam uzmu vie od 15 minuta.

CARSKA PRANAJAMA ILI VJEBA LJULJAKE

Kao to je ranije reeno ova vjeba, koja je vjerojatno najefikasnija u cijeloj nauci o
disanju, nikada ranije nije objavljena u literaturi o jogi i fakirizmu. Njena vrijednost je trostruka:
1. Vrlo je jednostavna za izvoenje.
2. Koliina prane koju nervni sistem apsorbira na ovaj nain najvea je, a napor koji prati
apsorpciju je najmanji.
3. Svaki uenik, koji ovu vjebu bude radio 2-3 puta nedjeljno moe sam da se uvjeri, van
ikakvih sumnji, u istinitost akumulacije prane u nervni sistem. Pri ovoj vjebi dolazi do jakih
vibracija u nervnim centrima i nervnim zavrecima, to svaki vjeba moe isto fiziki osjetiti. Ne
samo to. Kritiki posmatra sa strane moe lako da se uvjeri u postojanje jakih vibracija u tijelu
onog koji vjebu radi.
Na ovom mjestu ne moemo se uputati u kompliciranu orijentalnu psihologiju, koja je u
osnovi ove vjebe, kao i ostalih koje ine pranajamu, ali emo istai jedan momenat utvren prije
mnogo vjekova u orijentalnom hermetizmu, a to je odnos izmeu intelektualnih i emocionalnih
stanja sa jedne strane i disanja sa druge. Hermetizam ui da je svako mentalno i fiziko stanje
organizma automatski praeno specifinim ritmom disanja. Vai i obratno, a to je momenat od
izuzetnog znaaja! ! ! Znai, tjelesna i duhovna stanja i ritam disanja su nerazdvojni. Svako tjelesno
i duhovno stanje odmah se nuno odraava na ritam disanja i obratno. Sada e vam biti jasna
slijedea, do skoro briljivo uvana tajna fakirskog i joga sistema treninga: SVJESNO I
NAMJERNO IZVOENJE DISANJA PO ODREENOM RITMU IMA ZA REZULTAT
JAVLJANJE TJELESNOG I PSIHIKOG STANJA KOJE TOM RITMU ODGOVARA ! ! !
Kada smo bjesni ili zaplaeni mi diemo drugaije nego kad smo sigurni u sebe ili smireni.
Svako osjeanje ima svoj odgovarajui ritam disanja. Ako paljivo posmatrate ljude oko sebe u
razliitim situacijama, uvjeriti ete se da je to tono. Istovremeno zauditi ete se kako to ranije
niste primijetili. Ono to nas ovdje interesira je ranije spomenuta injenica - namjerno disanje po
ritmu koji odgovara nekoj emociji ima za posljedicu javljanje te emocije. Ovim principom slue se
indijski jogi i fakiri da bi izazvali u sebi i odrali fizioloki mir. Sva mudrost je u tome da se pazi na
disanje, odnosno na njegov ritam. Sada prelazimo na tehniku vjebe ljuljake ili carske pranajame.
Pazite sada dobro na slijedee dvije stvari:
1. Kao to postoji odreen ritam disanja za svako tjelesno i duhovno stanje, tako isto
POSTOJI IZVJESTAN RITAM KOJI PRIRODA UPOTREBLJAVA DA BI NA SISTEM ZA
KRATKO VRIJEME POVRATIO UTROENU PRANU U VIDU NERVNE ENERGIJE i to u
sluajevima kada je nervna energija bila iscrpljena uslijed snanih fizikih, duhovnih ili
emocionalnih napora. Ovaj ritam za svakog ovjeka je individualan.
2. NAMJERNO DISANJE PO OVOM RITMU IMA ZA NEPOSREDNU POSLJEDICU
DALEKO BRE UPIJANJE PRANE U NERVNI SISTEM U NEUSPOREDIVO VEIM
KOLIINAMA OD NORMALNE, kojima student hermetizma moe da se slui po svojoj volji ! ! !

19
Napregnite se da razumijete obje gornje tvrdnje, jer je u njima sadrano vie od polovine
praktine orijentalne filozofije. Najbolje je da ih proitate nekoliko puta uzastopno, ak iako vam se
ini da ste sve potpuno razumjeli.
Kao to je reeno, ovaj tajni ritam je individualan, za svakoga drugaiji. Zato vam se ne
moe rei odreeno, kao to je to bio sluaj sa ostalim vjebama, da udiete toliko i toliko sekundi,
da zadravate dah toliko i toliko sekundi itd. Taj ritam, poto je individualan, morate sami otkriti. A
to je zaista lako. Potrebno je da u toku nekoliko dana vrite paljivo samoposmatranje u situacijama
kada ste izloeni jakim naporima. Evo kako ete konkretno postupiti u otkrivanju te dugo uvane
fakirske tajne: U svojoj sobi radite vrlo brzo neku teku fiziku vjebu 5-10 minuta, na primjer
penjite se na stolicu i silazite sa nje to bre moete. Ili trite od prizemlja do zadnjeg kata visoke
zgrade i sl. Moete raditi to god hoete, samo pri tome morate izazvati veoma jako naprezanje.
Zatim dok ste jako zadihani stanite i paljivo posmatrajte svoje disanje. Poslije nekoliko vrlo brzih i
dubokih udisaja, nastupiti e znatno dua faza odmjerenih i dubokih, ritmikih udisaja i izdisaja,
koji podsjeaju na ravnomjerno ljuljanje klatna na zidnom satu ili ljuljake (koja se i upotrebljava
za vizualizaciju pri kasnijem vjebanju i po kojoj ova vjeba i nosi ime). Ovaj odmjereni zlatni
ritam trajati e neko vrijeme, a zatim, kad se oporavite od zamora, biti e zamijenjen ritmom kojim
stalno diete, jer su nervni centri (akre) popunili svoje rezerve prane. Ovaj opisani ritam je, znai,
tajni ritam koji orijentalni hermetisti vjekovima upotrebljavaju za apsorpciju neusporedivo veih
koliina prane nego netrenirani laici.
Jeste li ikada proitali neto jednostavnije, a istovremeno znaajnije? Nemojte zanemariti
vjebu ljuljake zbog njene jednostavnosti! Nemojte teiti za mistinim frazama i obeanjima koja
nikada nee moi lino da provjerite! Jer ovo je zaista carska pranajama i kad se jednom uvjerite u
njenu vrijednost primjenjivati ete je do kraja ivota. Jedina donekle neprijatna stvar u uenju
vjebe ljuljake je izlaganje sebe jakom naporu koji izaziva eljeni ritam disanja, da bi ga trajno
zapamtili. Zapamtite ga dobro, tako da ga kasnije moete po volji reproducirati. Za to e vam biti
potrebno nekoliko dana, vjerojatno ne vie od dvije nedjelje. Da li je to skupa cijena za do skoro
briljivo uvanu tajnu fakirske i joga nauke? Zapitajte se i brzo ete nai odgovor do koga su mnogi
prije vas doli.
Kad budete uspjeli u sjeanju da donekle fiksirate opisani ritam, spojite ritmiko disanje sa
vizualizacijom objekta koji se ritmiki njie. Na taj nain daleko lake ete reproducirati va
ritam. Postupite na slijedei nain. Sjedite drei glavu, vrat i lea u pravoj liniji. Isprepletite prste
ruku i tako skopane spustite ih u krilo. Noge ukrstite u lancima. Zatvorite oi i zamislite pred
sobom ljuljaku proizvoljnog oblika. Zamislite da se ona ravnomjerno ljulja, tako da svaki njen
zamah ini polukrug. Jedan takav zamah biti e udisaj, drugi izdisaj. Diite ravnomjerno pratei u
svom duhovnom oko njihanje ljuljake, istovremeno slijedei njeno njihanje svojim udisajima i
izdisajima. Vjebajte tako jednom dnevno nekoliko minuta, uvijek prije jela. Kako ete znati da li
ste tono reproducirali svoj zlatni ritam? Postoji jedan nepogreivi znak. Kad zavrite vjebu, a
kasnije i za vrijeme same vjebe, osjetiti ete udno treptanje u cijelom tijelu. Kao da netko kroz
vas proputa slabu struju. Tokom vremena ovo treperenje biti e sve jae. Ono se najjasnije osjea u
usnama, prstima ruku, onim kapcima, vrhu jezika i nosa i u pleksusu solarisu. Ako produite
vjebu na period od 10-15 minuta, strujanje e postati izvanredno jako i doi e do koenja u
akama i prstima i do krivljenja usana uslijed malog gra. To su sve izvanredno povoljni znaci. Ako
osjetite jako vibriranje u donjim kapcima oiju, onda im prestanete sa tim ritmikim disanjem
stanite pred ogledalo i izbliza paljivo pogledajte svoje donje kapke. Vidjeti ete da oni zaista
fiziki trepere u izvanredno brzom ritmu. Te vibracije mogu i drugi ljudi da zapaze gledajui izbliza
u vae lice. Ne radi se, znai, o subjektivnoj iluziji.
Ukoliko minut-dva od poetka vjebe osjetite glavobolju ili nesvjesticu znai da niste nali
pravi ritam. Odmorite se nekoliko minuta pa nastavite vjebu neto sporijim ili neto brim ritmom.
Greka u koju zapadaju mnogi uenici-poetnici sastoji se u izvoenju vjetakog ritma - u
pokuaju da se broji u sebi trajanje udisaja i izdisaja (to je jako teko ve i zbog toga to je, ma da je
ritam svakog ovjeka individualan, trajanje udisaja i izdisaja vrlo kratko, moe da traje neto manje
ili neto vie od jedne sekunde).

20
Ako budete savjesno vjebali po danim instrukcijama, sasvim sigurno ete otkriti zlatni
ritam ljuljake. To e biti najvaniji korak na stazi hermetizma. Neete se nikada pokajati zbog
uloenog napora.
Vjebajui pranajamu naii ete na jednu smetnju koja kod neiskusnih poetnika uvijek
izaziva konfuziju. Stvar je u tome to, pri disanju, struja zraka ne tee sve vrijeme podjednako kroz
obje nozdrve, ve je obino jedna od njih manje ili vie zatvorena, a to ometa vjebanje. To ne treba
da vas zbunjuje jer se u toj pojavi naizmjenine prolaznosti nozdrva manifestira zakon o ritmikom
smjenjivanju funkcija. Ova pojava gotovo je nepoznata suvremenoj medicini. Ona je u veini
normalnih sluajeva veoma pravilna, naime prolaznost odn. zatvorenost nozdrva pokazuje veliku
pravilnost u smjenjivanju, i vezana je za ritmike promjene u prirodi (u ovom konkretnom sluaju
za mjeseeve mjene). U cijelom periodu dok se mjesec poveava disanje ivih bia, od izlaska
sunca nadalje, poinje kroz lijevu nozdrvu, dok je kroz desnu nozdrvu znatno slabije, gotovo ga i
nema. Takvo stanje traje oko dva sata. Zatim u periodu od nekoliko minuta disanje ide podjednako
kroz obje nozdrve. Slijedea dva sata struja zraka je izrazito jaa kroz desnu nozdrvu, zatim (poslije
kratkog perioda jednake prolaznosti) opet dva sata kroz lijevu itd. svakodnevno do punog mjeseca.
Sve vrijeme dok se mjesec smanjuje, disanje poinje sa izlaskom sunca na desnu nozdrvu,
mijenjajui se opet svaka dva sata. Vrijeme izmeu dva perioda, kad zrak jednako struji kroz obje
nozdrve, najbolji je momenat za poetak vjebanja. Kao to je reeno ova alternacija prolaznosti
nozdrva sasvim je prirodan proces i svako ZNAAJNIJE ODSTUPANJE od gore spomenutog
pravila ukazuje na poremeaj organizma. to je vee odstupanje, tei je poremeaj u pitanju.
Efekti savjesno vjebane pranajame jesu:
1. Hrapavost i kretavost glasa gube se zauvijek. Glas postaje ist i zvonak.
2. Otpornost prema nazebu i kihavici.
3. Trajno otklanjanje nesanice i glavobolje.
4. Koa lica i tijela postaje ista i glatka. Znoj gubi neprijatan miris i podsjea na miris
sasvim malog djeteta.
5. Lakoa tijela, izdrljivost, otpornost prema gladi i ei i izvanredno ope osjeanje.
6. Duhovna mirnoa i mo duboke mentalne koncentracije.
7. Brza akumulacija velikih koliina prane i sposobnost izazivanja psihikih fenomena.
Dugo je Zapad traio objanjenje za efikasnost vjebanja pranajame, jer se svi njeni
povoljni efekti ne mogu objasniti iskljuivo veom koliinom apsorbiranog kisika. U ovom
udbeniku prvi put nailazite na objanjenje lieno mistike i praznih fraza. Prije nekih 12-13 godina
vjebao sam veoma intenzivno pranajamu. Kako sam tada imao iza sebe ve vie od dvije godine
napornog rada, poeo sam da tragam po medicinskim udbenicima za naunim dokazima da svoje
vrijeme ne traim uzalud (dokaze subjektivne prirode, kao to su gore spomenuti efekti pranajame,
o kojima svaki ovjek moe iskljuivo sam da sudi, ve sam imao). Poto nita o tome nisam
mogao da naem, zakljuio sam da medicina jo nije na tome stupnju da bi mogla da prui takvo
objanjenje. Meutim, jednoga dana u razgovoru sa prijateljem, koji je po profesiji lijenik, saznao
sam da je zabrinut zbog predstojee operacije na svome nosu, kojom je trebalo ispraviti krivinu
nosnog kanala. Primijetio sam da je veoma sujetan jer mu je nos, spolja gledano, bio sasvim
pravilan. Odgovorio mi je da najnovija fizioloka otkria pokazuju slijedee. Mnogi unutranji
organi, na prvom mjestu srce, stimulirani su preko nervnih zavretaka koji dopiru do nosne
sluzokoe. Pri disanju ti nervni zavreci bivaju nadraeni. Na taj nain vrlo znaajna stimulacija
vitalnih organa dolazi iz nosa. Zaepljenost jedne ili obiju nozdrva na due vrijeme dovodi do
ozbiljnih oteenja srca. Ako se u jednostavnom eksperimentu zamoretu zapue nozdrve, tako da
die samo na usta, pri emu koliina unijetog kisika ostaje ista, ono umire za tri dana. Pod istim
uvjetima pas umire za 24 asa. Takoer ozbiljna oteenja nastaju na srcu ovjeka iji je nos
zaepljen za due vrijeme. Zato se kod iskrivljenosti nosne kosti ili hrskavice, gdje je jedna nozdrva
konstantno manje ili vie zatvorena, insistira na operativnom ispravljanju nosnog kanala, inae srce
i drugi unutranji organi bivaju trajno oteeni.
Moj prijatelj nije nita znao o orijentalnim sistemima disanja, ali me je nehotice uputio na
objanjenje visoke vrijednosti pranajame. Njene vjebe, u kojima se jedna nozdrva zatvara tako da

21
pojaani mlaz zraka drai sluzokou otvorene nozdrve, sasvim prirodno i veoma povoljno
stimuliraju funkcije unutranjih organa. Bolja stimulacija ne postoji. U kontekstu ovog objanjenja
treba da shvatite tvrdnje, na koje ete naii u nekim knjigama o rada-jogi i hata-jogi, da pranajama
stvara zatitni oklop oko srca uenika, koji ga titi od starosti i bolesti.
Efekt koncentracije na nervne centre (akre) za vrijeme pranajame ima takoer svoje
objanjenje u fiziologiji i psihologiji. Koncentracija misli ima sasvim odreeno djelovanje na
tjelesne funkcije. Pri koncentriranom miljenju glava postaje tea uslijed irenja krvnih sudova u
mozgu. Svaki akt usredsreenosti izaziva pojaani priliv krvi u mozak. Ne samo to. Ako se ovjek
koncentrira na neki dio svoga tijela, poveava se priliv krvi u taj dio. To je sve davno (jo prolog
vijeka) utvreno u psihologiji preciznim mjerenjima tkz. veberove vage, naravno bez ikakve veze sa
jogom. Ovi nalazi vae za netreniranog laika, ija je mentalna koncentracija vrlo slaba i, uslijed
toga, utjecaj misli na krvotok i priliv prane veoma slab. Shvatljivo je da e te promjene kod
sljedbenika Staze hermetizma, koji godinama vjeba koncentraciju misli i volju, te reakcije biti
mnogo jae. Pored toga, u hermetikom treningu misli nisu usmjerene prema bilo kome dijelu tijela,
ve prema visoko osjetljivim nervnim centrima, na koje pojaana koncentracija misli i pojaana
cirkulacija krvi (djelovanje zvunih vibracija ranije je spomenuto) ima dalekoseno djelovanje. Sva
ta kompleksna djelovanja na nervne centre izazivaju sasvim odreene promjene u svijesti. Kakve su
to promjene prosuditi ete sami poto u ovaj sistem uloite svoje vrijeme i istinski napor.


22
TRENING FAKIRSKOG POGLEDA
- UPOTREBA OKA U KONTROLI LJUDI I IVOTINJA

U literaturi, Zapada i Istoka, postoji ogroman broj instrukcija za upotrebu oka kao
instrumenta interpersonalnog komuniciranja i utjecaja. Treba samo ovla prelistati mnogobrojne
prirunike hipnoze, pa ostati zapanjen pred gomilom gluposti napisanih o ovom predmetu. Teko je
nai objanjenje te pojave. Vjerojatan razlog lei u interesu za djelovanje ljudskog pogleda, koji
postoji od prvih poetaka ljudskog drutva. Djelovanje pogleda tretira se u vezi sa razliitim
fenomenima, poevi od urokljivog oka, do masovne fakirske hipnoze, minkanja oiju vaarskih
hipnotizera i stavljanju u oi kemijskih sredstava koja daju sjaj.
Podatak, oko koga postoji slaganje veine autora i hipnotizera-praktiara je primjena tkz.
centralnog pogleda. U skoro svakoj knjizi o hipnozi nai ete instrukcije kako da vjebate
centralni pogled i tvrdnje o svemogunosti takvog pogleda. Sve te instrukcije svode se na savjet da
se gleda izmeu oba subjektova oka, odnosno u korijen nosa. Nema nieg pogrenog u takvoj
vrsti fiksiranja, ali na sistem nudi mnogo efikasniji metod.
Prethodni nain, savjetovan od hipnotizera, dovodi do konvergencije ili ukrtanja pravaca
oba oka na posmatranom predmetu. Posljedica ovakvog fiksiranja je napor u oima, jer su pri tome
cilijarni miii oka u zgrenom stanju. Napor je utoliko vei ukoliko je objekt posmatranja blii.
Poto u svakodnevnom kontaktu gledamo ljude u oi sa bliskog odstojanja, napor pri ovakvom
fiksiranju dovodi vrlo brzo do umora i suzenja oiju. Druga posljedica ovog metoda je skupljanje
zjenica. Pri gledanju udaljenih predmeta zjenice se ire; pri gledanju bliskih one se skupljaju. Ovaj
momenat, potpuno zanemaren u suvremenoj psihologiji, veoma je znaajan u procesu uticanja na
ljudsku volju.
Pri gledanju udaljenih predmeta cilijarni miii oka su oputeni, oko se odmara, a zjenica
iri. Fakirski pogled koristi prirodna svojstva samoga oka i zato je laki i efikasniji. On je zasnovan
na djelovanju koje na ovjeka ima irenje zjenica sugovornika. Izvjesne osobe, koje su u stanju da
kontroliraju volju i postupke sugovornika u velikoj mjeri, zahvaljuju to svojoj sposobnosti irenja
zjenica po volji. Pri irenju zjenica operatora (onoga koji vri djelovanje) subjekt (onaj na koga se
djeluje) vidi da se neka promjena deava na licu ispred njega, ali ne moe da shvati kakva je to
promjena. Rezultat ovakvog djelovanja je stanje pasivnosti i prijemivosti subjekta. Na ovaj nain,
irenjem zjenica, ponaanje i volja neupuenih mogu se kontrolirati u visokom stupnju.
Suvremena fiziologija kao jedini razlog skupljanja zjenice navodi poveanje jaine svijetla.
Da je to samo polovina istine fakirizam zna ve stotinama godina. U to se moete sami uvjeriti
posmatrajui svoje lice u ogledalu ili, promjene u oima domaih ivotinja. Maka, na primjer, na
jakom svijetlu ima maksimalno suene zjenice, ali ako vrabac ili mi ue u njeno vidno polje
zjenice e se proiriti, mada se koliina svijetla nije smanjila. Zjenice e se proiriti preko cijele
duice. Kad jednom savladate tehniku fakirskog pogleda, moi ete po volji da irite svoje zjenice.
(Vjerujem da uviate da u ovom udbeniku nema praznih pria o udima, misterioznim
dogaajima, niti slatkih praznih obeanja koja se nikada nee ispuniti. Sve to je iznijeto odmah se
stavlja na praktinu provjeru, tako da sami moete da se uvjerite da li je to istina ili obina glupost.
Ovaj prirunik je istinski klju za razumijevanje i kontrolu snaga u samom ovjeku i svijetu oko
njega. Moda je to posljedica injenice da ga je pisao diplomirani psiholog, ali psiholog koji je imao
otvorene oi za stvari koje se ne ue u tkz. naunoj psihologiji. Nadam se da shvaate to hou da
kaem.) Vrijeme je da se vratimo tehnici fakirskog pogleda.
Evo kako se izvodi fakirski pogled. Sva vjetina je u malom triku. Sa svoja dva oka vi
gledate u DVA OKA SUGOVORNIKA, PRI EMU SU PRAVCI VAIH OIJU PARALELNI I
NIGDJE SE NE UKRTAJU ! ! ! To na prvi pogled izgleda kompliciranije nego to jeste. Vi
zapravo i ne gledate u subjekta, nego KROZ NJEGA, U DALJINU, KAO DA ELITE DA VIDITE
NETO IZA NJEGA. Malo uvjebavanje sa svojim likom u ogledalu pomoi e vam da ovo
shvatite mnogo bolje nego dugaka detaljna objanjenja. Kao to je reeno, postoji mali trik, koji
podsjea na trik voenja bicikla i kad savladate taj trik dalje ide lako kao sa obinim pogledom. Taj

23
trik najbolje ete shvatiti na ovaj nain: Usmjeriti ete pogled na neki detalj na zidu svoje sobe.
Zatim, dok jo uvijek gledate taj detalj, prijeite rukom sebi ispred oiju, oko 10-15 cm od lica, ali
pri tom nemojte mijenjati toku fiksiranja tj. I DALJE GLEDAJTE U ZID, A NE U RUKU! Ruku
neete vidjeti jasno, ve dvostruko i nejasno, jer sada pravci gledanja vaih oiju idu paralelno kroz
ruku.
Ponoviti u da je najbolje da vjebate na svome liku u ogledalu. Odaberite po mogunosti
vee ogledalo (neto vee od glave), na primjer ogledalo u kupatilu ili toaletno ogledalo. Stanite
ispred njega. Bacite pogled ustranu na neki dio namjetaja, pa ga zatim lagano pomjerajte ka
ogledalu sve dok vam se ne isprijei lik vaih oiju u ogledalu. Tada nastavite da gledate kroz njih,
KAO DA HOETE DA VIDITE DIO ZIDA KOJI SE NALAZI IZA VAE GLAVE.
Gornje instrukcije ne navode vas da gledate ukoeno. Naprotiv, na ovaj nain gledate
sugovornika mirno i pomalo odsutno kao kad se zamislite ili kad sanjarite. Zjenice su vam rairene,
cilijarni miii oputeni, tako da se oi odmaraju. Fakirskim pogledom moete gledati subjekta vrlo
dugo bez umora, treptanja i suzenja oiju. Fakirski pogled ima djelovanje jednake fascinacije na
ljude i ivotinje. Ne samo to. ivotinje koje do plijena dolaze fascinacijom rtve, na primjer zmije,
upravo i gledaju na takav nain - paralelnim, odsutnim pogledom kroz rtvu.
Van isto optikih momenata, isto toliko vaan energetski momenat ulazi u igru pri
fakirskom pogledu. Rekli smo, u poglavlju o pranajami, da prana kontinuirano cirkulira kroz
organizam i da su glavni kanali isticanja prane iz tijela vrhovi ekstremiteta, jezik, pleksus solaris i
oi. Kroz oni nerv prana istie iz mozga u pravcu u kome gledamo. Veliina zjenice regulira ne
samo koliinu svijetla koja pada u oko, ve i koliinu prane koja iz oka istie. Zato su kod vitalnih
osoba zjenice uvijek donekle proirene. Veliina zjenice je najsigurniji pokazatelj ivotnog elana i
vitalnosti individue. Kod narkomana, iji je nervni sistem sasvim ruiniran, zjenice su suene na
dimenziju toke. Njima nasuprot, zjenice osoba sa zdravim nervnim sistemom su proirene i zato im
oi izgledaju sjajne.
U trenucima velikih uzbuenja zjenice se ire, jer poveana koliina prane zrai iz
organizma kroz sve njegove izlazne kanale. Za nas je vana injenica (a to je jedna od fakirskih
tajni) da svjesno i namjerno irenje zjenica izaziva, pored optikog efekta fascinacije, strujanje
daleko vee koliine prane u pravcu gledanja. Tako je efekat fakirskog pogleda udvostruen.
Jednom prlikom dobro poznati profesor univerziteta drao je vjebe studentima psihologije
o utjecaju bola na organizam. Pored ostalog spomenuo je da se pod utjecajem bola zjenice ire i da
je to najsigurniji indikator utvrivanja postojanja bola jer, rekao je taj istaknuti nauni psiholog,
Nitko ne moe da iri zjenice svojom voljom. Sluajno je jedan od prisutnih studenata bio
sljedbenik orijentalnog hermetikog sistema izloenog u ovom teaju. Nije nita rekao, samo se
nasmijao.
Pitao se koliko e vremena proi dok nauka ne utvrdi ono to je nekim ljudima van naune
psihologije vjekovima poznato.
Kao to sam spomenuo, veina prirunika daje instrukcije za prakticiranje centralnog
pogleda. Od ozbiljnih autora jedini Jogi Ramaaraka detaljno objanjava tehniku fakirskog pogleda.
Meutim, prva knjiga iz oblasti hermetzima, koja mi je dola u ruke kao esnaestogodinjem
gimnazijalcu, detaljno je opisivala fakirski pogled. Ovo spominjem zato to se jedan primjerak te
knjige na srpskohrvatskom jeziku nalazi u Narodnoj biblioteci u Beogradu. Naslov te knjiice od
tridesetak strana je Lini magnetizam. Autor je Abi Nauls. Sadraj koji se ne odnosi na trening
pogleda inae je nabijen izvanredno naivnim optimizmom. Kako sam kratko vrijeme potom naiao
na ozbiljniju literaturu, zaboravio sam danu tehniku pogleda. Tek mnogo godina kasnije, radei sa
grupom hermetista u Stokholmu, dobio sam gotovo identine instrukcije.
Praktina primjena pogleda steenog ovim treningom ostavljena je u potpunosti vama.
Moram istai ovdje da po ZAKONU KARME (o reinkarnaciji i zakonu karme vidi detaljnije u
priruniku koji je ve u prodaji - KLJUEVI PSIHIKE MAGIJE), u ije djelovanje svi
hermetisti vrsto vjeruju, sve ono to se kosi sa interesima ljudi na koje se vri utjecaj ima za samog
operatora najcrnje posljedice. Takoer se na ivotinje moe primijeniti ovakvo djelovanje samo u

24
eksperimentalne svrhe. Da nagovijestim jo samo to da su vodozemci najbolji subjekti ovakvog
eksperimentiranja, a od sisara psi, naroito psi mirne naravi.

25
FAKIRSKA HIPNOZA

Kada se govori o fakirima najee se spominje uveni fakirski trik sa uetom. O tome i
slinim trikovima pisano je u popularnim asopisima veliki broj puta. Najee se opis trika svodi
na slijedee. Fakir sjedi prekrtenih nogu, okruen radoznalim gledaocima i monotono pjevui
nerazumljivu pjesmu ili ritmiki ponavlja nekakve rijei. Obino lagano mae rukama u pravcu
gledalaca. Pored njega je polugoli djeak, koji slui kao asistent. Fakir vadi iz korpe ue, baca ga
uvis, a ue se die u vis kao da je vueno nevidljivom rukom, dok donji kraj ne ostane da visi stopu-
dvije iznad zemlje. Na zapovijest fakira djeak se penje uz konopac i sa visine vie neto to
oigledno razbjesni fakira. Fakir mu daje zapovijest da sie, a djeak to odbije. Naljueni fakir vadi
iz korpe iroku sablju, sa njom u zubima penje se uz konopac i sjee djeaka na komade, koji pred
zaprepatenom publikom padaju na zemlju. Zatim se spusti niz ue, stavlja krvave dijelove tijela u
korpu, mrmlja nerazumljive rijei i iz korpe pred iznenaenu publiku iskae iv, zdrav i nasmijan
djeak.
Neki od radoznalih turista, opremljeni fotografskim aparatom, fotografirali su izvoenje
ovog trika. Na razvijenoj fotografiji vidio se, umjesto zastraujueg prizora, samo fakir kako sa
usredsreenim izrazom lica pilji u publiku, dok djeak mirno sjedi kraj njega.
Drugi putnici - oevici donijeli su na Zapad priu o triku sa ubrzanim rastenjem biljaka.
Fakir bi uzeo nekakvu sjemenku, stavio bi je na dlan i ukoeno fiksirao. Poslije nekoliko sekundi iz
sjemenke bi se pomolila klica, za njom stablo biljke, ona bi rasla na oigled posmatraa, procvjetala
bi, cvjetovi bi otpali da ustupe mjesto plodovima, koje bi fakir ubrao slobodnom rukom i podijelio
gledaocima. Iz njihovih ruku plodovi bi nestali.
I dan danas Zapadnjaci lupaju glavu traei objanjenje ovih trikova. Veina objanjenja
svodi se na pretpostavku da fakir hipnotizira masu, pa su takvi trikovi dobili popularan naziv
fakirske hipnoze.
Gdje lei tajna ovih fenomena u sklopu sistema koji sada upoznajete? Najkrae reeno u
izvanredno snanoj, godinama treniranoj imaginaciji odn. VIZUALIZACIJI. Kako se stie
sposobnost izazivanja fenomena fakirske hipnoze? Sistem mentalnog treninga izloen ovdje,
naroito vjebe koncentracije misli, osnova je za razvoj tako plastine imaginacije. Poslije nekoliko
godina napornog, sistematskog, svakodnevnog treninga sposobnost vizualizacije tj. sposobnost
formiranja psihikih slika postaje veoma velika, tako da je sljedbenik Staze u stanju da stvara jasne,
ive mentalne slike, da ih vidi u svom duhovnom oku tako ivo kao da su realno postojee.
Daljim specijaliziranim treningom stie se sposobnost INDUCIRANE IMAGINACIJE, koja se
razlikuje od slinih fenomena poznatih na Zapadu samo u stupnju razvijenosti primijenjene
sposobnosti. Da bi olakali shvaanje fenomena fakirske hipnoze istai emo tri faktora.
1. POLJE DJELOVANJA INDUKCIJE;
2. MONOTONO PONAVLJANJE IZVJESNIH ZVUKOVA i
3. ELEKTRO-MAGNETSKA PRIRODA PSIHIKE SLIKE.
Prvi momenat (polje djelovanja indukcije) odnosi se na prostorno ogranienje sposobnosti
inducirane imaginacije. Pri izazivanju masovne iluzije fakir najee crta na zemlju dva
koncentrina kruga izmeu kojih, po njegovom zahtjevu, treba da stoje posmatrai. Svi autoriteti
fakirizma istiu da izlaenje iz prostora omeenog sa ta dva koncentrina kruga dovodi odmah do
nestanka iluzije. Dovoljno je povui se nekoliko koraka pa da iluzija nestane. Iz gornjeg proizlazi
da postoji polje djelovanja inducirane iluzije, unutar koga se subjektivni fenomen psihike slike
materijalizira. Vjerojatno ste uli za magnetsku indukciju. Ako stavite komad eljeza u neposrednu
blizinu jakog magneta, poslije izvjesnog vremena ranije neutralno eljezo pretvara se u magnet.
Drugim rijeima magnet izaziva, inducira, u eljezu slino stanje koje u njemu postoji. Slino
vidimo i u meuljudskim odnosima. Razdraen ovjek inducira slino stanje u ljudima oko sebe -
on nervira, razdrauje svoju okolinu.
Sada vam je vjerojatno jasniji mehanizam induciranja psihike slike u polju djelovanja
indukcije. Oko fakira postoji izvjestan prostor unutar koga se materijalizira odn. objektivizira ono

26
to fakir u svom duhovnom oko vidi. Fakir formira izvjesnu psihiku sliku ili seriju slika i slino
stanje, odn. slika inducira se u svijesti posmatraa koji se nalaze u polju djelovanja indukcije.
Drugi momenat (monotono ponavljanje zvukova) odnosi se na ritmiko ponavljanje serije
zvukova u pravilnim razmacima. Ovom postupku pribjegava veina fakira u prikazivanju opisanih
trikova. Izvjesni posmatrai objanjavali su fenomen fakirske hipnoze ba tim magijskim
zvucima, to predstavlja objanjenje na temelju istog sujevjerja. Malo paljivije posmatranje
spomenutog postupka ukazuje na veliku slinost sa metodom zapadnih hipnotizera u izazivanju
hipnotikog sna. Hipnotizer obino ponavlja monotonim glasom: Vai kapci su sve tei i tei . . .
sve tei i tei . . . vama se spava sve vie i vie . . , sve vie i vie . .. itd. Ova monotonija izaziva
suenje svijesti i stanje duhovne pasivnosti koje prethodi hipnotikom snu.
Trei momenat (elektro-magnetska priroda psihike slike) odnosi se na slijedee. Do danas
u cjelokupnoj poznatoj literaturi ne moe se nai objanjenje prirode psihike slike koja se
objektivizira odn. isto subjektivni fenomen imaginacije materijalizira se, bar u polju djelovanja
indukcije. Naravno, ovdje izuzimamo sva ona objanjenja koja fenomen fakirske hipnoze a priori
odbacuje kao izmiljotinu i sujevjerje.
Meutim, skoranji eksperimentalni nalazi iz naunih laboratorija ukazuje na pravo
rjeenje. Nedavno preminuli sovjetski naunik Vasiljev izveo je, ispitujui psihike fenomene
ovakav eksperiment: Doveo je subjekta u stanje duboke hipnoze. Subjekt je leao na postolju oko
koga se mogao beumno kretati veoma snaan elektromagnet. I pored toga to je subjekt bio u
stanju duboke hipnoze, vezane su mu oi. Subjekt nije znao za postojanje elektromagneta.
Eksperimentator je zatim dao sugestiju subjektu da zamisli pravo ispred sebe, to jasnije moe, sliku
nekog jednostavnog predmeta, na primjer kocke. Subjektova mentalna koncentracija sada je daleko
jaa nego u budnom stanju, jer hipnoza izaziva suenje svijesti u pravcu sugestije koju daje
operator. U isto vrijeme dok subjekt vizualizira (zamilja) sliku kocke ispred svojih oiju,
eksperimentator beumno primie elektromagnet neposredno iza potiljka subjekta i ukljuuje ga.
Zatim postavlja subjektu pitanje: Gdje sada vidi sliku? Subjekt daje odgovor da je vidi iza
potiljka. Sada je operator insistirao da subjekt zamisli kocku ispred sebe, u prethodnom poloaju, ali
je ovaj odgovorio da nije u stanju; usprkos svih subjektovih napora slika kocke se nalazi sve
vrijeme iza potiljka.
U nastavku eksperimenta operator mijenja poloaj elektromagneta, naravno bez znanja
subjekta. Pribliava ga sa lijeve strane. Subjekt odmah izvjetava da vidi sliku sa lijeve strane, u
oblasti lijeve sljepoonice i, usprkos novog zahtjeva eksperimentatora da zamisli sliku u nekom
drugom poloaju na primjer u oblasti potiljka, nije u stanju da izvri sugestiju. Eksperiment se
nastavlja uz pomicanje elektromagneta u sve mogue poloaje sa istim rezultatima. Iz ovog
eksperimenta namee se zakljuak (do koga su orijentalni mislioci doli prije nekoliko hiljada
godina) da su PSIHIKE SLIKE ELEKTROMAGNETSKE TVOREVINE ! ! Kod subjekta u
budnom stanju nemogue je postii isti rezultat, jer uslijed slabosti vizualizacije prosjenog ovjeka
(svijest nije suena) on nije u stanju da formira jasnu sliku, ve mu neprekidna struja misli navire u
svijest i rui koncentraciju. Meutim, kod sljedbenika naeg (i ostalih hermetikih) sistema, ija je
mo koncentracije odn. vizualizacije razvijena dugogodinjim treningom, psihika slika predstavlja
daleko intenzivniju elektromagnetsku tvorevinu, koja svojom visoko koncentriranom energijom
izaziva u svijesti posmatraa (U POLJU DJELOVANJA INDUKCIJE) istu sliku. Nesumnjivo da je
ovo objanjenje fenomena fakirske hipnoze najpotpunije.
Jo jedan momenat privlai panju u vezi sa fakirskom hipnozom. esto vidimo da se ova
sposobnost prenosi sa oca na sina u porodicama fakira. Razlog je jednostavan. Za razvijanje tako
velike sposobnosti koncentracije potreban je dugogodinji naporan trening, odnosno nuno je sa
vjebama poeti u ranom djetinjstvu, da bi se eljena sposobnost razvila do zrelog doba. Jo kao
dijete budui fakir poinje sistematski da vjeba imaginaciju, formirajui jasnu i otru sliku nekog
jednostavnog predmeta na primjer zrna rie. Kako se sposobnost postepeno razvija, uzimaju se kao
objekti vizualizacije sve sloeniji predmeti - cvjetovi, likovi bliskih osoba, grupe predmeta itd.. sve
dok uenik nije u stanju da ih vidi u svom duhovnom oku kao to neki slikari imaju sposobnosti

27
vizualiziranja lika modela koga su samo jedanput vidjeli. Tako da mogu slikati model bez njegovog
fizikog prisustva,
Tokom niza godina kontinuiranog vjebanja fakiri i ostali hermetisti, koji se podvrgavaju
slinom treningu, stiu sposobnost formiranja slika predmeta i dogaaja, kao to je ranije opisani
trik sa uetom tj. oni su u stanju da ih vide u svom duhu tako jasno kao da ih zaista gledaju
tjelesnim oima. Kad je ovaj stadij dostignut, fakir, svojom koncentriranom voljom, projektira svoju
psihiku sliku u svijest ljudi oko sebe. Ta pojava predstavlja induciranu imaginaciju u najveem
stupnju.
Kako se stie mo koncentracije misli, koja je istinski klju ovog fenomena, detaljno je
opisano u poglavlju TRENING MENTALNE KONCENTRACIJE.

28
TRENING MENTALNE KONCENTRACIJE

U uvodu u ovaj teaj istaknuta je neraskidiva veza izmeu duha i tijela i pristup koji tom
jedinstvu ini orijentalni hermetizam - kroz sistematski trening tjelesnih pokreta i disanja dostii
kontrolu misaonih procesa. Poslije sistematskog vjebanja po naem sistemu, vjerojatno ete
utvrditi da psihike slike, koje su najvaniji element pranajame, ine ovu daleko efektivnijom od
obinog dubokog disanja i obratno - upranjavanje pranajame pomae razvitak moi vizualizacije.
Jo davno je reeno Pranajama je klju do svih duhovnih uspjeha, Zato je vjebanje pranajame
u trajanju od 3-6 mjeseci nuan preduvjet za poetak vieg treninga, treninga kontrole misli.
Sposobnost koncentracije od najvee je vanosti za efikasno djelovanje u svakodnevnom
ivotu. Moramo biti koncentrirani na sve to radimo. Na prvi pogled ini se da koncentracija nije
prisutna kod tkz. navika, meutim blie ispitivanje pokazuje problem u pravoj svjetlosti. Kod
aktivnosti koje su visoko automatizirane, pa izgleda da se obavljaju bez ikakvog uea svijesti,
svjestan duh zaista nije koncentriran, ali je nesvjestan duh koncentriran u najveoj mjeri. im doe
do najmanje greke u nauenoj aktivnosti ovjek se trgne. Zato? Zato to potpuno usredsreeni
nesvjesni duh daje signal da je dolo do greke.
to je koncentracija? Koncentracija je usredsreivanje; fokalizacija u odreenom pravcu na
odreen sadraj ili predmet bilo namjerno ili nenamjerno. Na osnovu ovog zadnjeg kriterija
razlikujemo dvije vrste panje: namjernu (voljnu) i nenamjernu (spontanu) panju. Ova zadnja
zastupljena je u najveoj mjeri kod djece i nerazvijenih individua. Meutim, koncentracija u uem
smislu je voljna koncentracija. U sistemu fakirskog i joga treninga samo voljna koncentracija
zasluuje panju.
U inae vrlo bogatoj literaturi o jogi i zapadnoj hermetikoj tradiciji mogu se nai samo
vrlo tura i fragmentarna uputstva o koncentraciji, samo izolirani podaci i savjeti. Izvanredno je
teko nai razraen, koherentan sistem u koji bi se uenik uveo od najlakih ka teim vjebama, a to
je jedini pravilan metod. Skoro u svim knjigama navodi se da je za tea vjebanja neophodan lini
kontakt sa prosvijetljenim uiteljem (guruom). To je u izvjesnoj mjeri tono, ali se ta tvrdnja veoma
iroko koristi od strane mnogih autora kao paravan za sopstveno neznanje. Tako italac u
najvanijem momentu ostaje praznih aka. Sistem treninga koncentracije izloen u ovom teaju
ispunjava tu neloginu prazninu. Jedan od razloga za pisanje ovog prirunika je elja da se premosti
jaz izmeu mnogih, isto teoretskih radova o koncentraciji i praktine primjene ove dragocjene
moi ljudskog duha u svakidanjem ivotu.
Ako pokuate da naete uputstva u oblasti naune psiholoke literature, uputstva kako da
vjebate koncentraciju, ostati ete duboko razoarani. Osim djela Riboa i nekih drugih zastarjelih
radova jo iz prolog vijeka, koji nemaju nikakvu praktinu vrijednost, nema gotovo niega. Vreni
su i malobrojni eksperimenti u kojima je utvreno da je najdui mogui akt panje 6-8 sekundi, a
najvei obim panje 4-5 predmeta. Na kraju ovog teaja, ako budete naporno i savjesno vjebali,
morati ete da se nasmijete ovim tvrenjima. Da li ete razviti svoju koncentraciju ili ne zavisi
samo od vas. Ovdje je put pokazan. ovjeka moete dovesti do izvora, ali ga ne moete natjerati da
pije.
Glavni princip koncentracije pokazati emo na jednostavnom primjeru. Stavite na stol
ispred sebe zapaljenu svijeu. Uzmite u ruku kuhinjski lijevak, stavite ui kraj lijevka - cijev u usta,
a iri kraj okrenite ka svijei i pokuajte da je puui ugasite. Ma koliko se naprezali neete moi da
ugasite taj slabi plamen. Sad okrenite lijevak i stavite iri kraj preko usta, a cijev upravite prema
svijei. Puhnite minimalnim naporom i plamen e se ugasiti.
to nam pokazuje ovaj primjer? U prvom sluaju, i pored naprezanja svih naih moi,
upotrebljena energija bila je rasplinuta, rasijana i prema tome neefikasna. U drugom sluaju ta ista
energija koncentrirana na daleko manji broj taaka sva je usmjerena u jednom pravcu i lako je
postigla ono to je prethodno izgledalo nemogue. Slian primjer je otrenje noa. Taj akt nije nita
drugo do smanjivanje povrine otrice kojom djelujemo pri sjeenju. To isto elimo da postignemo
u duhovnom treningu - da izotrimo svoj duh i uinimo ga pouzdanim, prodornim oruem, na koje
emo uvijek moi da se oslonimo.

29
Slian princip sreemo u karateu. Da bi se smanjila udarna povrina i poveala njena
prodornost i jaina udarca, udara se ivicom dlana, ivicom stopala, vrhovima prstiju itd. Snaga
udarca raste srazmjerno smanjivanju udarne povrine.
Takozvani fakiri koji nastupaju na vaarima i samo imitiraju istinske sljedbenike ovog
sistema, lee esto na dasci prekrivenoj sa nekoliko stotina avala. U svjetlosti gornjeg objanjenja
principa koncentracije to je veoma providan trik, pogotovu to su vrhovi avala dobro zatupljeni.
Nije se jo pojavio vaarski fakir koji bi leao na pet-est avala. Ovaj osnovni princip
koncentracije biti e nam ideja vodilja kroz cijeli sistem treninga.
to se tie uvjeta za uspjeh u vjebama koncentracije, zdrava logika najbolje nagovjetava
tko e postii uspjeh i u kojoj mjeri. SISTEMATSKI SVAKODNEVNI TRENING JE
NEOPHODAN I NITA GA NE MOE ZAMIJENITI. Mnogo je bolje svakog dana vjebati po 10
minuta, nego svakog drugog dana po 40 minuta. Naravno, uslijed bolesti ili putovanja moe se
preskoiti jedan dan ili nekoliko dana, ali svako uestalo izostavljanje vjebanja dovodi samo do
jednog rezultata - razoaranja. Tu nema pomoi! Zato ako ne postignete oekivani uspjeh poslije
odreenog vremena, razloge potraite u samom sebi, a ne u spoljanjim smetnjama. Zapitajte se da
li ste uradili ono to ste bili duni.

VJEBA BR. 1

Najbolje vrijeme za vjebanje koncentracije je jutro ili veer. Po mogunosti ustalite
odreeno vrijeme za vjebanje i drite ga se. Poslije nekoliko nedjelja takvog vjebanja, osjetiti ete
blagotvorno djelovanje svoje ustrajnosti. U periodu, na koji ste se navikli, duh e vam biti mirniji
nego inae, spreman za vjebu, osjeati ete potrebu da sjednete i koncentrirate se. Uvjeriti ete se u
istinitost stare izreke: Navika je jedna muka, a odvika dvije.
Prva vjeba odnosi se na kontrolu poloaja i pokreta tijela. Nevoljni pokreti, trzanja i
grenja ometaju i slabe koncentraciju. Nemogue je biti koncentriran dok se lupka stopalom o pod,
dobuje prstima po stotu, grizu usne itd. Nepomian stav je stav ovjeka koji je maksimalno
koncentriran. Kao to je za parnu mainu nemogue da se brzo kree ukoliko ima pukotine na kotlu,
kroz koje para izlazi, tako e za vas napredak u koncentraciji biti nemogu dok ne postignete
kontrolu poloaja i pokreta tijela. Miii, ligamenti, oi, prsti, stopala, jezik i usne, vrat i trup, sve
su to posrednici preko kojih se prazni energija. Glavni cilj voljnih sposobnosti je da upravljaju
psihofizikom cjelinom po diktatu najviih svjesnih centara. Samokontrola obuhvaa kontrolu
pokreta, impulsa, emocija i misli. Od stupnja u kome ste to postigli zavisi stupanj vae
koncentracije.
Sjedite u udobnu stolicu, ne dodirujui leima naslon. Kima vam mora biti sasvim prava.
Prekrstite noge u lancima, a dlanove poloite na butine. Sasvim se opustite. Kad ste se potpuno
relaksirali, probajte da ostanete u tom poloaju to due sasvim nepomini. Ispred vas na stolu treba
da lei sat sa sekundarom, tako da moete mjeriti vrijeme koliko ste dugo ostali nepomini. Ne
zaboravite, ne smije vam izmai nijedan pokret! To je daleko tee nego to izgleda na prvi pogled.
Ne smije vam promai ispod kontrole nikakav nevoljni pokret ruke, prsta, jezika, obrva, onih
kapaka itd. Poto veina ljudi ne moe da izdri da ne trepne, treptanje neka bude jedini izuzetak.
Kad osjetite da ne moete vie izdrati bez treptanja, recite sebi: Sad u da trepnem. Trepnite,
zatim nastavite da sjedite nepomino, Dobro pazite na jednu stvar. Va duh, koga po prvi put
pokuavate da kontrolirate, opirati e se tome pokuaju sluei se najlukavijim trikovima. Ve
poslije 20-30 sekundi javiti e vam se elja da pomaknete nogu da bi se bolje namjestili. Zatim e
doi elja da se pomjeri ruka, isprave lea itd.
Veina poetnika smatra da mogu ostati nepomini bez muke sat ili dva. To je velika
zabluda. Va zadatak je prvog dana jedan minut i budite zadovoljni ako ga postignete. Drugog dana
postavite sebi za zadatak dva minuta nepominog sjedenja, treeg dana tri itd. poveavajui svakog
dana trajanje za jedan minut, sve dok ne postignete 15 minuta. Ako se pokrenete prije isteka
vremena, koje ste duni da postignete, morati ete poeti ispoetka vjebu odreenu za taj dan. Na

30
primjer, poslije nedjelju dana postigli ste sedam minuta nepominog sjedenja, ali vam osmog dana
ve poslije pet minuta izmakne neki nevoljan pokret, onda prekinite vjebu, malo se odmorite i
ponovo se vratite zadatku vrsto rijeeni da postignete zadatak od osam minuta.
Kad ste uspjeno zavrili zadatak od 15 minuta, vrijeme je da prijeete da slijedeu vjebu.
NEMOJTE PRIJEI NA SLIJEDEU VJEBU DOK PRETHODNU NISTE SAVLADALI DO
KRAJA, A TO VAI ZA SVE VJEBE U OVOM PRIRUNIKU ! ! !
Ovaj poloaj, ili ako hoete joga terminologijom reeno asana, biti e osnova svih daljih
vjebanja koncentracije a dobro je da ga primjenjujete i u prakticiranju pranajame, zato ga morate
savladati u potpunosti. Hata-joga razvila je veliki broj poloaja ili asana. Veina prirunika
obrauje 84 najvanije asane. Mnogi autori pripisuju udesne posljedice redovnom prakticiranju
asana. Meutim u njima nema nieg natprirodnog. To su tjelesni poloaji, za Zapadnjake veoma
esto teki za izvoenje, koji podsjeaju na vedsku gimnastiku. Oekivati uda od njihovog
vjebanja sasvim je glupo, mada to mnogi obeavaju. uda postoje, ali samo u mati autora takve
literature. Najpriznatiji autoriteti svih orijentalnih sistema praktine filozofije ne priznaju vrijednost
nekih specijalnih poloaja za koncentraciju. Veliki mudrac Ramana Mahari redovno je
upotrebljavao stolicu. Isto to inio je i Sri Orobindo Goze. Svami Vivekananda, istaknuti eksponent
rada-joge i dnana-joge, daje najloginiju direktivu za poloaj u kome se meditira. Po njemu svaki
ovjek treba da usvoji, kao svoju stalnu asanu, poloaj u kome moe da provede due vrijeme, a da
se ne umori, uz uvjet da kima i glava budu u pravoj liniji. Leei poloaj nije pogodan, jer dovodi
do pospanosti. Prema tome, ako vam neki poloaj vie odgovara od gore opisanog, slobodno ga
usvojite i drite ga se od sada nadalje.

VJEBA BR. 2

Sjedite u svoju uobiajenu asanu. Uzmite u desnu ruku dugaku olovku. Tu ruku dignite
ustranu do visine ramena. Okrenite glavu na desnu stranu za neto manje od 90 stupnjeva. Uoite
neku toku na zidu i na nju nanianite vrhom olovke. Tako ete moi da kontrolirate da li vam ruka
drhti. Trudite se da vam olovka u ruci stoji to mirnije, gotovo nepomino. Prvog dana trudite se da
vam olovka ne zadrhti za vrijeme od 30 sekundi i svakodnevno poveavajte trajanje dok ne
dostignete 5 minuta, a da vam ruka ne zadrhti. Treba da vjebate obje ruke naizmjenino, prvo
desnu, pa onda lijevu. Kad postignete cilj od 5 minuta sa svakom rukom, moete prijei na slijedeu
vjebu. Pored toga to predstavlja nuan stupanj u razviu koncentracije i postizanju samokontrole,
ova vjeba veoma efikasno smiruje ivce.

VJEBA BR. 3

Napunite obinu au do vrha vodom, tako da nivo vode dopire do same ivice ae i
uzmite je u desnu ruku. Opruite ruku pravo ispred sebe. Koncentrirate se na povrinu vode sa
eljom da vam ruka nimalo ne drhti. To ete lako konstatirati po stanju vode u ai. Radite prvo sa
desnom, zatim sa lijevom rukom. Ova vjeba ima isto djelovanje kao prethodna, samo je neto tea.

VJEBA BR. 4

Stegnite lako obje pesnice. Stavite ih ispred sebe na stol, tako da nadlanice lee na povrini
stola. Palevi treba da su previjeni preko ostalih prstiju. Koncentrirajte svu panju na desnu pesnicu.
Zatim suzite panju na vrh desnog palca. Ponite lagano da ga opruate budui koncentrirani
iskljuivo na njegov vrh, sve dok se palac sasvim ne oprui. Zatim koncentrirajte panju na vrh
kaiprsta, dok ga lagano opruate. Morate se sasvim unijeti u taj pokret. On ne smije biti isprekidan,
ve ravnomjeran i polagan. Zatim se koncentrirajte na srednji prst, inei sa njim isto. Onda sa
ostala dva.

31
Sada je na redu obratan proces. Koncentrirajte se na vrh opruenog malog prsta desne ruke.
Ponite lagano da ga savijate unazad dok ne doe u poetnu poziciju. Zatim uinite to isto sa
ostalim prstima, dok ponovo nemate na stolu pesnicu u prvobitnom poloaju. Vrlo je vjerojatno da
e pri opruanju i skupljanju malog i domalog prsta doi do pomjeranja i susjednog prsta, pored
onoga na koji ste u tom trenutku koncentrirani. Neka vas to ne brine.
Ovo je uvena fakirska vjeba. Ona razvija kontrolu pokreta, volju, koncentraciju i svijest
o onome to ste godinama nesvjesno inili. Ona utie na vae kretanje i ponaanje. Treba da je
radite tri puta sa lijevom i tri puta sa desnom rukom svakog dana. Kada ste stekli izvjesnu rutinu u
ovoj vjebi, prijeite na slijedeu.

VJEBA BR. 5

Uzmite u lijevu ruku 15 zrna rie. Uzmite jedno zrno, stavite ga na sredinu otvorenog
dlana desne ruke i koncentrirajte se na njega. Napregnite svu mo svoje koncentracije, kao da je to
sada najvanija stvar na svijetu. Ona to i JESTE! Ako tako ne postupite, samo ete traiti svoje
vrijeme, a vrijeme koje protekne - proteklo je zauvijek. Koncentrirajte se na prvo zrno jedan minut,
onda dodajte drugo zrno i koncentrirajte se jedan minut na ta dva zrna zajedno. Dodajte tree zrno i
koncentrirajte se na grupu od tri zrna jedan minut itd. sve dok konano ne budete imali pred sobom
grupu od 15 zrna sa zadatkom da se na nju koncentrirate jedan minut. Zrna ne moraju biti na dlanu
pravilno rasporeena. Kad ste zavrili sa grupom od 15 zrna, uzmite jedno zrno iz grupe, stavite ga
na otvoren dlan lijeve ruke i koncentrirajte se na njega jedan minut. Zatim na dva zrna itd. Tako
ete ovu vjebu raditi dva puta po 15 minuta, u ukupnom trajanju od 30 minuta.

VJEBA BR. 6

Uzmite bilo koje dnevne novine. Odaberite iz njih krai lanak. Proitajte ga koncentrirajte
se iskljuivo na sadraj. Kad ste zavrili, poklopite ga, uzmite olovku i papir i napiite sve ega se
sjeate. Usporedite ispisan tekst sa proitanim lankom. Kolika je razlika? Isijecite taj lanak iz
novina, spojite ga sa tekstom koji ste napisati po sjeanju i stavite ih u jednu veliku kovertu.
Ponavljajte istu vjebu 10-15 dana sa lancima priblino iste duine, uvijek ih isijecite iz novina,
spojite ih sa originalnim tekstom i stavljajte ih u gore spomenutu kovertu.
Poslije reenog vremena naite otprilike dva puta dui lanak. Uinite sa njim istu stvar.
Nastavite da to radite sa lancima priblino iste duine novih 10-15 dana. Poslije isteka tog vremena
uzmite zadnji lanak iz ove druge, due serije i usporedite ga sa lankom i originalnim tekstom od
prvog dana kad ste poeli vjebu. Primijetiti ete veliku razliku. Koncentracija je direktno povezana
sa pamenjem. to je jaa koncentracija, dublji su tragovi u mozgu koje ostavlja sadraj na koji smo
se koncentrirali.

VJEBA BR. 7

Ova vjeba predstavlja uvod u vii teaj koncentracije. Ona ini osnovu vizualizacije ili
kreativne imaginacije, odnosno sposobnosti formiranja psihikih slika. Sakupite sa raznih strana to
vei broj razliitih stvarica koje se mogu nai u svakoj kui: starih kljueva, dugmeta, zapuaa za
boce, kreda, starih olovaka, krpica, avala i dr. Drite ih u nekoj veoj vreici. Treba da ih bude
jedna od dvije stotine. Sjedite za nepokriven stol ili stol zastrt jednobojnim stolnjakom. Nasumce
zahvatite jednu ili dvije ake predmeta iz vreice i raspite ih ispred sebe na stol. im ste to uradili
pokrite ih nekom maramom, tako da ne moete vie da ih vidite. Osim toga, stavite ispred sebe sat
sa sekundarom (naravno otkriven), tako da moete kontrolirati vrijeme. Diite ritmiki 3-4 minuta, a
onda uklonite maramu i sa maksimalnom koncentracijom fiksirajte gomilu predmeta. Gledajte ih
samo jedan minut. Obratite panju na njihov oblik, veliinu i mjesto gdje se nalaze. Kad protekne

32
jedan minut ponovo pokrite sve predmete i, bez ikakve pauze, ispiite imena svih predmeta kojih se
moete sjetiti i njihov poloaj u grupi. Na prvi pogled reklo bi se da je ova vjeba vrlo laka, ali je
istina sasvim suprotna. To je jako naporna vjeba. Neki zapadni sistemi, srodni sa jogom, smatraju
ovu vjebu jednom od najvanijih u cijelom mentalnom treningu. Kolika je njena vrijednost uvjeriti
ete se sami kad prijeete na slijedee vjebe koncentracije. Kada budete u stanju da navedete sve
predmete sa gomile bez greke, sazreli ste da prijeete na vii teaj koncentracije.


33
VII TEAJ KONCENTRACIJE

VJEBA BR. 1 - PRATJAHARA

Sva praktina uputstva za trening koncentracije u udbenicima joge, fakirizma i zapadnog
hermetizma svode se na zahtjev da se misli usmjeravaju uporno, uvijek iznova, na odabrani objekt
koncentracije. Meutim, tokom treninga javlja se jedan period kada se takav zahtjev sukobljava sa
velikim tekoama. Ukoliko vie vraamo misli na eljeni objekt, utoliko se one vie otimaju,
utoliko vie sve nove asocijacije naviru, ruei samopouzdanje i vjeru u konani uspjeh vjebanja.
Ako bi, poslije vjebe br. 7, nastavili da se koncentriramo na isti nain, vrlo je vjerojatno da bi
pretrpjeli neuspjeh. Na ovom stupnju, kada je vjeba br. 7 savladana, nuna je jedna meufaza u
treningu - vjeba poznata na Istoku pod imenom PRATJAHARA ili odjeljivanje svijesti. Uputstva
za pratjaharu, koja se mogu nai u rijetkim knjigama, izvanredno su maglovita i neprecizna. Truditi
emo se da popunimo tu prazninu.
Veina uenika-poetnika, kad proita uputstva za vjebanje pratjahare dobije utisak da je
to najlaka od svih vjebanja. Avaj! Ubrzo e se otrijezniti suoavajui se sa mukotrpnim radom,
koji moe da se potegne na period od nekoliko mjeseci. Tekoe e vam biti jasne ve poslije prvog
dana vjebanja. Na ovom stupnju veina uenika slabe volje i labave motivacije odustaje od daljeg
vjebanja. Oni koji ustraju jedini mogu da sude o neprocjenjivoj vrijednosti ove naporne vjebe.
Sjedite u svoju ustaljenu asanu. Uradite 4-5 pranajama, upotrebljavajui ritam 8:6:6 ili
4:4:4. Potpuno opustite sve tjelesne miie. Zatvorite oi i ponite paljivo da posmatrate tok svojih
misli. Cijela vjeba treba da traje oko 10 minuta. Isprva e u vau svijest navirati veliki broj misli
koje se odnose na svakodnevne dogaaje, profesionalne brige, ono to ste toga dana vidjeli, ranije
dogaaje itd. Zauzmite stav NEUTRALNOG POSMATRAA toka svojih misli i niim ih nemojte
remetiti! Ova e vjeba biti za vas manje ili vie teka, zavisno od toga u kojoj ste mjeri savladali
pranajamu i prethodnih sedam vjebi koncentracije. Glavna stvar koju morate imati na umu jeste da
ne zaboravite na sebe, na svoj neutralni stav posmatraa i da krajnje paljivo slijedite struju
kaotinih misli, koje plave vau svijest. Pazite da vas struja misli ne povue za sobom, a naroito
pazite da se ne upustite u sanjarenje. Ako osjetite da ste umorni ili pospani prekinite za asak vjebu
i poprskajte lice i gornji dio tijela hladnom vodom, tako da sa vratite na rad osvjeeni.
Ranije ste vidjeli da je teko vezati misli za eljeni objekt; sad se moete uvjeriti da nije
nita lake dati im potpunu slobodu. Ljudski duh podsjea na mazgu koja stoji kao ukopana kad
elite da krene, a otima se kao mahnita kad elite da stoji mirno. Duh e se otimati svim silama
ispod vae vlasti, pokuavajui da vas prevari na sve mogue naine - primamljivim fantazijama,
eljom da se slatko ispavate i slinim trikovima. Od vas zavisi hoe li u tome uspjeti.
Ova vjeba, za razliku od ostalih treba da se radi dva puta dnevno po 10 minuta i to ujutro i
uveer. Ovo je prosjeno trajanje vjebe, ali ako vam se poslije mjesec dana uini da sporo
napredujete produite trajanje vjebe prema svojim mogunostima. Sa druge strane budite paljivi u
kontroli svog nestrpljenja i elje za naglim uspjehom, jer je njihovo javljanje lo znak. Jaka elja da
se vjeba jedan ili dva sata dnevno pokazuje sama po sebi, da se brzo pribliava period kada e se
takav uenik sasvim ohladiti za rad i dii ruke od cijelog treninga. Zato budite oprezni i drite se
umjerenosti. Niega previe. Srednja Staza je Staza mudrosti.
U prvoj fazi vaeg treninga u pratjahari primijetiti ete da gomile misli hrle u polje svijesti,
da se izvanredno brzo smjenjuju i skau sa predmeta na predmet bez ikakve uoljive veze. Tako i
treba da bude. Ne smijete pokuavati da mislima date smisao i povezanost. Ali, ako ustrajete,
primijetiti ete da misli, od nedjelje do nedjelje, postaju sve manje kaotine, sve manje silovite i
znatno sporije. Konano poslije 4-6 mjeseci samo e pojedine izolirane misli prodirati u svijest, kao
iz velike daljine, tako da ete gotovo moi da im pratite nastanak i razvoj.
Posljednji stadij pratjahare nastaje kad otkrijete jednu zanimljivu pojavu. Primijetiti ete da
pogled vaih oiju (zatvorenih za vrijeme vjebanja) ne moe se odrati sve vrijeme na jednoj toki.
On stalno klizi ustranu, a svako premjetanje pogleda izaziva promjenu u toku misli. Ako se

34
koncentrirate na jednu stvar, biti ete u stanju da na nju mislite sve dok vam oi ne odu ustranu.
Zato, poinjui zadnji stadij pratjahare, iskoristite tu pojavu na slijedei nain: STARAJTE SE DA
SLIJEDITE POKRETE OIJU, KAO TO STE NA POETKU SLIJEDILI POKRETE MISLI.
Taj pokret podsjea na crtanje beskonane linije, kada olovka se ne odvaja od papira ili na
namotavanje beskonanog klupka. Sada namotajte pogledom nevidljivo klupko. Tokom vremena
pokreti e postati sve sporiji i i sporiji, a vae misli e se smiriti. Prestati e da se bacakaju sa
predmeta na predmet kao pomahnitali majmun. Tek tada, kad pogled zatvorenih oiju prestane da se
eta od jedne toke do druge, odnosno kad misli prestanu da se etaju od jednog predmeta do
drugog, tada je svijest dostigla sposobnost poniranja u svoje sopstvene tokove. To stanje naziva se
EKAGRA (koncentracija). Tada je zavrena pratjahara i poinje DHARANA. (O viim stanjima
svijesti biti e detaljnije rijei u slijedea 2 teaja: TAJNI SIMBOLI HERMETIZMA i
KLJUEVI PSIHIKE MAGIJE).
Kad postignete ovo stanje uinili ste veliki korak naprijed u kontroli svojih misaonih
procesa i vrijeme je da prijeete na slijedee stupnjeve duhovnog treninga. Meutim, neuspjeh u
pratjahari sasvim e omesti uspjeh u svim daljim vjebama. Zapamtite da samo od vas zavisi da li
e vam sopstveni duh biti vjeran sluga ili svirep gospodar.

VJEBA BR. 2

Kad budete zadovoljni svojim rezultatima u pratjahari, prijeite na slijedeu vjebu.
Sjedite u asanu i odvjebajte 5-6 pranajama sa crvenom bojom, po ritmu 6:6:6. Zamislite da idete
dobro poznatom ulicom. Trudite se da se u mati kreete sasvim polako, kao da bez urbe etate,
gledajui paljivo oko sebe. Izazovite u mislima sve pojedinosti: zgrade pored kojih prolazite,
njihov oblik, boju zidova, neobine detalje na kapijama i fasadama, drvee, firme i izloge ako ih
ima u toj ulici itd. Doite u mislima do odabrane zgrade ili scene i posmatrajte je. Pokuajte da je u
svojoj psihikoj slici naslikate u svim detaljima, a da vam duh ne odluta. Ovo je u prvo vrijeme
izvanredno teko postii i zato, ako vam se duh snano opire, pribjegnite ovakvom triku: Svakih
nekoliko sekundi, im osjetite otpor duha, promijenite poloaj sa koga gledate objekt i pokuajte da
objekt reproducirate ivo i plastino sa svih tih razliitih stajalita. Biti ete iznenaeni siromatvom
detalja kojih se tokom puta i na samom objektu moete sjetiti. To samo pokazuje da vam je
koncentracija slaba i da ste mnogo puta i kod oiju slijepi.
Nemojte se nervirati pri ovoj vjebi, niti se fiziki naprezati. Izbjegavajte stezanje zuba i
onih kapaka. To vam nee pomoi, jer ne otima se psihika slika, na koju se koncentrirate, ve va
duh. Budite potpuno mirni dok formirate psihiku sliku, KAO KAD POKUATE DA SE SJETITE
IZBLIJEDJELOG SNA. To je jedini pravilan pristup.
Ako vam, tokom etnje, misli odlutaju prije nego to doete do odabrane scene, prekinite
njihov tok i ponite sve ispoetka. Prvom prilikom kada zaista budete ili tim putem obratite mnogo
veu panju na detalje i trudite se da uoite sve ono to vam je ranije izmaklo. Sve te novouoene
detalje izazovite u svijesti kad budete slijedei put vjebali. Ovu vjebu treba raditi jednom dnevno
oko 15 minuta. Ona izvanredno razvija mo vizualizacije. Radite je oko dvije nedjelje ili due,
ukoliko niste zadovoljni postignutim rezultatom.

VJEBA BR. 3

Ovo je vjeba koncentracije na slova abecede. Ponite da prizivate slova u svijest onim
redom kojim su poredana u abecedi. Slova mogu biti kakvog bilo oblika i ne moraju sva biti istog
tipa. Recite u sebi A i zamislite to jasnije moete to slovo. Najee se u svijesti javljaju slova
koja viamo u oglasima ili naslovima listova koje redovno itamo. Dok gledate pred sobom sliku
slova A ne dajte da vam nita poremeti koncentraciju, naroito NE DAJTE DA VAM U SVIJEST
PRODRE SLIKA SLIJEDEEG SLOVA IZ ABECEDE. To se veoma esto dogaa jer su slova
povezana dugim iskustvom, pa pomisao na jedno slovo automatski izaziva slijedee. Kad ste svojim

35
duhovnim okom gledali 10-15 sekundi slovo A, prijeite na slijedee slovo itd. Neka vam po
istom postupku prodefiliraju sva slova u duhu. Ovu vjebu radite nedjelju dana.

VJEBA BR. 4

Stavite ispred sebe na stol svijenjak sa obinom svijeom. Ako nemate svijenjak, stavite
ispod svijee kao postolje nekoliko knjiga. To je sporedan detalj; glavno je da vam plamen svijee
bude otprilike na visini oiju. Uradite nekoliko crvenih pranajama, upotrebljavajui ritam 8:8:8.
Zamislite da je cijeli prostor ispunjen svijetlo-crvenom svjetlou ili, ako vam je to teko zamislite
da je cijela soba osvijetljena crveno. Dok udiete, brojei u sebi do osam, zamislite kako vam
crvena tekuinu ulazi kroz nos i ispunjava cijelo tijelo. Pri zadravanju daha napregnite se da vidite
kako crvena tekuinu proima svaku eliju organizma, a naroito plua i unutranjost glave. Dok
izdiete zamiljate kako crvena tekuinu izlazi kroz nos van. Kad ste zavrili sa pranajamom, koja
smiruje nerve i olakava koncentraciju, zapalite svijeu. Sasvim se opustite. Udovi treba da su vam
potpuno mlitavi, kao mrtvi. Plamen svijee treba da bude na nivou oiju, da se oni miii ne bi
zamarati. Fiksirajte plamen svijee jedan minut, ne pomjerajui nijedan dio tijela. Zatvorite oi i
napregnite se da, tako zatvorenih oiju, gledate u toku koja se nalazi izmeu obrva, traku gdje se
nalazi ADNA-AKRA. Pokuajte da odmah izazovete sliku plamika u toj toki. Sada ete se
uvjeriti u efekt ranijih vjebanja - gotovo odmah e se pojaviti svijetli plamiak. Izgledati e sasvim
realno. Gledajte u njega jedan minut, brojei u sebi ravnomjerno od jedan do ezdeset. Tada otvorite
oi i piljite u plamen opet jedan minut, pokuavajui da to jasnije ureete njegovu sliku u svijest,
Zatim zatvorite oi, usmjerite pogled u pravcu adna-akre i prizovite istu sliku plamena svijee. To
ponovite ukupno pet puta. Znai vjeba traje oko 10 minuta. Da spomenemo na kraju da treba
sprijeiti svaku jau cirkulaciju zraka u sobi, da bi plamen mogao mirno, gotovo nepomino da gori.
Ubrzo ete se uvjeriti u blagotvoran utjecaj koncentracije na plamen svijee. Gotovo nita ne
smiruje duh i nerve tako kao ta jednostavna vjeba.

VJEBA BR. 5

Sjedite na uobiajen nain. Obratite panju na sadraj sobe. Prijeite pogledom po svim
predmetima, obraajui panju na najsitnije detalje, kao da se tu prvi put nalazite. Koncentrirajte se
na oblik predmeta, veliinu, boju i poloaj u odnosu na ostale predmete. Zatvorite oi i pokuajte da
zamislite cijelu sobu odjednom sa svim detaljima. Uvjeriti ete se da e slika biti neodreena,
rasplinuta i da e se pojedini detalji naizmjenino pojavljivati jasnije u svijesti. Ako se koncentrirate
na jedan dio sobe ili neki detalj, primijetiti ete da je njegova slika znatno jasnija od slike cijele
sobe. Ovo je bila ilustracija injenice da su i u imaginaciji detalji jasniji od cjeline.
Sada stavite ispred sebe na stol ogledalo (uspravno). Posmatrajte usredsreeno svoj lik.
Poslije izvjesnog vremena suzite panju samo na lijevo oko. Lice treba da vam je sasvim
nepomino. Fiksirajte lijevo oko otprilike oko 30 sekundi, zatim zatvorite oi i pokuajte da ga
reproducirate u mislima. Biti e vam lake ako za trenutak zamislite cijeli lik, a zatim suzite panju
postepeno na lijevo oko. Napregnite se da sliku uinite to otrijom i tonijom. Poslije nekog
vremena, kada slika pone da blijedi, otvorite oi i ponovo se usredsredite na lijevo oko novih 30
sekundi. Zatvorite oi i ponovo ga reproducirajte u imaginaciji. Cijeli postupak ponovite nekoliko
puta, tako da vjeba ne traje due od 15-20 minuta. Na opisani nain radite vizualizaciju lijevog oka
3-4 dana. Zatim na isti nain vjebajte vizualizaciju desnog oka 2-3 dana. Najzad, poslije tog
perioda, slici desnog oka dodajte sliku lijevog oka, tako da se koncentrirate na sliku oba oka
istovremeno. Dok fiksirate oi, prije reprodukcije u imaginaciji, morate obratiti panju na sve
detalje veliinu zjenica, boju duice, sitne krvne sudove kojima je bjeloonica proarana, gustinu i
duinu trepavica debljinu i oblik kapaka. Sve to pokuajte da reproducirate u svojoj mentalnoj slici.
Koncentracija na oba oka treba da vam uzme takoer 2-3 dana. Isti postupak ponovite sa ostalim
glavnim dijelovima svoga lica, sve dok poslije 15-20 dana nemate pred sobom kompletan portret.

36
Ova vjeba izvanredno razvija kreativnu imaginaciju. Poslije dvadesetak dana prijeite na slijedeu
vjebu.

VJEBA BR. 6

Stavite ispred sebe zapaljenu svijeu kao u vjebi br. 4. Uradite nekoliko crvenih
pranajama sa ritmom 8:8:8. Relaksirajte se potpuno. Ponite da fiksirate plamen svijee, ali ovog
puta na sasvim nov nain.
Primijetiti ete da plamen svijee ima tri sloja. Spoljanji, koji je svijetlo ut, srednji, koji
je plav i unutranji, koji je sasvim taman. Koncentrirajte se iskljuivo na taj tamni dio. Gledajte ga
nekoliko minuta. Ako osjetite potrebu da trepnete, slobodno to uinite, taj akt nee poremetiti vau
koncentraciju. Poslije nekoliko minuta, kada ste se sasvim smiriti, zatvorite oi i zamislite lik osobe
koja vam je najdraa, na primjer lik majke ili brata. Ako se u vaoj imaginaciji ta osoba kree,
utoliko bolje, glavno je da ga ne isputate iz duhovnog oka. Ovakva vrsta koncentracije na lik treba
da traje oko 15-20 minuta. Kad god vam lik iezne iz polja svijesti izazovite ga ponovo,
primjenjujui ovaj koristan trik: zamislite kako ta osoba izgleda kad se smije ili kad se ljuti,
odnosno kako je izgledala u nekoj posebnoj prilici.
Ova vjeba ima veliku reputaciju meu indijskim, javanskim i burmanskim fakirima.
Mnogi pripisuju udotvorne posljedice redovnom prakticiranju ove vjebe. Tako je uveni indijski
fakir Kjuda Baks, poznat kao ovjek koji je mogao da vidi bez oiju, tvrdio da je pomou ove
vjebe razvio sve svoje psihike moi. O njegovom ivotu napisano je nekoliko knjiga i veliki broj
reportaa. Poznati lijenici klinike ering Kros u Londonu ispitivali su njegovu sposobnost hodanja
po vatri i sposobnost da vidi bez oiju odn. u situacijama kada je strogo eksperimentalnim
postupkom ulo vida bilo eliminirano. Lijepili su mu one kapke nekodljivim lijepkom, preko tako
zatvorenih oiju stavljali su neprovidne metalne folije, debele slojeve platna i preko svega vezivali
zavoj. Sva ta sredstva nisu mogla da ga sprijee da vidi, pod uslovom da mu je bilo koji dio gole
koe izloen objektu posmatranja. Bio je u stanju da ita knjige svojom golom akom.
Zadnjih godina u SSSR-u vrena su mnoga laboratorijska ispitivanja neobinih psihikih
fenomena. Pored ostalog ispitana su tri sluaja osoba koje su takoer vidjele bez oiju, s tim to su
uglavnom vidjele vrhovima prstiju. Sovjetski naunici dali su slijedee, relativno neubjedljivo,
objanjenje. U vrhovima prstiju moraju postojati ulne elije, identine sa ulnim elijama u
mrenjai oka, jer mora postojati materijalna osnova ulnog akta vienja, tj. ulne elije sposobne
da prime svjetlosnu dra. Meutim, ovako nategnuto objanjenje sasvim je netono, to ak i
rudimentarno znanje iz anatomije nervnog sistema moe da pokae. Ako postoje ulne elije
vienja u vrhovima prstiju, formirane na tom mjestu na neobjanjiv nain, gdje su nervna vlakna,
koja moraju povezivati ulnu eliju sa centrom vienja u mozgu da bi se javio osjet? Nervna
vlakna, koja su povezana sa nervnim elijama u oku, skupljaju se i formiraju oni ivac. Kad bi
takva vlakna postojala u navedena tri sluaja, a sovjetski naunici nisu mogli takva vlakna da
otkriju i pored svih napora, ona bi morala ii sasvim izolirano cijelom duinom ruke, prolaziti kroz
rame, vrat i glavu do centra vienja u kori velikog mozga. Oigledno je da je gornje objanjenje
sasvim klimavo i netono.
Sa druge strane, Kjuda Baks je vidio cijelom povrinom svoje gole koe, a ne samo
prstima. To ini sovjetsko objanjenje jo slabijim, jer bi, u njegovom sluaju, nervna vlakna morala
da prolaze iz svih dijelova tijela odn. koe i da se prikupe u centar. Sam Kjuda Baks, i ostali fakiri
sa istim sposobnostima, nije tu sposobnost posjedovao od roenja, ve ju je razvio napornim,
sistematskim dugogodinjim treningom. Oigledno je da TAKAV TRENING razvija reenu
sposobnost, a ne moe da stvori ulne elije i nervne veze tamo gdje ih prije treninga nije bilo.
Da se vratimo naem treningu. Ovu vjebu treba raditi najmanje dvije nedjelje. Mnogi
fakiri rade je cijelog ivota. Kjuda Baks vjebao je nekoliko godina svakodnevno, mjerei svoj
napredak sa topericom u ruci. Mo vienja bez oiju razvila mu se kad je postigao pet minuta
neprekidne koncentracije na lik. Ako imate elju da se oprobate u ovom pravcu, nita vam ne stoji

37
na putu osim vie godina napornog treninga. Do vas stoji hoete li uloiti napore u tom pravcu ili
ete nastaviti sa slijedeim vjebama. Za svakidanji praktian ivot dvije nedjelje vjebanja (ali
istinskog!) su sasvim dovoljan period. Jer zato bi se muili godinama da bi vidjeli bez oiju, kad
moete lijepo njima da se sluite.

VJEBA BR. 7

Uzmite kutiju ibica i ispraznite je. Posmatrajte je paljivo, okreui je sa svih strana.
Zapamtite sve detalje. Tada zatvorite oi i prizovite sliku ibice. Zamislite prvo da je gledate
odozgo, kao da se nalazite neposredno iznad nje. Poslije toga zamislite da je gledate odozdo, kao da
se nalazite ispod stola, i da gledate navie kroz providnu plou stola. Zatim zamislite da je gledate
stojei sa strane. Najzad prijeite na najtei momenat cijele vjebe - ponite u mislima da kruite
oko nje, idui nanie u polukrugu i to od toke neposredno iznad ibice do samoga poda, zatim
navie, gledajui je cijelo vrijeme dok po periferiji kruga mijenjate poloaj. Vjebajte tako nekoliko
dana, a onda postepeno poveavajte brzinu tog kretanja. Kreite se u mislima mnogo bre nego na
poetku, sve dok ne poveate brzinu do krajnjih granica, tako da za jednu sekundu napravite
nekoliko krugova oko ibice. Uslijed velike brzine sve slike ibice stopiti e se u jednu. Kad ste
dostigli izvjesnu vjetinu u tom aktu, tako da doe do stapanja svih slika u jednu sliku, bolje rei u
tijelo, jer ga vidite trodimenzionalno, vrijeme je da vjebu proirite. Otvorite ibicu, ispraznite je i
pogledajte je iznutra. Obratite panju na boju povrina, nabore, njihov uzajamni odnos i sve ostale
detalje. Nekoliko dana koncentrirajte se, zatvorenih oiju samo na tu sliku. Ovoga puta nije
potrebno da se kreete u mislima, jednostavno gledajte tu psihiku sliku to mirnije moete,
izbjegavajui naprezanje. Tada prijeite na najtei dio vjebe. Morate u mislima spojiti sve slike
odjednom tj. spojite sve spoljanje slike ibice sa njenom unutranjou. KAO DA VIDITE
KUTIJU ISTOVREMENO SPOLJA I IZNUTRA IZ SVIH POLOAJA. Uvjeriti ete se da je to
izvanredno teko. Na ovom stadiju treninga morate uporno voditi bitku sa svojim jo uvijek
neposlunim duhom vie nedjelja ili ak mjeseci. Koristi od ove vjebe za razvitak fakirskih
sposobnosti su neprocjenjive, pa su zato i napori izuzetni, kako po intenzitetu tako i po trajanju. I u
psihikom treningu vai neumitni zakon karme. - Uvijek je akcija jednaka reakciji. Za veu nagradu
potreban je vei napor.
Neki uenici pribjegavaju psiholokom triku, da bi olakali sebi ovu teku vjebu: oni
zamisle da se ibica nalazi u centru njihove glave. Mnogi izjavljuju da im taj trik jako pomae, a
neki tvrde da je to jedini mogu nain da se cilj vjebe postigne. Neka vae lino iskustvo bude, kao
i uvijek mjerilo za ocjenu ovog savjeta.

VJEBA BR. 8

Kad ste zadovoljni rezultatima prethodne vjebe, moete prei na slijedeu. Uzmite sliku
ili fotografiju bilo kakvog prizora, koji sadri dosta detalja. Najbolje su, u tu svrhu, razglednice
gradova slikane iz ptije perspektive. Posmatrajte je to paljivije, obraajui panju na sve detalje.
Zatim zatvorite oi i reproducirajte cijelu sliku. Ponite u imaginaciji da suavate fokus panje ka
centru slike, odnosno ka nekom detalju koji se u centru slike nalazi. Primijetiti ete jednu
interesantnu pojavu - kako suavate panju, tako prizor postaje sve jasniji. Prvo otpadaju detalji sa
periferije slike, onda blijede i nestaju oni blie centru i na kraju ostaje samo centralni detalj, koji je
sada daleko otrijih linija nego na poetku. Pustite svoj duh da se nekoliko sekundi bavi tako
izotrenim centralnim detaljem, a potom ponite da irite svoju panju lagano ka periferiji. Ovog
puta morate obratiti panju na jedan vaan momenat - trudite se svim silama da slika ne gubi nita u
otrini pri ekspanziji, ve da ostane jasna i otra kao zadnji, centralni detalj. Da je to vrlo teko ne
treba isticati. Ali to je - tu je! ovjek mora sam da uloi napore u svoje razvie i samorealizaciju.
Nije dovoljno kupiti teaj koncentracije i samim tim stei tu toliko eljenu sposobnost. To bi bio
vrlo jeftin nain da se doe do najskuplje dragocjenosti - vae nove linosti. Mora se platiti vea

38
cijena; ne u novcu, nego u linom naporu. Tu vam nitko sa strane ne moe pomoi kao to nitko ne
moe popiti lijek da bi vi ozdravili. Morate sami dobro osjetiti gorki ukus napora.

VJEBA BR. 9 - PASIVNA KONCENTRACIJA

Ako ste savjesno vjebali vjebe iz uvodnog i vieg teaja, takozvana pasivna
koncentracija nee vam zadavati mnogo tekoa. Za razliku od aktivne koncentracije, gdje spadaju
sve prethodne vjebe, pasivna koncentracije sastoji se u pranjenju svijesti od svakog misaonog
sadraja. Suvremena psihologija ui da je nemogue zaustaviti, ak ni za kratki trenutak, tok misli,
da biti svjestan znai, samim tim, imati u svijesti izvjestan sadraj. Nasuprot tome, joga, ruku pod
ruku sa svim ostalim sistemima praktinog orijentalnog hermetizma, ui da je mogue isprazniti
duh od svakog sadraja, a ipak biti toga potpuno svjestan. Kao i uvijek do sada, neka vae lino
iskustvo odlui gdje lei istina.
Sama tehnika pasivne koncentracije izgleda ovako. Sjedite u svoju uobiajenu asanu za
koncentraciju i relaksirajte se. Zatvorite oi. Nemojte rei sebi. Sad u da ispraznim svijest . . .
Neu da mislim ni na to ... itd. jer to moe djelovati sugestivno, tako da doe do iluzije da vam je
svijest prazna, iako je ispunjena nekim sadrajem. Nemojte sebe obmanjivati! Jednostavno paljivo
se posmatrajte i odbacite svaku misao im primijetite da se raa u svijesti. Nita, apsolutno nita ne
smije biti u vaoj svijesti, samo potpuna praznina. Ni slika, ni rijei, ni zvukova, ni sjeanja.
Nemojte obraati panju na tjelesne senzacije ili disanje, jer sam akt panje na njih ini sadraj
svijesti i ukida stanje apsolutne praznine. Drite se ovog stanja to due moete. Isprva biti ete u
stanju da postignete stanje prazne svijesti samo nekoliko trenutaka, ali uporan dalji rad produiti e
trajanje tog stanja. Konani cilj vjebe postignut je kad postignete trajanje od tri minuta bez ikakve
promjene u svijesti. Odravanje ovog stanja due od tri minuta opasno je, jer ova vjeba sadri
jedan elemenat nerealnosti. Radite je 15 minuta na dan. Savjesno savladana pratjahara pomoi e
vam u velikoj mjeri.

VJEBA BR. 10 - VELIKI TIBETANSKI TEST

Na kraju nekih vjebanja reeno vam je da ste postigli veliki uspjeh kada ste za toliko i
toliko sekundi zadrali svoju svijest na objektu koncentracije. Na taj nain mjerili ste uspjeh u
vjebama koncentracije objektivnim putem. Ali postoji i drugi nain da se uenik, koji je savjesno
vjebao po opisanom programu, uvjeri u novosteenu mo svojih misli. Neke kole orijentalne misli
pridaju ogromnu vanost direktnom utjecaju na materiju kroz koncentriranu ljudsku volju, odnosno
koncentracijom misli, to je samo drugi naziv za istu stvar. Eksperimentu koji slijedi pridaje se
naroita vanost u tradiciji tibetanskih lama. Ako ste proradili sve vjebe kako treba moi ete sami
da izvedete taj eksperiment.
Kapnite malo ulja na svoje prste i, trljanjem prstiju, razmaite masnou po cijeloj njihovoj
povrini. Tako zamaenim prstima protrljajte tanku elinu iglu. Stavite tu iglu poprijeko na
viljuku i lagano prinesite ai napunjenoj vodom. Polako, sasvim polako, spustite viljuku u vodu,
pazei da igla bude paralelna sa povrinom vode u ai. To je vano zato da bi, dok sputate
viljuku, igla dodirnula povrinu vode u istom trenutku cijelom povrinom. Nastavite da sputate
viljuku i dalje. Ona e potonuti, ali e masna igla ostati da pliva po povrini. Ona treba da pliva
otprilike na sredini ae, da ne bi dodirivala njene zidove.
Ovo je, naravno, tek priprema za eksperiment. Nemojte sluajno pomisliti, ako do sada
niste uli za trik plivanja igle na povrini, da je to netko udo. Taj trik moete esto nai u
zabavnicima za djecu. Pravi eksperiment tek sada poinje.
aa treba da stoji ispred vas na stolu. Kima treba da vam je potpuno prava. Stavite
laktove na sto i poduprite dlanovima bradu. Posmatrajte iglu. Ona treba da lei sasvim nepokretno
na povrini vode prije nego to prijeete na koncentraciju. Diite lagano i ritmiki, jer to doprinosi
uspjehu eksperimenta. Zatim se snano koncentrirate na iglu sa eljom da je okrenete oko poprene

39
osovine. Zamislite da iz vaih oiju izlaze dvije jake struje, kao dvije providne trake, koje vuku
krajeve igle. U ovoj vjebi ne smijete treptati. Sad je nastupio momenat vrhunske provjere snage
vaih misli, odnosno uspjeha sa kojim ste savladali prepreke u sopstvenom duhu. Sad vie sebe ne
moete obmanjivati. Nali ste se oi u oi sa svojom slabou ili svojom snagom. U skladu sa
serijom vjebanja, kroz koju ste proli, ne smijete dozvoliti da vam nikakva druga misao prodre u
svijest. Vaa panja mora biti iskljuivo koncentrirana na elju da se igla okrene za 45 do 90
stupnjeva. Ako imate dovoljno jaku koncentraciju, igla e se lagano okrenuti. Ukoliko niste uspjeli,
jedini logian savjet je da se vratite jo jednom na itavu seriju vjebanja i proete isti put sa vie
savjesnosti i samopotovanja. Kad u koli ne savladate gradivo predvieno za odreen razred,
morate ponavljati i ii jo jednom. Tako je isto u koli ivota.
Ako ste uspjeli, to e bez sumnje za vas predstavljati zapanjujui primjer djelovanja
koncentrirane ljudske misli na materiju. Taj uspjeh dati e vam ogromno samopouzdanje i vjeru u
sopstvene snage. Oit primjer direktnog utjecaja duha na materiju izazvati e dalekosene
posljedice u vama. Vjerojatno izmjenu pogleda na svijet u kome ivite. Meutim, uenik ne smije
govoriti nikome o ovoj, kao ni o ostalim vjebama u ovom teaju! Ovo je ozbiljna opomena.
Nemojte privlaiti panju na sebe jeftinim hvalisanjem. to je najvanije neete moi to nikom da
dokaete, jer u prisustvu posmatraa ova mo iezava. Objanjenje te pojave vrlo je prosto.
Radoznale misli drugih ljudi oteavaju i rue koncentraciju. Najvanije je da VI ZNATE TO. Zato
se pridravajte apsolutnog utanja o svojim vjebama.
Doli smo do kraja teaja koncentracije. Samo o toj sposobnosti i njenom razviu mogla bi
se napisati debela knjiga. Ustvari, mnoge takve knjige i postoje ali su, pored korisnih vjebanja
optereene nizom nepotrebnih detalja, mnoge vjebe su necjelishodne, neke zahtijevaju vie
vremena nego to je nuno, neke daju slabe rezultate, dok su neke sasvim besmislene. Postoji samo
nekoliko knjiga u kojima su vjebe date u obliku loginog hijerarhijskog sistema. Najbolje od tih
prirunika navesti emo na kraju teaja. Naalost, veina njih su van prodaje i mogu se dobiti samo
kao skupi rariteti u velikim evropskim gradovima. Izvjesne grupe ljudi, takozvana okultna ili
hermetika bratstva, loe i ritualne organizacije na Zapadu, posjeduju u svojim bibliotekama mnoge
zaista vrijedne udbenike, ali je do njih jako teko doi. U svakom sluaju, tko trai - nai e!
Razvijena mo koncentracije je univerzalno primjenjiva. Isto kao to zavrena srednja
kola omoguava upis na razliite fakultete i akademije, tako isto uenik, koje je uspjeno prebrodio
sve tekoe ovog teaja, moe da primjeni novosteenu mo u raznim oblastima ivota po svojoj
elji. Veina fenomena fakirizma ima u svojoj osnovi ovu mo ljudskog duha. Mentalna
koncentracija je istinski kalauz do nevidljivih zakona prirode i do uspjeha u svim aktivnostima
svakidanjeg ivota
Pored toga koncentracija je samo drugi naziv za ljudsku volju. Jaka volja nije nita drugo
nego koncentrirana volja. To najjasnije pokazuje primjer narkomana, koji ima izuzetno slabu volju
za sve svakidanje aktivnosti i nije sposoban ni za kakav jai i trajniji napor, ali kada treba da doe
do droge, na koju je izuzetno koncentriran, ispoljava nevjerojatnu volju i upornost u uklanjanju svih
prepreka. Prema tome, razvie koncentracije dovodi do razvia volje, upornosti i ustrajnosti.
Jaka koncentracija je garancija jakog pamenja. Najbolje pamtimo one sadraje na koje
smo najjae koncentrirani. Zato se detalji iz filmova bolje pamte nego detalji iz knjiga. Dosadni
sadraji, od kojih bjei netrenirana panja, slabo se pamte i brzo zaboravljaju.
U oblasti sugestije i hipnoze koncentracija daje najoiglednije rezultate. Sugestija rasijanog
operatora nema nikakvu prodornu snagu. To i nije sugestija. Lino iskustvo pokazati e vam
najbolje vrijednost koncentracije u ovim oblastima.
Za uenika koji sledi nau Stazu koncentracija igra daleko vaniju ulogu u oblasti
autosugestije, odnosno u oblasti iskorjenjivanja sopstvenih slabosti linosti. Kompleks inferiornosti,
stidljivost, strah i anksioznost, neefikasno djelovanje na okolinu, nepotrebno osjeanje krivice, svi ti
otrovni sadraji nae psihe bivaju efikasno iskorijenjeni kroz autosugestiju i autohipnozu, izotrene
kroz koncentraciju. Liene koncentracije autosugestije ne djeluju na podsvijest, kao to rasijani
zraci ne pale trud, ali koncentrirani kroz lupu lako izazivaju plamen.

40
Klju fenomena fakirske hipnoze je istrenirana plastina imaginacija operatora, kao to je
ve ranije objanjeno. Uenik e sam imati prilike da se uvjeri da je snano razvijena mentalna
koncentracija zlatni kalauz, koji otvara vrata svih fenomena orijentalnog hermetizma, ukljuujui i
fenomene dematerijalizacije, odnosno etvrte dimenzije, o kome e kasnije biti rijei.
Takoer zapadni hermetizam istie najveu vanost sposobnosti koncentracije. Sve
zapadne kole, bazirane na Kabali i Tarotu, koriste koncentraciju kao metod ubrzanja spiritualne
evolucije pojedinca i postizanja iluminacije. Metode i tehnike zapadnog hermetizma biti e detaljno
obraene u priruniku KLJUEVI PSIHIKE MAGIJE, tako da primjenu koncentracije u tim
oblastima ne moemo ni ukratko prikazati.


41
KONTROLA PODSVIJESTI
AUTOSUGESTIJA I AUTOHIPNOZA

Po praktinoj istonjakoj filozofiji, uenik na Stazi ne smije, osim u izuzetnim
sluajevima, da djeluje na svoju okolinu direktno. Direktan utjecaj smatra se na Zapadu za
najefikasniji vid djelovanja na ljude i kao jedini cjelishodan nain. Zato se trai da ovjek bude
agresivan, sposoban da manifestira svoja htijenja i namee volju to veem broju ljudi oko sebe.
Reeno psiholokim rjenikom zrela, produktivna linost treba da bude ekstrovertna i agresivna,
sposobna da direktno zahvati okolinu i da je mijenja po svojoj volji. ovjeka ne treba da se tiu
duevni doivljaji ljudi na koje utie i iji otpor slama.
Suprotan, sasvim suprotan, je pristup sljedbenika orijentalnog hermetizma. Uvijek moramo
uzeti u obzir neizbjean zakon Karme - Akcija je jednaka reakciji. To isto davno je reeno
narodnom izrekom: to ovjek sije, to e i eti. Umjesto direktnog djelovanja na ljude, ovdje
imamo direktno djelovanje na sebe, svoje tijelo, svijest i podsvijest, a na taj nain vrimo
istovremeno djelovanje na okolinu. Jer (Pazite, ovo je istinska tajna! ! !) CIJELI NA SVIJET, SA
SVIM POJEDINOSTIMA, A NA PRVOM MJESTU MEULJUDSKI ODNOSI, ZAVISI OD
STANJA NAE POSVIJESTI I SVI DOGAAJI, KOJE DOIVLJAVAMO, FILTRIRAJU SE
KROZ NAU PODSVIJEST KOJA IM DAJE BOJU I KARAKTER. Taj filtar (podsvijest) mijenja
se pod utjecajem nae okoline a, to je najvanije, reagira veoma spremno na line napore ovjeka
da ga izmijeni. Da ponovimo: taj filtar, koji ini na svijet onim to jeste, je nae lino nesvjesno ili
podsvjesni duh. U fakirizmu i jogi to se naziva aurom ili psihikom atmosferom koja okruava
svakog ovjeka. Psihika atmosfera je nalik na ogledalo i jedan od najvanijih ciljeva joga treninga
jeste da ueniku omogui da stekne kontrolu ove psihike sfere. Sljedbenik orijentalnog hermetizma
ne smije, osim u izuzetnim okolnostima (ovo ponavljamo jer je izuzetno vano), da direktno djeluje
na spoljanji svijet, ali on moe i mora da direktno izmijeni i restrukturira svoj subjektivni svijet.
Posljedica ovog biti e da e uenik doi u takve nove relacije sa spoljanjim svijetom, da e
spoljanji svijet za njega biti formiran prema njegovoj novoj toki gledita, ZATO TO SU
NAJDUBLJI SLOJEVI LJUDSKOG BIA DIJELOVI ODGOVARAJUIH SLOJEVA
KOLEKTIVNOG NESVJESNOG CIJELE LJUDSKE RASE. Poto stvari tako stoje, sljedbenik
orijentalnih sistema mora se dokopati efikasnih kljueva do snaga koje spavaju u podsvijesti.
odvojene debelim branama od svjesnog duha. Ti kljuevi jesu:

1. SADANJE VRIJEME DJELOVANJA;
2. EMOCIONALNO UIVLJAVANJE i
3. VIZUALIZACIJA.

Plaim se da ova sredstva ne odbiju neiskusnog poetnika kao suvie jednostavna. To bila
velika teta. Ne treba tragati za zakukuljenim tajnama i frazama koje su liene stvarnog znaenja,
ve ozbiljno prionuti na metode i sredstva koja su izdrala probu vjekova. Uenik, koji trai metode
za transformaciju svoje linosti i rjeenje individualnih problema, moe lako da utvrdi da u ovom,
po broju strana kratkom udbeniku, ima IZVESNIH STVARI koje ne moe nai u drugim pisanim
izvorima. Date tehnike su do krajnosti oprotene, teoretiziranje je svedeno na minimum. Ono to je
za svakog pametnog ovjeka najvanije - PRAKSA, PRAKSA, PRAKSA - dano je ovdje na
izuzetno kondenziran nain. U ovom teaju nema naivnih pria o udima, koje uvijek slue
nekompetentnim autorima da pokriju sopstveno neznanje, ve kako da sve to sami provjerite, kako
da vi, VI KOJI SADA ITATE OVE REDOVE, razvijete u sebi te mnogo spominjane sposobnosti.
Da vas uim kako da novosteene psihike sposobnosti primijenite u praktinom ivotu sasvim je
izlino. ovjek koji umije da zaradi novac, sasvim sigurno umije da ga potroi. Zato ako bilo koji
sistem, ma kako lijepo izloen, ne izdri praktinu provjeru - u ko sa njim! To vai i za sistem
ovdje izloen.

42
O autosugestiji napisano je mnogo knjiga, a razni ljudi postiu kroz nju razliite rezultate.
Izgleda kao da autosugestija nekad djeluje, a nekad ne djeluje. Za neke ljude radi u izvjesnom
periodu, a u drugom nema nikakvih rezultata. Dobiva se utisak da je u ovoj oblasti teko izdvojiti
ito od kukolja. Za ovakvo stanje ima vie razloga, koji e vam postati jasni kroz praktinu
primjenu materijala.
Poetkom ovog vijeka francuski istraiva Emil Kue objavio je djelo pod nazivom
Gospodarenje sobom pomou svjesne autosugestije (knjiga je prevedena na na jezik. Jedan
primjerak nalazi se u Narodnoj biblioteci u Beogradu), koje mu je za kratko vrijeme donijelo
svjetsku slavu: Jedno vrijeme izgledalo je da je njegov sistem udotvoran i da je kroz njega mogue
realizirati svaku elju. Ubrzo je, meutim, oduevljenje splasnulo i Kueov sistem pao je u zaborav.
Sam Kue nije otkrio ovaj metod djelovanja na podsvijest, ve je samo prilagodio svome vremenu
metod star desetinama vjekova. Razlozi eventualnog neuspjeha autosugestije nisu njeni nedostaci,
ve neprecizna ili sasvim pogrena primjena ove metode, koja je najjednostavniji postupak za
mijenjanje sopstvene linosti i, prema gore reenom, svijeta oko nas.
Iznijeti u vam saeto principe djelovanja autosugestije i autohipnoze, koja nije nita drugo
do izuzetno duboka autosugestija sa potpunim suenjem svijesti na sugerirani sadraj.
Svaki ovjek normalnih ula i duevnih sposobnosti u stanju je da obavlja mnogobrojne
funkcije svijesti. Meutim, po orijentalnoj filozofiji ne postoji nikakva mo ni u ovjeku ni u
univerzumu bez svoje suprotnosti. Stvari postoje i razvijaju se kroz suprotnosti. Na taj nain
moemo smatrati podsvijest kao suprotnost svijesti. Sve ono to u normalnoj svijesti podvodimo
pod pojmove miljenja, osjeanja, pamenja, voljnih aktivnosti itd. reflektira se u podsvijesti na
suprotan nain. Otuda proizlazi da je podsvijest podstreka svega nepoeljnog u nama. Zato je
neophodno preobraziti ovaj antagonistiki aspekt naeg ja, tako da on ne samo ne ini nikakvu
tetu, ve da nam, nasuprot tome, pomogne u realizaciji elja. Podsvijest nuno zahtjeva PROSTOR
i VRIJEME da bi realizirala svoje sadraje u fizikom svijetu. Prostor i vrijeme su osnovni principi
transformacije svih stvari SA PLANA MISAONIH FORMI NA PLAN FIZIKE REALNOSTI.
Ako liimo podsvijest prostora i vremena suprotan pol stvari prestati e da utie na nas, tako da
emo biti u stanju da ostvarimo svoje elje kroz podsvijest. Eliminacija prostora i vremena je prvi
klju za praktinu primjenu autosugestije. Primjer e to najbolje osvijetliti. Ako usadimo u
podsvijest elju da sutra ili u netko drugo vrijeme ne popustimo nekom karakternom nedostatku na
primjer da ne puimo ili ne pijemo alkohol i sl., podsvijest e imati dosta vremena da tu namjeru
omete na ovaj ili onaj nain. U veini sluajeva, imajui pred sobom slabu volju prosjenog
ovjeka, podsvijest e uspjeti da nas prevari, izazivajui tako neuspjeh autosugestije. Nasuprot
tome, ako iz podsvijesti iskljuimo prostor i vrijeme, dok je istovremeno impregniramo odreenom
eljom, samo pozitivan pol podsvijesti utjecati e na nas i naa elja, budui neometana, realizirati
e se. Ovo je istinski klju za uspjeh autosugestije, koji je od najvee vanosti pri njenoj praktinoj
primjeni.
Kako to izgleda u praksi? To znai da neete formulirati svoju autosugestiju ovako: Ja se
neu plaiti, Ja neu sutra osjeati elju za puenjem, itd., nego da ete formulirati svoje
autosugestije na ovaj nain: Ja se ne bojim!, Ja ne osjeam elju za puenjem! itd., zavisno od
toga to elite postii. Znai, autosugestija mora uvijek biti izraena u sadanjem vremenu.
Druga dva, isto tako vana, kljua su OSJEANJE koje prati sugestiju i PSIHIKA
SLIKA koja je ilustrira.
Vrijednost autosugestije nije u samim rijeima, nego u osjeanju koje iza njih stoji. Vi
morate OSJEATI ono to govorite. To ne smije biti prazno, papagajsko ponavljanje, ve
UBJEIVANJE samog sebe, proeto emocijama. Ako dajete sebi sugestiju da ne puite, treba da
glumite samo osjeanje, da ga zamiljate i uivljavate se u njega. Dok izgovarate ja ne osjeam
nikakvu elju za puenjem, treba da osjetite u sebi zadovoljstvo to ne puite i lakou kojom diete
pluima osloboenim tetnog dima itd. ,
Na podsvijest je najlake utjecati nou, ili u svako drugo vrijeme pred spavanje, odnosno
ujutro, neposredno poslije buenja, kada smo sanjivi. Tada brana izmeu svijesti i podsvijesti
poputa i pristup sugestijama do podsvijesti je olakan. To ne znai da ostalo vrijeme nije pogodno,

43
ve da u polubudnom stanju svijest najspremnije reagira na sugestije. To je jedan od razloga zato,
sljedbenik nae Staze ne treba nikad da ode u postelju u stanju razdraenosti, ljutnje, depresije ili
straha. U takvim situacijama bolje je provesti pola sata bez sna, da bi se sredili i smirili, jer
emocionalno stanje sa kojim smo pali u san, nastavlja svoje djelovanje u podsvijesti.
Postavlja se pitanje koliki treba da bude broj sukcesivnih autosugestija u jednoj seansi.
Sasvim je dovoljan broj od 40, mada e se mnogim poetnicima uiniti prevelik i zamoran.
Meutim, rezultati koji se time postiu opravdavaju napor. Da vam se panja ne bi rasijala prilikom
ponavljanja, najbolje je da napravite neto nalik na brojanice. Uzmite 40 zrna graha ili jeftinih
kupovnih kuglica naniite ih na konac i uzmite ih sa sobom uvijek kad krenete na spavanje. Jedna
kuglica treba da je vea od ostalih. Od nje ponite: Kad ponovo doete do nje, pomjerajui jednu
kuglicu za svaku autosugestiju, znai da ste ponovili svih 40 sugestija. Prema tome, uvijek pred
spavanje uzmite svoje brojanice, odaberite sugestiju i dok leite tiho ponavljajte, na primjer Ja sam
hrabar i svaki put kad ponovite sugestiju pomjerite jedno zrno, sve dok ne doete do kraja. Ako
niste sami u. sobi ponavljajte sugestije u sebi, da ne bi privukli panju na svoju. aktivnost. Glavna
stvar i klju do uspjeha je da zamiljate (vizualizirate) svoju elju kao VE OSTVARENU, KAO
DA VE ZAISTA POSTOJI. Ako zaspite prije nego to ste uspjeli da 40 puta ponovite sugestiju;
utoliko bolje, sugestija je na najbolji nain uronila u podsvijest i tamo nastavlja svoju nevidljivu
aktivnost.
Ujutro im se probudite, dok ste jo u sanjivom polubudnom stanju, dohvatite svoje
brojanice i ponovite istu sugestiju ponovo 40 puta. Ima ljudi koji nou ustaju iz kreveta da mokre,
piju vodu i sl. Ako je sa vama taj sluaj, onda je to izvrsno vrijeme da se vjeba ponovi. Ukoliko
vie vjebanja utoliko je efekt jai i elja prije realizirana. Jer ovdje neumitno djeluju dva zakona:
Zakon akcije i reakcije i zakon o neunitivosti energije.
Prvo, uvijek je akcija jednaka reakciji. To ovdje znai: to jaa akcija svjesnog duha to je
telja prije realizirana.
Drugo, emocionalna energija koja prati elju, plus misaona energija materijalizirana u
psihikoj slici NE MOGU NESTATI ! ! ! One se ulijevaju u podsvijest i tamo se transformiraju u
eljeni odgovor. Na isti nain se u vaem djetinjstvu serija traumatskih doivljaja iskristalizirala u
neki od bolnih kompleksa koji vas psihiki obogaljuje.
Najefikasniji klju do uspjene autosugestije je psihika slika. Trening koncentracije
opisan u ovom teaju razviti e vam sposobnost formiranja psihikih slika do eljenog nivoa. Zato
je potrebno da vizualizirate svoju elju? Razlog je taj to je u evoluciji ljudskog roda govor
relativno kasno nastao; davno prije njega postojala je sposobnost formiranja psihikih slika. Zato
podsvijest daleko spremnije reagira na psihiku sliku nego na rijei. Ako dou u sukob rije i
psihika slika, ova druga uvijek pobjeuje. Na primjer, ako glumac, koji ima tremu pred izlazak na
binu, da sebi sugestiju Ja ne osjeam tremu, ali mu pri tom stoji pred oima slika sebe kako stoji
preplaen na bini, onda e njegova sugestija imati negativno djelovanje usprkos verbalne
formulacije i trema e se pojaati. Zato je od velike vanosti kontrola psihikih slika koje nam
izlaze pred oi dok se izlaemo sugestiji. Ne zaboravite, psihika slika je materijalna,
elektromagnetska tvorevina koja odlazi u podsvijest i tamo djeluje tiho, neprimjetno, proizvodei
kasnije u svijesti rezultate u skladu sa svojim sadrajem. Proces kondenziranja misli u psihiku
sliku lii na muenje maslaca iz vrhnja. Ako se panja usredsredi na misao u obliku slike, onda duh
moe tom misaonom formom da rukuje kao to ruke manipuliraju materijalnim objektom. Adepti
joge i fakirizma ue da je nesvjesna koncentracija na sadraje, koji su sputeni u podsvijest, mnogo
jaa od svjesne koncentracije, jer ona ne moe biti poremeena i odvuena od objekta. Ona je
fiksirana na eljeni objekt danima. mjesecima ili itavog ivota, zavisno od teine zadatka.
Mnogobrojna umjetnika djela i nauna otkria bazirana su na toj neprekidnoj usmjerenosti visoko
koncentriranog nesvjesnog duha. Zato se mogunost angairanja podsvijesti da nam pomogne ne
ograniava na davanje autosugestija za izgradnju najrazliitijih problema. Mnogi to znaju iz is-
kustva. Na primjer, dovoljno je pred spavanje dati sebi vrstu sugestiju da emo se probuditi u
odreeno vrijeme, pa emo se tada zaista probuditi.

44
Potrebno je samo malo vjebe da se podsvijest zaposli na rjeavanju mnogobrojnih
problema koji na svjesnom planu izgledaju nerjeivi. U tom procesu najvanije je nai psihiku
sliku koja adekvatno predstavlja problem. Zatim uenik treba da se, potpuno relaksiran, koncentrira
iz sve snage na problem pred sobom, sa eljom da ga rijei. Takva koncentracija treba da traje
nekoliko sekundi. Zatim treba da zamisli psihiku sliku koja oliava cijeli problem i da je spusti u
podsvijest. Kako izvesti ovo zadnje? Uenik treba da zamisli na nivou svoga struka pregradu
nejasnih oblika, kao plaviastu membranu, nalik na povrinu vode; ili kao uspravnu membranu iza
potiljka, koja lii na zavjesu iza koje se moe lako promai. Zatim treba da, kroz napor imaginacije,
zamisli kako slika propada kroz membranu, ili prolazi kroz zavjesu iza lea, dajui, istovremeno
sugestiju: pazi na ovo! Uenik treba da se obraa svojoj podsvijesti kao odvojenom biu iji je
poslodavac i da pri tom zauzme stav jakog iekivanja skorog odgovora. Ako je problem, koji treba
da se rijei, kompliciran, sa velikim brojem komponenata, onda koncentrirajte panju na sve te
komponente po redu. Dok se koncentrirate na prvu komponentu, zaboravite sve ostale. Poslije
nekoliko sekundi koncentracije na prvu komponentu, spustite je kroz membranu, a zatim sve napore
usredsredite na slijedeu komponentu, zatim nju spustite iza membrane itd. Kad je sav materijal,
koji se na problem odnosi, tako proraen, treba izvriti opi pregled izvjesno vrijeme, a onda ga
spustiti u podsvijest u vidu slike (totalne slike koja predstavlja cijeli problem a ne pojedine
komponente), proprativi taj akt sa sugestijom: Pazi na ovo!. Ujutro prizovite problem, ili e on
sam iskoiti u svijesti bez poziva. Primijetiti ete da su elementi problema bolje sreeni, jasniji,
tako da je rjeenje u mnogome olakano.
Mnogobrojne narodne izreke ukazuju na rad nesvjesnog duha, na primjer Jutro je
pametnije od veeri. Svatko zna da je dobro ostaviti problem da se odmori. Mnogi poznati,
uspjeni advokati, koji su u svom poslu esto suoeni sa iznenadnim pitanjima i problemima,
koriste, i ne znajui to, svoju podsvijest kao slugu neprocjenjive vrijednosti. Advokatska praksa ih
je pouila da je ludost izgubiti samopouzdanje kad im se postavi iznenadan problem. Zato je u
takvoj situaciji prva stvar da, zadravajui izgled samopouzdanja i sigurnosti, maskiraju pauzu u
kojoj njihov nesvjesni duh traga za rjeenjem, iznesu nekoliko konvencionalnih fraza, dok
iznenadno rjeenje ne sijevne u duhu i briljantan odgovor se rodi sam od sebe, koji prijetei
neuspjeh pretvara u trijumf. U takvim sluajevima nesvjesnom duhu se ne upuuje verbalna
komanda pazi, ve sama izuzetno jaka duhovna potreba djeluje kao neverbalni zahtjev.
Iz svog linog iskustva moete se sjetiti slinih sluajeva. Kada vam iznenada postave
pitanje, esto je prva reakcija rei: ekajte da razmislim. Obino u toj pauzi nema svjesnog
miljenja, ve ovjek samo pilji ispred sebe potpuno prazne svijesti, dok nesvjesni duh grozniavo i
neprimjetno traga za rjeenjem. Istu ulogu imaju u govoru otezanja i rijei i fraze koje popunjavaju
pauzu kao ovaj to sam htio da kaem itd.
Od mnogih priznatih Psihologa koji su ovaj problem prouavali K. G. Jung bio je najblii
istini. Smatrao je da nesvjesni duh ima daleko vee mogunosti, vie znanja i vee sposobnosti.
Treba samo otvoriti vrata izmeu svijesti i nesvjesnog, pa doi do svih informacija koje su nam
potrebne. Meutim, po orijentalnoj psihologiji, ne treba brkati nesvjesni duh i intuiciju, koja spada u
domen nadsvijesti, to ovaj veliki psiholog oigledno nije razlikovao: Podsvijest je vjerna robinja,
ako znamo da postupamo s njom kako treba, a nadsvijest je idealni prijatelj beskrajno finiji i
mudriji. On nam neprekidno daje savjete i prua ruku, ali mi to esto ne ujemo i ne vidimo.
Vjerojatno e svakog interesirati kakve se sve elje mogu realizirati kroz metod
autosugestije. Moe se postii ostvarenje svih elja koje se odnose na tijelo i linost; na primjer
eliminiranje karakternih nedostataka, slabosti, poremeaja; razvijanje pozitivnih crta linosti,
potenciranje postojeih itd. Sasvim je logino da elje, koje se ne odnose na linost, kao dobici na
sportskoj prognozi i sl. ne mogu biti realizirane na ovaj nain. Sljedbenik koji se ozbiljno poduhvati
autosugestije i, to je najvanije, ustraje u tom metodu kroz tkz. suhe periode, to jest periode u
kojima se na prvi pogled ne vidi napredak; uvjeriti e se u efikasnost ovog metoda i pribjegavati e
mu cijelog ivota.

45
AUTOHIPNOZA

Kao i sve neobine sposobnosti ljudskog duha, sposobnost da se hipnotiziraju ljudi i
ivotinje i da se bude hipnotiziran oduvijek je bila zamagljena misticizmom i sujevjerjem.
Meutim, u fenomenu hipnotizma nema nieg natprirodnog. Hipnoza je vrsta, umjetnog sna,
izazvanog ili voljom operatora (heterohipnoza) ili same individue (autohipnoza), ija je glavna
karakteristika suenje svijesti i, u vezi s tim, pojaana prijemivost za sugestije.
Sugestije date sebi u stanju autohipnoze daleko su efikasnije od sugestija danih u budnom
stanju. Razlog je taj to autohipnoza omoguava ovjeku da otkloni sopstveno kritiko rasuivanje i
tako ini svijest receptivnom u visokom stupnju. Ukoliko je trans dublji, utoliko je svijest manje
kritina; ukoliko je svijest manje kritina, utoliko je prijemivija za sugestije i utoliko e ih bre
apsorbirati. Ima vie metoda autohipnoze; detaljno u opisati samo najvanije. Za sve metode je
bitno da poinju kompletnom relaksacijom tijela. To je najvanije upamtiti - bez relaksacije nema
autohipnoze, bar dok se ne stekne veliko iskustvo. Psiholozi i lijenici upoznati sa metodom
AUTOGENOG TRENINGA Dr. ulca nai e dosta slinosti izmeu njegove terapeutske metode i
tehnika izloenih u ovom teaju. Takoer izvjesne komponente pranajame, dane ranije u ovom
priruniku, ine vaan dio ulcove metode. Na metodu autogenog treninga osvrnuti emo se na
kraju ovog poglavlja.
Na samom poetku izlaganja moram upozoriti itaoca da je autohipnoza daleko tei
postupak od autosugestije. Trening autohipnoze po teini i vremenu potrebnom da se savlada,
dolazi odmah iza treninga koncentracije. Kao to je vie puta reeno, meutim, vei napori dovode
do vee nagrade. Tko bude, uz pomo ustrajnosti, savladao tehniku hipnotiziranja samog sebe, stei
e zlatan klju za vrata podsvijesti i dobiti e pristup ogromnim koliinama instinktivne energije,
koja nita drugo ne eli nego da je to prije upotrijebimo. To je istovremeno zlatan klju za
transformaciju sopstvene linosti. Neproporcionalan strah, nesigurnost, stidljivost, kompleks manje
vrijednosti biti e iskorijenjeni iz podruma due jednom zauvijek. Ali ako vam tokom napornih i
dosadnih vjebanja motivacija presahne, znajte da ete samo gubiti vrijeme. Zato se sada odluite.
Neophodne pripreme sadre slijedee: lezite na pod ili na postelju u zamraenoj sobi.
Zakljuajte vrata da vas nitko ne bi uznemirivao. Iznad uzglavlja privrstite malu elektrinu lampu,
najbolje sa baterijom. Izmeu oiju i lampe postavite u vidu zaklona neprovidan karton. Na njemu
probuite malu rupu, tako da do vaih oiju (kad leite) dopire siuan zrak svjetlosti. Svjetlosni
izvor mora biti tako postavljen da vam pri fiksiranju oi budu usmjerene ka obrvama, tako da, dok
leei gledate u svjetlost, osjetite lak napor u oima.
Zatvorite oi i ponite sa relaksacijom svih dijelova tijela. Ponite sa vrhovima nonih
prstiju. Zamislite kako su teki i potpuno bez ivota. To treba da osjetite. Zatim prijeite na listove
nogu. Zamislite da izvlaite ivotnu snagu iz miia listova. Pri svakom udisanju zamiljajte da
prana naputa listove i da oni postaju teki i beivotni. Kad zavrite sa listovima, koncentrirajte se
na butine i ponovite proces sa njima. Zatim prijeite na donji dio stomaka i reproduktivne organe.
Zatim po redu na grudi, ruke, vrat, i na miie glave. Tu je najvanije da relaksirate miie koji
zateu kotu na elu i tjemenu. Kod veine oni su konstantno napeti.
Da se ne bi obeshrabriti znajte da ete samo na poetku proces relaksiranja izvoditi polako
i postepeno. Kasnije, kad kroz istrajna vjebanja budete stekli rutinu, biti ete u stanju da koristite
posthipnotike sugestije i cijeli proces biti e veoma ubrzan, tako da e do relaksacije dolaziti za
vrlo kratko vrijeme, gotovo automatski.
Kada ste se potpuno relaksirali, uradite ne mijenjajui poloaj, nekoliko pranajama. Zatim
otvorite oi i fiksirajte svjetlost lampe (koja prolazi kroz rupu na kartonu) iznad glave. Kao to je
reeno, najvanije je da osjetite mali napor u oima. Sad recite sebi: Ja u sada polako brojati do
deset. Kad budem izbrojio do deset moje oi e se vrsto zatvoriti. ponite da brojite na slijedei
nain, 1 - moje oi su umorne - 2 - meni se spava - 3 - meni se sve vie spava - 4 - meni se spava
sve vie i vie - 5 - da, zaista, meni se spava, ja sam jako pospan - 8 - oni kapci su mi teki kao da
su od olova - 7 - kapci su mi sve tei i tei, sve tei i tei . . . kad budem rekao 10, neu moi da

46
otvorim oi - 8 - meni se sve vie spava, ja tonem u san - 9 - moje oi se zatvaraju vrsto, vrsto . . .
vrsto . . . - 10 - Moje oi su vrsto zatvorene, je ne mogu da ih otvorim.
Cilj opisanog postupka je da stvorite uvjetni refleks uspavljivanja, tako da ubudue nemate
nikakvih tekoa u izazivanju autohipnotikog transa. Sve to e biti potrebno, da bi doveli sebe u
hipnotiki trans, je da brojite od 1 do 10, sa eljom da se uspavate. Prema tome, prvi dio rada na
autohipnozi je stvaranje uvjetnog refleksa uspavljivanja brojanjem od jedan do deset.
Normalno je da vam se oi, prvih nekoliko puta, nee zatvorit: kad doete do 10. To ne
treba da vas brine. Kad izgovorite deset, jednostavno ih sami zatvorite, kao da ste zaista pali u
hipnotiki trans. inei tako vi ustvari vjebate proces uvjetovanja i poslije izvjesnog broja
ponavljanja oi e se, na vae iznenaenje, same zatvoriti.
Kad ste izvjesno vrijeme ponavljali opisani proces, dodajte gornjoj sugestiji slijedee. Prije
nego to prijeete na samo brojanje, recite sebi: Sad u brojati do deset. Kako budem brojao, moji
kapci biti e sve tei i tei, moje oi sve umornije i umornije. Kada budem rekao deset, moje oi
biti e vrsto zatvorene i nikakva spoljanja dra nee moi da ih otvori. U trenutku kada mi se oi
zatvore, ja u pasti u stanje duboke autohipnoze. Ja u biti potpuno svjestan svega to se dogaa, ja
u sve uti i sve primjeivati. Tada u dati svom nesvjesnom duhu sugestije koje budem elio.
Zatim nastavite da brojite, kao to je gore opisano.. od jedan do deset.
Poslije izvjesnog broja ponavljanja, koji varira od sluaja do sluaja, pasti ete u hipnotiki
trans. Tada prelazite, budui da ste svjesni situacije, na davanje hipnotikih i posthipnotikih
sugestija. Meutim, kako nije savjetno naglo se vraati iz stanja transa u budno stanje, im zavrite
sa davanjem sugestija, a prije nego to elite da se probudite, recite sebi slijedee: Za nekoliko
trenutaka probuditi u se iz stanja transa, dok budem brojao unatrag od 10 do 1. Kako budem
izgovarao brojeve, buditi u se sve vie i vie. Kad doem do 1, biti u sasvim budan, smiren,
osvjeen i zadovoljan. Evo sada poinjem da brojim i osjeanje teine u tijelu naputa me. 10 . . . 9 .
. . 8 . . , osjeam se lakim . . . 7 . . . 6 . . . 5 . . . budim se sve vie . . . 4 . . . 3 . . . osjeam da mi
hladan zrak pue u oi . . . 2 . . . kapci su mi laki . . . 1 . .. oi mi se otvaraju.
Na kraju opisa tehnika autohipnoze date su gotove sugestije ili afirmacije za uklanjanje
razliitih nedostataka i sticanje poeljnih osobina linosti. Primjeri su sasvim proizvoljno odabrani i
ne morate ih se kruto drati, vano je da shvatite njihov duh. Ustvari, najbolje je da formirate
sopstvene sugestije, jer sami najbolje znate koje su vam slabosti i kakve su vam potrebe.

TEHNIKA ABECEDE

Pripremite se na isti nain kao u prvom sluaju. Lezite na postelju pazei da vas odjea ne
stee, fiksirajte svjetlost. Recite sebi slijedee: Sada u poeti da izgovaram slova od A do H. Kad
stignem do H, pasti u u dubok hipnotiki trans. H je signal za hipnozu. A . .. ja sam potpuno
oputen, tijelo mi je teko kao od olova. B . . . miii na elu sasvim su mi oputeni i beivotni, kao
da ih nema. C . .. kapci su mi sve tei i tei. Sada u, da bih poveao pospanost rei D i biti u
sasvim pospan, umoran i oputen. D .. . tonem sve dublje u san, ali sam potpuno svjestan i
koncentriran na sugestije koje u sebi davati. E... sve dublje tonem u san, sve dublje i dublje. F . . .
ja se pribliavam stanju najdublje hipnoze. G.., tonem sve dublje i dublje, sve dublje i dublje. H... ja
sam u stanju najdublje hipnoze, koncentriran samo na sugestije koje u sebi dati. Nita ne moe da
me probudi iz ovog sna. Svaki put kad budem koristio ovu tehniku autohipnoze, sve bre u padati
u san... Zatim se prelazi na davanje odabranih autosugestija (koje su date na kraju ovog poglavlja)
i najzad se daju autosugestije za postepeno, ravnomjerno buenje iz transa. Kad budem doao u
brojanju do jedan, biti u sasvim svje, odmoran i raspoloen. 10 . . . poinjem da se budim . . . 9 . .
. 8... 7... 6... budim se lagano iz sna 5... 4... 3... 2... 1 oi se otvaraju, ja sam svje, odmoran i dobro
raspoloen.


47
TEHNIKA FAKIRA HARLEDANA

Kao to sam naziv kae, ova tehnika nosi ime jednog od uvenih fakira, jer ju je on u
najveoj mjeri popularizirao. Naravno ova tehnika je postojala i bila prakticirana i davno prije
njega. Umjesto sijalice iznad postelje, koju danas veina upotrebljava, fakiri koriste fiksiranje neke
sjajne zvijezde, pa se na nju usmjeravaju, potiskujui iz svog vidnog i duhovnog polja sve ostalo.
Vama, poto ivite u dvadesetom vijeku, zvijezde nisu potrebne, drite se svoje elektrine lampice.
Poto ste se relaksirali kao u prethodne dvije tehnike, dajte sebi slijedeu sugestiju: Ja u
sad poeti da brojim od 1 do 10 i dok budem brojao padati u u san sve dublje i dublje... Kad budem
stigao do 10, biti u u dubokom hipnotikom snu, dostii u najdublji trans. Moja svijest biti e
sasvim ouvana, ali za mene nee postojati nita na svijetu osim sugestija koje u sebi davati. Kad
zavrim sa davanjem sugestija, poeti u da se budim, brojei od 10 do 1. Kad budem rekao
jedan, probuditi u se. Evo, poinjem da brojim 1 . . . 2 .. . 3 . . . 4 . . .
Sada ete poeti da brojite; ali za razliku od prve dvije tehnike, u harledanovoj metodi
ete naizmjenino otvarati i zatvarati oi. Na svaki neparan broj otvoriti ete oi, a zatvoriti ete ih
na svaki paran broj. l (otvorite oi i fiksirajte svjetlost dok dajete sebi sugestiju) mene se spava . . .
spava . . . spava . . , 2 (zatvorite oi) moji kapci su teki, meni se sve vie spava . . . 3 (otvorite oi)
toliko mi se spava da ne mogu ni za trenutak da ostanem budan... 4 (zatvorite oi) itd. Kad
izgovorite 10 ostanite zatvorenih oiju. Ako se niste uspavali, ponite od poetka da brojite,
naizmjenino otvarajui i zatvarajui oi.
Naizmjenino otvaranje i zatvaranje oiju ima izvanredno hipnotiko djelovanje na svijest.
Meutim, mora se izvoditi polako i ravnomjerno, bez trzanja i stiskanja oiju. Ova tehnika
primjenjuje se samo kad su dvije prethodne savladane.
Kad ste kroz prakticiranje ove tri tehnike uspjeli da dostignete hipnotiki trans poinje se
sa davanjem hipnotikih i posthipnotikih sugestija, afirmacija, koje su navedene na kraju poglavlja
o autohipnozi.
to vai za dvije prethodne metode, vai i ovdje - kad se dostigne hipnotiki trans,
potrebno je da objektivno provjerite njegovu istinitost. Jer ljudi sa jakom matom mogu da uobraze
da se nalaze u stanju autohipnoze. Ako primijenite slijedea dva testa, ija je vrijednost ope
priznata, biti ete naisto sa samim sobom da li ste zaista dostigni dubok hipnotiki trans.

TEST 1

Kad dostignete stanje transa, brojei od 1 do 10, ili kad u tehnici abecede stignete do H,
dajte sebi slijedeu sugestiju: Ja sada duboko diem i svakim udisajem moja desna ruka postaje sve
tea i tea. Evo, moja ruka je teka kao olovo. Ona postaje sve tea i tea. Ona je tako teka da je ne
mogu pomjeriti. Ja ne mogu, zaista ne mogu da je podignem. Sada u pokuati da je dignem i neu
moi. Evo, ne mogu da je dignem! Sada probajte da podignete ruku, Ako ste u stanju hipnotikog
transa - zaista neete moi. Zatim ponitite djelovanje sugestije obrnutim procesom. Koncentrirajte
se na to da e vam ruka postajati sve laka i recite to: Moja ruka postaje sada sve laka i laka. Ja
u moi sa lakoom da je podignem, bez ikakvog napora.

TEST 2

Stavite kraj postelje iglu ili bilo kakav iljat predmet. Kad ste dostigli dubok hipnotiki
san, stigavi do deset u brojanju, ili do H u tehnici abecede, sugerirajte sebi: Ja sam u dubokom
hipnotikom transu. Ja se koncentriram samo na svoju desnu ruku. Ona se sve vie kruti. Cijela ruka
je sve manje osjetljiva. Kad budem izbrajao do 4, biti e sasvim neosjetljiva na bol. Moi u da
radim sa njom to hou, ali nikakav bol neu osjetiti: Nikakav, apsolutno nikakav bol neu osjetiti.
U mojoj lijevoj ruci nalazi se vata natopljena eterom. Ja sada maem desnu ruku eterom i inim je

48
neosjetljivom na bol. Nikakav bol ne osjeam na desnoj ruci, apsolutno nikakav. Zatim uzmite
pripremljen iljati predmet (iglu); treba da mu je vrh prethodno steriliziran na plamenu ibice i
ubodite se u desnu ruku. Ako ste u stanju dubokog transa, neete osjetiti bol. Odmah zatim prijeite
na ponitavanje djelovanja sugestije, jer ona donekle remeti krvotok. Dajte sebi sugestiju da vam je
krvotok normalan, da vam se osjetljivost vraa i kad vam osjeaj utrnulosti, koji prati neosjetljivost
iezne, test je zavren i moete prijei na davanje odabranih sugestija.
Afirmacije koje treba davati u stanju transa ne moraju imati isti oblik koji je ovdje
naveden. Ovdje su dati proizvoljno odabrani primjeri. Treba shvatiti ope ideje koje iza njih stoje.
Najbolje je da sam student formulira svoje autosugestije. Savjetno je nauiti ih napamet i ponavljati
ih u istom obliku. Naravno, ako se neka rije ispusti ili zamijeni drugom, to nee utjecati na efekt
sugestije. Afirmacije e se razlikovati od jedne do druge individue, zavisno od toga to se eli
postii. Razni ljudi imaju razliite psiholoke potrebe. Ipak postoje crte linosti koje se zahtijevaju u
veini praktinih aktivnosti i problemi zajedniki veem broju ljudi; zato vam dati primjeri mogu
dobro posluiti.

SUGESTIJE ZA RAZVOJ MENTALNE KONCENTRACIJE

Ja sam u stanju duboke hipnoze. Ja sam usmjeren samo na svoje sugestije. Ja imam jaku
koncentraciju. to god da radim - itam, piem, sluam, uim - moja je misao usmjerena samo na taj
sadraj i nita vie. Nita, apsolutno nita vie ne postoji za mene. Samo predmet na koji sam
usmjeren. Moja koncentracija postaje sve jaa.
Ovo ponovite 2-3 puta u toku jedne hipnotike seanse. Ovo je pravi trenutak da vas
upozorim da se prilikom jedne seanse daje samo jedne sugestija (broj ponovljenih afirmacija zavisi,
naravno, od vremena koje vam je na raspolaganju). Neete za vrijeme jedne seanse odvikavati sebe
od puenja, lijeiti kompleks manje vrijednosti, razvijati hrabrost, uklanjati inhibicije i sl. To bi bilo
protivno osnovnom principu koncentracije. Usmjerite se svaki put na jednu odreenu stvar i uspjeh
e doi lako i prirodno.

SUGESTIJE ZA UENJE I PAMENJE

Ja sam u stanju duboke hipnoze. Moj nesvjesni duh kao spuva upije ovo: Ja volim da
uim. Ja elim da uim. Ja nalazim ogromnu radost u uenju. Za mene ne postoje dosadne stvari.
Privlai me sve to uim. Je pamtim u potpunosti sve to uim, jer imam odlino pamenje. Je
pamtim sve - cjelinu, dijelove, detalje, primjere, imena, brojeve.
Sve to sam uo i proitao ja pamtim u potpunosti. Ja imam jako i nepogreivo pamenje.
Ja imam nepogreivo pamenje. Ponovite to nekoliko puta.

SUGESTIJE ZA RAZVIJANJE UPORNOSTI

Ja sam uporan. Ja sam izvanredno uporan u svemu ega se uhvatim. to god zaponem, ja
zavrim do kraja, zahvaljujui svojoj velikoj upornosti. Sva moja energija usmjerena je na upornost
i ustrajnost u svakodnevnim aktivnostima.<.:

SUGESTIJE ZA ISKORENJIVANJE KOMPLEKSA INFERIORNOSTI

Ja imam veoma jaku linost. Ja dobro znam svoju vrijednost. Moja unutranja vrijednost
zrai kroz moju pojavu i ljudi je dobro osjeaju. Ljudi me vole. Ljudi trae moje drutvo, ljudi
cijene moje miljenje, ljudi mi se dive. JA VRIJEDIM ... Ja znam da vrijedim! To znaju svi iz moje

49
okoline. Ja sam olienje uspjeha u svemu. Ja sam siguran u sebe. Sve svoje elje ja slobodno
izraavam. Ja vrijedim! Ja vrijedim! Ja vrijedim!
U mnogim sluajevima dovoljna je vrlo kratka formula, na primjer Ja sam hrabar, ja sam
neustraivo hrabar. Ili Ja ne mucam. Ja isto polako i odmjereno govorim. Ili jo krae - Ja
nikad ne crvenim, ja nikad ne crvenim. Ja nikad ne crvenim.
Kao to je gore reeno, vano je da shvatite opi duh postupka autohipnoze, pa da na svoje
potrebe primijenite opisane tehnike. Siguran sam da elite da iskorijenite neke slabosti i nedostatke
isto onako nemilosrdno kao to su oni vas drali u lancima. Zapitajte se koji su to nedostaci. Uzmite
olovku i papir, pa ih redom ispiite. Takoer ispiite crte linosti koje elite da steknete. Neke
sposobnosti, na primjer inteligencija, ne mogu se razviti ovim metodama, ali vi za tim sigurno ne
osjeate potrebu. Jo davno je reeno da je pamet dobro koje je najpravednije raspodijeljeno svim
ljudima na kugli zemaljskoj - jer nitko se ne ali da je malo ima. Ali vi moete razviti
koncentraciju! ovjek prosjene inteligencije, sa jakom koncentracijom, usmjerava na problem,
koji eli da rijei, mnogo veu misaonu energiju, nego ovjek daleko vie inteligencije ije misli
lutaju. Ovaj drugi lii na parnu mainu iji su zidovi izbueni, pa pogonska snaga naputa kotao na
neupotrebljiv nain.
Imate li slabu volju? Ako elite jaku volju, formirajte svoje sugestije u tom smislu i
vizualizirajte sebe kao ovjeka jake volje, pred kojim sve brane padaju, za koga ne postoji
nemogue. U svojim mislima neprestano drite sliku sebe kakav elite da budete. Vae subjektivno
stanje nuno se, poslije izvjesnog vremena, poinje reflektirati na okolinu (hermetiki zakoni, koji
reguliraju ove mehanizme, biti e tretirani do najsitnijih detalja u udbeniku KLJUEVI
PSIHIKE MAGIJE). Uvjeriti ete se u to kroz praksu.
Mnogi poetnici zaplaeni su metodom autohipnoze i prije nego to je primjene u praksi.
Kao najei razlog navodi se opasnost da se ovjek ne probudi iz hipnoze. to e se desiti, pitaju
mnogi, ako ovjek stupi u stanje transa, a nekako propusti da sebi da sugestiju da se probudi? Da,
zaista, to e se desiti? Proi e pet, deset, petnaest minuta hipnotikog sna. ovjek kao da zaista
spava dubokim snom. Ali poslije 30-35 minuta probuditi e se sam od sebe (ak i u sluaju da je
nekom grekom dao sebi sugestiju da se nikad ne probudi!) odmoran i svje. Nemogue je ne
probuditi se! Jer u nesvjesnom postoji neka vrsta alarmnog mehanizma i im nam zaprijeti bilo koja
opasnost (u ovom sluaju neprekidna autohipnoza), ono alje alarm i budi nas sigurno i
nepogreivo. Prema tome, ne bojte se! Va problem nije kako da se probudite iz transa, ve kako da
ga izazovete! Mislite samo na to. Zato na poetku, u pripremnom periodu, morate obratiti panju da
vas nitko ne ometa. Ulaz u sobu nekog lica, propuh, lupa, iznenadna svjetlost, sve to djeluje kao
alarm i budi ovjeka.
Treba da budete svjesni da je autohipnoza, po svojoj prirodi, isti proces kome smo inae
itavog ivota izloeni. Na primjer, reklame cigareta i alkoholnih pia su neprestani udarci malja,
koji u vau podsvijest ukivaju klin elje da puite ili pijete alkohol. Istu ulogu imaju opsesivne misli
o tome da ste slabi i neuspjeni, psihike slike u kojima vidite sebe poraenim, ponienim itd. Ovi
primjeri predstavljaju lagane, postepene procese. Ako vas netko hipnotizira i sugerira vam elju da
puite, to je rapidan negativan proces. Isti takav rapidan proces, ali pozitivan je autohipnoza. Uspjeh
autohipnoze zasniva se na savlaivanju vae sposobnosti kritikog miljenja i na koncentraciji svih
energija na datu sugestiju. Djelovanje je isto kao kod sabiranja sunevih zraka lupom. Efekt je
ustostruen.
Pribliili smo se kraju poglavlja o autohipnozi. Mnoge knjige napisane su o ovoj metodi
kontrole podsvijesti, a biti e ih sigurno jo, jer se autohipnoza bavi ljudskim duhom koji ima veliki
broj aspekata a sa svakog od njih moe se ovom predmetu jednako efikasno prii. Tko eti dodatne
informacije o primjeni autohipnoze, neka se obrati na adresu datu na kraju ovog teaja. Detalji,
dodatne tehnike i postupci koji dovode do trenutne autohipnoze, kao i koritenje hermetikih
simbola u izazivanju transa su predmet treeg prirunika.
Ovdje moram dati jedno upozorenje. Mnogi uenici, kada se prvi put upoznaju sa
mogunostima autohipnoze, lako padaju u greku da je smatraju univerzalnim sredstvom protiv svih
nevolja, bolesti itd. To je nelogian i pogrean stav. Bolovi u stomaku mogu poticati od tumora,

50
kamena u ui ili nekog treeg razloga. Koristiti autohipnozu u ovakvim sluajevima znai sebe
obmanjivati, a cilj ovog teaja je upravo suprotan. Cilj je probuditi sebe iz dugogodinjeg sna u
kome veina ljudi provede cijeli ivot. Transformacija linosti i spiritualno buenje - to je cilj! Da
se na kraju ukratko osvrnemo na jednu od metoda povrinske psihoterapije, na metodu autogenog
treninga Dr ulca. Sam tvorac metode naziva autogeni trening psihofiziolokim pristupom
psihoterapiji. On tvrdi da je ova metoda fundirana na iskustvima rada sa hipnozom i da ima slinosti
sa orijentalnim sistemima srodnim sa jogom, italac koji poznaje orijentalne sisteme, ak i
poetnik, koji je samo proitao ovaj teaj hermetikog treninga, brzo e otkriti da autogeni trening
nije nita drugo do primjena fakirskih i joga uenja u psihoterapiji i njihova adaptacija suvremenom
Zapadnjaku proetom neurotinim simptomima.
Autogeni trening zasniva se na slijedeem. Postoji neraskidiva veza izmeu tijela i psihe;
jedno utie na drugo. Ovaj uzajamni odnos moe da se prekine, ako se izmijeni jedna od
komponenata koje ga sainjavaju. U ovoj metodi, umjesto da se djeluje na bolesne psihike sadraje
(to je pristup ostalih metoda psihoterapije), djeluje se na njihove organske vidove ispoljavanja.
Umjesto da se djeluje na strah, djeluje se na organske pojave straha, kao to su nepravilnost u radu
srca, isprekidano i povrno disanje, miina tenzija itd. Promjena u ovim sferama dovesti e do
promjene u psihi pacijenta. Sama tehnika je skoro u potpunosti kopija fakirskog i hata-joga metoda.
Poinje se relaksacijom cijelog tijela, zatim se usmjerava panja na ritam srca, uvodi se ritmiko
disanje, samoudubljivanje i samohipnoza. Takoer se koristi koncentracija na pleksus solaris i
njegova revitalizacija.
Ono to je najinteresantnije, u stanjima duboke autohipnoze javljaju se fenomeni
hipermnezije ili izuzetno ive uspomene iz ranog djetinjstva i jasne, ive halucinacije. Uenik, koji
je savjesno vjebao metode autohipnoze dane u ovom teaju i vjebe koncentracije, doivjeti e isto
i sasvim e jasno sagledati osnove metode Dr ulca. Kao to vidite, injenica je da se medicinska
nauka koristi, istina dosta stidljivo, elementima fakirizma i joge koji su vjekovima poznati. Pa kad
se drugi time koriste, ZATO NE BISTE I VI?


51
NADSVIJEST ILI SAMADHI

Po uenju svih orijentalnih sistema, koji su vrijedni spomena, postoje tri nivoa
funkcioniranja ljudskog duha - podsvijest, svijest i nadsvijest. Poto je uenje o nadsvijesti relativno
strano naim itaocima, a prodor u stanje nadsvijesti (samadhi) predstavlja cilj svih ortodoksnih
sistema, zadrati emo se na opisu tog stanja. Da bi prikazali orijentalno uenje o strukturi duha
najbolje je da ga usporedimo sa uenjem suvremene psihologije, Moramo odmah istai da Zapad
govori uglavnom o linosti, a Istok o duhu, smatrajui linost daleko uim pojmom, efemernom
maskom koja se mijenja pod utjecajem sa strane i linim naporom
Danas je na Zapadu gotovo ope prihvaena Frojdova teorija o strukturi linosti, koju je on
objavio poetkom ovog vijeka. Prema toj teoriji, kod novoroenog djeteta linost ne postoji.
Formiranje linosti vri se, tokom razvoja, pod utjecajem sredine. Vremenom nastaje mentalni
aparat, koji se sastoji iz tri funkcionalno razliita dijela ili instance. To su id, ego i superego.
ID je izvor svih energija. On sadri nagonske, instinktivne snage koje slijepo tee
zadovoljenju.
EGO je produkt razvoja. Sastoji se iz procesa koordinacije i adaptacije uroenih nagona
sredini.
SUPER-EGO je rezultat te adaptacije. On predstavlja inkorporaciju roditeljskih zahtjeva i
zabrana. Super-ego ili nad-ja sadri u sebi moralnu i socijalnu svijest.
Ego ili JA predstavlja centralni, sredinji dio linosti i dinamiki centar ponaanja, jer
odrava ravnoteu linosti, koordinirajui zahtjeve ida i super-ega.
Da se zadravamo na detaljnom psiholokom objanjenju razvitka ovih instanci prevazilazi
namjenu naeg teaja, pogotovu to o tome postoji obimna literatura. Za nas je vana injenica da,
po psihodinamikom shvaanju koje je danas ope prihvaeno na Zapadu, djelovanje zahtjeva i
zabrana nad-ja na nau svijest ne dovodi do kvalitativne promjene svijesti. Kratko reeno, kad se
nad-ja spusti (kroz svoje djelovanje) u Ja, on ga u sutini ne mijenja, ve samo mijenja njegovo
ponaanje. Potpuno podreivanje Ja vioj instanci Super-egu ili nad-ja - ne koristi ljudskom biu,
ve predstavlja poremeaj. To je sutinska razlika izmeu suvremene psihologije i orijentalnih
sistema. Po uenju ovih sistema, kad se dostigne najvii nivo funkcioniranja svijesti - nadsvijest,
kad se Ja sasvim uzdigne u nadsvijest, ljudsko bie je jednom i zauvijek izmijenjeno i njegova
evolucija je zavrena.
Po praktinoj orijentalnoj filozofiji postoje tri stanja ili tri nivoa funkcioniranja ljudskog
duha, koji nisu nita drugo nego otkrivanje jedne iste univerzalne svijesti. To su: podsvijest, svijest i
nadsvijest ili samadhi.
Kad ovjek govori, gleda, slua itd. on to ini svjesno. Kad se hrana probavlja, srce kuca,
zjenice skupljaju i ire itd. to ini nesvjesno. Ipak to se sve odigrava u istom ovjeku. Meutim, sve
te nesvjesne funkcije mogu biti dovedene pod kontrolu volje specijalnim treningom, odnosno mogu
biti uinjene svjesnim. to to znai? To znai da sve funkcije, koje se obavljaju ispod praga svijesti,
vrimo mi, ali ih vrimo nesvjesno. Probavljanje hrane nije praeno osjeanjem Ja. Postoje, dakle,
dva nivoa (pored treeg nadsvjesnog) na kojima obino funkcionira ljudski duh. Prvi je svjesni
nivo, na kome je svaka djelatnost spojena sa osjeanjem svoga Ja; drugi ,je nesvjesni nivo
funkcioniranja, gdje nijedna aktivnost nije praena osjeanjem svjesnog Ja.
Ali to nije sve. Tamo gdje se suvremena psihologija zavrava, orijentalna psihologija
nastavlja. Jer, kao to smo rekli, postoji i trei, najvii nivo funkcioniranja duha, koji prevazilazi
svakidanju svijest. To je SAMADHI ili nadsvjesni nivo. Osjeanje Ja postoji samo na srednjem
nivou, jer su ga i stanje podsvijesti i stanje nadsvijesti lieni. Na nadsvjesnom nivou Ja se rastapa i
gubi. Isezava razlika izmeu objekta i subjekta. To stanje predstavlja smisao samorealizacije i ini
krajnji stadij evolucije ljudske svijesti.
Kada se duh spusti u podsvijest ili uzdigne u nadsvijest gubi se osjeanje Ja, a ipak duh
nastavlja da funkcionira. Ponoviti u jo jednom gore reeno - kada se duh uzdigne iznad nivoa
samosvijesti, doivljava se stanje nadsvijesti. Meutim, postavlja se pitanje, po emu znamo da se
ovjek, dostigavi samadhi (nadsvijest), nije spustio ispod nivoa svijesti, u podsvijest, jer u oba

52
sluaja nedostaje osjeanje Ja. Odgovor je vrlo jednostavan. Da li je postignuta iluminacija ili ne
znamo po posljedicama, po rezultatima toga akta. Kad ovjek stupi u stanje dubokog sna bez snova,
on se spustio u nesvjesno. On obavlja i dalje sve tjelesne funkcije (die. itd.), ak moe da vri
pokrete, ali mu nedostaje osjeanje Ja. to je najvanije, kad se vrati iz tog stanja na nivo svijesti,
on je i dalje isti onaj ovjek kakav je bio kad je u stanje sna bez snova stupio. Sputanje u nesvjesno
ne mijenja ovjeka. Znanje koje je prije toga posjedovao ostalo je isto, nije se povealo. Nema
nikakvog prosvijetljenja, niti rjeenja problema vezanih za JA.
Za razliku od gornjeg sluaja, kad ovjek dostigne samadhi, odnosno nadsvijest, AKO JE
STUPIO U NJEGA KAO BUDALA, IZAI E IZ NJEGA KAO MUDRAC. to ini razliku? Iz
jednog stanja ovjek izlazi isti onakav kakav je bio ranije, iz drugog stanja ovjek izlazi
prosvijetljen - mudrac, prorok. Cijeli njegov karakter je izmijenjen, njegov ivot je izmijenjen,
prosvijetljen. OVO SU DVIJE RAZLIITE POSLJEDICE I ZATO I UZROCI MORAJU BITI
RAZLIITI!! Kako je iluminacija, sa kojom se ovjek vraa iz samadhija, daleko iznad onog stanja
u kome se vraa iz nesvjesnog, a takoer daleko iznad stanja do koga se moe doi rezoniranjem na
nivou svijesti, to STANJE MORA BITI NADSIJVESNO I ZATO SE SAMADHI NAZIVA
NADSVIJESNIM STANJEM!!!
Ovo je, ukratko, ideja samadhija. Kakva je njegova praktina primjena? U slijedeem.
Oblast razuma ili svjesne djelatnosti duha je suvie uska i ograniena. Uzan je krug unutar koga je
ljudski duh prinuen da se kree. On ne moe prodrijeti izvan tog kruga i svaki takav pokuaj je
uzaludan. A ba izvan kruga u kome se kree razum lee pitanja koja su ovjeanstvu najdraa. Sva
ta pitanja - da li postoji besmrtna dua, to je smisao ljudske egzistencije, da li postoji najvia
inteligencija koja vlada univerzumom - lete izvan polja razuma. Rezoniranjem se na njih ne moe
odgovoriti.
Znai, jedino prevazilaenjem stanja u kome normalno funkcionira nae Ja, izdizanjem u
stanje samadhi ili nadsvijest, osnovni problemi ljudske egzistencije mogu biti rijeeni. Samadhi i
jeste, da opet ponovim, krajnji cilj svih sistema indijske ortodoksne filozofije.
Interesantno je spomenuti da se zadnjih godina kod nekih psihoanalitiara javlja ideja o
srodnosti stanja nadsvijesti u uenjima Istoka i takozvanog uvida u psihoanalizi. Erih From smatra
da postoji skoro identinost izmeu psihoanalitikog uvida i stanja nadsvijesti postignutog
treningom zen-budistikih kaluera, koje se terminologijom zena naziva SATORI. To je vrlo
znaajno gledite, poto se Fromu, marksistiki orijentiranom psihologu, ne moe imputirati
misticizam.
Mada se stavovi tipinih Istonjaka i Zapadnjaka razlikuju, ciljevi kojima tee su, utoliko
problem donekle uprostimo, bezmalo isti. Psihoanalitika tehnika i istonjaki sistemi psihikog
treninga usmjereni su u istom pravcu - reintegracija linosti, samorealizacija, ili da upotrijebimo
istonjaku terminologiju - samadhi (kod joge, samkhje, vedante, fakirizma i lamaizma), satori (kod
zena) i nirvana (kod ortodoksnog budizma). Termini su razliiti, ali je sutina eljenog stanja ista -
uzdizanje u nadsvijest. Interesantno je Fromovo opaanje da je psihoanalitikim uvidom ovjek
korjenito izmijenjen. Po njemu Pravi psihoanalitiki uvid je iznenadan, dolazi bez prisiljavanja i
ak bez predumiljaja. On se ne zainje u mozgu, ve u cijelom tijelu . . . Rijeima se ne moe
formulirati, a ako to ovjek pokua, uvid mu izmie, ali ipak je stvaran i konkretan, OSOBA KOJA
GA DOIVLJAVA IZMIJENJENA JE.
Kao to je vie puta reeno, cilj svih istonjakih filozofskih sistema je iluminacija ili
nadsvijest. To nije patoloko stanje egzaltacije svijesti, niti je to trans u kome se svijest gubi, to
moemo vidjeti kod nekih vjerskih sekti, koje imaju mali broj sljedbenika i nebulozne ciljeve.
Samadhi je stanje totalne spontanosti koje automatski vodi istini. To je spiritualno buenje ovjeka
koji je od najranijeg djetinjstva izgubio vezu sa prirodom i bio u stanju polusna. To je nalaenja
kamena mudrosti evropskih srednjovjekovnih alkemiara. Ovo jedinstveno iskustvo, koje u
potpunosti preobraava ovjeka koji ga je postigao, objanjava uveni indijski filozof Sankaraarija
ovako: Cjelokupan zbir fenomenalnih egzistencija je realan sve dotle dok se ne postigne samadhi -
prosvjetljenje, kao to su privienja u snu realna dok se spava ne probudi, ovjek koji spava vidi u
snu mnoge stvari i do samog trenutka buenja uvjeren je da njegove ideje dolaze od stvarnog

53
opaanja, ne sumnjajui da je njegovo opaanje samo prividno. Kao to na maioniara, koji stvara
iluziju za drugi svijet, ni najmanje ne utie ta magijska iluzija, jer je nerealna, tako i prosvijetljen
ovjek nije vezan prividnim pojavama svoga sna, jer ona ne prate budno stanje i via stanja svesti.


54
ETVRTA DIMENZIJA

Budui da uobiajen logiki nain miljenja ne daje odgovor na osnovne pitanja ljudske
egzistencije, najvia istina moe se dostii, po uenju naeg sistema, samo kad prevaziemo
trodimenzionalni plan postojanja i prodremo iza prostora i vremena. To prevazilaenje nije nikakav
spoljanji akt, ve iskljuivo subjektivna promjena, kvalitativna promjena u svijesti ovjeka. Obino
iskustvo i znanja ovjek stie kroz ula a preradom ulnih podataka, ali takozvana nadulna
percepcija pripada iskljuivo oblasti etvorodimenzionalnog plana postojanja.
Mnogobrojne teorije pokuale su da objasne ili samo ilustriraju etvrtu dimenziju. U vezi
sa njima esto se spominju imena Ajntajna, Gausa i Minkovskog. Neke teorije smatraju etvrtu
dimenziju jednostavnu etvrtom koordinatom vremena, pored ope usvojenih (prolost, sadanjost i
budunost). Poto orijentalna tradicija ne smatra vrijeme kao neto realno, ve iskljuivo kao
produkt ljudskog duha, mi emo, drei se orijentalnih sistema kristaliziranih u VEDANTI, odbaciti
tu koncepciju. Oslanjajui se na trodimenzionalni plan kao na polazna toku, na sistem se u
objanjenju etvrte dimenzije slui iskljuivo ilustracijama, ostavljajui zavrnu rije linom
iskustvu.
Mi moemo lako shvatiti jednodimenzionalnost, jer ivimo u superiornom svijetu, svijetu
tri dimenzije. Treba da pretpostavimo da postoje bia ija se egzistencija odvija na planovima
podreenim naem planu - na jednodimenzionalnom i dvodimenzionalnom planu. Poimo od prvog
plana, plana jednodimenzionalnosti. On je predstavljen bilo kojom pravom linijom. Prava nije nita
drugo nego niz toaka. Matematika nas ui da toka nema dimenzija, pa ipak niz taaka stvara
jednodimenzionalnost. Ovo je vrlo vano, jer ZNAI DA NETO TO NEMA NIKAKAV
ELEMENAT DIMENZIONALNOSTI MOE DA DA KONCEPCIJU NEEG VIEG, JER TO
VIE IMA DIMENZIJU. Uzmimo kao primjer za prikazivanje jednodimenzionalnosti vlak koji se
kree po inama pravo ka svome odreditu.
Dvodimenzionalni plan egzistencije pored duine ima i irinu, znai novu dimenziju.
Dvodimenzionalna bia mogu s lakoom da shvate zbivanja na jednodimenzionalnom planu, jer
je u odnosu na njega njihov plan egzistencije superioran, ali je za njih nedokuiva misterija vii plan
- trodimenzionalni. Uzmimo kao primjer dvodimenzionalnosti brod koji plovi rijekom u istom
pravcu kao i vlak u gornjem primjeru.
Trodimenzionalni plan posjeduje treu dimenziju - visinu. Za primjer emo uzeti avion
koji leti ka istom cilju kao vlak i brod iz gornjih primjera.
Kakva e biti reakcija bia jednodimenzionalnog plana egzistencije na normalne pojave
dvodimenzianalnosti? Ona nee moi da shvate nita od zbivanja na viem, dvodimenzionalnom
planu. Mogli bi rei da vlakovoa ne vidi nita van pruge kojom se kree. Ako brod koji plovi
paralelno sa vlakom izae iz prave linije, odnosno pone da se kree DVODIMENZIONALNO, to
e biti neobjanjivo udo za putnike iz vlaka ili jednodimenzionalna bia, koja su u stanju da
misle samo u terminima duine. Za njih to je neto slino dematerijalizaciji - natprirodno nestajanje
iz vidnog polja. Meutim, za putnike sa broda to je sasvim prirodna pojava u kojoj nema nieg
mistinog, jer je njihova sutina dvodimenzionalna. Sada je sasvim jasno da je za PRAVU LINIJU
BILO KOJA, MA KOLIKO MALA POVRINA NETO NALIK NA ONO TO JE
BESKONANOST ZA NAS, JER SE MA POVRINI JEDNE GEOMETRIJSKE SLIKE,
NAPRIMJER KVADRATA, MOE POVUI BEZBROJ LINIJA PARALELNIH MEUSOBNO,
POTO ONE NEMAJU IRINU. Ovo je znaajno za odnose ostalih dimenzija.
Dvodimenzionalna bia mogu da se prirodno kreu po povrini, ali ona ne mogu da se
spuste ispod ili dignu iznad nje, jer bi time bila transportirana u viu, treu dimenziju. Ova je za njih
neshvatljiva kao kopneni svijet za jednu ribu. Isto tako neprosvijetljeni ovjek ne moe da zamisli
etvrtu dimenziju kao realno postojeu.
Putnici sa broda doivljavaju svoje kretanje kao sasvim logino, ali njima dizanje aviona u
vis izgleda kao udo. Isto toliko udo je kad ga vide da ponovo aterira. To je ono to se u
hermetizmu naziva dematerijalizacijom i rematerijalizacijom.

55
Ako sada prijeemo na etvrtu dimenziju, vidjeti emo da njena svojstva, u odnosu na
trodimenzionalni svijet, moraju biti ista kao svojstva nae tri dimenzije u odnosu na
dvodimenzionalni plan egzistencije tj. u odnosu na na svijet ETVRTA DIMENZIJA JE NETO
KAO VJENOST, JER SE U NJOJ MOE ODIGRATI BEZBROJ FENOMENA KOJI SU NA
NAEM PLANU OGRANIENI PROSTOROM I VREMENOM. Sagledavanje onog dijela
vremena koji nazivamo budunou (vidovitost) je normalan opaaj za svijest koja je u stanju da
funkcionira etvorodimenzionalno. Pojavljivanje u ogranienom prostoru izvjesnog objekta i
njegovo isto takvo iezavanje je normalni fenomen postojanja i kretanja na viem planu. Na taj
nain prirodni zakoni etvrte dimenzije jesu uda i natprirodni dogaaji za treu dimenziju, odnosno
za bia koja u njoj ive i ija svijest funkcionira trodimenzionalno.
Klju za sve fenomene etvrte dimenzije jeste ona mo ljudskog duha o kojoj smo toliko
puta do sada govorili - mentalna koncentracija


56
SAMORAZUMIJEVANJE I RAZARANJE IDEALIZIRANE SLIKE O SEBI

Da se uputamo u objanjenje neurotinih konflikata suvremenog ovjeka prevazilazi
svrhu ovog teaja. Meutim, kako su neurotini poremeaji stalni pratilac dananjeg, industrijskog
drutva, tako da se esto govori i pie o neurotinoj linosti naeg doba, prikazati emo ukratko
jednu od psiholokih tehnika, kojom se slui sistem, izloen u ovoj knjizi, da bi eliminirao
neurotine konflikte tue ovjekovoj istinskoj prirodi.
Postoji vie naina na koje neurotiar nastoji da rijei svoje intimne intrapsihike konflikte.
Najee koriteni jesu psiholoki mehanizam potiskivanja ili represije i mehanizam stvaranja i
odravanja idealizirane slike o sebi. Uloga ovog drugog mehanizma je da zamagli stvarne odnose
izmeu neurotiara i njegove okoline. Idealizirana slika je skup nerealnih elemenata, za koje
neurotiar vjeruje da sam treba da bude i u to sebe uvjerava da jeste. Ta slika stvorena je
nesvjesnim procesima kroz ulaganje ogromnih koliina psihike energije i u mnogome se razlikuje
od realne linosti neurotiara. Ba ta razlika izmeu realnog bia i idealizirane slike trai napor da
bi se provalija premostila. Idealizirana slika razlikuje se od jedne do druge individue zavisno od
njihovih psiholokih potreba. Razni ljudi napreu se da svoju idealiziranu sliku uine inteligentnom,
pouzdanom, hrabrom, tolerantnom, dobrom, voljenom itd., pridajui joj sve ono to realnoj linosti
nedostaje i to je ini vrijednijom.
Idealizirana slika neurotiara lako je uoljiva posmatrau sa strane, ali isti takav tetan
mehanizam postoji kod svih tkz. normalnih ljudi. Zato je u ovom poglavlju dat ozbiljnom itaocu
tehniki postupak za osloboenje od tiranskog pritiska idealizirane slike, da bi kroz njeno razaranje
smanjio psiholoko trenje sa okolinom i oslobodio energiju sapetu psihikih konfliktima.
Ne smijete pobrkati idealiziranu sliku sa idealima koje svaki ovjek treba i mora da
posjeduje. Ideali pokreu, gone na akciju, odravaju aktivnost. Idealizirana slika NE DOPUTA
NIKAKVU AKTIVNOST, jer takvom aktivnou moe biti raskrinkana i uzdrmana. to je najgore,
idealizirana slika postepeno raste kao parazit, dobiva u snazi i zamjenjuje nae ideale, sputava nas i
demobilizira. Postavlja se problem kako, kojim postupkom eliminirati tog nevidljivog polipa iz
psihe. Na sistem nudi metodu koji vodi do istinske slobode.
Da li je uravnoteena linost odlika malog broja adepta ili moe postati svojstvo svake
individue? Da bi je stekli potrebna nam je, na prvom mjestu, sposobnost samoposmatranja steena
dugom i savjesnom praksom pratjahare. Morate biti naisto sa sobom da li vam je potrebna takva
vrsta pomoi. Da, zaista, kako ete znati da li vam je pomo potrebna li ne? Odgovor je koliko
jasan, toliko i kratak. Ako u naim odnosima a drugim ljudima postoje poremeaji, ako imamo
neprijatne sukobe, strahove, elju da se svetimo, dominiramo ili se podreujemo, drugim rijeima
ako PATIMO na bilo koji nain, znai da ne razumijemo sami sebe, da nam nedostaje UVID u
svoju linost i moemo biti sigurni da pribjegavamo idealiziranoj slici kao metodu obrane od
neprijatne istine. Nema nikakve koristi kriviti spoljanji svijet za nae tekoe. Problemi lee u
nama samima, a ne u spoljanjem svijetu. Kao i uvijek sljedbenik hermetike staze mora da se
okrene samom sebi. Mi ne moemo izmijeniti spoljanji svet, ali moemo izmijeniti svoje reakcije.
Samim tim spoljanji svijet dobiva drugi vid i nae trenje sa okolinom nestaje.
Na prvom mjestu moramo priznati sami sebi da u naoj linosti neto ne valja. To je prvi
napad na idealiziranu sliku o sebi, ali i prvi korak ka svome istinskom JA, koje je osloboeno
patnje. Uenik koji eli da doe do tog dalekog ali vrijednog cilja mora savjesno da pretrai same
osnove svoje linosti. Zato voli jednu vrstu ljudi, a osjea odbojnost prema drugoj? Zato se
grevito dri izvjesnih vjerovanja koja drugi ljudi odbacuju? Zato se osjea bolno pogoenim kad
god mu netko ospori visoke vrijednosti? Zato mora da konstantno i grevito brani sebe od
primjedbi okoline? Zato je utuen, oduevljen, zavidan ili zavisan?
Slijedei korak ka samom sebi je prestanak identificiranja sa bilo kojom crtom linosti.
Nismo ni dobri, ni zli, ni mudri, ni agresivni. Crte linosti nemaju nieg zajednikog sa istinskim
JA. Ako imamo unaprijed stvoreno vjerovanje o tome TO SMO, nikada neemo moi da
otkrijemo TKO ZAISTA JESMO. Predrasude o tome to smo jesu komponente nae idealizirane
slike o sebi, kojima ona sprjeava da bude demaskirana.

57
Da bi uspjeli u toj namjeri moramo, uvijek kad izbjegavamo da uinimo neto to elimo,
krijui se iza providnih racionalizacija i kad radimo neto to ne elimo, postati svjesni da upravo
TO inimo, da obmanjujemo sami sebe. U tom raskrinkavanju svoje glume moramo zauzeti stav
neutralnog posmatraa, kao da gledamo neto to nas se mnogo ne tie. To je jedini nain da se
stekne istinski uvid.
Na ovom mjestu umjesno je zapitati se zato treba razoriti idealiziranu sliku o sebi, ako nas
ona titi od nesnosnog pritiska sopstvenih konflikata? Odgovor se namee iz linog iskustva svakog
od nas. Idealizirana slika je vrlo nepostojana. Kada nam je najpotrebnija da nas titi, ona nas izdaje.
Ona je krajnje ranjiva na primjedbe okoline i sudare sa stvarnou.
Pretpostavimo da smo formirali sliku o sebi kao o neustraivo hrabrom ovjeku. Kao i u
nekom drugom sluaju ta slika nas spreava da vidimo sebe u istinskom svjetlu. Nemilosrdna
realnost, koja ne uzima u obzir kule u zraku, napada i nagriza nau idealiziranu sliku svakodnevno.
Svaki napad na nju izaziva strah i nove napore da se odri. Sukobljavajui se sa ljudima i nailazei
na probleme mi osjeamo strah. Znai, metod koga smo se godinama drali uistinu nam ne pomae.
Sluili smo se i sluimo se idealiziranom slikom, ali nas ona naputa kad nam je najpotrebnija.
Znai treba nam neto korjenito novo. Treba priznati sebi poteno da se plaimo! Taj korak, koji se
ne usuuje da uini ogromna veina ljudi na ovoj planeti, predstavlja presudan korak ka mudrosti i
vjenoj slobodi od straha bilo koje vrste. Sam akt sagledavanja sebe kao plaljive osobe dovodi do
raspada idealizirane slike o hrabroj osobi koja se ne plai. TREBA BITI PLALJIV, ALI PRI
TOME SEBE PALJIVO I NEUTRALNO POSMATRATI. Svaki svoj akt, koji je proet strahom,
treba kao takav registrirati. Ne smijemo se zadovoljiti nejasnom svijeu u svome stanju, ve
moramo jasno i odreeno rei sebi Ja se sada plaim toga i toga, jer, kao to smo vidjeli,
idealizirana slika o neustraivoj osobi, ranjiva i fragilna na trenje sa stvarnou, SAMA JE KAO
TAKVA IZVOR STRAHA! Kratko reeno, UZROK NAEG STRAHA JE U LANOJ SLICI O
SEBI KAO HRABROJ OSOBI!!! Sada je jasno da unitenje takve slike unitava i strah u nama.
to vie, psihika energija neprekidno ulagana u tu nezdravu strukturu i traena u
beskorisnim naporima, biva jednom zauvek osloboena i stavljena na raspolaganje istinskom JA za
njegove svjesne i kontrotirane aktivnosti.
Vjerojatno uviate da i u ovom sluaju istonjaka tradicija nudi kljueve za rjeenje
problema suvremenog ovjeka. U tome nema nieg udnog. Nisu li problemi suvremenog ovjeka
fundamentalno isti kao problemi njegovih predaka, koji su gradili piramide i prinositi rtve
bogovima? Problemi smisla ivota i smrti, uskraene ljubavi, gubitka voljene osobe itd., nisu se
promijenili hiljadama godina, a nee ni moi sve dok ovjek ostane to to jeste, jer traganje za
rjeenjem tih problema ini sutinu ljudskog bia. Orijentalni hermetizam tei samo jednom cilju -
SAMOREALIZACIJI. Kada istinsko JA ugleda samog sebe u bisernoj svjetlosti istine, problemi i
patnje zauvijek su prevazieni. Zato zlatna staza uvijek vodi u dubinu sopstvenog bia. Tu lei
rjeenje svih naih problema i patnji.

58
LITERATURA

Poetkom ovog vijeka Amerikanac W. W. Atkinson objavio je, pod pseudonimom Yogi
Ramacharaka, seriju radova o jogi i Orijentalnoj filozofiji. Mada je zadnjih sedamdeset godina
objavljen ogroman broj radova sa tom tematikom, Ramaarakine knjige ostaju neprevazieni vodi
za poetnika. Treba ih prouavati ovim redom: HINDU YOGI SCIENCE OF BREATH
(NAUKA O DISANJU INDIJSKIH JOGIJA), HATHA YOGA (Hata joga), RAJA YOGA
(Rada joga), FORTEEN LESSONS ON YOGA PHILOSOPHY AND ORIENTAL
OCCULTISM (etrnaest lekcija joga filozofije i orijentalnog okultizma) i GNANI YOGA
(Dnana joga).
W. W. Atkinson objavio je izvjestan broj radova pod svojim pravim imenom, a neke pod
pseudonimom Swami Panchadasi. Svi navedeni radovi mogu se i danas kupiti kod izdavakog
poduzea Yogi publication society u ikagu. Interesantno je spomenuti da je Ramaarakina
Gnani yoga prevedena kod nas u periodu izmeu dva svjetska rata pod naslovom Vrhovna
mudrost, jedan primjerak te knjige nalazi se u Narodnoj biblioteci u Beogradu.
Poslije detaljnog prouavanja Ramaarake, savjetno je prijei na radove Swami Vivekarande i
Swami Sivanande. Moete ih nai u svakom veem katalogu literature na engleskom jeziku.
Naroito je vrijedan rad Swamija Vivekanande RAJA YOGA (Rada joga).
Sljedei na naoj listi su radovi suvremenog jogija Swami Nareyanande koji, koliko je meni
poznato, jo uvijek pouava sljedbenike iz cijelog svijeta u Riikeu, na Himalajima. Najbolje je ii
ovim redom: SECRETS OF PRANA PRANAYAMA AND YOGA ASANAS (Tajne prane,
pranajame i joga asana), MIND-POWER (Duhovna mo) i THE PRACTICAL GUIDE TO
SAMADHI (Praktini vodi do samadhija"). Navedene knjige mogu se kupiti od izdavaa:
N. K. Prasad Company
Yoga-books - Publishers
P. O. Rishikesh (U.P) Himalayas, India
Napredni studenti imati e velike koristi od prouavanja radova Sadu Mounija (Sadhu
Mouni). Ovaj autor uenik je uvenog mudraca Sri Ramane Maharia i gigantska linost uitelja
natkriljuje sve radove njegovog obdarenog uenika. Treba ih itati redom kojim su pisani: IN
DAYS OF GREAT PEACE (U danima velikog mira), THE CONCENTRATION"
(Koncentracija), THE SAMADHI (Samadhi), THE MEDITATION (Meditacija) i THE
TAROT (Tarot).
Zapadna hermetika tradicija zastupljena je u literaturi malim brojem autora koje vrijedi
spomenuti. To su Dr. Israel Regardie koji i danas, u krepkoj starosti, radi u San Francisku kao
psihoterapeut jungovske orijentacije, Dion Fortune, W. E. Butler, Gareth Knight i Aleister Crowley,
Ovaj posljednji treba da bude prouavan sa velikom dozom opreznosti. Njegov nain izlaganja je
veoma teak za praenje, jer u potpunosti odraava udnu i kontroverznu linost ovog ovjeka.
Njegova romansirana biografija, koju je napisao Somerset Mom, prevedena je na na jezik pod
naslovom arobnjak.
Usporedo sa prodajom prvog izdanja moje knjige, koje je imalo neuglednu spoljanju
formu skripata umnoenih na apirografu, dobivao sam veliki broj pisama iz svih krajeva nae
zemlje u kojima se, pored ostalog trae detaljnije informacije o literaturi i mogunosti kupovine
navedenih knjiga. Svima zainteresiranima, da im ne bih pojedinano odgovarao, dati u ope
informacije. Kod nas postoje poduzea koja se bave kupovinom knjiga iz inostranstva za potrebe
svojih kupaca. To su Jugoslovenska knjiga u Beogradu i Zagrebu i Mladinska knjiga u
Ljubljani. Ona imaju svoja odjeljenja sa katalozima iz cijelog svijeta. Traite kataloge onog jezika
kojim se sluite. Zatim u katalogu naite predmet joga, koji se pie sa y (Yoga). Tu ete nai po
redu sve knjige iz nae oblasti, koje se nalaze u prodaji, jer neke od navedenih knjiga danas ne
moete kupiti. Literatura koju sam naveo je ope priznata kao najbolja, ali svakodnevno izlaze nove
knjige. Naravno, postoji veliki broj autora ije radove treba izbjegavati. Njihove knjige vie miriu
ne prainu biblioteka, nego na znoj linih napora autora.

59
Konano, za itaoce koji se slue engleskim jezikom, evo adresa nekoliko izdavakih kua,
koje objavljuju ozbiljnu literaturu koja obrauje na predmet i srodne oblasti:
1. The Aquarian Book Service
Pates Manor, Hatton Road
Bedfont, Middx England
2. Samuel Waiser INC.
734 Brodway. N. Y. C.
GR 7 - 8453 U. S. A.
3. Lewellyn Publications
St. Paul, Minnesota 55101
U. S. A.
itaoci koji se slue njemakim jezikom, najbolje da se obrate na adresu:
4. Herman Bauer KG
78 Freiburg Breisgau --- Haslach
Deutschland


60
ADDENDA

U mnogobrojnim pismima koje sam dobio zadnjih mjeseci i u linim kontaktima pala mi je
u oi interesantna injenica - ljudi zainteresirani za sisteme samorazvia i duhovnog treninga upiru
oi iskljuivo na Istok, vrsto vjerujui da se rjeenje individualnih problema moe nai iskljuivo u
praktinoj istonjakoj filozofiji. Svako dijete u osnovnoj koli zna po neto o jogima i fakirima, ali
i dobro verzirani itaoci obino zaueno diu obrve kada se spomene Zapadna hermetika
tradicija. Ovo je samo potvrda drevne mudrosti da je slaba smokva preko plota i da nitko nije
prorok u svome selu.
Ovakvo stanje je donekle paradoksalno. Istona tradicije kod nas je (a to je sluaj i sa
ostalim zemljama na Zapadu) daleko bolje poznata od hermetike tradicije ponikle na naem tlu. To
je po meni posljedica je razliitih drutveno historijskih uvjeta i opeg stava prema individualnom
duhovnom razviu. Na Istoku ne samo da nisu stavljana nikakva ogranienja na irenje i
propagiranje ortodoksnih uenja, ve je prema njima ispoljavana najvea mogua tolerancija.
Nasuprot tome na Zapadu je netolerantnost prema sljedbenicima hermetikih sistema esto u toku
dugih perioda ila do otvorenog proganjanja. To je, meutim, sluaj sa mnogim uenjima poniklim
na Zapadu. Frojd bi, da se neto ranije rodio, vjerojatno zavrio na lomai. Uslijed navedenih
razloga dominantna forma hermetikog rada, prenoenja znanja i davanja inicijacije (posveenja)
bila je, u zemljama Zapada, tajna organizacija, okultno bratstvo, loa ili hermetika grupa. Zadnjih
godina, promjenom ope politike i intelektualne klime u zapadnim zemljama, tajnih organizacija
sve je manje. Ono to se ranije smatralo velikim Misterijima zapadne tradicije danas je, bar u
znatnoj mjeri, u posjedu javnosti. Suvremene hermetike organizacije veinom su javne, mada se
izvjesne aktivnosti loa odvijaju daleko od radoznalih oiju. Razlog je slijedei. Za svaku
organiziranu ljudsku aktivnost postoje optimalni uvjeti koje treba realizirati. Koncerti se odravaju
u koncertnim dvoranama; kirurke operacije vre se u sali za operacije; najzad i psihoanalitika
terapija odvija se pod strogo odreenim uvjetima - u etiri oka, bez treih lica, u poluzamraenoj
sobi itd. Psihoterapije je naroito pogodna za ovakvo usporeenje, jer predstavlja istinsku magijsku
operaciju - kroz stvaranje analitikog UVIDA mijenja se subjektivni svijet pacijenta i tako se
indirektno zahvaa i transformira spoljanji, objektivni svijet. U zapadnom hermetizmu osnovno
sredstvo komuniciranja sa linom i kolektivnom nesvijesti jesu kompleksni simboli; simbolizam je
kamen temeljac zapadne tradicije. Kroz simbole ovjek voljno stupa u kontakt se svojom
podsvijeu, a preko nje sa kolektivnom nesvijeu cijele ljudske rase. Takve operacije, naroito
kada se obavljaju grupno, zahtijevaju izolaciju od svakodnevnih aktivnosti, posebno stanje duha i
maksimalnu koncentraciju. Ove uvjete nemogue je zadovoljiti pred oima radoznalih posmatraa.
Ukoliko bi se naao operator dovoljno budalast da to pokua, neminovno bi pretrpio neuspjeh i
zatim bio ismijan.
U svakom sluaju, do Drugog svjetskog rata najvei dio aktivnosti odvijao se u tajnim
udruenjima. Istini za volju mnoge takve organizacije imale su sve razloge da se ne eksponiraju
previe u javnosti, jer su morale da kriju svoje neznanje. Najvei broj tajnih drutava imao je svoje
sjedite u Njemakoj. Tokom 19. vijeka u Engleskoj je dolo do zamiranja hermetikih aktivnosti.
Izgledalo je da ne postoji nijedna grupa sa ozbiljnim lanstvom i aktivnou koja bi bila vie od
obinog arlatanstva. Seriozni hermetisti uglavnom su individualno prouavali stare, mnogo puta
pretampavane tekstove i ponekad upirali poglede ka Indiji.
Najzad, kajem 19. vijeka dolazi do nagle renesanse hermetizma, kroz formiranje tajnog
rozenkrojcerskog udruenja zvanog Zlatna Zora (Golden Dawn), koje je na veliki broj eminentnih
ljudi Engleske ostavilo neizbrisiv peat. Zlatnu Zoru spominjemo zato to su njena unutranja
struktura i rituali postali prototip za formiranje i rad veine ostalih organizacija sa srodnom
aktivnou.
Sam nastanak Zlatne Zore prilino je nejasan, prekriven velom tajnosti i, vjerojatno,
namjernim mistifikacijama. Na osnovu veine prikaza moe se rijei slijedee. Poznati istraiva u
oblasti okultizma Dr. Vudmen sasvim sluajno je pronaao u nekoj antikvarnici ifrirani
manuskript. Ni on, ni njegov intimni suradnik Dr. Vin Vestkot nisu mogli da deifriraju rukopis,

61
mada im je bilo jasno da se radi o hermetikom sadraju velike vrijednosti. Zato su se, poslije
uzaludnih napora, obratili najeminentnijem okultisti Engleske, po imenu S. L. Maters Mekgregor.
Njegova ogromna erudicija iz oblasti Hebrejske srednjovjekovne mudrosti pomogla mu je da rijei
ifru manuskripta. Rukopis je bacao svjetlost na mnoge probleme Tarota i Kabale, sadravao je
detaljno razraen ritual pogodan za grupni rad i, pored ostalog, adresu ene-adepta po imenu
Sprengel koja je ivjela u Njemakoj. Dr. Vin Veskot stupio je s njom u kontakt i dobio dozvolu da
formira okultno bratstvo, koje je dobilo ime Zlatna Zora (u literaturi se esto sreu samo njegovi
inicijali G. D.).
U kojoj mjeri je S. L. Mekgregor Meters tono deifrirao rukopis, odnosno u kojoj je mjeri,
na osnovu svog velikog znanja egiptologije i Kabale sam dodao originalu nikad se nee saznati. Tek
deifrirani manuskript, kakav je S. L. Mekgregor Meters iznio pred svoje suradnike, sadravao je
seriju veoma efikasnih kljueva za grupnu psihiku aktivnost, iji je cilj bila ekspanzija svijesti kroz
ritualnu magiju. Svi pripadnici Zlatne Zore, veinom istaknuti intelektualci, otvoreno su priznavali
dalekoseni utjecaj magijskih rituala Zlatne Zore na sopstvenu psihiku reintegraciju i ekspanziju
svijesti. Organizacija je imala samo nekoliko enskih lanova, od kojih je najpoznatija bila Florans
Far, direktorica Ebi teatra i intimna prijateljica Bernarda oa. Istaknutu ulogu u bratstvu imao je
uveni naunik-kemiar Alan Benet. Zatim njegov prijatelj Ser Deratd Keli, predsjednik
Kraljevske akademije, Alister Krauli (koga sam spomenuo u bibliografiji) i proslavljeni irski
pjesnik, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost W. B. Yeats. Jedna od poznatih lanica, u
periodu poslije Prvog svjetskog rata, kada je Zlatna Zora doivjela naglo opadanje, bila je Violeta
Firt, koja je tokom vremena sama osnovala ezoterino bratstvo (Drutvo Unutranje Svjetlosti) i
postala slavna kao autor okultistike literature pod pseudonimom Daien Foun (Dion Fortune).
Od efova bratstva prvi je umro Dr. Vudmen. Izmeu Vina Vestkota i Mekgregora Metersa
dolo je do sukoba i pod pritiskom ovog drugog Vestkot se povukao iz aktivnog vodstva. Tako je
Zlatna Zora dola pod individualno vodstvo Mekgregora Metersa, koji je, dok je mogao upravljao
organizacijom autoritativno, gotovo despotski. Jedno vrijeme dirigirao je radom bratstva iz Pariza
gdje se, kratko vrijeme pred svoju smrt oenio kerkom Anri Bergsona.
Zlatna Zora postala je poznata iroj javnosti kada je, poetkom ovog vijeka, Alister Krauli
objavio njene rituale u svom asopisu Equinox" Zbog toga je doao u otar sukob sa liderom
bratstva Mekgregorom Metersom, jer je ovakvim svojim aktom prekrio zakletvu tajnosti danu
organizaciji i ovaj ga je ekskomunicirao.
Atister Krauli je izuzetna linost zapadnog hermetizma. ovjek ogromne erudicije, koji je
univerzitetsko obrazovanje stekao u Kembridu, ahovski majstor, svjetski putnik, proslavljeni
pjesnik i alpinista svjetskog glasa, pisac mnogih djela iz oblasti joge i okultizma poznat je u
ezoterinim krugovima pod nazivom Crni Mag. Pisao je pod sopstvenim imenom i pseudonimima
Master Therion, Frater Perdurabo i drugim. Kada je iskljuen iz Zlatne Zore, osnovao je novu
okultnu lou, poznatu u javnosti samo po inicijalima A. A. (Anonimni Adepti). Umro je poslije
Drugog svjetskog rata, koliko sam obavijeten 1947. godine, poto je izvrio trajan utjecaj na
mnoge generacije okultista. On je jedan od rijetkih ljudi koji su jo za ivota postali legende.
Nazvan je Crni Mag uglavnom zbog prakse seksualne magije i upotrebe haia (koji dvadesetih
godina ovog vijeka nije bio zakonom zabranjen!).
Takoer hermetike organizacije Sjedinjenih Drava i Kanade izgraene su na bazi rituala
Zlatne Zore. Naroito je Kalifornija stjecite svakojakih hermetikih organizacija i sekti. U Los
Anelosu Pol Foster Keis osnovao je bratstvo Graditelji Adituma (The Builders of Aditum), koje je
iskljuivo posveeno prouavanju Tarota. Frenk Rasel osnovao je malobrojnu, ali efikasnu
organizaciju poznatu u ezoterinim krugovima pod inicijalima G.B.G.
Vrijeme je, ini mi se za malu opomenu. Kao to moete naslutiti ima mnogo hermetikih
organizacija ili bar takvih koje pretendiraju da to budu, jer sam spomenuo samo mali broj onih za
koje mi se ini, na osnovu onog to znam, da ih vrijedi spomenuti. Takve organizacije veinom
imaju teajeve korespondencije za lanove koji ive daleko od sjedita loe. Naravno da takvi
teajevi putem korespondencije kotaju novaca. Tu lei opasnost, po mome miljenju jedina, za
neiskusnog poetnika. Organizacije koje su u osnovi hohtaplerske, tee da vam uzmu novac za to

62
krae vrijeme. Zato oglaavaju naveliko svoje teajeve, obeavajui za kratko vrijeme brda i doline
- magnetsku linost, psihike moi za koje su jogima potrebne godine, mo nevidljivosti itd.
Najvaniji momenat koji se istie u oglasima je kratko vrijeme za koje se to moe postii i odsustvo
svakog napora. Njihovi metodi su tako udesni da je potrebno samo da platite i psihike moi su
vae.
Njima nasuprot ozbiljna organizacija propagira svoju aktivnost uglavnom neupadljivo, na
primjer na kraju DOBRE knjige ponekad moete nai adresu takve organizacije. Ili u katalogu
knjiga i na slinim mjestima. Njihova obeanja su uvijek vrlo umjerena. Na primjer kae vam se da
ete, ukoliko budete naporno radili, stei uravnoteenu linost i bolji uvid u line odnose.
Vidovitost, buenje Kundalini, telepatiju i sl. obino ne spominju, a na takvim izvorima uglavnom
ih jedino i moete upoznati, pored individualnog rada na osnovu dobrog udbenika, to je ipak
najmuniji vid sticanja takvih znanja.
Validna organizacija nikad ne zahtijeva veu sumu novca i nikad ga ne trai unaprijed.
Kad zavrite sa jednom lekcijom, uplatite za slijedeu itd. Na taj nain moete uvijek odustati.
Obino ste obavezni da vodite dnevnik o svojim vjebama, iju kopiju aljete redovno na pregled
svome supervizoru, jer najee imate takvog instruktora. Cijena jedne lekcije mora biti
proporcionalna trokovima - potarina, pakovanje, umnoavanje i pisanje materijala, vrijeme
potrebno supervizoru da pregleda dnevnik, da napie komentar na maini itd. Vjerovanje da se pod
uvjetima modernog ivota moe nai netko tko e preuzeti na sebe prozaine trokove ovakve vrste
naeg kolovanja, predstavlja iluziju koje se moramo to prije osloboditi. Tako neto mogue je u
Indiji, gdje su opi drutveni i klimatski uvjeti sasvim drugaiji od naih. Ako tako neto elite,
krajnje je vrijeme da se pakujete za Daleki Istok; ako elite da ivite ovdje, onda se morate
prilagoditi postojeim uvjetima, inae doivjeti ete mnoga razoarenja.
Ne elim da pomislite da se aktivnost valjane organizacije svodi na pouavanje putem
korespondencije. Naprotiv, to je nuno zlo. Najbolje je ako poetnik ivi u mjestu gdje je sjedite
grupe, tako da je u stanju da redovno posjeuje sastanke. Postoji takozvana grupna svijest, koja
svakom pripadniku grupe olakava obavljanje aktivnosti na koju je cijela grupa usmjerena. Ta
pojava identina je sa fenomenom poznatim u socijalnoj psihologiji da su daleko laki agresivni i
histerini ispadi u masi nego pojedinano. Na slian nain koncentracija grupe na jedan cilj ini
zadatak lakim svakom pojedincu. Psihika slika daleko je otrija i ivlja nego kad se svaki lan
pojedinano koncentrira na nju u svojoj sobi. Meutim, poto kod nas nema nijedne hermetike
validne grupe, bar koliko sam do sada imao prilike da vidim, jasno je da vam preostaje individualan
rad i, poslije dueg vremena kad steknete sposobnost izdvajanja ita od kukolja i znanje neophodno
za takvu diskriminaciju, teajevi putem korespondencije neke pouzdane grupe. Ukoliko znate za
neku grupu na teritoriji nae zemlje, koja posjeduje stvarno znanje, obavijestite me, molim vas.
Rado bih joj se pridruio.
Ako je ova knjiga prvi tekst ovakve vrste koji ste proitali, vjerojatno ete dobiti utisak da
ste naili na autora razbuktale i nekontrolirane mate. To je sasvim logino. Ali ako nastavite da
tragate u nagovijetenom pravcu, ako steknete izvjesno znanje i, to je najvanije, ako to znanje
stavite na praktinu provjeru, situacija e se donekle izmijeniti. Ono to ste ranije doivljavali na
sasvim odreen i stabilan, nepromjenljiv nain, dobiti e sasvim novu dimenziju. Na primjer, lanke
u novinama o pojedinim istaknutim linostima i njihove biografije moi ete da itate izmeu
redova. Odreeno znaenje ima injenica da je pokojni predsjednik Kenedi bio u stanju da zaspi u
svakom trenutku po svojoj volji. On se, oigledno, sluio metodom trenutne ili blic autohipnoze,
koja koristi tehniku simbola. Nikola Tesla mogao je da bez rijei prizove golubove sa velike daljine
- sluio se metodom telesugestije. Takoer je bio pravi adept vizualizacije. Veinu svojih
pronalazaka bio je u stanju da zamisli do najsitnijih detalja u procesu funkcioniranja, prije nego to
bi ih realizirao na materijalnom planu. Ameriki dravnik i uveni advokat Deniel Vebster dok je
govorio pred porotom netremice je gledao u lice porotnika. Ne da ih hipnotizira, kao to su mislili
neki naivni posmatrai, ve da bi znao kad da prekine govor. Po poloaju onih kapaka i usta
porotnika mogao je da ocijeni u kojoj su mjeri prihvatili obranu njegovog klijenta. U oblasti
knjievnosti nee vam biti teko da otkrijete pisca koji kroz svoje radove provlai svilenu nit

63
hermetizma. Dobar primjer je nobelovac Herman Hese. Njegove knjige otkrivaju veliko teoretsko i
praktino znanje hermetizma. U Demijanu je izvanredno sugestivno opisao proces davanja
posveenja ueniku od strane linog uitelja-adepta. Knjiga Igra staklenih perli pisana je po
modelu Tarota, izvanrednog simbolikog sistema. Hermetikim idejama bogat je i njegov Stepski
vuk, Da li ste itali Teodora Drajzera, Somerseta Moma, Lorensa Darela (Aleksandrijski
kvartet), Tomasa Mana i druge. Ako niste, ne bi bilo loe da to uradite. Neka knjievna djela, na
primjer roman Demsa Donsa Odavde do vjenosti daju neposredan opis izvjesnih hermetikih
operacija. U Donsovom romanu na jednom mjestu dat je skoro kolski opis takozvane astralne
projekcije, odn. operacije u kojoj hermetista naputa svoje tijelo, zadravajui pri tom sve vrijeme
punu svijest. Dems Dons je sasvim sigurno praktini okultista velikog znanja.
Nemojte stei pogrean utisak da se primjena hermetikih znanja deava samo u legitimne
svrhe. ak i u iroj javnosti poznato je da su nacistiki lideri intenzivno prouavali mogunost
primjene hermetizma u politike i vojne svrhe. Najistaknutiji meu njima u tom pogledu bili su
Rudolf Hes i sam Hitler. Obadvojica su, u periodu prije nego to su se nacisti doepali vlasti, bili
aktivni lanovi crnomagijske organizacije Tule. Organizacija SS bila je po svome ustrojstvu
imitacija Tule grupe. Hitler je dobro poznavao joga filozofiju, ali je iz nje u praksi izbacio sve
fundamentalne etike principe. Aktivno se bavio hipnozom, masovnom sugestijom, a svi simboli
nacizma su uzeti iz okultizma, bilo istonog ili zapadnog. I danas vlada pogreno uvjerenje da je
Hitler izmislio simbol nacizma kukasti kri ili svastiku. Meutim, svastika je simbol istonjake
filozofije star preko dva milenija. Predstavlja ciklus kozmikog kretanja. Krajem prolog vijeka,
znatno prije nastanka nacizma u Njemakoj, usvojili su ga teozofi. Osnovni nacistiki pozdrav -
uzdignutu i opruenu ruku mnogi pripisuju Hitleru. Za poznavaoce hermetizma to je nedvosmislen
znak da je on bar povrno poznavao Tarot, simboliki sistem koji sam vie puta spomenuo. Tarot
predstavlja simboliki, slikovni prikaz arhetipova kolektivnog nesvjesnog cijele ljudske rase. Prvi
arkanum ili prvi klju Tarota je magus ili arobnjak. On oliava svjesnu ljudsku volju i transmisiju
kozmike energije na fiziki, zemaljski plan egzistencije. Koncentracija na taj arhetip, smatra se u
hermetizmu, pojaava spomenute kvalitete svijesti u ovjeku koji vri takvu koncentraciju. Taj
arkanum predstavljen je slikom na kojoj stoji ovjek uzdignute desne ruke, dok mu lijeva stoji uz
tijelo upravljena ka zemlji. Tu su jo neki detalji, ali je najvanije da fundamentalni elementi ovog
arkanuma predstavljaju nacistiki pozdrav. Hitler je vjerovao da e kroz taj pozdrav privui
kozmiku energiju i koagulirati je u forme pogodne za manipulaciju. Jer ne smijemo zaboraviti da
je psihika energija, kao svaka druga forma kozmike energije univerzalno primjenjiva i nikako se
ne moe rei da je ograniena na etiki opravdane ciljeve, niti da je van domaaja nemoralnih ljudi.
Sunce jednako grije zle i dobre. to vie, neuravnoteene i ravo integrirane linosti, sa jakim
osjeanjem inferiornosti veoma su sklone da u mistici i okultizmu potrae sredstva za realizaciju
svojih ciljeva. To im se ini kao pogodna mogunost da dobiju neto za nita; da se na mala vrata
uvuku tamo gdje im nije mjesto; da se bez napora doepaju neeg ija je sutina u sposobnosti za
veliki i dugotrajan napor. Na sreu mali broj ljudi ima ustrajnosti da se due vrijeme bavi neim to
ne daje neposredne rezultate. Osobe etike niske slue se, na prvom mjestu, sredstvima koja su jako
daleko od mentalne magije. Od njih moete prije oekivati da vas fiziki napadnu, nego da izvre
invokaciju Lucifera, kako se to prikazuje u popularnim filmovima zadnjih godina.
Da se vratimo glavnoj temi ovog dodatka. Kamen temeljac zapadne tradicije su Tarot i
Kabala, isto onako kao to su Upaniade, Bagavat Gita i Patandalijevi Joga aforizmi osnov istone
hermetike tradicije. Zapadnom tradicijom pozabaviti u se detaljno u Kljuevima psihike
magije, ali nije loe rei o tome sada nekoliko rijei. Kabala je najire shvaeno, masivan
konglomerat praktinih filozofskih uenja, rasijanih u drevnim hebrejskim religioznim tekstovima,
srednjovjekovnim spisima, rozenkrojcerskom i masonskom simbolizmu i radovima o Tarotu. U
srednjem vijeku uenja Kabale smatrana su tako svetim, da nije bilo dozvoljeno prenijeti ih u pisanu
formu. Sama rije Kabala oznaava usmenu tradiciju, jer doslovno znai od usta do uha. Konano
u dvanaestom vijeku napisan je prvi Kabalistiki rukopis, a zatim su slijedili radovi ranih kabalista
koji su postali dostupni Zapadu kroz prijevode Pikusa de Mirandole, Knora fon Rozenrata,

64
Kornelijusa Agripe i drugih. Ipak, uslijed progona katolike crkve, veina radova je nepovratno
unitena.
Sreom, cjelokupna praktina filozofija Kabale moe se saeto rezimirati u jednostavnom,
ali istovremeno udesno efikasnom dijagramu poznatom kao Drvo ivota. Grafika predstava
Drveta ivota i simbolizam boja koji ide uz pojedine njegove sfere biti e dati u slijedeem
udbenik. Mada je izvanredno jednostavan, ovaj ingeniozni dijagram opisivan je od strane
kompetentnih autoriteta kao moan instrument psihikog djelovanja na sopstvenu podsvijest i kao
sveobuhvatni model ljudske psihe i univerzuma istovremeno. Bez ovog jednostavnog, efikasnog
dijagrama vjerojatno bi zapadna ezoterina tradicija bila, tokom srednjeg vijeka, potpuno unitena.
Meutim, kako je uslijed svoje jednostavnosti izvanredno lak za pamenje i kako je njegova
struktura takva da omoguava najdalekosenije mentalne operacije, uz pomo Drveta ivota
mogue je svako poznato uenje i svaki sistem filozofije prikazati i klasificirati. Ne samo to. Uz
pomo Drveta ivota mi najefikasnije stupamo u kontakt sa najdubljim slojevima naeg bia, koji
su gluhi za uobiajene signale svjesnog duha. Sa ovim slojevima naeg bia u stanju smo da
stupimo u kontakt povremeno i djelomino kroz snove, psihoanalizu, halucinacije i sl. Tehnike
Kabale omoguavaju da postignemo njihovu kontrolu i to kontrolu koja je svjesna, namjerna i
potpuna. Jer, ne zaboravite psihika magija nije nametanje volje drugim ljudima, mentalna
fascinacija ili vraanje vieg ili nieg stupnja, ve je magija, po definiciji zapadne hermetistike,
sposobnost izazivanja promjena u sopstvenoj svijesti po volji. A kao to ste ve davno nauili,
promjena nae svijesti dovodi do promjene objektivnog svijeta oko nas.
Drvo ivota ima deset sfera rasporeenih u tri stupa. Najvaniji je Srednji stup, koji sadri
pet sfera. Ove sfere priblino odgovaraju astralnim akrama u joga uenju. U praktinom radu
postoji jedna znaajna razlika izmeu Istone i Zapadne tradicije. U jogi i fakirizmu, kao to ste
vidjeli iz prvog dijela ovog udbenika, uenik vri neposredno djelovanje na svoje akre kroz
koncentraciju i disanje. U zapadnoj tradiciji djelovanje na psihike centre vri se indirektno, preko
simbola. Kao dobra ilustracija ove razlike moe da poslui biljar. U Istonoj tradiciji kuglu
utjerujemo direktno u rupu na stolu. U Zapadnoj tradiciji isti cilj postiemo posredstvom manjeg ili
veeg broja karambola.
Sistem disanja je veoma slian pranajami, osim to Zapadni hermetizam uglavnom koristi
etvorofazno ritmiko disanje u skladu sa TETRAGRAMATONOM - etvoropolnim magnetom.
Udisaj - pauza u kojoj su plua ispunjena zrakom - izdisaj - pauza u kojoj su plua prazna.
Bojim se da e mnogo to od ovog to ste proitali biti poetniku nejasno, a naprednom
studentu pomalo dosadno. Tu nema pomoi, jer je ovo udbenik opeg tipa. U svakom sluaju
nadam se da vam je pomogao da donekle upoznate praktine metode Istoka i da predstavu, makar
ne sasvim jasnu, o sadraju druga dva udbenika koji su u prodaji.