OVRNI ZAKON

Dio prvi __________________________________________________________________ 4

Glava prva OSNOVNE ODREDBE ____________________________________________ 4
Dio drugi OVRHA _________________________________________________________ 16
Razdjel prvi ZAJEDNIKE ODREDBE __________________________________________ 16
Glava druga OVRNA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA _____________________________ 16
Glava trea PREDLAGANJE I ODREIVANJE OVRHE ____________________________ 21
Glava etvrta PROVEDBA OVRHE __________________________________________ 22
Glava peta PRAVNI LIJEKOVI STRANAKA PROTIV RJEENJA O OVRSI _______________ 24
1. Pravni lijekovi protiv rjeenja o ovrsi na temelju ovrne isprave _______________ 24
2. Pravni lijekovi protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave _________ 28
Glava esta PRIGOVOR TREE OSOBE _______________________________________ 29
Glava sedma PROTUOVRHA ______________________________________________ 30
Glava osma ODGODA, OBUSTAVA I ZAVRETAK OVRHE ________________________ 31
1. Odgoda ovrhe ______________________________________________________ 31
2. Obustava i dovretak ovrhe ____________________________________________ 33
Razdjel drugi OVRHA RADI NAPLATE NOVANE TRABINE ________________________ 34
Glava deveta OPE ODREDBE _____________________________________________ 34
Glava deseta OVRHA NA NEKRETNINI _______________________________________ 35
1. Ope odredbe ______________________________________________________ 36
2. Izuzimanje od ovrhe __________________________________________________ 39
3. Odreivanje vrijednosti nekretnine _____________________________________ 39
4. Prodaja nekretnine __________________________________________________ 40
5. Namirenje vjerovnika _________________________________________________ 46
6. Posebne odredbe o nainu namirenja nekih trabina _______________________ 48
7. Roite za diobu, rjeenje o namirenju i brisanje prava i tereta ________________ 49
8. Pravni poloaj ovrenika i treih osoba nakon prodaje nekretnine _____________ 50
9. Primjena odredaba ove glave na podruju gdje ne postoje zemljine knjige ______ 52
Glava jedanaesta OVRHA NA POKRETNINAMA _______________________________ 53
1. Ope odredbe ______________________________________________________ 53
2. Pljenidba i procjena pokretnina _________________________________________ 54
3. Prodaja pokretnina __________________________________________________ 58
4. Prodaja pokretnina preko javnih komisionara _____________________________ 59
5. Prodaja motornih vozila _______________________________________________ 63
6. Namirenje ovrhovoditelja _____________________________________________ 64
7. Primjena odredaba o ovrsi na nekretnini _________________________________ 65
Glava dvanaesta OEVIDNIK NEKRETNINA I POKRETNINA KOJE SE PRODAJU U
OVRNOM POSTUPKU ___________________________________________________ 65

Glava trinaesta OVRHA NA NOVANOJ TRABINI OVRENIKA ___________________ 66
1. Ope odredbe ______________________________________________________ 66
2. Pljenidba trabine ___________________________________________________ 68
3. Prijenos trabine ____________________________________________________ 70
4. Posebne odredbe o ovrsi na plai i drugim stalnim novanim primanjima _______ 74
5. Posebne odredbe o ovrsi na novanoj trabini po raunu ____________________ 76
6. Zadunica i bjanko zadunica ___________________________________________ 80
7. Provedba ovrhe radi naplate novane trabine po osnovi radnog odnosa koja je
utvrena u brutoiznosu _________________________________________________ 82
8. Mjerodavne odredbe u postupcima za naplatu novane trabine na novanim
sredstvima na raunu __________________________________________________ 82




Glava etrnaesta OVRHA NA TRABINI DA SE PREDAJU ILI ISPORUE POKRETNINE ILI DA
SE PREDA NEKRETNINA ___________________________________________________ 83
1. Ope odredbe ______________________________________________________ 83
2. Pokretnine _________________________________________________________ 83
3. Nekretnina _________________________________________________________ 84
Glava petnaesta OVRHA NA DIONICI ZA KOJU NIJE IZDANA ISPRAVA O DIONICI TE NA
UDJELU ODNOSNO POSLOVNOM UDJELU U TRGOVAKOM DRUTVU _____________ 84
Glava esnaesta OVRHA NA VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA KOJI SU UBILJEENI NA
RAUNIMA KOD SREDINJEG KLIRINKOG DEPOZITARNOG DRUTVA ______________ 86
Glava sedamnaesta OVRHA NA DRUGIM IMOVINSKIM ODNOSNO MATERIJALNIM
PRAVIMA ______________________________________________________________ 88
Glava osamnaesta POSEBNE ODREDBE O OVRSI NA IMOVINI PRAVNIH OSOBA ______ 89
1. Izuzimanje od ovrhe i ogranienje ovrhe _________________________________ 89
2. Odgovarajua primjena drugih odredaba Zakona ___________________________ 91
Razdjel trei OVRHA RADI OSTVARENJA NENOVANE TRABINE ___________________ 91
Glava devetnaesta MJESNA NADLENOST ___________________________________ 91
Glava dvadeseta OVRHA RADI PREDAJE I ISPORUKE POKRETNINA ________________ 93
Glava dvadeset prva OVRHA RADI ISPRANJENJA I PREDAJE NEKRETNINE __________ 94
Glava dvadeset druga OVRHA RADI OSTVARENJA TRABINE NA RADNJU, TRPLJENJE ILI
NEINJENJE ____________________________________________________________ 96
Glava dvadeset trea OVRHA RADI VRAANJA ZAPOSLENIKA NA RAD, ODNOSNO U
SLUBU _______________________________________________________________ 99
Glava dvadeset etvrta OVRHA DIOBOM STVARI _____________________________ 100
Glava dvadeset peta OSTVARENJE TRABINE NA DAVANJE IZJAVE VOLJE __________ 101
Razdjel etvrti SUDJELOVANJE JAVNIH BILJENIKA U OVRSI ______________________ 102
Glava dvadeset esta ODREIVANJE OVRHE NA TEMELJU VJERODOSTOJNE ISPRAVE 102
Dio trei OSIGURANJE ____________________________________________________ 106
Glava dvadeset sedma OPE ODREDBE ____________________________________ 106

Glava dvadeset osma OSIGURANJE PRISILNIM ZASNIVANJEM ZALONOGA PRAVA NA
NEKRETNINI ___________________________________________________________ 107
Glava dvadeset deveta SUDSKO I JAVNOBILJENIKO ZALONOPRAVNO OSIGURANJE
NA TEMELJU SPORAZUMA STRANAKA ______________________________________ 108
1. Sudsko osiguranje novane trabine zasnivanjem zalonoga prava na temelju
sporazuma stranaka ___________________________________________________ 108
2. Javnobiljeniko osiguranje novane trabine zasnivanjem zalonoga prava ____ 111
Glava trideseta SUDSKO I JAVNOBILJENIKO OSIGURANJE PRIJENOSOM VLASNITVA
NA STVARI I PRIJENOSOM PRAVA __________________________________________ 111
1. Sudsko osiguranje __________________________________________________ 111
2. Javnobiljeniko osiguranje ___________________________________________ 119
Glava trideset prva OSIGURANJE PRETHODNOM OVRHOM ____________________ 119
Glava trideset druga OSIGURANJE PRETHODNIM MJERAMA ____________________ 120
Glava trideset trea PRIVREMENE MJERE ___________________________________ 123
1. Ope odredbe _____________________________________________________ 123
2. Privremene mjere radi osiguranja novane trabine _______________________ 124
3. Privremene mjere radi osiguranja nenovane trabine _____________________ 126
4. Zajednike odredbe _________________________________________________ 128
Dio etvrti EUROPSKI OVRNI NALOG _______________________________________ 129
Glava trideset etvrta POSTUPAK ZA IZDAVANJE POTVRDE O EUROPSKOM OVRNOM
NALOGU ZA NESPORNE TRABINE TE ZA ODREIVANJE I PROVEDBU OVRHE NA TEMELJU
EUROPSKOG OVRNOG NALOGA __________________________________________ 130
1. OPE ODREDBE ____________________________________________________ 130
2. IZDAVANJE POTVRDE O EUROPSKOM OVRNOM NALOGU __________________ 130
3. ODREIVANJE OVRHE NA TEMELJU EUROPSKOGA OVRNOG NALOGA ________ 131
Dio peti PREKRAJNE ODREDBE ____________________________________________ 132
Dio esti PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE ___________________________________ 133




OVRNI ZAKON


Dio prvi

Glava prva OSNOVNE ODREDBE

Sadraj Zakona
lanak 1.
(1) Ovim se Zakonom ureuje postupak po kojemu sudovi i javni biljenici provode prisilno
ostvarenje trabina na temelju ovrnih i vjerodostojnih isprava (ovrni postupak) te
postupak po kojemu sudovi i javni biljenici provode osiguranje trabina (postupak
osiguranja), ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.
(2) Ovim se Zakonom ureuju i materijalnopravni odnosi koji se zasnivaju na temelju
ovrnih postupaka i postupaka osiguranja iz stavka 1. ovoga lanka.
Znaenje pojedinih izraza
lanak 2.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ova znaenja:
1. izraz trabina oznaava pravo na neko davanje, injenje, neinjenje ili trpljenje,
2. izraz ovrhovoditelj oznaava osobu koja je pokrenula postupak radi ovrhe neke
trabine te osobu u iju je korist taj postupak pokrenut po slubenoj dunosti,
3. izraz predlagatelj osiguranja oznaava osobu koja je pokrenula postupak radi
osiguranja neke trabine te osobu u iju je korist taj postupak pokrenut po slubenoj
dunosti,
4. izraz ovrenik oznaava osobu protiv koje se trabina ostvaruje,
5. izraz protivnik osiguranja oznaava osobu protiv koje se trabina osigurava,
6. izraz stranka oznaava ovrhovoditelja i ovrenika te predlagatelja osiguranja i
protivnika osiguranja,
7. izraz sudionik oznaava osobu koja u postupku ovrhe ili osiguranja nije stranka, a u
postupku sudjeluje zbog toga to se u njemu odluuje o nekom njezinu pravu ili zbog toga
to za to ima pravni interes,
8. izraz rjeenje o ovrsi oznaava rjeenje kojim je u cijelosti ili djelomice prihvaen
ovrni prijedlog ili kojim se ovrha odreuje po slubenoj dunosti,
9. izraz rjeenje o osiguranju oznaava rjeenje kojim je u cijelosti ili djelomice prihvaen
prijedlog za osiguranje ili kojim se po slubenoj dunosti odreuje osiguranje,
10. izraz sudski ovritelj oznaava sudskoga slubenika koji po nalogu suda neposredno
poduzima pojedine radnje u ovrnom postupku ili postupku osiguranja,

11. izraz poljodjelac oznaava osobu kojoj je poljoprivredna proizvodnja preteni izvor
prihoda,
12. izraz banka oznaava banku i svaku drugu pravnu osobu koja obavlja poslove
platnoga prometa,
13. izrazi javno ovjerovljena isprava ili ovjerovljena isprava oznaavaju ispravu na
kojoj je potpis neke osobe ovjerovio javni biljenik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim
ovlastima,
14. izraz Financijska agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) oznaava pravnu osobu koja
provodi ovrhu prema odredbama zakona kojim se ureuje provedba ovrhe na novanim
sredstvima.





Pokretanje postupka
lanak 3.
(1) Ovrni postupak pokree se prijedlogom ovrhovoditelja, a postupak osiguranja
prijedlogom predlagatelja osiguranja.
(2) Kad je zakonom odreeno tijelo ili osoba koja nije nositelj odreene trabine ovlatena
pokrenuti postupak radi njegova ostvarenja ili osiguranja, to tijelo, odnosno osoba imaju u
postupku poloaj ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja.
(3) Ovrni postupak i postupak osiguranja pokreu se i po slubenoj dunosti kad je to
zakonom izrijekom odreeno.
(4) Ako je postupak pokrenut prijedlogom nekoga tijela ili osobe koja nije nositelj trabine,
odnosno po slubenoj dunosti, radi ostvarenja ili osiguranja trabine odreene osobe, ta
osoba moe u postupku sudjelovati s ovlastima ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja
osiguranja, ali ne moe poduzimati radnje koje bi sprjeavale provedbu postupka
pokrenutoga po prijedlogu odreenoga tijela ili osobe, odnosno po slubenoj dunosti.
(5) Ako tijelo ili osoba iz stavka 4. ovoga lanka odlue povui prijedlog kojim je postupak
pokrenut, odnosno ako sud odlui obustaviti postupak pokrenut po slubenoj dunosti,
osoba radi ije je trabine postupak pokrenut moe preuzeti voenje postupka. Izjavu o
preuzimanju postupka ta osoba mora dati u roku od petnaest dana od dana kad joj je
dostavljena obavijest o povlaenju prijedloga odnosno o namjeri da se postupak obustavi.
(6) Kad su po zakonu neko tijelo ili osoba duni dostaviti sudu odreenu ovrnu ispravu ili
ga na drugi nain obavijestiti o postojanju razloga za pokretanje ovrnoga postupka ili
postupka osiguranja po slubenoj dunosti, oni u tim postupcima nemaju poloaj stranke.
Sredstva i predmet ovrhe i osiguranja
lanak 4.

(1) Sredstva ovrhe i osiguranja su ovrne radnje, odnosno radnje osiguranja ili sustav
takvih radnji kojima se po zakonu trabina prisilno ostvaruje ili osigurava.
(2) Predmet ovrhe i osiguranja su stvari i prava na kojima se po zakonu moe provesti
ovrha radi ostvarenja trabine ili njezina osiguranja.
(3) Ovrne radnje ili radnje osiguranja mogu se neposredno provesti i protiv ovrenika,
protivnika osiguranja i drugih osoba u skladu s ovim Zakonom.
(4) Predmet ovrhe ne mogu biti stvari izvan prometa, kao ni druge stvari za koje je to
posebnim zakonom odreeno.
(5) Predmet ovrhe ne mogu biti trabine po osnovi poreza i drugih pristojbi.
(6) Predmet ovrhe ne mogu biti objekti, oruje i oprema namijenjeni obrani te oprema i
objekti namijenjeni radu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i
pravosudnih tijela.
(7) Moe li neka stvar ili neko pravo biti predmet ovrhe, odnosno je li ovrha na nekoj stvari
ili pravu ograniena, ocjenjuje se s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme
podnoenja ovrnoga prijedloga, ako ovim Zakonom nije drukije izrijekom odreeno.
Ogranienje sredstava i predmeta ovrhe i osiguranja
lanak 5.
(1) Sud odreuje ovrhu, odnosno osiguranje onim sredstvom i na onim predmetima koji su
navedeni u ovrnom prijedlogu, odnosno prijedlogu za osiguranje.
(2) Ako je predloeno vie sredstava ili vie predmeta ovrhe, odnosno osiguranja, sud e,
na prijedlog ovrenika, odnosno protivnika osiguranja, ograniiti ovrhu, odnosno
osiguranje samo na neka od tih sredstava, odnosno predmeta, ako su dovoljni za
ostvarenje ili osiguranje trabine.
(3) Ako se pravomono rjeenje o ovrsi odreenim sredstvom ili na odreenom predmetu
ne moe provesti, ovrhovoditelj moe radi namirenja iste trabine predloiti novo sredstvo
ili predmet ovrhe. U tom sluaju sud e donijeti novo rjeenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na
temelju toga rjeenja. Ovrha odreena prijanjim rjeenjem o ovrsi obustavit e se ako
ovrhovoditelj povue ovrni prijedlog u povodu kojega je ona odreena ili ako za to budu
ispunjeni drugi zakonom predvieni razlozi.
(4) Ako ovrhovoditelj u roku od dva mjeseca od obavijesti suda o nemogunosti provedbe
ovrhe ne podnese prijedlog iz stavka 3. ovoga lanka, ovrha e se obustaviti.
(5) Smatrat e se da je ovrhovoditelj podnio prijedlog iz stavka 3. ovoga lanka ako je u
roku iz stavka 4. ovoga lanka zatraio davanje prokazne izjave, odnosno prokaznog popisa
imovine. Nakon to prokazna izjava, odnosnoprokazni popis imovine bude poloen,
ovrhovoditelj je duan u daljnjem roku od dva mjeseca predloiti ovrhu drugim sredstvom
ili na drugom predmetu ovrhe. U protivnom ovrha e se obustaviti.
(6) alba protiv novoga rjeenja o ovrsi iz stavka 3. ovoga lanka ne moe se izjaviti iz
razloga zbog kojih se mogla izjaviti protiv prijanjeg rjeenja o ovrsi.
(7) alba nakon proteka roka protiv novoga rjeenja o ovrsi iz stavka 3. ovoga lanka moe
se podnijeti samo ako su razlozi zbog kojih se podnosi nastali nakon vremena kad se vie
nisu mogli iznijeti u roku za albu protiv prethodnoga rjeenja o ovrsi.

(8) Glede sudskih pristojbi, prijedlog i rjeenje o ovrsi iz stavka 3. ovoga lanka ne smatraju
se novim prijedlogom i rjeenjem.
(9) Odreivanje ovrhe novim sredstvom ili na novom predmetu te njezina provedba
smatrat e se prigodom vrednovanja obujma sudakoga rada novim ovrnim predmetom.
Zatita dostojanstva ovrenika, odnosno protivnika osiguranja
lanak 6.
Pri provedbi ovrhe i osiguranja pazit e se na dostojanstvo ovrenika, odnosno protivnika
osiguranja te na to da ovrha, odnosno osiguranje za njega budu to manje nepovoljni.
Podnesci, roita i spisi
lanak 7.
(1) U ovrnom postupku i postupku osiguranja sud postupa na temelju podnesaka i drugih
pismena.
(2) Sud odrava roite kad je to ovim Zakonom odreeno ili kad smatra da je odravanje
roita svrhovito.
(3) O roitu, umjesto zapisnika, sudac moe sastaviti slubenu biljeku.
(4) Sud e izvan roita sasluati stranku ili sudionika u postupku ako je to predvieno ovim
Zakonom, ili ako smatra da je to potrebno radi razjanjenja pojedinih pitanja ili oitovanja
o nekom prijedlogu stranke.
(5) Izostanak jedne ili obiju stranaka te sudionika s roita, ili njihovo neodazivanje pozivu
suda radi sasluanja, ne sprjeava sud da i dalje postupa.
(6) U ovrnom postupku i postupku osiguranja nema mirovanja postupka.
(7) Podnesci u ovrnom postupku podnose se u dovoljnom broju primjeraka za sud i
protivnu stranku.
Dostava
lanak 8.
(1) Pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizikoj osobi u toj
pravnoj osobi dostava se obavlja na adresu navedenu u prijedlogu. Ako dostava na adresu
navedenu u prijedlogu ne uspije, dostava e se obaviti na adresu sjedita upisanoga u
upisnik. Ako dostava ne uspije ni na toj adresi, obavit e se isticanjem pismena koje je
trebalo dostaviti na oglasnoj ploi suda. Smatrat e se da je dostava obavljena istekom
osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploi.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se i na odgovorne osobe u pravnoj osobi
kada se u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe ovrha provodi i prema njima te kada
im se izrie novana kazna ili kazna zatvora.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se i na fizike osobe koje obavljaju
odreenu upisanu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni biljenici, odvjetnici, lijenici
itd.) kad se tim osobama dostava obavlja u vezi s tom djelatnou.
(4) U ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, nakon dviju neuspjelih dostava putem
davatelja potanskih usluga, na zahtjev ovrhovoditelja dostavu ovreniku moe obaviti
javni biljenik koji odluuje u postupku, odnosno drugi javni biljenik ako dostavu treba

obaviti izvan slubenog podruja javnog biljenika koji odluuje u postupku. Trokove
izazvane javnobiljenikom dostavom ovrhovoditelj izravno podmiruje javnom biljeniku
koji obavlja dostavu. Javni biljenik kome nisu predujmljena sredstva za pokrie trokova
dostave nije duan obaviti dostavu.
(5) Ako dostavu treba obaviti izvan slubenog podruja javnog biljenika koji odluuje u
postupku, pismeno koje se dostavlja, javni biljenik uz molbu prosljeuje javnom biljeniku
na ijem se slubenom podruju nalazi ovrenikova adresa. Javni biljenici su jedan drugom
duni ukazivati pravnu pomo dostave u ovrnom postupku. Ako zamoljeni javni biljenik
nije nadlean da obavi radnju za koju je zamoljen, ustupit e molbu nadlenom javnom
biljeniku, odnosno drugom dravnom tijelu i o tome obavijestiti javnog biljenika od koga
je primio molbu, a ako mu nadleni javni biljenik, odnosno dravno tijelo nije poznato,
vratit e molbu. Ako u jednom mjestu postoji vie javnih biljenika, molba za davanje
pravne pomoi dostave moe se podnijeti bilo kojem od tih javnih biljenika.
(6) Kad je ovim Zakonom predvieno da se dostava ili koja druga radnja obavlja preko
javnoga biljenika, dostava, odnosno radnja obavljaju se tako da javni biljenik, na zahtjev
ovlatene osobe ili tijela, putem davatelja potanskih usluga ili neposredno, dostavi
pismeno i o tome sastavi zapisnik, otpravak kojega e dostaviti ovlatenoj osobi ili tijelu
koji su zamolili pravnu pomo dostave.
(7) Na radnje poduzete u svezi s dostavom preko javnih biljenika na temelju ovoga Zakona
stranke ne plaaju javnobiljenike pristojbe. Trokovi dostave putem javnoga biljenika
ulaze u trokove ovrhe.
(8) Javni biljenik u obavljanju dostave na temelju ovoga Zakona ima prava i dunosti
sudskog dostavljaa. Javnog biljenika u obavljanju dostave mogu zamjenjivati
javnobiljeniki prisjednik, savjetnik i vjebenik.
Prekid postupka
lanak 9.
U sluaju prekida ovrnoga postupka ili postupka osiguranja sud e, na prijedlog stranke ili
po slubenoj dunosti, ako je to potrebno radi zatite prava i interesa koje od stranaka,
postaviti privremenoga zastupnika stranki u odnosu na koju je nastao razlog zbog kojega je
dolo do prekida, a postupak e nastaviti i prije nego to taj razlog prestane.
Sastav suda i odluke
lanak 10.
(1) Ovrni postupak i postupak osiguranja u prvom i drugom stupnju vodi i odluke donosi
sudac pojedinac.
(2) Ako se o prisilnom ispunjenju ili osiguranju nekih trabina odluuje u parninom,
kaznenom ili nekom drugom sudskom postupku, takve odluke sud donosi u sastavu u
kojemu vodi taj sudski postupak.
(3) Odluke u ovrnom postupku i postupku osiguranja sud donosi u obliku rjeenja ili
zakljuka.

(4) Zakljukom se izdaje nalog sudskom ovritelju za provedbu pojedinih radnji te odluuje
o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kad je to izrijekom predvieno ovim
Zakonom.
Pravni lijekovi
lanak 11.
(1) Protiv rjeenja donesenoga u prvom stupnju moe se izjaviti alba, ako ovim Zakonom
nije drukije odreeno.
(2) Protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave moe se podnijeti prigovor.
(3) alba se izjavljuje u roku od osam dana od dostave prvostupanjskoga rjeenja, ako ovim
Zakonom nije drukije odreeno.
(4) alba ne odgaa provedbu rjeenja, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(5) Protiv zakljuka nije doputen pravni lijek.
(6) Ako je protiv rjeenja doputena alba, sud e, ako nije ovlaten postupiti prema
odredbi lanka 51. stavka 1. ovoga Zakona, spis sa albom dostaviti drugostupanjskom
sudu. Ako je mogue nastaviti s provedbom ovrhe do donoenja odluke drugostupanjskog
suda, prvostupanjski sud e drugostupanjskom sudu dostaviti presliku spisa sa albom. Dok
drugostupanjski sud ne donese odluku o albi, prvostupanjski sud poduzimat e one radnje
koje je ovlaten poduzimati prije pravomonosti pobijanoga rjeenja, ako ovim Zakonom
nije drukije odreeno.
Revizija, ponavljanje postupka i povrat u prijanje stanje
lanak 12.
(1) U ovrnom postupku i postupku osiguranja doputena je samo revizija iz lanka 382.
stavka 2. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 112/99.,
88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11. i 148/11. proieni tekst).
Ponavljanje postupka nije doputeno, osim u sluaju iz lanka 58. stavka 7. ovoga Zakona.
(2) Povrat u prijanje stanje doputen je samo zbog proputanja roka za albu i prigovor.
Hitnost i redoslijed postupanja
lanak 13.
(1) U ovrnom postupku i postupku osiguranja sud je duan postupati hitno.
(2) Sud je duan predmete uzimati u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda
trabine ili posebne okolnosti ne zahtijevaju da se postupi drukije.
Trokovi postupka
lanak 14.
(1) Trokove postupka u svezi s odreivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja prethodno
snosi ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja.
(2) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja duan je trokove postupka predujmiti
u roku koji sud odredi. Sud e obustaviti ovrhu, odnosno osiguranje ako trokovi ne budu
predujmljeni u tomu roku, a bez toga se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti. Ako u roku
ne budu predujmljeni trokovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi
provedba ovrhe, ta se radnja nee provesti.

(3) Trokove postupka koji je sud pokrenuo po slubenoj dunosti prethodno predujmljuje
sud iz svojih sredstava.
(4) Ovrenik, odnosno protivnik osiguranja duni su ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju
osiguranja naknaditi trokove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje.
(5) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja duni su ovreniku, odnosno protivniku
osiguranja naknaditi trokove koje su im neosnovano prouzroili.
(6) Zahtjev za naknadu trokova podnosi se najkasnije u roku od trideset dana od dana
zavretka postupka.
(7) O trokovima postupka odluuje sud u ovrnom postupku i u tom postupku odreuje,
na prijedlog stranke, ovrhu radi njihova ostvarenja.
(8) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja mogu ve u ovrnom prijedlogu ili
prijedlogu za osiguranje zatraiti da se, radi naplate predvidivih trokova postupka, odredi
ovrha protiv ovrenika, odnosno protivnika osiguranja. Na temelju takvoga rjeenja o ovrsi
sud e provesti mjere kojima se u korist ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja
na dijelovima imovine ovrenika, odnosno protivnika osiguranja zasnivaju prava koja
osiguravaju budue namirenje trokova postupka.
Jamevina
lanak 15.
(1) Kad je ovim Zakonom propisano davanje jamevine, ona se daje u gotovom novcu.
Iznimno, sud moe odobriti davanje jamevine u obliku bankarske garancije, vrijednosnih
papira koji imaju burzovnu vrijednost te dragocjenosti iju je vrijednost lako utvrditi na
tritu i koje se mogu brzo i jednostavno unoviti.
(2) Republika Hrvatska, opine, gradovi i upanije te dravna tijela nisu duni dati
jamevinu kad u postupku sudjeluju kao stranke.
(3) Na stvarima koje su predane u sudski polog protivna stranka stjee zakonsko zalono
pravo. Ako su kao jamevina ponueni nematerijalizirani vrijednosni papiri sud e
ovjerovljenu izjavu osobe koja daje jamevinu da je suglasna da se radi osiguranja trabine
za koju se daje jamevina upie zalono pravo bez odgode dostaviti sredinjem klirinkom
depozitarnom drutvu, radi upisa zalonog prava, uz tonu naznaku koliine i vrste
vrijednosnica, te osobe zalonog dunika i zalonog vjerovnika.
(4) Ako sud u ovrnom postupku ili postupku osiguranja odlui o pravu protivne stranke na
naknadu tete ili trokova postupka u svezi s radnjom zbog poduzimanja koje je jamevina
dana, na njezin e prijedlog istim rjeenjem odluiti i o naplati utvrene trabine iz te
jamevine.
Novana kazna i kazna zatvora
lanak 16.
(1) Kad je ovim Zakonom novana kazna predviena kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se
kazna moe izrei fizikim osobama u iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kuna, a pravnim
osobama u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna. Zatvorska kazna predviena ovim
Zakonom izrie se od petnaest dana do tri mjeseca. Sud tijekom postupka moe istoj osobi

izrei vie zatvorskih kazni za razliita kanjiva djela, a zbroj kazni u jednom postupku
ovrhe ili osiguranja ne moe prijei est mjeseci.
(2) Ako se novana kazna izrie pravnoj osobi, sud e izrei novanu kaznu i odgovornim
osobama u pravnoj osobi ako utvrdi da su te osobe inom ili propustom prouzroile
kanjivo djelo pravne osobe.
(3) Ako se osoba kojoj je sud, u skladu s ovim Zakonom, zaprijetio novanom kaznom ne
pokori nalogu suda, sud e joj izrei tu kaznu i, u sluaju potrebe, zaprijetiti joj takvim
novim kaznama te ih izricati sve dok ta osoba ne postupi po nalogu suda.
(4) Ako fizika osoba kojoj je izreena novana kazna ne plati tu kaznu u roku koji je
odreen odlukom suda, ta e se kazna zamijeniti zatvorskom kaznom po pravilima
kaznenoga prava o zamjeni novane kazne zatvorskom kaznom. Ukupan zbroj zatvorskih
kazni kojima su nekoj osobi zamijenjene izreene novane kazne ne moe u istom
postupku prijei est mjeseci, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(5) Kad je ovim Zakonom predvieno da se zatvorska kazna moe izrei kao sredstvo ovrhe
ili osiguranja, ta se kazna moe pojedinano izrei u trajanju do tri mjeseca, s time da
ukupni zbroj pojedinano izreenih zatvorskih kazni u istome ovrnom postupku ne moe
prijei est mjeseci, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(6) Sud moe zaprijetiti novanom kaznom pravnim osobama, a odgovornim osobama u
pravnoj osobi i drugim fizikim osobama novanom kaznom ili zatvorskom kaznom, ili
kazniti novanom kaznom pravnu osobu, odnosno kazniti novanom kaznom ili
zatvorskom kaznom odgovorne osobe u pravnoj osobi i druge fizike osobe:
1. ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzmu odreene radnje s ciljem skrivanja,
oteenja ili unitenja imovine ovrenika ili protivnika osiguranja,
2. ako poduzmu ine nasilja ili ine kojima mogu teko otetiti ili ugroziti prava, sigurnost i
dostojanstvo ovrhovoditelja i predlagatelja osiguranja ili drugih osoba koje sudjeluju u
postupku ovrhe ili osiguranja,
3. ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzmu radnje koje mogu dovesti do
nenadoknadive ili teko nadoknadive tete za ovrhovoditelja ili predlagatelja osiguranja,
4. ako poduzmu radnje kojima se sud, sudski ovritelj ili druge ovlatene osobe ometaju u
provedbi ovrnih radnji ili radnji osiguranja,
5. te u drugim sluajevima predvienim zakonom.
(7) Zatvor iz stavka 6. ovoga lanka moe, na temelju jedne odluke kojom je odreen,
trajati najdue trideset dana. Tijekom istoga postupka moe se, u sluaju potrebe, protiv
iste osobe ponovno odrediti zatvor. Ukupno trajanje zatvora odreenoga protiv neke
osobe tijekom istoga postupka ne moe biti due od est mjeseci.
(8) Sud e kazniti novanom kaznom do 5.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno do
20.000,00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugoga sudionika u
postupku. Novana kazna moe se izrei i zastupniku stranke ako je on odgovoran za
vrijeanje suda. Na tu novanu kaznu na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe stavka
1. do 5. ovoga lanka.

(9) Zatvorska kazna izreena prema odredbama ovoga Zakona izvrava se na nain
propisan za izvrenje zatvorske kazne izreene u kaznenom postupku.
(10) Izreenu novanu kaznu i zatvorsku kaznu sud e izvriti po slubenoj dunosti, a
trokovi izvrenja padaju na teret dravnoga prorauna.
(11) Novana kazna i zatvorska kazna u smislu odredaba ovoga lanka bez utjecaja su na
kaznenu odgovornost osoba koje su u ovrnom postupku ili postupku osiguranja kanjene
novanom kaznom ili zatvorskom kaznom, ali e se kazna izreena prema odredbama
ovoga Zakona uraunati u kaznu izreenu u kaznenom postupku.
(12) Sud moe zaprijetiti novanom kaznom ili zatvorskom kaznom osobama iz stavka 6.
ovoga lanka i u sluaju ako postoji osnovana bojazan da bi pravna ili fizika osoba mogla
poiniti kanjivu radnju iz stavka 6. toke 1. do 5. ovoga lanka, pri emu moe tim
osobama naloiti ili zabraniti poduzimanje odreenih radnji.
(13) Sud e pri odabiru kazne ili prijetnji kaznom, odnosno odabiru vrste kazne, primijeniti
blau kaznu ako se njome moe ostvariti ista svrha.
(14) O kanjavanju novanom kaznom i zatvorskom kaznom odluuje sud rjeenjem. Na
rjeenje o kanjavanju doputena je alba u roku od tri dana. O albi na rjeenje o
kanjavanju odluuje sud drugoga stupnja u roku od tri dana.
(15) alba iz stavka 14. ovoga lanka odgaa ovrnost rjeenja.
Prokazna izjava i prokazni popis imovine
lanak 17.
(1) Ako se stvari radi ije se predaje ili isporuke ovrha vodi nisu uspjele pronai kod
ovrenika, ovrenik mora, na prijedlog ovrhovoditelja, dati pred sudom izjavu o tome gdje
se one nalaze, odnosno da ih nema ili da ne zna gdje se nalaze (prokazna izjava).
(2) Ako je ovrha radi naplate novane trabine ostala bez uspjeha zato to se nisu nali
predmeti ovrhe na kojima bi se ovrha mogla provesti ili zato to su naeni samo takvi
predmeti koji oito nisu dovoljni za namirenje ovrhovoditeljeve trabine s obzirom na
njihovu neznatnu vrijednost, ili predmeti koji su ve optereeni zalonim pravima treih, ili
predmeti koje druge osobe trae za sebe, ovrenik mora, na prijedlog ovrhovoditelja,
podnijeti sudu popis svoje imovine (prokazni popis imovine). Taj je popis ovrenik duan
sastaviti i podnijeti sudu u roku koji mu sud odredi rjeenjem iz stavka 7. ovoga lanka u
dva primjerka s odgovarajuim prilozima.
(3) U popisu iz stavka 2. ovoga lanka ovrenik mora naznaiti:
1. gdje se nalaze pojedine stvari koje ine njegovu imovinu,
2. gdje se nalaze i kome pripadaju tue stvari na kojima on ima odreena imovinska prava,
3. prema kome ima kakvu novanu ili koju drugu trabinu,
4. koja druga prava ine njegovu imovinu,
5. ima li na raunima i kod koga novana sredstva,
6. prima li i od koga plau ili mirovinu, odnosno ima li koje druge stalne ili povremene
prihode,
7. ima li kakvu drugu imovinu.

(4) U popisu iz stavka 2. ovoga lanka ovrenik mora navesti podatke o pravnoj i
injeninoj osnovi svojih prava u odnosu na svaki dio imovine iz stavka 3. ovoga lanka te o
dokazima, osobito ispravama, kojima se ona mogu potkrijepiti. Ako to bude potrebno, sud
moe zatraiti od ovrenika da dade i druge podatke na temelju kojih bi se imovina mogla
pronai.
(5) U izjavama iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, koje e potpisati pred sudom, ovrenik e
potvrditi da su podaci koje je dao toni i potpuni i da nita od svoje imovine nije zatajio.
(6) Ministar pravosua propisat e obrazac izjava iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka.
(7) O prijedlogu za davanje prokazne izjave i prokaznoga popisa imovine sud odluuje
rjeenjem kojim e ovreniku zaprijetiti novanom kaznom ako ne postupi u skladu s
nalogom suda (lanak 16.).
(8) Prokazna se izjava daje javno na roitu pred sudom.
(9) Roite pred sudom odrat e se i radi rasprave i potvrivanja prokaznoga popisa
imovine.
(10) Na javno roite iz stavaka 8. i 9. ovoga lanka pozivaju se ovrenik i ovrhovoditelj, a
oglas o roitu objavit e se i na oglasnoj ploi suda. O tim e se roitima sastaviti
zapisnik.
(11) Ako ovrenik ne doe na roita iz stavaka 8. i 9. ovoga lanka bez osobito
opravdanoga razloga ili ako odbije dati prokaznu izjavu ili prokazni popis imovine, sud e
mu izrei novanu kaznu i zaprijetiti mu novim novanim kaznama koje e izricati sve dok
se ovrenik ne pokori (lanak 16.).
(12) Odredbe stavaka 1. do 11. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju i prema
odgovornim osobama u ovreniku pravnoj osobi.
(13) Radi prikupljanja podataka o imovini sud moe, na prijedlog ovrhovoditelja, sasluati i
druge osobe kao svjedoke, odnosno zatraiti oitovanje od drugih osoba ili tijela.
(14) Ako ovrhovoditelj uini vjerojatnim da se u meuvremenu stanje stvari bitno
izmijenilo, sud moe iznova naloiti ovreniku davanje prokazne izjave odnosno
prokaznoga popisa imovine po pravilima prethodnih stavaka ovoga lanka.
(15) Za davanje neistinitih ili nepotpunih prokaznih izjava i prokaznih popisa imovine
ovrenik i odgovorne osobe u ovreniku pravnoj osobi odgovaraju kao za laan iskaz u
postupku pred sudom.
(16) Osobe ili tijela iz stavka 13. ovoga lanka odgovaraju za davanje netonih ili
nepotpunih obavijesti kao za laan iskaz u postupku pred sudom.
(17) Ovrhovoditelj je duan uz prijedlog iz stavka 2. ovoga lanka dostaviti dokaze o
postupanju po odredbi lanka 18. ovoga Zakona, dok e u protivnom njegov prijedlog biti
odbaen.
Dunost davanja podataka o duniku
lanak 18.
(1) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje duan je, u roku od osam dana, na zahtjev
osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovrni postupak ili postupak osiguranja dati
podatke o tome je li neka fizika osoba osiguranik u Hrvatskom zavodu za mirovinsko

osiguranje, po kojoj osnovi (radni odnos, samostalna profesionalna djelatnost, obrt ili
samostalna djelatnost poljoprivrede) i kod koga, odnosno prima li mirovinu, naknadu zbog
tjelesnog oteenja ili koju drugu stalnu naknadu o kojoj vodi evidenciju.
(2) Ministarstvo unutarnjih poslova duno je, u roku od osam dana, na zahtjev osobe koja
tvrdi da namjerava pokrenuti ovrni postupak ili postupak osiguranja iz evidencije o
registriranim i oznaenim vozilima dati podatke o tome je li neka osoba upisana kao vlasnik
motornog vozila te o vrsti, marki, tipu, modelu, godini proizvodnje, registarskom broju
motornog vozila i postojanju tereta na tom vozilu.
(3) Ministarstvo financija, Porezna uprava duna je u roku od osam dana, na zahtjev suda
ili javnog biljenika, uz podatak o imenu, prezimenu i datumu roenja ili broju osobne
iskaznice ovrenika, dati podatak o osobnom identifikacijskom broju ovrenika, kao i
podatke iz lanka 217. ovoga Zakona.
(4) Tijelo nadleno za katastarsku evidenciju je duno, u roku od osam dana, na zahtjev
osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovrni postupak ili postupak osiguranja dati ispis
posjedovnih listova koje vodi za fiziku ili pravnu osobu.
(5) Tijela i osobe iz stavaka 1. do 4. ovoga lanka nisu duni postupiti po zahtjevu osobe
koja trai podatke dok im prethodno ne budu podmireni trokovi za poduzimanje radnje.
(6) Na zahtjev suda osoba za koju ovrhovoditelj tvrdi da je ovrenikov dunik ili da se neki
dijelovi njegove imovine nalaze kod nje duna je u roku od osam dana izjasniti se o tome
ima li ovrenik i kakvu trabinu protiv nje, odnosno nalaze li se i koji dijelovi njegove
imovine kod nje.
(7) Podnositelj zahtjeva iz stavaka 1., 2., i 4. ovoga lanka duan je u zahtjevu za davanje
podataka navesti trabinu radi ijeg e ostvarenja ili osiguranja pokrenuti ovrni postupak,
odnosno postupak osiguranja te priloiti ispravu na kojoj se ona temelji.
(8) Osobe i tijela iz stavaka 1. do 5. ovoga lanka ne smiju obavijestiti dunika o tome da su
traeni podaci o njegovoj imovini.
(9) Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu tete koju je pretrpio zbog povrede dunosti iz
stavaka 1., 2., 3., 4., 6. i 8. ovoga lanka.

Ovrha odluke stranoga suda
lanak 19.
Ovrha na temelju odluke stranoga suda moe se odrediti i provesti u Republici Hrvatskoj
samo ako ta odluka ispunjava pretpostavke za priznanje i ovrhu propisane meunarodnim
sporazumom ili zakonom.
Ovrha na imovini strane drave
lanak 20.
(1) Na imovini strane drave u Republici Hrvatskoj ne moe se odrediti ni provesti ovrha ili
osiguranje bez prethodne suglasnosti ministra nadlenog za poslove pravosua, uz
prethodno miljenje ministra nadlenog za vanjske poslove, osim ako je strana drava
pristala na ovrhu, odnosno osiguranje.

(2) Ako uz prijedlog kojim se pokree postupak na imovini strane drave u Republici
Hrvatskoj nije podnesena suglasnost iz stavka 1. ovoga Zakona, odnosno pristanak strane
drave, sud e prijedlog odbaciti.
Primjena odredaba drugih zakona
lanak 21.
(1) U ovrnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe Zakona o parninom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije
odreeno.
(2) Na materijalnopravne pretpostavke i posljedice provedbe ovrnoga postupka i
postupka osiguranja na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe zakona kojima se
ureuju stvarna prava, odnosno obvezni odnosi.





























Dio drugi OVRHA

Razdjel prvi ZAJEDNIKE ODREDBE

Glava druga OVRNA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA

Osnove za odreivanje ovrhe
lanak 22.
Sud odreuje ovrhu samo na temelju ovrne ili vjerodostojne isprave, ako ovim Zakonom
nije drukije odreeno.
Ovrna isprava
lanak 23.
Ovrne isprave jesu:
1. ovrna sudska odluka i ovrna sudska nagodba,
2. ovrna odluka arbitranog suda,
3. ovrna odluka donesena u upravnom postupku i ovrna nagodba sklopljena u upravnom
postupku ako glase na ispunjenje novane obveze, ako zakonom nije drukije odreeno,
4. ovrna javnobiljenika odluka i ovrna javnobiljenika isprava,
5. nagodba sklopljena u postupku pred sudovima asti pri komorama u Republici
Hrvatskoj,
6. druga isprava koja je zakonom odreena kao ovrna isprava.
Odluka i nagodba
lanak 24.
(1) Sudskom odlukom, prema ovom Zakonu, smatra se presuda, rjeenje, platni nalog te
druga odluka donesena u postupku pred sudom i izbranim sudom, a sudskom nagodbom
smatra se nagodba sklopljena u postupku pred tim sudovima.
(2) Odlukom upravnoga tijela, prema ovom Zakonu, smatra se rjeenje i zakljuak koji su u
upravnom postupku donijeli tijelo dravne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima, a
upravnom nagodbom smatra se nagodba zakljuena u upravnom postupku pred tim
tijelom, odnosno pred tom osobom.
Ovrnost odluke
lanak 25.
(1) Sudska odluka kojom je naloeno ispunjenje trabine na neko davanje ili injenje ovrna
je ako je postala pravomona i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za
dobrovoljno ispunjenje tee od dana dostave odluke ovreniku, ako zakonom nije drukije
odreeno.

(2) Sudska odluka kojom je naloeno ispunjenje trabine na neko trpljenje ili neinjenje
(proputanje) ovrna je ako je postala pravomona, osim ako je u ovrnoj ispravi odreen
poseban rok za usklaivanje ponaanja ovrenika s njegovom obvezom.
(3) Odluka donesena u upravnom postupku ovrna je ako je postala ovrna po pravilima
koja ureuju taj postupak.
(4) Na temelju ovrne odluke koja je postala ovrna u jednom dijelu, ovrha se moe
odrediti samo u odnosu na taj dio.
(5) Ovrha e se odrediti na temelju sudske odluke koja nije postala pravomona i odluke
donesene u upravnom postupku koja nije postala konana ako je zakonom propisano da
alba ili koji drugi pravni lijek ne zadrava ovrhu.
Ovrnost prvostupanjskih sudskih odluka
lanak 26.
(1) Prvostupanjska sudska odluka kojom se fizikoj osobi koja ne obavlja registriranu
djelatnost nalae isplata trabine ija glavnica ne prelazi 1.000,00 kuna, odnosno kojom se
fizikoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost u pravnoj stvari u vezi s tom djelatnou
ili pravnoj osobi nalae isplata trabine ija glavnica ne prelazi 5.000,00 kuna postaje
ovrna u roku od osam dana od dana dostave osobi kojoj je naloena isplata. alba protiv
takve odluke ne odgaa ovrhu.
(2) Ako se u sudskoj odluci nekoj od osoba iz stavka 1. ovoga lanka nalae samo da
naknadi trokove postupka u iznosu koji ne prelazi iznose navedene u toj odredbi, alba
protiv takve odluke o naknadi trokova postupka ne odgaa ovrhu.

Ovrnost nagodbe
lanak 27.
(1) Sudska, odnosno upravna nagodba ovrna je ako je trabina koju prema njoj treba
ispuniti dospjela.
(2) Dospijee trabine dokazuje se zapisnikom o nagodbi ili javnom ispravom ili po zakonu
ovjerovljenom ispravom.
(3) Dospijee koje se ne moe dokazati na nain iz stavka 2. ovoga lanka dokazuje se
pravomonom odlukom donesenom u parninom postupku kojom se utvruje dospijee.
(4) Na temelju nagodbe koja je postala ovrna u jednom dijelu ovrha se moe odrediti
samo u odnosu na taj dio.
Ovrnost javnobiljenike isprave
lanak 28.
(1) Javnobiljenika isprava ovrna je ako je postala ovrna po posebnim pravilima koja
ureuju ovrnost takve isprave.
(2) Na temelju javnobiljenike isprave koja je postala ovrna u jednom dijelu ovrha se
moe odrediti samo u odnosu na taj dio.
Podobnost ovrne isprave za ovrhu
lanak 29.

(1) Ovrna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznaeni vjerovnik i dunik te
predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.
(2) Ako je ovrna isprava odluka kojom je naloeno ispunjenje trabine na neko davanje ili
injenje, u njoj mora biti odreen i rok za dobrovoljno ispunjenje.
(3) Ako u ovrnoj ispravi iz stavka 2. ovoga lanka nije odreen rok za dobrovoljno
ispunjenje, taj rok odreuje sud rjeenjem o ovrsi.
(4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka sud e predloenu ovrhu odrediti uz uvjet da
ovrenik, u roku koji mu je odreen, ne ispuni svoju obvezu.
(5) Ako je prema ovrnoj ispravi vjerovnik ovlaten odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja
trabine, vjerovnik e opseg ili vrijeme ispunjenja trabine odrediti u prijedlogu za ovrhu.
(6) Ako je prema ovrnoj ispravi trea osoba ovlatena odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja
trabine, smatrat e se da je ta osoba odredila opseg ili vrijeme ispunjenja trabine ako je
to uinila u javnoj ili javno ovjerovljenoj ispravi.
Odreivanje i naplata zateznih kamata
lanak 30.
(1) Ako se nakon donoenja odluke, sklapanja nagodbe ili sastavljanja javnobiljenike
isprave izmijeni stopa zatezne kamate, sud e, na prijedlog bilo koje stranke, rjeenjem
odrediti naplatu zatezne kamate po izmijenjenoj stopi za vrijeme na koje se ta izmjena
odnosi. Prijedlog za donoenje takvog rjeenja moe se podnijeti do dovretka ovrnog
postupka.
(2) Ako plaanje zatezne kamate na trokove postupka nije odreeno ve u ovrnoj ispravi,
sud e, na prijedlog ovrhovoditelja, u rjeenju o ovrsi odrediti naplatu tih kamata po
propisanoj stopi od dana donoenja odluke odnosno sklapanja nagodbe do naplate.
(3) Na prijedlog ovrhovoditelja sud e odrediti naplatu zateznih kamata na trokove
ovrnog postupka i osiguranja po propisanoj stopi od dana kada su ti trokovi uinjeni,
odnosno plaeni, do dana naplate.
Vjerodostojna isprava
lanak 31.
(1) Vjerodostojna isprava je, prema ovom Zakonu, raun, mjenica i ek s protestom i
povratnim raunima kad je to potrebno za zasnivanje trabine, javna isprava, izvadak iz
poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim
propisima smatra javnom ispravom. Raunom se smatra i obraun kamata.
(2) Vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznaeni vjerovnik i dunik te
predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novane obveze.
(3) Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je trabina dospjela, ovrha e se
odrediti ako ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti trabine te ako
je oznaio dan njezine dospjelosti.
Prijenos trabine ili obveze
lanak 32.

(1) Ovrha se odreuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovrnoj ispravi nije oznaena kao
vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokae da je trabina na
nju prenesena ili da je na nju na drugi nain prela. Ako se prijenos ne moe dokazati na taj
nain, prijenos trabine dokazuje se pravomonom odlukom donesenom u parninom
postupku.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje i na ovrhu protiv
osobe koja u ovrnoj ispravi nije oznaena kao dunik.
Uvjetna i uzajamna obveza
lanak 33.
(1) Ako je obveza ovrenika utvrena u ovrnoj ispravi uvjetovana prethodnim ili
istodobnim ispunjenjem neke obveze ovrhovoditelja ili nastupanjem nekoga uvjeta, sud
e, na prijedlog ovrhovoditelja, odrediti ovrhu ako on izjavi da je svoju obvezu ispunio,
odnosno da je osigurao njezino ispunjenje ili da je uvjet nastupio.
(2) Ako ovrenik u pravnom lijeku protiv rjeenja o ovrsi istakne da ovrhovoditelj nije
ispunio svoju obvezu ili da nije osigurao njezino ispunjenje ili da uvjet nije nastupio, sud e
o ispunjenju obveze ovrhovoditelja, odnosno o nastupanju uvjeta odluiti u ovrnom
postupku, osim ako odluka o tome ovisi o utvrenju spornih injenica.
(3) Ako odluka iz stavka 2. ovoga lanka ovisi o utvrenju spornih injenica, sud e o
pravnom lijeku iz stavka 2. ovoga lanka odluiti u ovrnom postupku ako su te injenice
opepoznate, ako se njihovo postojanje moe utvrditi primjenom pravila o
zakonskim predmnjevama ili ako ovrhovoditelj dokae ispunjenje ili osiguranje svoje
obveze, odnosno nastupanje uvjeta javnom ispravom ili javno ovjerovljenom privatnom
ispravom. U ostalim sluajevima sud e obustaviti postupak.
(4) Smatrat e se da je ovrhovoditelj ispunio svoju obvezu, odnosno da je osigurao njezino
ispunjenje ako je predmet dune inidbe poloio u sudski ili javnobiljeniki polog, ako to
nije u suprotnosti sa sadrajem njegove obveze utvrene ovrnom ispravom.
(5) Ovrhovoditelj koji u ovrnom postupku ne uspije dokazati, u skladu s odredbama
prethodnih stavaka ovoga lanka, da je ispunio svoju obvezu, da je osigurao njezino
ispunjenje, odnosno da je nastupio uvjet, moe pokrenuti parnicu radi utvrenja da je na
temelju ovrne isprave ovlaten traiti bezuvjetnu ovrhu radi ostvarenja svoje trabine.
Alternativna obveza po izboru ovrenika
lanak 34.
(1) Ako ovrenik ima pravo na temelju ovrne isprave birati izmeu vie predmeta svoje
obveze i u roku za dobrovoljno ispunjenje sam ne obavi izbor izmeu tih predmeta i ne
ispuni dunu obvezu, predmet kojim obveza treba biti ispunjena odreuje ovrhovoditelj u
ovrnom prijedlogu.
(2) Ovrenik ima pravo izbora i nakon podnoenja prijedloga za ovrhu, ali ono prestaje im
se ovrhovoditelj makar djelomino namiri u skladu sa svojim prijedlogom.
(3) Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu trokova ovrnoga postupka koji je obustavljen
zato to je ovrenik, u skladu s odredbama stavka 2. ovoga lanka nakon pokretanja
postupka ispunio svoju obvezu drugim predmetom.

Alternativno ovlatenje ovrenika
lanak 35.
(1) Ovrenik kojemu je ovrnom ispravom naloeno ispunjenje odreene obveze uz pravo
da se od ispunjenja te obveze moe osloboditi ispunjenjem neke druge inidbe odreene u
ovrnoj ispravi, moe tu inidbu ispuniti sve dok se ovrhovoditelj makar djelomino ne
namiri prisilnim ispunjenjem dune obveze.
(2) Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu trokova ovrnoga postupka koji je obustavljen
zato to je ovrenik, u skladu s odredbama stavka 1. ovoga lanka nakon njegova
pokretanja umjesto dune obveze ispunio drugu inidbu odreenu u ovrnoj ispravi.
Potvrda o ovrnosti
lanak 36.
(1) Ako se prijedlog za ovrhu podnosi sudu koji o trabini nije odluivao u prvom stupnju,
uz prijedlog se podnosi ovrna isprava, u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu, na kojoj je
stavljena potvrda o ovrnosti, odnosno vjerodostojna isprava.
(2) Potvrdu o ovrnosti daje sud, odnosno tijelo koje je odluivalo o trabini u prvom
stupnju.
(3) Potvrdu o ovrnosti za izdavanje koje nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti ukinut
e rjeenjem isti sud, odnosno tijelo, na prijedlog ili po slubenoj dunosti.
(4) Arbitrani sudovi ne daju potvrde o ovrnosti svojih odluka, osim ako zakonom nije
drukije odreeno. U povodu pravnog lijeka ovrenika sud koji vodi ovrni postupak ispitat
e je li odluka arbitranog suda ovrna ili nije, i u ovisnosti o ishodu takve provjere odluiti
sam o pravnom lijeku ili predmet proslijediti drugom nadlenom sudu (lanak 51.).
(5) Javni biljenici sami daju potvrde o ovrnosti svojih isprava. U povodu pravnog
lijeka ovrenika, sud koji vodi ovrni postupak ispitat e jesu li bili ispunjeni uvjeti za
davanje takve potvrde uzimajui u obzir i izjave osoba koje su prema toj ispravi ovlatene
potvrditi nastupanje okolnosti o kojima ovisi stjecanje toga svojstva (lanak 29. stavci 5. i
6.). Ako sud utvrdi da uvjeti za davanje javnobiljenike potvrde o ovrnosti nisu bili
ispunjeni, tu e potvrdu ukinuti rjeenjem u ovrnom postupku.
(6) O zahtjevu za ukidanje potvrde o ovrnosti koju je dao javni biljenik na svojoj ispravi,
podnesenom izvan ovrnog postupka, odluuje u izvanparninom postupku opinski sud
na ijem je podruju sjedite javnog biljenika.
Stvarna nadlenost
lanak 37.
(1) Opinski sudovi stvarno su nadleni odreivati ovrhu, osim ako rjeavanje tih predmeta
nije izrijekom povjereno drugom sudu, tijelu ili osobi.
(2) Sudovi nadleni odreivati ovrhu ovlateni su postupati i u povodu pravnih lijekova
podnesenih protiv rjeenja o ovrsi te drugih odluka koje su donijeli u povodu prijedloga za
ovrhu. Oni su ovlateni odluivati i o drugim pitanjima tijekom postupka prije nego to je
sud nadlean za provedbu ovrhe zapoeo s provedbom ovrhe.
Mjesna nadlenost
lanak 38.

Mjesna nadlenost odreena ovim Zakonom je iskljuiva.

Glava trea PREDLAGANJE I ODREIVANJE OVRHE

Prijedlog za ovrhu
lanak 39.
(1) Prijedlog za ovrhu mora sadravati zahtjev za ovrhu u kojemu e biti naznaena ovrna
ili vjerodostojna isprava na temelju koje se trai ovrha, ovrhovoditelj i ovrenik, osobni
identifikacijski brojevi ovrhovoditelja i ovrenika, trabina ije se ostvarenje trai te
sredstvo kojim ovrhu treba provesti i, po potrebi, predmet u odnosu na koji ga treba
provesti. Prijedlog mora sadravati i druge propisane podatke potrebne za provedbu
ovrhe.
(2) Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora sadravati:
1. zahtjev da sud naloi ovreniku da u roku od osam dana, a u mjeninim i ekovnim
sporovima u roku od tri od dana dostave rjeenja, namiri trabinu zajedno s odmjerenim
trokovima, i
2. ovrni zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Prijedlog za ovrhu koji ne sadri sve podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka sud e
odbaciti rjeenjem, ne pozivajui predlagatelja da ga dopuni ili ispravi.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, ako prijedlog za ovrhu ne sadri osobni
identifikacijski broj ovrenika, nadleni sud ili javni biljenik e ga pribaviti po slubenoj
dunosti.
Povlaenje i ogranienje prijedloga
lanak 40.
(1) Ovrhovoditelj moe tijekom postupka, bez pristanka ovrenika, povui u cijelosti ili
djelomice prijedlog za ovrhu.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud e obustaviti ovrhu.
(3) Ovrhovoditelj moe nakon povlaenja prijedloga podnijeti novi prijedlog za ovrhu.
Rjeenje o ovrsi
lanak 41.
(1) U rjeenju o ovrsi moraju biti naznaeni ovrna, odnosno vjerodostojna isprava na
temelju koje se ovrha odreuje, ovrhovoditelj i ovrenik, trabina koja se ostvaruje,
sredstvo i predmet ovrhe te drugi podaci potrebni za provedbu ovrhe.
(2) Rjeenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud e:
1. naloiti ovreniku da u roku od osam dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima u roku
od tri dana od dana dostave rjeenja, namiri trabinu zajedno s odmjerenim trokovima, i
2. odrediti ovrhu radi prisilne naplate tih trabina.
(3) Rjeenje o ovrsi ne mora biti obrazloeno i moe se izdati otiskivanjem tambilja na
prijedlogu za ovrhu.

(4) Rjeenje o ovrsi mora sadravati uputu o pravnom lijeku.
(5) Sud nee po slubenoj dunosti odbaciti prijedlog za ovrhu utemeljen na pravomonoj
sudskoj odluci, sudskoj nagodbi ili javnobiljenikoj ispravi samo zato to na tim ispravama
nije bilo potvrde o ovrnosti u vrijeme odluivanja, odnosno nee odbiti ovrni zahtjev
samo zato to trabina utvrena tim ispravama nije stekla svojstvo ovrivosti.
(6) Rjeenje kojim se prijedlog za ovrhu potpuno ili djelomice odbacuje ili odbija mora biti
obrazloeno.
Dostava rjeenja o ovrsi
lanak 42.
(1) Rjeenje o ovrsi dostavlja se ovrhovoditelju i ovreniku.
(2) Rjeenje kojim se odbacuje ili odbija prijedlog za ovrhu doneseno prije nego to je
ovreniku bilo omogueno da se o njemu oituje dostavlja se samo ovrhovoditelju.
(3) Rjeenje o ovrsi na temelju ovrne isprave dostavlja se prije pravomonosti banci,
odnosno Sredinjem klirinkom depozitarnom drutvu kod koje se vode ovrenikovi rauni
te drugim osobama i tijelima kad je to potrebno radi provedbe ovrhe.
(4) Rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se osobama i tijelima iz
stavka 3. ovoga lanka tek poto postane pravomono.
(5) Rjeenje o ovrsi na pokretnim stvarima doneseno na temelju ovrne isprave dostavlja
se ovreniku pri poduzimanju prve ovrne radnje, ako ovim Zakonom nije drukije
odreeno.
(6) Rjeenje o ovrsi na pokretnim stvarima doneseno na temelju vjerodostojne isprave
dostavlja se ovreniku prije pristupanja provedbi ovrhe (lanak 44. stavak 3.).
(7) Ako sud koji je donio rjeenje o ovrsi nije nadlean za provedbu ovrhe, uputit e svoje
rjeenje o ovrsi nadlenom sudu radi provedbe ovrhe.

Glava etvrta PROVEDBA OVRHE

Stvarna nadlenost
lanak 43.
(1) Za provedbu ovrhe stvarno su nadleni opinski sudovi, ako zakonom nije drukije
odreeno.
(2) Sud provedbe ovrhe ovlaten je odluivati o svim pitanjima koja se tiu provedbe
ovrnoga postupka te o svim pitanjima koja se jave u povodu provedbe ovrnoga postupka
o kojima se prema ovom Zakonu odluuje u tom postupku, te o zahtjevu za naknadu
trokova postupka koji naknadno bude podnesen tijekom postupka (lanak 14. stavak 6.).
Ovrha na temelju nepravomonoga rjeenja o ovrsi
lanak 44.
(1) Ovrha se provodi i prije pravomonosti rjeenja o ovrsi ako za pojedine ovrne radnje
ovim Zakonom nije drukije odreeno.

(2) Trabina e se prisilno ostvariti prije pravomonosti rjeenja o ovrsi, osim ako ovim
Zakonom nije drukije odreeno.
(3) Ovrha odreena na temelju vjerodostojne isprave provodi se tek nakon pravomonosti
rjeenja o ovrsi.
Granice ovrhe
lanak 45.
Ovrha se provodi u granicama odreenim u rjeenju o ovrsi.
Vrijeme ovrhe
lanak 46.
(1) Ovrha se provodi radnim danom, i to danju.
(2) Sud moe odrediti da se ovrha provede i neradnim danom ili nou ako za to postoji
opravdan razlog.
Rad sudskoga ovritelja
lanak 47.
(1) Sudski ovritelj je duan prigodom pretrage ovrenikova stana ili odjee koju on nosi na
sebi i poduzimanja drugih ovrnih radnji postupati s dunim obzirima prema osobi
ovrenika i lanova njegova kuanstava.
(2) Ovrnim radnjama u ovrenikovu stanu kojima nije nazoan ovrenik, njegov zakonski
zastupnik, opunomoenik ili odrasli lan njegova kuanstva, moraju biti nazona dva
punoljetna svjedoka ili javni biljenik.
(3) Ovrha u prostoriji pravne osobe provodi se tako da sudski ovritelj prije obavljanja
ovrne radnje zatrai od zastupnika pravne osobe da on sam ili osoba koju on odredi bude
nazona njezinu obavljanju. Ako zastupnik pravne osobe odbije postupiti u skladu sa
zahtjevom sudskoga ovritelja ili ako ga sudski ovritelj ne zatekne u prostoriji pravne
osobe prigodom poduzimanja ovrne radnje, radnju e provesti u nazonosti dvaju
punoljetnih svjedoka.
(4) Kad ovrnu radnju treba provesti u prostoriji koja je zakljuana, a ovrenik ili njegov
zastupnik nije nazoan ili nee prostoriju otvoriti, sudski ovritelj otvorit e prostoriju u
nazonosti dvaju punoljetnih svjedoka ili javnoga biljenika.
(5) O obavljanju ovrnih radnji prema odredbama stavaka 2. do 4. ovoga lanka sudski
ovritelj sastavit e poseban zapisnik koji e potpisati pozvani svjedoci, odnosno javni
biljenik.
Ometanje sudskoga ovritelja u radu
lanak 48.
(1) Sudski ovritelj je ovlaten udaljiti osobu koja ometa provedbu ovrhe, a prema
okolnostima sluaja i zatraiti pomo policije i pravosudne policije. Policija i pravosudna
policija duna je, sukladno svojim ovlastima, postupati po nalogu sudskog ovritelja. Sudski
ovritelj moe, po potrebi, naloiti i upotrebu sile prema osobi koja ometa ovrhu.
(2) Prema osobi koja ometa provedbu ovrhe sud moe odrediti mjere propisane lankom
16. ovoga Zakona.

Nepravilnosti pri provedbi ovrhe
lanak 49.
(1) Stranka ili sudionik mogu podneskom traiti od suda da otkloni nepravilnost koju je
sudski ovritelj uinio u provedbi ovrhe.
(2) Sud moe zakljukom ukinuti nezakonite i nepravilne radnje sudskoga ovritelja.

Glava peta PRAVNI LIJEKOVI STRANAKA PROTIV RJEENJA O OVRSI

1. Pravni lijekovi protiv rjeenja o ovrsi na temelju ovrne isprave
alba protiv rjeenja o ovrsi
lanak 50.
(1) Protiv rjeenja o ovrsi ovrenik moe izjaviti albu:
1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovrna isprava,
2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovrnosti,
3. ako je ovrna isprava ukinuta, ponitena, preinaena ili na drugi nain stavljena izvan
snage, odnosno ako je na drugi nain izgubila svoju djelotvornost ili je utvreno da je bez
uinka,
4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon
nastanka ovrne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj nee na temelju ovrne isprave,
trajno ili za odreeno vrijeme, traiti ovrhu,
5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu moe traiti ovrha,
6. ako je ovrha odreena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je
mogunost ovrhe ograniena,
7. ako ovrhovoditelj nije ovlaten traiti ovrhu na temelju ovrne isprave, odnosno ako nije
ovlaten na temelju nje traiti ovrhu protiv ovrenika,
8. ako nije ispunjen uvjet koji je odreen ovrnom ispravom, osim ako zakonom nije
drukije propisano,
9. ako je trabina prestala na temelju injenice koja je nastala u vrijeme kad
je ovrenik vie nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potjee odluka, odnosno nakon
zakljuenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrivanja ili ovjeravanja
javnobiljenike isprave,
10. ako je ispunjenje trabine, makar i na odreeno vrijeme, odgoeno, zabranjeno,
izmijenjeno ili na drugi nain onemogueno zbog injenice koja je nastala u vrijeme kad
je ovrenik vie nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potjee odluka, odnosno nakon
zakljuenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrivanja ili ovjeravanja
javnobiljenike isprave, ili
11. ako je nastupila zastara trabine o kojoj je odlueno ovrnom ispravom.
(2) U albi iz stavka 1. ovoga lanka ovrenik moe iznositi nove injenice i nove dokaze ako
se tiu razloga zbog kojih je ona izrijekom doputena te zbog bitnih povreda odredaba
ovrnoga postupka.

(3) Nove injenice koje se tiu razloga iz stavka 1. toaka 7., 9., 10. i 11. ovoga lanka sud
smije utvrivati samo u skladu s odredbama lanka 52. ovoga Zakona.
(4) alba je doputena zbog povrede pravila o stvarnoj i mjesnoj nadlenosti.
(5) U povodu albe iz stavka 1. ovoga lanka sud pazi po slubenoj dunosti na razloge iz
stavka 1. toaka 1., 3. i 5. ovoga lanka te na okolnost da je u sluaju iz stavka 1. toke 6.
ovoga lanka ovrha odreena na predmetima iz lanka 4. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona. Sud
pazi po slubenoj dunosti i na pogrenu primjenu materijalnog prava te na bitne povrede
ovrnoga postupka kada se na njih tako pazi prema odredbama Zakona o parninom
postupku.
(6) Ovrhovoditelj moe albom pobijati rjeenje o ovrsi ako je njime prekoraen njegov
zahtjev te zbog odluke o trokovima postupka.
(7) alba ovrenika protiv rjeenja o ovrsi ne odgaa provedbu ovrhe, ako ovim Zakonom
nije drukije odreeno.
Odluivanje o albi
lanak 51.
(1) U povodu albe protiv rjeenja o ovrsi sud prvog stupnja moe albu prihvatiti ako
ocijeni da je osnovana te, u cijelosti ili djelomice, doneseno rjeenje o ovrsi preinaiti i
ovrni zahtjev odbiti, ili ukinuti rjeenje o ovrsi i ovrni prijedlog odbaciti ili oglasiti se
stvarno ili mjesno nenadlenim i predmet ustupiti nadlenom sudu, osim u sluajevima iz
lanka 52. ovoga Zakona.
(2) U sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka sud prvog stupnja ukinut e provedene radnje,
osim kad se oglasio nenadlenim i predmet ustupio nadlenom sudu. Sud kome je predmet
ustupljen kao nadlenom moe provedene radnje ukinuti ako ocijeni da je to potrebno radi
pravilne provedbe ovrhe.
(3) Ako ocijeni da alba nije osnovana, sud prvog stupnja uputit e predmet sudu drugog
stupnja.
(4) Radi provjere osnovanosti navoda albe sud prvoga stupnja moe, po potrebi, sasluati
stranke i druge sudionike te obaviti druge izviaje.
(5) Sud prvoga stupnja duan je rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka donijeti i otpremiti u
roku od trideset dana. U tom je roku u sluaju iz stavka 3. ovoga lanka duan predmet
uputiti drugostupanjskom sudu.
(6) Drugostupanjski sud duan je rjeenje o albi donijeti i otpremiti u roku od ezdeset
dana od dana kada ju je primio.
(7) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka doputena je alba protiv koje sud prvoga
stupnja nema ovlasti iz te odredbe.
Upuivanje na parnicu u povodu albe
lanak 52.
(1) Ako je alba izjavljena iz razloga iz lanka 50. stavka 1. toke 7. i toaka 9. do 11. ovoga
Zakona, sud prvoga stupnja dostavit e albu ovrhovoditelju radi oitovanja u roku od
osam dana.

(2) Ako ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je alba izjavljena, sud
e obustaviti ovrhu.
(3) Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne oituje u roku od osam dana,
sud prvoga stupnja donijet e bez odgode rjeenje kojim e ovrenika uputiti da u roku od
petnaest dana od pravomonosti toga rjeenja pokrene parnicu radi proglaenja ovrhe
nedoputenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga lanka zbog kojeg je izjavio albu.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, sud nee ovrenika uputiti na parnicu,
nego e prihvatiti njegovu albu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on
njezinu osnovanost dokae javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su
injenice na kojima se temelji njegova alba zbog razloga iz stavka 1. ovoga lanka
opepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.
(5) Na pokretanje i voenje parnice iz stavka 3. ovoga lanka na odgovarajui se nain
primjenjuju pravila o parnici na koju se ovrenik upuuje u povodu albe nakon proteka
roka.
(6) Okolnost da je ovrenik upuen na parnicu iz stavka 3. ovoga lanka ili da ju je
pokrenuo ne sprjeava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve trabine, osim ako
ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(7) Ako je alba izjavljena i zbog kojeg od razloga iz lanka 50. stavka 1. toaka 1. do 6. i
toke 8. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja, ako smatra da alba zbog njih nije osnovana,
uputit e bez odgode presliku spisa sudu drugoga stupnja radi odluivanja o albi u povodu
tih razloga.
(8) Ako ovrenik izjavi albu protiv rjeenja o upuivanju na parnicu, sud prvoga stupnja tu
e albu uputiti sudu drugoga stupnja radi zajednikog odluivanja o toj albi i albi protiv
rjeenja o ovrsi.
(9) Ako je prvostupanjski sud ve proslijedio presliku spisa drugostupanjskom sudu u
povodu albe iz stavka 7. ovoga lanka, o toj e okolnosti upozoriti drugostupanjski sud
prigodom upuivanja preslike spisa u povodu albe protiv rjeenja o upuivanju na parnicu.
(10) U sluaju iz stavka 4. ovoga lanka ovrhovoditelj koji smatra da je ovlaten na temelju
odreene ovrne isprave predloiti ovrhu, moe tubom zatraiti da se to utvrdi u
posebnoj parnici.
alba nakon proteka roka
lanak 53.
(1) Ovrenik moe zbog razloga iz lanka 50. stavka 1. toke 7. i toaka 9. do 11. ovoga
Zakona podnijeti albu protiv rjeenja o ovrsi i nakon njegove pravomonosti ako taj razlog
nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti ve u roku za albu protiv toga rjeenja.
(2) alba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti sve do dovretka ovrnoga postupka.
(3) Ovrenik je duan u albi iz stavka 1. ovoga lanka istaknuti sve razloge iz stavka 1.
ovoga lanka koje moe istaknuti u vrijeme njezina podnoenja. Sud e odbaciti naknadno
podnesenu albu nakon proteka roka koja se temelji na razlozima koje je ovrenik mogao
istaknuti u prije podnesenoj albi.

(4) Podnoenje albe iz stavka 1. ovoga lanka ne sprjeava provedbu ovrhe i ostvarenje
ovrhovoditeljeve trabine, osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
Odgovor na albu
lanak 54.
(1) alba iz lanka 53. ovoga Zakona dostavit e se bez odgode ovrhovoditelju, koji se o njoj
moe oitovati u roku od osam dana.
(2) Kad primi odgovor na albu ili kad protekne rok za odgovor, sud e, prema okolnostima
sluaja, zakazati roite radi raspravljanja o albi ili e donijeti rjeenje bez odravanja
roita, osim u sluaju iz lanka 55. ovoga Zakona.
(3) Rjeenjem o albi sud e albu odbaciti ili prihvatiti, osim u sluaju iz lanka 55. ovoga
Zakona. Ako albu prihvati, sud prvoga stupanja ukinut e provedene radnje i obustaviti
ovrhu.
(4) Osnovanost albe ocjenjuje se s obzirom na stanje stvari u vrijeme odluivanja o albi.
Upuivanje na parnicu
lanak 55.
(1) Ako rjeenje o albi iz lanka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrivanju neke sporne
injenice, sud e uputitiovrenika da u roku od petnaest dana od dana pravomonosti toga
rjeenja pokrene parnicu radi proglaenja ovrhe nedoputenom, osim u sluaju iz stavka 2.
ovoga lanka.
(2) Ako rjeenje o albi iz stavka 1. ovoga lanka ovisi o utvrenju spornih injenica ije
postojanje ovrenik dokae javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one
opepoznate ili se njihovo postojanje moe utvrditi primjenom pravila o
zakonskim predmnjevama, sud e o osnovanosti albe odluiti u ovrnom postupku. Ako
albu prihvati, postupit e u skladu s odredbom lanka 54. stavka 3. ovoga Zakona, a ako je
ne prihvati, uputit eovrenika na parnicu.
(3) Tubu kojom pokree parnicu na koju je upuen ovrenik moe utemeljiti samo na
razlozima koje je istaknuo u albi u povodu koje je upuen na parnicu.
(4) Ako ovrenik u povodu naknadno podnesene albe nakon isteka roka bude takoer
upuen na parnicu, duan je razloge zbog kojih je izjavio tu albu istaknuti u parnici na koju
je prethodno upuen ako u njoj jo uvijek nije zakljuena glavna rasprava.
(5) Ako ovrenik ne postupi u skladu s odredbom stavka 4. ovoga lanka, sud e odbaciti
tubu.
(6) Na temelju pravomone presude kojom je utvreno da ovrha nije doputena, sud
nadlean za odluivanje o albi ukinut e, na prijedlog ovrenika, provedene radnje i
obustaviti ovrhu.
Ovrenikovo pravo na naknadu tete
lanak 56.
(1) Ako se ovrha na temelju rjeenja o ovrsi protiv kojega je podnesena alba iz lanka 52. i
53. stavka 1. ovoga Zakona provede prije nego to se glavna rasprava u prvostupanjskom
parninom postupku zakljui, ovrenik moe do zakljuenja glavne rasprave, i bez pristanka
ovrhovoditelja kao tuenika, preinaiti tubu tako to e zatraiti od suda da

ovrhovoditelju naloi da mu vrati ono to je neosnovano stekao ovrhom te da mu naknadi
tetu koju je zbog toga pretrpio, ukljuujui i trokove ovrhe u kojoj je ovrhovoditelj
ostvario svoju trabinu.
(2) teta na iju naknadu ovrenik ima pravo obuhvaa i razliku izmeu vrijednosti
unovenog predmeta ovrhe i cijene po kojoj je on unoven.
(3) Na novane iznose iz stavka 1. ovoga lanka ovrenik ima pravo na zakonsku zateznu
kamatu od kada je ovrhovoditelj neosnovano stekao novana sredstva iz njegove imovine,
odnosno od unovenja dijelova imovineovrenika.


2. Pravni lijekovi protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
Prigovor protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
lanak 57.
(1) Protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrenik moe podnijeti
prigovor u roku od osam dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima u roku od tri dana,
osim ako ne pobija samo odluku o trokovima postupka.
(2) Rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kada se prigovorom iz stavka 1. ovoga
lanka pobija samo u dijelu kojim je odreena ovrha moe se pobijati samo iz razloga zbog
kojih se rjeenje o ovrsi na temelju ovrne isprave moe pobijati albom (lanak 50.).
(3) Rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave moe se u dijelu kojim je njime
odreena ovrha pobijati albom nakon proteka roka (lanak 53.) iz razloga navedenih u
lanku 50. tokama 7., 9., 10. i 11. ovoga Zakona, samo ako je injenica na kojoj se temelji
taj prigovor nastala nakon donoenja rjeenja o ovrsi.
Postupak u povodu prigovora protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
lanak 58.
(1) Ako u prigovoru protiv rjeenja o ovrsi donesenom na temelju vjerodostojne isprave
ovrenik nije odredio u kojem dijelu pobija to rjeenje, smatrat e se da rjeenje pobija u
cijelosti.
(2) Ako se rjeenje o ovrsi pobija u cijelosti ili samo u dijelu kojim je ovreniku naloeno da
namiri trabinu, sud kojemu je prigovor podnesen stavit e izvan snage rjeenje o ovrsi u
dijelu kojim je odreena ovrha i ukinuti provedene radnje, a postupak e nastaviti kao u
povodu prigovora protiv platnoga naloga, a ako za to nije mjesno nadlean, dostavit e
predmet nadlenom sudu.
(3) Ako se rjeenje o ovrsi pobija samo u dijelu kojim je odreena ovrha, daljnji postupak
nastavit e se kao postupak po albi protiv rjeenja o ovrsi donesenog na temelju ovrne
isprave.
(4) Ako se prigovor iz stavka 3. ovoga lanka prihvati, dio rjeenja o ovrsi kojim je ovreniku
naloeno da namiri trabinu ima svojstvo ovrne isprave na temelju koje se moe ponovno
traiti ovrha.
(5) Ako ovrenik pobija rjeenje o ovrsi samo djelomino u dijelu kojim je
njime ovreniku naloeno da namiri ovrhovoditeljevu trabinu, sud e za nepobijani dio

toga dijela rjeenja zakljukom utvrditi da je postao pravomoan i ovran te e pristupiti
provedbi odreene ovrhe samo radi ostvarenja dijela trabine koji je njime pravomono
utvren. Sud e zakljukom odrediti razdvajanje postupaka tako da se u odnosu na
pobijani dio rjeenja o ovrsi postupak nastavlja na nain odreen stavcima 2. i 3. ovoga
lanka. U tom sluaju sud e umnoiti spis radi provedbe zakljuka o razdvajanju postupka.
(6) Prigovor protiv rjeenja o ovrsi mora biti obrazloen. Neobrazloeni prigovor sud e
odbaciti.
(7) Ako ovrenik ne podnese prigovor protiv dijela rjeenja o ovrsi kojim mu je naloeno da
namiri trabinu protiv toga dijela rjeenja moe traiti ponavljanje postupka po pravilima
parninoga postupka.
(8) Ako sud kojem je prijedlog iz stavka 7. ovoga lanka podnesen nije nadlean odluivati
po pravilima parninoga postupka, ustupit e predmet nadlenom sudu radi odluivanja o
prijedlogu.

Glava esta PRIGOVOR TREE OSOBE

Pretpostavke za prigovor
lanak 59.
(1) Osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprjeava ovrhu
moe podnijeti prigovor protiv ovrhe traei da se ovrha na tom predmetu proglasi
nedoputenom.
(2) Prigovor se moe podnijeti do dovretka ovrnoga postupka. Podnoenje prigovora ne
sprjeava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve trabine.
(3) Sud e prigovor dostaviti ovrhovoditelju i ovreniku i pozvati ih da se u roku od osam
dana oituju o prigovoru.
Pokretanje parnice
lanak 60.
(1) Ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne oituje o prigovoru ili ako se jedna stranka
usprotivi prigovoru, sud e podnositelja prigovora rjeenjem uputiti da protiv stranaka u
roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglaenja da ovrha na predmetu ovrhe nije
doputena, osim ako podnositelj ne dokae opravdanost svoga prigovora pravomonom
presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom,
odnosno ako injenice na kojima se temelji prigovor tree osobe nisu opepoznate ili se
mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.
(2) Ako podnositelj prigovora dokae njegovu opravdanost pravomonom presudom,
javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su injenice na kojima se
temelji prigovor opepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o zakonskim
predmnjevama, sud e o prigovoru odluiti u ovrnom postupku.
(3) Podnositelj prigovora moe parnicu pokrenuti i nakon proteka roka koji mu je sud
odredio sve do dovretka ovrnoga postupka, ali je u tom sluaju duan snositi trokove
prouzroene prekoraenjem toga roka.

(4) U parnici iz stavka 1. ovoga lanka trea osoba moe traiti da se utvrdi postojanje
njezina prava ako joj ga koja od stranaka osporava.
Kad se ne moe traiti da se ovrha proglasi nedoputenom
lanak 61.
(1) Iznimno od odredbe lanka 59. stavka 1. ovoga Zakona, osoba koja je suvlasnik
pokretne stvari koja je predmet ovrhe ne moe zahtijevati da se ovrha u pogledu njezina
udjela proglasi nedoputenom, ali ima pravo na namirenje iz iznosa dobivenoga prodajom
stvari prije namirenja ovrhovoditelja i drugih osoba koje se namiruju u ovrnom postupku
te prije naknade trokova ovrnoga postupka.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo zahtijevati da joj se stvar koja je predmet
ovrhe ustupi ako poloi iznos koji odgovara vrijednosti ovrenikova udjela u toj stvari.
(3) Osobu iz stavka 1. ovoga lanka kojoj je osporen udio u stvari koja je predmet ovrhe
sud e uputiti na parnicu protiv ovrhovoditelja, a i protiv ovrenika ako i on osporava
njezino pravo, da dokae svoje pravo, osim ako u ovrnom postupku ne moe dokazati
svoje pravo pravomonom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima znaenje
javne isprave.
(4) Pokretanje parnice u skladu s odredbama stavka 3. ovoga lanka ne sprjeava
provoenje ovrhe niti namirenje ovrhovoditeljeve trabine.
(5) Ako osoba iz stavka 1. ovoga lanka moe dokazati svoje pravo pravomonom
presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima znaenje javne isprave, sud e postupiti
kao da njezino pravo nije osporeno.
(6) Okolnost da je sud u ovrnom postupku uzeo da pravo osobe iz stavka 1. ovoga lanka
nije osporeno u smislu odredaba stavka 3. i 5. ovoga lanka ne utjee na pravo
ovrhovoditelja ili ovrenika da svoja prava protiv te osobe ostvaruju u posebnoj parnici.

Glava sedma PROTUOVRHA

Razlozi za protuovrhu
lanak 62.
(1) Nakon to je ovrha ve provedena, ovrenik moe u istom ovrnom postupku zatraiti
od suda da naloi ovrhovoditelju da mu vrati ono to je ovrhom dobio:
1. ako je ovrna isprava pravomono ukinuta, preinaena, ponitena, stavljena izvan snage
ili je na drugi nain utvreno da je bez uinka,
2. ako je tijekom ovrnoga postupka namirio ovrhovoditelju trabinu mimo suda tako da je
ovrhovoditelj dvostruko namiren,
3. ako je rjeenje o ovrsi pravomono ukinuto i prijedlog za ovrhu odbaen ili odbijen,
odnosno ako je rjeenje o ovrsi pravomono preinaeno,
4. ako je ovrha koja je provedena na odreenom predmetu ovrhe proglaena
nedoputenom.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka sud nee prihvatiti ako se u pogledu onoga to je
ovrhovoditelj dobio ovrhom nastupile takve stvarne ili pravne promjene da vraanje vie
nije mogue.
(3) Ako je ovrhovoditelj ovrhom naplatio odreeni novani iznos, ovrenik u prijedlogu za
protuovrhu moe traiti plaanje zakonskih zateznih kamata od dana naplate toga iznosa.
(4) Prava na naknadu tete iz razloga iz stavka 1. ovoga lanka ovrenik moe ostvarivati u
posebnoj parnici.
(5) Prijedlog za protuovrhu iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od tri
mjeseca od dana kad je ovrenik saznao za razlog za protuovrhu, a najkasnije u roku od
jedne godine od dana dovretka ovrnoga postupka.
(6) Ovrenik ne moe prije proteka roka iz stavka 5. ovoga lanka svoju trabinu ostvarivati
u parninom postupku, osim u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka.
(7) Ako je ovrni postupak pokrenut po slubenoj dunosti, protuovrha nije doputena, ve
ovrenik svoja mogua prava moe ostvarivati u posebnoj parnici.
Postupak po prijedlogu za protuovrhu
lanak 63.
(1) Prijedlog iz lanka 62. ovoga Zakona sud e dostaviti ovrhovoditelju i pozvati ga da se u
roku od osam dana izjasni o tome prijedlogu.
(2) Ako se u roku iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj usprotivi prijedlogu, sud e o
njemu odluiti nakon odranoga roita. Ako se ovrhovoditelj u tom roku ne oituje o
prijedlogu, sud e ocijeniti hoe li o njemu odluiti bez odravanja roita.
(3) Rjeenjem kojim prihvati prijedlog sud e naloiti ovrhovoditelju da u roku od petnaest
dana vrati ovreniku ono to je ovrhom dobio.
Rjeenje o protuovrsi
lanak 64.
(1) Na temelju pravomonoga i ovrnoga rjeenja kojim je ovrhovoditelju naloeno da
ovreniku vrati ono to je ovrhom dobio, sud e, na prijedlog ovrenika, rjeenjem odrediti
protuovrhu.
(2) Protuovrha se provodi po odredbama ovoga Zakona.

Glava osma ODGODA, OBUSTAVA I ZAVRETAK OVRHE

1. Odgoda ovrhe
Odgoda ovrhe na prijedlog ovrenika
lanak 65.
(1) Na prijedlog ovrenika sud moe, ako ovrenik uini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe
trpio nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu, ili ako uini vjerojatnim da je to potrebno
da bi se sprijeilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:
1. ako je protiv odluke na temelju koje je odreena ovrha izjavljen pravni lijek,

2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijanje stanje u postupku u kojemu je donesena
odluka na temelju koje je odreena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,
3. ako je podnesena tuba za ponitaj presude izbranoga suda na temelju koje je odreena
ovrha,
4. ako je podnesena tuba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobiljenike isprave na
temelju koje je doputena ovrha ili tuba za utvrenje njezine nitavosti,
5. ako je ovrenik protiv rjeenja o ovrsi izjavio albu iz lanaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili
podnio tubu iz lanaka 52. ili 55. ovoga Zakona,
6. ako je ovrenik izjavio albu protiv rjeenja kojim je potvrena ovrnost ovrne isprave,
odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rjeenje
doneseno,
7. ako ovrenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi
ovrhe,
8. ako ovrha, prema sadraju ovrne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze
ovrhovoditelja, a ovrenikje uskratio ispunjenje svoje obveze zato to ovrhovoditelj nije
ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni.
(2) Odluku o prijedlogu za odgodu sud e donijeti nakon to ovrhovoditelju omogui da se
o njemu oituje, ako okolnosti sluaja ne zahtijevaju da se postupi drukije.
(3) Sud moe na zahtjev ovrhovoditelja odgodu ovrhe uvjetovati davanjem primjerene
jamevine. Takav prijedlog ovrhovoditelj moe podnijeti i nakon to je rjeenje o odgodi
ovrhe doneseno.
(4) Ako ovrenik ne da jamevinu u roku koji mu sud odredi, a koji ne moe biti dui od
petnaest dana, smatrat e se da je odustao od prijedloga za odgodu, sud e donijeti
rjeenje o nastavku ovrhe.
(5) Za vrijeme odgode ovrhe nee se poduzimati radnje kojima se ona provodi.
(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga lanka, u ovrsi radi naplate novane trabine i
nakon donoenja rjeenja o odgodi ovrhe provest e se radnje na temelju kojih
ovrhovoditelj stjee zalono pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Na prijedlog
ovrhovoditelja provest e se i procjena predmeta ovrhe.
(7) Ako odbije prijedlog za odgodu ovrhe, sud e nastaviti s ovrhom i prije pravomonosti
rjeenja kojim je prijedlog odbijen.
Odgoda ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja
lanak 66.
Na prijedlog ovrhovoditelja sud moe, u potpunosti ili djelomice, odgoditi ovrhu samo
jednom, ako provedba ovrhe nije zapoela, i to za vrijeme koje odredi sud.
Odgoda na prijedlog tree osobe
lanak 67.
(1) Na zahtjev osobe koja je traila da se ovrha na odreenom predmetu proglasi
nedoputenom sud e odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba uini
vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili

teko nadoknadivu tetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upuena (lanak
60.).
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud moe, na prijedlog ovrhovoditelja, odgodu ovrhe
uvjetovati davanjem jamevine.
(3) Odredba lanka 65. stavka 4. ovoga Zakona primijenit e se na odgovarajui nain i u
sluaju iz ovoga lanka.
Davanje osiguranja umjesto odgode ovrhe
lanak 68.
Sud e odbiti prijedlog za odgodu ako ovrhovoditelj u roku koji mu sud odredi dade
jamevinu za tetu koju bi ovrenik ili trea osoba mogli trpjeti zbog provedbe ovrhe.
Odgoda na temelju suglasnosti stranaka
lanak 69.
Ako se ovrhovoditelj suglasi s prijedlogom ovrenika o odgodi ovrhe, odnosno ako se
ovrhovoditelj i ovreniksuglase s prijedlogom tree osobe o odgodi ovrhe, sud e odgodu
odrediti ne ispitujui postoje li za to propisane pretpostavke.
Vrijeme za koje se ovrha odgaa
lanak 70.
(1) Ako je ovrha odgoena zato to su ovrenik ili trea osoba izjavili pravni lijek, odnosno
izvanredno pravno sredstvo, odgoda traje do zavretka postupka po tom lijeku, odnosno
sredstvu.
(2) U drugim sluajevima u kojima je ovrenik predloio odgodu, sud moe, prema
okolnostima sluaja, odrediti vrijeme za koje se ovrha odgaa.
(3) Ako sud na prijedlog ovrhovoditelja odgodi ovrhu, moe je odgoditi najvie za est
mjeseci.
(4) Ako u sluaju iz stavka 3. ovoga lanka ovrhovoditelj ne predloi nastavak ovrhe prije
isteka roka na koji je ovrha odgoena, sud e obustaviti ovrhu.
Nastavljanje odgoenoga postupka
lanak 71.
(1) Odgoena ovrha nastavit e se po slubenoj dunosti nakon proteka vremena za koje je
odreena.
(2) Na prijedlog ovrhovoditelja sud moe nastaviti ovrhu i prije proteka roka za koji je
odgoena ako ovrhovoditelj uini vjerojatnim da su prestali razlozi za odgodu ili ako da
jamevinu.
(3) Na prijedlog ovrhovoditelja sud e nastaviti ovrhu i prije pravomonosti odnosno
konanosti odluke nadlenoga prvostupanjskog tijela o odbacivanju ili odbijanju pravnog
lijeka ili sredstva povodom kojeg je odgoena ovrha.

2. Obustava i dovretak ovrhe
Obustava ovrhe

lanak 72.
(1) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, ovrha e se obustaviti po slubenoj
dunosti, ako je ovrna isprava pravomono ukinuta, preinaena, ponitena, stavljena
izvan snage ili je na drugi nain odreeno da je bez uinka, odnosno ako potvrda o
ovrnosti bude ukinuta.
(2) Ovrha e se obustaviti ako je postala nemogua ili se iz drugih razloga ne moe
provesti.
(3) Ovrha e se na prijedlog ovrenika obustaviti ako sud utvrdi da su nakon isteka roka za
albu provedbom ovrhe zahvaeni predmeti koji nisu odreeni u rjeenju o ovrsi, a izuzeti
su od ovrhe ili je na njima mogunost ovrhe ograniena.
(4) Rok za prigovor zbog razloga iz stavka 3. ovoga lanka iznosi osam dana i poinje tei od
dana kojega je ovrenik saznao da je ovrhom zahvaen predmet koji je izuzet od ovrhe,
odnosno na kojemu je mogunost ovrhe ograniena. Nakon isteka roka od trideset dana
od poduzimanja radnje kojom su zahvaeni predmeti iz stavka 3. ovoga lanka prijedlog iz
te odredbe vie se ne moe podnijeti.
(5) Rjeenjem o obustavi ovrhe ukinut e se sve provedene ovrne radnje ako se time ne
dira u steena prava treih osoba.
Dovretak ovrhe
lanak 73.
(1) Postupak ovrhe smatra se dovrenim pravomonou odluke o odbacivanju ili odbijanju
ovrnoga prijedloga, provedbom ovrne radnje kojom se ovrha dovrava ili obustavom
ovrhe.
(2) Dovrenje ovrhe provedbom posljednje ovrne radnje sud e utvrditi rjeenjem.

Razdjel drugi OVRHA RADI NAPLATE NOVANE TRABINE

Glava deveta OPE ODREDBE

Opseg ovrhe novanih trabina
lanak 74.
Ovrha radi ostvarenja novane trabine odreuje se i provodi u opsegu koji je potreban za
namirenje te trabine.
Zatita ovrenika fizike osobe
lanak 75.
(1) Ovrha radi ostvarenja novane trabine ne moe se provesti na stvarima i pravima
fizike osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost koja su nuna za zadovoljenje
osnovnih ivotnih potreba ovrenika i osoba koje je po zakonu duan uzdravati.
(2) Ovrha radi ostvarenja novane trabine protiv fizike osobe koja obavlja registriranu
djelatnost moe se provesti na cjelokupnoj njezinoj imovini, osim na onim stvarima i
pravima na kojima se protiv nje ne bi mogla provesti kad ne bi obavljala registriranu

djelatnost te na onim stvarima i pravima koja su nuna za obavljanje njezine registrirane
djelatnosti ako joj je ona glavni izvor sredstava za ivot.
(3) U ovrsi radi ostvarenja novane trabine protiv fizike osobe koja obavlja registriranu
djelatnost na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 242. ovoga Zakona.
(4) Odredba stavka 1. ovoga lanka nee se primjenjivati u sluajevima u kojima su ovim
Zakonom za ovrhu na odreenim stvarima ili pravima utvrena posebna pravila o
izuzimanju od ovrhe ili o ogranienju ovrhe.
(5) Nekretnine za stanovanje ili obavljanje poslovne djelatnosti ne smatraju se stvarima
koje su nune za zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba ovrenika i osoba koje je po
zakonu duan uzdravati ili za obavljanje samostalne djelatnosti koja je njegov glavni izvor
sredstava za ivot, osim ako zakonom nije drukije odreeno.
Zatita djelatnosti pravnih osoba
lanak 76.
(1) Ovrha se ne moe provesti na stvarima i pravima pravnih osoba radi ostvarenja
novane trabine ako su te stvari ili prava nuni za obavljanje njihove djelatnosti.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka nee se primjenjivati u sluajevima u kojima su ovim
Zakonom za ovrhu na odreenim stvarima ili pravima utvrena posebna pravila o
odreivanju redoslijeda ovrhe, o izuzimanju od ovrhe ili o ogranienju ovrhe.
Zatita ovrhovoditelja
lanak 77.
(1) Ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovrenikom stekao na nekoj stvari ili
pravu zalono ili slino pravo radi osiguranja trabine ije prisilno ostvarenje na tom
predmetu trai, ovrenik se ne moe protiviti takvoj ovrsi pozivajui se na razloge iz lanka
75. stavka 1. i lanka 76. stavka 1. ovoga Zakona te na druge odredbe ovoga Zakona o
izuzimanju od ovrhe ili o ogranienju ovrhe, osim na odredbe lanka 4. stavaka 4., 5. i 6.
ovoga Zakona.
(2) Ovrenik se ne moe protiviti ovrsi na nekoj stvari ili nekom pravu pozivajui se na
odredbe lanka 75. stavka 1. i lanka 76. stavka 1. ovoga Zakona te na druge odredbe
ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe i o ogranienju ovrhe, osim na odredbe lanka 4.
stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona, ako je tu stvar ili to pravo stekao od ovrhovoditelja koji
pokretanjem postupka trai ostvarenje svoje trabine nastale u svezi s tim stjecanjem.

Redoslijed namirenja vie ovrhovoditelja
lanak 78.
Vie ovrhovoditelja koji ostvaruju svoje novane trabine prema istom ovreniku i na istom
predmetu ovrhe namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da se iz toga predmeta
namire, ako zakonom nije drukije odreeno.

Glava deseta OVRHA NA NEKRETNINI


1. Ope odredbe
Nadlenost
lanak 79.
Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na nekretnini i za provedbu te ovrhe mjesno je
nadlean sud na ijem se podruju nekretnina nalazi.
Ovrne radnje
lanak 80.
Ovrha na nekretnini provodi se zabiljebom ovrhe u zemljinoj knjizi, utvrenjem
vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa
dobivenoga prodajom.
Nekretnina kao predmet ovrhe
lanak 81.
(1) Nije li to drugo odreeno, predmet ovrhe moe biti samo nekretnina kao cjelina
odreena pravilima koja ureuju vlasnitvo i druga stvarna prava i zemljine knjige.
(2) Ako je glede neke nekretnine uspostavljeno suvlasnitvo (idealni suvlasniki dio
nekretnine), taj dio nekretnine moe biti samostalan predmet ovrhe glede kojega se na
odgovarajui nain primjenjuju pravila ovoga Zakona o ovrsi na nekretninama.
(3) Ako je na nekoj nekretnini osnovano pravo graenja, to pravo kada je na nekretnini
izgraena zgrada moe biti samostalni predmet ovrhe glede kojega se na odgovarajui
nain primjenjuju pravila ovoga Zakona o ovrsi na nekretninama u vlasnitvu ovrenika.
(4) Ako je glede neke nekretnine ili njezina idealnoga dijela osnovano pravo plodouivanja,
ono moe biti samostalni predmet ovrhe, s time da ovrenik moe namiriti svoju trabinu
iz plodova koje to pravo daje na temelju nekoga pravnoga odnosa (najamnina, zakupnina),
glede ega se na odgovarajui nain primjenjuju pravila ovoga Zakona o ovrsi na pravima.
Dokaz o vlasnitvu i pravu graenja
lanak 82.
(1) Uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj je duan podnijeti izvadak iz zemljine
knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasnitvo ovrenika.
(2) Ako je pravo na nekretnini iz stavka 1. ovoga lanka upisano u zemljinoj knjizi na drugu
osobu, a ne na ovrenika, prijedlogu se moe udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese
ispravu koja je podobna za upis ovrenikova prava.
(3) Ako nekretnina nije upisana u zemljine knjige na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe lanka 132. ovoga Zakona.
Ovrha kad se nakon stjecanja zalonog prava ili prava na namirenje promijeni vlasnik
nekretnine
lanak 83.
Ako se promijeni osoba koja je u zemljinim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine
nakon to je ovrhovoditelj na nekretnini upisom u zemljinu knjigu stekao zalono pravo ili
koje drugo pravo koje ga ovlauje da namiri odreenu trabinu njezinom prodajom,
ovrhovoditelj ima pravo, na temelju ovrne isprave protiv osobe koja je bila vlasnik

nekretnine u vrijeme kad je stekao to pravo i izvatka iz zemljine knjige kojim se dokazuje
prijenos vlasnitva s prijanjeg vlasnika na novog vlasnika, zatraiti ovrhu izravno protiv
novog vlasnika radi naplate osigurane trabine.
Zabiljeba ovrhe
lanak 84.
(1) im donese rjeenje o ovrsi, sud e po slubenoj dunosti zatraiti da se u zemljinoj
knjizi upie zabiljeba ovrhe.
(2) Tom zabiljebom ovrhovoditelj stjee pravo da svoju trabinu namiri iz nekretnine
(pravo na namirenje) i u sluaju da trea osoba kasnije stekne vlasnitvo te nekretnine.
(3) Nakon zabiljebe ovrhe nije doputen upis promjene prava vlasnitva niti kojeg drugoga
stvarnog prava utemeljen na raspolobi ovrenika, bez obzira na to kad je ta raspoloba
poduzeta.
(4) Promjena vlasnika nekretnine tijekom ovrnoga postupka ne sprjeava da se taj
postupak nastavi protiv novoga vlasnika kao ovrenika. Sve radnje poduzete prije toga
ostaju na snazi i novi vlasnik ne moe u postupku poduzimati one radnje koje ne bi mogao
poduzeti prijanji vlasnik da do promjene vlasnitva nije dolo.
(5) Na prijedlog ovrhovoditelja sud e donijeti rjeenje o nastavljanju ovrnoga postupka
protiv novoga vlasnika kao ovrenika u tom postupku. Protiv toga rjeenja novi vlasnik
nema pravo na albu.
(6) Ovrhovoditelj koji je predloio ovrhu, a nije prije stekao zalono pravo, stjee
zabiljebom ovrhe pravo da se iz nekretnine namiri prije osobe koja na toj nekretnini
kasnije stekne zalono pravo ili pravo na namirenje.
Pristupanje ovrsi
lanak 85.
(1) Nakon upisa zabiljebe ovrhe ne moe se za namirenje druge trabine istoga ili drugoga
ovrhovoditelja na toj nekretnini provesti poseban ovrni postupak.
(2) Ovrhovoditelj za iju je trabinu kasnije odreena ovrha na istoj nekretnini stupa u ve
pokrenuti ovrni postupak.
(3) Pokrenutom ovrnom postupku moe se pristupiti do pravomonosti rjeenja o dosudi
nekretnine kupcu.
(4) O pristupanju postupku sud e obavijestiti ovrhovoditelja u iju je korist prije obavljena
zabiljeba.
(5) Razlozi zbog kojih ovrha nije doputena u korist pojedinih od vie ovrhovoditelja u iju
se korist ovrha provodi na istoj nekretnini, odnosno razlozi za obustavu ovrhe u odnosu na
pojedine od ovrhovoditelja bez utjecaja su na provedbu postupka u korist drugih
ovrhovoditelja.
(6) Ako se razlog za odgodu ovrhe tie samo jednoga od vie ovrhovoditelja, ovrha se nee
odgoditi, nego e sud pri donoenju rjeenja o namirenju odrediti odgodu namirenja toga
ovrhovoditelja sve dok se postupak u odnosu na njega ne nastavi. Sredstva namijenjena
namirenju toga ovrhovoditelja sud e pohraniti do nastavka postupka. Ako postupak ne

bude nastavljen, ta e se sredstva upotrijebiti za namirenje drugih ovrhovoditelja, odnosno
predat e se ovreniku.
Zalona prava
lanak 86.
(1) U postupku ovrhe na nekretnini namiruju se i zaloni vjerovnici koji nisu predloili
ovrhu.
(2) Zalona prava uknjiena na nekretnini prestaju danom pravomonosti rjeenja o dosudi
nekretnine kupcu pa makar zaloni vjerovnici nisu potpuno namireni.
(3) Kupac nekretnine i zaloni vjerovnik mogu se sporazumjeti, najkasnije na roitu za
prodaju, da zalono pravo ostane na nekretnini i nakon pravomonosti rjeenja o dosudi
nekretnine, a da kupac preuzme ovrenikov dug prema tom vjerovniku u iznosu koji bi mu
pripadao u ovrnom postupku. U tom se sluaju kupovnina umanjuje za iznos preuzetoga
duga.
(4) Kupac i zaloni vjerovnik sporazum iz stavka 3. ovoga lanka sklapaju u obliku sudske
nagodbe u ovrnom postupku ili javnobiljenike isprave.
Slunosti, stvarni tereti i pravo graenja
lanak 87.
(1) Stvarne slunosti, stvarni tereti i pravo graenja na nekretnini ne prestaju prodajom
nekretnine.
(2) Prodajom nekretnine ne prestaju ni osobne slunosti koje su u zemljinoj knjizi upisane
prije prava radi ijega se namirenja ovrha provodi.
(3) Ostale osobne slunosti i stvarni tereti prestaju pravomonou rjeenja o dosudi
nekretnine.
(4) Na osobne slunosti iz stavka 3. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe lanka 86. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.
Ugovori o zakupu i najmu
lanak 88.
(1) Ugovori o najmu, odnosno zakupu nekretnine koji su sklopljeni i upisani u zemljinu
knjigu prije stjecanja zalonoga prava ili prava na namirenje radi ijega se ostvarenja ovrha
trai, ne prestaju prodajom nekretnine. Kupac stupa na mjesto najmodavca, odnosno
zakupodavca od trenutka stjecanja vlasnitva nekretnine.
(2) Ugovori o najmu ili zakupu koji nisu upisani u zemljinu knjigu prije stjecanja zalonoga
prava ili prava namirenja radi ijega se ostvarenja ovrha trai, prestaju pravomonou
rjeenja o dosudi nekretnine kupcu.
(3) Najmoprimci i zakupci iz stavka 2. ovoga lanka nemaju pravo traiti naknadu tete u
ovrnom postupku.
Razgledanje nekretnine
lanak 89.

(1) U zakljuku o prodaji sud e odrediti vrijeme kad osobe zainteresirane za kupnju
nekretnine mogu razgledati nekretninu i osigurati putem sudskoga ovritelja nesmetano
razgledavanje nekretnine.
(2) Iz opravdanih razloga sud e osobi zainteresiranoj za kupnju nekretnine dati, na njezin
zahtjev, odobrenje da nekretninu razgleda i izvan vremena iz stavka 1. ovoga lanka, po
potrebi i uz sudjelovanje sudskoga ovritelja. Trokove izvanrednoga razgledavanja
nekretnine snosi ta osoba.
(3) Ako ovrenik ili druge osobe sprjeavaju ili ometaju razgledavanje nekretnine, sud e
odrediti da se ovrenik i te osobe udalje s nekretnine za vrijeme razgledavanja. Rjeenje o
udaljenju provodi sudski ovritelj, po potrebi uz pomo policije.
(4) Osobi iz stavka 3. ovoga lanka sud moe odrediti mjere propisane lankom 16. ovoga
Zakona.
Osiguranje nekretnine
lanak 90.
(1) Sud moe, radi sprjeavanja oteenja nekretnine, omoguavanja njezine procjene,
razgledavanja, zatite i sl., na prijedlog ovrhovoditelja:
1. odrediti da se ovrenik i druge osobe privremeno ili trajno udalje s nekretnine,
2. povjeriti je na uvanje ovrhovoditelju ili treoj osobi,
3. odrediti druge mjere potrebne radi njezine zatite, odnosno omoguavanja nesmetane
provedbe ovrhe.
(2) Osobama koje sprjeavaju ili ometaju nesmetanu provedbu ovrhe sud moe odrediti
mjere propisane lankom 16. ovoga Zakona.
(3) Sredstva potrebna radi provedbe mjera iz stavka 1. ovoga lanka osim sredstava za
provedbu pritvora duan je predujmiti ovrhovoditelj.

2. Izuzimanje od ovrhe
Nekretnine koje ne mogu biti predmet ovrhe
lanak 91.
(1) Ne mogu biti predmet ovrhe poljoprivredno zemljite i gospodarske zgrade poljodjelca
u opsegu potrebnom za njegovo uzdravanje i uzdravanje lanova njegove ue obitelji te
drugih osoba koje je po zakonu duan uzdravati.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se u sluajevima iz lanka 77. ovoga
Zakona.

3. Odreivanje vrijednosti nekretnine
Nain utvrivanja vrijednosti
lanak 92.
(1) Vrijednost nekretnine sud utvruje zakljukom po slobodnoj ocjeni nakon odranog
roita na kojemu e strankama biti omogueno da se o tome izjasne te da priloe

odgovarajue pisane dokaze. Podatke o stanju na tritu nekretnina sud moe zatraiti i od
porezne uprave, ako ocijeni da je to potrebno.
(2) Pri utvrivanju vrijednosti nekretnine vodit e se rauna i o tome koliko ona manje
vrijedi zato to na njoj ostaju odreena prava i tereti i nakon prodaje.
(3) Ako su u sudskom ili izvansudskom sporazumu na temelju kojega je steeno zalono ili
koje drugo odgovarajue pravo na nekretnini radi osiguranja trabine ije se namirenje
trai stranke utvrdile vrijednost nekretnine, ta e se vrijednost uzeti kao mjerodavna, osim
ako se stranke drukije ne sporazumiju u postupku pred sudom najkasnije do donoenja
zakljuka o prodaji.
(4) Odredba stavka 3. ovoga lanka nee se primijeniti ako ima zalonih vjerovnika,
ovlatenika prava na namirenje ili osobnih slunosti upisanih u zemljinoj knjizi koji
prestaju prodajom nekretnine, koji se u ovrsi na nekretnini namiruju prije ovrhovoditelja
koji je zatraio ovrhu, osim ako se oni tako ne sporazumiju najkasnije do donoenja
zakljuka o prodaji.


Odluka o vrijednosti nekretnine
lanak 93.
Vrijednost nekretnine sud utvruje zakljukom o prodaji.
Prigovor nedostatka pokria
lanak 94.
(1) Svaka osoba koja se ima pravo namiriti iz prodajne cijene nekretnine, a koja po redu
prvenstva dolazi ispred ovrhovoditelja, moe predloiti da se ovrha obustavi ako utvrena
vrijednost nekretnine ne pokriva ni djelomice iznos trabine ovrhovoditelja.
(2) Prijedlog za obustavu ovrhe moe se podnijeti u roku od osam dana od dana dostave
zakljuka o prodaji.
(3) Sud e, prema okolnostima sluaja, ocijeniti je li prodaja svrhovita s obzirom na
vjerojatnu visinu iznosa djelominoga namirenja ovrhovoditelja koji je predloio ovrhu.
(4) U sluaju obustave ovrhe iz stavka 1. ovoga lanka trokove postupka snosi
ovrhovoditelj koji je pokrenuo ovrhu.

4. Prodaja nekretnine
Zakljuak o prodaji
lanak 95.
(1) Nakon provedbe postupka za utvrivanje vrijednosti nekretnine sud donosi zakljuak o
prodaji nekretnine kojim se utvruje vrijednost nekretnine i odreuju nain i uvjeti prodaje
te vrijeme i mjesto prodaje ako se prodaja obavlja drabom.
(2) U zakljuku o prodaji posebno e se istaknuti mogunost da se vrijednost konano
utvrdi na roitu za prodaju.
(3) Zakljuak o prodaji objavljuje se na sudskoj oglasnoj ploi i na drugi uobiajeni nain.

(4) Zakljuak o prodaji objavit e se, na prijedlog stranke, u sredstvima javnoga
priopavanja ako ona predujmi za to potrebna sredstva.
(5) Sud moe ovlastiti stranku da o svom troku objavi zakljuak o prodaji u sredstvima
javnoga priopavanja, odnosno da o zakljuku obavijesti osobe koje se bave
posredovanjem u prodaji nekretnina.
(6) Od objavljivanja zakljuka o prodaji na sudskoj oglasnoj ploi do dana prodaje mora
protei najmanje trideset dana.
(7) Zakljuak o prodaji dostavlja se strankama, zalonim vjerovnicima, sudionicima u
postupku, osobama koje imaju upisano pravo prvokupa i nadlenom tijelu porezne uprave.
Pravo prvokupa
lanak 96.
(1) Osoba koja ima zakonsko ili ugovorno pravo prvokupa upisano u zemljinoj knjizi ima
prednost pred najpovoljnijim ponuditeljem ako odmah po zakljuenju drabe izjavi da
nekretninu kupuje uz iste uvjete.
(2) Ako se nekretnina prodaje neposrednom pogodbom, sud e prije prodaje pozvati
imatelja uknjienoga prava prvokupa, odnosno imatelja zakonskoga prava prvokupa koji je
o tom svom pravu prije toga obavijestio sud da se u odreenom roku u zapisnik kod suda
oituje hoe li se tim pravom koristiti.
Nain prodaje
lanak 97.
(1) Prodaja nekretnine obavlja se usmenom javnom drabom.
(2) Roite za prodaju nekretnine odrava se u sudskoj zgradi, ako sud nije drukije
odredio.
(3) Roite za prodaju odrava se pred sucem pojedincem, ali sud moe zakljukom o
prodaji odravanje toga roita povjeriti i javnom biljeniku.
(4) Stranke, zaloni vjerovnici i nositelji osobnih slunosti i stvarnih tereta koji prestaju
prodajom nekretnine mogu se sporazumjeti najkasnije do prodaje nekretnine na javnoj
drabi da se prodaja nekretnine obavi u odreenom roku neposrednom pogodbom preko
osobe ovlatene za promet nekretnina, sudskoga ovritelja, javnoga biljenika ili na drugi
nain.
(5) Ugovor o prodaji neposrednom pogodbom sklapa se u pisanom obliku. Ugovor u ime i
za raun ovrenika sklapa osoba kojoj je povjerena prodaja na temelju zakljuka kojim je
sud ovlauje na sklapanje toga ugovora. Potpisi osoba koje sklapaju ugovor moraju biti
javnobiljeniki ovjerovljeni.
(6) Ugovor iz stavka 5. ovoga lanka ima uinak od dana pravomonosti rjeenja o dosudi.

Uvjeti prodaje
lanak 98.
(1) Uvjeti prodaje, uz ostale podatke, sadre:
1. poblii opis nekretnine s pripadcima,

2. naznaku prava koja ne prestaju prodajom,
3. naznaku je li nekretnina slobodna od osoba i stvari, odnosno stanuje li ovrenik s
lanovima svoje obitelji u nekretnini ili je ona dana u najam ili zakup,
4. vrijednost nekretnine utvrenu zakljukom o prodaji,
5. cijenu po kojoj se nekretnina moe prodati i tko je duan platiti poreze i pristojbe u svezi
s prodajom,
6. rok u kojem je kupac duan poloiti kupovninu,
7. nain prodaje,
8. iznos osiguranja, rok u kojemu mora biti dano, kod koga i kako mora biti dano,
9. posebne uvjete koje kupac mora ispunjavati da bi mogao stei nekretninu.
(2) Rok u kojemu je kupac duan poloiti kupovninu ne moe biti dui od est mjeseci od
dana prodaje, bez obzira na to isplauje li se cijena odjednom ili u obrocima.
(3) U uvjetima prodaje sud e odrediti da e se nekretnina dosuditi i kupcima koji e
ponuditi niu cijenu prema veliini ponuene cijene ako kupci koji su ponudili veu cijenu
ne poloe kupovninu u roku koji e im za to biti odreen.
Davanje osiguranja
lanak 99.
(1) U javnoj drabi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale
jamevinu.
(2) Pri prodaji neposrednom pogodbom kupac daje osiguranje u sudski, odnosno
javnobiljeniki polog.
(3) Pored osoba koje po ovom Zakonu nisu dune dati jamevinu u ovrnom postupku,
jamevinu nisu duni dati ovrhovoditelj na iji je prijedlog odreena ovrha i nositelji prava
upisanih u zemljinoj knjizi koja prestaju prodajom nekretnine, ako njihove trabine
dostiu iznos jamevine i ako bi se, s obzirom na njihov prednosni red i utvrenu vrijednost
nekretnine, taj iznos mogao namiriti iz kupovnine.
(4) Ponuditeljima ija ponuda nije prihvaena vratit e se jamevina odmah nakon
zakljuenja javne drabe.
Jedan ponuditelj
lanak 100.
(1) Roite za drabu odrat e se i kad na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj.
(2) Sud, odnosno javni biljenik moe, na prijedlog stranke ili drugih osoba koje se
namiruju u ovrnom postupku, odrediti, prema okolnostima sluaja, da se roite za
prodaju odgodi ako sudjeluje samo jedan ponuditelj.
Tko ne moe biti kupac
lanak 101.
Kupac ne moe biti ovrenik, sudac ili druga osoba koja slubeno sudjeluje u postupku
prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne moe stei nekretninu koja je predmet ovrhe.
Prodajna cijena

lanak 102.
(1) Na prvom roitu za drabu nekretninu se ne moe prodati ispod dvije treine utvrene
vrijednosti nekretnine (lanak 92.).
(2) Na drugom roitu za drabu nekretnina se ne moe prodati ispod jedne polovine
njezine utvrene vrijednosti.
(3) Od prvog do drugog roita za drabu mora protei najmanje trideset dana.
(4) Ako se nekretnina ne proda ni na drugom roitu za drabu, sud e obustaviti ovrhu.
(5) Odredbe prethodnih stavaka ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju i u
sluaju kada se nekretnina prodaje neposrednom pogodbom.
(6) Ovrhovoditelj moe najkasnije na drugom roitu za drabu predloiti da se, ako se
nekretnina ne proda ni na tom roitu, u njegovu korist zasnuje zalono pravo na
nekretnini radi osiguranja trabine radi ije je naplate ovrha odreena (lanci 295. do
298.). Na taj se prijedlog ne plaaju posebne pristojbe. Prednosni red takvoga zalonog
prava ovrhovoditelja rauna se od dana stjecanja prava na namirenje (lanak 84. stavak 2.,
lanak 114. stavak 3.).
(7) Obustava ovrhe ne sprjeava pokretanje novoga ovrnoga postupka radi naplate iste
trabine na istoj nekretnini.
Roite za drabu i dosuda
lanak 103.
(1) Poto utvrdi da je udovoljeno uvjetima za odravanje roita za drabu, sudac, odnosno
javni biljenik objavljuje da se pristupa drabi.
(2) Draba se zakljuuje nakon proteka deset minuta neposredno poslije stavljanja
najpovoljnije ponude.
(3) Nakon zakljuenja drabe sudac, odnosno javni biljenik utvruje koji je ponuditelj
ponudio najveu cijenu i da je ispunio uvjete da mu se dosudi nekretnina.
(4) O dosudi nekretnine sud donosi pisano rjeenje (rjeenje o dosudi) koje se objavljuje na
oglasnoj ploi suda.
(5) Smatrat e se da je rjeenje iz stavka 4. ovoga lanka dostavljeno svim osobama kojima
se dostavlja zakljuak o prodaji te svim sudionicima u drabi istekom treega dana od dana
njegova isticanja na oglasnoj ploi. Te osobe imaju pravo traiti da im se u sudskoj pisarnici
neposredno preda otpravak rjeenja.
(6) U rjeenju o dosudi sud e odrediti da e se nekretnina dosuditi i kupcima koji su
ponudili niu cijenu, redom prema veliini cijene koju su ponudili, ako kupci koji su ponudili
veu cijenu ne poloe kupovninu u roku koji im je odreen ili koji e im biti odreen. U tom
sluaju sud e donijeti posebno rjeenje o dosudi svakom sljedeem kupcu koji je ispunio
uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem e odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud e
u tom rjeenju najprije oglasiti nevaeom dosudu kupcu koji je ponudio viu cijenu.
(7) O roitu za prodaju vodi se zapisnik.
Dosuda u sluaju prodaje neposrednom pogodbom
lanak 104.

(1) U sluaju prodaje neposrednom pogodbom sud e donijeti rjeenje o dosudi nekretnine
prodane neposrednom pogodbom poto utvrdi da je udovoljeno uvjetima za
pravovaljanost prodaje.
(2) Rjeenje o dosudi objavljuje se na sudskoj ploi i dostavlja svim osobama kojima se
dostavlja zakljuak o prodaji te nekretnine kupcu.
lanak 105.
(1) Stranke imaju pravo na albu protiv rjeenja o dosudi.
(2) Protiv rjeenja o dosudi nekretnina koje su prodane na drabi, pravo na albu imaju i
osobe koje su sudjelovale na drabi kao ponuditelji.
Polaganje kupovnine
lanak 106.
(1) Kupac je duan poloiti u sud ili kod javnoga biljenika kupovninu u roku odreenom u
zakljuku o prodaji.
(2) Ako kupac u odreenom roku ne poloi kupovninu, sud e rjeenjem prodaju oglasiti
nevaeom i odrediti novu prodaju, uz uvjete odreene za prodaju koja je oglaena
nevaeom.
(3) Iz poloene jamevine namirit e se trokovi nove prodaje i naknaditi razlika izmeu
kupovnine postignute na prijanjoj i novoj prodaji.
(4) Ako je kupac iz stavka 2. ovoga lanka osoba koja je osloboena davanja jamevine, sud
e, na prijedlog bilo koje od stranaka ili drugih sudionika u postupku, rjeenjem naloiti toj
osobi da poloi kod suda iznos koji odgovara jamevini od ijeg je davanja bila osloboena.
alba protiv toga rjeenja ne odgaa ovrhu. Ovrhu na temelju toga rjeenja, na prijedlog
bilo koje od stranaka ili sudionika u postupku, sud e odrediti u istom ovrnom postupku. S
naplaenim iznosom postupit e se u skladu s odredbom stavka 3. ovoga lanka. Ovrha se
moe odrediti i na iznosu koji bi ta osoba dobila prigodom namirenja vjerovnika.
(5) Kupac iz stavka 4. ovoga lanka moe sudjelovati na novoj drabi nekretnine samo ako
poloi jamevinu koja e biti odreena za tu drabu.




Osloboenje od polaganja kupovnine
lanak 107.
(1) Ovrhovoditelj koji je kupac i jedini vjerovnik koji se namiruje iz kupovnine, nije duan
poloiti kupovninu ako ona iznosi koliko i njegova ovrna trabina ili manje.
(2) Ako kupovnina iznosi vie od njegove ovrne trabine, ovrhovoditelj je duan poloiti
razliku.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se i kad je kupac osoba koja se u
ovrnom postupku namiruje prije svih ostalih vjerovnika koji imaju pravo na namirenje iz
iste kupovnine, s time da je ona duna poloiti onaj iznoskupovnine koji odgovara iznosu

trokova postupka na iju naknadu imaju prvenstveno pravo druge osobe koje se namiruju
iz kupovnine (lanak 113.).
(4) Sud moe odluiti da kupac koji je osoba koja ima pravo na namirenje iz kupovnine ne
poloi dio kupovnine za koji se osnovano moe pretpostaviti da e biti pokriven iznosom
koji e mu pripasti prema rjeenju o namirenju.
(5) O osloboenju kupca od polaganja kupovnine prema odredbama stavaka 1. do 4. ovoga
lanka sud odluuje, na temelju zahtjeva kupca postavljenog najkasnije na roitu za
drabu, u rjeenju o dosudi.
Upis prava vlasnitva kupca, brisanje prava i tereta te predaja nekretnine kupcu
lanak 108.
(1) U rjeenju o dosudi nekretnine sud e odrediti da se nakon pravomonosti toga
rjeenja i nakon to kupac poloikupovninu u zemljinu knjigu upie u njegovu korist pravo
vlasnitva na dosuenoj nekretnini te da se briu prava i tereti na nekretnini koji prestaju
njezinom prodajom.
(2) Ako su se kupac i osobe ija bi prava na nekretnini njezinom prodajom trebala prestati
(lanci 86. i 87.) sporazumjeli da e njihova prava ostati na nekretnini i nakon
pravomonosti rjeenja o dosudi (lanci 86. i 87.), sud e u rjeenju o dosudi odrediti da se
ta prava nee brisati prigodom upisa prava vlasnitva u korist kupca u skladu s odredbom
stavka 1. ovoga lanka.
(3) Zemljinoknjini sud obavit e upise iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka na temelju
pravomonog rjeenja o dosudi nekretnine i potvrde ovrnog suda da je kupac
poloio kupovninu u skladu s tim rjeenjem. U sluaju iz lanka 125. stavka 4. ovoga
Zakona sud e tu potvrdu izdati tek poto kupac poloi preostali dio kupovnine u skladu s
rjeenjem o namirenju.
(4) Nakon pravomonosti rjeenja o dosudi nekretnine i poto kupac poloi kupovninu, sud
e donijeti zakljuak o predaji nekretnine kupcu.
Osiguranje kredita na dosuenoj nekretnini
lanak 109.
(1) Ako kupac radi plaanja kupovnine treba uzeti kredit, sud e, na prijedlog kupca ve u
rjeenju o dosudi odrediti da e se, nakon pravomonosti rjeenja o dosudi te
poto kupovnina bude poloena, u zemljinu knjigu prigodom upisa prava vlasnitva u
korist kupca upisati i zalono pravo na nekretnini radi osiguranja trabine po osnovi kredita
u korist davatelja kredita u skladu sa sporazumom o osiguranju.
(2) U sluaju osiguranja kredita prijenosom vlasnitva na nekretnini, sud e u rjeenju iz
stavka 1. ovoga lanka odrediti da e se u zemljinu knjigu, nakon pravomonosti rjeenja
o dosudi te poto kupovnina bude poloena, u zemljinu knjigu najprije upisati pravo
vlasnitva kupca, a zatim prijenos vlasnitva na davatelja kredita uz zabiljebu da se
prijenos obavlja radi osiguranja.
(3) Upis zalonog prava odnosno prijenosa vlasnitva radi osiguranja obavit e se na
temelju pravomonog rjeenja o dosudi te potvrde suda da je kupovnina poloena.
Zatita prava kupca

lanak 110.
Ukidanje ili preinaka rjeenja o ovrsi poslije pravomonosti rjeenja o dosudi nekretnine ne
utjeu na pravo vlasnitva kupca steeno po odredbama lanka 108. ovoga Zakona.







5. Namirenje vjerovnika
Kad se pristupa namirenju
lanak 111.
Sud pristupa namirenju vjerovnika nakon pravomonosti rjeenja o dosudi nekretnine
kupcu i nakon to kupac poloi kupovninu.
Osobe koje se namiruju
lanak 112.
Iz prodajne cijene namiruju se ovrhovoditelji na iji je prijedlog odreena ovrha, zaloni
vjerovnici i kad nisu prijavili svoje trabine, osobe koje imaju pravo na naknadu za osobne
slunosti i druga prava koja prestaju prodajom, Republika Hrvatska i opine, gradovi i
upanije po osnovi poreza i drugih pristojbi.
Prvenstveno namirenje
lanak 113.
(1) Iz iznosa dobivenoga prodajom namiruju se prvenstveno, i to ovim redoslijedom:
1. trokovi ovrnoga postupka koji se tiu sudskih pristojbi i plaenih predujmova za
provedbu ovrnih radnji;
2. porezi i druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koje terete prodanu nekretninu.
(2) Trabine iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka namiruju se ako su prijavljene najkasnije na
roitu za diobu i ako se dokazuju ovrnom ispravom.
(3) Vrijeme odreeno u stavku 1. toki 2. ovoga lanka rauna se do dana donoenja
rjeenja o dosudi nekretnine.
Namirenje ostalih trabina
lanak 114.
(1) Nakon namirenja trabina iz lanka 113. ovoga Zakona namiruju se trabine osigurane
zalonim pravom, trabine ovrhovoditelja na iji je prijedlog odreena ovrha i naknada za
osobne slunosti i druga prava koja prestaju prodajom.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuje i na namirenje
podzalonih prava (nadhipoteka) i drugih prava koja su teret prava koja se namiruju.

(3) Vjerovnici iz stavka 1. ovoga lanka namiruju se po redu stjecanja zalonoga prava i
prava na namirenje ovrhovoditelja koji su predloili ovrhu odnosno po redu upisa u
zemljinu knjigu osobnih slunosti, a ako je bio ustupljen prednosni red, tada se vjerovnici
iz stavka 1. ovoga lanka namiruju po time uspostavljenom prednosnom redu.
(4) Trokovi i kamate za posljednje tri godine do donoenja rjeenja o dosudi nekretnine
kupcu, odreeni ovrnom ispravom, namiruju se po istom redoslijedu kao i glavna
trabina.
(5) Trokovi ovrnoga postupka, osim trokova koji se prvenstveno namiruju (lanak 113.
stavak 1. toka 1.), namiruju se po istom redoslijedu kao i glavna trabina.
(6) Poslije namirenja trabina iz stavka 1. ovoga lanka namiruju se trabine navedene u
lanku 113. stavku 1. toki 2. ovoga Zakona za vrijeme za koje se ne namiruju prema
odredbama toga lanka. Nakon toga namiruju se kamate iz stavka 4. ovoga lanka za
vrijeme za koje nisu namirene prema toj odredbi, i to po istom redoslijedu kao i glavna
trabina.
Visina naknade za osobne slunosti i druga prava koja prestaju prodajom
lanak 115.
(1) Ako se o visini naknade za osobne slunosti ili druga prava koja prestaju prodajom ne
postigne sporazum izmeu nositelja tih prava i vjerovnika koji po redu za namirenje dolaze
poslije njih, visinu naknade odreuje sud, uzimajui u obzir osobito vrijeme za koje bi ta
prava jo trajala, njihovu vrijednost i godine ivota nositelja tih prava.
(2) Kupac i nositelj prava osobne slunosti mogu se sporazumjeti da kupac preuzme
slunost, a da se iznos naknade, utvren prema stavku 1. ovoga lanka, odbije od
kupovnine.
Razmjerno namirenje
lanak 116.
Vie trabina koje imaju isti red namirenja namiruju se razmjerno svojoj visini ako iznos
dobiven prodajom nije dovoljan za potpuno namirenje.



Osporavanje trabina
lanak 117.
Osoba koja se namiruje iz prodajne cijene moe, ako to utjee na njezino namirenje,
najkasnije na roitu za diobu, drugoj takvoj osobi osporiti postojanje trabine, njezinu
visinu i red namirenja.
Upuivanje na parnicu
lanak 118.
(1) Sud e osobu koja je osporila trabinu uputiti da, u odreenom roku, pokrene parnicu
ako odluka zavisi od spornih injenica, osim ako svoje osporavanje ne dokazuje
pravomonom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima znaenje javne isprave.

Ako osoba koja osporava trabinu to osporavanje potkrepljuje pravomonom presudom,
javnom ili privatnom ispravom koja ima znaenje javne isprave, sud e o osporavanju
odluiti u ovrnom postupku. Sud e o osporavanju odluiti u ovrnom postupku i ako nisu
sporne injenice od kojih zavisi donoenje odluke.
(2) Ako prihvati osporavanje, sud e na parnicu uputiti osobu ija je trabina osporena.
(3) Ako osoba koja je osporila trabinu uini vjerojatnim postojanje razloga za osporavanje,
sud e donoenje rjeenja o namirenju osobe ija je trabina osporena odgoditi do
zavretka parnice. Iznimno, sud moe donoenje rjeenja o namirenju i namirenje te osobe
uvjetovati davanjem jamevine.
(4) Iznos koji se odnosi na osporenu trabinu poloit e se u sudski, odnosno
javnobiljeniki polog.
(5) Ako osoba koja je upuena na parnicu u roku koji joj je za to odreen ne dokae da je
parnicu pokrenula, smatrat e se da trabina nije osporena, odnosno da je odustala od
zahtjeva da njezina trabina bude namirena u ovrnom postupku.
(6) Presuda donesena u parnici o osporenoj trabini djeluje protiv ovrenika i svih
vjerovnika.
(7) Odredbom stavka 4. ovoga lanka ne dira se u pravo osobe koja je upuena na parnicu
da, i poslije zavretka ovrnoga postupka, pokrene parnicu protiv osobe ije je trabine
osporila odnosno protiv osobe koja joj je trabinu osporila.
(8) Na prijedlog osobe ija je trabina osporena sud moe odgodu donoenja rjeenja o
namirenju i namirenje trabine te osobe uvjetovati davanjem primjerene jamevine za
tetu koju bi ta osoba mogla pretrpjeti zbog odgode namirenja. Ako osoba koja je osporila
trabinu ne da primjerenu jamevinu u roku koji joj je odreen, smatrat e se da trabina
nije osporena.
(9) Osoba ija je trabina bila osporena ima pravo na naknadu tete koju je pretrpjela zbog
neutemeljenoga osporavanja trabine, ako je ono bilo uinjeno jedino radi toga da joj se
teti ili je smeta u izvravanju i ostvarenju njezinih prava.

6. Posebne odredbe o nainu namirenja nekih trabina
Nedospjela trabina
lanak 119.
(1) Trabina zalonoga vjerovnika koja nije dospjela do dana donoenja rjeenja o
namirenju za koje nisu ugovorene kamate isplatit e se nakon odbitka iznosa koji odgovara
zakonskim kamatama, od dana donoenja rjeenja o namirenju do dana dospijea te
trabine.
(2) Nedospjele trabine za koje su ugovorene kamate isplatit e se zajedno s iznosom
ugovorenih kamata obraunatih do dana donoenja rjeenja o namirenju.
Nedospjela trabina povremenih primanja
lanak 120.
(1) Trabine povremenih primanja po osnovi zakonskoga uzdravanja, po osnovi naknade
tete nastale zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i

po osnovi naknade tete za izgubljeno uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja, koje
su osigurane zalogom, a dospijevaju nakon dana donoenja rjeenja o namirenju, namiruju
se na izriit zahtjev vjerovnika.
(2) Trabine iz stavka 1. ovoga lanka obraunavaju se na nain na koji se obraunava
naknada za osobnu slunost.
Trabine uz uvjet
lanak 121.
(1) Iznos uvjetne trabine koja je osigurana zalonim pravom izdvojit e se i staviti u sudski,
odnosno javnobiljeniki polog i isplatiti kad se odgodni uvjet ispuni ili kad bude sigurno da
se raskidni uvjet nee ispuniti.
(2) Ako se odgodni uvjet ne ispuni ili se ispuni raskidni uvjet, izdvojeni iznos kupovnine
slui za namirenje vjerovnika ije trabine nisu potpuno ili nisu uope namirene, a ako
takvih vjerovnika nema ili cijeli iznos nije iscrpljen njihovim namirenjem, taj e se iznos,
odnosno ostatak predati ovreniku.
Predbiljeba zalonoga prava i zabiljeba spora
lanak 122.
(1) Ako je u zemljinu knjigu upisana predbiljeba zalonoga prava, a osoba u iju je korist
predbiljeba upisana dokae da je u tijeku postupak za njezino opravdanje, odnosno da jo
nije protekao rok za pokretanje toga postupka, trabina na koju se predbiljeba odnosi
namiruje se na nain na koji se namiruje trabina uz odgodni uvjet.
(2) Trabina za koju je u zemljinoj knjizi upisana zabiljeba spora radi brisanja zalonoga
prava ili zabiljeba o drugom sporu namiruje se na nain na koji se namiruje trabina uz
raskidni uvjet.
Zajednike hipoteke
lanak 123.
Trabina osigurana zajednikom hipotekom iji vjerovnik je zahtijevao namirenje iz neke
od tako optereenih nekretnina namirit e se po odredbama ovoga Zakona, ako
zemljinoknjino pravo ne odreuje to drugo glede zajednikih hipoteka.

7. Roite za diobu, rjeenje o namirenju i brisanje prava i tereta
Roite za diobu
lanak 124.
(1) Nakon pravomonosti rjeenja o dosudi nekretnine kupcu, sud odreuje roite za
diobu kupovnine.
(2) Na roite se pozivaju, osim stranaka, i osobe koje prema stanju spisa i prema
podacima iz zemljine knjige polau pravo da se namire iz toga iznosa.
(3) U pozivu te e se osobe upozoriti na to da e se trabina vjerovnika koji ne doe na
roite uzeti prema stanju koje proizlazi iz zemljine knjige i spisa te da, najkasnije na
roitu za diobu, mogu drugom osporiti trabinu, njezinu visinu i red namirenja.

(4) Na roitu se raspravlja o namirenju vjerovnika i drugih osoba koje postavljaju zahtjev
za namirenje.
Rjeenje o namirenju
lanak 125.
(1) O namirenju ovrhovoditelja i drugih osoba kojima pripada pravo na namirenje sud
odluuje rjeenjem nakon odranoga roita, uzimajui u obzir podatke iz spisa i zemljine
knjige te utvrenja na roitu.
(2) Pri donoenju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka uzet e se u obzir samo one trabine po
kojima je rjeenje o ovrsi postalo pravomono najkasnije na dan roita za diobu.
(3) Ako ima trabina u odnosu na koje rjeenje o ovrsi nije postalo pravomono najkasnije
na dan roita za diobu, te e se trabine namiriti, nakon pravomonosti rjeenja o ovrsi iz
preostaloga iznosa kupovnine ako je ima, a ostatak e se vratiti ovreniku.
(4) U sluaju iz lanka 107. ovoga Zakona sud e rjeenjem o namirenju utvrditi da je
trabina kupca koja se namiruje u ovrnom postupku u cijelosti ili djelomino namirena
prebijanjem s ovrenikovom trabinom za isplatukupovnine. Ako je kupovnina vea od
iznosa na koji kupac ima pravo prema rjeenju o namirenju, a ono to je kupac uplatio
prema rjeenju o dosudi ne pokriva cijeli iznos kupovnine koju je kupac duan poloiti, sud
e u rjeenju o namirenju odrediti rok u kojem e kupac biti duan poloiti razliku. Ako
kupac ne poloi razliku u tom roku, sud e staviti izvan snage rjeenje o namirenju i
rjeenje o dosudi te prodaju oglasiti nevaeom, ako ne budu ispunjeni uvjeti za donoenje
rjeenja iz lanka 103. stavka 6.
(5) Protiv rjeenja o namirenju pravo na albu imaju stranke i sve osobe koje su polagale
pravo na namirenje iz kupovnine.
(6) alba protiv rjeenja o namirenju odgaa isplatu.
Brisanje prava i tereta
lanak 126.
Ako je rjeenjem o dosudi sud propustio odrediti da se u zemljinoj knjizi briu upisana
prava i tereti, osim onih koji ostaju na nekretnini i poslije predaje nekretnine kupcu ili koje
je kupac preuzeo, kupac moe predloiti da sud u istom ovrnom postupku odredi brisanje
tih prava i tereta.





8. Pravni poloaj ovrenika i treih osoba nakon prodaje nekretnine
Gubitak prava na posjed nekretnine
lanak 127.

Prodajom nekretnine ovrenik gubi pravo posjeda nekretnine i duan ju je predati kupcu
odmah nakon dostave zakljuka o predaji nekretnine kupcu, ako zakonom ili u sporazumu
s kupcem nije drukije odreeno.
Iseljenje ovrenika
lanak 128.
(1) Ovrhovoditelj moe ve u prijedlogu za ovrhu prodajom nekretnine, a i kasnije sve do
predaje nekretnine kupcu, zatraiti i njezino ispranjenje te predaju kupcu na temelju
zakljuka o predaji nekretnine kupcu.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud e u rjeenju o ovrsi
odrediti ispranjenje nekretnine i njezinu predaju kupcu nakon pravomonosti rjeenja o
predaji nekretnine kupcu.
(3) Nakon to donese zakljuak o predaji nekretnine kupcu, sud e, na prijedlog kupca
pristupiti ovrsi radi ispranjenja i predaje nekretnine kupcu.
(4) Ovrha iz stavka 3. ovoga lanka provodi se po pravilima ovoga Zakona o ovrsi
ispranjenjem i predajom nekretnine.
(5) U ovrnom postupku iz stavka 4. ovoga lanka kupac stjee poloaj ovrhovoditelja
podnoenjem prijedloga iz stavka 3. ovoga lanka.
Prijedlog za iseljenje prije zakljuka o predaji
lanak 129.
(1) Ovrhovoditelj moe u prijedlogu za ovrhu ili kasnije tijekom postupka predloiti da
se ovrenik iseli i da se nekretnina preda ovrhovoditelju na uvanje i prije donoenja
zakljuka o predaji nekretnine kupcu ako poloi jamevinu za tetu koja bi ovreniku mogla
biti prouzroena nedoputenom prodajom nekretnine ili obustavom ovrhe iz razloga za
koje je ovrhovoditelj odgovoran. Visinu jamevine odreuje sud po slobodnoj ocjeni,
nakon toovreniku omogui da se o tome izjasni u roku od osam dana.
(2) Na iseljenje ovrenika iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe lanka 256. ovoga Zakona.
Iseljenje najmoprimca i zakupca
lanak 130.
(1) Nakon to donese zakljuak o predaji nekretnine kupcu, sud e, na prijedlog kupca,
narediti najmoprimcu ili zakupcu da je predadu kupcu u roku koji ne moe biti krai od tri
mjeseca i u istom rjeenju odrediti prisilnu ovrhu ispranjenjem nekretnine i njezinom
predajom kupcu ako je oni u roku koji im je odreen ne predadu.
(2) Prisilnoj ovrsi iz stavka 1. ovoga lanka sud e pristupiti, na prijedlog kupca, nakon to
rjeenje iz toga stavka postane pravomono i nakon to istekne rok odreen u tom
rjeenju. Ovrha se provodi po pravilima ovoga Zakona o ovrsi ispranjenjem i predajom
nekretnine.
(3) Rok za predaju nekretnine kupcu iz stavka 1. ovoga lanka poinje tei dostavom
rjeenja najmoprimcu, odnosno zakupcu i ne prekida se izjavljivanjem albe.
(4) U postupku iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka kupac ima poloaj ovrhovoditelja.

(5) Odredba lanka 129. stavka 1. ovoga Zakona primjenjuje se na odgovarajui nain i
glede iseljenja najmoprimca i zakupca.
Iseljenje drugih osoba
lanak 131.
(1) Nakon to donese zakljuak o predaji nekretnine kupcu, sud e, na prijedlog kupca,
narediti drugim osobama koje ne raspolau valjanim pisanim pravnim temeljem za
koritenje nekretnine da je bez odgode predadu kupcu i u istom rjeenju odrediti protiv tih
osoba ovrhu ispranjenjem i predajom nekretnine.
(2) Provedbi ovrhe iz stavka 1. ovoga lanka ovrni sud e pristupiti odmah po donoenju
rjeenja iz toga stavka. alba ne odgaa ovrhu. Ovrha se provodi po pravilima ovoga
Zakona o ovrsi ispranjenjem i predajom nekretnine.
(3) U postupku iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka kupac ima poloaj ovrhovoditelja.
(4) Odredba lanka 129. stavka 1. ovoga Zakona primjenjuje se na odgovarajui nain i
glede iseljenja osoba iz stavka 1. ovoga lanka.


9. Primjena odredaba ove glave na podruju gdje ne postoje zemljine knjige
lanak 132.
(1) Na podruju za koje ne postoje zemljine knjige na odgovarajui se nain primjenjuju
pravna pravila koja na tom podruju vae o ispravama koje se uz prijedlog za ovrhu
podnose kao dokaz prava vlasnitva na nekretnini koja je predmet ovrhe, a i pravna pravila
o tome u koje e se javne knjige ili na drugi nain upisati rjeenje o ovrsi na nekretnini.
(2) Ako se ne moe, iz bilo kojega razloga, pribaviti dokaz o vlasnitvu u skladu s pravnim
pravilima koja na tom podruju vae, umjesto dokaza o vlasnitvu ovrhovoditelj je duan u
prijedlogu za ovrhu naznaiti mjesto na kojemu se nekretnina nalazi, njezin naziv, granice i
povrinu.
(3) U tom e sluaju sud obaviti pljenidbeni popis nekretnine za koju je predloena ovrha, i
na roite za pljenidbeni popis pozvati ovrhovoditelja, ovrenika i osobe s ijim
nekretninama granii ta nekretnina.
(4) Zapisnik o pljenidbenom popisu objavljuje se na sudskoj ploi.
(5) O obavljenom pljenidbenom popisu sud e u Narodnim novinama objaviti oglas u
kojem e navesti sud koji objavljuje oglas, broj predmeta, podatke o strankama i o
nekretnini na kojoj se ovrha provodi te obavijesti o tome gdje je i kad odrano roite na
kojemu je nekretnina popisana i kad je zapisnik o pljenidbenom popisu istaknut na sudskoj
ploi. Tim e oglasom sud pozvati sve zainteresirane osobe da pisano ili usmeno obavijeste
sud o razlozima zbog kojih se ovrha ne moe provesti na toj nekretnini.
(6) Odredbe ovoga lanka primjenjivat e se i na podruju za koje su osnovane zemljine
knjige ako je odgovarajua zemljina knjiga unitena ili nekretnina nije upisana u zemljinu
knjigu.

(7) Odredbe ovoga lanka primjenjivat e se i kad se nekretnina u katastru vodi na ime
ovrenika ako zemljinoknjini vlasnik, odnosno njegovi nasljednici izjavom ovjerovljenom
od nadlenoga tijela potvrde da je ovrenik vlasnik nekretnine koja je predmet ovrhe.

Glava jedanaesta OVRHA NA POKRETNINAMA

1. Ope odredbe
Mjesna nadlenost ako je poznato mjesto gdje se pokretnine nalaze
lanak 133.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na pokretninama i za provedbu te ovrhe mjesno je
nadlean sud na ijem se podruju, prema naznaci u prijedlogu za ovrhu, one nalaze.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se na odgovarajui nain i kad se ovrha
pokree po slubenoj dunosti.
Mjesna nadlenost ako nije poznato gdje se pokretnine nalaze
lanak 134.
(1) Ovrhovoditelj moe predloiti da sud donese rjeenje o ovrsi na pokretninama, ne
naznaujui mjesto gdje se one nalaze.
(2) Za odluivanje o prijedlogu iz stavka 1. ovoga lanka mjesno je nadlean sud na ijem se
podruju nalazi prebivalite ili, podredno, boravite ovrenika fizike osobe odnosno
sjedite ovrenika pravne osobe.
(3) Ovrhovoditelj moe u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka podnijeti rjeenje o ovrsi svakom
stvarno nadlenom sudu na ijemu se podruju nalaze ovrenikove pokretnine, s
prijedlogom da taj sud provede ovrhu.
Izuzimanje od ovrhe
lanak 135.
(1) Ne mogu biti predmeti ovrhe:
1. odjea, obua, rublje i drugi predmeti osobne uporabe, posteljne stvari, posue,
namjetaj, tednjak, hladnjak, stroj za pranje rublja i druge stvari koje slue za zadovoljenje
potreba kuanstava ako su nuni ovreniku i lanovima njegova kuanstva s obzirom na
uobiajene uvjete ivota svoje drutvene okoline,
2. hrana i ogrjev za potrebe ovrenika i lanova njegova kuanstva za est mjeseci,
3. radna i rasplodna stoka, poljoprivredni strojevi i druga orua za rad koji su ovreniku
poljodjelcu nuni za odravanje poljoprivrednoga gospodarstva u mjeri u kojoj je to nuno
za njegovo uzdravanje i za uzdravanje lanova njegova obiteljskoga kuanstva, te sjeme
za uporabu na tomu gospodarstvu i hrana za stoku za etiri mjeseca,
4. alat, strojevi i drugi predmeti koji su ovreniku obrtniku ili trgovcu pojedincu nuni za
obavljanje njegove upisane djelatnosti, te sirovine i pogonsko gorivo za tri mjeseca rada,
5. predmeti koji su nuni ovreniku koji samostalno u obliku zanimanja obavlja upisanu
javnobiljeniku, odvjetniku, lijeniku, ljekarniku, znanstvenu, umjetniku ili koju drugu
profesionalnu djelatnost,

6. gotov novac ovrenika po osnovi trabina koje su izuzete od ovrhe te gotov novac
ovrenika koji ima stalna mjesena primanja do mjesenoga iznosa koji je po zakonu izuzet
od ovrhe, razmjerno vremenu do iduega primanja,
7. odlija, medalje, ratne spomenice i druga odlija i priznanja, vjenani prsten, osobna
pisma, rukopisi i drugi osobni spisi ovrenika, obiteljske fotografije, osobne i obiteljske
isprave i obiteljski portreti,
8. pomagala koja su invalidu ili drugoj osobi s tjelesnim nedostacima nuna za obavljanje
ivotnih funkcija.
(2) Potanska poiljka ili potanska uputnica upuena ovreniku ne moe biti predmet
ovrhe prije uruenja.
(3) Zakonom se moe odrediti da i druge pokretnine ne mogu biti predmet ovrhe.
Ovrne radnje
lanak 136.
(1) Ovrha na pokretninama provodi se njihovom zapljenom, procjenom, oduzimanjem,
otpremanjem, povjeravanjem na uvanje sudu, ovrhovoditelju ili treoj osobi, njihovom
prodajom te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.
(2) Ovrhovoditelj je duan u prijedlogu za ovrhu naznaiti trai li da se oduzete pokretnine
povjere njemu na uvanje ili odreenoj treoj osobi, osim ako nije rije o pokretninama
koje se predaju u sudski odnosno javnobiljeniki polog (lanak 140. stavci 4. i 5.).
(3) Pokretnine se na uvanje mogu povjeriti i osobi koja e ih uvati izvan podruja suda
koji provodi ovrhu. Dodatni trokovi otpreme, prijevoza i povjeravanje na uvanje
pokretnina takvoj osobi ulaze u trokove ovrhe samo ako sud ocijeni da su bili potrebni
radi provedbe ovrhe.
(4) Prijedlog za ovrhu u kojem nije predloena koja od ovrnih radnja u skladu s
odredbama stavaka 1. i 2. ovoga lanka sud e odbaciti ne pozivajui ovrhovoditelja da ga
ispravi ili dopuni.

2. Pljenidba i procjena pokretnina
Obavijest o pljenidbi
lanak 137.
(1) Sudski ovritelj, prije nego to pristupi pljenidbi, predat e ovreniku rjeenje o ovrsi i
pozvati ga da plati iznos za koji je odreena ovrha s kamatama i trokovima.
(2) O vremenu i mjestu pljenidbe te o tome to treba osigurati za otpremu i smjetaj
pokretnina (lanak 141.) obavijestit e se ovrhovoditelj.
(3) Ako ovrhovoditelj izostane s pljenidbe a uredno je pozvan, sud e odgoditi pljenidbu, ali
ne due od 60 dana. Ako uredno pozvan ovrhovoditelj ne pristupi na ponovno zakazanu
pljenidbu sud e obustaviti ovrhu.
(4) Ovrhovoditelj je duan donijeti na pljenidbu obraun ukupnog duga na taj dan.
Predmet pljenidbe
lanak 138.

(1) Pljenidba se obavlja sastavljanjem pljenidbenoga popisa.
(2) Popisati se mogu pokretnine koje se nalaze u posjedu ovrenika te njegove pokretnine
koje se nalaze u posjedu ovrhovoditelja.
(3) Popisat e se prvenstveno pokretnine za koje to predloi ovrhovoditelj.
(4) Smatra se da ovreniku pripadaju pokretnine koje ima na sebi, odnosno koje se nalaze
na ili u njegovoj nekretnini, u stanu u kojemu stanuje, odnosno u poslovnoj prostoriji koju
je zakupio.
(5) Smatra se da su brani drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima svih pokretnina koje se
zateknu u njihovoj kui, stanu, poslovnoj prostoriji ili drugoj nekretnini.
(6) Ovrenikove pokretnine koje se nalaze u posjedu tree osobe mogu se popisati samo
ako ona na to pristane.
(7) Ako trea osoba ne pristane na popis, sud e na ovrhovoditelja, na njegov prijedlog,
prenijeti ovrenikovo pravo na predaju stvari.

Obujam pljenidbenoga popisa
lanak 139.
(1) Popisat e se onoliko pokretnina koliko je potrebno za namirenje ovrhovoditeljeve
trabine i trokova ovrhe.
(2) Prvenstveno se popisuju pokretnine u pogledu kojih nema primjedbi o postojanju prava
koje bi sprjeavalo ovrhu i pokretnine koje se najlake mogu unoviti, pri emu e se o
tome uzeti u obzir i izjave nazonih stranaka i treih osoba.
uvanje popisanih pokretnina
lanak 140.
(1) Popisane pokretnine sudski e ovritelj oduzeti ovreniku i predati ih ovrhovoditelju ili
treoj osobi na uvanje u skladu s rjeenjem o ovrsi, ako sljedeim odredbama ovoga
lanka nije drukije odreeno.
(2) Opasnost od unitenja ili oteenja pokretnina danih na uvanje ovrhovoditelju ili treoj
osobi snosi ovrhovoditelj, osim ako je unitenje ili oteenje posljedica vie sile.
(3) Na popisanim stvarima koje su ostavljene ovreniku na uvanje vidljivo e se naznaiti
da su zaplijenjene.
(4) Gotov novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti predat e se u sudski odnosno
javnobiljeniki polog.
(5) U sudski odnosno javnobiljeniki polog predat e se i druge pokretnine vee
vrijednosti, ako su prikladne za takav nain uvanja.
Nain predaje pokretnina na uvanje
lanak 141.
(1) Ovrhovoditelj je duan osigurati sve to je potrebno za urednu otpremu pokretnina
(prijevozno sredstvo, radnu snagu, potrebnu opremu, hranu i vodu za stoku tijekom
prijevoza, itd.) te za takav smjetaj pokretnina u kojem e se one sauvati od mogueg

oteenja, kvarenja ili openito od pogoranja njihova stanja, osim onog do kojeg bi dolo
prema redovnom tijeku stvari.
(2) ivotinje e se u pravilu smjestiti u staje ili drugo mjesto gdje e im biti osigurani
zatita, uvanje i prehrana te potrebna njega, munja i sl.
(3) Prije oduzimanja pokretnina i njihova otpremanja sudski ovritelj e provjeriti jesu li
ispunjeni uvjeti za njihov smjetaj prema odredbama stavaka 1. i 2. ovoga lanka. O tome
e sudski ovritelj sastaviti zapisnik. Sudski ovritelj nee provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti za
smjetaj pokretnina ako se one trebaju povjeriti na uvanje i prodaju javnom komisionaru
koji je ovlaten za prodaju te vrste pokretnina.
(4) Sudski ovritelj pratit e oduzete pokretnine do mjesta gdje e biti smjetene na
uvanje. O tome e sastaviti zapisnik, koji mora potpisati osoba kojoj su pokretnine
predane na uvanje. Sudski ovritelj nee pratiti oduzete pokretnine ako se one
povjeravaju na uvanje i prodaju javnom komisionaru koji je osigurao i njihovo
preuzimanje i prijevoz, nego e u zapisnik naznaiti da su pokretnine predane javnom
komisionaru.
(5) Ako ovrhovoditelj ne osigura sve to je potrebno za otpremu i smjetaj pokretnina ve
prigodom prvog uredovanja za njihovu otpremu i smjetaj, a nisu ispunjeni uvjeti za
odgodu pljenidbe, ovrha e se obustaviti, osim ako ovrenik prigodom tog uredovanja ne
plati iznos za koji je ovrha odreena s kamatama i trokovima.
Zabrana raspolaganja popisanim pokretninama
lanak 142.
(1) Ovreniku je zabranjeno raspolagati zaplijenjenim stvarima.
(2) U rjeenje o ovrsi unosi se ta zabrana te upozorenje ovreniku na kaznenopravne
posljedice postupanja protivno zabrani.
Stjecanje zalonoga prava
lanak 143.
(1) Ovrhovoditelj stjee pljenidbenim popisom zalono pravo na popisanim pokretninama.
(2) Ako je popis obavljen u korist vie ovrhovoditelja prednosni red zalonoga prava
steenoga popisom ili zabiljekom u zapisniku o pljenidbenom popisu odreuje se prema
danu kad je popis obavljen, odnosno prema danu kad je stavljena zabiljeka.
(3) Ako se stvari popisuju istodobno u korist vie ovrhovoditelja, prednosni red odreuje se
prema danu kad je prijedlog za ovrhu primljen u sudu, a ako su prijedlozi za ovrhu
primljeni istoga dana, njihova zalona prava imaju isti prednosni red.
(4) Ako je prijedlog za ovrhu upuen kao preporuena poiljka putem davatelja potanskih
usluga, dan predaje davatelju potanskih usluga smatra se danom primitka u sudu.

Bezuspjean pokuaj pljenidbe
lanak 144.
(1) Ako se pljenidba ne moe obaviti zato to ovrenik, njegov zakonski zastupnik,
opunomoenik, odrasli lan ovrenikova kuanstva ili zastupnik pravne osobe nije nazoan

ili nee otvoriti prostoriju ili je prostorija zakljuana, ovrhovoditelj je duan odmah na
uredovanju oitovati se predlae li ponovnu pljenidbu uz sudjelovanje dvaju punoljetnih
svjedoka ili javnog biljenika te drugih osoba potrebnih za prisilno otvaranje ulaza u
prostoriju u kojoj treba obaviti pljenidbu.
(2) Ako ovrhovoditelj ne predloi ponovnu pljenidbu uz sudjelovanje osoba iz stavka 1.
ovoga lanka a pljenidba se ne moe obaviti iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga lanka,
ovrha e se obustaviti.
(3) Ako ovrhovoditelj predloi ponovnu pljenidbu uz sudjelovanje osoba iz stavka 1. ovoga
lanka, a ne osigura sve potrebno za provedbu ovrhe, ovrha e se obustaviti.
(4) Ako se pri pljenidbi ne nau pokretnine koje mogu biti predmet ovrhe, sud e ovrhu
obustaviti.
Procjena
lanak 145.
(1) Istodobno s pljenidbenim popisom obavit e se i procjena pokretnina osim ako se one
ne povjeravaju na prodaju javnom komisionaru.
(2) Procjenu obavlja sudski ovritelj, ako sud nije odredio da je obavi sudski procjenitelj ili
posebni vjetak.
(3) Javni komisionar e obaviti procjenu pokretnina koje mu se predaju na prodaju.
(4) Stranka moe predloiti da procjenu obavi vjetak iako to sud nije odredio. Ako sud
prihvati taj prijedlog, trokove vjetaenja duan je predujmiti predlagatelj u roku koji sud
odredi. Ako predujam ne bude plaen u roku, smatrat e se da je predlagatelj odustao od
svoga prijedloga.
(5) O prijedlogu iz stavka 4. ovoga lanka sud odluuje zakljukom.
(6) Trokove vjetaenja iz stavka 4. ovoga lanka snosi predlagatelj, bez obzira na ishod
ovrnoga postupka.
(7) Stranka moe, u roku od osam dana od obavljene procjene, predloiti sudu utvrivanje
nie odnosno vie vrijednosti zaplijenjenih pokretnina od procijenjene ili odreivanje nove
procjene. O prijedlogu sud odluuje zakljukom.
Zapisnik o pljenidbenom popisu i procjeni
lanak 146.
(1) O pljenidbenom popisu i procjeni sastavlja se zapisnik.
(2) U zapisnik se, uz ostalo, pojedinano naznauju zaplijenjene pokretnine s njihovom
procijenjenom vrijednou i unose izjave stranaka i sudionika u postupku te izjave treih
osoba o postojanju prava koja sprjeavaju ovrhu.
Zabiljeka umjesto pljenidbenoga popisa
lanak 147.
Ako se nakon pljenidbenoga popisa odredi ovrha na zaplijenjenim pokretninama radi
naplate druge trabine istoga ovrhovoditelja ili trabine drugoga ovrhovoditelja, nee se
obaviti ponovni popis i procjena tih pokretnina, nego e se u nastavku zapisnika samo
zabiljeiti podaci iz kasnijega rjeenja o ovrsi.


3. Prodaja pokretnina
Vrijeme prodaje
lanak 148.
Izmeu dana pljenidbenog popisa i dana prodaje mora protei najmanje petnaest dana.
Nain prodaje
lanak 149.
(1) Pokretnine se prodaju usmenom javnom drabom ili neposrednom pogodbom. Nain
prodaje odreuje zakljukom sud, pazei na to da se postigne najpovoljnije unovenje
stvari.
(2) Javnu drabu provodi sudski ovritelj. Sud moe zakljukom provedbu drabe povjeriti
javnom biljeniku.
(3) Prodaja neposrednom pogodbom obavlja se izmeu kupca, s jedne strane, i sudskoga
ovritelja ili osobe koja obavlja komisione poslove, s druge strane. Sudski ovritelj
pokretnine prodaje, u ime i za raun ovrenika, a osoba koja obavlja komisione poslove u
svoje ime, a za raun ovrenika.
(4) Prodaja drabom odredit e se ako su u pitanju pokretnine vee vrijednosti, a moe se
oekivati da e se prodati po veoj cijeni od procijenjene vrijednosti.
(5) Prodaja pokretnina objavit e se pravodobno na oglasnoj ploi suda, a moe se objaviti
i na nain predvien za objavljivanje prodaje nekretnine.
(6) Ovrhovoditelj i ovrenik obavijestit e se o mjestu, danu i satu prodaje.
Prodajna cijena
lanak 150.
(1) Na drabi se pokretnine ne mogu prodati ispod jedne polovine procijenjene vrijednosti.
One se ispod te cijene ne mogu prodati ni u roku koji je sud odredio za prodaju
neposrednom pogodbom.
(2) Ako se pokretnine ne uspiju prodati na drabi, odnosno neposrednom pogodbom,
ovrha e se obustaviti.
(3) Nakon pravomonosti rjeenja o obustavi postupka iz stavka 2. ovoga lanka, ovrenik
je ovlaten preuzeti pokretnine koje su mu oduzete i smjetene kod druge osobe radi
uvanja o svom troku.
(4) Ako osoba kojoj su pokretnine predane na uvanje odbije predati pokretnine ovreniku,
ovrenik je ovlaten zatraiti od suda da toj osobi rjeenjem naloi predaju pokretnina.
(5) Ako ocijeni da ovrenik ima pravo na povrat pokretnina, sud e, nakon to omogui
osobi kojoj su pokretnine povjerene na uvanje da se u roku od osam dana izjasni o
zahtjevu ovrenika, rjeenjem naloiti toj osobi da ih preda ovreniku. To rjeenje ima
znaenje rjeenja o ovrsi i na temelju njega se moe pristupiti oduzimanju pokretnina i
njihovoj predaji ovreniku i prije njegove pravomonosti po pravilima o ovrsi radi predaje
pokretnina (lanci 249. do 254.).

(6) Javni komisionar kojemu su pokretnine povjerene na uvanje i prodaju (lanak 152.
stavak 1.) ovlaten je uskratiti njihovu predaju ovreniku dok mu ne budu naknaeni
trokovi i nagrada prema odredbi lanka 155. stavka 4. ovoga Zakona.
(7) U povodu zahtjeva ovrenika za povrat pokretnina, javni komisionar je ovlaten
predloiti sudu da zadri pokretnine koje su mu povjerene na uvanje kao naknadu
trokova i nagrade na koju ima pravo prema odredbama lanka 155. stavka 4. ovoga
Zakona. Pravomonou rjeenja o preputanju pokretnina javnom komisionaru, javni
komisionar postaje njihovim vlasnikom.
Obveze i prava kupca
lanak 151.
(1) Kupac je duan poloiti kupovninu i pokretnine uzeti odmah nakon zakljuenja drabe,
odnosno prodaje neposrednom pogodbom.
(2) Ako kupac odmah ne poloi kupovninu, smatrat e se da draba nije uspjela. Kupac je
duan strankama naknaditi tetu koju su one pretrpjele njegovim odustankom, o emu
sud, na zahtjev stranaka, odluuje u ovrnom postupku.
(3) Stranke i kupac imaju pravo na albu protiv rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka.
(4) Sudski ovritelj predat e pokretnine kupcu i ako nije poloio kupovninu, ako na to, na
svoju opasnost, pristane ovrhovoditelj u granicama iznosa koji bi mu pripao iz postignute
cijene. Ako kupac ne poloi kupovninu u roku koji mu je odreen, ovrhovoditelj moe
zatraiti od suda da u istom postupku naloi kupcu da mu plati cijenu te na temelju toga
rjeenja protiv njega predloiti ovrhu.
(5) Kupac u svakom sluaju postaje vlasnik kupljenih pokretnina njihovim preuzimanjem.
(6) Kupcu ne pripadaju prava po osnovi odgovornosti zbog nedostataka stvari.

4. Prodaja pokretnina preko javnih komisionara
Javni komisionari
lanak 152.
(1) Prodaja pokretnina zaplijenjenih u ovrnom postupku moe se povjeriti javnom
komisionaru.
(2) Ministar nadlean za poslove gospodarstva uz suglasnost ministra nadlenog za poslove
graditeljstva i prostornog ureenja posebnim e pravilnikom utvrditi uvjete za obavljanje
poslova javnog komisionara glede:
1. smjetajnog prostora za pojedine vrste pokretnina (graevinski materijal, rasuti tereti,
odreeni gotovi proizvodi i poluproizvodi, sirovine, gorivo u krutom, tekuem i plinovitom
stanju, motorna vozila, plovila, namjetaj, tehnika roba, rasvjetna tijela, pribor za jelo,
odjea, obua, knjige, rukopisi, umjetnine itd.),
2. osoblja osposobljenog za razvrstavanje, pohranjivanje, uvanje, odravanje, izlaganje,
davanje potrebnih obavijesti, oglaavanje, prodaju, obavljanje knjigovodstveno-
raunovodstvenih poslova,
3. prometnih sredstava i radne snage za otpremu oduzetih pokretnina itd.

(3) ive ivotinje i stvari koje su podlone brzom kvarenju mogu se predati radi prodaje
komisionaru samo ako raspolae odgovarajuim smjetajnim prostorom i drugim uvjetima
za uvanje, prehranu, njegu i munju ivotinja, odnosno za uskladitenje stvari podlonih
brzom kvarenju (hladnjae itd.).
(4) Smjetajni prostor, prijevozna sredstva te radnu snagu za obavljanje svoje djelatnosti
komisionari mogu osigurati i ugovorima s drugim fizikim i pravnim osobama (npr.
ugovorima o zakupu, o pruanju prijevoznikih usluga, o osiguravanju radne snage itd.).
Organizacija i provedba poslova javnog komisionara
lanak 153.
(1) Poslove javnog komisionara organizira i provodi Hrvatska gospodarska komora.
(2) Hrvatska gospodarska komora, na vlastiti poticaj ili u povodu prijedloga zainteresiranih
tijela, organizirat e javne prodavaonice za obavljanje poslova javnoga komisionara za
podruje jedne ili vie upanija, ovisno o broju ovrha koje se provode na pokretninama,
njihovoj naravi, koliini, vrijednosti te gospodarskoj isplativosti.
(3) Na prijedlog Hrvatske gospodarske komore ministarstvo nadleno za poslove
gospodarstva moe dozvoliti da ona poslove javnog komisionara za odreeno podruje ili
neke od poslova javnog komisionara za odreeno podruje, na temelju provedenog
natjeaja, povjeri fizikoj ili pravnoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje poslova
javnog komisionara. O povjeravanju poslova Hrvatska gospodarska komora sklopit e s
izabranim komisionarom ugovor uz prethodnu suglasnost ministarstva nadlenog za
poslove gospodarstva.
(4) Dozvolu za obavljanje poslova javnog komisionara Hrvatskoj gospodarskoj komori za
pojedinu javnu komisionu prodavaonicu, odnosno javnom komisionaru iz stavka 3. ovoga
lanka izdaje ured dravne uprave u upaniji, nadlean za gospodarstvo, na ijem je
podruju sjedite javne komisione prodavaonice, odnosno javnog komisionara.
Nadzor nad radom javnih komisionara
lanak 154.
(1) Opi nadzor nad radom javnih komisionara provodi ured dravne uprave u upaniji
nadlean za gospodarstvo na ijem je podruju njihovo sjedite.
(2) Nadzor nad radom javnog komisionara u pojedinim predmetima ovrhe na
pokretninama provodi ovrni sudac koji vodi postupak u tom predmetu.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka ne iskljuuju pravo nadzora nad poslovanjem
javnog komisionara koje prema posebnim propisima imaju upravna tijela.
(4) Ured dravne uprave u upaniji nadlean za gospodarstvo oduzet e dozvolu iz lanka
153. stavka 4. ovoga Zakona Hrvatskoj gospodarskoj komori za pojedinu javnu komisionu
prodavaonicu ili javnom komisionaru iz lanka 153. stavka 3. ovoga Zakona ako se utvrdi
da vie ne ispunjavaju uvjete za obavljanje djelatnosti javnog komisionara, odnosno da su
tee povrijedili svoje dunosti preuzimanja pokretnina na uvanje i prodaju.
Prava i dunosti komisionara
lanak 155.

(1) Komisionar ima pravo traiti predujam za pokrie trokova koje e imati u vezi s
preuzetim pokretninama. Predujam je komisionaru duan platiti ovrhovoditelj. Ako
ovrhovoditelj ne poloi predujam, komisionar nije duan preuzeti pokretnine na uvanje.
Ako sud utvrdi da je komisionar opravdano odbio preuzeti pokretnine na uvanje,
obustavit e ovrhu.
(2) Komisionar ima pravo na nagradu za obavljene poslove i na naknadu trokova.
(3) Tarifu za naknadu trokova i nagradu za obavljanje javne komisione djelatnosti donosi
ministar nadlean za poslove pravosua.
(4) Komisionar stjee zakonsko zalono pravo na pokretninama koje su mu predane radi
prodaje za naplatu trokova i nagrade prema stavku 1. ovoga lanka, neovisno o tome ije
su pokretnine i jesu li ovrne radnje na temelju kojih su mu pokretnine predane valjane ili
nisu. To zalono pravo po redu prvenstva dolazi prije zalonog prava drugih osoba na
pokretninama.
(5) Komisionar je duan preuzeti zaplijenjene pokretnine za iju je prodaju dobio dozvolu
(lanak 159. stavak 4.) ako je ovrhovoditelj spreman platiti predujam. Samo iznimno, zbog
nedostatka slobodnog prostora ili izvanrednih okolnosti, komisionar moe odbiti preuzeti
odreene pokretnine.
(6) Komisionar odgovara ovrhovoditelju za tetu koju on pretrpi zbog neosnovanog
odbijanja da preuzme pokretnine na uvanje i prodaju.
(7) Komisionar je duan savjesno u skladu s pravilima struke preuzeti, razvrstati, uvati,
osigurati, odravati i izlagati pokretnine, davati obavijesti o njima, oglaavati njihovu
prodaju, prodavati ih te rukovati s dobivenim novanim sredstvima.
(8) Komisionar odgovara strankama za tetu koju im priini povredom svojih dunosti iz
stavka 7. ovoga lanka.
Osiguranje od odgovornosti
lanak 156.
(1) Komisionar je duan osigurati se od odgovornosti do iznosa koji e utvrditi ministar
nadlean za poslove pravosua s obzirom na vrstu pokretnina za iju je prodaju dobio
dozvolu i oekivani promet.
(2) Komisionar je duan produljiti osiguranje od odgovornosti najkasnije mjesec dana prije
isteka prethodnog razdoblja osiguranja i o tome bez odgode obavijestiti ured dravne
uprave u upaniji nadlean za gospodarstvo na ijem je podruju njegovo sjedite.
(3) Nadleni ured dravne uprave oduzet e dozvolu za rad komisionaru koji ne produi
ugovor o osiguranju sukladno odredbi stavka 2. ovoga lanka.
Povjeravanje prodaje pokretnina komisionaru
lanak 157.
(1) Pokretnine se otpremaju komisionaru na ovrhovoditeljev prijedlog.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj moe staviti u prijedlogu za ovrhu ili
naknadno tijekom postupka.
Izlaganje i objavljivanje podataka o pokretninama

lanak 158.
(1) Komisionar je duan pokretnine izloiti na nain da ih zainteresirane osobe mogu
razgledati u redovno radno vrijeme komisionara.
(2) Na izloenim pokretninama e se naznaiti njihov broj prema kome se vode kod
komisionara.
(3) Na pokretninama e biti naznaeni podaci o njihovoj kakvoi i veliini te cijena.
Posebno e se naznaiti je li provjerena njihova ispravnost, odnosno kako se ona moe
provjeriti.
(4) Komisionar moe dati i posebno jamstvo za nedostatke stvari.
(5) Komisionar moe preko oglasnih ploa, kataloga, javnih medija, interneta te na drugi
odgovarajui nain objaviti podatke o pokretninama koje se prodaju preko njega uz
naznaku naina i vremena njihova razgledavanja te prodaje.
Prodaja pokretnina
lanak 159.
(1) U skladu sa zakljukom suda pokretnine se prodaju na javnoj drabi ili neposrednom
pogodbom.
(2) Drabu pokretnina kod komisionara provodi javni biljenik.
(3) Na drabi mogu sudjelovati kao kupci samo osobe koje su uplatile jamevinu.
(4) Drabe pokretnina mogu se odravati i izvan redovnoga radnog vremena, pa i subotom.
(5) Ako se pokretnina u roku od dva mjeseca otkako je dopremljena komisionaru ne proda
ni ispod jedne polovine procijenjene vrijednosti, sud e joj sniziti cijenu na treinu te
vrijednosti.
(6) Ako se pokretnina ne proda ni u roku od daljnjih mjesec dana, sud e obustaviti ovrhu,
a ovrenika e obavijestiti da moe preuzeti pokretninu u roku od 15 dana. Ako ovrenik ne
preuzme pokretninu u tom roku, sud e odrediti da mu je komisionar vrati, a ovreniku e
rjeenjem naloiti da naknadi trokove otpreme.
(7) Ovrenik se moe aliti protiv rjeenja o naknadi trokova iz stavka 6. ovoga lanka.
Predaja postignute kupovne cijene
lanak 160.
(1) Nakon obavljene prodaje pokretnine komisionar e pokretninu predati kupcu poto
plati kupovninu.
(2) Iz dobivene kupovnine komisionar e najprije namiriti trokove pohrane i prodaje
pokretnine i svoju nagradu te e preostali iznos uplatiti na raun suda uz naznaku ovrnog
predmeta u vezi s kojim je pokretnina prodana. Komisionar e sudu uputiti i izvod iz
zapisnika javnog biljenika o drabi te obraun trokova i nagrade.
(3) Sud e, nakon to strankama omogui da se izjasne o obraunu komisionara, rjeenjem
odobriti obraun ili naloiti komisionaru da razliku uplati na raun suda.
(4) albu protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka mogu podnijeti stranke i komisionar.
(5) alba komisionara iz stavka 4. ovoga lanka odgaa njegovu ovrnost.


5. Prodaja motornih vozila
Stjecanje zalonog prava
lanak 161.
(1) Ovrha radi naplate novane trabine na motornom vozilu odreuje se na temelju
ovrne ili vjerodostojne isprave i izvatka iz evidencije o registriranim i oznaenim vozilima.
(2) Primjerak rjeenja o ovrsi sud dostavlja policijskoj upravi kod koje se vodi evidencija o
registriranim i oznaenim vozilima radi provedbe zabiljebe ovrhe.
(3) Primjerak rjeenja o ovrsi sud e dostaviti i Upisniku sudskih i javnobiljenikih
osiguranja trabina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima radi provedbe
odgovarajueg upisa.
(4) Zabiljebom ovrhe ovrhovoditelj stjee zalono pravo na motornom vozilu.
(5) Prednosni red zalonog prava iz stavka 3. ovoga lanka rauna se od dana dostave
rjeenja o ovrsi policijskoj upravi.
(6) Nakon zabiljebe ovrhe nije doputen upis promjene prava vlasnitva na motornom
vozilu niti upis tereta na tom vozilu na temelju raspolobi ovrenika, bez obzira na to kad je
ta raspoloba poduzeta. Raspolobe uinjene protivno ovoj zabrani nemaju
pravnog uinka.
Oduzimanje, uvanje i procjena motornog vozila
lanak 162.
(1) Nakon stjecanja zalonog prava na motornom vozilu u skladu s odredbom lanka 161.
stavka 4. ovoga Zakona, sud e ovreniku dostaviti rjeenje o ovrsi te mu istodobno
zakljukom naloiti da u roku od osam dana preda vozilo sa svim njegovim pripadcima i
ispravama osobi kojoj je rjeenjem o ovrsi vozilo povjereno na uvanje.
(2) Ako ovrenik u dodijeljenom roku ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga lanka vozilo
e biti oduzeto na bilo kojem mjestu na kojem se ono zatekne, a ovrhovoditelj je duan u
roku od 60 dana predloiti vrijeme, mjesto i nain provedbe te radnje kao i osigurati sva
potrebna sredstva i radnu snagu za poduzimanje te radnje. Ako ovrhovoditelj ne predloi
oduzimanje vozila u tom roku, sud e obustaviti ovrhu.
(3) Na zahtjev suda policija e pruiti potrebnu pomo sudskom ovritelju u provedbi radnji
iz stavka 2. ovoga lanka.
(4) Ako se motorno vozilo povjerava na uvanje komisionaru, njegovu procjenu i prodaju
obavit e komisionar u skladu s odredbama lanaka 158. do 164. ovoga Zakona.
Prodaja motornog vozila
lanak 163.
(1) Motorna vozila prodaju se usmenom javnom drabom ili neposrednom pogodbom, u
skladu sa zakljukom suda o nainu prodaje, bez isticanja oznake registarskog broja i broja
asije.
(2) Na drabi mogu sudjelovati kao kupci samo osobe koje su poloile jamevinu.

(3) Ako se draba provodi istodobno za vie vozila, osoba koja namjerava sudjelovati u
kupnji unaprijed neodreenog vozila duna je poloiti jamevinu koja e se za takve kupnje
odrediti u uvjetima prodaje.
(4) Sudionik u drabi moe zatraiti da u drabi sudjeluje anonimno preko posebnog
zastupnika.
(5) U sluaju iz stavka 4. ovoga lanka sudionik u drabi dobit e poseban broj s kojim e u
njoj sudjelovati. Podaci o takvom kupcu su slubena tajna.
Predaja motornog vozila kupcu
lanak 164.
(1) Kupac je duan poloiti kupovninu i preuzeti motorno vozilo odmah nakon zakljuenja
drabe, odnosno prodaje neposrednom pogodbom. Odredbe lanka 151. stavaka 2., 3., 4. i
6. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajui nain.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud e zakljukom ovlastiti kupca da na temelju toga
zakljuka zatrai od policijske uprave svoga prebivalita ili sjedita izdavanje knjiice vozila i
prometne dozvole. Zakljuak treba sadravati sve podatke potrebne za izdavanje knjiice
vozila i prometne dozvole.
(3) Zakljuak iz stavka 2. ovoga lanka nee se dostaviti ovreniku ako je kupac u kupnji
sudjelovao anonimno, izdvojit e se iz spisa i uvati kao i ostale isprave u sudu koje su
pokrivene slubenom tajnom.
(4) Kupac postaje vlasnikom motornog vozila njegovom predajom.
(5) Sud e posebnim zakljukom odrediti brisanje prava vlasnitva ovrenika na prodanom
vozilu u evidenciji o registriranim i oznaenim vozilima policijske uprave u kojemu je ono
bilo upisano, te brisanja zalonog prava u Upisniku sudskih i javnobiljenikih osiguranja
trabina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima. Tim e zakljukom odrediti i brisanje
prava drugih osoba na motornom vozilu koja prestaju prodajom.
Evidencija o registriranim i oznaenim vozilima
lanak 165.
Ministar nadlean za unutarnje poslove propisuje nain voenja evidencije o registriranim i
oznaenim vozilima na nain da se u nju mogu upisivati podaci u skladu s prethodnim
odredbama ovoga Odjeljka.

6. Namirenje ovrhovoditelja
Namirenje jednoga ovrhovoditelja
lanak 166.
(1) Ako se iz prodajne cijene namiruje samo ovrhovoditelj, sud e, bez odravanja roita,
rjeenjem odrediti da se iz iznosa dobivenoga prodajom stvari i oduzetoga novca namire
redom: trokovi postupka, trokovi odreeni u ovrnoj ispravi, kamate do dana unovenja
pokretnine i glavna trabina.
(2) Viak prodajne cijene koji preostane nakon namirenja predat e se ovreniku, ako za to
nema smetnji.

Namirenje vie ovrhovoditelja
lanak 167.
(1) Ako se u ovrnom postupku namiruje vie ovrhovoditelja, odnosno ako se, pored
ovrhovoditelja namiruju i osobe ija prava prestaju prodajom pokretnine, oni se iz
prodajne cijene namiruju onim redom kojim su stekli zalono ili drugo pravo koje
prodajom prestaje, ako zakonom za odreene trabine nije propisano prvenstveno pravo
namirenja.
(2) Ovrhovoditelji istoga reda koji se iz prodajne cijene ne mogu potpuno namiriti namiruju
se razmjerno iznosima svojih trabina.
(3) Trokovi ovrnoga postupka, trokovi odreeni ovrnom ispravom i kamate imaju isti
red namirenja kao i glavna trabina.
(4) Pri donoenju rjeenja o namirenju sud e uzeti u obzir samo one trabine za koje je
rjeenje o ovrsi postalo pravomono do dana prodaje popisanih stvari.

7. Primjena odredaba o ovrsi na nekretnini
lanak 168.
Odredbe ovoga Zakona o ovrsi na nekretninama primjenjuju se na odgovarajui nain i u
postupku ovrhe na pokretninama, ako odredbama ove glave nije drukije odreeno.

Glava dvanaesta OEVIDNIK NEKRETNINA I POKRETNINA KOJE SE PRODAJU U
OVRNOM POSTUPKU

Voenje oevidnika
lanak 169.
(1) Hrvatska gospodarska komora vodi oevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u
ovrnom postupku. Oevidnik se vodi o svim nekretninama koje se prodaju u ovrnom
postupku, a o pokretninama ako je njihova procijenjena vrijednost vea od 50.000,00
kuna.
(2) Oevidnik o nekretninama iz stavka 1. ovoga lanka sadri podatke o strankama,
katastarskoj estici, katastarskoj opini, povrini i adresi nekretnine, to u naravi
predstavlja, koje su veliine pojedini njezini dijelovi, procijenjenoj vrijednosti, drugim
uvjetima prodaje i roitu za drabu.
(3) Oevidnik o pokretninama iz stavka 1. ovoga lanka sadri podatke o strankama,
podatke kojima se ona moe identificirati ako se radi o pojedinano odreenoj stvari,
odnosno o njezinoj vrsti, koliini i kvaliteti ako se radi o stvarima odreenima po rodu i
koliini prema podacima iz zapisnika o pljenidbi, o procijenjenoj vrijednosti pokretne
stvari, drugim uvjetima prodaje i roitu za drabu.
(4) U oevidniku e se naznaiti i gdje se, kada i kako stvar moe razgledati.
(5) Oevidnik je javan. Dostupnost podataka upisanih u oevidnik osigurat e se preko
interneta.

(6) Pravilnik o sadraju, nainu voenja oevidnika iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka, nain i
rokove dostave podataka, obrasce za dostavu podataka te nain zatite identiteta stranke
propisat e ministar nadlean za poslove pravosua.
Dostava i upis podataka
lanak 170.
(1) Sud koji vodi ovrni postupak duan je Hrvatskoj gospodarskoj komori bez odgode
dostaviti podatke iz lanka 169. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona. Sud koji vodi ovrhu duan je
obavijestiti Hrvatsku gospodarsku komoru o tome je li predmet ovrhe prodan, odnosno
dostaviti joj podatke o vremenu odravanja nove drabe i novim uvjetima prodaje. Ako se
prodaja obavlja preko javnog komisionara, javni je komisionar duan Hrvatskoj
gospodarskoj komori bez odgode dostaviti podatke o rjeenju o ovrsi na pokretninama,
strankama, naknadno procijenjenoj vrijednosti pokretnine, uvjetima prodaje, vremenu
drabe i nainu razgledanja pokretnina. Javni je komisionar duan obavijestiti Hrvatsku
gospodarsku komoru i o tome je li predmet ovrhe prodan, odnosno dostaviti joj podatke o
vremenu odravanja nove drabe i novim uvjetima prodaje.
(2) Hrvatska gospodarska komora duna je bez odgode u oevidnik upisati propisane
podatke o nekretninama i pokretninama koje se prodaju u ovrnom postupku.

Glava trinaesta OVRHA NA NOVANOJ TRABINI OVRENIKA

1. Ope odredbe
Mjesna nadlenost
lanak 171.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na novanoj trabini i za provedbu te ovrhe
mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi prebivalite ovrenika, a ako ovrenik
nema prebivalite u Republici Hrvatskoj, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi
ovrenikovo boravite.
(2) Ako ovrenik nema u Republici Hrvatskoj ni boravite, mjesno je nadlean sud na ijem
se podruju nalazi prebivalite ovrenikova dunika, a ako ovaj nema prebivalite u
Republici Hrvatskoj, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi boravite ovrenikova
dunika.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka koje se odnose na prebivalite fizike osobe na
odgovarajui se nain primjenjuju i na sjedite pravne osobe.
(4) Kad je ovrenik Republika Hrvatska ili koja druga pravna osoba s javnim ovlastima koja
djeluje na cijelom dravnom podruju, za ovrhu iz stavka 1. ovoga lanka nadlean je sud
na ijem podruju ovrhovoditelj ima prebivalite ili sjedite u Republici Hrvatskoj. Ako
ovrhovoditelj nema prebivalite ili sjedite u Republici Hrvatskoj, za ovrhu protiv Republike
Hrvatske nadlean je sud u Zagrebu, a za ovrhu protiv drugih pravnih osoba s javnim
ovlastima sud na ijem je podruju njihovo sjedite.
Izuzimanje od ovrhe
lanak 172.

Izuzeti su od ovrhe:
1. primanja po osnovi zakonskoga uzdravanja, naknade tete nastale zbog naruenja
zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete za izgubljeno
uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja,
2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oteenja prema propisima o invalidskom
osiguranju,
3. primanja po osnovi socijalne skrbi,
4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukije
odreeno,
6. primanja po osnovi stipendije i pomoi uenicima i studentima,
7. naknada za rad osuenika, osim za trabine po osnovi zakonskoga uzdravanja te za
trabine naknade tete prouzroene kaznenim djelom osuenika,
8. primanja po osnovi odlija i priznanja,
9. rodiljne i roditeljske novane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugaije
odreeno.
10. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Ogranienje ovrhe
lanak 173.
(1) Ako se ovrha provodi na plai ovrenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije treine
prosjene netoplae u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate trabine po
osnovi zakonskog uzdravanja, naknade tete nastale zbog naruenja zdravlja ili smanjenja,
odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete za izgubljeno uzdravanje zbog smrti
davatelja uzdravanja, iznos u visini od jedne polovine prosjene netoplae u Republici
Hrvatskoj, osim u sluaju ovrhe radi prisilne naplate novanih iznosa za uzdravanje djeteta
u kojem sluaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne etvrtine prosjene
mjesene isplaene netoplae po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za
proteklu godinu.
(2) Ako ovrenik prima plau koja je manja od prosjene netoplae u Republici Hrvatskoj,
od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije treine plae ovrenika, a ako se ovrha provodi radi
naplate trabine po osnovi zakonskog uzdravanja, naknade tete nastale zbog naruenja
zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete za izgubljeno
uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja, iznos u visini jedne polovine netoplae
ovrenika.
(3) Prosjena netoplaa u smislu stavka 1. ovoga lanka jest prosjean iznos mjesene
netoplae isplaene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za
razdoblje sijeanj kolovoz tekue godine, koju je duan utvrditi Dravni zavod za
statistiku i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako
utvreni iznos primjenjivat e se u iduoj godini.

(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto
plae, naknadi za skraeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plae, mirovini, plai
vojnih osoba te na primanja osoba u priuvnom sastavu za vrijeme vojne slube i na
drugom stalnom novanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima
iz stavaka 5. i 6. ovoga lanka.
(5) Ovrha na primanju invalida po osnovi novane naknade za tjelesno oteenje i doplatak
za tuu pomo i njegu moe se provesti samo radi naplate trabine po osnovi zakonskoga
uzdravanja, naknade tete nastale zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka
radne sposobnosti i naknade tete za izgubljeno uzdravanje zbog smrti davatelja
uzdravanja, i to do iznosa od jedne polovice toga primanja.
(6) Ovrha na primanju po osnovi ugovora o doivotnom uzdravanju i doivotnoj renti te
na primanju po osnovi ugovora o osiguranju ivota moe se provesti samo na dijelu koji
prelazi iznos osnovice na temelju koje se utvruje iznos pomoi za uzdravanje.
Ovrne radnje
lanak 174.
(1) Ovrha na novanoj trabini provodi se pljenidbom i prijenosom, ako ovim Zakonom za
pojedine sluajeve nije drukije odreeno.
(2) Ovrnim prijedlogom moe se zahtijevati da se odredi samo pljenidba novane
trabine, ali u tom je sluaju ovrhovoditelj duan u roku od tri mjeseca od dana kad mu je
dostavljeno rjeenje o pljenidbi, odnosno od dana kad mu je dostavljena obavijest o
oitovanju ovrenikova dunika ili o tome da se on nije oitovao u odreenom roku,
podnijeti prijedlog za prijenos trabine.
(3) Ako ovrhovoditelj u tom roku ne podnese takav prijedlog, ovrha e se obustaviti.
Opseg ovrhe
lanak 175.
(1) Pljenidba i prijenos novane trabine mogu se odrediti i provesti samo u iznosu koji je
potreban za namirenje trabine ovrhovoditelja, osim ako je u pitanju nedjeljiva trabina.
(2) Ako vie ovrhovoditelja trai ovrhu na istoj trabini koja je djeljiva, pljenidba i prijenos
odreuju se u odgovarajuim iznosima, napose u korist svakoga ovrhovoditelja.

2. Pljenidba trabine
Uinak pljenidbe
lanak 176.
(1) Pljenidba se provodi dostavom ovrenikovu duniku rjeenja o ovrsi kojim se
ovrenikovu duniku zabranjuje da ovreniku ispuni novanu trabinu, a ovreniku se
zabranjuje da tu trabinu naplati ili da inae raspolae njome i zalogom koji je dan za
njezino osiguranje.
(2) Pljenidba je provedena danom dostave rjeenja o ovrsi ovrenikovu duniku.
(3) Ovrhovoditelj pljenidbom stjee zalono pravo na ovrenikovoj trabini.
(4) Ovrenikov dunik nema pravo albe protiv rjeenja o pljenidbi.

Pljenidba trabine zasnovane na vrijednosnom papiru
lanak 177.
(1) Pljenidbu novane trabine zasnovane na vrijednosnom papiru koji se prenosi
indosamentom ili za ije je ostvarenje inae potreban taj papir provodi sudski ovritelj
oduzimanjem papira od ovrenika i njegovom predajom sudu, odnosno javnom biljeniku.
Pljenidba je obavljena oduzimanjem papira od ovrenika.
(2) Pravne radnje potrebne za ouvanje ili ostvarenje prava iz papira iz stavka 1. ovoga
lanka obavlja u ovrenikovo ime sudski ovritelj na temelju zakljuka suda.
(3) Pljenidba novane trabine zasnovane na dionici za koju nije izdana isprava o dionici,
kao i na dionici koja glasi na ime za koju je izdana ta isprava obavlja se dostavom rjeenja o
pljenidbi dionikom drutvu. U tom sluaju odgovarajue se primjenjuju odredbe lanka
176. ovoga Zakona.
Zabrana trabine po tednom ulogu
lanak 178.
(1) Pljenidba trabine po tednom ulogu kod pravne osobe koja nije banka provodi se
dostavom rjeenja o ovrsi toj pravnoj osobi.
(2) Ako ovrhovoditelj ne raspolae potrebnim podacima o tednom ulogu ovrenika, moe
sudu predloiti donoenje rjeenja kojim e privremeno zaplijeniti sve tedne uloge
ovrenika kod odreene pravne osobe (prijedlog za privremenu pljenidbu).
(3) Rjeenjem o privremenoj pljenidbi sud e od pravne osobe zatraiti i podatke o tednim
ulozima ovrenika.
(4) Pravna osoba je duna bez odgode dati sudu traene podatke i ne smije obavijestiti
ovrenika da su ti podaci traeni.
(5) Nakon to dobije traene podatke, sud e o njima obavijestiti ovrhovoditelja, koji je
duan u roku od osam dana predloiti ovrhu na odreenom tednom ulogu ili na
odreenim tednim ulozima. U povodu takva prijedloga sud e donijeti rjeenje o pljenidbi
odreenoga tednoga uloga ili odreenih tednih uloga i staviti izvan snage rjeenje o
privremenoj pljenidbi tednih uloga. Ako ovrhovoditelj u roku od osam dana ne predloi
ovrhu na odreenom tednom ulogu ili na odreenim tednim ulozima, ovrha e se
obustaviti.
(6) Prijedlog za privremenu pljenidbu iz stavka 2. ovoga lanka i prijedlog iz stavka 5. ovoga
lanka smatraju se, u smislu odredaba propisa o sudskim pristojbama, jednim prijedlogom.
(7) Smatrat e se da je pljenidba na odreenom tednom ulogu provedena danom dostave
rjeenja o privremenoj pljenidbi pravnoj osobi kod koje se vodi tedni ulog.
(8) Pravna osoba koja vodi tedni ulog ima pravo na naknadu trokova za obavljanje radnji
u skladu s odredbama ovoga lanka. Zahtjev za naknadu trokova moe se podnijeti u roku
od petnaest dana od poduzimanja radnje. Ti trokovi ulaze u trokove ovrnoga postupka.
Zalono pravo na kamatama
lanak 179.
Zalono pravo steeno na trabini po kojoj teku kamate odnosi se i na kamate koje
dospijevaju nakon pljenidbe.

Prednosni red
lanak 180.
(1) Prednosni red zalonih prava vie ovrhovoditelja odreuje se prema danu primitka
ovrnoga prijedloga.
(2) Ako je ovrni prijedlog upuen kao preporuena poiljka putem davatelja potanskih
usluga, dan predaje davatelju potanskih usluga smatra se danom primitka u sudu.
(3) Ako su ovrni prijedlozi vie ovrhovoditelja primljeni u sudu istoga dana, zalona prava
imaju isti prednosni red.
(4) Trabine s istim redom prvenstva namiruju se srazmjerno, ako se ne mogu namiriti u
cijelosti.
(5) Ako zbog provedbe ovrhe na novanoj trabini prestaju zalona i druga prava koja su
steena prije pokretanja postupka, prednosni red u namirenju tih prava odreuje se prema
propisima koji ureuju stjecanje reda prvenstva tih prava izvan ovrnoga postupka.
Izjanjenje ovrenikova dunika
lanak 181.
(1) Sud e, na prijedlog ovrhovoditelja, zatraiti od ovrenikova dunika da se u roku koji
odredi sud oituje o tome priznaje li i u kojem iznosu zaplijenjenu trabinu i je li voljan
namiriti je, te je li njegova obveza da namiri tu trabinu uvjetovana ispunjenjem neke
druge obveze.
(2) Prijedlog za oitovanje ovrenikova dunika ovrhovoditelj moe spojiti s ovrnim
prijedlogom ili ga dati posebnim podneskom nakon toga prijedloga, a najkasnije do
prijenosa trabine.
(3) Oitovanje ovrenikova dunika dostavit e se ovrhovoditelju bez odgode.
Odgovornost ovrenikova dunika
lanak 182.
(1) Ovrenikov dunik odgovara ovrhovoditelju za tetu koju mu je nanio time to se nije
oitovao, ili to se neistinito ili nepotpuno oitovao.
(2) Sud e upozoriti ovrenikova dunika na tu njegovu odgovornost.
Pljenidba trabine osigurane zalonim pravom upisanim u javnoj knjizi
lanak 183.
(1) Pljenidba trabine osigurane zalonim pravom upisanim u zemljinoj knjizi ili drugoj
javnoj knjizi u koju se upisuju prava na nekretninama provodi se upisom pljenidbe u tu
knjigu.
(2) Upis se obavlja po slubenoj dunosti, uz naznaku da je pljenidba na temelju koje je na
trabini steeno zalono pravo odreena radi namirenja trabine ovrhovoditelja.
(3) Ako ima vie ovrhovoditelja, prednosni red njihovih trabina odreuje se prema
vremenu upisa.

3. Prijenos trabine

a) Ope odredbe
Vrste prijenosa
lanak 184.
(1) Zaplijenjena trabina prenosi se na ovrhovoditelja u skladu s njegovim prijedlogom, radi
naplate ili umjesto isplate.
(2) Ovrhovoditelj je duan ve u ovrnom prijedlogu zatraiti da se trabina na njega
prenese radi naplate ili umjesto isplate, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. O vrsti
prijenosa sud odluuje rjeenjem o ovrsi.
(3) U rjeenju o ovrsi ili u posebnom rjeenju o prijenosu pozvat e se ovrenikov dunik da
duni iznos poloi kod suda uplatom na odreeni raun i da o tome obavijesti sud.
Posebni uvjeti za prijenos nedjeljive trabine
lanak 185.
(1) Trabina koja se zasniva na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom ili za
ije je ostvarenje potrebno podnoenje toga papira, ili koje se iz drugih razloga ne moe
dijeliti u pogledu prijenosa ili ostvarenja, moe se prenijeti samo u svojem punom iznosu.
(2) Ako je vie ovrhovoditelja podnijelo prijedlog za prijenos u razne dane, sud e prenijeti
trabinu na ovrhovoditelja koji je prvi podnio prijedlog, a ako je vie ovrhovoditelja
podnijelo prijedlog istoga dana, trabina e se prenijeti na ovrhovoditelja ija je trabina
najvea.
Provedba prijenosa
lanak 186.
(1) Prijenos trabine je proveden dostavom ovrenikovu duniku rjeenja kojim je prijenos
odreen.
(2) Prijenos trabine zasnovane na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom ili
kojega je radi ostvarenja inae potrebno podnijeti, proveden je kada sud na taj papir stavi
izjavu o prijenosu i papir s tom izjavom preda ovrhovoditelju.
Obveze ovrenika i ovrhovoditelja
lanak 187.
(1) Ovrenik je duan u roku to ga odredi sud na zahtjev ovrhovoditelja na koga je
trabina prenesena dati objanjenja koja su ovrhovoditelju potrebna radi ostvarivanja te
trabine i predati mu isprave koje se na tu trabinu odnose.
(2) Ovrhovoditelj na koga je prenesen dio trabine duan je, ako to ovrenik zatrai, u roku
to ga odredi sud, dati osiguranje da e nakon ostvarenja te trabine vratiti isprave koje se
odnose na trabinu.
(3) Sud e na prijedlog ovrhovoditelja provesti ovrhu protiv ovrenika radi predaje isprava
ako ih on sam ne preda.
(4) Predaju isprava koje se nalaze kod tree osobe ovrhovoditelj moe zahtijevati tubom,
ako bi to pravo imao ovrenik.
(5) Na ispravi koja se daje ovrhovoditelju sud e zabiljeiti da je proveden prijenos trabine
za koju je odreena ovrha.

Polaganje novca kod suda, odnosno javnoga biljenika
lanak 188.
(1) Ovrenikov dunik kojemu je dostavljeno rjeenje o ovrsi ili posebno rjeenje o
prijenosu ispunjava svoju obvezu polaganjem novca kod suda koji provodi ovrhu, odnosno
javnoga biljenika.
(2) Ako je radi naplate prenesene novane trabine ovrhovoditelj morao pokrenuti sudski
ili drugi postupak, sud ili tijelo koje vodi postupak, u odluci kojom prihvaa zahtjev
ovrhovoditelja naloit e ovrenikovu duniku da duni iznos poloi kod suda koji provodi
ovrhu.
(3) Na temelju odluke kojom je ovrenikovu duniku naloeno da duni iznos poloi kod
suda koji provodi ovrhu, odnosno javnoga biljenika, na prijedlog ovrhovoditelja na koga je
trabina prenesena provest e se ovrha protiv ovrenikova dunika i novac naplaen tom
ovrhom, nakon podmirenja trokova postupka, doznaiti po slubenoj dunosti sudu koji
provodi ovrhu. O obavljenoj doznaci obavijestit e se sud.
b) Prijenos radi naplate
Ovlatenja ovrhovoditelja
lanak 189.
(1) Prijenosom trabine radi naplate ovlauje se ovrhovoditelj da trai od ovrenikova
dunika isplatu iznosa naznaenoga u rjeenju o ovrsi ili u posebnom rjeenju o prijenosu,
ako je taj iznos dospio, da obavlja sve radnje koje su potrebne radi ouvanja i ostvarenja
prenesene trabine i da se koristi pravima u svezi sa zalogom koji je dan za osiguranje te
trabine.
(2) Prijenosom trabine radi naplate ovrhovoditelj nije ovlaten na teret ovrenika
zakljuiti nagodbu, ovrenikovu duniku oprostiti dug ili prenesenim trabinama inae
raspolagati, te ni s ovrenikovim dunikom sklopiti ugovor da odluku o trabini, ako je ona
sporna, donese izbrani sud.
(3) Ovrhovoditelju na koga je prenesena trabina radi naplate ovrenikov dunik moe
istaknuti samo prigovore koje bi mogao istaknuti ovreniku.
(4) Ustupanje prenesene trabine koju je obavio ovrenik nakon prijenosa bez uinka je na
prava koja je ovrhovoditelj stekao prijenosom.
Prijenos radi naplate trabine upisane u javnoj knjizi
lanak 190.
Prijenos radi naplate trabine upisane u zemljinoj knjizi ili drugoj javnoj knjizi u koju se
upisuju prava na nekretninama upisat e se po slubenoj dunosti.
Uvjetovanost obveze ovrenikova dunika predajom stvari
lanak 191.
(1) Ako obveza ovrenikova dunika da isplati trabinu ovisi o obvezi ovrenika da mu
preda odreenu stvar koja se nalazi u posjedu ovrenika, a ta je obveza utvrena
pravomonom presudom, sud e, na prijedlog ovrhovoditelja na koga je trabina
prenesena radi naplate, naloiti ovreniku predaju stvari sudu radi predaje ovrenikovu
duniku.

(2) Na prijedlog ovrhovoditelja, sud e prema ovreniku koji nije predao stvar u
odreenom roku provesti ovrhu radi predaje stvari.
Obavjeivanje ovrenika o tubi za naplatu prenesene trabine
lanak 192.
Ovrhovoditelj koji je podnio tubu radi naplate prenesene trabine duan je bez odgode
obavijestiti ovrenika o pokrenutoj parnici. U protivnom odgovara ovreniku za tetu koju
on pretrpi zbog toga propusta.
Zakanjenje u naplati prenesene trabine
lanak 193.
(1) Ovrhovoditelj koji se ne brine za naplatu prenesene trabine odgovara za tetu koja je
time nanesena drugom vjerovniku koji ima zalono ili koje drugo pravo koje se namiruje iz
trabine.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud moe, na prijedlog drugoga vjerovnika, ukinuti
rjeenje o prijenosu trabine na neurednoga ovrhovoditelja i trabinu prenijeti na drugoga
vjerovnika.



Namirenje ovrhovoditelja
lanak 194.
(1) Ovrhovoditelj na koga je trabina prenesena radi naplate namiruje se iz sredstava
poloenih kod suda, odnosno javnoga biljenika.
(2) Namirenje ovrhovoditelja i drugih osoba ija prava prestaju provedbom ovrhe provodi
se uz odgovarajuu primjenu odredaba lanaka 166. i 167. ovoga Zakona.
c) Prijenos umjesto isplate
lanak 195.
(1) Zaplijenjena trabina prelazi prijenosom umjesto isplate na ovrhovoditelja do
prenesenoga iznosa, s uinkom ustupanja trabine uz naknadu.
(2) Ako je prenesena trabina osigurana zalonim pravom upisanim u zemljinoj knjizi ili
drugoj javnoj knjizi u koju se upisuju prava na nekretninama, sud e, po slubenoj dunosti,
prenijeti ovrenikova prava na ovrhovoditelja, a brisati zalono pravo upisano u korist
ovrenika.
(3) Ovrhovoditelj na kojega je trabina prenesena umjesto isplate duan je trabinu
naplatiti po pravilima koja vae za trabine prenesene radi naplate, s time da se novac
dobiven ostvarenjem trabine isplauje izravno ovrhovoditelju, osim u sluaju iz stavka 4.
ovoga lanka.
(4) Ovrhovoditelj na kojega je trabina prenesena umjesto isplate smatra se namirenim i
samim prijenosom, u visini te trabine, ako u ovrnom postupku nije sudjelovalo vie
ovrhovoditelja ili drugih vjerovnika koji se namiruju iz prenesene trabine. Ako u ovrnom

postupku sudjeluju takve osobe, ovrhovoditelj na koga je trabina prenesena umjesto
isplate smatrat e se ovrhovoditeljem na koga je trabina prenesena radi naplate.
(5) Okolnost da je na ovrhovoditelja trabina prenesena umjesto isplate ne utjee na
odgovornost ovrenika za istinitost i naplativost prenesene trabine.

4. Posebne odredbe o ovrsi na plai i drugim stalnim novanim primanjima
Primjena odredaba ove glave
lanak 196.
U ovrsi na plai i drugim stalnim novanim primanjima primjenjuju se odredbe odjeljaka 1.
do 3. ove glave, ako odredbama ovoga odjeljka nije drukije odreeno.
Rjeenje o ovrsi
lanak 197.
(1) Rjeenjem o ovrsi na plai odreuje se pljenidba odreenoga dijela plae i nalae se
poslodavcu koji ovreniku isplauje plau da novani iznos za koji je odreena ovrha isplati
odnosno isplauje ovrhovoditelju nakon pravomonosti toga rjeenja.
(2) Rjeenje o ovrsi odnosi se i na poveanje plae do kojega doe nakon dostave rjeenja
o ovrsi.
Ovrha kada pravo na uzdravanje ima vie osoba
lanak 198.
(1) Ako pravo na zakonsko uzdravanje, odnosno pravo na rentu za izgubljeno uzdravanje
zbog smrti davatelja uzdravanja prema istom ovreniku ima vie osoba, a ukupni iznos
njihovih trabina prelazi dio plae koji moe biti predmet ovrhe, ovrha se odreuje i
provodi u korist svakoga od takvih ovrhovoditelja razmjerno visini njihovih trabina.
(2) Ako nakon zapoete provedbe ovrhe na plai, odnosno drugom stalnom novanom
primanju bude podnesen novi prijedlog za ovrhu na trabini iz stavka 1. ovoga lanka, sud
e prije doneseno rjeenje o ovrsi izmijeniti po slubenoj dunosti u smislu stavka 1. ovoga
lanka i odrediti iznos koji e se ubudue isplaivati pojedinim ovrhovoditeljima.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka, rjeenje o ovrsi dostavlja se i ranijem ovrhovoditelju
koji protiv rjeenja ima pravo albe.
Mjesto isplate
lanak 199.
(1) Trabine za koje nije propisano bezgotovinsko plaanje ovrhovoditelj naplauje
neposredno na blagajni na kojoj se ovreniku isplauje plaa.
(2) Ovrhovoditelj ima pravo zahtijevati da mu se obustavljeni iznos isplauje putem
davatelja potanskih usluga, na adresu koju naznai ili na odreeni raun kod banke, uz
odbitak trokova za obavljenu potansku uslugu.
Prestanak rada
lanak 200.

(1) Kad ovreniku prestane rad, rjeenje o ovrsi djeluje i prema drugom poslodavcu s kojim
ovrenik sklopi ugovor o radu ili slubi, i to od dana kad je tomu poslodavcu dostavljeno
rjeenje o ovrsi.
(2) Prijanji poslodavac ovrenika duan je bez odgode preporuenom poiljkom s
povratnicom dostaviti rjeenje o ovrsi novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud.
(3) Prijanji poslodavac obavijestit e sud o prestanku ugovora o radu bez odgode ako mu
nije poznat novi poslodavac, o emu e sud obavijestiti ovrhovoditelja, odreujui mu rok
radi pribave podataka o novom poslodavcu.
(4) Ako ovrhovoditelj ne obavijesti sud u roku koji mu je odreen o novom poslodavcu, sud
e obustaviti ovrhu.
Odgovornost poslodavca za proputenu obustavu i isplatu dospjelih obroka
lanak 201.
(1) Ovrhovoditelj moe predloiti da sud u ovrnom postupku rjeenjem naloi poslodavcu
da mu isplati sve obroke to ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rjeenju o ovrsi.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj moe podnijeti do zavretka ovrnoga
postupka.
(3) Na temelju pravomonog rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj moe traiti
ovrhu protiv poslodavca u istom ovrnom postupku.
(4) Poslodavac koji nije postupio prema rjeenju o ovrsi ili je propustio postupiti po lanku
200. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, odgovara za tetu koju je ovrhovoditelj zbog toga
pretrpio.
Zapljena po pristanku dunika
lanak 202.
(1) Dunik moe privatnom ispravom potvrenom kod javnog biljenika dati suglasnost da
se radi naplate trabine vjerovnika zaplijeni njegova plaa, odnosno drugo stalno novano
primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Suglasnost kojom se
doputa pljenidba plae, odnosno drugog stalnog novanog primanja za iznos koji je izuzet
od ovrhe, ne proizvodi pravne uinke.
(2) Isprava iz stavka 1. ovoga lanka izdaje se u jednom primjerku, ima znaenje pravnog
posla iz lanka 77. stavka 1. ovoga Zakona, te pravni uinak pravomonog rjeenja o ovrsi.
(3) Ispravu iz stavka 1. ovoga lanka s uincima dostave rjeenja o ovrsi poslodavcu
dostavlja vjerovnik, putem davatelja potanskih usluga preporuenom potanskom
poiljkom s povratnicom ili preko javnoga biljenika.
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, zapljena na temelju suglasnosti dunika
nema utjecaja na provedbu ovrhe na plai radi namirenja trabine po osnovi zakonskoga
uzdravanja, naknade tete nastale po osnovi naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno
gubitka radne sposobnosti i naknade tete po osnovi izgubljenoga uzdravanja zbog smrti
davatelja uzdravanja.
(5) Isprava iz stavka 1. ovoga lanka ima svojstvo ovrne isprave na temelju koje se moe
traiti ovrha protiv dunika i na drugim predmetima ovrhe.

(6) Odredbe stavaka 1. i 4. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju i na jamca
ako je dao suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka.
(7) Za doputenost izjave o suglasnosti iz stavka 1. ovoga lanka mjerodavni su injenino
stanje i podaci iz lanka 173. stavka 3. ovoga Zakona u vrijeme potvrde te izjave kod javnog
biljenika.
Primjena odredaba ovoga odjeljka
lanak 203.
Odredbe ovoga odjeljka na odgovarajui se nain primjenjuju i na ovrhu na drugim stalnim
novanim primanjima ovrenika.





5. Posebne odredbe o ovrsi na novanoj trabini po raunu
lanak 204.
(1) Rjeenjem o ovrsi na novanoj trabini po raunu nalae se Agenciji da banci izda nalog
da iznos za koji je ovrha odreena prenese sa svih ovrenikovih rauna koji se vode pod
njegovim osobnim identifikacijskim brojem na raun koji je odreen u rjeenju o ovrsi. To
rjeenje ima uinak rjeenja o ovrsi kojim su odreeni zapljena novane trabine i prijenos
radi naplate.
(2) Rjeenje o ovrsi istodobno e se dostaviti Agenciji, ovrhovoditelju i ovreniku.
Zapljena rauna ovrenika
lanak 205.
(1) Agencija e nakon to primi rjeenje o ovrsi iz lanka 204. stavka 1. ovoga Zakona
naloiti bankama koje vode ovrenikove raune da zaplijene iznos novanih sredstava s
rauna ovrenika koje vode do visine trabine radi naplate koje je ovrha odreena tim
rjeenjem.
(2) Dostavom banci naloga iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj do iznosa zaplijenjene
trabine stjee zalono pravo na ovrenikovoj trabini prema banci za isplatu novanih
sredstava na raunu.
(3) Ako po dostavi naloga Agencije iz stavka 1. ovoga lanaka na raunima ovrenika nema
novanih sredstava u visini potrebnoj za naplatu trabine u cijelosti banka e prema nalogu
Agencije zabraniti raspolaganje novanim sredstvima po raunima i oroenim novanim
sredstvima ovrenika do visine odreene u nalogu Agencije, sve do novoga naloga
Agencije.
Provedba ovrhe
lanak 206.
(1) Banka e prijenos zaplijenjenih novanih sredstava obaviti kad za to dobije nalog
Agencije.

(2) Ako se ovrha provodi na temelju pravomonog rjeenja o ovrsi, Agencija e naloiti
banci da novani iznos za koji je odreena ovrha prenese na raun naznaen u rjeenju o
ovrsi.
(3) Ovrenik moe, nakon to primi rjeenje o ovrsi, predloiti odgodu ovrhe iz razloga
navedenih u lanku 65. ovoga Zakona. O prijedlogu za odgodu ovrhe podnesenom u roku
za albu protiv rjeenja o ovrsi sud e odluiti u roku od 8 dana i, ako prihvati taj prijedlog,
rjeenje o odgodi odmah dostaviti Agenciji u pisanom otpravku, a u sluaju potrebe
priopiti i telefaksom, elektronikom potom ili na drugi pogodan nain.
(4) Ako Agencija u roku od trideset dana od dana kad joj je dostavljeno nepravomono
rjeenje o ovrsi ne primi rjeenje o odgodi ovrhe ili rjeenje o ukidanju rjeenja o ovrsi ili o
obustavi ovrhe, naloit e prijenos zaplijenjenog iznosa na raun naveden u rjeenju o
ovrsi. Agencija e naloiti prijenos i prije proteka roka od trideset dana ako ovrenik u
Agenciji da pisanu suglasnost kojim izriito dozvoljava prijenos zaplijenjenih sredstava prije
proteka toga roka.
(5) Ako je rjeenjem o ovrsi naloeno plaanje odreenih iznosa u odreenim razmacima,
Agencija e banci izdavati naloge za prijenos u skladu s nalogom iz rjeenja o ovrsi.
Redoslijed naplate svih buduih obroka rauna se prema vremenu kad je Agencija primila
rjeenje o ovrsi, osim ako Agencija naknadnim nalogom za isplatu pojedinih trabina
sukladno odredbama posebnog zakona ne odredi drukije.
(6) Mogui sporovi izmeu stranaka, odnosno stranaka i Agencije, odnosno banke o tome
je li Agencija, odnosno banka postupila prema rjeenju o ovrsi, a osobito o tome je li
ovrhovoditelj u cijelosti namiren rjeavat e se u parninom postupku.
Ovrha prema solidarnim ovrenicima
lanak 207.
(1) Ako na temelju ovrne isprave dva ili vie ovrenika solidarno odgovaraju, sud koji je
nadlean za bilo kojeg od solidarnih ovrenika donijet e protiv svih njih ili samo nekih od
njih, u skladu s ovrhovoditeljevim prijedlogom, jedno rjeenje o ovrsi.
(2) Ako je ovrha odreena protiv dvaju ili vie solidarnih ovrenika naplata e se obaviti sa
svih rauna solidarnih ovrenika kod banaka u isto vrijeme tako da se sa svakoga naplati
jednaka svota, s tim da zbroj tih svota ne smije prijei iznos ovrhovoditeljeve ovrne
trabine. Ako na raunima solidarnih ovrenika nema dovoljno novca da se naplata
provede odjednom, naplaivat e se bilo s kojeg od tih rauna prema zakonu kojim se
ureuje provedba ovrhe na novanim sredstvima tako da se ovrhovoditeljeva trabina to
prije namiri.
Provedba naplate na temelju zadunice
lanak 208.
Ako je naplata zatraena na temelju zadunice koju je vjerovnik izravno dostavio Agenciji,
Agencija e postupiti kao u povodu pravomonog rjeenja o ovrsi.

Izravna naplata novane trabine na temelju ovrne odluke i nagodbe domaeg suda,
upravnog tijela, odnosno obrauna poslodavca

lanak 209.
(1) Ako ovrhovoditelj izravno zatrai od Agencije da na temelju ovrne odluke i nagodbe
domaeg suda ili upravnog tijela koje glase na ispunjenje odreene novane trabine i koje
imaju potvrdu o ovrnosti, odnosno obrauna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa
plae, naknade plae ili otpremnine provede naplatu te trabine prijenosom novanih
sredstava s rauna koje ovrenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev raun kojeg je odredio
u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija e postupiti kao u povodu nepravomonog rjeenja
o ovrsi koje je dostavio sud.
(2) Sadraj i oblik zahtjeva za izravnu naplatu utvrdit e ministar nadlean za poslove
pravosua pravilnikom koji e donijeti u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu
ovoga Zakona. Uz zahtjev ovrhovoditelj treba priloiti izvornik ili otpravak ovrne odluke ili
nagodbe domaeg suda ili upravnog tijela, odnosno obrauna poslodavca iz stavka 1.
ovoga lanka.
(3) U postupku izravne naplate trabine na temelju ovrne odluke i nagodbe domaeg suda
ili upravnog tijela na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanaka 205. i 206. ovoga
Zakona.
(4) Agencija e primjerak zahtjeva s podacima o ovrnoj odluci i nagodbi domaeg suda ili
upravnog tijela, odnosno obraunu poslodavca na temelju kojih je zatraena izravna
naplata poslati ovreniku na adresu iz zahtjeva za izravnu naplatu.
(5) Banka kojoj je Agencija naloila da provede zapljenu rauna ovrenika duna je bez
odgode na nain koji je uobiajen za obavjetavanje imatelja rauna o promjenama na
raunu obavijestiti ovrenika da su mu odreena sredstva na raunu zaplijenjena te da
odgovarajue podatke o tome moe dobiti od Agencije (odreene podrunice Agencije).
(6) Ako Agencija u roku od trideset dana od dana kad joj je dostavljena isprava iz stavka 1.
ovoga lanka ne primi rjeenje suda o odgodi izdavanja naloga bankama za provedbu
prijenosa zaplijenjenih sredstava ili rjeenje suda kojim se takav prijenos proglaava
nedoputenim na temelju ovrne isprave na temelju koje je ona zatraena, izdat e nalog
bankama da obave prijenos sredstava s rauna ovrenika na raun koji je odreen u
zahtjevu za izravnu naplatu.
Pravna sredstva ovrenika
lanak 210.
(1) Nakon to primi obavijest o tome da je protiv njega zatraena izravna naplata trabine
na temelju ovrne odluke i nagodbe domaeg suda ili upravnog tijela, odnosno obrauna
poslodavca, prema odredbi lanka 209. stavka 4. ovog Zakona ili nakon to na drugi nain
sazna za to da je zatraena takva naplata protiv njega, ovrenik moe predloiti sudu da
donese rjeenje kojim e naloiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos
zaplijenjenih sredstava odnosno rjeenje kojim e pljenidba i prijenos proglasiti
nedoputenim.
(2) Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglaenje pljenidbe
i prijenosa nedoputenim iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe ovoga Zakona o albi protiv rjeenja o ovrsi (lanci 50. i 53.).

(3) O prijedlogu za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga lanka sud je duan odluiti u roku
od osam dana i, ako prihvati taj prijedlog, rjeenje kojim e odrediti odgodu odmah
dostaviti Agenciji. U sluaju potrebe to se rjeenje moe priopiti Agenciji i telefaksom,
elektronikom potom ili na neki drugi pogodan nain. Pisani otpravak rjeenja dostavit e
se Agenciji unato takvu priopenju.
(4) Ako prijenos sredstava s rauna ovrenika bude obavljen prije nego to sud dostavi
rjeenje kojim prihvaa prijedlog o odgodi ovrhe ili rjeenje kojim proglaava pljenidbu i
prijenos nedoputenim (lanak 209.), ovrenik moe u posebnoj parnici ostvarivati svoje
pravo na povrat tih sredstava, kao i pravo na naknadu tete.
Nedoputenost sudske ovrhe
lanak 211.
Sud e odbaciti kao nedoputen prijedlog za ovrhu na novanim sredstvima na raunu na
temelju pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave,
zadunice te na temelju ovrne odluke i nagodbe domaeg suda, upravnog tijela, odnosno
obrauna poslodavca na temelju kojih se moe od Agencije zatraiti izravna naplata, osim
ako se na temelju tih isprava nije mogla provesti naplata preko Agencije, o emu e
Agencija izdati potvrdu.
Posebne odredbe o provedbi ovrhe na novanim sredstvima koja su izuzeta od ovrhe ili na
kojima je ovrha ograniena
lanak 212.
(1) U sluaju iz lanka 204. stavka 1. ovoga Zakona, ako se ovreniku uplauju primanja i
naknade iz lanka 172. ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz lanka 173. ovoga Zakona,
ovrenik je o tome duan obavijestiti Agenciju.
(2) Po primitku obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka, Agencija je bez odgode duna
uplatiteljima iz obavijesti dostaviti podatke iz te obavijesti i podatak o vrsti trabine za koju
je ovrha odreena, radi uskrate uplata iz stavka 1. ovoga lanka. Uplatitelji su duni odmah
uskratiti uplatu primanja i naknada iz lanka 172. ili iznosa koji su izuzeti od ovrhe iz lanka
173. ovoga Zakona.
(3) Ako se primanja i naknade iz lanka 172. ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz lanka 173.
ovoga Zakona uplauju ovreniku putem banke, banka je duna po nalogu Agencije
ovreniku otvoriti poseban raun. O otvaranju posebnog rauna banka je bez odgode
duna obavijestiti Agenciju, a Agencija uplatitelje iz stavka 2. ovoga lanka koji su duni
izvriti uplatu na poseban raun. Banka ne naplauje naknadu za otvaranje, voenje i
zatvaranje posebnog rauna.
(4) Uplatitelj primanja i naknada iz lanka 172. ovoga Zakona ili iznosa koji su izuzeti od
ovrhe iz lanka 173. ovoga Zakona, odnosno banka, duni su na zahtjev suda dostaviti
podatke o uplatama, odnosno podatke o uplatama i stanju na posebnom raunu iz stavka
3. ovoga lanka.
(5) Osoba kojoj se preko rauna uplauju primanja i naknade iz lanaka 172. i 173. ovoga
Zakona moe, ako su prema odredbama lanaka 204., 205., 208. i 209. ovoga Zakona
zaplijenjena sredstva na njezinim raunima preko kojih prima uplatu takvih primanja i
naknada, zatraiti od Agencije da naloi banci prijenos sredstava izuzetih od ovrhe na

poseban raun uz potvrdu uplatitelja o iznosu sredstava koja su izuzeta od ovrhe prema
lanku 173. ovoga Zakona.
Odgovornost Agencije i banke
lanak 213.
Na odgovornost Agencije ili banke zbog nepostupanja po rjeenju o ovrsi, zadunici ili
zahtjevu za izravnu naplatu na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe lanka 201.
ovoga Zakona.

6. Zadunica i bjanko zadunica
Zapljena rauna na temelju zadunice
lanak 214.
(1) Dunik moe privatnom ispravom potvrenom kod javnog biljenika dati suglasnost da
se radi naplate trabine odreenoga vjerovnika zaplijene svi rauni koje ima kod banaka te
da se novac s tih rauna, u skladu s njegovom izjavom sadranom u toj ispravi, isplauje
vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima uinak pravomonoga
rjeenja o ovrsi kojim se zapljenjuje trabina po raunu i prenosi na ovrhovoditelja.
(2) Na ispravi iz stavka 1. ovoga lanka ili u dodatnim ispravama uz tu ispravu, istodobno
kad i dunik ili naknadno, obvezu prema vjerovniku mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu
jamaca plataca, i to davanjem pisane izjave koja je po svojem sadraju i obliku ista s
izjavom dunika.
(3) Ispravu iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka Agenciji dostavlja vjerovnik s uincima dostave
pravomonoga sudskog rjeenja o ovrsi izravno, putem davatelja potanskih usluga
preporuenom potanskom poiljkom s povratnicom neposrednom dostavom ili preko
javnog biljenika.
(4) Vjerovnik moe svoja prava iz isprave iz stavka 1. ovoga lanka prenositi ispravom na
kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis na druge osobe, koje u tom sluaju stjeu prava
koja je po toj ispravi imao vjerovnik.
(5) Na temelju isprava iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka vjerovnik moe po svom izboru
zahtijevati na nain propisan u stavku 3. ovoga lanka od Agencije naplatu svoje trabine
od dunika ili jamaca plataca, ili i od dunika i jamaca plataca.
(6) Vjerovnik moe od Agencije zahtijevati da mu vrati ispravu iz stavka 1. ovoga lanka ako
njegova trabina nije u cijelosti namirena. U tom e sluaju Agencija naznaiti na toj ispravi
s kojega je rauna naplaen koji iznos trokova, kamata i glavnice. Ako je vjerovnik u
cijelosti namirio svoju trabinu prema ispravi iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, Agencija e
obavijestiti o tome dunika ili jamca platca i na njegov mu je zahtjev predati.
(7) Isprave iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka imaju svojstvo ovrnih isprava na temelju kojih se
moe traiti ovrha protiv dunika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe.
(8) Oblik i sadraj isprave iz stavka 1. ovoga lanka propisat e ministar nadlean za poslove
pravosua.
Zapljena rauna na temelju bjanko zadunice
lanak 215.

(1) Dunik moe privatnom ispravom potvrenom kod javnog biljenika dati suglasnost da
se radi naplate trabine iji e iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi
rauni kod banaka te da se novana sredstva s tih rauna, u skladu s njegovom izjavom
sadranom u toj ispravi, izravno s rauna isplate vjerovniku koji je odreen u ispravi ili koji
e naknadno biti u nju upisan (bjanko zadunica). Takva isprava izdaje se u jednom
primjerku i, nakon to u nju bude upisan iznos trabine i podaci o vjerovniku, ima uinak
pravomonoga rjeenja o ovrsi kojim se zapljenjuje trabina po raunu i prenosi na
ovrhovoditelja.
(2) Ispravu iz stavka 1. ovoga lanka s naknadno upisanim iznosom trabine i podacima o
vjerovniku Agenciji s uincima dostave pravomonoga sudskog rjeenja o ovrsi, dostavlja
vjerovnik izravno, preporuenom potanskom poiljkom s povratnicom neposrednom
dostavom ili preko javnog biljenika. Dostavom te isprave zapljenjuje se trabina po raunu
i prenosi se na vjerovnika.
(3) Odredbe lanka 214. stavaka 2. te 4. do 8. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajui
nain i na bjanko zadunicu.
(4) Oblik i sadraj isprave iz stavka 1. ovoga lanka, s naznakom najviih iznosa koji se
mogu upisati u pojedine vrste te isprave, propisat e ministar nadlean za poslove
pravosua.
(5) Isprava iz stavka 1. ovoga lanka istinita je u pogledu svojeg sadraja ako je vjerovnik
naknadno upisao iznos trabine koji je manji ili jednak onome za koji mu je dunik dao
suglasnost u trenutku kad je potvrena kod javnog biljenika te podatke o vjerovniku.
Registar zadunica i bjanko zadunica
lanak 216.
(1) Registar zadunica i bjanko zadunica sadri podatke o osobi koja ih je izdala, vrsti
zadunice, u iju je korist izdana ako je rije o zadunici, je li preuzeto jamstvo za obvezu iz
zadunice ili bjanko zadunice i tko ga je preuzeo, koji je iznos trabine za koju je izdana
odnosno koji se najvii iznos u nju moe upisati te podaci o javnom biljeniku koji je ispravu
potvrdio, datumu i poslovnom broju potvrde.
(2) Javni biljenik koji potvrdi zadunicu ili bjanko zadunicu duan je podatke iz stavka 1.
ovoga lanka odmah elektronikim putem priopiti slubi registra.
(3) Pravilnik o sadraju i nainu voenja registra iz stavka 1. ovoga lanka propisat e
ministar nadlean za poslove pravosua.
(4) Podaci iz registra su povjerljivi i njima se moe koristiti samo Agencija radi provjere
istinitosti zadunica kad se na temelju njih zatrai naplata trabina koje su u njima
utvrene. Podaci iz registra dostavit e se na zahtjev sudu ili drugom nadlenom tijelu u
vezi s postupkom koji se pred njima vode.
(5) Za obavljanje poslova potvrde suglasnosti o zapljeni, zadunice i bjanko zadunice javni
biljenici imaju pravo na nagradu i naknadu trokova u iznosima koji pravilnikom utvruje
ministar nadlean za poslove pravosua. Za ove poslove javni biljenici ne naplauju
javnobiljeniku pristojbu.

(6) Zadunicu ili bjanko zadunicu ovjerenu ili potvrenu prije stupanja na snagu ovoga
Zakona vjerovnik je duan prije podnoenja iste na naplatu zatraiti kod javnog biljenika
upis zadunice ili bjanko zadunice u registar iz stavka 1. ovoga lanka.
(7) Za upis zadunica ili bjanko zadunica iz stavka 6. ovoga lanka javni biljenik nema
pravo na nagradu ni naknadu trokova. Za ove poslove javni biljenik ne naplauje
javnobiljeniku pristojbu.
(8) Ako Agencija zaprimi zadunicu ili bjanko zadunica koja nije upisana u registar iz stavka
1. ovog lanka ili se podaci iz dostavljene zadunice odnosno bjanko zadunice ne
podudaraju s podacima iz registra, Agencija istu nee upisati u Oevidnik neizvrenih
osnova za plaanje niti ju izvriti sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na
novanim sredstvima.

7. Provedba ovrhe radi naplate novane trabine po osnovi radnog odnosa koja je
utvrena u brutoiznosu
lanak 217.
(1) Kad predlae provedbu ovrhe radi naplate novane trabine po osnovi radnog odnosa
koja je utvrena u brutoiznosu, ovrhovoditelj je ovlaten na temelju izvjea obrauna
dospjele, a neisplaene plae kao ovrne isprave, traiti ovrhu radi naplate ukupno
utvrenog iznosa.
(2) Porezna uprava e na zahtjev ovrhovoditelja, sukladno lanku 18., izdati potvrdu o
obraunu poreza, prireza i doprinosa, ukljuujui i doprinos za individualnu kapitaliziranu
tednju iz ukupno utvrenog iznosa, u skladu s vaeim propisima koji ureuju
obraunavanje i plaanje doprinosa iz plae i poreza na dohodak, uz naznaku propisanih
rauna na koje e se uplatiti porez, prirez i doprinosi, ukljuujui i doprinos za individualnu
kapitaliziranu tednju.
(3) Obraun iz stavka 2. ovoga lanka nema znaenje upravnog akta i protiv njega nisu
doputeni pravni lijekovi.
(4) Uz prijedlog za ovrhu iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj je duan priloiti potvrdu o
obraunu iz stavka 2. ovoga lanka, koja potvrda e se ovreniku dostaviti uz rjeenje o
ovrsi.
(5) Na temelju ovrne odluke i nagodbe domaeg suda ili upravnog tijela koje glase na
ispunjenje odreene novane trabine po osnovi radnog odnosa koja je utvrena u
brutoiznosu i koja ima potvrdu o ovrnosti ovrhovoditelj moe zatrai izravnu naplatu
ukupno dosuenog iznosa od Agencije sukladno lanku 209. ovoga Zakona. Ako
ovrhovoditelj zatrai izravnu naplatu od Agencije duan je uz tu ispravu dostaviti i potvrdu
o obraunu iz stavka 2. ovoga lanka.
(6) Po primitku zahtjeva za izravnu naplatu iz stavka 5. ovoga lanka Agencija e naloiti
prijenos iznosa iz ovrne isprave prema podacima iz potvrde o obraunu.

8. Mjerodavne odredbe u postupcima za naplatu novane trabine na novanim
sredstvima na raunu

Primjena odredaba ove glave
lanak 218.
U postupcima naplate novane trabine prema odredbama odjeljaka 5. do 7. ove glave na
odgovarajui nain se primjenjuju odredbe odjeljaka 1. do 3. ove glave, ako odredbama
odjeljaka 5. do 7. ove glave nije drukije odreeno.

Glava etrnaesta OVRHA NA TRABINI DA SE PREDAJU ILI ISPORUE POKRETNINE ILI DA
SE PREDA NEKRETNINA

1. Ope odredbe
Mjesna nadlenost
lanak 219.
Za odluivanje o ovrnom prijedlogu na ovrenikovoj trabini da mu se preda odreena
pokretna ili nepokretna stvar ili da mu se isporui odreena koliina pokretnina i za
provedbu te ovrhe mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalaze te stvari.
Ovrne radnje
lanak 220.
Ovrha na ovrenikovoj trabini iz lanka 219. ovoga Zakona provodi se zapljenom te
trabine, njezinim prijenosom na ovrhovoditelja i prodajom stvari.
Uinak prijenosa
lanak 221.
Prijenos zaplijenjene ovrenikove trabine ima uinak prijenosa ovrenikove novane
trabine radi naplate.
Nedospjelost ovrenikove trabine i tuba protiv ovrenikova dunika
lanak 222.
(1) Ako ovrenikova trabina jo nije dospjela, sud e naloiti predaju stvari nakon
dospijea.
(2) Protiv ovrenikova dunika koji nije voljan stvari predati ovrhovoditelj moe, i prije
pravomonosti rjeenja o prijenosu trabine, tubom zahtijevati predaju ako o obvezi
predaje nema ovrnu ispravu.
(3) Ako rjeenje o ovrsi ne postane pravomono ili naknadno bude ukinuto ili preinaeno,
parnini sud e tubu iz stavka 2. ovoga lanka odbiti.
Primjena odredaba o ovrsi na novanoj trabini
lanak 223.
Odredbe o ovrsi na novanoj trabini na odgovarajui se nain primjenjuju i na ovrhu na
trabini da se predaju ili isporue pokretnine ili da se preda nekretnina, ako odredbama
ove glave nije drukije odreeno.

2. Pokretnine

Predaja stvari na uvanje
lanak 224.
(1) Rjeenjem kojim se odreuje prijenos ovrenikove trabine sud e naloiti ovrenikovu
duniku da pokretnine na koje se ta trabina odnosi preda slubenoj osobi ili drugoj osobi
na uvanje.
(2) Na uvanje stvari na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 140. ovoga
Zakona.


Prodaja stvari i namirenje ovrhovoditelja
lanak 225.
Prodaja pokretnina predanih sudskom ovritelju ili uvaru u smislu odredbe lanka 224.
ovoga Zakona te namirenje ovrhovoditelja obavljaju se prema odredbama ovoga Zakona o
ovrsi na pokretninama.

3. Nekretnina
Predaja ovrhovoditelju
lanak 226.
(1) Rjeenjem kojim se odreuje prijenos ovrenikove trabine sud e naloiti ovrenikovu
duniku da nekretninu na koju se ta trabina odnosi preda ovrhovoditelju.
(2) Ovrhovoditelj je duan nekretninom, u ime i za raun ovrenika, upravljati kao dobar
gospodar, i sudu, na njegov zahtjev, poloiti raun o upravljanju.
Prodaja i namirenje ovrhovoditelja
lanak 227.
(1) Ovrhovoditelj moe radi namirenja svoje trabine, u roku koji ne moe biti dui od
trideset dana od dana kad mu je nekretnina predana, predloiti sudu prodaju te
nekretnine.
(2) Ako ovrhovoditelj ne predloi pravodobno prodaju, sud e obustaviti ovrhu.
(3) Nekretnina se prodaje i ovrhovoditelj namiruje prema odredbama ovoga Zakona o ovrsi
na nekretnini.

Glava petnaesta OVRHA NA DIONICI ZA KOJU NIJE IZDANA ISPRAVA O DIONICI TE NA
UDJELU ODNOSNO POSLOVNOM UDJELU U TRGOVAKOM DRUTVU

Mjesna nadlenost
lanak 228.
Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na dionici za koju nije izdana isprava o dionici te
udjelu, odnosno na poslovnom udjelu u trgovakom drutvu i za provedbu te ovrhe

mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite dionikoga drutva, odnosno
drugoga trgovakoga drutva.
Ovrne radnje
lanak 229.
(1) Na dionici za koju nije izdana isprava o dionici ovrha se provodi pljenidbom dionice,
njezinom procjenom i prodajom te namirenjem ovrhovoditelja.
(2) Na udjelu odnosno poslovnom udjelu u trgovakom drutvu ovrha se provodi
pljenidbom udjela, njegovom procjenom i prodajom te namirenjem ovrhovoditelja.
Pljenidba dionice
lanak 230.
(1) Pljenidba dionice za koju nije izdana isprava o dionici obavlja se dostavom rjeenja o
ovrsi dionikom drutvu koje vodi knjigu takvih dionica. Pljenidbom ovrhovoditelj stjee
zalono pravo na dionici.
(2) Dioniko drutvo iz stavka 1. ovoga lanka duno je u knjigu dionica upisati da je dionica
koja glasi na ime zaplijenjena istoga dana kojega joj je dostavljeno rjeenje o ovrsi. Ono je
duno bez odgode obavijestiti sud o obavljenom upisu odnosno o razlozima zbog kojih ga
nije bilo mogue obaviti. Dioniko drutvo nema pravo albe protiv rjeenja o ovrsi.
(3) Nakon dostave rjeenja o ovrsi dioniko drutvo iz stavka 1. ovoga lanka ne smije u
odnosu na zaplijenjene dionice obaviti u knjizi dionica nikakve upise na temelju raspolobi
ovrenika. Ono je duno bez odgode obavijestiti sud o svakoj promjeni u pogledu
zaplijenjenih dionica, osobito o prisilnoj ovrsi radi naplate koje druge trabine ili o
osiguranju koje takve trabine.
(4) Dioniko drutvo iz stavka 1. ovoga lanka odgovara za tetu koju bi ovrhovoditelj
mogao pretrpjeti zbog toga to ono nije postupilo u skladu s odredbama stavaka 2. i 3.
ovoga lanka. Za tetu osobno odgovaraju i lanovi uprave te druge odgovorne osobe
dionikoga drutva. U rjeenje o ovrsi unijet e se upozorenje o odgovornosti dionikoga
drutva, lanova uprave i drugih odgovornih osoba dionikoga drutva. Ovrhovoditelj moe
do zavretka ovrnoga postupka zatraiti da sud u tome postupku odlui o njegovom
zahtjevu za naknadu tete. Na temelju pravomonoga rjeenja o zahtjevu za naknadu
tete, ovrhovoditelj moe protiv dionikoga drutva, lanova njegove uprave i drugih
odgovornih osoba traiti prisilnu ovrhu. Nakon zavretka ovrnoga postupka ovrhovoditelj
svoje pravo na naknadu tete moe ostvarivati tubom.
(5) Ako smatra potrebnim, sud e, na prijedlog ovrhovoditelja, dionikom drutvu i
lanovima njegove uprave zaprijetiti novanom kaznom ili kaznom zatvora ako ne postupe
u skladu s odredbama stavaka 2. i 3. ovoga lanka.
(6) Ovreniku je zabranjeno raspolagati zaplijenjenom dionicom. Upozorenje o toj zabrani
te o kaznenopravnim posljedicama njezine povrede unijet e se u rjeenje o ovrsi.
(7) Odredbe lanka 178. ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju i na ovrhu na
dionici za koju nije izdana isprava o dionici.
(8) Sud moe zakljukom narediti dionikom drutvu da sudskom ovritelju omogui uvid u
knjigu dionica te u druge isprave drutva. Protiv dionikoga drutva, lanova uprave i

drugih odgovornih osoba koji sprjeavaju ili ometaju sudskoga ovritelja mogu se izrei
kaznene mjere propisane ovim Zakonom. Sud je duan poduzeti potrebne mjere da bi se
sauvala tajnost pribavljenih podataka po pravilima o uvanju poslovne tajne.
Procjena i prodaja dionica te namirenje ovrhovoditelja
lanak 231.
(1) Zaplijenjena dionica moe se prodati na drabi ili neposrednom pogodbom.
Neposrednom pogodbom dionicu prodaje sudski ovritelj ili osoba ovlatena za prodaju
dionica kojoj je sud povjerio prodaju. Sudski ovritelj i osoba ovlatena za prodaju dionica
sklapaju ugovor o prodaji dionice u ime ovrenika na temelju zakljuka suda koji ih na to
ovlauje.
(2) Ako se dionica prodaje na drabi ili neposrednom pogodbom, ona prethodno mora biti
procijenjena. Sudski ovritelj utvruje trinu vrijednost dionica putem vjetaka ili
ovlatenih procjenitelja. Osoba ovlatena za prodaju dionica kojoj je povjerena prodaja
dionice sama odreuje cijenu po kojoj e dionicu prodati, vodei rauna o trinim
uvjetima.
(3) Procjena, utvrivanje prodajne cijene i prodaja dionice te namirenje ovrhovoditelja
obavljaju se uz odgovarajuu primjenu odredaba ovoga Zakona o ovrsi na pokretninama.
Ovrha na udjelu, odnosno poslovnom udjelu u trgovakom drutvu
lanak 232.
Odredbe lanaka 230. i 231. ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju i na ovrhu
na udjelu ili poslovnom udjelu u trgovakom drutvu.

Glava esnaesta OVRHA NA VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA KOJI SU UBILJEENI NA
RAUNIMA KOD SREDINJEG KLIRINKOG DEPOZITARNOG DRUTVA

Mjesna nadlenost
lanak 233.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima,
odnosno dionicama, obveznicama, trezorskim zapisima, blagajnikim zapisima,
komercijalnim zapisima, certifikatima o depozitu i drugim vrijednosnim papirima izdanim u
seriji (u daljnjem tekstu: vrijednosnice) koji su ubiljeeni na raunima kod Sredinjeg
klirinkog depozitarnog drutva ili druge za to ovlatene osobe (u daljnjem tekstu:
Depozitarno drutvo) i za provedbu te ovrhe mjesno je nadlean sud na ijem se podruju
nalazi prebivalite ili sjedite ovrenika u Republici Hrvatskoj.
(2) Kad je ovrenik Republika Hrvatska ili druge pravne osobe s javnim ovlastima koje
djeluju na cijelom dravnom podruju, za ovrhu iz stavka 1. ovoga lanka nadlean je sud
na ijem podruju ovrhovoditelj ima prebivalite ili sjedite u Republici Hrvatskoj. Ako
ovrhovoditelj nema prebivalite ili sjedite u Republici Hrvatskoj, za odreivanje i
provedbu ovrhe protiv navedenih pravnih osoba mjesno je nadlean sud na ijem je
podruju sjedite agencije kod koje su na raunima ubiljeene vrijednosnice koje su
predmet ovrhe.

Ovrne radnje
lanak 234.
Ovrha na vrijednosnici provodi se pljenidbom vrijednosnice, njezinom procjenom i
prodajom te namirenjem ovrhovoditelja.




Pljenidba vrijednosnica
lanak 235.
(1) Pljenidba vrijednosnica na raunima kod Depozitarnog drutva obavlja se dostavom
rjeenja o ovrsi Depozitarnom drutvu, uz odgovarajuu primjenu odredaba lanka 230.
stavaka 2. do 6. i stavka 8. ovoga Zakona. Pljenidbom ovrhovoditelj stjee zalono pravo na
vrijednosnicama, koje u rjeenju o ovrsi moraju biti odreene po koliini i vrsti te rodu ako
je rije o nematerijaliziranim dionicama, odnosno naznaene oznakom pod kojom se vode
kod Depozitarnog drutva.
(2) Ako su vrijednosnice koje su predmet ovrhe duniki vrijednosni papiri (obveznice,
trezorski zapisi, blagajniki zapisi, certifikati o depozitu i drugi vrijednosni papiri iz kojih
obveza glasi na novac), sud e rjeenje o ovrsi dostaviti i izdavatelju
kao ovrenikovom duniku. U tom se sluaju na odgovarajui nain primjenjuju odredbe
lanaka 176. do 179. ovoga Zakona.
(3) Ako su vrijednosnice ubiljeene na vlasnikoj poziciji registriranoj sa lanom
sudionikom, odnosno ovlatenim drutvom sukladno Zakonu o tritu kapitala,
Depozitarno drutvo e bez odgode obavijestiti sud o nemogunosti pljenidbe i o tome s
kojim su ovlatenim drutvom vrijednosnice registrirane.
lanak 236.
(1) Ako ovrhovoditelj ne raspolae potrebnim podacima o koliini, vrsti ili rodu, odnosno
oznaci ovrenikovih vrijednosnica koje su ubiljeene na raunima kod Depozitarnog
drutva, moe predloiti donoenje rjeenja kojim e privremeno zaplijeniti sve
vrijednosnice ubiljeene na svim raunima ovrenika kod Depozitarnog drutva na
vlasnikoj poziciji registriranoj s izdavateljem (prijedlog za privremenu pljenidbu).
(2) Rjeenjem o privremenoj pljenidbi sud e od Depozitarnog drutva zatraiti da u roku
od 8 dana da podatke o vrsti i oznaci vrijednosnica ovrenika koje su upisane na raunima
koje ona vodi, registraciji vlasnike pozicije, rodovima, koliinama, stvarnim pravima i
nositeljima tih prava, ogranienjima stvarnih prava te, ako je to mogue, i o njihovoj
trinoj vrijednosti na ureenom javnom tritu ili burzi, uz naznaku prometa s obzirom na
koji se ta vrijednost utvrdila.
(3) Depozitarno drutvo ne smije obavijestiti ovrenika da su podaci iz stavka 2. ovoga
lanka traeni.
(4) Nakon to dobije traene podatke, sud e o njima obavijestiti ovrhovoditelja, koji je
duan u roku od osam dana predloiti ovrhu na vrijednosnicama odreenima po koliini,

vrsti i rodu, odnosno oznakom vrijednosnice. U povodu takva prijedloga sud e donijeti
rjeenje o ovrsi na odreenim vrijednosnicama i staviti izvan snage rjeenje o privremenoj
pljenidbi vrijednosnica iz stavka 2. ovoga lanka.
(5) Prijedlog za privremenu pljenidbu iz stavka 1. ovoga lanka i prijedlog za pljenidbu iz
stavka 4. ovoga lanka smatraju se u smislu propisa o sudskim pristojbama jednim
prijedlogom.
(6) Pljenidba vrijednosnica iz stavka 4. ovoga lanka smatra se provedenom dostavom
rjeenja o privremenoj zapljeni iz stavka 2. ovoga lanka Depozitarnom drutvu.
(7) Depozitarno drutvo ima pravo na naknadu trokova za obavljanje radnji u skladu s
odredbama ovoga Zakona. Zahtjev za naknadu trokova Depozitarno drutvo moe
podnijeti sudu u roku od petnaest dana od poduzimanja radnje. Ti trokovi ulaze u
trokove ovrnog postupka.
(8) Odredbe ovoga lanka ne odgovarajui se nain primjenjuju na ovlatena drutva koja
obavljaju poslove skrbnitva nad dionicama.
Procjena i prodaja vrijednosnica te namirenje ovrhovoditelja
lanak 237.
(1) Sud e u rjeenju o ovrsi iz lanka 236. stavka 4. ovoga Zakona, odrediti ovlatenu
osobu kojoj se povjerava procjena i prodaja zaplijenjenih vrijednosnica.
(2) Na temelju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ovlatena osoba duna je u svoje ime, a za
raun osobe koja je kao njihov vlasnik upisana na raunima agencije, odnosno u skrbnikoj
knjizi ovlatenog drutva pokuati provesti prodaju zaplijenjenih vrijednosnica na burzi ili
ureenom javnom tritu, provedbom burzovne javne drabe ili na koji drugi zakonom
doputeni nain. Ako ona to ne uspije uiniti u roku od trideset dana, obavijestit e o tome
sud i nastaviti s pokuajima prodaje dok ne dobije drukiji nalog suda.
(3) Novac koji se dobije prodajom vrijednosnica doznauje se na raun suda odreen u
rjeenju o ovrsi iz lanka 236. stavka 4. ovoga Zakona.
(4) U sluaju prodaje vrijednosnica na temelju rjeenja o ovrsi Depozitarno drutvo e
postupiti kao da je prodaja obavljena na temelju naloga njihova vlasnika.


Odgovarajua primjena odredaba o ovrsi na pokretninama
lanak 238.
Ako odredbama ove Glave nije to drugo odreeno, na ovrhu na vrijednosnicama na
raunima kod Depozitarnog drutva na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga
Zakona o ovrsi na pokretninama.

Glava sedamnaesta OVRHA NA DRUGIM IMOVINSKIM ODNOSNO MATERIJALNIM
PRAVIMA

Mjesna nadlenost

lanak 239.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na patentu, tehnikom unapreenju,
plodouivanju ili nekom slinom ovrenikovu pravu i za provedbu te ovrhe mjesno je
nadlean sud na ijem se podruju nalazi prebivalite ovrenika, a ako ovrenik nema
prebivalite u Republici Hrvatskoj, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi boravite
ovrenika.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka koja se odnosi na prebivalite primjenjuje se i na
sjedite pravne osobe.
(3) Mjesna nadlenost za ovrhu na dionici za koju je izdana isprava o dionici odreuje se
prema odredbama ovoga Zakona o ovrsi na pokretninama.
Ovrne radnje
lanak 240.
Ovrha na pravima iz lanka 239. ovoga Zakona provodi se pljenidbom toga prava te
njegovim unovenjem u skladu s odredbama o prodaji pokretnina.

Glava osamnaesta POSEBNE ODREDBE O OVRSI NA IMOVINI PRAVNIH OSOBA

1. Izuzimanje od ovrhe i ogranienje ovrhe
Nekretnine
lanak 241.
(1) Nekretnine koje se koriste kao uredske prostorije te nekretnine koje nisu izgraene ili
preureene radi obavljanja strogo namjenske djelatnosti ne smatraju se stvarima koje su
nune za obavljanje djelatnosti pravne osobe. Ako se ista nekretnina (npr. zgrada) koristi
kao uredski prostor i za obavljanje namjenske djelatnosti, ovrha se moe provesti na dijelu
nekretnine koji se koristi kao uredski prostor.
(2) Nekretnine koje su izgraene ili preureene za obavljanje strogo namjenske djelatnosti
mogu biti predmet ovrhe ako se zbog njihova otuenja nee obustaviti djelatnost
ovrenika, osobito ako se ono to ovrenik dobiva djelatnou na toj nekretnini moe
naknaditi nabavkama na tritu, odnosno ako se na tritu moe zakupiti poslovni prostor
u kojemu se moe obavljati takva djelatnost.
(3) Nekretnine koje slue obavljanju koje od vie djelatnosti ovrenika i zbog otuenja kojih
nee prestati ostale djelatnosti ovrenika ne smatraju se stvarima koje su nune za
obavljanje njegove djelatnosti.
Pokretnine i prava pravne osobe koja svoju djelatnost obavlja radi stjecanja dobiti
lanak 242.
(1) Ovrha protiv pravne osobe koja obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti moe se odrediti
na ovim pokretninama i pravima:
1. gotovu novcu i vrijednosnim papirima, bez ogranienja,
2. gotovim proizvodima i poluproizvodima namijenjenim prodaji, bez ogranienja,

3. sirovinama, poluproizvodima namijenjenim preradi i pogonskim materijalima (gorivo,
mazivo i sl.), iznad koliine koja je ovreniku potrebna za jednomjesenu prosjenu
proizvodnju, ako se te stvari ne mogu redovito nabavljati na tritu i ako je to nuno radi
urednoga odvijanja proizvodnje,
4. drugim pokretninama koje nisu nune za obavljanje djelatnosti ovrenika,
5. patentima, tehnikim unapreenjima i drugim pravima, bez ogranienja.
(2) Jesu li ispunjeni uvjeti za ogranienje ovrhe iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka odreuje
sud, u povodu pravnoga lijeka ovrenika protiv rjeenja o ovrsi ako je predmet ovrhe
odreen u tom rjeenju, odnosno u povodu prijedloga ovrenika nakon to su pojedinim
ovrnim radnjama zaplijenjene odreene stvari. Takav prijedlog ovrenik mora staviti u
roku od osam dana od dana provedbe ovrne radnje.
(3) Nee se smatrati da je pokretnina nuna za obavljanje djelatnosti ovrenika ako slui
obavljanju djelatnosti koju druge osobe pruaju odgovarajuim pokretninama na tritu, ili
ako se moe iznajmiti na tritu.
(4) Nee se smatrati da je vozilo nuno pravnoj osobi koja obavlja prijevozniku djelatnost
odnosno koja iznajmljuje vozila ako se zbog ovrhe na tom vozilu djelatnost te osobe nee
smanjiti za vie od dvije treine.
Pokretnine i prava druge pravne osobe
lanak 243.
(1) Ovrha protiv pravne osobe koja ne obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti moe se
odrediti na pokretninama i pravima koja nisu nuna za obavljanje njezine djelatnosti.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka
242. stavka 1. toaka 1., 4. i 5. te stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.
Opseg ovrhe na novanim sredstvima na raunu pravne osobe
lanak 244.
(1) Ovrha radi ostvarenja novane trabine prema pravnoj osobi moe se provesti na svim
sredstvima na njezinim raunima kod banke, a i na kunskoj vrijednosti deviznih sredstava
koja ona ima na deviznom raunu.
(2) Ovrha na novanim sredstvima na raunu drave, jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave kod banaka te na kunskoj vrijednosti deviznih sredstava koje te
osobe imaju na deviznom raunu, ne moe se odrediti ako su ta sredstva nuna za
obavljanje osnovnih zadaa tih pravnih osoba.
(3) Odredba stavka 2. ovoga lanka primjenjuje se i na pravne osobe tih tijela iz navedene
odredbe.
(4) Sud e, na prigovor pravne osobe, odnosno tijela iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka,
sasluati stranke, a po potrebi provesti i druge dokaze o okolnostima od kojih zavisi
primjena odredaba stavaka 2. i 3. ovoga lanka.
(5) Nakon provjera iz stavka 4. ovoga lanka sud e rjeenjem odrediti iznose do kojih se u
odreenim razmacima moe provoditi ovrha radi naplate trabine ovrhovoditelja.
(6) alba protiv rjeenja iz stavka 5. ovoga lanka ne odgaa njegovu provedbu.


2. Odgovarajua primjena drugih odredaba Zakona
lanak 245.
Ako odredbama ove glave nije to drugo izrijekom odreeno, na ovrhu protiv pravne
osobe radi naplate novane trabine na odgovarajui se nain primjenjuju druge odredbe
ovoga razdjela.
















Razdjel trei OVRHA RADI OSTVARENJA NENOVANE TRABINE

Glava devetnaesta MJESNA NADLENOST

lanak 246.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za izricanje sudskih penala mjesno je nadlean sud
prebivalita ili sjedita ovrenika u Republici Hrvatskoj, a ako ovrenik nema prebivalite ili
sjedite u Republici Hrvatskoj sud prebivalita ili sjedita ovrhovoditelja u Republici
Hrvatskoj.
(2) Ako obje stranke nemaju ni prebivalite ni sjedite u Republici Hrvatskoj, mjesno je
nadlean sud na ijem se podruju nalazi imovina ovrenika na kojoj se moe provesti
ovrha radi naplate sudskih penala.
SUDSKI PENALI
Izricanje sudskih penala
lanak 247.

(1) Kad dunik ne ispuni u roku neku svoju nenovanu obvezu na injenje, trpljenje ili
neinjenje utvrenu pravomonom sudskom odlukom, sudskom nagodbom ili
javnobiljenikom ispravom, sud e u ovrnom postupku, na prijedlog vjerovnika kao
ovrhovoditelja, odrediti duniku kao ovreniku naknadni primjereni rok i izrei da
eovrenik, ako ne ispuni svoju obvezu u tome roku, biti duan isplatiti ovrhovoditelju
odreeni iznos novca za svaki danzakanjenja ili koju drugu jedinicu vremena (sudski
penali), poevi od isteka toga roka.
(2) Naknadno odreeni primjereni rok iz stavka 1. ovoga lanka poinje tei od dostave
ovreniku prvostupanjskoga rjeenja kojim je taj rok odreen. alba ne utjee na tijek toga
roka.
(3) Ako ovrenik najkasnije u roku od petnaest dana nakon pravomonosti rjeenja iz
stavka 1. ovoga lanka ispuni svoju obvezu, sud moe u istom ovrnom postupku na
zahtjev ovrenika podnesen u roku od osam dana od ispunjenja obveze smanjiti iznos
dosuenih penala, vodei rauna o svrsi zbog koje je naredio njihovo plaanje. Podnoenje
toga zahtjeva bez utjecaja je na odreivanje i provedbu ovrhe na temelju pravomonoga
rjeenja o plaanju sudskih penala iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Plaanje sudskih penala moe se traiti sve dok se, na temelju ovrne isprave, ne
predloi ovrha radi ostvarenja nenovane trabine.
(5) Pravo na sudske penale prestaje od dana podnoenja prijedloga za ovrhu iz stavka 4.
ovoga lanka. Prisilna naplata sudskih penala dospjelih do toga dana moe se traiti u
smislu odredaba lanka 204. ovoga Zakona.
(6) Ako ovrha iz stavka 5. ovoga lanka bude obustavljena, pravo ovrhovoditelja na sudske
penale oivljava.
(7) Ako je protekao rok u kojem se po zakonu moe traiti ovrha, ne moe se traiti
izricanje sudskih penala. Ako je prijedlog za izricanje sudskih penala podnesen u
zakonskom roku, obveza plaanja sudskih penala postoji sve dokovrenik ne izvri dunu
inidbu.
Ovrha radi naplate dosuenih penala
lanak 248.
Na temelju pravomonoga rjeenja o plaanju sudskih penala iz lanka 247. ovoga Zakona,
sud e u istom ovrnom postupku u kojemu je donio to rjeenje, na prijedlog vjerovnika
kao ovrhovoditelja, donijeti rjeenje o ovrsi radi prisilne naplate dosuenih penala.











Glava dvadeseta OVRHA RADI PREDAJE I ISPORUKE POKRETNINA

Mjesna nadlenost
lanak 249.
Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu radi predaje jedne ili vie odreenih stvari ili radi
isporuke odreene koliine zamjenjivih stvari te za provedbu ovrhe mjesno je nadlean sud
na ijem se podruju nalaze stvari.
Ovrha radi predaje odreenih stvari koje se nalaze kod ovrenika
lanak 250.
(1) Ovrha radi predaje jedne ili vie odreenih stvari koje se nalaze kod ovrenika provodi
se tako to sudski ovritelj oduzima te stvari od ovrenika i predaje ih uz potvrdu
ovrhovoditelju.
(2) Na nain iz stavka 1. ovoga lanka ovrha e se provesti i kad se stvari nalaze kod tree
osobe koja ih je voljna predati sudskom ovritelju.
(3) Ako trea osoba nije voljna predati stvari, ovrhovoditelj moe sudu predloiti da na
njega prenese ovrenikovu trabinu prema treoj osobi na predaju stvari.
(4) Na postupak po prijedlogu iz stavka 3. ovoga lanka primjenjuju se odredbe ovoga
Zakona o ovrsi na trabini da se predaju ili isporue pokretnine.
Ovrha radi predaje odreenih stvari koje se nisu mogle nai kod ovrenika niti kod tree
osobe
lanak 251.
(1) Ako stvari nisu naene niti kod ovrenika niti kod tree osobe, sud e u istom postupku,
na prijedlog ovrhovoditelja, procijeniti vrijednost tih stvari i rjeenjem naloiti ovreniku da
ovrhovoditelju u odreenom roku isplati iznos te vrijednosti.
(2) Ovrhovoditelj moe prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka podnijeti u roku od osam dana
od dana obavijesti da stvari nisu naene. Ako ovrhovoditelj ne podnese taj prijedlog u
odreenom roku, sud e obustaviti ovrhu.
(3) Na temelju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj moe i prije njegove
pravomonosti predloiti u istom postupku ovrhu radi naplate dosuenoga iznosa. Taj se
prijedlog mora podnijeti najkasnije u roku od petnaest dana od pravomonosti rjeenja iz
stavka 1. ovoga lanka.
(4) Ako prijedlog iz stavka 3. ovoga lanka ne bude podnesen u odreenom roku, sud e
obustaviti ovrhu te ukinuti rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka i druge provedene radnje.
(5) Ovrhovoditelj moe zajedno s prijedlogom za ovrhu iz lanka 250. stavka 1. i 2. ovoga
Zakona spojiti i prijedlog za donoenje rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka. U tomu se sluaju
ovrha prema lanku 250. ovoga Zakona i postupak iz ovoga lanka provode istodobno. Sud
moe odrediti ovrhu u smislu odredbe stavka 3. ovoga lanka i zapoeti s njezinom
provedbom, ali se radnje unovenja zaplijenjenih dijelova imovine ovrenika ili prijenos

sredstava s njegova rauna ne mogu provesti prije nego to se utvrdi da se ovrha iz lanka
250. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona nije mogla provesti.
(6) Ako se ovrha iz lanka 250. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona provede, sud e po slubenoj
dunosti obustaviti ovrhu te ukinuti rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka i druge provedene
radnje u smislu odredbe stavka 5. ovoga lanka. U tom sluaju ovrhovoditelj snosi u
cijelosti trokove izazvane podnoenjem prijedloga iz stavka 5. ovoga lanka.
(7) Stranke imaju pravo na albu protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka.
Ovrha radi isporuke zamjenjivih stvari koje se nalaze kod ovrenika ili tree osobe
lanak 252.
Ako je ovrnom ispravom utvrena obveza na isporuku odreene koliine zamjenjivih
stvari koje se nalaze kod ovrenika ili tree osobe, ovrha se provodi na nain propisan za
predaju odreenih stvari.
Ovrha kad zamjenjive stvari nisu naene niti kod ovrenika niti kod tree osobe
lanak 253.
(1) Ako stvari nisu naene niti kod ovrenika niti kod tree osobe, ovrha e se provesti uz
odgovarajuu primjenu odredaba lanka 251. ovoga Zakona. Prigodom procjene
vrijednosti stvari uzet e se u obzir potreba njihove nabave na drugoj strani.
(2) Ako tijekom ovrnoga postupka doe do promjene vrijednosti zamjenjivih stvari,
ovrhovoditelj moe zatraiti od suda novu procjenu te naloiti ovreniku plaanje razlike u
vrijednosti. U tom sluaju primjenjuju se na odgovarajui nain odredbe lanka 251. ovoga
Zakona i stavka 1. ovoga lanka.

Pravo na naknadu tete
lanak 254.
Odredbama ove glave ne dira se u pravo ovrhovoditelja da u parnici trai od ovrenika
naknadu tete koja mu je nanesena time to mu predaja, odnosno isporuka stvari nije
obavljena.

Glava dvadeset prva OVRHA RADI ISPRANJENJA I PREDAJE NEKRETNINE

Mjesna nadlenost
lanak 255.
Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu radi ispranjenja i predaje nekretnine i za provedbu te
ovrhe mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nekretnina nalazi.
Nain provedbe ovrhe
lanak 256.
(1) Ovrha radi ispranjenja i predaje nekretnine iz lanka 255. ovoga Zakona provodi se
tako da sudski ovritelj, nakon to udalji osobe i ukloni stvari s te nekretnine, predaje
nekretninu u posjed ovrhovoditelju.

(2) Ispranjenju i predaji nekretnine moe se pristupiti nakon proteka osam dana od dana
dostave rjeenja o ovrsi ovreniku i prije njegove pravomonosti. Ako se dostava ovreniku
nije mogla uredno obaviti na posljednjoj poznatoj adresi niti na nain predvien u
odredbama lanka 8. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, sud e mu bez odgode postaviti
privremenoga zastupnika, kojemu e se rjeenje dostaviti.
(3) Ako je to potrebno, sud e protiv osoba koje ometaju provedbu ovrhe izrei novane
kazne ili odrediti pritvor iz lanka 16. ovoga Zakona.
(4) Na zahtjev suda policija i sluba socijalne skrbi duni su pruiti svu potrebnu pomo u
provedbi radnji iz stavka 1. ovoga lanka.
(5) Pri provedbi ovrhe primijenit e se odredbe lanka 47. ovoga Zakona.
(6) Potrebnu radnu snagu i prijevozna sredstva radi provedbe ovrhe duan je osigurati
ovrhovoditelj na zahtjev sudskoga ovritelja, koji ovrhovoditelju mora biti priopen
najkasnije osam dana prije provedbe ovrhe.
Uklanjanje pokretnina
lanak 257.
(1) Pokretnine koje su uklonjene s nekretnine predaju se ovreniku, a ako on nije nazoan,
odraslom lanu njegova kuanstva.
(2) Ako pri poduzimanju ovrnih radnji nije nazona nijedna od osoba kojoj se stvari mogu
predati ili ih te osobe nee primiti, stvari se predaju na uvanje drugoj osobi, na troak
ovrenika. Ovrhovoditelj je duan osigurati drugu osobu kojoj e se predati uklonjene
stvari. Ovrhovoditelj moe sam preuzeti stvari ovrenika na uvanje.
(3) Uklonjene stvari predaje na uvanje drugoj osobi ili ovrhovoditelju sudski ovritelj.
Radnju sudskoga ovritelja potvruje sud zakljukom. Sud moe naknadno zakljukom
odrediti da se stvari povjere nekoj treoj osobi umjesto onoj kojoj su predane.
(4) O predaji drugoj osobi i o trokovima uvanja sud izvjeuje ovrenika ako je to
mogue, ostavljajui mu primjereni rok u kojemu moe zatraiti predaju stvari nakon to
naknadi trokove uvanja.
(5) Uz obavijest iz stavka 3. ovoga lanka sud e upozoriti ovrenika da e, nakon proteka
odreenoga roka, stvari biti prodane i da e se iz prodajne cijene namiriti trokovi uvanja i
prodaje stvari.
Prodaja pokretnih stvari
lanak 258.
(1) Sud e po slubenoj dunosti odrediti prodaju stvari za raun ovrenika, ako ovaj u
ostavljenom roku ne zatrai njihovu predaju i ne naknadi trokove uvanja.
(2) Dio cijene postignut prodajom koji preostane nakon podmirenja trokova uvanja i
prodaje stvari polae se kod suda, odnosno javnoga biljenika u korist ovrenika.
(3) Prodaja stvari obavlja se po odredbama ovoga Zakona o ovrsi na pokretninama.
(4) Ako se stvari ne uspiju prodati na drabi, odnosno neposrednom pogodbom,
ovrhovoditelj se oslobaa obveze uvanja tih stvari nakon proteka roka od 30 dana od
dana drabe, odnosno odreene neposredne pogodbe.


Ovrha radi naplate trokova postupka
lanak 259.
(1) Ovrhovoditelj moe u prijedlogu za ovrhu zatraiti da se zajedno s ovrhom iz lanka
255. ovoga Zakona odredi ovrha na ovrenikovim pokretninama koje treba ukloniti s
nekretnine radi naplate trokova ovrnoga postupka.
(2) Ovrha iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se i provodi po pravilima o ovrsi na
ovrenikovim pokretninama radi naplate novane trabine.
(3) Rjeenje o naknadi trokova postupka ovrhe iz lanka 255. ovoga Zakona je ovrna
isprava na temelju koje ovrhovoditelj moe predloiti ovrhu u istom ili posebnom ovrnom
postupku.

Glava dvadeset druga OVRHA RADI OSTVARENJA TRABINE NA RADNJU, TRPLJENJE ILI
NEINJENJE

Mjesna nadlenost
lanak 260.
Ako je ovrenik duan po ovrnoj ispravi obaviti odreenu radnju ili trpjeti odreene
radnje ili se suzdrati od odreene radnje, za odluivanje o prijedlogu za ovrhu i za
provedbu ovrhe mjesno je nadlean sud na ijem podruju ovrenik treba ispuniti obvezu
po ovrnoj ispravi.
Ovrha radi ostvarenja obveze na radnju koju moe obaviti i druga osoba
lanak 261.
(1) Ovrha radi ostvarenja obveze na radnju koju moe obaviti i druga osoba provodi se
tako da sud ovlauje ovrhovoditelja da u odreenom roku na troak ovrenika povjeri
drugoj osobi da tu radnju obavi ili da je obavi on sam.
(2) U prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelj moe predloiti da sud rjeenjem naloi ovreniku
da unaprijed poloi kod suda odreeni iznos potreban za podmirenje trokova koji e
nastati obavljanjem radnje od strane druge osobe ili ovrhovoditelja. Visinu iznosa sud
odreuje po slobodnoj ocjeni, uzimajui u obzir, po mogunosti, trokovnik osobe
ovlatene za obavljanje takve radnje koji uz prijedlog za ovrhu priloi ovrhovoditelj.
(3) Konano rjeenje o visini trokova iz stavka 2. ovoga lanka sud donosi na prijedlog
ovrhovoditelja, odnosno ovrenika. Ako se naknadno pokae da je na temelju rjeenja iz
stavka 2. ovoga lanka pribavljeno od ovrenika vie sredstava nego to je bilo potrebno za
pokrie trokova obavljanja radnje i trokova ovrnoga postupka, sud e, na ovrenikov
prijedlog, razliku vratiti ovreniku, ako on raspolae sredstvima pribavljenim od ovrenika,
odnosno naloit e ovrhovoditelju da u odreenom roku tu razliku vrati ako je njemu
stavljena na raspolobu.
Ovrha radi ostvarenja obveze na radnju koju moe obaviti samo ovrenik
lanak 262.

(1) Ako radnju utvrenu u ovrnoj ispravi moe obaviti samo ovrenik, sud e rjeenjem o
ovrsi odrediti ovreniku primjereni rok za ispunjenje obveze.
(2) Rjeenjem o ovrsi sud e istodobno zaprijetiti ovreniku da e protiv njega izrei
odreenu novanu kaznu u skladu s odredbama lanka 16. ovoga Zakona ako u roku koji
mu je odreen ne ispuni obvezu.
(3) Ako ovrenik u roku koji mu je odreen ne ispuni obvezu, sud e, na prijedlog
ovrhovoditelja, rjeenjem ovreniku izrei novanu kaznu kojom mu je zaprijetio. U tom
rjeenju sud e ovreniku odrediti novi rok za ispunjenje obveze i zaprijetiti novom
novanom kaznom u veem iznosu nego to je bila ona kojom mu je prije zaprijetio, ako ni
u tom roku ne ispuni obvezu.
(4) Pri odmjeravanju visine novane kazne u propisanim granicama, sud e voditi rauna o
znaenju radnje koju je ovrenik bio duan obaviti te o drugim okolnostima sluaja.
(5) Ovrenik koji je ispunio svoju obvezu u roku koji mu je sud odredio, duan je bez
odgode o tome obavijestiti sud i priloiti nesumnjive dokaze o tome. Nesumnjivim e se
dokazom smatrati ovjerovljena pisana izjava ovrhovoditelja o tome da je radnja obavljena,
javnobiljeniki zapisnik ili zapisnik sudskoga ovritelja o obavljanju radnje, nalaz i miljenje
sudskoga vjetaka da je radnja obavljena, predaja djela koje je radnjom uinjeno u sudski
ili javnobiljeniki polog i sl. U protivnome, smatrat e se da radnja nije obavljena.
(6) Prije izricanja novane kazne sud e omoguiti ovreniku da se oituje, a po potrebi
odrat e i roite radi izvoenja dokaza.
(7) Ako radnja koju moe obaviti samo ovrenik ne ovisi iskljuivo o njegovoj volji (npr.
stvaranje odreenoga umjetnikog djela i sl.), ovrhovoditelj nema pravo traiti ovrhu iz
stavka 1. ovoga lanka, nego samo naknadu tete.
Ovrha radi ostvarenja obveze na trpljenje i neinjenje
lanak 263.
(1) Ako je na temelju ovrne isprave ovrenik duan trpjeti poduzimanje neke radnje ili se
suzdravati od njezina poduzimanja, sud e, na prijedlog ovrhovoditelja koji tvrdi da se
ovrenik ponaa protivno svojoj obvezi, rjeenjem naloiti ovreniku da se ponaa u skladu
sa svojom obvezom i zaprijetiti mu novanom kaznom ili kaznom zatvora u skladu s
odredbama lanka 16. ovoga Zakona ako se nastavi tako ponaati. U pravnom lijeku protiv
rjeenja o ovrsi ovrenik moe osporiti tvrdnju ovrhovoditelja da se ponaao protivno
svojoj obvezi iz ovrne isprave. Sud moe, po potrebi, u povodu pravnoga lijeka odrediti
roite radi izvoenja dokaza i sasluanja stranaka.
(2) Na prijedlog ovrhovoditelja, poto utvrdi da se ovrenik i nakon donoenja rjeenja iz
stavka 1. ovoga lanka ponaao protivno svojoj obvezi, sud e ovreniku izrei novanu
kaznu ili kaznu zatvora kojom mu je bio zaprijetio i istodobno mu zaprijetiti novom
novanom kaznom ili kaznom zatvora ako se ponovno bude ponaao protivno svojoj
obvezi.
(3) Ako je ve ovrnom ispravom ovreniku naloeno da se ponaa u skladu sa svojom
obvezom pod prijetnjom novane kazne ili kazne zatvora, smatrat e se da su ispunjeni
uvjeti za izricanje novane kazne ili kazne zatvora iz stavka 2. ovoga lanka ako se ovrenik
ponaao protivno svojoj obvezi nakon pravomonosti ovrne isprave.

(4) Ovrhovoditelj je duan podnijeti prijedlog da se ovreniku izrekne novana kazna ili
kazna zatvora zato to se i nakon naloga suda ponaao protivno svojoj obvezi, u roku od
petnaest dana od saznanja za takvo ponaanje, a najkasnije u roku od jedne godine od
povrede obveze. Navedeni rokovi teku posebno za svako ponaanje protivno obvezi.
(5) Ovreniku e se omoguiti da se oituje o ovrhovoditeljevu prijedlogu za izricanje
novane kazne ili kazne zatvora. Po potrebi sud e odrati i roite radi izvoenja dokaza i
sasluanja stranaka.
(6) Sud e na prijedlog ovrhovoditelja izricati ovreniku novane kazne ili kazne zatvora i
prijetiti mu novim takvim kaznama sve dok se ovrenik ne prestane ponaati protivno
svojoj obvezi. Ukupno trajanje kazni zatvora kojima se zamjenjuju izreene novane kazne
u povodu iste ovrne isprave, odnosno ukupni zbroj kazni zatvora koje mogu biti izreene
ovreniku u povodu iste ovrne isprave, ne mogu prijei est mjeseci.
(7) Sud e, na prijedlog ovrhovoditelja, rjeenjem naloiti ovreniku da dade osiguranje za
tetu, ako ovrhovoditelj uini vjerojatnim da bi tetu pretrpio time to bi se ovrenik i
nadalje ponaao protivno svojoj obvezi. Visinu i trajanje osiguranja, prema okolnostima
sluaja, odreuje sud. Na temelju rjeenja o davanju osiguranja sud e odrediti ovrhu i
prije njegove pravomonosti.
(8) Prijedlog za izricanje pojedine novane kazne ili kazne zatvora ovrhovoditelj moe
povui sve do pravomonosti odluke o izricanju tih kazni. U tom sluaju smatrat e se kao
da prijedlog za izricanje tih kazni nije podnesen. Trokove postupka izazvane povuenim
prijedlogom snosi ovrhovoditelj, osim ako se stranke nisu drukije sporazumjele.
(9) Novanu kaznu i kaznu zatvora sud izvrava po slubenoj dunosti, nakon
pravomonosti rjeenja kojim su izreene.
(10) Postupak pokrenut prijedlogom iz stavka 1. ovoga lanka smatra se dovrenim
pravomonou rjeenja o ovrsi. Postupak pokrenut prijedlogom za izricanje novane
kazne ili kazne zatvora smatrat e se novim postupkom, ali se u tom postupku ne donosi
novo rjeenje o ovrsi, nego samo rjeenja iz stavaka 2. i 6. ovoga lanka. Osiguranje
odreeno u smislu odredbe stavka 7. ovoga lanka ostaje na snazi s obzirom na sve
postupke iz stavaka 1., 2. i 6. ovoga lanka, osim ako rjeenjem kojim je to osiguranje
odreeno nije to drugo odreeno.
(11) O trokovima svakoga od postupaka u smislu odredbe stavka 9. ovoga lanka sud
odluuje, na zahtjev stranaka, u tim postupcima.
Ovrha radi uspostavljanja prijanjega stanja
lanak 264.
(1) Ako je zbog ponaanja ovrenika protivno obvezi iz ovrne isprave nastala promjena
koja nije u skladu s pravom ovrhovoditelja, sud e ovlastiti ovrhovoditelja, na njegov
prijedlog, da sam, a po potrebi i uz pomo sudskoga ovritelja, uspostavi prijanje stanje na
troak i opasnost ovrenika.
(2) U pogledu polaganja iznosa potrebnoga za podmirenje trokova za uspostavljanje
prijanjega stanja i odreivanja konane visine tih trokova primjenjuju se odredbe o
trokovima za ovrhu radnje koju moe, pored ovrenika, obaviti i druga osoba.

(3) Ako je do promjena iz stavka 1. ovoga lanka dolo nakon nastanka ovrne isprave, sud
e postupiti u skladu s odredbom stavka 1. ovoga lanka tek poto utvrdi da je do
promjene dolo zbog ponaanja ovrenika.



Ponovno smetanje posjeda
lanak 265.
(1) Ako je na osnovi ovrne isprave, donesene u postupku zbog smetanja posjeda, ovrha
provedena, ili je ovrenik dobrovoljno ispunio svoju obvezu, pa poslije toga ponovno uini
smetanje posjeda, koje se u biti ne razlikuje od prijanjega, sud e na prijedlog
ovrhovoditelja na temelju iste ovrne isprave, ako je njome zabranjeno takvo budue
ponaanje, donijeti novo rjeenje o ovrsi radi uspostave prijanjega stanja, ako je to
potrebno, i zaprijetiti ovreniku izricanjem novane kazne ako ponovno poini smetanje
posjeda. U tom se sluaju na odgovarajui nain primjenjuju odredbe lanka 263. ovoga
Zakona.
(2) Prijedlog za donoenje rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj moe podnijeti
ve u prvom prijedlogu za ovrhu na temelju rjeenja zbog smetanja posjeda kojim je
ovreniku zabranjeno ponovno takvo ponaanje.
(3) Prijedlog za ovrhu iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj moe podnijeti u roku od
trideset dana od dana saznanja za ponovno smetanje posjeda, a najkasnije u roku od
godine dana nakon ponovljenoga smetanja.
Pravo na naknadu tete
lanak 266.
Odredbama ove glave ne dira se u pravo ovrhovoditelja da u parnici trai naknadu tete
koja mu je nanesena time to se ovrenik ponaao protivno svojoj obvezi utvrenoj u
ovrnoj ispravi.

Glava dvadeset trea OVRHA RADI VRAANJA ZAPOSLENIKA NA RAD, ODNOSNO U
SLUBU

Mjesna nadlenost
lanak 267.
Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju ovrne isprave kojom je poslodavcu
naloeno da zaposlenika vrati na rad i da lana tijela ovrenika vrati u slubu i za provedbu
ovrhe, mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite poslodavca.
Rok za podnoenje prijedloga za ovrhu
lanak 268.
Prijedlog za ovrhu iz lanka 267. ovoga Zakona moe se podnijeti u roku od trideset dana
od dana kada je ovrhovoditelj stekao pravo da taj prijedlog podnese.

Nain provedbe ovrhe
lanak 269.
(1) Ovrha na temelju ovrne isprave kojom je ovreniku naloeno da ovrhovoditelja vrati
na rad odnosno u slubu provodi se izricanjem novanih kazni prema odredbama lanka
16. stavaka 2., 3., 4., 9., 11., 12. i 15. ovoga Zakona.
(2) Novane kazne izriu se prema odredbama ovoga Zakona o ovrsi radi ostvarenja radnje
koju moe obaviti samo ovrenik.
Naknada plae u sluaju vraanja zaposlenika na rad
lanak 270.
(1) Ovrhovoditelj koji je podnio prijedlog da bude vraen na rad, odnosno u slubu moe
predloiti da sud donese rjeenje kojim e odrediti da mu je ovrenik duan isplatiti na ime
plae mjesene iznose dospjele od pravomonosti odluke pa dok ponovno ne bude vraen
na posao, te odrediti ovrhu radi naplate dosuenih iznosa.
(2) Prijedlog za naknadu moe se spojiti s prijedlogom za ovrhu radi vraanja na rad ili
moe biti podnesen naknadno do zavretka ovrnoga postupka.
(3) Rjeenjem kojim se prijedlog za naknadu prihvaa ima uinak rjeenja kojim se utvruje
postojanje obveze ovrenika i uinak rjeenja o ovrsi. To rjeenje moe biti provedeno prije
njegove pravomonosti.
(4) Ovrenik moe predloiti da se rjeenje iz stavka 3. ovoga lanka stavi izvan snage, ako
su se nakon njegova donoenja izmijenile okolnosti na osnovi kojih je doneseno.
(5) Mjesena naknada plae odreuje se u iznosu koji bi ovrhovoditelj ostvario da je bio na
radu. Mjesena naknada obuhvaa i plaanje poreza te drugih davanja po osnovi plae.
(6) Ovrhovoditelj moe svoje pravo na naknadu ostvarivati i u posebnom postupku pred
nadlenim sudom.
(7) Ako je sud djelomice prihvatio zahtjev za isplatu naknade, uputit e ovrhovoditelja da
ostatak ostvaruje u postupku pred nadlenim sudom.

Glava dvadeset etvrta OVRHA DIOBOM STVARI

Mjesna nadlenost
lanak 271.
Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu diobom zajednike nekretnine, ostavine ili druge
zajednike stvari i za provedbu te ovrhe mjesno je nadlean sud na ijem se podruju
nalazi stvar.
Fizika dioba
lanak 272.
(1) Fiziku diobu zajednike stvari sud e odrediti ako je takva dioba predviena ovrnom
ispravom.
(2) Pojedine radnje provedbe fizike diobe poduzima, prema okolnostima sluaja, sudac ili
sudski ovritelj.

(3) Sud e pozvati sudionike da budu nazoni provedbi diobe.
(4) U sluaju potrebe sud e odrediti i vjetaenje.
Dioba prodajom
lanak 273.
Ako na temelju ovrne isprave zajedniku stvar treba, radi njezine diobe, prodati, prodaja
e se obaviti na nain propisan ovim Zakonom za ovrhu na pokretnoj ili nepokretnoj stvari,
osim ako se stranke o pojedinim pitanjima drukije ne sporazumiju.
Odreivanje naina diobe rjeenjem suda
lanak 274.
(1) Sud pred kojim tee ovrni postupak odluuje, po pravilima imovinskoga prava, hoe li
se dioba obaviti fiziki ili prodajom, ako ovrnom ispravom nain diobe nije odreen niti su
se stranke o tome sporazumjele.
(2) Dioba e se obaviti prodajom ako se u ovrnom postupku utvrdi da fizika dioba,
odreena ovrnom ispravom, nije mogua ili je mogua samo uz znatno smanjenje
vrijednosti stvari.
Trokovi postupka
lanak 275.
(1) Trokove provedbe ovrhe po odredbama ove glave snose svi sudionici razmjerno
vrijednosti svojih udjela u zajednikoj stvari.
(2) Stranka koja je prouzroila posebne trokove duna ih je naknaditi onim strankama
koje su ih imale.

Glava dvadeset peta OSTVARENJE TRABINE NA DAVANJE IZJAVE VOLJE

Bezuvjetna trabina
lanak 276.
(1) Ako je ovrenik odlukom koja ima svojstvo ovrne isprave obvezan na davanje izjave
volje, smatra se da je izjavu dao pravomonou te odluke.
(2) Ako je ovrenik sudskom ili upravnom nagodbom ili javnobiljenikom ispravom
obvezan na davanje izjave volje, smatra se da je izjavu dao danom dospijea njegove
obveze.
Uvjetna trabina
lanak 277.
Ako ispunjenje trabine na davanje izjave volje zavisi od ispunjenja neke obveze
ovrhovoditelja ili kojega drugog uvjeta, smatra se da je ovrenik dao izjavu volje kad
ovrhovoditelj ispuni svoju obvezu ili kad bude ispunjen koji drugi uvjet.






Razdjel etvrti SUDJELOVANJE JAVNIH BILJENIKA U OVRSI

Glava dvadeset esta ODREIVANJE OVRHE NA TEMELJU VJERODOSTOJNE ISPRAVE

Nadlenost javnih biljenika
lanak 278.
Javni biljenici odluuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s
odredbama ovoga Zakona.
Podnoenje prijedloga za ovrhu javnom biljeniku
lanak 279.
(1) Za odreivanje ovrhe mjesno je nadlean javni biljenik ije sjedite je u jedinici
podrune (regionalne) samouprave prebivalita ili sjedita ovrenika.
(2) Ako je jednim prijedlogom za ovrhu zatraena ovrha protiv vie ovrenika, a za njih ne
postoji mjesna nadlenost istog javnog biljenika, nadlean je javni biljenik koji je mjesno
nadlean za jednog od ovrenika.
(3) Ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen sudu umjesto
javnom biljeniku, prema odredbi stavka 1. ovoga lanka, sud e prijedlog odbaciti. Na isti
nain sud e postupiti ako je prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka podnesen mjesno
nenadlenom javnom biljeniku.
Sadraj prijedloga za ovrhu
lanak 280.
(1) Ovrhovoditelj moe u prijedlogu za ovrhu predloiti da se ovrha odredi na jednom ili
vie predmeta ovrhe.
(2) Ovrhovoditelj moe u prijedlogu za ovrhu predloiti i da se ovrha radi naplate odreene
trabine openito odredi na imovini ovrenika, bez navoenja sredstva i predmeta ovrhe.
Postupanje u povodu prijedloga
lanak 281.
(1) Ako javni biljenik ocijeni da je prijedlog za ovrhu doputen i osnovan, donijet e
rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama.
(2) Ako javni biljenik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije
doputen, uredan (lanak 39. stavak 3.) ili osnovan, proslijedit e predmet nadlenom sudu
(lanak 287.) radi donoenja odluke.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka sud e odrediti ovrhu na temelju vjerodostojne
isprave ako ocijeni da je prijedlog za ovrhu doputen, uredan i osnovan.
(4) Javni biljenik e donijeti odluku iz stavka 1. ovoga lanka ili e spis proslijediti sudu
sukladno odredbi stavka 2. ovoga lanka najkasnije u roku od 30 dana, raunajui od dana
zaprimanja prijedloga.

(5) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka sud e svoju odluku donijeti u roku od 60 dana,
raunajui od dana kada je zaprimio spis.
(6) Nakon dvije uzastopne neuspjele dostave rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne
isprave ovrhovoditelju, javni biljenik e rjeenje istaknuti na oglasnoj ploi u ekaonici u
svojem uredu. Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana
isticanja rjeenja na oglasnoj ploi.
(7) Nakon dostave rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva
bezuspjena pokuaja dostave rjeenja na adresu ovrenika fizike osobe koja ne obavlja
registriranu djelatnost, javni biljenik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev
ovrhovoditelja.
(8) Javni biljenik e obavijest o dva neuspjela pokuaja dostave iz stavka 7. ovoga lanka
uputiti ovrhovoditelju osobnom dostavom putem davatelja potanskih usluga, na adresu
ovrhovoditelja iz prijedloga, uz upozorenje o pravnim posljedicama iz stavaka 9. i 10. ovoga
lanka.
(9) Ako dostava obavijesti iz stavka 8. ovoga lanka ne uspije, bez obzira na razlog, javni
biljenik e obavijest istaknuti na oglasnoj ploi u ekaonici u svojem uredu. Smatrat e se
da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja obavijesti na oglasnoj
ploi.
(10) Ako ovrhovoditelj u roku od 15 dana od dana dostave obavijesti iz stavka 8. ovoga
lanka nije od javnog biljenika zahtijevao poduzimanje daljnje radnje dostave rjeenja
ovreniku, smatra se da je postupak obustavljen istekom toga roka. Na zahtjev
ovrhovoditelja ili ovrenika javni biljenik e izdati potvrdu da je na temelju ovoga Zakona
postupak obustavljen.
(11) Ako nakon donoenja rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj
u cijelosti ili djelomino povue prijedlog za ovrhu, javni biljenik e rjeenjem obustaviti
ovrhu.
(12) Javni biljenik e rjeenjem obustaviti ovrhu i ako tijekom postupka utvrdi da je
ovrenik umro prije pokretanja postupka ili da je ovrenik koji je pravna osoba prestao
postojati.
(13) Ako stranka podnese albu protiv rjeenja iz stavaka 11. i 12. ovog lanka, javni
biljenik e proslijediti spis nadlenom sudu radi provedbe postupka u povodu albe.
Prigovor protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
lanak 282.
(1) Ovrenik moe podnijeti prigovor protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne
isprave javnom biljeniku koji ga je izdao.
(2) Javni biljenik kojem je podnesen nepravodoban ili nedoputen prigovor protiv rjeenja
koje je izdao proslijedit e spis radi donoenja odluke u povodu prigovora nadlenom sudu
koji e donijeti rjeenje o odbacivanju takva prigovora.
(3) Javni biljenik kojem je podnesen pravodoban i doputen prigovor protiv rjeenja koje
je izdao proslijedit e spis radi provedbe postupka u povodu prigovora nadlenom sudu,
koji e u povodu takva prigovora donijeti odluke iz lanaka 57. i 58. ovoga Zakona.

(4) Spis proslijeen sudu radi provedbe postupka po prigovoru, albi ili zahtjevu za odgodu
ovrhe, po okonanju postupka, ostaje kod suda.
Potvrda o pravomonosti i ovrnosti
lanak 283.
(1) Na zahtjev ovrhovoditelja javni e biljenik staviti na otpravak rjeenja o ovrsi koje je
donio potvrdu o njegovoj pravomonosti i ovrnosti ako u roku od osam dana od isteka
roka za prigovor ne primi prigovor.
(2) Javni biljenik moe staviti na otpravak rjeenja o ovrsi iz stavka 1. ovoga lanka
potvrdu o njegovoj pravomonosti i ovrnosti i kad je prigovor podnesen u roku od osam
dana od isteka roka za prigovor ako ocijeni da oito nije pravodoban.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka javni e biljenik postupiti u skladu s odredbom
lanka 282. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Otpravak rjeenja o ovrsi s potvrdom o pravomonosti i ovrnosti javni biljenik predat
e ovrhovoditelju.
(5) Naknadni otpravak rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave s potvrdom
pravomonosti i ovrnosti, javni biljenik predaje ovrhovoditelju samo na pisani i
obrazloeni podnesak ovrhovoditelja.
(6) Potvrdu pravomonosti i ovrnosti rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u
spisima koji se nalaze kod suda izdaje sud.
Izvansudska ovrha
lanak 284.
(1) Na temelju pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi kojim je ovrha odreena na
novanoj trabini po raunu kod banke ili openito na imovini ovrenika, ovrhovoditelj
moe izravno zatraiti od Agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha odreena
prenese sa svih ovrenikovih rauna koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim
brojem na raun koji je odreen u rjeenju o ovrsi, odnosno na ovrhovoditeljev raun
kojeg je odredio u zahtjevu za provedbu ovrhe.
(2) Na temelju pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi kojim je ovrha odreena na stalnom
novanom primanju ili openito na imovini ovrenika, ovrhovoditelj moe izravno zatraiti
od poslodavca ili drugog isplatitelja stalnoga novanog primanja da mu isplati iznos kojim
e se namiriti njegova trabina radi ijeg je ostvarenja ovrha odreena. Isplatitelj stalnoga
novanog primanja duan je prigodom postupanja po rjeenju o ovrsi voditi rauna o
pravilima o ogranienju ovrhe na takvim primanjima.
(3) Predajom rjeenja o ovrsi isplatitelju stalnoga novanog primanja, odnosno dostavom
naloga Agencije banci iz stavka 1. ovoga lanka ovrhovoditelj stjee zalono pravo na
novanoj trabini ovrenika prema banci za isplatu novanih sredstava na raunu, odnosno
na novanoj trabini ovrenika prema isplatitelju stalnoga novanog primanja.
(4) Agencija i isplatitelj stalnoga novanog primanja duni su u povodu rjeenja o ovrsi iz
stavaka 1. i 2. ovoga lanka postupati kao u povodu pravomonog rjeenja o ovrsi koje im
je dostavio sud.

(5) Tijekom izvansudske ovrhe ovrenik moe nadlenom sudu iz lanka 287. ovoga Zakona
protiv rjeenja o ovrsi podnijeti albu nakon proteka roka, zatraiti od toga suda da odgodi
ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inae bio ovlaten tijekom
sudske ovrhe.



Sudska ovrha
lanak 285.
(1) Na temelju pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi kojim je ovrha odreena na drugom
predmetu, a ne na trabini po raunu kod banke ili na stalnom novanom primanju,
ovrhovoditelj moe zatraiti od nadlenog suda da provede ovrhu na tom predmetu.
(2) Na temelju pravomonog i ovrnog rjeenja o ovrsi kojim je ovrha odreena na trabini
po raunu kod banke ili na stalnom novanom primanju, odnosno openito odreena na
imovini ovrenika, ovrhovoditelj moe zatraiti od suda da ovrhu odredi na predmetu
ovrhe na kojem se na temelju takvoga rjeenja ne moe traiti izvansudska ovrha. U tom
sluaju sud e postupiti kao da je od njega zatraeno da ovrhu odredi drugim sredstvom i
na drugom predmetu ovrhe.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka mjesno je nadlean sud koji bi bio mjesno nadlean
za odreivanje ovrhe na novom predmetu ovrhe na temelju ovrne isprave.
Prituba ovrenika
lanak 286.
(1) U postupku pred sudom iz lanka 285. ovoga Zakona ovrenik moe u roku od osam
dana do primitka obavijesti o zapoinjaju provede ovrhe podnijeti pritubu da je protiv
rjeenja o ovrsi koje je izdao javni biljenik pravodobno podnio prigovor. Ako sud utvrdi da
je prigovor pravodobno podnesen, postupit e u skladu s odredbama lanka 58. ovoga
Zakona.
(2) Ako sud utvrdi da prigovor protiv rjeenja o ovrsi nije uope podnesen, odbacit e
pritubu, a ako utvrdi da prigovor protiv rjeenja o ovrsi nije pravodobno podnesen, odbit
e pritubu i prigovor odbaciti.
(3) Obavijest suda ovreniku o zapoinjanju provedbe ovrhe treba sadravati i pouku o
pravu na pritubu.
(4) U postupku pred sudom ovrenik moe podnijeti albu nakon proteka roka.
(5) Ovrenik moe nadlenom sudu podnijeti pritubu iz stavka 1. ovoga lanka i u
sluaju izvansudske ovrhe iz lanka 284. ovoga Zakona.
Nadleni sud
lanak 287.
(1) U sluajevima iz lanka 281. stavka 2., lanka 282. stavaka 2. i 3., lanka 284. stavka 5. i
lanka 286. stavka 5. ovoga Zakona javni biljenik e spis proslijediti sudu koji bi bio
stvarno i mjesno nadlean da je ovrha predloena na temelju ovrne isprave. Ako je ovrha

predloena openito na imovini ovrenika, pravne osobe i fizike osobe koja obavlja
registriranu djelatnost, spis se prosljeuje opinskom sudu mjesno nadlenom prema
adresi sjedita iz upisnika. Ako je ovrha predloena openito na imovini ovrenika fizike
osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost, spis se prosljeuje opinskom sudu mjesno
nadlenom prema adresi iz prijedloga. Kada je ovrenik Republika Hrvatska ili koja druga
pravna osoba s javnim ovlastima koja djeluje na cijelom dravnom podruju, spis se
prosljeuje opinskom sudu na ijem podruju ovrhovoditelj ima prebivalite ili sjedite u
Republici Hrvatskoj. Ako ovrhovoditelj nema prebivalite ili sjedite u Republici Hrvatskoj,
za ovrhu protiv Republike Hrvatske spis se prosljeuje opinskom sudu u Zagrebu, a za
ovrhu protiv drugih pravnih osoba s javnim ovlastima sud na ijem je podruju njihovo
sjedite.
(2) Dostava prema odredbi lanka 8. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona obavlja se na oglasnoj
ploi opinskog suda na ijem je podruju adresa sjedita upisanog u upisnik.
Primjena pravila o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
lanak 288.
U postupku odreivanja javnobiljenike ovrhe na temelju vjerodostojne isprave
primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o odreivanju ovrhe na temelju vjerodostojne
isprave i pravnim lijekovima protiv rjeenja o ovrsi na temelju takve isprave.
Pravo javnih biljenika na nagradu i naknadu trokova
lanak 289.
(1) Za obavljanje poslova iz postupka ovrhe javni biljenici imaju pravo na nagradu i
naknadu trokova u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi trokova javnih
biljenika u ovrnom postupku, koju donosi ministar nadlean za poslove pravosua. Za
ove poslove javni biljenici ne naplauju javnobiljeniku pristojbu.
(2) Nagrada i naknada trokova koje ovrhovoditelj plati javnom biljeniku dio su trokova
ovrhe. Javni e biljenik ovrhovoditelju izdati obraun tih naknada.
(3) Za odreivanje ovrhe prema odredbama ovoga dijela Zakona ne plaa se sudska
pristojba.
(4) Za provedbu ovrhe u smislu odredaba lanka 285. ovoga Zakona plaa se sudska
pristojba.
Dio trei OSIGURANJE

Glava dvadeset sedma OPE ODREDBE

Primjena odredaba o ovrsi
lanak 290.
Na osiguranje trabine prema ovom dijelu Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe ovoga Zakona o ovrsi radi ostvarenja trabine.
Sredstva osiguranja
lanak 291.

Kao sredstva osiguranja mogu se odrediti samo sredstva predviena ovim ili drugim
zakonom.
Stvarna nadlenost
lanak 292.
(1) Opinski sudovi nadleni su odreivati i provoditi osiguranje, osim ako zakonom to nije
povjereno kojem drugom sudu.
(2) Trgovaki sudovi nadleni su odreivati i provoditi osiguranje u predmetima u kojima
su nadleni odreivati ovrhu.
Nedopustivost osiguranja
lanak 293.
Osiguranje nije doputeno na stvarima i pravima koji po ovom Zakonu ne mogu biti
predmet ovrhe, osim ako odredbama ovoga dijela Zakona nije drukije odreeno.
Nadlenost za odreivanje osiguranja po slubenoj dunosti
lanak 294.
Za odreivanje i provedbu osiguranja po slubenoj dunosti nadlean je sud koji je
nadlean po prijedlogu predlagatelja osiguranja, osim ako zakonom nije drukije
odreeno.

Glava dvadeset osma OSIGURANJE PRISILNIM ZASNIVANJEM ZALONOGA PRAVA NA
NEKRETNINI

Mjesna nadlenost
lanak 295.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za osiguranje novane trabine prisilnim zasnivanjem
zalonoga prava na nekretnini nadlean je sud koji vodi javnu knjigu u kojoj treba provesti
upis.
(2) Za provedbu osiguranja nadlean je sud koji vodi javnu knjigu za tu nekretninu.
Pretpostavke zasnivanja
lanak 296.
Na osnovi ovrne isprave kojom je utvrena novana trabina predlagatelj osiguranja ima
pravo traiti osiguranje te trabine zasnivanjem zalonoga prava na nekretnini protivnika
osiguranja.
Nain zasnivanja zalonoga prava
lanak 297.
(1) Na nekretnini upisanoj u zemljinoj knjizi zalono pravo zasniva se uknjibom.
(2) Pri uknjibi zalonoga prava u zemljinoj e se knjizi naznaiti ovrivost trabine radi
osiguranja kojega je uknjiba odreena.
(3) Ako je predlagatelj osiguranja prije nego to je trabina postala ovrna ve stekao na
temelju ugovora zalono pravo za tu trabinu na istoj nekretnini ili je zalono pravo

predbiljeeno sud e, na prijedlog predlagatelja osiguranja, odrediti da se u zemljinoj
knjizi zabiljei ovrivost trabine.
(4) Ako protivnik osiguranja nije upisan u zemljinoj knjizi kao vlasnik nekretnine,
predlagatelj osiguranja duan je uz prijedlog dostaviti ispravu podobnu za upis prava
vlasnitva protivnika osiguranja.
Uinak uknjibe i zabiljebe
lanak 298.
(1) Uknjiba zalonoga prava i zabiljeba ovrivosti trabine imaju takav uinak da se ovrha
na toj nekretnini moe provesti i prema treoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka ovrha na nekretnini odredit e se protiv osobe koja
je upisana kao vlasnik, i to na temelju ovrne isprave na temelju koje je u zemljinu knjigu
upisano zalono pravo i zabiljeba ovrivosti te izvatka iz zemljine knjige iz kojega proizlazi
da je ta osoba upisana kao vlasnik nakon upisa zalonoga prava i zabiljebe ovrivosti.

Glava dvadeset deveta SUDSKO I JAVNOBILJENIKO ZALONOPRAVNO OSIGURANJE
NA TEMELJU SPORAZUMA STRANAKA

1. Sudsko osiguranje novane trabine zasnivanjem zalonoga prava na temelju
sporazuma stranaka

Mjesna nadlenost
lanak 299.
Mjesno nadlean sud za odluivanje o prijedlogu za osiguranje novane trabine
predlagatelja osiguranja zasnivanjem zalonoga prava na stvarima i pravima protivnika
osiguranja te za provedbu osiguranja, odreuje se odgovarajuom primjenom pravila
ovoga Zakona o mjesnoj nadlenosti suda u ovrnim postupcima radi naplate novane
trabine na pojedinim vrstama predmeta ovrhe.
Prijedlog za osiguranje
lanak 300.
Radi osiguranja novane trabine predlagatelja osiguranja stjecanjem zalonoga prava na
odreenim predmetima osiguranja, predlagatelj osiguranja i protivnik osiguranja mogu
suglasno traiti od suda da odredi i provede u korist predlagatelja osiguranja:
1. uknjibu zalonoga prava na nekretnini protivnika osiguranja,
2. polaganje kod zemljinoknjinog suda sporazuma stranaka o zasnivanju zalonog prava
na nekretninama koje nisu upisane u zemljine knjige
3. upis zalonog prava na pokretnim stvarima protivnika osiguranja,
4. upis zalonog prava na novanoj trabini protivnika osiguranja,
5. upis zalonog prava na dijelu primanja protivnika osiguranja po osnovi ugovora o radu ili
slubi,
6. upis zalonog prava na dijelu mirovine, invalidnine ili naknade izgubljene zarade,

7. upis zalonog prava na trabini koju protivnik osiguranja ima na raunu kod banke ili na
tednoj knjiici,
8. upis zalonog prava na trabini da se predaju ili isporue pokretne stvari ili da se preda
nekretnina,
9. upis zalonog prava na drugim imovinskim, odnosno materijalnim pravima,
10. upis zalonog prava na ispravama o dionici i drugim vrijednosnim papirima te njihovo
povjeravanje na uvanje,
11. upis zalonog prava na dionicama za koje nije izdana isprava o dionici te udjela,
odnosno poslovnih udjela u trgovakim drutvima,
12. upis zalonog prava na vrijednosnicama koje se vode kod Depozitarnog drutva.
Roite u povodu prijedloga i sporazum stranaka
lanak 301.
(1) Na prijedlog jedne ili obiju stranaka sud e odrediti roite, na kojem e u zapisnik
utvrditi sporazum stranaka o postojanju trabine predlagatelja osiguranja i vrijeme njezina
dospijea te njihovu suglasnost da se radnjama osiguranja iz lanka 300. ovoga Zakona, u
ovisnosti o predmetu osiguranja, osigura ta novana trabina zasnivanjem zalonoga
prava. U sporazumu stranke mogu utvrditi i vrijednost predmeta osiguranja koja e u
ovrnom postupku biti osnova za utvrivanje vrijednosti predmeta osiguranja radi njegova
unovenja.
(2) Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka iz stavka 1. ovoga lanka ima snagu sudske
nagodbe.
(3) Novana trabina iz stavka 1. ovoga lanka moe biti izraena i u kunskoj
protuvrijednosti odreenoga iznosa utvrenoga u stranoj valuti.
(4) Stranke mogu osigurati i nenovanu trabinu predlagatelja osiguranja tako da u
sporazumu iz stavka 1. ovoga lanka utvrde njegovu novanu protuvrijednost. Osiguranje
e se odrediti i provesti radi osiguranja novane protuvrijednosti nenovane trabine. Ako
stranke u sporazumu iz stavka 1. ovoga lanka drukije ne odrede, nenovana trabina ne
prestaje sklapanjem toga sporazuma.
(5) Nakon dospijea nenovane trabine iz stavka 4. ovoga lanka predlagatelj osiguranja
moe, po svom izboru, traiti ovrhu radi ostvarenja nenovane trabine ili ovrhu radi
naplate njegove nenovane protuvrijednosti. Ako se u postupku ovrhe radi naplate
novane protuvrijednosti nenovane trabine predlagatelj osiguranja makar i djelomice
namiri, prestaje u cijelosti njegova nenovana trabina i smatrat e se da predlagatelj
osiguranja ima prema protivniku samo novanu trabinu koja odgovara nenamirenom
dijelu novane protuvrijednosti nenovane trabine.
Odredivost visine i dospjelosti trabine
lanak 302.
(1) Trabina iz lanka 301. stavka 1. ovoga Zakona treba biti odreena ili odrediva.
(2) Smatrat e se da je trabina odrediva ako je u sporazumu iz lanka 301. stavka 1. ovoga
Zakona naznaen okvirni iznos budue trabine koja se osigurava s obzirom na odreeni
pravni odnos ili vie pravnih odnosa stranaka te ako su vjerovnik ili trea osoba ovlateni

naknadno odrediti visinu trabine nastale do toga okvirnoga iznosa i vrijeme njezine
dospjelosti.
Odreivanje i provedba osiguranja
lanak 303.
(1) Na temelju sporazuma iz lanka 301. ovoga Zakona, sud e rjeenjem odrediti mjere
osiguranja iz lanka 300. ovoga Zakona i poduzeti sve potrebne radnje radi njihove
provedbe.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka ima vanost rjeenja o osiguranju.
(3) Provedbom radnji osiguranja iz stavka 1. ovoga lanka predlagatelj osiguranja stjee
zalono pravo na odreenom predmetu osiguranja.
Primjena drugih odredaba ovoga Zakona
lanak 304.
Na osiguranje novane trabine zasnivanjem zalonoga prava na nekretnini protivnika
osiguranja, na temelju sporazuma stranaka na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe
lanaka 297. i 298. ovoga Zakona.
Odreivanje i provedba ovrhe
lanak 305.
(1) Na prijedlog predlagatelja osiguranja sud e rjeenjem, kad utvrdi da je sporazum
stranaka iz lanka 301. ovoga Zakona postao ovran, radi namirenja osigurane novane
trabine predlagatelja osiguranja odrediti i provesti ovrhu na predmetima protivnika
osiguranja na kojima je na temelju sporazuma stranaka steeno zalono pravo, prema
odredbama ovoga Zakona o ovrsi na stvarima odnosno pravima ovrenika.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka ima vanost rjeenja o ovrsi.
(3) Zabiljeba ovrhe na nekretnini ima pravni uinak od dana uknjibe zalonoga prava na
nekretnini u postupku osiguranja.
(4) U postupku ovrhe radi naplate novane trabine osigurane zalonim pravom prema
odredbama ove glave, radnje kojima je zalono pravo steeno nee se ponavljati, nego e
imati pravni uinak od dana stjecanja zalonoga prava u postupku osiguranja.
(5) U ovrnom postupku iz stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona
o zatiti ovrenika, o izuzeu od ovrhe i o ogranienju ovrhe na odreenim predmetima
ovrhe.
Osiguranje stjecanjem zalonoga prava na stvarima i pravima drugih osoba
lanak 306.
(1) Ako je druga osoba suglasna da se na njezinoj stvari ili pravu zasnuje zalono pravo radi
osiguranja novane trabine predlagatelja osiguranja, ta e se osoba pozvati na roite iz
lanka 301. ovoga Zakona, a sud e u zapisnik s toga roita, u sporazum stranaka o
osiguranju, unijeti i njezinu izjavu o toj suglasnosti.
(2) Potpisani zapisnik iz stavka 1. ovoga lanka ima vanost sudske nagodbe i prema osobi
koja se suglasila da se na njezinoj stvari ili pravu zasnuje zalono pravo.

(3) Zalono pravo na predmetu tree osobe stjee se na nain na koji se stjee na
predmetu protivnika osiguranja.
(4) Na temelju zapisnika iz stavka 1. ovoga lanka predlagatelj osiguranja moe radi
naplate osigurane trabine neposredno predloiti ovrhu protiv osobe iz te odredbe na
predmetu na kojemu je radi osiguranja njegove trabine zasnovano zalono pravo.
(5) Odredba lanka 306. ovoga Zakona primijenit e se na odgovarajui nain i u sluaju iz
stavka 4. ovoga lanka.
2. Javnobiljeniko osiguranje novane trabine zasnivanjem zalonoga prava
Zasnivanje zalonoga prava na temelju javnobiljenike isprave
lanak 307.
(1) Sporazum vjerovnika i dunika koji se po svom sadraju podudara sa sporazumom
stranaka iz lanka 301. stavka 1. ovoga Zakona, sklopljen u obliku javnobiljenikoga akta ili
solemnizirane privatne isprave, koji sadre i izjavu dunika da je suglasan da se, radi
osiguranja odreene novane trabine vjerovnika, na nekom njegovu predmetu moe
zasnovati zalono pravo radnjama iz lanka 300. toaka 2. do 12. ovoga Zakona koje e
umjesto suda poduzeti javni biljenik, izjednaeni su po svom uinku sa zapisnikom iz
lanka 301. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Radnje iz lanka 300. toaka 2. do 12. ovoga Zakona kojima se na predmetima
protivnika osiguranja stjee zalono pravo javni biljenik poduzima na nain predvien za
poduzimanje tih radnji od strane suda, s time da javni biljenik sve radnje za ije je
poduzimanje potrebna suradnja stranaka smije poduzeti samo uz suglasnost stranaka.
(3) Koji je javni biljenik ovlaten poduzimati pojedine radnje osiguranja, ocjenjuje se
prema pravilima o slubenom podruju i sjeditu javnih biljenika.
Primjena odredaba o sudskom osiguranju
lanak 308.
(1) Na javnobiljeniko osiguranje na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka
300. do 306. ovoga Zakona, osim odredbe stavka 1. lanka 305. ovoga Zakona o rjeenju o
osiguranju.
(2) Dunik svoje prigovore protiv javnobiljenikoga osiguranja moe ostvarivati u
posebnoj parnici u kojoj e pobijati sporazume iz lanka 307. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Trei mogu svoje prigovore protiv javnobiljenikoga osiguranja ostvarivati u postupku
pred sudom po pravilima koja vae za isticanje tih prigovora protiv sudskoga osiguranja iz
1. odjeljka ove glave.

Glava trideseta SUDSKO I JAVNOBILJENIKO OSIGURANJE PRIJENOSOM VLASNITVA
NA STVARI I PRIJENOSOM PRAVA

1. Sudsko osiguranje
Mjesna nadlenost
lanak 309.

Mjesno nadlean sud za odluivanje o prijedlogu za osiguranje novane trabine
prijenosom vlasnitva na stvari i prijenosom prava odreuje se odgovarajuom primjenom
odredbi ovoga Zakona o mjesnoj nadlenosti suda u ovrnim postupcima radi ostvarenja
novane trabine na pojedinim vrstama predmeta ovrhe.
Sporazum o osiguranju prijenosom vlasnitva i prijenosom prava
lanak 310.
(1) Jedna ili obje stranke mogu traiti od suda da odredi roite i da na tom roitu u
zapisnik unese njihov sporazum o tome da se radi osiguranja odreene novane trabine
predlagatelja osiguranja prenese na predlagatelja osiguranja vlasnitvo na nekoj stvari
protivnika osiguranja, ili da se u tu svrhu na predlagatelja osiguranja prenese neko njegovo
pravo. Osigurati se moe i budua trabina.
(2) U sporazum treba unijeti odredbu o tome kad e osigurana trabina dospjeti, odnosno
kako e se njezino dospijee odrediti. Protivnik osiguranja moe biti i osoba prema kojoj
predlagatelj osiguranja nema trabine koja se osigurava.
(3) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka moe se odnositi i na osiguranje nenovane
trabine, ali u tom sluaju u sporazumu mora biti odreena novana protuvrijednost te
trabine. Nakon dospijea nenovane trabine predlagatelj osiguranja moe birati hoe li
traiti ovrhu radi prisilnoga ostvarenja nenovane trabine ili po odredbama ove Glave
ostvarivati svoja prava kao da je prijenos vlasnitva na stvari ili prijenos prava obavljen radi
osiguranja novaneprotuvrijednosti nenovane trabine.
(4) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka ima uinak sudske nagodbe.
(5) U sporazum iz stavka 1. ovoga Zakona moe se unijeti i izjava protivnika osiguranja da
je suglasan da predlagatelj osiguranja moe neposredno na temelju toga zapisnika protiv
njega zatraiti ovrhu radi predaje predmeta osiguranja u posjed nakon dospijea osigurane
trabine. Zapisnik koji sadri takvu izjavu je ovrna isprava.


Odredivost visine i dospjelosti trabine
lanak 311.
(1) Trabina iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona treba biti odreena ili odrediva.
(2) Smatrat e se da je trabina odrediva ako je u sporazumu iz lanka 310. stavka 1. ovoga
Zakona naznaen okvirni iznos budue trabine koja se osigurava s obzirom na odreeni
pravni odnos ili vie pravnih odnosa stranaka te ako su vjerovnik ili trea osoba ovlateni
naknadno odrediti visinu trabine nastale do toga okvirnoga iznosa i vrijeme njezine
dospjelosti.
(3) U sporazumu iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona stranke mogu utvrditi i koji drugi
nain naknadnoga odreivanja visine trabine i njezine dospjelosti.
Posebno o sporazumu o prijenosu vlasnitva na nekretnini
lanak 312.
(1) Ako se sporazumom iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona prenosi vlasnitvo na
nekretnini upisanoj u zemljinoj knjizi, sporazum treba sadravati i izjavu protivnika

osiguranja o tome da je suglasan da se neposredno na temelju sporazuma moe u
zemljinoj knjizi obaviti taj prijenos.
(2) Na temelju zapisnika iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona i izjave protivnika osiguranja
iz stavka 1. ovoga lanka stranke mogu traiti prijenos vlasnitva na nekretnini upisanoj u
zemljinoj knjizi uz zabiljebu da je prijenos obavljen radi osiguranja odreene trabine
predlagatelja osiguranja.
Stjecanje vlasnitva na stvarima koje nisu upisane u zemljine knjige, odnosno stjecanje
prava
lanak 313.
(1) Predlagatelj osiguranja postaje vlasnikom nekretnine koja nije upisana u zemljinoj
knjizi polaganjem u sud sporazuma iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Predlagatelj osiguranja postaje vlasnikom pokretnina potpisivanjem zapisnika iz lanka
310. stavka 1. ovoga Zakona i upisom vlasnitva radi osiguranja u zakonom propisani
upisnik.
(3) Smatrat e se da je prijenos prava obavljen potpisivanjem zapisnika iz lanka 310.
stavka 1. ovoga Zakona i upisom vlasnitva radi osiguranja u zakonom propisani upisnik.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, vlasnitvo i prava koja proizlaze iz
nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjeu se u trenutku njihova upisa na raunu
nematerijaliziranih vrijednosnih papira predlagatelja osiguranja kod Depozitarnog drutva,
kojem se u tu svrhu dostavlja sporazum iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona.
Naknadni sporazum o osiguranju
lanak 314.
(1) Predlagatelj osiguranja i protivnik osiguranja mogu se nakon sklapanja sporazuma iz
lanka 310. ovoga Zakona sporazumjeti, na neki od naina predvienih za sklapanje takvog
sporazuma, da preneseno vlasnitvo na stvari, odnosno preneseno pravo poslue kao
osiguranje i za neku drugu trabinu predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja.
(2) U sluaju iz stavka 1. u zemljinu e se knjigu, na temelju naknadnog sporazuma
stranaka iz stavka 1. ovoga lanka, zabiljeiti da je vlasnitvo na nekretnini preneseno i radi
osiguranja neke druge trabine.
(3) Prednosni red osiguranja trabine iz stavka 2. ovoga lanka raunat e se prema
vremenu za koje se prema pravilima zemljinoknjinog prava uzima da je mjerodavno za
upis naknadne zabiljebe.
Pravo na koritenje stvari ili vrenje prava
lanak 315.
(1) Ako sporazumom iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona ili naknadnim sporazumom
stranaka sastavljenom u obliku javne isprave ili privatne isprave na kojoj je potpis stranaka
javno ovjerovljen nije drukije odreeno, protivnik osiguranja ovlaten je i dalje koristiti
stvar ije je vlasnitvo preneseno na predlagatelja osiguranja, odnosno vriti pravo koje je
preneseno na predlagatelja osiguranja.
(2) Sporazumom iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona ili naknadnim sporazumom
sastavljenim u obliku javne isprave ili privatne isprave na kojoj je potpis protivnika

osiguranja javno ovjerovljen moe se predvidjeti da predlagatelj osiguranja koristi stvar ili
vri pravo koji su na njega preneseni.
(3) U sporazumu iz stavka 2. ovoga lanka mora biti utvren nain na koji e predlagatelj
osiguranja koristiti stvar ili vriti pravo te kako e se obraunavati koristi koje e od toga
imati. Te e se koristi prebijati s trokovima na iju naknadu predlagatelj osiguranja ima
pravo, zatim s kamatama koje mu se duguju i napokon s glavnicom, ako navedenim
sporazumom nije drukije odreeno.
Pravo predlagatelja osiguranja da proda predmet osiguranja
lanak 316.
(1) Predlagatelj osiguranja ovlaten je otuiti na njega prenesenu stvar ili pravo nakon
dospjelosti svoje trabine.
(2) Ako predlagatelj osiguranja prije dospjelosti trabine otui stvar ili pravo koji su na
njega preneseni, takvo je otuenje pravno valjano. Predlagatelj osiguranja odgovara
protivniku osiguranja za tetu koju mu je takvim otuenjem prouzroio.
(3) Predlagatelj osiguranja moe unoviti predmet osiguranja samo preko javnog biljenika.
Ako su predmet osiguranja nematerijalizirani vrijednosni papiri koji kotiraju na burzi ili
ureenom javnom tritu, javni biljenik moe njihovo unovenje povjeriti ovlatenom
drutvu, koje e prodaju izvriti sukladno odredbama Zakona o tritu kapitala.
(4) U sluaju otuenja predmeta osiguranja prema prethodnim odredbama ovoga lanka
plaaju se porezi i druga javna davanja za prijenos toga osiguranja s predlagatelja
osiguranja na stjecatelja; predlagatelj osiguranja ne plaa poreze i druga javna davanja za
prethodni prijenos predmeta osiguranja s protivnika osiguranja na njega (lanak 324.
stavak 1.).
(5) Okolnost da su otuenje stvari ili prava na koje predlagatelj osiguranja nije bio ovlaten
pravno valjani ne iskljuuje kaznenu odgovornost osoba koje su sudjelovale u takvom
otuenju.
Nain prodaje predmeta osiguranja
lanak 317.
(1) Na prodaje iz lanka 316. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona glede naina njihove provedbe, a
osobito prodajne cijene na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o prodaji odnosno
unovenju predmeta osiguranja kao predmeta ovrhe u ovrnom postupku.
(2) O prodaji predmeta osiguranja i o svakoj drabi javni biljenik uputit e obavijest
protivniku osiguranja na adresu iz sporazuma iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona.
Prodaja e se obaviti neovisno o tome je li obavijest dostavljena protivniku osiguranja.
(3) Na temelju provedene drabe, poto kupovnina bude poloena, javni biljenik sklopit e
u obliku javnobiljenikog akta u ime predlagatelja osiguranja s kupcem ugovor o prodaji
predmeta osiguranja. U sluaju prodaje nekretnine u tom e se ugovoru posebno naznaiti
da je kupac ovlaten prigodom upisa svoga prava vlasnitva u zemljinim knjigama ishoditi
brisanje zabiljebe da je nekretnina na predlagatelja osiguranja bila prenesena radi
osiguranja.

(4) Kada su predmet osiguranja nematerijalizirani vrijednosni papiri iju je prodaju javni
biljenik povjerio ovlatenom drutvu (lanak 316. stavak 3.) prodaju e obaviti to drutvo
u skladu s odredbama Zakona o tritu kapitala, u svoje ime a za raun predlagatelja
osiguranja. O toj prodaji ovlateno drutvo obavijestit e javnog biljenika.
Preuzimanje stvari u posjed
lanak 318.
Ako se protivnik osiguranja u sporazumu iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona ili u kojoj
drugoj ispravi na kojoj je njegov potpis javnobiljeniki ovjerovljen suglasio da predlagatelj
osiguranja moe na temelju te isprave traiti protiv njega ovrhu radi ispranjenja i predaje
nekretnine u posjed ili predaju pokretnine u posjed, predlagatelj osiguranja ovlaten je
zatraiti takvu ovrhu samo radi prodaje tih stvari prema odredbama lanka 317. ovoga
Zakona.
Pravo protivnika osiguranja da nekretninu optereti hipotekom
lanak 319.
(1) Protivnik osiguranja ovlaten je, bez pristanka predlagatelja osiguranja, prenesenu
nekretninu opteretiti hipotekom u korist nekog drugog vjerovnika, osim ako zabrana
optereenja od strane protivnika osiguranja nije zabiljeena u zemljinoj knjizi na temelju
sporazuma iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona ili naknadnog sporazuma stranaka
sastavljenog na jedan od naina predvienih za sklapanje toga sporazuma.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka hipoteka e se upisati u zemljine knjige na temelju
odgovarajue isprave protivnika osiguranja ako bi se na temelju te isprave mogla upisati da
do prijenosa vlasnitva nije dolo.
(3) Zasnivanje hipoteke iz stavka 1. ovoga lanka ne oduzima pravo predlagatelju
osiguranja da s nekretninom raspolae kao da hipoteka na njoj nije upisana.
(4) U sluaju izvansudske prodaje nekretnine iz lanaka 316. i 317. ovoga Zakona javni
biljenik koji provodi prodaju duan je o tome obavijestiti novog hipotekarnog vjerovnika
te protivnika osiguranja, na adresu iz ugovora o osiguranju koji su s tim osobama
sklopljeni. Prodaja e se obaviti neovisno o tome je li ta obavijest dostavljena tim
osobama.
(5) Iz iznosa dobivenog prodajom nekretnine najprije e se namiriti trabina predlagatelja
osiguranja, a zatim trabina hipotekom osiguranog vjerovnika. Preostali iznos javni
biljenik duan je predati protivniku osiguranja.
(6) Kupac nekretnine iz stavka 5. ovoga lanka ovlaten je traiti da se na temelju ugovora
o prodaji iz lanka 317. stavka 3. ovoga Zakona prigodom upisa njegova prava vlasnitva
brie hipoteka iz stavka 1. ovoga lanka, osim ako se kupac nije drukije sporazumio s
hipotekarnim vjerovnikom.
Dunosti predlagatelja osiguranja u odnosu na prenesenu trabinu
lanak 320.
(1) Ako sporazumom iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona nije drukije odreeno,
predlagatelj osiguranja duan je:
1. poduzimati mjere potrebne za ouvanje prenesene trabine,

2. naplaivati kamate ili kakve druge povremene trabine. Tako naplaeni iznosi prebijaju
se s trokovima na iju naknadu predlagatelj osiguranja ima pravo, zatim s kamatama koje
mu se duguju i napokon s glavnicom,
3. naplatiti prenesenu trabinu, odnosno primiti njezino ispunjenje, nakon to dospije.
Ispunjenjem prenesene trabine predlagatelj osiguranja stjee vlasnitvo stvari predajom
koje je trabina ispunjena. Ako je predmet prenesene trabine novac, odnosno duniki
vrijednosni papiri predlagatelj osiguranja duan je, na zahtjev protivnika osiguranja,
poloiti naplaeni iznos kod suda ili javnog biljenika, ali ako je njegova osigurana trabina
ve dospjela, predlagatelj osiguranja moe zadrati dugovani iznos novca, a ostalo predati
protivniku osiguranja.
(2) Dunik trabine koja je na predlagatelja osiguranja prenesena radi osiguranja moe
predlagatelju osiguranja istaknuti prigovore koje bi u sluaju ustupanja trabine dunik te
trabine mogao istaknuti primatelju, osim kada se radi o prijenosu vlasnitva nad
dunikim vrijednosnim papirima radi osiguranja.
Izluno pravo
lanak 321.
U sluaju ovrhe ili steaja protiv predlagatelja osiguranja predmet ovrhe ili prodaje u
steaju jest pravo koje je predlagatelj osiguranja stekao na predmetu osiguranja. U sluaju
prodaje predmeta osiguranja kupac stjee pravni poloaj predlagatelja osiguranja.
Prava predlagatelja osiguranja u sluaju zakanjenja protivnika osiguranja
lanak 322.
(1) Umjesto da pristupi unovenju predmeta osiguranja prema odredbama lanka 316.
ovoga Zakona, predlagatelj osiguranja ovlaten je zatraiti od protivnika osiguranja nakon
dospijea osigurane trabine, preko javnoga biljenika, da ga u roku od trideset dana
obavijesti, preko istoga javnog biljenika, zahtijeva li da se preneseni predmet osiguranja
unovi preko javnog biljenika, uz upozorenje o pravnim posljedicama neoitovanja (stavak
7.).
(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka protivnik osiguranja duan je odrediti najniu
cijenu po kojoj se predmet osiguranja moe prodati, imenovati javnog biljenika koji e
obaviti prodaju te priloiti njegovu izjavu da je voljan obaviti prodaju i da e od iznosa
dobivenog prodajom prethodno namiriti trabinu predlagatelja osiguranja s kamatama i
trokovima te porez na promet.
(3) Najnia cijena koju protivnik osiguranja moe odrediti ne smije biti nia od osigurane
trabine, uveane za kamate i trokove predlagatelja osiguranja koji e predvidivo dospjeti,
odnosno nastati do isteka roka do kojeg javni biljenik mora prodati predmet osiguranja, te
predvidivi porez i druga javna davanja.
(4) Poto primi obavijest s prilozima iz stavka 2. ovoga lanka, predlagatelj osiguranja
duan je u roku od petnaest dana ovlastiti javnog biljenika iz stavka 2. ovoga lanka da
proda predmet osiguranja, uz uvjete odreene u obavijesti protivnika osiguranja.
Predlagatelj odnosno protivnik osiguranja duan je poduzeti i sve ostale radnje na zahtjev
javnog biljenika kojima se omoguava razgledavanje stvari odnosno upoznavanje sa
sadrajem prava, ako je stvar u njegovu posjedu, odnosno ako on raspolae potrebnim

ispravama i podacima o sadraju prava. Predlagatelj osiguranja duan je predujmiti
trokove prodaje koje je odredio javni biljenik. U protivnom se prodaja nee provesti.
(5) Prije nego to predlagatelj osiguranja poduzme radnje iz stavka 4. ovoga lanka rok u
kojemu javni biljenik treba obaviti prodaju predmeta osiguranja nee poeti tei.
(6) Ako javni biljenik ne uspije prodati predmet osiguranja u roku od tri mjeseca od dana
kada ga je predlagatelj osiguranja na to ovlastio, smatrat e se da se protivnik osiguranja
odrekao prava traiti prodaju predmeta osiguranja. O neuspjehu prodaje javni biljenik
duan je predlagatelju osiguranja izdati potvrdu u roku od osam dana.
(7) Ako protivnik osiguranja ne postupi prema odredbama stavaka 1. i 2. ovoga lanka,
odnosno ako javni biljenik ne uspije prodati predmet osiguranja u skladu s odredbom
stavka 5. ovoga lanka, smatrat e se da je predlagatelj osiguranja postao punopravni
vlasnik stvari, odnosno nositelj prava koji su na njega preneseni radi osiguranja za cijenu
koja odgovara iznosu osigurane trabine s kamatama i trokovima te poreza. U tom sluaju
predlagatelj osiguranja duan je platiti porez i druga javna davanja u skladu sa zakonom
(lanak 324. stavak 4.).
(8) U sluajevima iz stavka 7. ovoga lanka predlagatelju osiguranja e potvrdu o tome da
je postao punopravni vlasnik stvari, odnosno nositelj prava izdati:
1. zato to protivnik osiguranja nije u roku zatraio da se predmet osiguranja proda preko
javnog biljenika (stavak 2.) javni biljenik iz stavka 1. ovoga lanka,
2. zato to javni biljenik kojemu je povjerena prodaja predmeta osiguranja nije u roku od
tri mjeseca uspio prodati predmet osiguranja javni biljenik iz stavka 6. ovoga lanka.
(9) Ako u sluaju iz stavka 7. ovoga lanka predlagatelj osiguranja postane punopravni
vlasnik stvari, odnosno nositelj prava, osigurana se trabina smatra izmirenom kad
predlagatelj osiguranja postane punopravni vlasnik, odnosno imatelj prava.
(10) Predlagatelj osiguranja moe odustati od provedbe postupka prema prethodnim
odredbama ovoga lanka sve dok javni biljenik ne proda predmet osiguranja. U
sluaju odustanka predlagatelj osiguranja duan je naknaditi sve trokove koji su
provedbom toga postupka imali protivnik osiguranja, javni biljenik i druge osobe.
(11) Ako predlagatelj osiguranja postane punopravni vlasnik stvari, odnosno nositelj prava
(stavak 7.) ovlaten je traiti, na temelju potvrde javnog biljenika o tome, ovrhu radi
predaje stvari u posjed, odnosno ovrhu ili poduzimanje drugih radnji radi stjecanja
ovlatenja na slobodno vrenje prava ijim je punopravnim nositeljem postao.
(12) Ako predlagatelj osiguranja postane punopravni vlasnik nekretnine (stavak 7.)
ovlaten je traiti brisanje hipoteke na toj nekretnini upisane u skladu s odredbama lanka
319. ovoga Zakona, na temelju potvrde javnog biljenika da je postao punopravni vlasnik
nekretnine.
Pravo na povrat vlasnitva, odnosno prava
lanak 323.
Ako protivnik osiguranja u roku ispuni svoju obvezu prema predlagatelju osiguranja, ili ako
osigurana trabina prestane na bilo koji drugi nain, osim tako to je predlagatelj
osiguranja postao punopravni vlasnik stvari ili punopravni nositelj prava (lanak 322.

stavak 7.), predlagatelj osiguranja duan je, bez odgode, vratiti protivniku osiguranja
vlasnitvo stvari, odnosno pravo.
Porezi i druga javna davanja
lanak 324.
(1) Na prijenos vlasnitva na stvari ili na prijenos prava radi osiguranja ne plaaju se porez
na promet, porez na dodanu vrijednost ili koji drugi porez ili javno davanje koji se inae
plaaju prigodom prijenosa vlasnitva na stvari ili prijenosa prava u druge svrhe.
(2) Porezi i druga javna davanja ne plaaju se ni u sluaju vraanja vlasnitva na stvari
odnosno vraanja prava (lanak 321.).
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka ne odnose se na sudske pristojbe koje se plaaju
za odgovarajue upise u zemljine knjige.
(4) U sluaju iz lanka 322. stavka 7. ovoga Zakona rok u kojem je predlagatelj osiguranja u
vezi s plaanjem poreza duan prijaviti da je postao punopravni vlasnik stvari ili punopravni
nositelj prava koji su na njega bili preneseni radi osiguranja, rauna se od dana kada je
predlagatelj osiguranja dobio potvrdu javnog biljenika da je postao punopravni vlasnik
stvari ili punopravni nositelj prava.
Unovenje predmeta osiguranja na zahtjev protivnika osiguranja
lanak 325.
(1) Nakon dospjelosti osigurane trabine unovenje predmeta osiguranja ovlaten je traiti
i protivnik osiguranja.
(2) Unovenje predmeta osiguranja provodi se uz odgovarajuu primjenu pravila o
unovenju predmeta osiguranja od strane predlagatelja osiguranja.
(3) Trokove prodaje predmeta osiguranja iz stavka 1. ovoga lanka duan je predujmiti
protivnik osiguranja.
Odgovarajua primjena odredaba ovoga odjeljka
lanak 326.
(1) Odredbe ovoga odjeljka na odgovarajui se nain primjenjuju i na prijenos dionica koje
nisu ubiljeene na raunima kod Sredinjeg klirinkog depozitarnog drutva, udjela,
odnosno poslovnih udjela u trgovakom drutvu.
(2) Dionica iz stavka 1. ovoga lanka, udio ili poslovni udio prenose se sklapanjem
sporazuma iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona. O svakom prijenosu sud e bez odgode
obavijestiti trgovako drutvo, odnosno agenciju radi provedbe prijenosa u odgovarajuim
knjigama, odnosno raunima, uz zabiljebu da je prijenos obavljen radi osiguranja.
(3) Prijenosom dionice iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno udjela ili poslovnog udjela radi
osiguranja, sve dok predlagatelj osiguranja ne postane punopravni imatelj dionice, udjela
ili poslovnog udjela, odnosno dok oni ne budu prodani ili drukije otueni, prenositelj ne
gubi pravo glasa niti pravo sudjelovanja u dobiti, ako sporazumom iz lanka 310. stavka 1.
ovoga Zakona nije drukije odreeno.
(4) Odredbe ovoga odjeljka o osiguranju na nekretnini na odgovarajui se nain
primjenjuju i na druge predmete osiguranja na kojima se prava stjeu upisom u javne
upisnike u kojima se ti predmeti vode.


2. Javnobiljeniko osiguranje
Odgovarajua primjena odredaba o sudskom osiguranju
lanak 327.
(1) Odredbe lanaka 310. do 326. ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju i na
javnobiljeniko osiguranje trabine prijenosom vlasnitva na stvari, prijenosom prava,
odnosno prijenosom dionice, udjela ili poslovnoga udjela u trgovakom drutvu.
(2) Javnobiljeniki akt ili solemnizirana privatna isprava odgovarajuega sadraja
zamjenjuje sporazum iz lanka 310. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Javni biljenik e poduzimati samo one radnje kojima se prenosi vlasnitvo stvari na
koje stranke pristanu.
(4) Koji je javni biljenik ovlaten za poduzimanje pojedinih radnji osiguranja, odreuje se
prema pravilima o slubenom sjeditu i podruju javnih biljenika.
(5) Odredbe lanka 308. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju i
na ovaj sluaj javnobiljenikoga osiguranja.

Glava trideset prva OSIGURANJE PRETHODNOM OVRHOM

Mjesna nadlenost
lanak 328.
Za odluivanje o prijedlogu za prethodnu ovrhu i za provedbu te ovrhe mjesno je nadlean
sud koji bi bio nadlean za ovrhu na temelju ovrne isprave.
Pretpostavke za odreivanje ovrhe
lanak 329.
Radi osiguranja nenovane ovrhe koja se ne moe osigurati predbiljebom u javnoj knjizi
sud moe na temelju presude donesene u parninom postupku odrediti prethodnu ovrhu
ako ovrhovoditelj uini vjerojatnom opasnost da bi se zbog odgode ovrhe dok presuda ne
postane ovrna ovrha onemoguila ili znatno oteala te ako da osiguranje za tetu koju bi
ovrenik mogao pretrpjeti zbog takve ovrhe.
Postupak u povodu prijedloga za prethodnu ovrhu
lanak 330.
(1) Prije nego to odlui o prijedlogu ovrhovoditelja, sud e odrati roite radi rasprave o
prijedlogu i jamevini.
(2) Ako se stranke o tome ne sporazumiju, sud e, ako prihvati prijedlog za ovrhu, po
slobodnoj ocjeni odrediti visinu jamevine i rok u kojemu treba biti dano. Dok jamevina
ne bude dana, ne moe se zapoeti s provedbom ovrhe.
(3) Ako jamevina ne bude dana u odreenom roku, sud e obustaviti ovrhu.

(4) Ako to posebne okolnosti sluaja zahtijevaju, sud moe odrediti ovrhu i visinu
jamevine te zapoeti s provedbom ovrhe im osiguranje bude poloeno, i prije nego to
ovreniku omogui da se o prijedlogu izjasni.
(5) Na zahtjev ovrenika koji uini vjerojatnim da bi zbog ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili
teko nadoknadivu tetu sud moe odbiti prijedlog za ovrhu ili njegovo odbijanje uvjetovati
davanjem primjerene jamevine u odreenom roku. Ako ovrenik ne da jamevinu u
odreenom roku, sud e donijeti rjeenje o ovrsi.
(6) U povodu prigovora ovrenika, kojemu nije omogueno da se prethodno oituje o
prijedlogu ovrhovoditelja, sud moe obustaviti ovrhu ako bi njegovom provedbom
ovreniku mogla biti nanesena nenadoknadiva ili teko nadoknadiva teta, ili obustavu
uvjetovati davanjem osiguranja u odreenom roku. Ako ovrenik ne da jamevinu u roku,
smatrat e se da je odustao od svoga prigovora.


Glava trideset druga OSIGURANJE PRETHODNIM MJERAMA

Mjesna nadlenost
lanak 331.
Za odluivanje o prijedlogu za osiguranje prethodnom mjerom i za provedbu takve mjere
mjesno je nadlean sud koji bi bio nadlean za ovrhu na temelju ovrne isprave na temelju
koje je osiguranje predloeno.
Pretpostavke za odreivanje prethodne mjere
lanak 332.
(1) Prethodna mjera odreuje se radi osiguranja novane trabine na temelju:
1. odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovrna,
2. nagodbe zakljuene pred sudom ili upravnim tijelom, ako trabina koja je u njoj
utvrena jo uvijek nije dospjela,
3. javnobiljenike odluke ili javnobiljenike isprave, ako trabina koja je u njoj utvrena
jo uvijek nije dospjela.
(2) Sud e na temelju isprava iz stavka 1. ovoga lanka odrediti prethodnu mjeru ako
predlagatelj osiguranja uini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja
onemoguilo ili znatno otealo ostvarenje trabine.
Pretpostavljena opasnost
lanak 333.
(1) Smatrat e se da opasnost u smislu odredbe lanka 332. ovoga Zakona postoji ako je
odreivanje prethodne mjere predloeno na temelju:
1. platnog naloga, odnosno rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koji su izdani
na temelju javne ili javnoovjerovljene isprave, mjenice i eka, protiv kojih je pravodobno
podnesen prigovor,

2. presude donesene u kaznenom postupku o imovinskopravnom zahtjevu protiv koje je
doputeno ponavljanje kaznenoga postupka,
3. odluke koja se mora ovriti u inozemstvu,
4. presude na temelju priznanja protiv koje je izjavljena alba,
5. nagodbe iz lanka 332. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona koja se pobija na nain
predvien zakonom,
6. javnobiljenike isprave iz lanka 332. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona koja se pobija na
nain predvien zakonom.
(2) U sluajevima iz stavka 1. toaka 4. i 5. ovoga lanka sud moe, na prijedlog protivnika
jamevine, prethodnu mjeru uvjetovati davanjem osiguranja od strane predlagatelja
jamevine za tetu koju bi protivnik osiguranja mogao pretrpjeti njezinim odreivanjem.
(3) Sud e i u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka odbiti prijedlog za osiguranje
prethodnom mjerom, odnosno ukinuti odreenu prethodnu mjeru i obustaviti postupak
ako protivnik osiguranja uini vjerojatnim da opasnost ne postoji ili da je prestala.
Osiguranje trabine iji obroci nisu dospjeli
lanak 334.
(1) Osiguranje prethodnom mjerom za nedospjele obroke trabine po osnovi zakonskoga
uzdravanja, trabine po osnovi naknade tete za izgubljeno uzdravanje zbog smrti
davatelja uzdravanja i trabine po osnovi naknade tete zbog naruenja zdravlja ili
smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, odreuje se samo za obroke koji e
dospjeti u jednoj godini.
(2) U sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka pretpostavlja se da opasnost postoji ako se
protiv protivnika osiguranja ve morala voditi ovrha radi naplate dospjeloga obroka ili je
takva ovrha predloena.
Vrste prethodnih mjera
lanak 335.
(1) Kao prethodne mjere sud moe odrediti:
1. predbiljebu zalonoga prava na nekretnini protivnika osiguranja ili na pravu uknjienom
na nekretnini,
2. koju od mjera osiguranja iz lanka 300. toaka 2. do 12. ovoga Zakona,
3. zabranu banci da protivniku osiguranja ili treoj osobi, po nalogu protivnika osiguranja,
isplati s njegova rauna novani iznos za koji je odreena prethodna mjera.
(2) Sud moe na prijedlog predlagatelja osiguranja odrediti, s obzirom na okolnosti sluaja,
dvije ili vie prethodnih mjera, ako je to potrebno. Sud moe, ako su za to ispunjeni uvjeti
predvieni ovim Zakonom, uz prethodnu mjeru odrediti i koju privremenu mjeru.
(3) Provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja stjee zalono pravo na predmetu
osiguranja.
(4) Iznos novanih sredstava protivnika osiguranja kod banke, za koji je odreena zabrana
isplate, ne moe se prenijeti s toga rauna dok zabrana traje, osim radi namirenja
osigurane trabine.

Prodaja zaplijenjenih pokretnina i prijenos trabine protivnika osiguranja
lanak 336.
(1) Sud e odrediti prodaju zaplijenjenih pokretnina koje su podlone brzom kvarenju ili
ako postoji opasnost od znatnoga pada cijene tih stvari.
(2) Prodaja popisanih stvari obavit e se po odredbama ovoga Zakona o ovrsi na
pokretninama.
(3) Ako je prethodna mjera odreena pljenidbom trabine, sud moe, na prijedlog
predlagatelja osiguranja ili protivnika osiguranja, odrediti da se na predlagatelja osiguranja
prenese zaplijenjena trabina radi naplate ili drukijeg ostvarenja, u sluaju u kojem postoji
opasnost da se ta trabina, zbog zakanjenja u njezinu ostvarenju, nee moi naplatiti ili
drukije ostvariti ili da e se izgubiti pravo na regres prema treim osobama.
(4) Iznos koji se dobije prodajom pokretnine ili naplatom trabine uvat e se u sudskom,
odnosno javnobiljenikom pologu dok se ne obustavi prethodna mjera ili dok predlagatelj
osiguranja ne predloi ovrhu, a najdue trideset dana poto trabina postane ovriva.
Druge koristi dobivene ostvarenjem trabine poloit e se u sudski, odnosno
javnobiljeniki polog, ako je to mogue, ili e se na koji drugi nain odrediti njihovo
uvanje do obustave prethodne mjere, odnosno dok predlagatelj osiguranja ne predloi
ovrhu, ali najdue trideset dana poto trabina postane ovriva.
Rjeenje o odreivanju prethodne mjere
lanak 337.
(1) U rjeenju kojim se odreuje prethodna mjera moraju, uz ostalo, biti naznaeni iznos
trabine koja se osigurava, s kamatama i trokovima, mjera osiguranja i vrijeme za koje se
ona odreuje.
(2) Vrijeme za koje se prethodna mjera odreuje moe trajati najdue do proteka petnaest
dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu.
(3) Ako vrijeme iz stavka 1. ovoga lanka protekne prije nego to odluka na osnovi koje je
odreena prethodna mjera postane ovrna, sud e, na prijedlog predlagatelja osiguranja
podnesenoga sudu prije isteka vremena za koje je mjera odreena, produiti to vrijeme uz
uvjet da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je mjera odreena.
(4) Rjeenje o odreivanju prethodne mjere mora biti obrazloeno.
Ukidanje prethodne mjere
lanak 338.
(1) Sud e na prijedlog protivnika osiguranja obustaviti postupak i ukinuti provedene
radnje:
1. ako protivnik osiguranja poloi sudu duni iznos trabine koja se osigurava, s kamatama i
trokovima,
2. ako protivnik osiguranja uini vjerojatnim da je trabina u vrijeme donoenja rjeenja o
odreivanju prethodne mjere ve bila naplaena ili dovoljno osigurana,
3. ako je pravomono utvreno da trabina nije nastala ili da je prestala,

4. ako odluka na temelju koje je prethodna mjera odreena bude ukinuta u povodu
pravnoga lijeka, odnosno ako sudska nagodba ili javnobiljenika isprava na temelju koje je
prethodna mjera odreena bude stavljena izvan snage.
(2) Sud e obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako u roku od petnaest dana od
dana proteka vremena za koje je prethodna mjera odreena ne bude udovoljeno uvjetima
za prisilnu ovrhu.
(3) U sluajevima iz stavka 1. toaka 2., 3. i 4. te stavka 2. ovoga lanka trokove
prouzroene odreivanjem i provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja duan je
nadoknaditi protivniku osiguranja.
(4) U sluajevima iz stavka 3. ovoga lanka protivnik osiguranja moe protiv predlagatelja
osiguranja traiti naknadu tete u postupku osiguranja najkasnije u roku od trideset dana
od dovretka postupka, a nakon toga u parnici.
(5) U postupku osiguranja postojanje i visinu tete iz stavka 4. ovoga lanka utvruje sud
rjeenjem, na prijedlog protivnika osiguranja.
(6) alba protiv rjeenja iz stavka 5. ovoga lanka zadrava njegovu ovrhu.

Obustava u sluaju da predlagatelj osiguranja ne trai ovrhu
lanak 339.
Ako se pretpostavke za ovrhu radi naplate osigurane trabine ispune prije proteka
vremena za koje je odreena prethodna mjera, sud e, na prijedlog protivnika osiguranja,
obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako predlagatelj osiguranja ne podnese
prijedlog za ovrhu u roku od petnaest dana od nastupanja tih uvjeta.

Glava trideset trea PRIVREMENE MJERE

1. Ope odredbe
Mjesna nadlenost
lanak 340.
(1) Prije pokretanja parninoga ili kojega drugoga sudskog postupka o trabini koja se
osigurava, za odluivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom mjesno je
nadlean sud koji bi bio nadlean za odluivanje o prijedlogu za ovrhu. Za provedbu
privremene mjere mjesno je nadlean sud koji bi bio mjesno nadlean za provedbu ovrhe.
(2) Nakon pokretanja postupka iz stavka 1. ovoga lanka, za odluivanje o prijedlogu za
osiguranje privremenom mjerom nadlean je sud pred kojim je postupak pokrenut. Ako to
okolnosti pojedinoga sluaja opravdavaju, i u tomu se sluaju prijedlog moe podnijeti
sudu iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Sud koji bi bio nadlean za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju ovrne isprave
donesene u upravnom postupku nadlean je i za odluivanje o prijedlogu za odreivanje
privremene mjere nakon zavretka toga postupka.
Prijedlog za odreivanje privremene mjere

lanak 341.
(1) Privremena mjera moe se predloiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga
postupka te nakon zavretka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena.
(2) U prijedlogu za odreivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti
zahtjev u kojemu e tono oznaiti trabinu ije osiguranje trai, odrediti kakvu mjeru trai
i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima e se
privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuu primjenu
pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti
injenice na kojima se temelji zahtjev za odreivanje privremene mjere te predloiti dokazi
kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja duan je te dokaze, po
mogunosti, priloiti uz prijedlog.
Rjeenje o odreivanju privremene mjere
lanak 342.
(1) U rjeenju o odreivanju privremene mjere sud e, ako je to potrebno s obzirom na
vrstu mjere i svrhu koja se njome treba postii, odrediti na prijedlog predlagatelja
osiguranja i sredstva kojima e se ona prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz
odgovarajuu primjenu pravila ovoga Zakona o odreivanju sredstava i predmeta ovrhe u
rjeenju o ovrsi.
(2) Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izreeni u rjeenju o odreivanju
privremene mjere potrebno naknadno odrediti sredstva prisile iz stavka 1. ovoga lanka ili
ve odreenim sredstvima dodati nova ili ih zamijeniti drugima, predlagatelj osiguranja
moe predloiti, u istom postupku, da se na temelju ve izreenih naloga ili zabrana
odrede ta sredstva.
(3) Rjeenja o odreivanju privremene mjere imaju uinak rjeenja o ovrsi.
(4) Na rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe
ovoga Zakona o rjeenju o ovrsi.
(5) Rjeenja iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka moraju biti obrazloena.
(6) U sluaju odreivanja privremene mjere po slubenoj dunosti sud e na odgovarajui
nain primijeniti odredbe stavaka 1. do 4. ovoga lanka.
Dopustivost privremene mjere
lanak 343.
(1) Privremena mjera moe se odrediti i radi osiguranja nedospjelih i uvjetnih trabina.
(2) Privremena mjera nije doputena ako postoje uvjeti za odreivanje prethodne mjere
kojom se moe postii ista svrha osiguranja.

2. Privremene mjere radi osiguranja novane trabine
Pretpostavke za odreivanje privremene mjere
lanak 344.
(1) Privremena mjera radi osiguranja novane trabine moe se odrediti ako predlagatelj
osiguranja uini vjerojatnim postojanje trabine i opasnost da e bez takve mjere protivnik

osiguranja sprijeiti ili znatno oteati naplatu trabine time to e svoju imovinu otuiti,
prikriti ili na drugi nain njome raspolagati.
(2) Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga lanka ako uini
vjerojatnim da bi predloenom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu tetu.
(3) Smatra se da opasnost iz stavka 1. ovoga lanka postoji ako bi se trabina imala
ostvariti u inozemstvu.
Vrste privremenih mjera radi osiguranja novane trabine
lanak 345.
(1) Radi osiguranja novane trabine moe se odrediti svaka mjera kojom se postie svrha
takva osiguranja, a osobito:
1. zabrana protivniku osiguranja da otui ili optereti pokretnine, oduzimanje tih stvari i
njihovo povjeravanje na uvanje predlagatelju osiguranja ili treoj osobi,
2. oduzimanje i polaganje gotovoga novca, vrijednosnih papira i sl. u sud, odnosno kod
javnoga biljenika,
3. zabrana protivniku osiguranja otuenja ili optereenja svoje nekretnine ili stvarnih prava
koja su na nekretnini uknjiena u njegovu korist, uz zabiljebu te zabrane u zemljinu
knjigu,
4. zabrana duniku protivnika osiguranja da dobrovoljno ispuni svoju obvezu protivniku
osiguranja te zabrana protivniku osiguranja da primi ispunjenje te obveze, odnosno da
raspolae svojim trabinama,
5. nalog banci da protivniku osiguranja ili treoj osobi, na temelju naloga protivnika
osiguranja, uskrati s dunikova rauna isplatu novanoga iznosa za koji je odreena
privremena mjera.
(2) Privremenom mjerom ne stjee se zalono pravo.
(3) Zabrane iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se provedenima dostavom osobi kojoj su
izreene, odnosno zemljinoknjinom odjelu suda.
(4) Otuenje i optereenje pokretnina iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka koje protivnik
osiguranja obavi protivno zabrani bez pravnoga su uinka, osim ako ima mjesta primjeni
pravila o zatiti potenoga stjecatelja.
(5) Uinak zabiljebe zabrane iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka je u tome to predlagatelj
osiguranja moe predloiti ovrhu radi naplate svoje trabine kad ona postane ovrna na
nekretnini uknjienoj u zemljinoj knjizi ili na pravu uknjienom na nekretnini, na koje se
zabrana odnosi, bez obzira na to to je poslije te zabrane trea osoba na temelju
dobrovoljne raspolobe protivnika osiguranja stekla i uknjiila u zemljinu knjigu neko
svoje pravo. Ovrhu na nekretnini, odnosno pravu uknjienom na nekretnini predlagatelj
osiguranja moe predloiti izravno protiv osobe koja je uknjiena kao vlasnik nekretnine,
odnosno nositelj stvarnoga prava uknjienoga na nekretnini, na temelju izvrne isprave
kojom je protiv protivnika osiguranja utvrena njegova trabina radi osiguranja koje je
zabrana zabiljeena te dokaza da je osoba protiv koje se ovrha predlae stekla vlasnitvo
nekretnine, odnosno pravo na nekretnini nakon zabiljebe zabrane.

(6) Uinak zabrana iz stavka 1. toaka 4. i 5. ovoga lanka je u tome to predlagatelj
osiguranja moe od dunika protivnika osiguranja, odnosno banke i druge banke traiti u
parnici naknadu tete koju su mu nanijeli postupivi protivno zabrani. Predlagatelju
osiguranja pripadaju i druga prava protiv tih osoba po opim pravilima obveznoga prava o
zabranjenim, odnosno protupravnim radnjama.
(7) U sluaju potrebe sud moe odrediti mjere propisane lankom 16. ovoga Zakona.

3. Privremene mjere radi osiguranja nenovane trabine
Pretpostavke za odreivanje privremene mjere
lanak 346.
(1) Radi osiguranja nenovane trabine moe se odrediti privremena mjera ako
predlagatelj osiguranja uini vjerojatnim postojanje svoje trabine, zatim:
1. ako uini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja sprijeio ili
znatno oteao ostvarenje trabine, osobito time to bi promijenio postojee stanje stvari,
ili
2. ako uini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se sprijeilo nasilje ili nastanak
nenadoknadive tete koja prijeti.
(2) Odredbe lanka 344. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se i pri odreivanju
privremenih mjera radi osiguranja nenovanih trabina.
Vrste privremenih mjera radi osiguranja nenovanih trabina
lanak 347.
(1) Radi osiguranja nenovanih trabina moe se odrediti svaka mjera kojom se postie
svrha takva osiguranja, a osobito:
1. zabrana otuenja i optereenja pokretnina na koje je upravljena trabina, njihovo
oduzimanje i povjeravanje na uvanje predlagatelju osiguranja ili treoj osobi,
2. zabrana otuenja i optereenja dionica, udjela ili poslovnoga udjela na koje je
upravljena trabina, uz zabiljebu zabrane u knjigu dionica, udjela ili poslovnih udjela; a po
potrebi i u sudskom upisniku; zabrana koritenja ili raspolaganja pravima po osnovi takvih
dionica, udjela ili poslovnih udjela; povjeravanje dionica, udjela ili poslovnih udjela na
upravu treoj osobi; postavljanje privremene uprave drutvu,
3. zabrana otuenja i optereenja drugih prava na koja je upravljena trabina, uz
povjeravanje uprave tim pravima treoj osobi,
4. zabrana otuenja i optereenja nekretnine na koju je upravljena trabina ili stvarnih
prava upisanih na nekretnini na koja je upravljena trabina, uz zabiljebu zabrane u
zemljinu knjigu; oduzimanje nekretnine i njezino povjeravanje na uvanje i upravu
predlagatelju osiguranja ili treoj osobi,
5. zabrana duniku protivnika osiguranja da protivniku osiguranja preda stvari, prenese
koje pravo ili obavi koju drugu nenovanu inidbu na koju je upravljena trabina,

6. zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti tetu
predlagatelju osiguranja te zabrana da se provedu promjene na stvarima na koje je
upravljena trabina,
7. nalog protivniku osiguranja da obavi odreene radnje potrebne da bi se sauvale
pokretnine ili nekretnina ili da bi se odralo postojee stanje stvari,
8. ovlatenje predlagatelju osiguranja da zadri stvari protivnika osiguranja koje se kod
njega nalaze i na koje se trabina odnosi, sve dok se parnica pravomono ne zavri,
9. ovlatenje predlagatelju osiguranja da sam ili preko tree osobe obavi odreene radnje
ili nabavi odreene stvari, osobito radi uspostave prijanjega stanja,
10. privremeno vraanje zaposlenika na rad; plaanje naknade za vrijeme radnoga spora,
ako je to nuno za njegovo uzdravanje i uzdravanje osoba koje je po zakonu duan
uzdravati.
(2) Ako je to nuno radi sprjeavanja nastanka nenadoknadive ili teko nadoknadive tete,
nasilja ili ako je iz drugih vanih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud
moe odrediti mjeru kojom e privremeno urediti sporni odnos meu strankama.
(3) Zabrane iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se provedenima dostavom osobi koje se tiu
odnosno zemljinoknjinom odjelu suda ili drugom upisniku.
(4) Uinak zabiljebe zabrane iz stavka 1. toke 4. ovoga lanka je u tome to se upisima
obavljenim u zemljinoj knjizi na temelju dobrovoljne raspolobe protivnika osiguranja,
nakon upisa zabiljebe zabrane, mogu stei u odnosu prema predlagatelju osiguranja
kakva prava na nekretnini ili pravu na njoj upisanom samo ako predlagatelj osiguranja
bude pravomono odbijen sa svojim zahtjevom u postupku koji je pokrenuo radi
ostvarenja trabine za ije je osiguranje zabiljeba upisana. Na temelju ovrne isprave
steene u postupku koji je pokrenuo protiv protivnika osiguranja radi ostvarenja trabine
za ije je osiguranje zabiljeba zabrane upisana te dokaza da je osoba koja je stekla
odreeno pravo na nekretnini ili pravu upisanom na nekretnini na temelju dobrovoljne
raspolobe protivnika osiguranja to pravo stekla nakon upisa zabrane, predlagatelj
osiguranja moe izravno protiv te osobe traiti ovrhu radi ostvarenja svoga prava
utvrenoga ovrnom ispravom.
(5) Uinak je zabrana iz stavka 1. ovoga lanka, osim one iz toke 4. ovoga lanka, u tome
to osobe kojima je zabrana izreena odgovaraju predlagatelju osiguranja za tetu koju su
mu nanijeli time to su, nakon dostave zabrane, postupili protivno zabrani. Osobe kojima
je zabrana izreena mogu se osloboditi svoje odgovornosti tako da poloe u sud predmete
na koje se zabrana odnosi ako su za to podesni, ili tako da ih predadu uvaru ili upravitelju
kojega na njihov prijedlog odredi sud.
(6) Odredbe lanka 345. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajui nain i
privremene mjere radi osiguranja nenovane trabine.





4. Zajednike odredbe
Jamevina umjesto privremene mjere
lanak 348.
(1) Predlagatelj jamevine moe u prijedlogu za odreivanje privremene mjere ili
naknadno izjaviti da se, umjesto privremene mjere, zadovoljava davanjem odreene
jamevine od strane protivnika jamevine.
(2) Davanje jamevine umjesto privremene mjere moe se odrediti i na prijedlog protivnika
jamevine. Okolnost da je protivnik jamevine predloio davanje jamevine ne odgaa
provedbu jamevine dok se o tom prijedlogu ne odlui.
(3) Ako protivnik jamevine da jamevinu, sud e obustaviti postupak i ukinuti ve
provedene radnje.
Jamevina kao uvjet za odreivanje privremene mjere
lanak 349.
(1) Sud moe na prijedlog predlagatelja osiguranja odrediti privremenu mjeru i kad nije
uinio vjerojatnim postojanje trabine i opasnost ako prethodno, u roku koji mu je sud
odredio, da osiguranje za tetu koja bi protivniku osiguranja mogla nastati odreivanjem i
provedbom privremene mjere. Ako predlagatelj osiguranja ne da osiguranje u odreenom
roku, sud e odbiti prijedlog za osiguranje.
(2) Sud moe na prijedlog protivnika osiguranja, prema okolnostima sluaja, postupiti po
odredbi stavka 1. ovoga lanka i kad je predlagatelj osiguranja uinio vjerojatnim
postojanje trabine i opasnosti. Ako predlagatelj osiguranja ne da osiguranje u odreenom
roku, sud e obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje. Okolnost da je protivnik
osiguranja zatraio davanje osiguranja ne odgaa provedbu postupka osiguranja dok sud
ne odlui o njegovu prijedlogu.
(3) Osiguranje se odreuje do isteka roka do kojega protivnik osiguranja moe u postupku
osiguranja zatraiti naknadu tete.
Odreivanje vie privremenih mjera
lanak 350.
(1) Sud moe, s obzirom na okolnosti sluaja, odrediti i vie privremenih mjera, ako je to
potrebno.
(2) Ako je u pojedinom sluaju mogue odrediti vie privremenih mjera, sud e odrediti
onu koja je najprikladnija da bi se ostvarila svrha osiguranja, a ako su sve jednako
prikladne, sud e odrediti onu koja je najmanje tegobna za protivnika osiguranja.
Vrijeme za koje se odreuje privremena mjera
lanak 351.
(1) U rjeenju kojim se odreuje privremena mjera odredit e se i trajanje te mjere, a ako
je mjera odreena prije podnoenja tube ili pokretanja kojega drugoga postupka i rok u
kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tubu, odnosno prijedlog za pokretanje
drugoga postupka, radi opravdanja mjere.

(2) Sud e, na prijedlog predlagatelja osiguranja, produiti trajanje privremene mjere, uz
uvjet da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je ta mjera odreena.
(3) Prijedlog iz stavka 2. ovoga lanka moe se podnijeti samo prije nego to protekne
vrijeme za koje je privremena mjera odreena.
Pravni lijekovi
lanak 352.
(1) Protiv rjeenja o prijedlogu za izdavanje privremene mjere doputena je alba u roku
od osam dana od dana dostavljanja rjeenja. Ta alba nee se slati protivnoj stranki na
odgovor.
(2) Drugostupanjski sud duan je donijeti i otpremiti rjeenje o albi iz stavka 1. ovoga
lanka u roku od trideset dana od dana kad je primi.
(3) Tijek roka za albu niti alba ne odgaaju provedbu privremene mjere.
Ukidanje privremene mjere
lanak 353.
(1) Ako predlagatelj osiguranja u odreenom roku nije podnio tubu, odnosno nije
pokrenuo drugi postupak radi opravdanja privremene mjere ili je vrijeme za koje je
odreena privremena mjera proteklo, sud e, na prijedlog protivnika osiguranja, obustaviti
postupak i ukinuti provedene radnje.
(2) Na prijedlog protivnika osiguranja postupak e se obustaviti i ukinuti provedene radnje,
ako su se okolnosti zbog kojih je mjera odreena kasnije promijenile tako da vie nije
potrebna.

Naknada tete protivniku osiguranja
lanak 354.
(1) Protivnik osiguranja ima prema predlagatelju osiguranja pravo na naknadu tete koja
mu je nanesena privremenom mjerom za koju je utvreno da je bila neosnovana ili koju
predlagatelj osiguranja nije opravdao.
(2) U tom se sluaju na odgovarajui nain primjenjuju odredbe lanka 330. stavaka 4., 5. i
6., lanka 338. i lanka 339. ovoga Zakona.
Primjena odredaba o osiguranju prethodnim mjerama
lanak 355.
U postupku osiguranja privremenim mjerama na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe lanka 333. stavka 3., lanka 336. i lanka 337. stavaka 2. do 4. ovoga Zakona.


Dio etvrti EUROPSKI OVRNI NALOG


Glava trideset etvrta POSTUPAK ZA IZDAVANJE POTVRDE O EUROPSKOM OVRNOM
NALOGU ZA NESPORNE TRABINE TE ZA ODREIVANJE I PROVEDBU OVRHE NA TEMELJU
EUROPSKOG OVRNOG NALOGA

1. OPE ODREDBE
Podruje primjene
lanak 356.
Odredbama ove glave ureuje se postupak izdavanja potvrde o europskom ovrnom
nalogu za nesporne trabine prema Uredbi (EZ) br. 805/2004. Europskog parlamenta i
Vijea od 21. travnja 2004. godine kojom se uvodi europski ovrni nalog za nesporne
trabine (u daljnjem tekstu: Uredba) te postupak odreivanja ovrhe na temelju
europskoga ovrnog naloga.

2. IZDAVANJE POTVRDE O EUROPSKOM OVRNOM NALOGU
Nadlenost za potvrivanje domaih ovrnih isprava kao europskoga ovrnog naloga
lanak 357.
U Republici Hrvatskoj su za izdavanje:
potvrde o europskom ovrnom nalogu prema odredbi lanka 9. stavka 1. Uredbe,
potvrde o ovrnosti sudske nagodbe prema odredbi lanka 24. stavka 1. Uredbe,
potvrde o ovrnosti druge javne isprave koja je ovrna u Republici Hrvatskoj prema
odredbi lanka 25. stavka 1. Uredbe,
i potvrdama prema odredbama lanka 6. stavaka 2. i 3. Uredbe,
nadleni sudovi, upravna tijela, javni biljenici ili pravne i fizike osobe s javnim ovlastima
koji su ovlateni izdati ovrni otpravak domae europske ovrne isprave o nespornim
trabinama.
Odluivanje o zahtjevu za izdavanje potvrde
lanak 358.
(1) Potvrde prema lanku 9. stavku 1., lanku 24. stavku 1., lanku 25. stavku 1. i lanku 6.
stavku 3. Uredbe izdaju se bez prethodnoga sasluanja dunika.
(2) Tijelo ili osoba koja je izdala potvrdu dostavit e otpravak potvrde duniku po slubenoj
dunosti.
(3) Ako sud ili upravno tijelo odbace ili odbiju zahtjev za izdavanje potvrde, podnositelj
zahtjeva ima pravo albe protiv rjeenja kojim je njegov zahtjev odbaen ili odbijen uz
odgovarajuu primjenu odredaba zakona koji ureuju albu protiv odluke kojom je
prijedlog za ovrhu (izvrenje) odbaen ili odbijen.
(4) Ako javni biljenik nae da nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga
lanka, zahtjev za izdavanje potvrde s prijepisom odgovarajue svoje isprave ili spisa
proslijedit e opinskom sudu na ijem je podruju njegovo sjedite radi donoenja odluke
o zahtjevu. Javni je biljenik duan obrazloiti zato smatra da nisu ispunjene pretpostavke
za prihvaanje zahtjeva stranke.

Ispravljanje i ukidanje potvrde
lanak 359.
(1) Zahtjev prema lanku 10. stavku 1. Uredbe radi ispravljanja ili ukidanja sudske potvrde
podnosi se sudu koji ju je izdao. O zahtjevu odluuje taj sud rjeenjem.
(2) Zahtjev za ispravljanje ili ukidanje javnobiljenike potvrde ili potvrde koju je donijelo
upravno tijelo ili fizike ili pravne osobe s javnim ovlastima podnosi se osobi ili tijelu koje ju
je izdalo, koji su duni proslijediti zahtjev s prijepisom svoga spisa u povodu kojega su izdali
potvrdu opinskom sudu na podruju kojega je njihovo sjedite radi donoenja odluke.
(3) O zahtjevu za ispravak potvrde odluuje se uz odgovarajuu primjenu odredaba lanka
342. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 112/99.,
88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11. i 148/11. proieni tekst),
a o zahtjevu za ukidanje potvrde uz odgovarajuu primjenu odredaba lanka 36. ovoga
Zakona.

3. ODREIVANJE OVRHE NA TEMELJU EUROPSKOGA OVRNOG NALOGA
Ovrha na temelju europskoga ovrnog naloga
lanak 360.
Ovrna isprava koja je u nekoj drugoj dravi lanici Europske unije potvrena u skladu s
Uredbom kao europski ovrni nalog, ovrava se u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima
kao i domaa ovrna isprava, bez potrebe provedbe posebnog postupka radi priznanja te
isprave i proglaenja njezine ovrnosti, odnosno bez potrebe da se o njezinu priznanju
odlui kao o prethodnom pitanju.
Prijevod
lanak 361.
Kada je vjerovnik duan prema odredbi lanka 20. stavka 2. toke c) Uredbe priloiti
prijevod europskoga ovrnog naloga uz prijedlog za ovrhu, taj prijevod treba biti sastavljen
na hrvatskom jeziku i ovjerovljen od osobe koja je u nekoj od lanica Europske unije za to
ovlatena.
Zahtjevi prema lancima 21. i 23. Uredbe
lanak 362.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju europskoga ovrnog naloga, o pravnim
lijekovima ovrenika protiv rjeenja o ovrsi donesenog na temelju te isprave prema
odredbi lanka 21. Uredbe te o njegovim prijedlozima za odgodu, obustavu i ogranienje
ovrhe prema odredbama lanka 23. Uredbe stvarno je nadlean sud koji je za odluivanje o
tim prijedlozima, odnosno pravnim lijekovima nadlean prema odredbama lanka 37. i 43.
ovoga Zakona te prema lanku 20. toki 6. Zakona o sudovima (Narodne novine, br.
150/05., 16/07., 113/08., 153/09., 116/10. i 130/11.).
(2) Mjesna nadlenost suda za donoenje odluka iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se po
odredbama ovoga Zakona o mjesnoj nadlenosti suda u ovrnom postupku.
(3) O prijedlozima, odnosno pravnim lijekovima iz stavka 1. ovoga lanka sud odluuje
prema pravilima ovoga Zakona.

Obustava i ogranienje ovrhe
lanak 363.
Ovrha e se obustaviti, odnosno ograniiti prema odredbama ovoga Zakona o obustavi
ovrhe (lanak 72.), odnosno o ogranienju ovrhe (lanak 5.) i na temelju otpravka potvrde
o neovrivosti ili o ogranienju ovrhe prema lanku 23. Uredbe.
alba nakon isteka roka, odnosno tuba zbog razloga zbog kojih se ta alba moe podnijeti
lanak 364.
Pravila o albi nakon isteka roka, odnosno o tubi zbog razloga zbog kojih se ta alba moe
podnijeti (lanci 53. do 55.) primjenjuju se i u ovrsi na temelju europskoga ovrnog naloga.







Dio peti PREKRAJNE ODREDBE

Prekraji
lanak 365.
(1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna
osoba ako postupi protivno odredbi lanka 212. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Novanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj iz stavka 1.
ovoga lanka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Prekraji osoba i tijela koje su dune davati podatke o duniku
lanak 366.
(1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna
osoba ako u roku od osam dana ne dostavi podatke iz lanka 18. stavka 1. i 3. ovoga
Zakona.
(2) Novanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj iz stavka 1.
ovoga lanka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj odgovorna
osoba u tijelu ako u roku od osam dana ne dostavi podatke iz lanka 18. stavka 2. ovoga
Zakona.
Prekraji ovrenikova dunika, odnosno osobe kod koje se nalazi ovrenikova imovina
lanak 367.
(1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna
osoba ako se na zahtjev suda u roku od osam dana ne izjasni o injenicama iz lanka 18.
stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Novanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj iz stavka 1.
ovoga lanka odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Novanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj fizika osoba
ako se na zahtjev suda u roku od osam dana ne izjasni o injenicama iz lanka 18. stavka 4.
ovoga Zakona.





















Dio esti PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 368.
(1) Ministar nadlean za poslove pravosua donijet e u roku od trideset dana od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona:
pravilnik iz lanka 156. stavka 1.
pravilnik iz lanka 169. stavka 6.
pravilnik iz lanka 209. stavka 2.
pravilnik iz lanka 214. stavka 8.
pravilnik iz lanka 215. stavka 4.
pravilnik iz lanka 216. stavka 3.

pravilnik iz lanka 216. stavka 5.
tarifu iz lanka 289. stavka 1.
(2) Ministar nadlean za poslove gospodarstva donijet e u roku od trideset dana od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnik iz lanka 152. ovog Zakona.
(3) Podzakonski propisi iz lanaka 152., 156. stavka 1., 169. stavka 6., 214. stavka 8., 215.
stavka 4. i 289. stavka 1. doneseni na temelju Ovrnog zakona (Narodne novine, br.
150/11., 154/11., 12/12., 70/12. i 80/12.) ostaju na snazi do stupanja na snagu
podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(4) Registar iz lanka 216. ovoga Zakona osnovat e se u roku od trideset dana od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
Postupci u tijeku
lanak 369.
(1) Postupci u tijeku dovrit e se po odredbama zakona koji su vaili do stupanja na snagu
ovoga Zakona.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, postupci pokrenuti prije stupanja na snagu
Ovrnog zakona (Narodne novine, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04.,
88/05., 121/05. i 67/08.) obustavit e se ako ovrhovoditelj u roku od tri mjeseca od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona ne podnese prijedlog na temelju kojeg se postupak moe
nastaviti.
Prestanak vaenja odredaba drugih zakona
lanak 370.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Ovrni zakon (Narodne novine, br.
139/10., 150/11., 154/11., 12/12., 70/12. i 80/12.).
lanak 371.
Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 15. listopada 2012.,
osim odredaba lanaka 356. do 364. koji stupaju na snagu danom prijama Republike
Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije.
Klasa: 711-01/12-01/04
Zagreb, 28. rujna 2012.
HRVATSKI SABOR