Odontogeni tumori i ciste

eljusti

Tade Tadi


Klasifikacija

prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije iz 1992., godine
odontogeni tumori se po vrsti tkiva od kojeg su graeni mogu svrstati u a
tumori graeni od odontogenog epitela,
mijeani tumori, graeni od odontogenog epitela i vezivnog tkiva,
tumori graeni od vezivnog tkiva (ektomezenhima).
Odontogeni tumori

Odontogeni tumori nastaju iz dentalne osnove pokazujui razliite
stupnjeve odontogeneze.
Najei tumori su ameloblastomi, kalcificirajui epitelijalni odontogeni
tumor (Pindborg), odontomi, fibromiksomi i cementomi.
Veina ovih tumora su lokalnog agresivnog rasta, a svojim rastom mogu
zahvatiti paranazalne sinuse ili usnu upljinu.

Ameloblastom

predstavlja oko 1 % svih oralnih odontogenih epitelijelnih tumora, te 11 -
18 % svih odontogenih tumora.
Karakteristian je spori rast tumora graenog od solidnog i cistinog
dijela.
Najee obolijevaju bolesnici u treem i etvrtom desetljeu ivota.
etiri puta ee se javlja u donjoj eljusti, osobito u stranjem dijelu, u
podruju ramusa mandibule.
Tumori koji se razvijaju u maksili najee su u podruju treeg molara i
ire se u podruje dna maksilarnog sinusa i nosnu upljinu.
Ameloblastom - simptomatologija

Predstavlja kliniki bezbolnu oteklinu, a u maksili veliki tumor moe
izazvati opstrukciju nosne upljine.
bol, krvarenja, trizmus i neuralni simptomi, kao i pojave nezacjeljivanja
mjesta ekstrakcije zuba.

Ameloblastom radioloka slika

Radiografski se ameloblastomi manifestiraju kao multilokularni saasti
osteolitiki procesi.
U slikama kompjutorizirane tomografije ameloblastom ima inhomogeni
izgled bez kontrastne opacifikacije,
slikama magnetne rezonancije vide se mijeani intenziteti MR signala u
T1 i T2 mjerenoj slici.

Ameloblastom radioloka slika



Ameloblastom. Multilokularni saasti
osteolitiki procesi.

Ameloblastom radioloka slika



Ekstenzivni ameloblastom.
Ameloblastom diferencijalna dijagnoza

mogu se zamijeniti za folikularnu cistu, keratocistu ili odontogeni miksom.

Kalcificirajui epitelijalni odontogeni tumor (Pindborg)

benigni odontogeni tumor koji predstavlja svega oko 1% odontogenih
tumora eljusti.
jednako je zastupljen u oba spola, ei je u mandibuli i to u podruju
premolara/molara.
esto je (u preko 50% bolesnika) povezan s impaktiranim zubom.
Kalcificirajui epitelijalni odontogeni tumor (Pindborg)
- radioloka slika

multilokularna transparencija u kosti, a kalcifikacije se openito javljaju u
kasnijim fazama razvoja tumora i mogu se vidjeti na konvencionalnim
radiogramima.
u slikama kompjutorizirane tomografije i magnetne rezonancije ovi tumori se
prikazuju kao otro ocrtane tvorbe mijeanih denziteta, odnosno MR signala
(unilokularni ili multilokularni), esto uz impaktirani zub i s vie ili manje
kalcificiranih podruja.
Kada su razvijeni u maksili, obino su djelomino proireni u maksilarni
sinus sa zonama kalcifikacije.
Agresivnije forme tumora su na rentgenskim snimkama slabije ograniene i
s vie nepravilnih rubova.

Odontom

najei odontogeni tumor.
graen je od epitelne, ali i mezenhimalne komponente s razliitim udjelom
ovih tkiva. Zbog toga se u ovim tumorima moe nai konglomerat cakline,
dentina, cementa i pulpe.
obino se javljaju u drugom desetljeu ivota i ee zahvaaju maksilu.
veina odontoma je povezana s razliitim anomalijama kao to su
malpozicije zubi, aplazije, dijasteme, impakcije, itd.
radioloke morfoloke karakteristike su gotovo tipine, poglavito odontoma
s velikim udjelom tvrdih zubnih tkiva. U diferencijalnoj dijagnostici teko ga
je razlikovati od ameloblastinog fibroodontoma.

Odontom


Ortopantomogram (A) i aksijalni CT presjek (B) kroz mandibulu. Tipina
slika odontoma.

Odontom


Ortopantomogram (A), CT
koronarna rekonstrukcija (B), CT
sagitalna rekonstrukcija
slike (C) i slika patolokog
preparata (D). Slike odontoma
drugog bolesnika potvrene
patohistolokim nalazom.


Cementoblastom


rijetki je benigni spororastui tumor koji nastaje iz mezodermalnog
periodontalnog ligamenta koji okruuje korijen zuba,
sadri stanice koje stvaraju cement, kost i fibrozno tkivo.
najee se razvija u mandibuli, i to u podruju premolara do prvog molara.
najvea incidencija tumora je u drugom desetljeu ivota, rijetko u treem,
ee kod mukaraca.
Cementoblastom - radioloka slika


prikazuje kao jedna ili multipla dobro ograniena gusta kotana masa, koje
je u kontinuitetu s vrcima korjenova zahvaenih zubi. Oko takvih gustih
zona vidi se transparentni halo u kosti koja okruuje svaku leziju



Cementoblastom - radioloka slika







Cementoblastom - radioloka slika





CT koronarna rekonstrukcija po zakrivljenoj liniji (A) i aksijalni CT presjek kroz
mandibulu (B). U incizivnom podruju mandibule vidi se ekspanzivni proces
koji je dijelom cistian, uz policikliki kompaktni kotani dio koji je u
kontinuitetu s vrcima korijenova zahvaenih zubi. Radioloki tipina slika
cementoblastoma.

Cementoblastom diferencijalna dijagnoza


Treba razlikovati od kalcificirajueg odontogenog tumora i osificirajueg
fibroma, te periapikalne cementne displazije i periapikalnog sklerozirajueg
osteitisa.



Ciste eljusti


Prema prihvaenoj klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije od
2005. godine, ciste eljusti se dijele u dvije velike skupine:
odontogene
neodontogene ciste

Odontogene ciste nastaju iz cistine ekspanzije epitelnih ostataka
razliitih strukturnih komponenti zubnoga tkiva. U ovu skupinu cista
ubrajaju se: radikularne ciste, rezidualne radikularne ciste, lateralne
periodontalne ciste, folikularne ciste i odontogene keratociste.
Ciste eljusti


U skupinu neodontogenih cista spadaju nazopalatinalne, medijalne
palatinalne, nazolabijalne i kotane ciste.
Za njih karakteristna je upljina u kosti prekrivena epitelom, a njihov
nastanak moe biti potaknut razvojnim ili upalnim imbenicima.


Radikularne ciste

apikalne radikularne ciste, rezidualne radikularne ciste, lateralne
radikularne ciste (i paradentalne - Craigove ciste) razvijaju se iskljuivo
oko nevitalnih zubi nakon nekroze zubne pulpe uzrokovane karijesom ili
prethodnom traumom zubi (najee nastaju kao sekvele
periapikalnihranuloma).
Nekrotine promjene pulpe stimuliraju rast epitelnih stanica u
periodontalnom ligamentu, zatim dolazi do stanine degeneracije i
stvaranja upljine s tekuim obojenim sadrajem, obloene skvamoznim
epitelom.
Radikularne ciste

Ove ciste su najee ciste eljusti odraslih ljudi (neto ee u
mukaraca) i na njih otpada 80- 90% svih odontogenih cista.
ee se javljaju uz gornje lateralne sjekutie, obino su okrugle i
unilokularne, promjera 1,5 do 3 cm.
Maksilarne radikularne ciste mogu prodrijeti u maksilarni sinus i
remodulirati njegove stijenke
Radikularne ciste

Ortopantomogram eljusti s prikazom radikularne ciste u stranjem dijelu
trupa mandibule desno (strelice).

Radikularne ciste

Ortopantomogram. Radikularna cista maksile s desne strane (strelice).

Folikularne ciste

Predstavljaju oko svih odontogenih cista.
Ciste nastaju kao rezultat nakupljanja tekuine oko zubne krunice,
odnosno caklinskog organa.
Javljaju se od adolescenta i mladih odraslih ljudi (20-40 godina starosti).
Unilokularne su, otro ograniene od okoline, veliine su do 3 cm i
ravnomjerno okruuju korijen zuba.
Uvijek su povezane s impaktiranim zubom, a mogu biti povezane i s
prekobrojnim zubima.
Radiografski folikularna cista izgleda kao tipina cista koja sadri krunicu
zuba. Velike ciste mogu biti multilokularne.
Folikularne ciste

Aksijalni CT presjeci kroz maksilu u kotanom (A) i mekotkivnom prozoru (B).
Folikularna cista maksile s desne strane (strelice) sa zubom u stijenci ciste
(glavica strelice).

Odontogene keratociste

Neupalno su induciraneciste tanke keratinizirane epitelijalne stijenke.
Najee se javljaju u bolesnika u drugom i treem desetljeu ivota i
predstavljaju preko 16 % cista eljusti.
Najee se javljaju u tijelu i ramusu mandibule.
Radiografski, keratociste se prikazuju kao unilokularna ili multilokularna
transparencija u kosti koja moe imati tanki sklerotini rub, ili se javlja
kao destruktivna promjena s invazijom susjedne kosti.
Cista je prekrivena ploastim epitelom i stvara parakeratotike promjene
u lumenu.
Odontogene keratociste

CT sagitalna rekonstukcija (A) i aksijalni presjek (B) kroz mandibulu u
kotanom prozoru. Prikazana je septirana cista u stranjem dijelu trupa
mandibule desno (strelice), koja potiskuje korijenove molara. Keratocista.

Kalcificirajua odontogena cista

toj cisti se pridijevaju razliita imena kao: keratizirajui ameloblastom,
keratizirajui i kalcificirajui ameloblastom, cistini odontogeni tumor i
atipini adamantinom.

Te ciste su veoma rijetke i javljaju se u oko 2 % benignih odontogenih
lezija. Podjednako zahvaaju obje eljusti.
Neodontogene ciste


Predstavljaju okruen duktalni epitel u kosti i mogu biti anatomski
klasificirane kao ciste nazopalatinalnog duktusa, mediopalatinalne,
nazolabijalne i kotane ciste.

Kotane ciste
prema novoj klasifikaciji svrstavaju se u tzv. kotane lezije (u koje
spadaju i periapikalna kotana displazija, fibrozna displazija i osificirajui
fibrom)
ee zahvaaju skeletne kosti i relativno rijetko eljust.
Mogu biti solitarne i aneurizmatske kotane ciste.
Radi se o upljini u kosti (najee u mandibuli) obloenoj vezivnim
tkivom, koja moe biti prazna ili sadravati tekuinu ili krv. Uzroci
nastanka su nepoznati.
Radioloki se prikazuju kao promjene sline cistama eljusti, obino su
smjetene oko korijenova zubi, otro ocrtane te stanjuju rub mandibule, a
lamina dura je obino intaktna.