ODGOVORI KRIVINO-OPI DIO

1. POJAM, PREDMET I ZADATAK KRIVINOG PRAVA

Posebna grana pozitivnog prava i grana pravne nauke. Krivinim pravom se odreuje koja se drutveno opasna
ponaanja ovjeka smatraju KD, koje se osobe poinitelji smatraju krivino odgovornim i koje se krivine
sankcije izriu poiniteljima.
Predmet krivinog prava
1. krivino djelo,
2. krivica, odnosno osnove i uvjeti za primjenu krivinih sankcija prema poiniteljima,
3. krivine sankcije mjere prinude koje se sastoje u ograniavanju ili oduzimanju prava ili sloboda koje
poinitelj ima kao graanin.
Zatitna funkcija krivinog prava cilj krivinog prava. Od kriminaliteta se titi:
1. drutveno-ekonomsko ureenje drave,
2. slobode i prava ovjeka i graanina,
3. druge osnovne individualne i ope vrijednosti,
4. politiki sistem,
5. pravni poredak drave.
2. POJAM KRIVINOG ZAKONA I KRIVINOG ZAKONODAVSTVA
Krivini zakon skup pravnih propisa kojima se odreuju KD i sistem krivinih sankcija za njihove poinitelje,
kao i uvjeti za primjenu krivinih sankcija. Krivini zakonik regulira cjelokupnu krivinopravnu materiju.
Krivino zakonodavstvo svi krivinopravni propisi jedne drave.
3. OSNOVNA PODJELA KRIVINOG PRAVA
1. MATERIJALNO (supstancijalno):
a) pojam i karakteristike KD,
b) sistem krivinih sankcija i
c) osnove i uvjeti za utvrivanje krivice;
2. PROCESNO krivini postupak;
3. IZVRNO postupak, nain i uvjeti izvrenja izreenih krivinih sankcija.
Podjela materijalnog krivinog prava - na opi i posebni dio.
1. opi dio sistem materijalnih krivinopravnih propisa; to su odredbe koje su zajednike za sva KD, opi
instituti krivinog prava.
2. posebni dio odredbe kojima se odreuju pojedina KD i kazne za njih.
4.,5.,6. PRINCIPI NA KOJIMA POIVA NAE KRIVINO PRAVO
Princip zakonitosti - ustavni postulat nikome ne moe biti izreena kazna ili druga krivina sankcija za djelo
koje, prije nego to je uinjeno, nije zakonom ili meunarodnim pravom bilo odreeno kao KD i opisana
njegova obiljeja i za koje nije bila zakonom propisana kazna. Nullum crimen, nulla poena, sine lege.
Ovaj princip ima viestruko djelovanje: iskljuuje primjenu nepisanog, obiajnog prava; zabranjuje retroaktivnu
ili povratnu primjenu zakona (izuzetak blai); norme kojima se odreuju obiljeja KD moraju biti jasne,
razumljive, konkretne i precizne; iskljuuje primjenu analogije.
Princip legitimnosti
-krivinopravna prinuda primjenit e se samo kada na drugi nain nije mogue zatititi osnovne drutvene
vrijednosti i u mjeri koja je nuna za takvu zatitu.
-krivino pravo je posljednje sredstvo u zatiti najznaajnijih drutvenih dobara i vrijednosti.
-supsidijarni, akcesorni karakter krivinog prava ako druge mjere ne daju rezultat.
Princip krivice -nitko ne moe biti kanjen, niti se prema njemu mogu izrei druge krivine sankcije ako nije
kriv za uinjeno KD.
-KS se mogu izrei poinitelju koji je kriv za uinjeno KD, odn. koji posjeduje odreena psihika svojstva
(uraunljivost) i odreeni psihiki odnos (izraen u umiljaju ili nehaju) prema uinjenom KD.
1

-Krivica mora postojati u vrijeme izvrenja KD i mora biti dokazana.

-Princip jednakosti graana-KZ se jednako primjenjuje na sve graane u sluaju krenja normi pravnog poretka.
Zabrana diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Istovjetno postupanje krivinog suda prema svakom poinitelju.
Princip humanosti - javlja se u dva vida:
1. zatitna funkcija krivinog prava titi se ovjek i druge osnovne vrijednosti.
2. humanost u postupanju prema poinitelju KD u svim fazama.
Princip srazmjernosti i pravednosti - individualizacije
-kazna mora biti individualizirana, prilagoena teini uinjenog KD i linosti poinitelja (stupnju nj krivice)
-princip pravednosti potjee iz prava na pravino suenje, jednakost svih pred zakonom i pravednost kazne.
7. IZVORI KRIVINOG PRAVA
1. U formalnom smislu: akti koji sadre krivinopravne norme kojima se drutveni odnosi prinudno ureuju.
2. U materijalnom smislu: drutveni odnosi regulirani putem krivinopravnih normi.
Vrste izvora
1. osnovni ili neposredni oni koji neposredno propisuju KD i krivine sankcije krivini zakonik ili zakon.
2. dopunski ili posredni, tj. pomoni sadre odredbe krivinopravnog sadraja, ali se primjenjuju samo kada
zakon upuuje na njihovu primjenu.
Vrste dopunskih izvora
1. normativni akti dravnih organa (sluaj blanketnih normi kada KZ upuuje na njihovu primjenu KD protiv
sigurnosti prometa ili ivotne sredine),
2. meunarodni ugovori (neposredan i posredan izvor),
3. obiajno pravo,
4. sudska praksa (pravna shvaanja sudova) i
5. pravna nauka doktrina.
8. VREMENSKO VAENJE KZ I RETROAKTIVNOST
-Svaki zakon je vremenski ogranien on ima poetak, trajanje i kraj vanosti.
-Vrijeme vaenja poinje tei danom stupanja na snagu (8 dana od dana objavljivanja u slubenom glasilu).
-Kod krivinih zakona dui vacatio legis.
-Prestaje vaiti kada ga ukine novi zakon (po pravilu, izriito ili preutno).
9. PROSTORNO VAENJE KRIVINOG ZAKONA
Nekoliko principa s ciljem odreivanja prostornog vaenja krivinog zakonodavstva: teritorijalni, personalni,
realni i univerzalni.
Teritorijalni princip-osnovni i polazni princip-suverenost drave nad svojim podrujem.
Personalni princip vaenja krivinog zakonodavstva-dopunski princip.
Univerzalni princip vaenja krivinog zakonodavstva domai KZ vai za stranca koji prema stranoj dravi ili
prema strancu uini u inozemstvu KD za koje se po tom zakonodavstvu moe izrei zatvor od pet godina ili tea
kazna, kad se zatekne na teritoriju drave, a ne bude izruen stranoj dravi.
10. POJAM KRIVINOG DJELA I OSNOVNI ELEMENTI KRIVINOG DJELA
KD-protupravno djelo kojim se povreuju ili ugroavaju zatiene vrijednosti i koje je, zbog svoje opasnosti, u
zakonu odreeno kao krivino djelo i za njega propisana krivina sankcija. Elementi KD:
1. osnovni, opi, konstitutivni sadrani u svakom KD; bez njih nema KD kao delikta (ine ope bie KD).
2. posebni specifini, posebni za svako pojedino KD predvieno u posebnom dijelu KZ; po njima se
meusobno i razlikuju KD koja sadre ope elemente.
Pojam KD ine etiri osnovna ili opa elementa KD:
1. djelo ovjeka (posljedica prouzrokovana ljudskom radnjom);
2. protupravnost djela,
3. odreenost djela u zakonu i
4. drutvena opasnost.
2

Ova etiri osnovna elementa pojma KD mogu biti: 1) objektivni i subjektivni, 2) materijalni i formalni.
1) a - Objektivni elementi su: a) djelo, b) protupravnost c) odreenost djela u zakonu i d) drutvena opasnost;
b - Subjektivni element je krivica.
2) a - Materijalni: 1) djelo ovjeka i 2) drutvena opasnost;
b - Formalni: 1) protupravnost i 2) odreenost djela u zakonu.
2b1: -U okviru djela ovjeka razlikuju se tri elementa:
1. radnja KD,
2. posljedica i
3. uzroni odnos izmeu poduzete radnje i ostvarene posljedice.
Ako posljedica uslijed poduzete radnje ne nastupi, nema KD u svrenom obliku, ve postoji pokuaj KD.
Uz radnju i posljedicu od posebnog znaaja su: mjesto,vrijeme i nain izvrenja krivinog djela.
Posebni elementi - nestalni, varijabilni elementi koji ine bie KD (zakonsko bie) kao skup posebnih
elemenata ili obiljeja koja karakteriziraju odreeno KD - radnja, posljedica, objekt i subjekt KD, nain,
sredstvo, vrijeme i mjesto izvrenja, osobni odnosi i okolnosti poinitelja.
11. RADNJA KRIVINOG DJELA - KOMISIVNA I OMISIVNA KD
Radnja je osnovni element bez kojeg ne moe biti ostvareno KD; nema uope KD. To je zakonom odreeno
ponaanje kojim se ostvaruju obiljeja bia KD. Radnja KD se moe izvriti: a) injenjem i b) neinjenjem.
-Komisivna krivina djela; krivino djelo moe se izvriti: 1.injenjem ili 2.neinjenjem.
injenje je svjesno i voljno poduzimanje tjelesnog pokreta (aktivno djelovanje). Komisivna KD ili delikti
injenja, komisivni deliktiKD injenja (kraa,tjelesna povreda,silovanje).
-Omisivna krivina djela; KD moe biti izvreno neinjenjem samo kad je poinitelj propustio injenje koje je
bio duan izvriti. Neinjenje - proputanje tjelesnog pokreta, odn. proputanje da se poduzme odreeno
injenje (pasivna radnja). Omisivna KD negativno, pasivno ponaanje, svjesno i voljno proputanje tjelesnog
pokreta (nepruanje medicinske pomoi ili neukazivanje pomoi osobi povrijeenoj u prometnoj nesrei).
12. POSLJEDICA KD, POVREDE I UGROAVANJA - KONKRETNA I APSTRAKTNA OPASNOST
Proizvedena promjena u vanjskom svijetu koja nastaje kao rezultat djelovanja poduzete radnje izvrenja KD.
Posljedica KD se javlja u dva oblika:
1. povreda fizika, materijalna promjena (rezultat) na objektu radnje; ona je element bia KD.
2. ugroavanje zatienog dobra KS nezavisno da li je ponaanje rezultiralo povredom dobra ili ne.
Podjela KD s obzirom na vrstu posljedice: 1. KD povrede i 2. KD ugroavanja
1. - veina KD spada u grupu KD povrede; povredu objekta najee je mogue neposredno zapaziti ulima
(kod KD ubojstva ili tjelesne povrede). Posljedica povrede se javlja u tri vida:
-unitenje,
-oteenje i
-injenje pravnog dobra neupotrebljivim.
2. KD ugroavanja -zasnivaju se na pojmu opasnosti. Opasnost predstavlja izuzetnu situaciju u kojoj se, prema
opem iskustvu, svakog asa moe oekivati nastupanje povrede. Zasniva se na mogunosti bliske i neposredne
povrede kakvog dobra (kada osoba puca uvis u prepunom kafiu). Moe biti: 1. konkretna i 2. apstraktna.
1.-Konkretna opasnost (neposredna, bliska, stvarna) postoji ako je uslijed poduzete radnje izvrenja opasnost
stvarno nastupila po objekat, pa je mogunost nastupanja njegove povrede bila tako velikog stupnja da je
postojala vjerojatnost njenog nastupanja, ali do povrede ipak nije dolo uslijed sluaja ili iz drugih razloga
(pucanje uvis u prepunom kafiu). Mora se utvrditi u konkretnom sluaju dokazivanjem te je elemenat bia KD.
2.-Apstraktna opasnost (opa, mogua) postoji kada uslijed poduzete radnje izvrenja opasnost nije nastupila
za objekat, ali je postojala mogunost da nastupi (KD ugroavanja javnog prometa opasnom radnjom ili
sredstvom). Postoji kada posljedica nije bila vjerojatna, ali je bila mogua; ta posljedica nije elemenat bia KD;
njeno postojanje se ne utvruje u konkretnom sluaju.
13. BIE KRIVINOG DJELA (ZAKONSKO BIE)
Skup razliitih obiljeja koja opredjeljuju odreeno, konkretno KD i razlikuju ga od drugih KD.
3

Posebni elementi bia KD: a) obavezni radnja, posljedica, subjekt i objekt i b) mogui nain, sredstvo,
vrijeme i mjesto izvrenja, osobni odnosi i okolnosti poinitelja, namjera.
14. VRIJEME IZVRENJA KRIVINOG DJELA
Najee posljedica KD nastupa neposredno poslije poduzete radnje izvrenja. U malom broju sluajeva radnja
i posljedica se ne deavaju u istom trenutku, ve se radnja poduzima u jednom, a posljedica nastupa kasnije
(temporalna KD). Zbog toga treba utvrditi vrijeme izvrenja KD. U odreivanju vremena izvrenja tri teorije:
1.Teorija djelatnosti vrijeme poduzimanja radnje je vrijeme izvrenja.
2.Teorija posljedice vrijeme izvrenja kada je posljedica nastupila bez obzira kada je poduzeta radnja izvrena.
3.Teorija jedinstva (ubikviteta) - vrijeme izvrenja-vrijeme poduzimanja radnje i vrijeme nastupanja posljedice.
15. MJESTO IZVRENJA KRIVINOG DJELA
Najee posljedica KD nastupa na mjestu gdje je poduzeta radnja izvrenja. U malom broju sluajeva radnja i
posljedica se ne deavaju na istom mjestu, ve se radnja poduzima na jednom, a posljedica nastupa na drugom
mjestu (distanciona KD). Zbog toga treba utvrditi mjesto izvrenja. U odreivanju mjesta izvrenja tri teorije:
1.Teorija djelatnosti mjesto izvrenja KD je mjesto poduzimanja odnosno nepoduzimanja injenja.
2.Teorija posljedice mjesto izvrenja ono gdje je posljedica KD nastupila bez obzira gdje je radnja izvrena.
3.Teorija jedinstva (ubikviteta) mjesto izvrenja je mjesto gdje je poduzeta odn. proputena radnja i mjesto
gdje je nastupila posljedica.
Vanost mjesta izvrenja krivinog djela:
1. da se utvrdi primjena domaeg krivinog zakonodavstva u odnosu na strano krivino zakonodavstvo,
2. da se odredi mjesna nadlenost suda,
3. da se kvalificira KD kada je mjesto izvrenja radnje elemenat njegovog bia.
16. SUBJEKT KRIVINOG DJELA
Aktivni subjekt KD osoba koja svojom radnjom injenja ili neinjenja prouzrokuje posljedicu KD na objektu
napada. Moe biti: 1. izvritelj, odn. suizvritelj i 2. suuesnik (pomaga ili poticatelj).
Poinitelj KD - po pravilu, to moe biti svaka fizika osoba koja je navrila 14 godina i pravna osoba. Kod
nekih KD zakon trai posebno osobno svojstvo, odnos ili okolnost osoba da bi ona mogla biti poinitelj KD
delicta propria, KD sa posebnim, specijalnim subjektom. Pojam poinitelja je iri od pojma izvritelja KD, jer
obuhvaa i suuesnike. S obzirom na podobnost za krivicu poinitelj moe biti: a) krivac i b) neuraunljiva
osoba. Poseban krivinopravni status maloljetnik i mlaa punoljetna osoba.
Izvritelj KD:
a) neposredni osoba koja sama poduzima radnju KD,
b) posredni osoba koja koristi drugu osobu kao sredstvo za izvrenje KD i suizvritelj.
Pasivni subjekt krivinog djela oteeni ili rtva osoba koja je povrijeena ili ugroena izvrenim KD.
17. OBJEKT KD
Objekt krivinog djela
1. u formalnom smislu dobro, vrijednost ili interes protiv kojeg je upravljeno KD, te mu se zbog toga prua
krivinopravna zatita.
2. u materijalnom smislu drutveni odnosi i dobra koja se tite odredbama krivinog zakonodavstva.
Zatitni objekt dobro, vrijednost ili interes kojem se prua krivinopravna zatita od povrede ili ugroavanja
(opi i grupni zatitni objekt).
Objekat radnje materijalni, fiziki predmet na kojem se poduzima radnja izvrenja KD. Predstavlja element
bia KD i on pripada zatienom objektu. Ako je predmet KD ovjek, on se naziva pasivni subjekt KD.
18. OSNOVNO, KVALIFICIRANO I PRIVILEGIRANO KD
Osnovno kod kojeg uobiajeno poduzetom radnjom nastupa zakonom propisana posljedica.
Kvalificirano koje je izvreno pod posebnim, teim kvalifikatornim okolnostima ili djelo kod kojeg uslijed
poduzete radnje izvrenja nastupi tea posljedica: a) djelo kvalificirano teom posljedicom i
4

b) djelo kvalificirano naroitom okolnou.

Privilegirano koje je izvreno pod posebnim, privilegiranim okolnostima koje ukazuju na manji stupanj
opasnosti i teine uinjenog djela.
19. DJELO ZANEMARLJIVE OPASNOSTI ILI DJELO MALOG ZNAAJA, BEZNAAJNO DJELO
Nije KD ono djelo koje je, iako sadri obiljeja odreena zakonom, u zanemarljivoj mjeri opasno zbog svog
malog znaaja i zbog neznatnosti ili odsutnosti tetnih posljedica.
Cilj primjene instituta iskljuiti primjenu krivinog prava u sluajevima kada su ispunjena sva obiljeja bia
KD, ali se radi o bagatelnom KD kad primjena krivinih sankcija ne bi imala svrhu.
Djelo zanemarljive opasnosti ili djelo malog znaaja/beznaajno djelo, razlozi postojanja:
1. mali znaaj djela - da je uinjeno KD prema okolnostima pod kojima je uinjeno malog znaaja,
2. neznatnost ili odsutnost tetnih posljedica - nije prouzrokovalo posljedice ili su posljedice neznatne.
Djelo malog znaaja/beznaajno djelo postoji ako se njime ne napada dobro, vrijednost ili interes koji ima vei
znaaj za drutvo i ako na to ukazuju:
a) priroda i teina uinjenog KD i okolnosti pod kojima je ono uinjeno (lake KD za koje je propisana blaa
kazna uinjeno pod olakotnim okolnostima) i
b) nizak stupanj krivice poinitelja ili njegove osobne okolnosti.
20. NUNA OBRANA
Nije KD ono djelo koje je uinjeno u nunoj obrani iako ispunjava obiljeja bia KD predvienog u zakonu.
Nuna obrana je ona obrana koja je neophodno potrebna da poinitelj od svog dobra ili od dobra drugog odbije
istovremeni ili neposredno predstojei protupravni napad. Djelo uinjeno u nunoj obrani je dozvoljeno.
Pravo na NO se izvodi iz: a) prava samozatite i b) principa zatite pravnog poretka. Dva elementa NO:
1. postojanje napada i
2. odbijanja napada (obrana).
Napad je radnja koja je upravljena na povredu ili ugroavanje pravnog dobra ili pravnog interesa druge osobe.
1. napad mora biti poduzet od ovjeka,
2. napad mora biti usmjeren protiv ovjeka, protiv nekog njegovog pravnog dobra ili pravnog interesa (najee
ivot, tjelesni integritet, imovina, ast); NO postoji i kod odbijanja napada od bilo kojeg dobra druge osobe.
3. napad mora biti protupravan on je protupravan kada nije zasnovan na pravnom propisu, kada se ne
poduzima na osnovu zakonskog ovlatenja.
4. napad mora biti stvaran realno manifestiran; da je otpoeo ili neposredno predstoji; faktiko pitanje koje
rjeava sud u konkretnom sluaju.
Putativna, uobraena ili tobonja nuna obrana - pogrena predstava i uvjerenje napadnutog da postoji
napad uperen na povredu nekog njegovog dobra ili dobra drugog koje brani (obrana od tobonjeg napada).
Uvjeti za postojanje obrane:
1. obrana se sastoji u odbijanju napada; zavisi od postojanja napada; kakav je napad, takva mora biti i obrana.
2. obrana mora biti upravljena protiv bilo kojeg pravnog dobra ili pravnog interesa napadaa.
3. obrana mora biti istovremena s napadom istovremenost postoji ako je obrana poduzeta u vrijeme kada
napad neposredno predstoji ili je zapoeo, ali samo do momenta dok nije prestao; trajanje obrane se mora
poklopiti sa trajanjem napada; kad je napad prestao, prestaje i pravo napadnutog na nunu obranu.
4. obrana mora biti neophodno potrebna za odbijanje napada (neizbjena radi odbijanja napada); intenzitet
obrane mora odgovarati intenzitetu napada (nainu i sredstvima koje je napada upotrijebio); srazmjernost ili
ekvivalencija izmeu intenziteta napada i intenziteta obrane u konkretnom sluaju.
Prekoraenje (eksces) nune obrane postoji kad napadnuti u odbijanju napada od svog ili tueg pravnog
dobra prijee granice obrane koja je neophodno potrebna za odbijanje tog napada. Dvije vrste prekoraenja:
1. po intenzitetu - kada je povrijeeno dobro napadaa vee vrijednosti nego to je spaeno dobro na ovaj nain.
2. po irini kada napadnuti uzvrati obranom na napad koji jo nije zapoeo, niti je neposredno predstojao ili
ako nastavi sa povredom dobra napadaa i poto je napad konano i definitivno prestao.

Prekoraenje granice NO kanjavanje napadnutog - napadnuti koji je prekoraio granice NO moe se blae
kazniti, a ako je do prekoraenja granica dolo uslijed jake razdraenosti ili prepasti napadnutog koja je
izazvana napadom, moe se i osloboditi od kazne.
21. KRAJNJA NUDA
Nije KD ono djelo koje je uinjeno u krajnjoj nudi. KN postoji kada je djelo uinjeno da poinitelj otkloni od
svog dobra ili od dobra druge osobe istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla
otkloniti, a pri tome uinjeno zlo nije vee od zla koje je prijetilo. Krajnja nuda se zasniva na dva elementa:
1. postojanje opasnosti za neko pravno zatieno i odreeno dobro,
2. otklanjanje te opasnosti povreivanjem nekog drugog zatienog dobra.
Da bi opasnost bila pravno relevantna,ona mora ispuniti odreene uvjete:
1. opasnost moe dolaziti od: a) ovjeka, b) ivotinje, c) prirodnih sila i d) stvari.
2. opasnost treba prijetiti bilo kojem pravnom dobru ili pravnom interesu bilo kojeg pravnog subjekta.
3. opasnost mora biti stvarna/realna, objektivno postojati u stvarnom svijetu, nastupiti ili neposredno predstojati.
4. opasnost ne smije biti skrivljena; ona je neskrivljena ako je sluajno nastupila, odn. ako je nastala bez krivice
osobe koje se nalazi u opasnosti.
Putativna krajnja nuda - imaginarna, prividna opasnost ne daje pravo za postupanje u krajnoj nudi.
Postoji kada napadnuti pogreno smatra da je opasnost stvarna ili da je nastala (a jo nije) ili da jo traje, ili
pogreno procjenjuje dozvoljeni nain otklanjanja opasnosti.
Otklanjanje opasnosti - drugi element instituta KN svaka djelatnost poinitelja koja je upravljena da zatiti i
ouva pravno dobro kojem prijeti opasnost. U otklanjanju ove opasnosti povreuje se tue pravno dobro - to ne
smije biti pravno dobro one osobe koja je nekom svojom radnjom izazvala opasnost nuna obrana.
Otklanjanje opasnosti mora ispuniti odreene uvjete:
1. KN postoji ako se opasnost nije mogla otkloniti na drugi nain ve samo povredom dobra tree osobe.
2. Otklanjanje opasnosti mora biti istovremeno s njenim trajanjem; budua i prola opasnost ne daju pravo na
postupanje u KN.
3. uinjeno zlo ne smije biti vee od zla koje je prijetilo.
Prekoraenje krajnje nude - fakultativna osnova za blae kanjavanje poinitelja KD. Postoji kada osoba
povrijedi dobro tree osobe koje je vee vrijednosti ili veeg znaaja od onog dobra koje je spaeno.
Nema KN ako je poinitelj bio duan izloiti se opasnosti koja je prijetila (vojska, policija, vatrogasci).
22. SILA I PRIJETNJA
Sila i prijetnja su oblici prinude. Prinuda je pritisak na volju poinitelja KD koji dolazi izvana, a koji moe biti
izazvan prirodnom silom i ivotinjskom snagom (prava ili prirodna prinuda prava vis maior) i ljudskom
radnjom (neprava prinuda neprava vis maior). Prinuda po karakteru djelovanja moe biti: a) fizika i
b) psihika. Fizikom prinudom se djeluje na tijelo ovjeka primoravajui ga da uini KD, psihika-djeluje se
na svijest, volju i osjeaje ovjeka primoravajui ga da izvri KD. Nije KD ono djelo koje je uinjeno pod
djelovanjem neodoljive sile.)
Sila je upotreba fizike, mehanike ili druge snage jedne osobe prema drugoj osobi s ciljem da se ta osoba
prinudi na injenje ili neinjenje koje dovodi do prouzrokovanja zabranjenih posljedice tj do ostvarenja KD.
Pod silom se podrazumijeva i primjena hipnoze i omamljujuih sredstava s ciljem da se netko protiv svoje volje
dovede u nesvjesno stanje ili se onesposobi za otpor.
1. Neodoljiva sila po svojoj snazi, obimu i intenzitetu takva da joj se poinitelj KD nije mogao oduprijeti.
2. Odoljiva sila takve snage i intenziteta da joj se poinitelj KD mogao suprotstaviti ili je otkloniti, ali nije.
Dva oblika sile:
1. Apsolutna (fizika) kada je pritisak na volju druge osobe takav da ju potpuno liava mogunosti da donese
odluku o injenju ili neinjenju ili je liena sposobnosti za ostvarivanje voljnog akta tako da se poduzimanje ili
nepoduzimanje tjelesnog pokreta ne smatra kao njen, ve kao tu akt. Kao izvrilac djela smatra se osoba koja
je primijenila neodoljivu silu.

2. Kompulzivna (psihika, relativna) - kada je pritisak na volju druge osobe takav da ona ima sposobnost za
odluivanje, ali je njena odluka da poduzme ili propusti radnju izvrenja KD iznuena tako da nije akt njene
slobodne volje. Moe biti: neposredna i posredna zavisno od toga prema kojoj osobi je sila primijenjena.
Prijetnja-blai oblik prinude, najava zla, izjava kojom se drugoj osobi stavlja u izgled nanoenje zla koje je
podobno, dovoljno da utjee na njenu volju tako da ona donese odluku da poduzme/propusti odreenu radnju i
time prouzrokuje zabranjenu posljedicu. Podjele: usmena i pismena, ozbiljna, stvarna, sadanja i neotklonjiva.
23. POJAM I OBLICI VINOSTI (KRIVNJE)
Krivica (vinost) - nuan uvjet za primjenu KS prema poinitelju KD, bez nje nema kanjivosti; subjektivni,
psihiki odnos poinitelja prema vlastitom KD. Oblici: umiljaj (dolus) i nehaj. Krivica postoji ako je poinitelj
u vrijeme kada je uinio KD bio uraunljiv i postupao s umiljajem ili iz nehaja. Krivicu ine dva elementa:
- Uraunljivost sposobnost za rasuivanje (sposobnost shvaanja znaaja svog djela) i
- Sposobnost za odluivanje (sposobnost upravljanja svojim postupcima).
24. UMILJAJ (DOLUS)
Najvii i najizrazitiji oblik krivice; svjesno i voljno ostvarenje KD. Vrste: 1. DIREKTNI,
2. EVENTUALNI,
3. UMILJAJ NA MAH (kod dva KD: ubojstvo na mah i teka tjelesna povrede na mah).
Krivino djelo je uinjeno s umiljajem:
1. Direktan umiljaj - kada je poinitelj bio svjestan svoga djela i htio njegovo izvrenje.
2. Eventualan umiljaj - kada je poinitelj bio svjestan da moe uiniti djelo pa je na to pristao.
Dvije vrste direktnog umiljaja:
1. Prvog stupnja - postoji kad poinitelj ide za tim da ostvari obiljeje bia KD, kada mu je ba stalo da ostvari
njegovu posljedicu naglasak na voljnom elementu.
2. Drugog stupnja kad poinitelju nije stalo da ostvari obiljeje bia KD, ali zna da e posljedica sigurno
nastupiti ako poduzme namjeravanu radnju izvrenja.
Direktan umiljaj ine dva elementa:
1. svijest o djelu (svjesni ili kognitivni elemenat) poinitelj svjestan i ima pravilno saznanje o radnji i
posljedici, te uzronoj vezi izmeu njih, o svim okolnostima koje ine obiljeje bia KD: mjesto, vrijeme, nain
i sredstvo te protupravno postupanje.
2. htijenje djela (voljni elemenat) elja da se upravo poduzimanjem radnje prouzrokuje posljedica KD.
Elementi eventualnog umiljaja:
1. svijest o mogunosti djela o mogunosti nastupanja posljedice uslijed poduzete radnje izvrenja.
2. pristajanje na djelo poinitelj ne eli nastupanje posljedice, ve na nju samo pristaje, odn. suglaava se s
njenim moguim nastupanjem.
Drugi psiholoki elementi (umiljaj se izraava kroz intelektualni i voljni elemenat koji su esto praeni drugim
psiholokim elementima): a) namjera, b) cilj i c) motiv.
Predumiljaj - kada je odluka poinitelja da pristupi izvrenju KD donijeta hladno, trezveno, promiljeno,
poslije kraeg ili dueg razmiljanja i ozbiljne i zrele procjene svog ponaanja.
Iznenadni (momentalni) umiljaj umiljaj na mah koji nastaje na strani poinitelja iznenada, bez prethodnog
razmiljanja o KD, najee nakon provokacije oteenog.
25. NEHAJ
Blai oblik krivice, nevoljno ostvarenje KD. Krivino djelo je uinjeno iz nehaja:
1. Svjesni nehaj ili lakomislenost - kada je poinitelj bio svjestan da svojom radnjom injenja ili neinjenja
moe uiniti djelo, ali je olako drao da do toga nee doi ili da e to moi sprijeiti.
2. Nesvjesni nehaj postoji kada poinitelj nije bio svjestan da svojom radnjom moe uiniti djelo iako je prema
okolnostima pod kojima je ono uinjeno i prema svojim osobnim svojstvima bio duan i mogao biti svjestan te
mogunosti (nesvjesni nehaj ili nemar, nepanja).
(Razlika izmeu svjesnog nehaja i eventualnog umiljaja-svijest kod svjesnog nehaja se po sadraju podudara sa
sadrajem svijesti kod eventualnog umiljaja. Razlikuju se po nedostatku voljnog odnosa poinitelja kod nehaja.
7

Kod eventualnog umiljaja poinitelj ne eli posljedicu, ali pristaje na njeno nastupanje; kod svjesnog nehaja on
ne pristaje na njeno nastupanje ve olako dri da ona nee nastupiti ili e je on moi sprijeiti. Kriterij za
razgranienje svjesnog nehaja i eventualnog umiljaja-Frankova formula (Rajnhard Frank) sud uzimajui u
obzir sve okolnosti konkretnog sluaja koje su postojale u vrijeme izvrenja KD procjenjuje da li bi se poinitelj
suzdrao od poduzimanja radnje izvrenja da je bio siguran da e posljedica nastupiti. Ako se na osnovu
utvrenih okolnosti pri izvrenju KD moe zakljuiti da se ne bi suzdrao od izvrenja ak i da je bio siguran da
e posljedica nastupiti tada postoji pristajanje, tj. eventualni umiljaj. Ako sud utvrdi da bi se poinitelj pri
postojeim okolnostima suzdrao od izvrenja da je bio siguran da e posljedica djela nastupiti, tada postoji
svjesni nehaj. Ako se ne moe sa sigurnou utvrditi da li bi se poinitelj suzdrao (postoji sumnja u postupanje
poinitelja) uzima se da je na strani poinitelja postojao svjesni nehaj (shodno principu in dubio pro reo).)
Dva oblika svjesnog nehaja:
1. Samopouzdanje kada poinitelj KD predvia mogunost nastupanja posljedice uslijed poduzete radnje
izvrenja, ali olako dri, vjeruje da e djelo, odn. posljedicu on sam, svojim naporom, sposobnou, vjetinom i
umjenou otkloniti, odn. sprijeiti njeno nastupanje (poinitelj precjenjuje svoje sposobnosti).
2. Pouzdanje - kada poinitlj KD predvia mogunost nastupanja posljedice, ali olako dri da ona nee nastupiti
uslijed djelovanja neke objektivno postojee, ali nesigurne stvarne okolnosti koju pogreno procjenjuje.
26. POSEBNI OBLICI KRIVICE
Nekoliko posebnih oblika krivice u domaem zakonodavstvu su odgovornost pravne osobe za KD i
odgovornost za meunarodna KD (komandna, zapovjedna odgovornost i zajedniki zloinaki poduhvat).
Krivina odgovornost kolektivnih organa (upravnih i nadzornih odbora, komisija); dva oblika:
a) kolektivna odgovornost organa kao cjeline i b) odgovornost za rad u kolektivnom organu.
Subjektivna odgovornost iskljuuje krivinu odgovornost drugog (ili objektivnu odgovornost). Izuzetak:
a) komandna odgovornost i b) zajedniki zloinaki poduhvat.
Komandna odgovornost osobe koja ima svojstvo (politiko ili vojno) nadreene osobe; ta osoba se ne moe
osloboditi krivice (ona je krivino odgovorna za radnje svojih potinjenih): a) ako je znala/mogla znati da se
njemu podreena osoba sprema uiniti meunarodno KD i propustila poduzimanje mjera da sprijei izvrenje i
b) ako je podreeni izvrio neko KD, a nadreeni propusti nune i razumne mjere njegovog kanjavanja.
Zajedniki zloinaki poduhvat - KD rezultat zajednikog djelovanja vie osoba, onih koja su ova djela
neposredno izvravala i onih koji su inspirirali, planirali i omoguili poiniteljima neposredno izvrenje.
Kvalificirano KD postoji: 1) kada poduzimanjem radnje izvrenja poinitelj eli ostvariti jednu posljedicu, a u
stvarnosti nastupi druga, tea posljedica od one koju je on elio ili na koju je pristao i koja redovno nastupa.
2) kada poinitelj izvri djelo u uvjetima i pod okolnostima koje ga ine teim nego to je to sluaj kada takvih
uvjeta i okolnosti nema.
Subjektivne osnove koje iskljuuju krivicu i kanjivost poinitelja: neuraunljivost, stvarna i pravna zabluda.
27. NEURAUNLJIVOST
Psihiko stanje poinitelja koje postoji u vrijeme izvrenja KD u kojem on nije mogao shvatiti znaaj svog djela
ili nije mogao upravljati svojim postupcima uslijed: a) duevne bolesti, b) privremene duevne poremeenosti ili
c) zaostalog duevnog razvoja. Sastoji se iz: 1. intelektualne i 2. voljne sposobnosti. Jedna osoba moe biti u
isto vrijeme neuraunljiva za jedno KD, a uraunljiva za drugo. Postojanje neuraunljivosti za vrijeme
poduzimanja radnje iskljuuje postojanje krivice. Psihiko stanje odreuju 2 elementa: a)bioloki i b)psiholoki.
Psiholoki elemenat neuraunljivosti se sastoji iz dva oblika nemoi:
1. nemogunost za rasuivanje (nedostatak intelektualne moi) nemogunost poinitelja da shvati stvarni,
realni, drutveni i pravni znaaj svoga KD.
2. nemogunost za odluivanje (nedostatak voluntaristike moi) nemogunost poinitelja da upravlja svojim
postupcima, odnosno da kontrolira svoje ponaanje.
Bioloki elemenat neuraunljivosti je postojanje duevne poremeenosti uslijed ega ona nije u mogunosti
pravilno rasuivati i odluivati. Uzroci duevne poremeenosti mogu biti: -naslijeeni, -uroeni ili -steeni.
Neuraunljivost se utvruje u krivinom postupku uz pomo doktora vjetaka sudsko psihijatrijske struke koji
daje nalaz o postojanju duevne poremeenosti i o mogunosti/nemogunosti rasuivanja i odluivanja.
8

28. BITNO SMANJENA URAUNLJIVOST

Psihiko stanje poinitelja u vrijeme izvrenja djela u kojem je bitno smanjena njegova sposobnost da shvati
znaaj svoga djela ili da upravlja svojim postupcima. To je bitno smanjenje sposobnosti za rasuivanje ili
sposobnosti za odluivanje uslijed: a) duevne bolesti, b) privremene duevne poremeenosti ili c) zaostalog
duevnog razvoja. Prijelazno stanje izmeu duevnog zdravlja (osnova uraunljivosti) i duevne poremeenosti
(osnova neuraunljivosti). Nije osnova iskljuenja krivice, fakultativna osnova za blae kanjavanje.
29. STVARNA ZABLUDA (EROR FACTI)
Nije kriv poinitelj koji u vrijeme izvrenja KD nije bio svjestan nekog njegovog zakonskog obiljeja ili koji je
pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo bilo dozvoljeno.
Ako je poinitelj bio u zabludi iz nehaja, kriv je za KD poinjeno iz nehaja kada zakon za to KD propisuje
kanjavanje i za nehaj. Stvarna zabluda (eror facti) moe biti:
1. postojanje pogrene ili nepotpune predstave o nekoj stvarnoj okolnosti KD.
2. zabluda o biu KD ili zabluda o nekoj okolnosti koja predstavlja obiljeje KD injenina zabluda.
Dvije vrste stvarne zablude:
1. zabluda o biu KD (kad poinitelj nije uope svjestan nekog zakonom odreenog obiljeja KD) i
2. zabluda o razlozima iskljuenja protupravnosti, tj. o okolnostima koje bi djelo inile dozvoljenim da su
postojale u vrijeme poduzimanja radnje KD (poinitelj je svjestan svih obiljeja KD, ali pogreno smatra da
postoji okolnost koja bi iskljuivala protupravnost, npr. putativna nuna obrana).
Neotklonjiva stvarna zabluda postoji kada poinitelj u datim okolnostima nije mogao niti je bio duan da zna
ono o emu je imao pogrenu predstavu; djelo uinjeno u neotklonjivoj stvarnoj zabludi nije KD.
Otklonjiva stvarna zabluda postoji kada je poinitelj KD imao pogrenu predstavu o obiljejima KD ili o
okolnostima koje iskljuuju protupravnost djela, iako je bio duan i mogao imati pravilnu predstavu o tim
okolnostima; onaj tko postupa u otklonjivoj zabludi moe odgovarati za KD.
Posebni sluajevi stvarne zablude:
-zabluda o predmetu-poinitelj pogreno misli da poduzima radnju prema 1 predmetu, a u stvari je vri prema 2.
-zabluda o linosti-poinitelj pogreno misli da poduzima radnju prema 1 osobi, a u stvari je vri prema 2.osobi.
30. PRAVNA ZABLUDA EROR IURIS
Posljednja subjektivna osnova koja ne iskljuuje krivicu, ali utjee na kanjivost poinitelja.
Pogrena/nepotpuna predstava poinitelja o zabranjenosti izvrenog djela ili o socijalno-pravnom znaaju djela.
Poinitelj je u vrijeme poduzimanja radnje izvrenja svjestan svih stvarnih okolnosti koje ine obiljeja bia
KD, ali ne zna da je njegovo djelo zabranjeno, niti je bio duan, niti je mogao znati za zabranjenost djela.
Pravna zabluda postoji:
1. kada poinitelj ima pogrenu predstavu o odreenosti djela u zakonu, odnosno kada nije svjestan da je djelo
koje je uinio odreeno u zakonu kao KD,
2. kada poinitelj nije svjestan da je djelo koje je uinio protupravno,
3. kada je poinitelj u zabludi o ''blanketnom KD'' nije svjestan nekog vankrivinog propisa,
4. kada poinitelj pogreno tumai okolnost koja je zakonsko obiljeje bia KD (svjestan je njenog postojanja,
ali joj pripisuje drugaije znaenje i djelovanje koje bi, kada bi zaista postojalo iskljuivalo zabranjenost),
5. kada poinitelj pogreno procjenjuje znaaj uinjenog djela smatrajui da neka posebna okolnost ini njegovo
djelo dozvoljenim uslijed malog znaaja djela.
Pravna teorija vrste pravne zablude:
1. Direktna zabluda o protupravnosti predstavlja zabludu o postojanju norme poinitelj zna ta ini, ali ne
zna da postoji pravna norma koja zabranjuje takvo ponaanje.
2. Indirektna zabluda o protupravnosti ili zabluda o postojanju nekog razloga koji iskljuuje protupravnost
poinitelj misli da postoji neki razlog koji iskljuuje protupravnost, a on ne postoji.
3. Zabluda o kanjivosti ponaanja kada je poinitelj svjestan znaenja nekog obiljeja KD, ali zbog preuskog
tumaenja obiljeja doe do zakljuka da se njegovo ponaanje ne moe podvesti pod odgovarajui opis KD.
Neotklonjiva pravna zabluda postoji kada poinitelj KD nije bio duan i nije mogao znati da je njegovo djelo
zabranjeno pravnim propisima.
9

Pravna zabluda iz opravdanih razloga - predstavlja fakultativnu osnovu za osloboenje od kazne ili za blae
kanjavanje poinitelja KD.
Otklonjiva pravna zabluda postoji kada poinitelj u vrijeme poduzimanja radnje izvrenja nije znao da je
njegovo djelo zabranjeno, ali je to mogao i bio duan znati.
31. SKRIVLJENA NEURAUNLJIVOST (ACTIONES LIBERAE IN CAUSA)
Poinitelj KD se, upotrebom alkohola, opojnih droga ili na drugi nain, doveo u stanje u kojem nije mogao
shvatiti znaaj svoga djela ili upravljati svojim postupcima. Krivica se utvruje prema vremenu neposredno
prije dovoenja u ovo stanje. Skrivljena neuraunljivost uvjeti:
1. da se poinitelj sam stavio u stanje neuraunljivosti,
2. da je u vrijeme stavljanja u stanje neuraunljivosti takva osoba bila uraunljiva,
3. da u stanju neuraunljivosti poinitelj poduzme radnju izvrenja KD,
4. da izmeu radnje kojom se osoba stavlja u neuraunljivost i posljedice ostvarenog KD postoji uzroni odnos.
32. POKUAJ KRIVINOG DJELA pojam, vrste i kanjavanje
Pokuaj KD ili nedovreno KD je trea, mogua, ali neobavezna faza u izvrenju KD. Postoji kada poinitelj s
umiljajem zapone izvrenje KD, ali ga ne dovri. To je umiljajno zapoinjanje izvrenja koje nije dovelo do
nastupanja svih zakonskih obiljeja KD. Kod pokuaja, poinitelj nakon to je donio odluku o izvrenju KD i
eventualno izvrio pripremne radnje, prelazi na ostvarivanje izvrenja, odnosno poduzima jednu ili vie radnji
koje su odreene kao zakonski elemenat bia konkretnog KD. Ali, i pored poduzimanja radnje, ne dolazi do
nastupanja posljedice, pa se ne ostvaruje bie KD u potpunosti, ve samo djelomino. Pokuaj nije mogu kod:
1. KD neinjenja - radnja izvrenja se sastoji u neinjenju, svjesnom i voljnom proputanju tjelesnog pokreta,
2. KD kod kojih je samim poduzimanjem radnje izvrenja svreno djelo bez obzira da li je nastupila posljedica,
3. KD koja za posljedicu imaju apstraktnu opasnost,
4. verbalnih KD,
5. djelatnosnih KD (sutina ovih KD se sastoji u poduzimanju protupravne, u zakonu odreene djelatnosti, pa se
ova KD smatraju svrenim samim momentom poduzimanja radnje izvrenja),
6. nehajnih KD.
Tri elementa pokuaja:
1. poduzimanje umiljajne djelatnosti, podrazumijeva prethodno donesenu odluku za izvrenje KD,
2. zapoinjanje KD poduzimanjem radnje izvrenja i
3. odsustvo posljedice, odnosno nedovrenost djela.
Svreni pokuaj kada je poinitelj zapoeo i dovrio radnju izvrenja, ali posljedica KD nije nastupila
(nanianio je i ispalio metak u rtvu, ali je promaio, pa posljedica nije nastupila).
Nesvreni kada poinitelj zapone radnju izvrenja, ali je ne dovri, pa se tako i ne steknu svi uvjeti
neophodni za nastupanje posljedice KD (podigao je puku, nanianio u rtvu, ali je odustao od pucanja).
Kvalificirani pokuaj - kad se poduzetom radnjom izvrenja kojom se htjelo ostvariti tee KD, prouzrokovalo
bie drugog, lakeg KD koje je u zakonu odreeno kao posebno KD. Ovaj pokuaj je od znaaja za:
a) pravnu kvalifikaciju djela i b) odmjeravanje kazne.
Poinitelj se kanjava za djelo koje je htio ostvariti i koje je obuhvaeno njegovim umiljajem, a injenica da je
ostvareno lake KD je vana kod odmjeravanja kazne.
(Primjer kvalificiranog pokuaja: kada poinitelj pokua ubojstvo ispaljivanjem metka u rtvu, pa je pogodi i
teko rani, ali ne nastupi smrt; umiljaj poinitelj je usmjeren na ubojstvo, ali su ostvarena obiljeja teke
tjelesne povrede; stoga e odgovarati za kvalificirani pokuaj ubojstva, a ne za dovreno djelo teke tjelesne
povrede jer je tjelesna povreda obuhvaena pokuajem ubojstva, to je tee KD od teke tjelesne povrede.)
Nepodoban ili neprikladan, neprimjeren, nemogu pokuaj postoji kada do nastupanja posljedice nije dolo
zbog toga to su sredstva s kojima je ili predmet prema kojem je poduzeto izvrenje KD bili takvi da se KD nije
moglo uope izvriti. Do ovog pokuaja dolazi zato to sredstva kojima je poduzeta radnja nemaju takva
svojstva da bi se njima mogla prouzroiti posljedica ili je predmet radnje nepogodan. Kazna kao i za pokuaj.
Primjeri nepodobnog pokuaja pokuaj trovanja nedovoljnom koliinom otrova, pucanje iz prazne puke.
10

Druga vrsta nepodobnog pokuaja je kada radnju poduzima prema nepodobnom objektu puca u mrtvog
ovjeka, radi krae zavlai ruku u tui prazan dep, falsificira novac koji vie nije u opticaju.
33. DOBROVOLJNI ODUSTANAK
Postoji kada je izvritelj pokuao izvrenje KD, ali je dobrovoljno (svojevoljno) odustao od njegovog izvrenja
ili kada je suizvritelj, poticatelj ili pomaga dobrovoljno sprijeio izvrenje KD kojem je doprinosio. On je
mogu kod nesvrenog ili svrenog pokuaja, ne i kod nepodobnog. Uvjeti za postojanje:
a) da je odustanak dobrovoljan (poinitelj sam donese odluku o prekidanju zapoete radnje izvrenja ili o
otklanjanju posljedice poslije izvrene radnje KD iako je svjestan da zapoeto djelo moe dovriti).
b) da je odustanak konaan (kada je izraz vrste odluke poinitelja da ne nastavi sa izvrenjem KD).
Dobrovoljni odustanak postoji u dva sluaja:
1. kada izvritelj zapone radnju izvrenja, pa svojevoljno odustane od njenog dovrenja (dobrovoljni odustanak
od nesvrenog pokuaja),
2. kada izvritelj radnju izvrenja dovri, ali svojevoljno sprijei nastupanje posljedice (dobrovoljni odustanak
od svrenog pokuaja).
Vrste dobrovoljnog odustanka s obzirom na svojstvo osobe koja dobrovoljno odustaje od KD:
-dobrovoljni odustanak izvritelja i
-dobrovoljni odustanak suizvritelja, poticatelja ili pomagaa KD kojem je doprinosio.
34. POJAM I VRSTE STJECAJA KD
Kada poinitelj s jednom radnjom (injenja ili neinjenja) izvri vie KD ili u odreenom vremenskom periodu
s vie radnji izvri vie KD za koja mu nije presueno pa mu se istovremeno sudi u istom krivinom postupku,
donosi jedna presuda i izrie jedna glavna kazna. (Kad netko istim metkom ubije jednu, a rani drugu osobu; kad
provalnik izvri niz kraa u desetak dana, pa kada bude otkriven sudi mu se za sve prethodno izvrene krae.)
Uvjeti za postojanje stjecaja;
-istovjetnost poinitelja znai da ista osoba u istom ili razliitom svojstvu kao izvritelj, suizvritelj, poticatelj
ili pomaga uestvuje u izvrenju svih KD,
-dva ili vie KD koja mogu biti svrena ili pokuana, bez obzira da li su iste ili razliite vrste,
-za uinjena djela nije izreena presuda,
-za sva uinjena KD istovremeno suenje.
Vrste stjecaja:
1. idealni (formalni) - kada poinitelj s jednom radnjom izvri vie KD (ubojstvo i teka povreda); moe biti:
a) homogeni (istovrstan) poinitelj s jednom radnjom ostvari vie KD iste vrste (KD protiv ivota i tijela) i
b) heterogeni (raznovrstan) kada poinitelj s jednom radnjom izvri vie KD razliite vrste (ubojstvo i kraa).
2. realni (materijalni) - poinitelj s vie samostalnih radnji, koje mogu biti prostorno ili vremenski odvojene,
izvri vie KD za koja mu se istovremeno sudi (jedan dan uini KD krae, drugi dan KD lake tjelesne povrede).
Ako je poinitelj izvrio dva KD, ali mu je za jedno od njih izreena pravomona presuda, bez obzira da li je
kaznu izdrao ili ne, ne postoji realni stjecaj, ve povrat.
Realni stjecaj moe biti:
a) homogeni (istovrstan) postoji kada poinitelj s vie radnji ostvari vie KD iste vrste i
b) heterogeni (raznovrstan) kada poinitelj sa vie radnji ostvari vie KD razliite vrste.
Prividni (zakonski) stjecaj postoji kada se u jednom djelu radnje poinitelja stjeu obiljeja vie KD, ali
uprkos tome to izgleda da postoji njihov stjecaj, u sutini postoji samo jedno KD.
(Ako je poinitelj obio tuu bravu i uao u stan oduzevi tuu pokretnu stvar, postoji mogunost primjene bia
KD krae i teke krae obijanjem, ali primjena bia teke krae iskljuuje primjenu KD krae.)
Prividni idealni stjecaj postoji kada se jedno ponaanje moe podvesti pod bia vie KD tako da izgleda da
postoji nekoliko KD, ali zbog njihovog meusobnog odnosa postoji samo jedno KD.
35.SLOENO I KOLEKTIVNO KRIVINO DJELO
Sloeno KD je zakonska konstrukcija; KD koje je sastavljeno od dva ili vie KD koja su meusobno nuno
povezana i za koja zakon propisuje jedinstvenu kaznu. Za sloeno KD zakon odreuje kaznu koja je via od
11

kazne propisane za KD koja ulaze u sastav sloenog KD. Dva oblika sloenog KD:
- Pravo - dva ili vie samostalnih KD (razbojnitvo = prinuda + kraa; razbojnika kraa = kraa + prinuda)
- Nepravo krivino djelo i druga zakonom odreena djelatnost koja je inae dozvoljeni akt, ali zajedno sa
prinudom ini novo, tee KD za koje zakon propisuje strou kaznu (silovanje = KD prinude + spolna radnja).
Kolektivno KD postoji kada se vie ponovljenih injenja istog krivinog djela smatra jednim krivinim djelom
zbog posebnog psihikog odnosa poinitelja prema vrenju tih djela (nadripisarstvo, nadriljekarstvo).
Tri oblika kolektivnog KD: u vidu zanata, u vidu zanimanja i iz navike.
36. PRODUENO KRIVINO DJELO
Produeno KD ini vie istih ili istovrsnih KD uinjenih u vremenskoj povezanosti od istog poinitelja (u
svojstvu izvritelja, suizvritelja, poticatelja ili pomagaa) koja predstavljaju jedinstvenu cjelinu u pravnom
smislu zbog postojanja najmanje dvije od sljedeih okolnosti: istovjetnosti oteenog, istovrsnosti predmeta
djela, koritenja iste situacije ili istog trajnog odnosa, jedinstva mjesta ili prostora izvrenja ili jedinstvenog
umiljaja. Ne mogu initi produeno KD ona djela koja po svojoj prirodi ne doputaju spajanje u jedno djelo.
Ako produeno KD obuhvaa razliite oblike istog djela, pravno e se kvalificirati kao najtee od tih KD.
Uvjeti za postojanje produenog KD:
1. Nain izvrenja i druge stvarne okolnosti pod kojima su izvrena KD odn. koritenje iste situacije ili istog
trajnog odnosa treba ih povezivati u pravu, prirodnu i loginu jedinstvenu cjelinu.
2. Jedinstvo mjesta ili prostora izvrenja KD.
3. Identitet vie uinjenih KD ili istovrsnost predmeta djela poinitelj trebao sa vie radnji izvrenja ostvariti
najmanje dva ili vie KD koja mogu biti svrena ili pokuana; vano je da se radi o KD koja su ista ili istovrsna.
4. Postojanje umiljaja kao oblika krivice kojim poinitelj poduzima svako pojedino KD u sastavu produenog.
5. Vremenska povezanost vie izvrenih djela odreeni vremenski interval, postojanje vremenskog
kontinuiteta, bez velikih prekida ili razmaka; faktino pitanje koje rjeava sud u konkretnom sluaju.
37. POJAM I VRSTE SUUESNITVA
Krivino djelo moe izvriti jedna osoba ili ona moe biti rezultat zajednikog djelovanja vie osoba koje
poduzimaju iste ili razliite radnje. Suuesnitvo ili kolektivni kriminalitet postoji kada dvije ili vie osoba, u
razliitim ulogama i pod odreenim uvjetima, zajedniki uestvuju u izvrenju jednog ili vie KD. Uee moe
biti: a) nuno bez uea vie osoba uope i nema KD, odn. zakonski opis KD podrazumijeva uee dvije ili
vie osoba i b) dobrovoljno kada vie osoba svjesno i voljno, dobrovoljno odlue zajedniki izvriti KD.
Postoje tri oblika ili vrste suuesnitva:
1. SUIZVRENJE (vie osoba zajedniki poduzima radnju izvrenja ili drugom radnjom poduzetom s
umiljajem bitno doprinose izvrenju KD),
2. POTICANJE (kada netko drugog navodi na izvrenje KD, a sam ga ne izvrava),
3. POMAGANJE (kada netko pomae drugom koji izvrava KD).
Suuesnitvo u irem smislu obuhvaa suizvrenje, poticanje i pomaganje.
Suuesnitvo u uem smislu podrazumijeva samo poticanje i pomaganje, jer ove osobe ne izvravaju KD nego
svojim radnjama uestvuju u KD koje drugi vri.
Subjektivna veza se izraava kroz svijest o zajednikom djelovanju (oni ne djeluju svaki za sebe nego zajedno).
Objektivna veza znai da svaki suuesnik poduzima djelatnost kojom na bilo koji nain, u bilo kojoj mjeri
doprinosi ostvarenju KD; KD je rezultat djelatnosti svih uesnika.
Pretpostavke za postojanje suuesnitva u uem smislu:
1. postojanje glavnog izvritelja KD,
2. uzrona veza izmeu radnje poticanja ili pomaganja i izvrenog KD,
3. krivica poticatelja ili pomagaa.
Akcesornost radnji suuesnika - radnje poticatelja ili pomagaa su zavisne (akcesorne) od radnji glavnog
izvritelja, jer suuesnitvo znai uestvovanje u djelu druge osobe.
38.SUIZVRENJE
Najtei oblik suuesnitva; vie osoba uestvovanjem u radnji izvrenja, ili na drugi nain,zajedniki izvre KD.
12

Objektivna i subjektivna veza kod suizvrenja:

a) objektivna veza (sastoji se u poduzimanju djelatnosti od strane svake osobe)
b) subjektivna veza (postojanje svijesti i volje kod svih suizvritelja da zajedniki izvode radnju izvrenja ili da
na drugi nain zajedniki poduzimaju drugu djelatnost kojom izvravaju KD.
Za postojanje suizvrenja trai se da je, pored zajednikog djelovanja u vrijeme izvrenja KD, kod suizvritelja
postojala tzv. izvriteljska namjera (animo auctoris), tj. volja suizvritelja da zajedniki izvre KD.
Suizvritelj moe biti samo onaj tko moe biti izvritelj KD i mora imati sva potrebna svojstva kao i izvritelj.
Suizvrenje moe postojati kod gotovo svih KD, osim delicta propria i svojerunih KD (ubojstvo djeteta pri
poroaju ili davanje lanog iskaza).
Delicta propria ili KD sa specijalnim subjektom (npr. vojna KD) suizvrenje moe postojati samo kada u
izvrenju uestvuje vie osoba koje imaju posebna svojstva koja se po zakonu trae za izvritelja takvog djela.
39. POTICANJE (PODSTREKAVANJE)
Oblik suuesnitva kojim se druga osoba umiljajno navodi da izvri KD. Postoji ako se radnjom poticanja
stvara odluka kod izvritelja da ostvari KD.
Razgranienje poticanja i psihikog pomaganja - ako je kod potencijalnog izvritelja ve postojala vrsta odluka
da izvri KD, tada poticanje ne postoji, ve postoji neuspjelo poticanje ili psihiko pomaganje.
Neposredno poticanje - poticatelj sam, svojim radnjama, navodi izvritelja na izvrenje KD.
Posredno - poticatelj potie drugu osobu da ona navede izvritelja KD na izvrenje KD.
Za poticanje je bitno postojanje odreenog psihikog, tj. komunikativnog utjecaja poticatelja na izvritelja KD.
Ako bi izvritelj pod utjecajem poticatelja uinio sasvim drugo KD u odnosu na ono koje je ranije imao u planu,
postoji i odgovornost poticatelja.
Utjecaj na izmjene u pogledu sredstva, mjesta/vremena izvrenja KD po pravilu su radnje psihikog pomaganja.
Poticatelj se kanjava za uinjeno KD kao da ga je sam uinio, isto kao i izvritelj jer je on moralni tvorac djela.
Radnja poticanja kao samostalno KD - KD navoenja na samoubojstvo ili pomaganje u samoubojstvu.
40. POMAGANJE I RADNJA POMAGANJA
Najblai oblik suuesnitva. Oblik suuesnitva kojim se umiljajno doprinosi izvrenju tueg KD. Svaka
djelatnost kojom se doprinosi radnji izvrenja tueg KD.
Mogue i neinjenje negativno pomaganje (npr. uvar skladita prema dogovoru ostavi vrata nezakljuana).
Prema karakteristikama poduzete radnje pomaganja, razlikujemo: -fiziko i -psihiko pomaganje.
Fiziko pomaganje - pomaga donese, nabavi ili stavi na raspolaganje sredstva za izvrenje KD, ukloni
prepreke za izvrenje i slino.
Psihiko pomaganje se uglavnom vri verbalnim putem (npr. davanje savjeta ili uputstava kako da se izvri KD,
unaprijed obeano prikrivanje KD, izvritelja i slino).
Obzirom na nain pruanja pomoi razlikuju se: neposredno i posredno pomaganje.
Neposredno (direktno) pomaganje znai pomo direktno izvritelju KD.
Posredno pomaganje postoji kada se pomo izvritelju KD ostvaruje preko druge osobe (npr. nabavi se motorna
pila i preda drugoj osobi da bi ona pomogla izvritelju da nedozvoljeno sijee umu).
Vrste pomaganja s obzirom na vrijeme pomaganja:
-prethodno pomaga prua pomo izvritelju djela prije nego to je ovaj poduzeo radnju izvrenja.
-istovremeno pomaga prua pomo poinitelju za vrijeme izvrenja radnje KD.
-naknadno kada se poslije izvrenog KD poinitelju daje sklonite, sakrivaju se predmeti, uklanjaju tragovi,
itd., pod uvjetom da je pomaganje unaprijed obeano.
Pomaganje koje se poduzima poslije nastupanja posljedice KD predstavlja samostalno KD.
41. KRIVICA SUUESNIKA
Bez postojanja glavnog izvritelja, nema suuesnitva. Dosljedno sprovedena teorija akcesornosti po kojoj
krivica suuesnika ovisi o krivici glavnog izvritelja KD, iskljuuje mogunost da zasnujemo krivicu
suuesnika ako je glavni izvritelj dijete ili neuraunljiva osoba. Zbog toga se teorija akcesornosti u izvjesnoj
13

mjeri ograniava, jer krivica suuesnika ne bi smjela ovisiti u svakom sluaju o krivici glavnog izvritelja
(sistem limitirane, ograniene akcesornosti).
Krivica suuesnika postoji ako su oni umiljajno poduzeli radnje suuesnitva, dok suizvritelj moe biti kriv i
za nehajno poduzetu radnju izvrenja KD.
Poticatelj i pomaga su krivci u granicama svog umiljaja, ali ne moraju znati za sve pojedinosti i detalje
izvrenja KD (npr. za tono vrijeme, mjesto, nain izvrenja KD i slino). Njihov umiljaj se samo u bitnom
sadraju mora poklapati s umiljajem izvritelja.
Ako je izvritelj izvrio lake KD od onog na koje se poticanje ili pomaganje odnosilo, a koje bi bilo njime
obuhvaeno, poticatelj i pomaga e se kazniti za KD koje je uinjeno.
42. POJAM, OPI ELEMENTI I VRSTE KRIVINIH SANKCIJA
To su dravne, odn. prinudne mjere represivno - preventivnog karaktera kojima se poinitelji KD ograniavaju
ili uskrauju u odreenim pravima ili slobodama, na osnovu odluke nadlenog suda, a koje su donesene u
zakonito provedenom krivinom postupku. Opi, obavezni, konstitutivni elementi krivine sankcije:
1. vezana za postojanje KD, drutvo se titi od kriminaliteta,
2. KS mora biti predviena u zakonu; poinitelju moe biti izreena samo ona koja je bila propisana zakonom
koji je bio na snazi u vrijeme izvrenja KD - princip zakonitosti KS,
3. KS jesu prinudne, represivne mjere krivinopravnog karaktera koje mogu biti izreene samo od strane suda u
zakonom ureenom krivinom postupku,
4. KS imaju karakter prinudnih mjera krivinopravnog karaktera predvienih protiv poinitelja KD,
5. sve KS imaju zajedniku opu svrhu - zatita drutva od kriminaliteta.
6. ne mogu se izrei djetetu,
7. neophodnost-nunost krivinopravne prinude, odn. njena srazmjernost jaini povrede ili ugroavanja
zatienog drutvenog dobra i stupnju krivice i opasnosti poinitelja predstavljaju vana obiljeja svih KS.
Krivine sankcije:
- KAZNE (kazna zatvora, novana),
- UPOZORAVAJUE SANKCIJE (uvjetna osuda, sudska opomena),
- MJERE SIGURNOSTI,
- ODGOJNE MJERE.
43. POJAM, ELEMENTI I VRSTE KAZNE
Prinudno oduzimanje ili ograniavanje prava i sloboda, ali i opa moralna osuda i drutveno-etiki prijekor koji
drutvo upuuje poinitelju zbog uinjenog KD. Elementi kazne:-osnovni/opi karakteriziraju svaku kaznu.
-relativni ili varijabilni elementi koji se javljaju u veoj ili manjoj mjeri, ili ih uope nema kod nekih kazni.
Osnovni ili opi elementi kazne:
1) kazna je represivna/prinudna ili prisilna krivinopravna mjera prema poinitelju zbog izvrenja KD.
2) kazna ima odreenu svrhu, izriito je zakonom odreena.
3) kazna mora biti odreena iskljuivo zakonom prije nego to je KD uinjeno.
4) primjena kazne, u svakom konkretnom sluaju, zavisi od postojanja KD i krivice njegovog poinitelja.
5) kazna je legitimno sredstvo za zatitu drutva od kriminala legitimna kazna koja je nuna.
6) kazna, kao i ostale KS, moe biti izreena samo od strane suda, i to u zakonom odreenom postupku.
7) pretpostavka za primjenu kazne je punoljetnost (18godina) poinitelja KD.
Relativni elementi kazne:
1) kazna treba biti osobna i ovjena, odn. humana (razlog zato su danas ukinute tjelesne kazne).
3) kazna treba biti moralna.
4) kazna treba biti pravedna.
5) kazna treba biti djeljiva (npr. djeljive su kazna zatvora i novana kazna, smrtna kazna je nedjeljiva).
6) kazna treba biti opoziva mogunost da u sluaju nezakonitog izricanja ona moe biti ukinuta.
7) kazna treba biti popravljiva novana kazna je popravljiva, kazna zatvora nije.
8) kazna treba biti zamjenjiva mogunost da sud po slobodnom uvjerenju umjesto zakonom propisane kazne
izrekne drugu, blau kaznu ili blau KS (sudsku opomenu, uvjetnu osudu).
14

44. PODJELA KAZNI NA GLAVNE I SPOREDNE

Prema sadraju: 1. glavne sama je sebi dovoljna; 2. sporedne.
Kazna zatvora i kazna dugotrajnog zatvora mogu se izrei samo kao glavne kazne, dok se novana kazna moe
izrei, i kao glavna, i kao sporedna. Podjela kazni s obzirom na dobra koja pogaa:
-kazne protiv ivota,
-protiv tjelesnog integriteta,
-protiv slobode,
-protiv imovine i
-protiv graanskih prava.
Podjela kazni s obzirom na nain propisivanja:
- Alternativne sud izrie samo jednu od vie propisanih kazni u zakonu; ako ima rije ''ili''.
- Kumulativne sud izrie sve propisane kazne poinitelju KD; kada imamo rije ''i''.
45. SVRHA KANJAVANJA
1. sprijeavanje poinitelja da ini KD i njegov preodgoj specijalna ili posebna prevencija,
2. utjecaj na druge da ne ine KD opa prevencija,
3. razvijanje i uvrivanje drutvene odgovornosti izraavanjem drutvene osude za KD i neophodnosti
potovanja zakona opa ili generalna prevencija.
46. RAD ZA OPE DOBRO NA SLOBODI
Kada sud izree kaznu zatvora u trajanju najvie do jedne godine, istovremeno moe odrediti da se kazna uz
pristanak optuenog zamijeni radom za ope dobro na slobodi.
Uvjeti za primjenu ove alternativne, parapenalne mjere:
1) Formalni da je sud u krivinom postupku utvrdio da je punoljetna osoba kriva za izvreno KD i da je toj
osobi izrekao kaznu zatvora u trajanju najvie do jedne godine.
2) Materijalni da je optuena osoba dala pristanak da se izreena kazna zatvora zamijeni radom za ope dobro.
Sud odreuje duinu trajanja rada za ope dobro; mora biti srazmjerno izreenoj kazni zatvora od jednog
mjeseca do est mjeseci, s tim to se rok za izvrenje ove mjere moe kretati od mjesec dana do est mjeseci.
47. KAZNA ZATVORA I KAZNA DUGOTRAJNOG ZATVORA
Kazna dugotrajnog zatvora- zakonom iskljuena mogunost njenog izricanja mlaoj punoljetnoj osobi (do 21g).
Izrie se samo na pune godine; ne na mjesece. Amnestija i pomilovanje mogu se dati nakon izdranih 3/5 kazne.
Kazna zatvora ne moe biti kraa od trideset dana ni dua od dvadeset godina. Izrie se na pune godine i pune
mjesece, a do est mjeseci i na pune dane. Izreena kazna zatvora do est mjeseci moe se na zahtjev osuenog
zamijeniti novanom kaznom. Kratkotrajnim kaznama zatvora smatra se lienje slobode do godinu dana (zbog
toga to se izreena kazna zatvora do godinu dana moe zamijeniti radom za ope dobro, odn. novanom
kaznom i kunim zatvorom s elektronskim nadzorom).
48. UVJETNI OTPUST
Sastoji se u otputanju osuenog sa izdravanja kazne zatvora prije nego to ju je u potpunosti izdrao pod
uvjetom da do isteka vremena izreene kazne ne uini novo KD. Moe se dati svakoj osobi koja izdrava:
-kaznu zatvora,
-kaznu dugotrajnog zatvora,
-kaznu maloljetnikog zatvora,
-odgojnu mjeru upuivanja u odgojnu ustanovu i
-odgojnu mjeru upuivanja u odgojno popravni dom.
Uvjeti za davanje uvjetnog otpusta kod izreene kazne zatvora i kazne dugotrajnog zatvora:
1. da je osueni izdrao polovinu izreene kazne zatvora, odnosno ako je izdrao tri petine izreene kazne
dugotrajnog zatvora pri emu se ovaj rok rauna od dana kada je zapoeto izvrenje kazne
2. ako se osueni u toku izdravanja kazne tako popravio da se moe zakljuiti da je postignuta svrha
kanjavanja i da se sa osnovom moe oekivati da e se na slobodi dobro vladati.
15

Opozivanje otpusta; deava se u situacijama kada uvjetno otputeni ne opravda ukazano povjerenje; on se nakon
opoziva vraa u zatvorsku ustanovu. O opozivanju odluuje sud. Vrste opozivanja: obavezno i fakultativno.
Obavezno opozivanje - sud e opozvati uvjetni otpust ako osueni dok je na otpustu uini jedno ili vie KD za
koje je izreena kazna zatvora preko jedne godine.
Fakultativno opozivanje - sud moe opozvati otpust ako uvjetno otputeni uini jedno ili vie KD za koje je
izreena kazna zatvora do jedne godine.
Dio kazne koji je osueni izdrao po ranijoj osudi se uraunava u novu kaznu, a vrijeme koje je proveo na
otpustu se ne uraunava.
Postpenalna pomo - pomo osuenom kad izae iz zatvora.
49. POJAM I SISTEMI - NOVANA KAZNA
Moe se izrei i kao glavna i kao sporedna kazna.
-kao glavna kazna - kada je u KZ odreena alternativno s kaznom zatvora; ''ili''.
-kao sporedna kazna - kada je u zakonu kumulativno odreena s kaznom zatvora, te kada nije uope propisana,
ako je KD uinjeno iz koristoljublja; ''i'' (novana kazna i kazna zatvora).
Novana kazna je imovinska kazna kojom se poinitelju utvruje obaveza da u odreenom roku uplati
presudom odreeni novani iznos u korist drave. U sluaju neispunjenja obaveze, novana kazna se zamjenjuje
kaznom zatvora ili kaznom rada u javnom interesu. Postoji sistem fiksnih iznosa i skandinavski koji vodi rauna
o imovinskom stanju poinitelja.
Broj dnevnih iznosa novane kazne odreuje sud primjenjujui opa pravila o odmjeravanju kazne. Visinu
dnevnog iznosa sud odreuje tako to uzima u obzir visinu dnevnog dohotka poinitelja prema iznosu njegove
tromjesene neto plae i njegova druga primanja, kao i obiteljske obaveze. Rok plaanja novane kazne ne
moe biti krai od 15 dana ni dui od est mjeseci; u opravdanim sluajevima- na rate, s tim da rok isplate ne
moe biti dui od jedne godine. Novana kazna se ne naplauje prinudno. Ako osueni ne plati kaznu u roku
koji je utvren presudom, sud e bez odlaganja donijeti odluku da se novana kazna zamijeni kaznom zatvora.
Zatvor u tom sluaju ne moe biti dui od dvije godine. Poslije smrti osuenog novana kazna se nee izvriti.
50. POJAM I VRSTE ODMJERAVANJE KAZNE
Odmjeravanje kazne je odreivanje vrste i visine kazne koja se izrie poinitelju. Vrste odmjeravanja:
1) zakonsko - apstraktno (tko drugoga lii ivota kaznit e se od-do),
2) sudsko konkretno,
3) administrativno.
Pravna teorija razlikuje i: -redovno i -vanredno (posebno) odmjeravanje kazne ublaavanje kazne.
Zakonsko odmjeravanje kazne vri zakonodavac prilikom odreivanja KD u zakonu. Javlja u dva vida:
1) U opem dijelu krivinog zakona se propisuju vrste i opi minimumi i maksimumi svih propisanih kazni.
2) U posebnom djelu KZ se kod svakog pojedinog KD propisuje vrsta kazne i posebni min i max te vrste kazne.
Pri propisivanju kazni, zakonodavac moe postupiti na vie naina:
1) propisati jednu ili vie vrsta kazni za jedno KD,
2) propisati glavne i sporedne kazne,
3) propisati trajne ili vremenske kazne,
4) propisati apsolutno ili relativno odreene kazne.
Naini zakonskog odmjeravanja kazne:
1) sistem apsolutno neodreenih kazni,
2) sistem apsolutno odreenih kazni,
3) sistem relativno odreenih kazni; primjenjuje se.
Sudsko odmjeravanje kazne poinitelju KD vri sud u svakom konkretnom sluaju. Zadatak suda:
1) da odmjeri kaznu u granicama zakonom propisane kazne za uinjeno KD,
2) da uzme u obzir svrhu kanjavanja,
3) da uzme u obzir sve olakavajue i oteavajue okolnosti.
Individualizacija kazne srazmjernost stupnju krivice.
16

51. OLAKAVAJUE I OTEAVAJUE OKOLNOSTI

Pri odmjeravanju kazne poinitelju sud u krivinom postupku utvruje sve olakavajue i oteavajue okolnosti.
Olakavajue i oteavajue okolnosti:
A) stupanj krivice, B) pobude iz kojih je djelo izvreno, C) jaina ugroavanja ili povrede zatienog dobra,
D) okolnosti pod kojima je djelo izvreno, E) raniji ivot poinitelja, F) osobne prilike poinitelja, G) dranje
poinitelja poslije uinjenog KD i H) druge okolnosti koje se odnose na linost poinitelja.
Posebne oteavajue okolnosti: -vrenje KD iz mrnje i vrenje KD u povratu.
52. UBLAAVANJE KAZNE
Sud moe poinitelju odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili primijeniti blau vrstu kazne:
1) kad zakon predvia da se poinitelj moe blae kazniti - prekoraenje nune obrane, prekoraenje krajnje
nude, otklonjiva sila i prijetnja, bitno smanjena uraunljivost, pokuaj KD, pravna zabluda i pomaganje.
2) kad utvrdi da postoje osobito olakavajue okolnosti koje ukazuju da se i s ublaenom kaznom moe postii
svrha kanjavanja.
Vrenje ublaavanja kazne:
-po mjeri (visini) kazne ista vrsta zakonom propisane kazne za to djelo, ali u manjem iznosu od propisanog.
-po vrsti kazne umjesto propisane vrste kazne izrie se blaa vrsta kazne (novana kazna umjesto zatvora).
53. OSLOBOENJE OD KAZNE fakultativni institut o kojem odluuje sud
Poinitelj se presudom oslobaa od svake kazne (glavne i sporedne). Sud donosi presudu (osuujua presuda)
kojom poinitelja proglaava krivim, ali ga oslobaa od kazne; uvodi se u kaznenu evidenciju i brie poslije
jedne godine ako osuenik ne izvri novo KD (npr. prekoraenja nune obrane uslijed jake prepasti izazvane
napadom, prekoraenje krajnje nude pod osobito olakavajuim okolnostima, dobrovoljni odustanak).
Faze u odmjeravanju kazne za KD u stjecaju:
a) U prvoj se za svako pojedino KD u sastavu stjecaja odmjerava kazna u granicama zakonom propisane kazne.
b) U drugoj se vri odmjeravanje jedinstvene kazne za sva djela u stjecaju po posebnim pravilima.
Tri sistema odmjeravanja jedinstvene kazne:
-SISTEM APSORPCIJEpreuzimanje svih kazni od najtee kazne gdje se prvo odmjerava kazna za svako djelo
u sastavu stjecaja, pa se onda izrie jedinstvena najtea utvrena kazna koja apsorbira sve ostale lake kazne.
-SISTEM ASPERACIJE najprije se odmjerava kazna za svako djelo u stjecaju, pa se zatim najtea utvrena
kazna poveava, ali tako da ne dostigne zbir pojedinano odreenih kazni, niti da prijee opi zakonski
maximum te vrste kazne (kod kazne lienja slobode).
-SISTEM KUMULACIJE ili zbrajanja kazni prvo se odmjerava kazna za pojedina djela u stjecaju, pa se zatim
sve te kazne saberu i tako se dobije jedinstvena kazna koja se izrie poinitelju (kod novane kazne).
54. POJAM POVRATA, RAZLIITA SHVAANJA
-Krivinopravni smisao ponovno izvrenje KD od strane osobe koja je ve bila pravomono osuena za KD.
-Kriminoloki - ponovno izvrenje KD od strane osobe koja je ranije izvrila KD bez obzira je li osuena ili ne.
-Penoloki povrat postoji kada osoba ponovo doe u KP ustanovu radi izdravanja izreene kazne zatvora za
djelo koje je uinila poslije izdrane kazne za ranije uinjeno KD.
Vrste povrata
1. S obzirom na prirodu uinjenih KD: a) opi poinitelj poslije izreene kazne za prethodno djelo ponovno
izvri bilo koje KD i b) specijalni poinitelj poslije izreene kazne ponovno izvri isto ili istorodno KD.
2. S obzirom na vremenski razmak izmeu izvrenih KD: a) vremenski odreen novo KD izvreno u zakonom
odreenom roku poslije izreene ili izdrane kazne za ranije izvreno djelo i b)vremenski neodreen poinitelj
izvri novo KD u bilo koje vrijeme poslije prethodno izreene ili izdrane kazne.
3. S obzirom na broj ponovo izvrenih KD: a) obian (jednostruki) poinitelj poslije osude za jedno KD
ponovno uini jedno KD i b) viestruki poinitelj dvaput pravomono osuen poslije ega ponovno vri KD.
4. S obzirom da li je prethodno izdrana kazna ili ne: a) pravi poinitelj uini KD poto je ve izdrao kaznu
za ranije uinjeno djelo i b) prividni poinitelj uini novo KD poslije izreene presude za ranije KD bez obzira
da li je ova kazna izdrana ili ne.
17

55. ODMJERAVANJE KAZNE ZA DJELA U STJECAJU

Ako je poinitelj jednom radnjom ili s vie radnji uinio vie KD za koja mu se istovremeno sudi, sud e
prethodno utvrditi kazne za svako od tih djela pa e za sva ta djela izrei jedinstvenu kaznu.
Jedinstvenu kaznu sud e odmjeriti po sljedeim pravilima:
1) ako je za neko KD u stjecaju utvrdio kaznu dugotrajnog zatvora, izrei e samo tu kaznu (sistem apsorpcije),
2) ako je za KD u stjecaju utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna mora biti vea od svake pojedinane
utvrene kazne, ali ne smije dostii zbir utvrenih kazni niti prei max od 20 godina zatvora (sistem asperacije),
3) ako su za sva KD u stjecaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna ne smije biti vea od 8
godina zatvora (sistem ograniene asperacije),
4) ako je za KD u stjecaju utvrdio samo novane kazne, jedinstvena novana kazna ne smije prijei zbir
utvrenih kazni ni iznos od 100.000 KM, odnosno 1.000.000 KM (sistem kumulacije),
5) ako je za neka KD u stjecaju utvrdio kazne zatvora, a za druga novane kazne, izrei e jedinstvenu kaznu
zatvora po sistemu asperacije (toka 2) i jedinstvenu novanu kaznu po sistemu kumulacije (toka 4).
Nije nuna primjena kazne kada se svrha kanjavanja moe postii upozorenjem uz prijetnju kaznom (uvjetna
osuda) ili samo upozorenjem (sudska opomena).
56. UVJETNA OSUDA I SUDSKA OPOMENA
Imaju za cilj zamjenu kratkih kazni zatvora izreenih za laka KD (supstituti kazne), pod uvjetom da su ta KD
izvrena pod olakavajuim okolnostima i od osoba koje nisu sklone kriminalu, a izriu se u sluajevima kada
bi zatvor bio tetan, ne koristan po poinitelja (opominjujue/admonitivne sankcije lat. admonitio-opomena).
Zajednike karakteristike upozoravajuih sankcija:
- vezanost iskljuivo za laka krivina djela,
- vezanost za kaznu,
- karakter djelovanja,
- humani karakter,
- posebno definirana svrha.
Sudskom opomenom se poinitelju upuuje prijekor za uinjeno KD, te upozorenje da e, ukoliko KD ponovno
uini, kazna prema njemu biti primijenjena za to novo KD.
Uvjetnom osudom se poinitelj upozorava na prisutnost kazne koja moe biti primijenjena prema njemu, ne
samo za novo, ve i za ovo uinjeno KD.
Specijalna prevencija - osnovna svrha je utjecanje na poinitelja da ne ponovi izvrenje KD.
Razlike izmeu uvjetne osude i sudske opomene:
1. sadrajna uvjetna osuda je upozoravajua, a sudska opomena opominjujua KS.
(za razliku od uvjetne osude, kod sudske opomene poinitelj ne moe biti kanjen za KD za koje je ve izreena
sudska opomena, jer ona je neopoziva.
2) u pogledu djelovanja uvjetna osuda predstavlja mjeru drutvenog opratanja utvrene kazne poinitelju
putem odlaganja njenog izricanja ili izvrenja za odreeno vrijeme uz postavljanje odreenih obaveza, a
sudskom opomenom se zamjenjuje propisana kazna zatvora ili novana kazna; opomena se izrie umjesto njih.
3) UO - kriminalnopolitika mjera; i za sluaj izvrenja teeg KD (za koje je utvrena kazna zatvora do dvije
godine); SO - bagatelna KD (za koja je propisana kazna zatvora do jedne godine).
4) UO sadrajno predstavlja uvjetno odlaganje izvrenja utvrene kazne koje se moe, a nekada (uz ispunjenje
odreenih uvjeta) i mora opozvati. SO se izrie bezuvjetno; bezuvjetna mjera i ne moe se opozvati.
5) sudska opomena se izrie rjeenjem, a uvjetna osuda presudom.
UO moe biti izreena samo punoljetnoj osobi (primjena UO prema maloljetnim poiniteljima je iskljuena).
UO povlai osuivanost, poinitelj ima status osuivanog; sluaju izvrenja novog KD, smatra se povratnikom.
Upisuje se u kaznenu evidenciju i brie iz kaznene evidencije poslije isteka godine dana od prestanka
provjeravanja pod uvjetom da osueni za to vrijeme ne uini novo KD.
Uvjeti za izricanje uvjetne osude:
1)Formalni/objektivni - tie se kazne utvrene za konkretno KD - ako je za uinjeno KD utvrena kazna zatvora
(do) 2 godine i/ili novana kazna; i za KD za koja je propisana kazna zatvora u trajanju od 10 godina ili tea
kazna, pod uvjetom da se ublaavanjem kazne moe u konkretnom sluaju utvrditi kazna zatvora do 2 godine.
18

2) Materijalni/subjektivni - odnosi se na konkretne okolnosti samog KD, posebno osobna svojstva poinitelja.
Obaveze uvjetno osuene osobe: -osnovne obaveze i dopunske/fakultativne obaveze.
Osnovna - da za vrijeme provjeravanja ne uini novo KD - osnova za fakultativno ili obvezno opozivanje.
Dopunske: a) ope i b) posebne obaveze.
Ope dopunske - odnose se na sva KD i sve poinitelje: -da vrati imovinsku korist pribavljenu KD i
-da nadoknadi tetu prouzrokovanu KD.
Posebne dopunske obaveze - npr. obaveza podvrgavanja lijeenju poinitelja kojem je izreeno obavezno
psihijatrijsko lijeenje ili obaveza uvjetno osuenog na zbrinjavanje, odgoj ili uzdravanje druge osobe.
Opozivanje uvjetne osude-stavljanje van snage; donoenje odluke o njenom izvrenju.Tri osnove za opozivanje:
1. Izvrenje novog krivinog djela.
2. Ranije izvreno krivino djelo.
3. Neispunjenje odreenih obaveza.
Dijele se u dvije grupe:
a) osnove za obavezno opozivanje - sud mora opozvati uvjetnu osudu.
b) osnove za fakultativno opozivanje - sud e odluiti da li e ju opozvati.
Postupanje suda ako ne opozove UO:
1. da za novo KD, jedno ili vie njih, izrekne novu uvjetnu osudu i
2. da za novo KD izrekne bezuvjetnu kaznu.
Pravilo je da se UO moe opozvati samo dok traje vrijeme provjeravanja; izuzetak - dopunski rok-jedna godina.
Uvjetna osuda sa zatitnim nadzorom, novi oblik- europski. Zatitni nadzor obuhvaa niz zakonom predvienih
aktivnih mjera pomoi, nadzora i zatite; odreuje se uvjetno osuenom za vrijeme trajanja provjeravanja.
Uvjetna osuda za pravne osobe - sud moe, umjesto novane kazne, pravnoj osobi izrei uvjetnu osudu.
57. SUDSKA OPOMENA
Samostalna upozoravajua mjera ili krivinopravna mjera sui generis, koja je najblia odgojnim mjerama.
Izrie se i istovremeno izvrava umjesto kazne zatvora ili novane kazne punoljetnom i krivom poinitelju
posebno lakog KD (pravno, SO ne zamjenjuje kaznu, iako se ona izrie da se ne bi izrekla kazna za lake KD).
Formalni uvjet - moe se izrei samo za KD za koje je propisana kazna do jedne godine ili novana kazna;
SO se moe izrei i poinitelju KD za koje je propisana kazna do tri godine ako su ispunjeni uvjeti koje zakon
predvia kod pojedinih KD (npr. poinitelju KD lake tjelesne povrede za koje je predviena kazna zatvora do
jedne godine, sud moe izrei SO ako je bio izazvan tekim vrijeanjem ili nasilnim ponaanjem oteenog).
Materijalni uvjet za izricanje - KD koje je uinjeno pod olakavajuim okolnostima koje ga ine osobito lakim.
Primjena sudske opomene je fakultativna; sud ju ne mora izrei ni kada su ispunjeni svi predvieni uvjeti.
Pravna djelovanja sudske opomene:
1.Povlai za sobom osuivanost; poinitelj ima status osuivanog,ako ponovo uini KD smatra se povratnikom.
2. Osuda se unosi u kaznenu evidenciju iz koje se brie nakon jedne godine pod uvjetom da osueni za to
vrijeme ne uini novo KD.
3. Uz SO mogu se izrei i odreene mjere sigurnosti (zabrana vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti).
4. Uz SO moe se izrei i mjera oduzimanja imovinske koristi.
5. SO ne povlai pravne posljedice osude.
6. SO se ne moe izrei vojnim osobama za KD protiv vojske (oruanih snaga).
7. Maloljetnim poiniteljima se ne moe izrei SO (u sistemu maloljetnikih KS postoji slino - ukor).
Izreka rjeenja o sudskoj opomeni sadri: osobne podatke optuenog, navod da se optuenom izrie SO za djelo
koje je bilo predmet optube i zakonski naziv KD. Obrazloenje rjeenja sadri razloge kojima se sud
rukovodio prilikom izricanja SO.
58. MJERE SIGURNOSTI (MS)
Posebna vrsta krivinih sankcija koje se mogu izrei svakom punoljetnom ili maloljetnom poinitelju, krivoj ili
neodgovornoj osobi, fizikoj ili pravnoj osobi; primjenjuju se uz kaznu. Osnovne karakteristike mjera:
1) Sredstvo za zatitu drutva od kriminala specijalno preventivnog karaktera (npr. lijeenje poinitelja).
2) Represivni/prinudni karakter - primjenjuju se protiv volje poinitelja.
19

3) Propisane su zakonom, a zakonom je propisan i postupak njihovog izricanja i izvrenja.

4) Mogu biti izreene samo od suda u postupku koji je odreen zakonom.
5) Osnova izricanja je postojanje opasnog stanja (temibilitet-kriminalna sposobnost) kod poinitelja koje se
izraava u injenju KD - uvjerenje suda da e poinitelj nastaviti s vrenjem KD.
6) Dopunske KS; izriu se supsidijarno uz druge krivine sankcije kao njihova dopuna.
Temibilitet (kriminalna sposobnost) - posebno stanje opasnosti poinitelja koje on nosi u sebi; moe biti
prouzrokovan biopsihikim i socijalnim faktorima.
1. Mjere sigurnosti osobnog karaktera mjere kojima se poinitelj liava ili ograniava osobnih sloboda i
prava (obavezno psihijatrijsko lijeenje, zabrana vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti).
2. Stvarne ili realne mjere kojima se poinitelj liava nekog imovinskog prava (npr. oduzimanje predmeta).
Svrha ili karakter djelovanja mjera sigurnosti:
1. Eliminatorne poinitelj se liava slobode, a izolacijom se sprijeava da ini KD ubudue.
2. Odgojne/kurativne - primjena odgovarajuih tretmana u zdravstvenoj ustanovi ili na slobodi pod nadzorom.*1
3. Preventivne ograniavaju se odreena prava poinitelja koja je on prethodno zloupotrijebio za vrenje KD.
Prema vremenskom trajanju postoje:
1. vremenski odreene one koje se izriu na unaprijed utvreno vrijeme trajanja i
2. vremenski neodreene mjere koje se izriu na neodreeno vrijeme; u trenutku izricanja ne zna se koliko e
trajati (*1 obavezno psihijatrijsko lijeenje, obavezno lijeenje od ovisnosti i obavezan psihosocijalni tretman).
Prema vrsti poinitelja: -mjere koje se izriu fizikoj osobi (maloljetnima/punoljetnima) i pravnoj osobi.
59. OBAVEZNO PSIHIJATRIJSKO LIJEENJE (MS)
e se izrei poinitelju koji je KD uinio u stanju bitno smanjene uraunljivosti, ako sud na osnovu teine
izvrenog KD i stupnja poiniteljeve duevne poremeenosti utvrdi da postoji opasnost da bi mogao izvriti isto
ili tee KD i da je radi otklanjanja ove opasnosti potrebno njegovo lijeenje. Uvjeti za izricanje (kumulativno):
1. da je poinitelj uinio KD u stanju bitno smanjene uraunljivosti,
2. da postoji opasnost od ponovnog injenja KD (podrazumijeva se istog ili teeg KD) i
3. da je lijeenje poinitelja potrebno radi otklanjanja opasnosti od ponovnog injenja KD.
Obavezno je ako se ispune uvjeti i ne moe se izrei samostalno ve uz: kaznu zatvora, rad za ope dobro i UO.
Mjera traje sve dok ne prestanu razlozi zbog kojih je i izreena, ali najdue do isteka izreene kazne zatvora ili
izvrenja rada za ope dobro na slobodi ili isteka vremena provjeravanja uz UO (uvjetnu osudu).
60. OBAVEZNO LIJEENJE OD OVISNOSTI (MS)
Moe se izrei poinitelju koji je KD uinio pod djelovanjem alkohola ili opojnih droga ako postoji opasnost da
e zbog te ovisnosti i ubudue initi KD. Kumulativno ispunjenje uslova:
1. KD poinjeno pod odluujuim djelovanjem ovisnosti o alkoholu ili opojnim drogama,
2. postojanje opasnosti da e poinitelj zbog postojanja te ovisnosti i ubudue initi KD.
Izricanje ove mjere je uvijek fakultativno; i kad su ispunjeni zakonski uvjeti, sud ne mora izrei ovu mjeru.
Ako je ova mjera izreena uz kaznu zatvora, osueni se prvo upuuje na izvrenje mjere, a nakon zavrenog
lijeenja upuuje se na izdravanje preostalog dijela neizdrane kazne zatvora.
Traje sve dok ne prestanu razlozi zbog kojih je i izreena, ali najdue do isteka izreene kazne zatvora ili
izvrenja rada za ope dobro na slobodi ili isteka vremena provjeravanja uz uvjetnu osudu.
61. ZABRANA VRENJA POZIVA, DJELATNOSTI ILI DUNOSTI (MS)
Ova mjera sigurnosti podrazumijeva zabranu potpunog ili djelominog obavljanja poziva, dunosti ili
djelatnosti, a izrie je sud poinitelju koji je zloupotrijebio svoj poziv, dunost ili djelatnost za izvrenje KD.
Izricanje ove mjere nije obavezno ve fakultativno, i podrazumijeva kumulativno ispunjenje sljedeih uvjeta:
1. da je poinitelj uinio KD zloupotrebljavajui svoj poziv, dunost ili djelatnost za izvrenje KD,
2. da postoji opasnost da bi dalje obavljanje poziva, dunosti ili djelatnosti od strane poinitelja moglo poticajno
utjecati na njega da uini novo KD zloupotrebom svog poziva, dunosti ili djelatnosti i
3. ovo je mjera suplementarnog karaktera; ne izrie se samostalno, ve uvijek uz drugu krivinu sankciju.
20

Poziv je djelatnost kojom se neka osoba profesionalno bavi, te tako drugima prua strunu pomo, s tim da je za
obavljanje te profesionalne djelatnosti potrebna odgovarajua struna kvalifikacija (doktorska, advokatska itd.).
Djelatnost su strune usluge koje pod zakonom utvrenim uvjetima vre graani svojim osobnim radom u vidu
zanata, pri tome koristei sredstva rada u svojoj imovini (zanatska, ugostiteljska, usluna, trgovaka itd).
Ova mjera se izrie u odreenom vremenskom trajanju.
62. ZABRANA UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM (MS)
Donosi se sudskom odlukom na odreeno vrijeme poinitelju KD protiv sigurnosti prometa, kada postoji
opasnost da e upravljajui motornim vozilom ponovno uiniti takvo KD. Kumulativno ispunjenje dva uvjeta:
1. da je poinitelj izvrio KD protiv sigurnosti javnog prometa,
2. da postoji opasnost (tembilitet) da e upravljajui motornim vozilom poinitelj ponovno uiniti takvo KD;
postojanje opasnog stanja sud utvruje na osnovu okolnosti sluaja i linosti poinitelja, pri emu se posebno
uzima u obzir okolnost da li je poinitelj i ranije krio prometne propise.
Izricanje ove mjere sigurnosti je uvijek fakultativno.
63. ODUZIMANJE PREDMETA (MS)
Mjera sigurnosti - sastoji se u oduzimanju predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvrenje KD
ili koji su nastali izvrenjem KD, uz uvjet da su imovina poinitelja. Predmeti se mogu oduzeti samo kada
postoji opasnost da e biti ponovno upotrijebljeni za izvrenje KD ili kada se u cilju zatite ope sigurnosti ili iz
moralnih razloga oduzimanje ini apsolutno neophodno, a nalaze se u vlasnitvu poinitelja.
Oduzimanje predmeta presudom - predmeti koji su upotrijebljeni ili namijenjeni za izvrenje KD (instrumenta
sceleris), ili koji su nastali izvrenjem KD (producta sceleris), po pravilu, oduzimaju se u osuujuoj presudi.
Oduzimanje predmeta posebnim rjeenjem kada je poinitelj proglaen nevinim, rjeenjem se oduzimaju
predmeti, pod uvjetom da to zahtijevaju interesi ope sigurnosti ili razlozi morala i kada je sud to propustio (ako
to zahtijevaju interesi ope sigurnosti, a radi se o predmetu ije je oduzimanje po KZ obavezno).
Izuzetno se mogu oduzeti i predmeti koji nisu imovina poinitelja, ako to zahtijevaju interesi ope sigurnosti ili
razlozi morala (najee se radi o predmetima koji su opasni za opu sigurnost graana: eksploziv, otrovi,
oruje, sredstva za falsificiranje), pri emu se ne dira u prava treih osoba na naknadu tete od poinitelja.
66. OSNOVE GAENJA KRIVINE SANKCIJE
KS se gasi izvrenjem nad poiniteljem od strane nadlenih dravnih organa, ali, moe se desiti da poslije
izvrenja KD nastupe neke okolnosti koje gase pravo drave na izricanje i izvrenje KS. Osnove gaenja:
-smrt poinitelja,
-zastarjelost,
-amnestija i
-pomilovanje.
Smrt je prirodni dogaaj koji dovodi do promjene stvarne i pravne situacije; ona onemoguava izvrenje svih
KS koje su vezane za poinitelja: kazne lienja slobode, mjera sigurnosti i odgojnih mjera.
Gaenje imovinskih krivinih sankcija smru poinitelja - prevladava miljenje da se ne gase smru osuenog
jer ne bi bilo pravino da protupravno steene koristi ostanu obitelji umrlog poinitelja ili nekoj drugoj osobi.
67., 68. ZASTARJELOST KRIVINOG GONJENJA I IZVRENJA KRIVINIH SANKCIJA
U pravnoj teoriji se razlikuju dvije diobe zastarjelosti:
1) prema vremenu od kada poinje tei rok zastarjelosti: a) zastarjelost krivinog gonjenja i
b) zastarjelost izvrenje kazne tj krivinih sankcija.
2) prema djelovanju: a) relativna zastarjelost i b) apsolutna zastarjelost.
Zastarjelost krivinog gonjenja ili abolicija postoji kada se poslije isteka odreenog vremena od izvrenja KD
ne moe poduzeti krivino gonjenje njegovog poinitelja. Uslijed nastupanja zastare nema voenja, niti
okonanja krivinog postupka, pa se tako poinitelj ne smatra osuenom osobom.
? Obustava (ili mirovanje) zastarjelosti - dovodi do prekida krivinog gonjenja. Uslijed nastupanja odreenih
okolnosti krivino gonjenje ne moe biti poduzeto ili nastavljeno; po njihovom prestanku, zastara se nastavlja. ?
21

Vrste smetnji: 1) faktike i 2) pravne smetnje.

1) faktike smetnje su okolnosti stvarne prirode: poplava, ratno stanje, poar, bijeg poinitelja, potres, itd.
2) pravne smetnje su okolnosti pravne prirode: duevno oboljenje, imunitet okrivljenog, izruenje, itd.
Ako je u izvrenju KD uestvovalo vie osoba, obustava zastarjelosti ima djelovanje samo prema osobi na koju
se odnosi smetnja za krivino gonjenje, dok u odnosu na ostale zastarjelost tee.
Apsolutna zastarjelost - ako poinitelj nije kanjen u odreenom zakonskom roku, nema potreba kanjavati ga
poslije dueg perioda; nastupanje apsolutne zastarjelosti odreeno zakonom.
Zastarjelost je pravna injenica - dovodi do gaenja primjene KS uslijed proteka zakonom odreenog vremena.
Znai potpuno odricanje drave od prava na kanjavanje poinitelja zbog proteka odreenog vremena. Razlozi:
1) KS poslije proteka vremena ne moe ostvariti preventivnu svrhu i sprijeiti poinitelja da ponovo izvri KD.
2) protekom vremena pada u zaborav izvreno KD pa je primjena KS u ovakvom sluaju nekorisna; s druge
strane, kod rtve KD moe izazvati sjeanje na ve zaboravljeni dogaaj, uzbuenje i mrnju prema poinitelju.
3) protekom vremena za sud nastaju tekoe oko utvrivanja, provjere i ocjene svih objektivnih i subjektivnih
okolnosti izvrenog djela i linosti poinitelja.
4) primjenom instituta zastare drava vri pritisak na organe krivinog pravosua da budu aurni i efikasni u
otkrivanju, dokazivanju i kanjavanju poinitelja.
Zastarjelost krivinog gonjenja i zastarjelost izvrenja KS se primjenjuju na svako KD, poinitelja i svaku KS.
Izuzetak- za KD: genocida, zloina protiv ovjenosti, ratnih zloina i ona po meunarodnom pravu.
69. AMNESTIJA
Akt milosti na koji su ovlateni najvii dravni organi; oznaava predavanje zaboravu krivice neke osobe ili
oprost kazne koju takva krivica povlai. Amnestirani ne moe odbiti amnestiju. Mogue je da se odnosi na
odreenu vrstu ili visinu kazne bez obzira na poinjeno KD ili na odreena KD; moe biti uvjetovana.
Amnestija se moe odnositi na:
-osloboenje od krivinog gonjenja (abolicija),
-potpuno ili djelomino osloboenje od izvrenja kazne,
-zamjenu izreene kazne blaom kaznom,
-brisanje osude i
-ukidanje svih ili pojedinih pravnih posljedica osude.
70. POMILOVANJE
Akt milosti/oprosta i velikodunosti suverena; opi institut koji iskljuuje kanjivost za svako djelo i poinitelja.
Obino se u osnovi primjene pomilovanja nalaze neki posebni razlozi vezani za osobu na koju se odnosi
(obino se daje povodom dravnih praznika ili znaajnih dogaaja iz nacionalne ili dravne povijesti).
Odnosi na odreene osobe individualni, a ne normativni akt.
71. KRIVINOPRAVNI STATUS MALOLJETNIKA U NAEM KRIVINOM PRAVU
Posebna kategorija osoba. Kod maloljetnikog prava u prvom planu je maloljetnik, pa onda KD za razliku od
punoljetnika gdje je uinjeno KD na prvom mjestu. Karakteristike maloljetnih poinitelja KD i prekraja:
- po svojim biolokim i psihikim osobinama se razlikuju od punoljetnika pa se suzbijanje injenja KD i
prekraja ne moe postii istim sankcijama, mjerama i postupcima koji se koriste kod punoljetnih osoba.
- njihovi kazneni delikti, po pravilu, nisu rezultat zrelog razmiljanja i vrste volje za izvrenje KD ili prekraja.
- njihova krivica i uraunljivost se manifestiraju u formi razliitoj od uraunljivosti i krivice punoljetnika.
- uzrok maloljetnike delinkvencije najee je odgojna zaputenost, nedovoljna briga roditelja/staratelja o
njihovom ponaanju i problematina obiteljska ili drutvena sredina u kojoj se razvijaju.
Dijete je svaka osoba koja nije navrila 18 godina ivota. Dijete je krivino neodgovorno.
Maloljetnik je dijete koje je u vrijeme izvrenja KD navrilo 14 godina, a nije navrilo 18 godina ivota.
Dvije kategorije kazneno odgovornih maloljetnika:
1. mlai - maloljetnici koji su u vrijeme izvrenja KD/prekraja navrili 14, a nisu navrili 16 godina ivota,
2. stariji maloljetnici koji su u vrijeme izvrenja KD/prekraja navrili 16, a nisu navrili 18 godina ivota.
22

72. ALTERNATIVNE MJERE PREMA MALOLJETNICIMA

Pored neformalnih opomena maloljetnih poinitelja propisana je i posebna mjera upozorenja: policijska;
formalnija, posebno upozorenje koje izrie policija maloljetnom poinitelju KD za koje je propisana novana
kazna ili kazna zatvora do tri godine (bagatelni kriminal). Osnovna vrsta krivinih sankcija su odgojne mjere.
Osim njih, mjere sigurnosti, a pod odreenim uvjetima i maloljetniki zatvor.
Odgojne preporuke (sui generis) primjena ograniena samo na sluajeve izvrenja lakih KD. Svrha:
1. izbjegavanje krivinog postupka prema maloljetnim poiniteljima lakih KD.
2. utjecati na razvoj maloljetnika i osjeaja odgovornosti kako ubudue ne bi nastavio sa vrenjem KD.
Vrste odgojnih preporuka:
1. osobna isprika oteenom iz sadraja isprike mora proizlaziti zakljuak da je maloljetnik shvatio tetnost
svoga postupanja i da je izrazio stav da se nee ubudue tako ponaati,
2. naknada tete oteenom, radom ili na drugi nain,
3. redovno pohaanje kole ili redovno odlaenje na posao,
4. ukljuivanje u rad humanitarne organizacije ili obavljanje poslova socijalnog ili ekolokog sadraja,
5. lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi (moe biti bolniko i ambulantno),
6. ukljuivanje u pojedinani ili grupni tretman odgojnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita.
73. KRIVINE SANKCIJE PREMA MALOLJETNICIMA
Sistem krivinih sankcija prema maloljetnicima, odnosno prema djeci u sukobu sa zakonom, ine:
1. odgojne mjere,
2. maloljetniki zatvor i
3. mjere sigurnosti.
74. ODGOJNE MJERE
Jedina vrsta krivinih sankcija samo za mlae maloljetnike; izuzetno se mogu izrei i starijim maloljetnicima.
Vrste odgojnih mjera:
a) odgojne mjere upozorenja i usmjerenja:
1. sudski ukor,
2. posebne obaveze i
3. upuivanje u odgojni centar za maloljetnike.
b) odgojne mjere pojaanog nadzora:
1. pojaani nadzor od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja,
2. pojaani nadzor u drugoj obitelji,
3. pojaani nadzor nadlenog organa starateljstva.
c) zavodske mjere:
1. upuivanje u odgojnu ustanovu,
2. upuivanje u odgojno-popravni dom,
3. upuivanje u posebnu ustanovu za lijeenje i osposobljavanje.
75. MALOLJETNIKI ZATVOR
Najtea krivinopravna sankcija iji je cilj odgoj i pravilan razvoj maloljetnih poinitelja teih KD kroz mjere
nadzora, pruanja zatite i pomoi, struno osposobljavanje i razvijanje osjeaja osobne odgovornosti.
Kazna MZ moe biti izreena samo ako su u konkretnom sluaju kumulativno ispunjena etiri osnovna uvjeta:
1. da je poinitelj stariji maloljetnik; u vrijeme izvrenja KD imao izmeu 16 godina i nepunih 18 godina,
2. da je poinio KD odreene teine (za koje je propisana kazna zatvora od 5 g. ili tea kazna; objektivni uvjet),
3. da postoji visok stupanj krivice maloljetnika (uraunljivost i poduzimanje radnje izvrenja KD sa umiljajem
ili vrlo rijetko iz nehaja subjektivni uvjet),
4. da postoji uvjerenje suda zbog tekih posljedica KD i visokog stupnja krivice da je potrebno kanjavanje.
Maloljetniki zatvor se, u pravilu, ne moe izrei u trajanju duem od pet godina. Izuzetak - za KD za koje je
propisana kazna dugotrajnog zatvora ili za sluaj stjecaja najmanje dva KD za koja je propisana kazna zatvora
tea od 10 godina mogue je izrei kaznu MZ u trajanju do 10 g. Izrie se na pune godine ili na mjesece.
23