KRIVICNO - PRAVO-POSEBNI - DIO (Apeiron) PDF

KRIVINO PRAVO POSEBNI DIO - Pojam
Posebni dio krivinog prava je sistem zakonskih pravnih propisa kojima se odreuju pojam, karakteristike i
obiljeja pojedinih KD i vrsta i visina kazne koja se primjenjuje prema njihovim izvriocima pod
uslovima predvienim u optem dijelu KZ.
Dioba krivinog prava na opti i posebni
-prvi put je ova podjela uvedena u francuskom Krivinom zakoniku iz 1791.
Sistem krivinog prava u RS ine:
1) Krivini zakon KZ RS (Sl. glasnik RS, br. 49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10, 1/12 i 67/13);
2) Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivinom postupku - ZOM (Sl. glasnik
RS, br. 13/10 i 61/13) i
3) vie zakona sa krivinopravnim odredbama koji ine sporedno, dopunsko ili pomono krivino
zakonodavstvo.
Istorijski posmatrano... -posebni dio prethodi pojavi opteg dijela. -nastao ranije, u periodu
nastanka drave i prava uopte kada je s formiranjem drave vlastodavac odredio kanjiva,
zabranjena i protivpravna ponaanja pojedinaca i grupa koja je smatrao opasnim za drutvo
propisujui kazne za njihove uinioce. -meu najstarija KD spadaju KD protiv vladara, drave i crkve.
Udbenik Anselma Fojerbaha -prvi udbenik krivinog prava Udbenik opteg u Njemakoj
vaeeg kaznenog prava
Opti i posebni dio krivinog prava sadraj:
1.opti dio sadri odredbe kojima se odreuju pojam, elementi i karakteristike KD, sistem krivinih sankcija
i osnovi i uslovi za njihovu primjenu.
2.posebni dio ine odredbe kojima se odreuju pojedina KD u svojim pojavnim oblicima i vidovima
ispoljavanja i kazne koje se primjenjuju prema njihovim uiniocima pod uslovima predvienim u
odredbama opteg dijela.
Opti i posebni dio krivinog prava - povezanost
-opti i posebni dio su nerazdvojno povezani i meusobno uslovljeni, oni predstavljaju jedinstvenu cjelinu
pravnog sistema i osnovu pravne drave; ova dva dijela krivinog prava ne mogu samostalno postojati i biti
primjenjivani.
Primjena opteg i posebnog dijela
-pojmovi i instituti opteg dijela se ne mogu primjenjivati samostalno sami za sebe, ve samo putem odredbi
posebnog dijela, u sluaju izvrenja konkretnog KD. -a, norme posebnog dijela ne mogu biti
primijenjene u konkretnom sluaju od strane organa krivinog pravosua ako nisu ispunjeni uslovi koji su
sadrani u normama opteg dijela.
-krivina stvar- skup fizikih, faktikih okolnosti iz ivota koje ukazuju na postojanje protivpravnog djela
odreenog u zakonu kao KD.
ta se odreuje u optem dijelu KZ RS?
-u optem dijelu KZ RS odreuju se opti elementi i karakteristike KD (opti pojam KD) i vrsta i visina
kazne za njegovog uinioca.
U posebnom dijelu su konkretizovani opti elementi pojma KD:
-objekt zatite, objekt radnje, radnja izvrenja (injenje ili neinjenje), okolnosti pod kojima je radnja preduzeta
(nain, sredstvo, mjesto i vrijeme njenog izvrenja), vrsta i obim posljedice povrede (u vidu unitenja,
oteenja ili injenja neupotrebljivim) ili ugroavanja (konkretna ili apstraktna opasnost), svojstvo uinioca,
svojstvo pasivnog subjekta, oblik krivice i vrsta i visina kazne, odn. druga KS.
Bie krivinog djela
-je skup posebnih, individualnih okolnosti koje ine specifinost jednog KD po kome se ono razlikuje od
drugih slinih KD. -zavisno od ovih okolnosti razlikuje se: 1) bie osnovnog KD, 2) bie privilegovanog KD i
3) bie kvalifikovanog KD.
Struktura KZ RS -KZ RS - stupio na snagu 1. jula 2003. ini 441 lan koji su sistematizovani u 34
glave. ovaj tekst zakona je u meuvremenu vie puta noveliran.
posebni dio ine lanovi zakona koji su rasporeeni od glave XVI do XXXIII.
1
Elementi norme -norme sadrane u propisima posebnog dijela krivinog prava imaju dva sastavna
elementa: dispozicija i sankcija.
Pojam i vrste dispozicija -dispozicija je dio norme kojim se odreuju pojam i obiljeja bia KD.
-prema nainu na koji se odreuju bia pojedinih KD, dispozicija moe biti:
Obina dispozicija-ne odreuje pojedina obiljeja KD, ve samo oznaava djelo po nazivu i
ukupnoj djelatnosti koja sainjava njegovo bie.
-obinom dispozicijom su u naem pravu odreeni pojmovi ubistva (l. 148).
-ona se upotrebljava kod odreivanja optepoznatih i uobiajenih KD.
Opisna i upuujua dispozicija
-opisna - opisuje pojedine elemente i obiljeja koja sainjavaju KD; najvei je broj KD odreen na ovaj nain
(l. 165). -upuujua - u pogledu nekih obiljeja bia KD upuuje na drugi propis (l. 289).
Blanketna dispozicija
-daje opti okvir KD, dok detaljno odreivanje elemenata bia KD preputa nekom drugom krivinom
ili nekrivinom propisu koji moe biti sadran u drugom zakonu ili podzakonskom aktu.
-primjena blanketne norme zavisi od postojanja druge norme koja treba da odredi njenu sadrinu i elemente
bia KD. najee se radnja izvrenja KD sastoji u postupanju (l. 410 ili 431).
Prema strukturi, dispozicija se dijeli na prostu i sloenu.
1.prosta sadri bie samo jednog KD, odn. samo jedan njegov oblik (ubistvo, kraa).
2.sloena dispozicija sadri u sebi bia vie KD, odn. vie oblika jednog KD (teko ubistvo, teka kraa).
Alternativne dispozicije
-odreuju obiljeje bia KD tako da djelo postoji ako je ostvarena bilo koja od vie zakonom
predvienih alternativa.
-prilikom odreivanja dispozicije zakon koristi veznik ili pri odreivanju pojedinih obiljeja KD (l.155).
Kumulativne dispozicije
-kod kumulativne dispozicije za ostvarenje obiljeja KD moraju biti ispunjena sva kumulativno
zakonom propisana obiljeja (razbojnitvo -233, razbojnika kraa - 234, silovanje - 193).
Sankcija -dio norme koji odreuje vrstu i visinu kazne za uinioca KD odreenog u dispoziciji.
-kazna moe biti odreena na vie naina: 1. apsolutno neodreena, 2. apsolutno odreena i 3. relativno
odreena kazna.
Apsolutno neodreena kazna
-je karakterisala staro krivino pravo ,postoji kada zakonik u posebnom dijelu ne predvia vrstu i visinu
kazne za svako pojedino KD, ve preputa sudu da u svakom konkretnom sluaju po svom slobodnom
nahoenju i uvjerenju izrekne kaznu u granicama koje su odreene u optem dijelu zakonika.
Apsolutno odreena kazna
postoji kada zakonik za svako KD u posebnom dijelu propisuje tano odreenu vrstu i visinu kazne, tako
da je sud pri izricanju kazne u konkretnom sluaju vezan za propisanu kaznu koju mora da izrekne im utvrdi
da je lice izvrilo odreeno KD; pri tome sud nema nikakvu slobodu prilikom odmjeravanja kazne.
Relativno odreena kazna (usvojena u savremenom krivinom zakonodavstvu)
-postoji kada KZ u optem dijelu odreuje vrstu kazne i njen opti minimum i opti maximum, dok u
posebnom dijelu kod pojedinog KD propisuje kaznu sa posebnim minimumom i posebnim maximumom u
ijim okvirima se sud moe kretati u konkretnom sluaju prilikom odmjeravanja kazne konkretnom
uiniocu KD imajui u vidu sve objektivne i subjektivne okolnosti.
Vie naina odreivanja posebnog minimuma i posebnog maximuma
a) za KD se moe propisati poseban minimum i poseban maximum odreene vrste kazne (l. 150),
b) za KD se moe propisati samo poseban minimum, a poseban maximum izjednauje sa optim
maximumom te vrste kazne (l. 148 st. 1),
c) za KD se moe propisati samo poseban maximum, a poseban minimum izjednauje se sa optim
minimumom te vrste kazne (l. 155 st. 2 ili l. 153. st. 5);
d) za KD se moe propisati samo vrsta kazne (npr. novana kazna l. 158.) bez naznake posebnog
minimuma i maximuma koji se u tom sluaju izjednauju sa optim minimumom i maximumom te
vrste kazne.
2
KRIVINO PRAVO RS
POSEBNI DIO Sistematika
-sistematika posebnog dijela krivinog prava prati sistematiku predvienu u KZ RS gdje su pojedina KD
svrstana u posebne glave na osnovu zajednikih karakteristika pri emu se vrsta objekta zatite (dobro ili
vrijednost koja se povreuje ili ugroava preduzetom radnjom KD) javlja kao kriterijum za ovo grupisanje.
Sistematika KD u pravnoj teoriji
-pored zakonske sistematike, u pravnoj teoriji se KD sistematizuju prema razliitim kriterijumima: radnja
izvrenja, nain i sredstvo izvrenja, vrijeme izvrenja, mjesto izvrenja, vrsta posljedice, trajanje posljedice,
svojstvo uinioca, svojstvo pasivnog subjekta, oblik krivice, vrsta i visina kazne itd.
Nain izlaganja posebnog dijela
-prvo e biti izloene opte karakteristike koje objedinjuju sva KD u jednu cjelinu (objekt zatite, priroda i
karakter KD, radnja izvrenja, nain, sredstvo, mjesto i vrijeme izvrenja, vrsta posljed., svojstvo uinioca,
svojstvo pasivnog subjekta, oblik krivice, karakteristike prostornog vaenja KZ u odnosu na KD iz te glave),
vrsta i visina kazne, odn. druge vrste KS, a zatim obiljeja osnovnih, kvalifikovanih i privilegovanih
oblika pojedinih KD.
KRIVINO PRAVO RS
POSEBNI DIO 18 Glava KZ
sljedee zakonske glave:
1. Glava XVI KD protiv ivota i tijela;
2. Glava XVII KD protiv slobode i prava graana;
3. Glava XVIII KD protiv izbornih prava;
4. Glava XIX KD protiv polnog integriteta;
5. Glava XX KD protiv braka i porodice;
6. Glava XXI KD protiv zdravlja ljudi;
7. Glava XXII KD protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja;
8. Glava XXIII KD protiv imovine;
9. Glava XXIV KD protiv privrede i platnog prometa;
10. Glava XXIVa KD protiv bezbjednosti raunarskih podataka;
11. Glava XXV KD protiv ust. ureenja RS;
12. Glava XXVII KD protiv slub. dunosti;
13. Glava XXVIII KD protiv pravosua;
14. Glava XXIX KD protiv pravnog saobra.;
15. Glava XXX KD protiv JRM;
16. Glava XXXI KD protiv opte sigurnosti ljudi i imovine;
17. Glava XXXII KD protiv bezbjednosti javnog saobraaja;
18. Glava XXXIII KD protiv ivotne sredine.
KZ BiH sadri sljedea KD - osam glava
1. Glava XV protiv slobode i prava ovjeka i graanina;
2. Glava XVI protiv integriteta BiH;
3. Glava XVII protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih meun. pravom;
4. Glava XVIII protiv privrede i jedinstva trita, te KD iz oblasti carina;
5. Glava XIX korupcije i KD protiv slubene i druge odgovorne dunosti;
6. Glava XX protiv pravosua;
7. Glava XXI povrede autorskih prava;
8. Glava XXII dogovor, pripremanje, udruivanje i organizovani kriminal.
Glava XVI - KD PROTIV IVOTA I TIJELA

u posebnom dijelu KZ RS na prvom mjestu su sistematiz. KD protiv ivota i tijela.
ovo zbog toga to su ivot i tijelo najvanije ljudske i drutvene vrijednosti.
iz naziva ove Glave proizilazi da je objekt zatite ovih KD odreen kao: a) ivot (ili pravo na ivot) i
b) tjelesni integritet (fizika i psihika konstitucija ovjeka).
KD PROTIV IVOTA I TIJELA
1. Ubistvo,
2. Teko ubistvo,
3. Ubistvo na mah,
4. Ubistvo djeteta pri poroaju,
5. Nehatno lienje ivota,
6. Navoenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu,
7. Protivpravni prekid trudnoe,
8. Laka tjelesna povreda,
9. Teka tjelesna povreda,
10. Uestvovanje u tui,
11. Ugroavanje opasnim oruem pri tui ili svai,
12. Izlaganje opasnosti,
13. Naputanje nemonog lica,
14. Nepruanje pomoi.
Zatita ivota i tijela
krivinopravna zatita prava na ivot i tjelesni integritet - najznaajniji segment krivinopravne zatite
u svim savremenim krivinim zakonodavstvima.
to je razumljivo ako se ima u vidu da pravo na ivot i tjelesni integritet predstavlja fundamentalno i
primarno ljudsko pravo na kojem se temelje i iz kojeg se izvode sva ostala ovjekova prava.
Pravo na ivot
vrhovno ljudsko pravo ili najosnovnije od svih ljudskih prava.
u okviru osnovnih ljudskih prava i sloboda, pravo na ivot spada u grupu apsolutno zatienih prava,
tj. onih prava koje drave ne mogu ni pod kojim uslovima ukinuti, niti ograniiti bez obzira na vrstu
vanrednih okolnosti u kojima se neka drava moe zatei, npr. ratno stanje ili stanje opte opasnosti.
Zajednike karakteristike
Objekt zatite ovih KD je...
ovjek kao ivo ljudsko bie, tj. njegov ivot.
zatita ivota poinje od momenta raanja ovjeka i traje do momenta nastupanja njegove smrti.
Kada je ovjek roen? kada poinje zatita ivota, tri shvatanja:
1. zatita ivota poinje sa zapoinjanjem procesa raanja djeteta, odn. procesom njegovog odvajanja od
tijela majke.
2. ivot ovjeka poinje sa djeliminim ili potpunim izlaskom djeteta iz tijela majke,
3. samostalan ivot djeteta poinje sa poetkom plunog disanja.
Izuzetak kada krivinopravna zatita poinje i prije roenja ovjeka...
to je sluaj kod ubistva (unitenja) ploda ovjeka u tijelu majke prije nego to je zapoeo proces
poroaja - kod KD nedozvoljenog prekida trudnoe gdje se pored ploda titi i tjelesni integritet,
zdravlje i ivot bremenite ene.
Tri shvatanja o momentu nastupanja smrti
u pogledu momenta nastupanja smrti, odn. momenta do kada traje krivinopravna zatita ivota, tri
shvatanja:
1. smrt nastupa sa prestankom disanja i rada srca i plua (prividna ili klinika smrt).
2. ivot ovjeka traje sve do nastupanja bioloke smrti a to je trenutak kada nijedan organ ne pokazuje znake
ivota i ne odvija se nijedna ivotna funkcija.
3.prema treem shvatanju koje je prihvaeno u domaem pravu smrt ovjeka nastupa sa nastankom
modane smrti (prestanak rada mozga) koja se sastoji u gaenju svih modanih funkcija.
4
Radnja izvrenja ovih KD

moe biti preduzeta samo prema drugom licu, ali ne i prema samom sebi.
samoubistvo i samopovreda nisu inkriminisani kao KD.
samopovreda moe biti pravnorelevantna samo u sluaju izbjegavanja vojne obaveze ili zloupotrebe
prava iz socij. osiguranja.
Ko moe biti uinilac ovih KD i oblici krivice?
uinilac ovih KD moe da bude svako lice.
u pogledu krivice ova se djela mogu izvriti sa umiljajem ili nehatom.
Ubistvo l. 148 KZ RS
(1) Ko drugog lii ivota, kaznie se zatvorom najmanje pet godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno pod osobito olakavajuim okolnostima, uinilac e se kazniti
zatvorom od jedne do osam godina.
U emu se sastoji ovo KD i ta je objekt zatite?
djelo se sastoji u protivpravnom lienju ivota drugog lica sa umiljajem.
objekt zatite: ivot ovjeka ili pravo na ivot kao jedno od osnovnih ljudskih prava.
Radnja izvrenja
je svaka djelatnost injenja ili neinjenja, psiholoka ili fizika djelatnost kojom se neposredno ili
posredno prouzrokuje posljedica smrt drugog lica.
mogu biti razne djelatnosti koje su podobne ili dovoljne da prouzrokuju smrt drugog lica.
ubistvo se moe izvriti razliitim djelatnostima injenja (raznim sredstvima) i neinjenja
s obzirom na nain izvoenja djelatnosti, ubistvo se moe izvriti:
1. direktnim i
2. indirektnim;
1. fizikim ( ostvaruje se raznim sredstvima: vatrenim ili hladnim orujem, oruem..)
2. psihikim dejstvom. (se vri izazivanjem uzbuenja, straha, prepasti ili alosti u takvom stepenu koji ima
karakter oka podobnog da blokira rad srca)
posljedica djela je povreda u vidu nastupanja smrti lica.
za postojanje ubistva nuno - da je radnja izvrenja preduzeta protivpravno; ovog djela nema ako
je do lienja ivota dolo u NO, KN, vrenju dunosti na poslovima javne i dravne bezbjed. ili kada
propisi slube to dozvoljavaju ili zahtijevaju.
Ko moe biti izvrilac ovog KD?
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umiljaj.
utvrivanje motiva za izvrenje ovog djela nije od znaaja za pravnu kvalifikaciju.
za ovo je djelo propisana kazna zatvora najmanje pet godina.
Ubistvo - vrste
1. obino,
2. teko (kvalifikovano) i
3. lako (privilegovano) ubistvo.
osnovi razlikovanja nalaze se u objektivnim i subjektivnim okolnostima pod kojima je KD izvreno, a
koje ukazuju na odreeni stepen opasnosti KD i uinioca.
1. Osnovni oblik obino ubistvo
umiljajno liavanje ivota drugog lica koje nije praeno dodatnim, posebnim okolnost. koje, kada
postoje, mijenjaju teinu i oblik ovog KD stvarajui neki od posebnih oblika kvalifikovanog ili
privilegovanog ubistva.
2. Ubistvo pod osobito olakavajuim okolnostima
novi oblik KD ubistva koje je u krivino zakonodavstvo RS uvedeno KZ RS iz 2000. lako
(privilegovano) ubistvo.
laki oblik ubistva koji je privilegovan zato to je umiljajno lienje ivota izvreno pod osobito
olakavajuim okolnostima.
sam pojam osobito olakavajuih okolnosti nemogue je precizno odrediti.
Ubistvo pod osobito olakavajuim okolnostima u RS
5
laki oblik ubistva za koji je propisana kazna zatvora od jedne do osam godina.
postoji ako je lienje ivota drugog lica uinjeno pod osobito olak. okolnostima.
npr. umiljajno ubistvo izvreno na zahtjev, molbu ili pristanak pasivnog subjekta; ubistvo izvreno
iz samilosti ili iz milosra prema pasivnom subjektu; pomaganje u umiranju s namjernim skraivanjem
ivota; umiljajno liavanje ivota gdje su dugogodinji ivot i ponaanje rtve bili takvi da su bitno
uticali na odluku uinioca i na izvrenje djela (npr. dugogodinje fiziko i psihiko maltretiranje
uinioca).
3. Teko ubistvo - oblici
(1) Zatvorom najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznie se:
1) ko drugog lii ivota na naroito svirep ili krajnje podmukao nain,
2) ko drugog lii ivota iz koristoljublja, radi izvrenja ili prikrivanja drugog KD, iz bezobzirne
osvete, mrnje ili iz drugih naroito niskih pobuda,
3) ko drugog lii ivota pri bezobzirnom nasilnikom ponaanju,
4) ko drugog lii ivota i pri tom umiljajno dovede u opasnost ivote vie lica,
5) ko umiljajno lii ivota dva ili vie lica, a ne radi se o ubistvu na mah, ubistvu djeteta pri poroaju ili
ubistvu uinjenom pod osobito olakavajuim okolnostima (lan 148 stav 2),
6) ko lii ivota dijete, maloljetno lice ili ensko lice za koje zna da je bremenito,
7) ko lii ivota sudiju ili tuioca u vezi sa vrenjem njihove sudijske ili tuilake dunosti, ili ko lii ivota
slubeno ili vojno lice pri vrenju poslova bezbjednosti ili dunosti uvanja javnog reda, hvatanja uinioca KD
ili uvanja lica lienog slobode.
(2) Kazna iz stava 1. ovog lana primijenie se i kada je lienje ivota izvreno organizovano ili po
narudbi.
Kada postoji kvalifikovano ili teko ubistvo?
kada je umiljajno ubistvo izvreno na takav nain, pod takvim okolnostima ili prema takvom licu
koji mu daju vei stepen teine i opasnosti za koje KZ propisuje tee kanjavanje.
objekt zatite: ivot ovjeka.
Oblici tekog ubistva u teoriji
postoji vie oblika tekog ubistva koji se razlikuju prema:
a) nainu izvrenja,
b) pobudama uinioca,
c) okolnostima izvrenja i posljedici i
d) svojstvu pasivnog subjekta.
Vrste tekog ubistva prema nainu izvrenja:
1) ubistvo na naroito svirep nain,
2) ubistvo na krajnje podmukao nain i
3) ubistvo izvreno organizovano ili po narudbi.
Vrste tekog ubistva s obzirom na pobude izvrioca:
1) ubistvo iz koristoljublja,
2) ubistvo radi izvrenja ili prikrivanja drugog KD i
3) ubistvo iz bezobzirne osvete, drugih naroito niskih pobuda i iz mrnje.
Vrste tekog ubistva s obzirom na okolnosti izvrenja i posljedicu:
1) ubistvo pri bezobzirnom nasilnikom ponaanju,
2) ubistvo kojim se sa umiljajem dovodi u opasnost ivot jo nekog lica i
3) ubistvo vie lica.
Teka ubistva s obzirom na svojstva pasivnog subjekta:
1) ubistvo sudije ili tuioca u vezi sa vrenjem njihove sudijske odn. tuilake funkcije,
2) ubistvo slubenog ili vojnog lica pri vrenju poslova bezbjednosti, dunosti uvanja javnog reda,
hvatanja uinioca KD ili uvanja lica lienog slobode,
3) ubistvo djeteta i maloljetnog lica i
4) ubistvo bremenite ene.
Ko moe biti izvrilac ovog KD i koja je kazna propisana?
6
izvrilac moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umiljaj.

za ubistvo jednog lica sauesnici mogu biti oglaeni krivim za razne oblike tekog ub.
za ovo KD propisana je kazna zatvora najmanje 10 godina ili KDZ.
Ubistvo na naroito svirep nain
postoji onda kada je ub. skopano sa muenjem rtve, odn. sa vie ili manje duim nanoenjem jakih
fiz. ili duev. bolova, kada je izvreno klanjem, stavljanjem ubijenog na kakve muke ili mrcvarenjem,
Ubistvo na podmukao nain
ono ubistvo koje je izvreno potajno, iz zasjede, upotrebom prevare da bi se dolo do rtve ili
upotrebom takvog sredstva koje oteava ili onemoguava otkrivanje KD
tipini sluajevi ovog ubistva su iznenadno ubistvo, ubistvo na spavanju i ubistvo trovanjem.
Ubistvo iz koristoljublja, radi prikrivanja ili izvrenja drugog KD, iz bezobzirne osvete ili dr.
naroito niskih pobuda
osnovni motiv izvrioca djela jeste da liavanjem ivota pasivnog subjekta omogui izvrenje nekog
drugog KD ili da prikrije neko drugo KD.
nanoenje zla zbog pretrpljenog zla (u emu se sastoji motiv osvete).
Ubistvo pri bezobzirnom nasilnikom ponaanju
ovaj oblik dobija tei vid zbog objektivnih okolnosti pod kojima je KD izvreno.
radi se o ponaanju koje predstavlja izuzetno negativan odnos izvrioca prema drutvenim dobrima koji
je izraen kroz bezrazlono nipodatavanje osnovnih pravila ljudskog ponaanja i ljudskih vrijednosti, a
koje je zakonodavac oznaio kao bezobzirno nasilniko ponaanje.
Ubistvo kojim se umiljajno dovode u opasnost ivoti vie lica
nain liavanja ivota jednog lica kojim se istovremeno dovodi u ivotnu opasnost jo neko lice.
kad uinilac upotrijebi sredstvo izvr. nad kojim nema kontrolu u trenutku njegovog djelovanja ili ije
je svojstvo takvo da, usljed odreenog naina upotrebe dovodi u opasnost ivote vie lica (npr.
automatsko oruje, bomba, plastina mina upotrijib. na radnom mjestu, u restoranu, slubenim kolima,
vagonu ili prostoriji u kojoj treba da se odri neki skup i sl.)
Ubistvo vie lica
ovaj oblik tekog ubistva postoji u sluaju kada jedno lice izvri vie umiljajnih ubistava, pod
uslovom da se ne radi o privilegovanim ubistvima i da nije izreena presuda ni za jedno od izvrenih
ubistava.
Ubistvo djeteta, maloljetnog lica i bremenite ene
novi oblik kvalifikovanog ubistva koji je u zakonodavstvo RS uveden reformom krivinog
zakonodavstva iz 2000. god.
ovom inkriminacijom se realizuje tendencija pojaane krivinopravne zatite djece i maloljetnika, a
koja je dominantna u gotovo svim savremenim evropskim zakonodavstvima.
Ubistvo sudije ili tuioca, slubenog ili vojnog lica
ovaj oblik tekog ubistva postoji u sluaju kada se lii ivota sudija ili tuilac u vezi sa vrenjem
njihove sudijske ili tuilake dunosti, ili kada se lii ivota slubeno ili vojno lice pri vrenju poslova
bezbjednosti ili dunosti uvanja javnog reda, hvatanja uinioca KD ili uvanja lica lienog slobode.
Ubistvo izvreno organizovano ili po narudbi
sutina: injenica da je ubistvo izvreno organizovano ili po narudbi.
organizovano ubistvo - ono koje je izvreno nakon odreenih priprema, dogovora i planova za
njegovo izvrenje, za ije izvr. je neophodno sudjelovanje vie osoba.
Ubistvo po narudbi
specifian oblik kvalifikovanog ubistva.
kvalifikatornu okolnost djela predstavlja injenica da je ubistvo izvreno po narudbi, tj. na osnovu
nekog sporazuma ili poslovnog dogovora izmeu naruioca ubistva i neposrednog izvrioca.
hladnokrvno liavanje ivota druge osobe po narudbi od strane lica koje nema nikakav subjektivni
odnos prema pasivnom subjektu.
Ubistvo na mah l. 150

Ko drugog lii ivota na mah doveden bez svoje krivice u jaku razdraenost napadom, tekim
zlostavljanjem ili tekim vrijeanjem od strane ubijenog, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
predstavlja poseban oblik privilegovanog (lakog) ubistva iju krivinopravnu prirodu sutinski
determinie meusobni konfliktni odnos izmeu uinioca i rtve, kao aktivnih uesnika u njegovom
nastajanju i izvrenju.
privilegovani tretman ovog oblika ubistva temelji se na injenici da se uinilac u vrijeme izvrenja djela
nalazi u posebnom psihikom stanju, tj. u afektivnom stanju koje u velikoj mjeri utie na sposobnost
trezvenog i normalnog rasuivanja i odluivanja koje je zakonodavac oznaio pojmom stanje jake
razdraenosti.
djelo ine tri elementa:
a) da je djelo uinjeno na mah,
b) da je uinilac u vrijeme izvrenja djela bio u stanju jake razdraenosti i
c) da je u stanje razdraenosti uinilac doveden bez svoje krivice.
postoji kada je do preduzimanja radnje lienja ivota dolo neposredno, u kratkom vremenskom
periodu poslije provokacije od strane ubijenog poslije njegovog napada, zlostavljanja ili tekog
vrijeanja.
uinilac svoju odluku donosi u trenutku, iznenada, bez hladnog i dugovremenog razmiljanja.
Ko moe biti izvrilac ovog KD i stepen krivice?
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je iznenadni umiljaj ili
umiljaj na mah (dolus repentinus).
za ovo je djelo propisana kazna zatvora od jedne do deset godina.
Ubistvo djeteta pri poroaju l. 151
Majka koja lii ivota svoje dijete za vrijeme poroaja ili neposredno poslije poroaja, pod uticajem
stanja koje je izazvano poroajem, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
ili djeteubistvo, edomorstvo, predstavlja umiljajno lienje ivota novoroeneta od strane majke,
za vrijeme poroaja ili neposredno poslije poroaja, pod uticajem stanja koje je izazvano
poroajem.
Oblik privilegovanog ubistva
djelo ini majka koja lii ivota svoje dijete za vrijeme poroaja ili neposredno poslije poroaja pod
uticajem stanja koje je izazvano poroajem.
tri su privilegujua elementa djela: a) objekt napada je ivo roeno dijete, b) izvrilac djela je
majka i c) ubistvo treba da je izvreno za vrijeme ili neposredno poslije poroaja.
Radnja izvrenja i stepen krivice
radnja lienja ivota djeteta treba da je preduzeta u odreeno vrijeme za vrijeme poroaja ili
neposredno poslije poroaja i to pod uticajem i dok traje stanje koje je izazvano poroajem.
u pogledu krivice djelo se moe izvriti samo sa umiljajem.
Nehatno lienje ivota l.152
Ko drugog lii ivota nehatno, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
KZ RS iz 2000. - nehatno lienje ivota umjesto dotadanjeg uobiajenog naziva ubistvo iz nehata.
Kada postoji KD nehatnog lienja ivota?
u sluaju kada je uinilac bio svjestan da svojim injenjem ili neinjenjem moe prouzrokovati smrt
drugog lica, ali je olako drao da posljedica nee nastupiti ili da e je moi otkloniti, kao i onda kada
uinilac nije bio svjestan mogunosti nastupanja smrtne posljedice, ali je prema okolnost. djela i svojim
linim svojstvima, bio duan i mogao predvidjeti njeno nastupanje.
U emu se sastoji ovo KD?
u lienju ivota drugog lica iz nehata.
ovaj oblik ubistva karakterie blai stepen krivice (nevoljno preduzimanje radnje) na strani uinioca
djela u vrijeme preduzimanja radnje izvrenja.
Ko moe biti izvrilac djela i stepen krivice?
ubistvo iz nepanje, nesmotrenosti, pogrene procjene situacije.
8
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je nehat (svjesni ili nesvjesni).
Navoenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu
(1) Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne u izvrenju samoubistva, pa ovo bude izvreno, kaznie
se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini prema maloljetnom licu ili prema licu ija je sposobnost da shvati
znaaj svog djela ili da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena, kaznie se zatvorom od dvije do deset
godina.
(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema djetetu ili prema licu koje nije moglo shvatiti znaaj
svog djela ili upravljati svojim postupcima, uinilac e se kazniti po lanu 150. ili 151. ovog zak.
(4) Ko surovo ili neovjeno postupa sa licem koje se prema njemu nalazi u odnosu kakve podreenosti ili
zavisnosti, pa ono usljed takvog postupanja izvri samoubistvo koje se moe pripisati nehatu uinioca, kaznie
se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
(5) Ko drugome pomogne u samoubistvu koje je izvreno, pri emu su postojale osobito olakavajue
okolnosti, kaznie se zatvorom do tri godine.
(6) Ako je usljed djela iz stava 1. do 5. ovog lana samoubistvo samo pokuano, sud uinioca moe blae
kazniti.
Navoenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu
osnovni oblik djela postoji kada uinilac navede drugo lice na samoubistvo ili mu u tome pomogne, pa
samoubistvo bude izvreno.
radnja izvrenja je odreena alternativno i sastoji se u 1. navoenju na samoubistvo drugog lica ili u
2. pomaganju drugom licu da izvri samoubistvo.
navoenje na samoubistvo treba shvatiti u smislu podstrekavanja kao oblika sauesnitva, te pod njim
podrazumijevati sve radnje koje su podobne da kod drugog lica izazovu ili uvrste odluku o
samoubistvu.
poseban oblik ove inkriminacije predstavlja navoenje na samoubistvo surovim ili neovjenim
postupanjem, koje se sastoji u surovom ili neovjenom postupanju sa licem koje se prema izvriocu
nalazi u odnosu kakve podreenosti ili zavisnosti i koje usljed takvog postupanja izvri, odn. pokua
samoubistvo.
Protivpravni prekid trudnoe l. 154
(1) Ko protivno propisima o prekidu trudnoe trudnoj eni sa njenim pristankom izvri prekid trudnoe,
zapone da vri prekid trudnoe ili joj pomogne da prekine trudnou, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri
godine.
(2) Ko trudnoj eni bez njenog pristanka, a ako je mlaa od esnaest godina i bez pismene saglasnosti njenog
roditelja, usvojioca ili staraoca, izvri ili zapone da vri prekid trudnoe, kaznie se zatvorom od jedne do
osam godina.
(3) Ako je usljed djela iz stava 1. i 2. ovog lana nastupila smrt, teka tjelesna povreda ili teko naruenje
zdravlja enskog lica nad kojim je vren prekid trudnoe, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od
est mjeseci do pet godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom od dvije do dvanaest godina.
Protivpravan prekid trudnoe
protivpravan prekid trudnoe, pobaaj ili abortus predstavlja unitenje ovjejeg ploda u majinoj
utrobi i njegovo odvajanje od ene prije zapoinjanja prirodnog procesa poroaja.
objekt zatite: 1) plod ovjeka i 2) ivot i zdravlje bremenite ene.
djelo ima dva osnovna oblika: 1) pobaaj sa pristankom bremenite ene (postoji kada se protivno
propisima o vrenju prekida trudnoe bremenitoj eni sa njenim pristankom izvri pobaaj, zapone da
se vri pobaaj ili joj se pomogne da ga izvri) i 2) pobaaj bez pristanka bremenite ene (postoji
kada se bremenitoj eni izvri ili zapone da vri pobaaj bez njenog pristanka).
Kvalifikovani oblik ovog KD
postoji kada je usljed radnji iz prethodnih oblika nastupila tea posledica u vidu smrti, teke tjelesne
povrede ili tekog naruenja zdravlja enskog lica nad kojim je vren prekid trudnoe.
ove tee posljedice moraju biti rezultat nehata uinioca i moraju biti u uzrono-posljedinoj vezi sa
preduzetom radnjom.
9
Tjelesna povreda
je oteenje ili naruavanje tjelesnog integriteta ili zdravlja drugog lica, odn. povreda ili
naruavanje tjelesnog integriteta drugog lica i prouzrokovanje kakvog tjelesnog ili duevnog oboljenja.
zakon poznaje dva oblika tjelesne povrede: 1. laku, obinu tjelesnu povredu i 2. teku, provociranu ili
izazvanu tjelesnu povredu.
Laka tjelesna povredal. 155
(1) Ko drugoga lako tjelesno povrijedi ili mu zdravlje lako narui, kaznie se NK ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je takva povreda nanesena orujem, opasnim oruem ili drugim sredstvom podobnim da tijelo teko
povrijedi ili zdravlje teko narui, kaznie se zatvorom do tri godine.
Laka tjelesna povreda
(3) Uiniocu djela iz stava 1. ovog lana sud moe izrei sudsku opomenu ako je bio izazvan tekim
vrijeanjem ili nasilnikim ponaanjem oteenog.
(4) Gonjenje za djelo iz stava 1. ovog lana preduzima se po prijedlogu.
Teka tjelesna povreda
(1) Ko drugog teko tjelesno povredi ili mu zdravlje teko narui, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet
godina.
(2) Ko drugog tjelesno povredi ili mu zdravlje narui tako teko da je usljed toga doveden u opasnost ivot
povrijeenog ili je uniten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji vaan dio njegovog tijela ili koji vaan
organ, ili je prouzrokovana trajna nespos. za rad povrijeenog, ili trajno i teko naruenje njegovog zdravlja ili
unakaen., kaznie se zatvorom od jedne do 8 godina.
(3) izmjena od 1-do 12 godina
(4) Ako je usljed djela iz stava 1. i 2. ovog lana nastupila smrt povrijeenog lica, uinilac e se kazniti
zatvorom od jedne do dvanaest godina.
5) Ko djelo iz stava 1. i 2. ovog lana uini nehatno, kaznie se zatvorom do tri god.
(6) Ko djelo iz stava 1., 2. i 3. ovog lana uini na mah, doveden bez svoje krivice u jaku razdraenost
napadom, tekim zlostavlj. ili tekim vrijeanjem od strane povrije., kaznie se za djelo iz stava 1. i 2.
zatvorom do tri godine, a za djelo iz stava 3. zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Laka tjelesna povreda
djelo se sastoji u lakom i kratkotrajnom oteenju tjeles. integriteta ili naruavanju zdravlja drugog
lica, ali koje je po intenzit. takvo da ne predstavlja opasnost za ivot i ne dovodi do nesposobnosti za
rad u duem trajanju, niti ostavlja vidljive promjene trajnijeg karaktera.
ona se nalazi izmeu obine teke tjelesne povrede i zlostavljanja.
Dva oblika lake tjelesne povrede:
1) obina laka tjelesna povreda (kada je naruen tjelesni integritet ili tjelesno ili duevno zdravlje, ali koje ne
predstavlja opasnost za ivot, kada nije prouzrokovana ili je prouzrokovana samo kratkotrajna i privremena
nesposobnost za rad, kada je lako i kratkotrajno narueno zdravlje...) i
2) opasna laka tjelesna povreda (laka tjelesna povreda koja je nanijeta opasnim sredstvom na opasan nain).
Kada postoji teka tjelesna povreda?
djelo se sastoji u naruavanju tjelesnog integriteta ili tjelesnog ili duevnog zdravlja drugog lica
koje se izraava u unitenju ili oteenju dijela tijela ili organa, u prouzrokovanju trajne ili privrem
nesposobnosti za rad, u trajnom ili tekom naruavanju zdravlja ili izazivanju promjena na vidljivim
dijelovima tijela koje naruav. ili unakazuju estetski izgled ovjeka.
Objekt zatite, radnja izvrenja i posljedica
objekt zatite je tjelesni integritet ovjeka koji obuhvata njegovu fiziku i psihiku konstituciju.
radnja izvrenja je svaka djelatnost koja je podobna, dovoljna da prouzrokuje posljedicu povrede ili
naruavanje tjelesnog integriteta ili zdravlja ovjeka.
posljedica djela je povreda tjelesnog integriteta ili zdravlja.
Oblici teke tjelesne povrede
1) obina teka tjelesna povreda,
2) osobito teka tjelesna povreda,
3) teka tjelesna povreda kvalifikovana smru,
10
teka tjelesna povreda iz mrnje i

teka tjelesna povreda na mah.
1. Obina teka tjelesna povreda
osnovni oblik djela.
tjelesna povreda koja je tea od lake tjelesne povrede ali je manje teka od osobito teke tjelesne
povrede.
postoji u sluaju preloma svake, pa i najsitnije kosti, zatim u sluaju povrede plua, povrede uha bez
znatnijeg oteenja sluha i sl.
2. Osobito teka tjelesna povreda
tjelesna povreda kojom je tjelesni integ. ili zdravlje drugog lica povrijeeno, odn. narueno tako teko
da je usljed toga doveden u opasnost ivot povrijeenog ili je trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji
vaan dio njegovog tijela ili koji vaan organ, odn. kojom je prouzrok. trajna nesposobnost za rad
povrijeenog ili trajno i teko naruenje zdravlja ili unakaenost.
Osobito teka tjelesna povreda:
osobito TTP kojom je doveden u opasnost ivot povrijeenog,
osobito TTP kojom je uniten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen vaan dio tijela ili vaan organ,
osobito TTP kojom je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad,
osobito TTP kojom je prouzrokovano trajno i teko naruenje zdravlja,
osobito TTP kojom je prouz. unakaenost.
3. Teka tjelesna povreda kvalifikovana smru
najtei oblik teke tjelesne povrede.
postoji u sluaju kada usljed obine teke tjelesne povrede ili osobito teke tjelesne povrede nastupi
smrt povrijeenog lica.
za primjenu ove kvalifikacije KD neophodno je utvrditi da je uinilac nanio povrije. jednu od
navedenih tjelesnih povreda te da je usljed takve povrede nastupila smrt oteenog (mora postojati
uzrona veza izmeu tjelesne povrede i smrtne posljed.).
4. Teka tjelesna povreda iz nehata
poseban oblik teke tjelesne povrede.
ovaj oblik postoji ako je obina teka tjelesna povreda ili osobito teka tjelesna povreda uinjena
nehatno.
osnovna razlika u odnosu na obinu i osobito TTP jeste u pogledu vinosti, dok su ostala obiljeja djela
ista.
za ovaj oblik djela predviena je kazna zatvora do tri godine.
5. Teka tjelesna povreda na mah
jeste laki, privilegovani oblik djela, koji postoji u sluaju kad je obina TTP, osobito TTP ili teka
tjelesna povreda kvalifikovana smru izvrena na mah, od strane uinioca koji je bez svoje krivice
doveden u stanje jake razdraenosti napadom, tekim zlostavljanjem ili tekim vrijeanjem od strane
pasivnog subjekta.
Izvrilac djela i oblik krivice
izvrilac dela moe da bude svako lice.
u pogledu krivice mogu je umiljaj i nehat.
Uestvovanje u tui l 157
(1) Ko uestvuje u kakvoj tui, u kojoj je neko lien ivota ili je drugom nanesena teka tjelesna povreda,
kaznie se za samo uestvovanje zatvorom do tri godine.
(2) Nema KD iz st. 1. ovog lana ako je lice bez svoje krivice bilo uvueno u tuu ili se samo branilo ili
razdvajalo druge uesnike tue.
U emu se sastoji KD?
djelo se sastoji u uestvovanju u tui u kojoj je neko lice lieno ivota ili je drugom licu naneta teka
tjelesna povreda.
objekt zatite je tjelesni integritet.
4)
5)
11
Pojam tue
ovo KD spada u KD ugroavanja ivota i tijela kojim se predvia kanjavanje za samo uestvovanje
u tui u kojoj je neko lice lieno ivota ili je drugom nanijeta TTP.
tua kao meusobno fiziko razraunav. vie lica, predstavlja drutveno neprihvat. ponaanje kojim se
remeti javni red i mir. tua je aktivna delatnost i ne moe se izvriti neinjenjem.
Uesnik u tui, odn. uinilac KD
1) lice koje neposredno preduzima djelatn. fizikog obraunavanja sa drugima,
2) lice koje uestvuje u stvaranju opasne situacije time to je prisutno na mjestu i u vrijeme tue bodrilo je
i podsticalo (podstrekavalo) druga lica da uestvuju u tui,
3) lice koje onemoguava druga lica koja su nastojala da sprijee tuu ili da razdvoje uesnike obrauna i
4) lice koje napusti tuu prije nego to je dolo do liavanja ivota ili nanoenja TTP drugom licu jer su
doprinijeli stvaranju opasne situacije.
Nema KD ako u tui uestvuju...
1) lice koje je bez svoje krivice uvueno u tuu,
2) lice koje se branilo,
3) lice koje je razdvajalo ostale ues. u tui.
4) lice koje pristupi tui poslije nastupanja TTP ili smrti drugog lica,
5) lice koje je jedino teko tjel. povrijeeno, osim ako je u istoj tui jo neko lice teko tjelesno
povrijeeno ili lieno ivota.
za postojanje djela potrebno je da je u tui drugo lice lieno ivota ili da mu je nanijeta TTP.
bez nastupanja ovih povreda, postoji prekraj protiv JRM, a ne ovo KD.
Ugroavanje opasnim oruem pri tui ili svai
Ko se pri kakvoj tui ili svai mai oruja, opasnog orua ili kakvog drugog sredstva podobnog da
tijelo teko tjelesno povredi ili zdravlje teko narui, kaznie se NK ili zatvorom do est mjeseci.
Ugroavanje opasnim oruem pri tui ili svai
posebno KD ugroavanja ivota i tijela koje je ponovo vraeno u krivino zakonodavstvo RS reformom
zakonodavstva 2000. g.
posezanje za orujem ili opasnim oruem ili kakvim drugim sredstvom koje je podobno da tijelo
teko tjelesno povrijedi ili zdravlje teko narui.
U emu se KD sastoji?
djelo se sastoji u maanju pri tui ili svai oruja, opasnog orua ili drugog sredstva koje je
podobno da se tijelo teko povrijedi ili zdravlje teko narui.
objekt zatite je tjelesni integritet.
Radnja izvrenja
je maanje - tjelesni pokret koji se sastoji u posezanju za orujem, opasnim oruem ili drugim
sredstvom koje je podobno da tijelo teko povrijedi ili zdravlje teko narui pri emu se jasno ispoljava
namjera da se opasno sredstvo i upotrijebi (vaenje pitolja iz futrole ili depa, uzimanje noa, sjekire
ili tangle, upanje kolca, uzimanje kamena).
samo posjedovanje opasnih sredstava ne ini ovo KD.
Posljedica djela, radnja izvrenja i ko moe biti izvrilac KD?
za postojanje djela je bitno da se radnja izvrenja preduzima u toku, pri, za vrijeme tue ili svae.
posljedica djela je apstraktna opasnost za tjelesni integritet drugog lica.
12
Glava XVII KRIVINA DJELA PROTIV SLOBODA I PRAVA GRAANA

1. Povreda ravnopravnosti graana,
2. Povreda prava upotrebe jezika i pisma,
3. Prinuda,
4. Otmica,
5. Protivpravno lienje slobode,
6. Onemoguavanje povratka izbjeglih i raseljenih lica,
7. Naruavanje nepovredivosti stana,
8. Povreda tajnosti pisma i drugih poiljki,
9. Povreda slobode vjere i vrenja vjerskih obreda,
10. Neovlaeno otkrivanje profesion. tajne,
11. Protivzakonito pretresanje,
12. Neovlaeno prislu. i tonsko snimanje...
Osnovne slobode i prava ovjeka
zatitni objekt ovih KD jesu osnovne slobode i prava oveka i graanina ili korpus ljudskih prava.
brojem i obimom ljudskih sloboda i prava, obimom, efikasnou i nainom njihove zatite, kao i
mogunou ostvarivanja u svakodnevnom ivotu odreuje se stvarni poloaj ovjeka u drutvu.
zbog znaaja Ustav Republike Srpske im posveuje posebno mjesto.
predstavljaju predmet posebne zatite niza meunarodno-pravnih akata.
slobode i prava su dvije samostalne ljudske i drutvene vrijednosti koje su nerazdvojno povezane tako
da ne mogu postojati jedna bez druge.
Pojam slobode ovjeka
sloboda je mogunost ovjeka da samostal. odluuje o svom ponaanju i da se ponaa po svom
nahoenju, prava predstavljaju ovlaenja data zakonima za preduzimanje ili nepreduz. odreenih
radnji i djelatnosti.
slobode i prava ovjeka i graanina kao objekt zatite ovih KD vezani su za linost ovjeka i imaju
opteljudski karakter.
to su line slobode i prava koja se razlikuju od ekonomsko-socijalnih prava (koja se tite KD protiv
prava po osnovu rada) i politikih ili graanskih prava (koja se tite KD protiv izbornih prava).
Zajednike karakteristike U emu se sastoje ova KD?
radi se o razliitim djelatnostima kojima se na protivustavan, protivpravan ili nasilan nain kri,
onemoguava, spreava, ometa ili uskrauje drugom licu da koristi slobode i prava koja su mu priznata
na osnovu zakona, dr. propisa i optih akata.
Izvrilac djela i oblik vinosti
izvrilac ovih djela mogu biti razliita lica: 1) svako lice (prinuda, otmica, ugroavanje sigurnosti),2)
slubeno lice (protivzakonito pretresanje) i 3) advokat ili ljekar (neovlaeno otkrivanje profes. tajne).
u pogledu krivice ova KD mogu biti izvrena samo sa umiljajem.
Povreda ravnopravnosti graana l.162
(1) Ko na osnovu razlike u rasi, boji koe, vjeri, polu, jeziku, politikom ili drugom ubjeenju, polnoj
usmjerenosti, nacionalnoj ili etnikoj pripadnosti, imovnom stanju, roenju ili socij. porijeklu, obrazovanju ili
drut. poloaju uskrati ili ogranii slobodu ili pravo ovjeka utvreno ustavom, zakonom ili ratifikovanim
meun. ugovorom, ili ko na osnovu ove razlike daje graanima povlastice ili pogodnosti suprotno ustavu,
zakonu ili ratifikovanom meun. ugovoru, kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko vri proganjanje lica ili organizacija zbog njihovog
zalaganja za ravnopravnost ljudi.
(3) Ako djelo iz stava 1. i 2. ovog lana uini slubeno lice zloupotrebom slubenog poloaja ili ovlaenja,
kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Povreda ravnopravnosti graana
djelo ini lice koje na osnovu razlike u rasi, boji koe, vjeri, polu, jeziku, polit. ili drugom ubjeenju,
polnoj usmjerenosti, nacionalnoj ili etnikoj pripadnosti, imov. stanju, roenju ili socijalnom porijeklu,
obrazovanju ili drutvenom poloaju uskrati ili ogranii slobodu ili pravo ovjeka utvreno ustavom,
13
zakonom ili ratifikovan. meunarodnim ugovorom, ili ko na osnovu ove razlike daje graanima
povlastice ili pogodnosti suprotno ustavu, zakonu ili ratifikovanom meun. ugovoru.
Povreda prava upotrebe jezika i pisma l. 163
(1) Ko uskrati ili ogranii graanima pravo na upotrebu jezika ili pisma zagarantovanog ustavom, zakonom ili
ratifikovanim meunarodnim ugovorom, kaznie se NK ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog lana izvri slubeno lice zloupotrebom slubenog poloaja ili ovlaenja,
kaznie se NK ili zatvorom do dvije godine.
radnja izvrenja KD je uskraivanje ili ogranienje graanima prava na upotrebu jezika ili pisma koje
pravo je zagarant. ustavom, ili ratifikovanim me. ugovorom.
pojam uskraivanja kao radnja izvrenja ovog KD je sveobuhvatniji od pojma ograniavanja;
uskraivanjem se u potpunosti onemoguava upotreba jezika ili pisma.
Prinuda l. 164
(1) Ko drugog silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi da neto uini ili ne uini ili trpi, kaznie se NK ili
zatvorom do jedne godine.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini prijetnjom ubistvom, tekom tjelesnom povredom, otmicom ili u
sastavu grupe ili zloinake organizacije, kaznie se zatvorom do tri godine.
djelo se sastoji u prinuavanju drugog lica silom ili prijetnjom da neto uini, ne uini ili trpi.
objekt zatite je sloboda odluivanja u pogledu izbora ponaanja.
Radnja izvrenja-radnja izvrenja je prinuavanje.
to je svaka djelatnost fizikog ili psihikog karaktera koja moe biti preduzeta neposredno ili posredno,
kojom se vri pritisak na volju drugog lica u smislu donoenja odreene odluke ili odluke sa odreenom
sadrinom. radnja se moe izvriti na dva naina: a) silom i b) prijetnjom.
izvrilac djela moe da bude svako lice,
u pogledu krivice potreban je umiljaj.
Tei oblik ovog djela
1) ako je radnja izvrenja preduzeta kvalifikovanom prijetnjom - prijetnjom ubistvom, TTP ili
otmicom (za postojanje teeg djela je potrebno da je radnja izvrenja preduzeta ovakvom prijetnjom
bez obzira da li je uinilac zaista imao volju da prijetnju realizuje ili ne);
2) ako je djelo izvreno u sastavu grupe ili zloinake organizacije (ovdje je kvalifikatorna okolnost
organizovano vrenje prinude).
Otmica l. 165
(1) Ko silom, prijetnjom, obmanom ili na drugi nain odvede ili zadri neko lice u namjeri da od njega ili
drugog lica iznudi novac ili kakvu drugu imovinsku korist ili da njega ili koga drugog prinudi da neto uini,
ne uini ili trpi, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
Tei oblici djela
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog lana izvri prema djetetu ili maloljetnom licu, ili na svirep nain ili prijetnjom
ubistvom ili tekom tjelesnom povredom, ili u sastavu grupe ili zloinake organizacije, kaznie se zatvorom
od jedne do deset godina.
(3) Kazna iz stava 2. primijenie se i ako je oteto lice zadrano due od 15 dana, ili je licu koje je oteto teko
narueno zdravlje ili su nastupile druge teke posljedice.
Najtei oblici djela
(4) Ako je usljed djela iz stava 1., 2. i 3. ovog lana nastupila smrt otetog lica, uinilac e se kazniti zatvorom
od dvije do 15 godina.
(5) Uinilac djela iz stava 1. do 3. ovog lana koji dobrovoljno pusti na slobodu oteto lice prije nego to je
ostvaren njegov zahtjev zbog kojeg je izvrio otmicu, moe se osloboditi od kazne.
Otmica
djelo se sastoji u odvoenju ili zadrav. drugog lica upotrebom sile, prijetnje, obmane ili na drugi
nain u namjeri da se ne pusti na slobodu dok se od njega ili drugog lica ne iznudi novac ili druga imov.
korist ili se prinudi da ono ili neko drugo lice neto uini, ne uini ili trpi.
objekt zatite su: 1) sloboda kretanja i 2) sloboda odluivanja.
14
Radnja izvrenja
je odvoenje ili zadravanje drugog lica (odvoenje je promjena mjesta boravka, odn. udaljavanje sa
mjesta na kome se lice do tada nalazilo i zaustavljanje na drugom nepoznatom, najee skrivenom
mjestu; zadravanje je ostajanje na mjestu gdje se lice do tada nalazilo protivno njegovoj volji).
djelo je svreno momentom odvoenja ili zadravanja drugog lica, tj. kada je ono lieno slobode
kretanja i odluivanja, bez obzira da li je cilj otmice ostvaren ili nije.
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktni umiljaj koji
kvalifikuje navedena namjera.
Djelo ima tri tea oblika
prvi tei oblik djela: 1) kada je djelo izvreno prema djetetu ili maloljetnom licu, 2) kada je radnja
izvrenja preduzeta na svirep nain uz nanoenje nepotrebnih i prekomjernih fizikih i psihikih patnji,
bolova i nelagodnosti oteenom i 3) kada je uinilac radi ostvarenja cilja otmice prijetio otetom licu
ubistvom ili nanoenjem teke tjelesne povrede.
Laki oblik djela
laki, privilegovani oblik ovog KD je predvien iz kriminalno politikih razloga za koji se uinilac
otmice moe u potpunosti osloboditi od kazne.
ovo djelo postoji u sluaju ako uinilac dobrovoljno pusti na slobodu oteto lice prije nego toje ostvaren
njegov zahtjev zbog koga je izvrio otmicu.
Drugi tei oblik djela
postoji: 1) ako je oteto lice zadrano due od 15 dana gdje je kvalifikatorna okolnost duina trajanja
stanja lienosti slobode pasivnog subjekta, 2) ako je otetom licu teko narueno zdravlje ili su nastupile
druge teke posljedice i 3) ako je djelo izvreno u sastavu grupe ili zloinake organizacije.
Trei tei oblik djela
postoji ako je usljed preduzete radnje izvrenja nastupila smrt otetog lica.
u odnosu na ovu posljedicu uinilac postupa sa nehatom i ona mora da bude u uzrono-posljedinoj
vezi sa preduzetom radnjom.
Protivpravno lienje slobode l. 166
(1) Ko drugog protivpravno zatvori, dri zatvorenog ili mu na drugi nain protivpravno oduzme ili ogranii
slobodu kretanja, kaznie se NK ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice zloupotrebom slubenog poloaja ili ovlaenja,
kaznie se zatvorom do tri godine.
Tei oblici djela
(3) Ako je protivpravno lienje slobode iz stava 1. i 2. ovog lana uinjeno prema djetetu ili maloljetnom licu,
ili je trajalo due od 15 dana, ili je vreno na svirep nain, ili je licu koje je protivpravno lieno slobode usljed
toga teko narueno zdravlje ili su nastupile druge teke posljedice, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do
pet godina.
Najtei oblik djela
(4) Ako je usljed djela iz stava 1., 2. i 3. ovog lana nastupila smrt lica koje je bilo protivpravno lieno slobode,
uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do 12 godina.
(5) Pokuaj djela iz stava 1. i 2. ovog lana kanjiv je.
U emu se KD sastoji i objekt zatite
djelo se sastoji u protivpravnom oduzimanju ili ogranienju slobode kretanja drugom licu zatvaranjem,
dranjem zatvorenog ili na drugi nain.
objekt zatite: sloboda kretanja ovjeka kao jedna od osnovnih ljudskih sloboda.
Radnja izvrenja
je oduzimanje ili ogranienje slobode kretanja drugog lica (potpuno - trajno ili djelimino privremeno ili kratkotrajno ogranienje slobode kretanja drugog lica u vidu ometanja, oteavanja ili
uslovljavanja).
15
ona se moe preduzeti na tri naina: a) zatvaranjem, b) dranjem zatvorenog i c) na drugi nain
(vezivanjem ruku ili nogu, oduzimanjem sredstava za kretanje, vezivanjem za nepokretan ili teak
predmet, oduzimanjem odjee, primjenom hipnoze ili omamljujuih sredstava).
Protivpravnost radnje izvrenja
za postojanje djela je potrebno da je radnja izvrenja preduzeta protivpravno, dakle, od
neovlaenog lica, van sluajeva, bez razloga i postupka koji su zakonom izriito propisani (ZKP, KZ,
ZOP, ZIKS).
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umiljaj; pasivni subjekt je
svako lice koje je u mogunosti da se slobodno kree bez obzira da li se moe kretati samostalno ili uz
pomo tehnikih sredstava.
prvi tei oblik: ako je radnju izvrenja preduzelo slubeno lice zloupotrebom slubenog poloaja ili
ovlaenja.
dvije su kvalifikatorne okolnosti za koje zakon propisuje kaznu zatvora od est mj. do pet god.: 1)
svojstvo uinioca djela slubeno lice i 2) nain preduzimanja radnje zloupotrebom slubenog
poloaja ili ovlaenja.
1) ako je djelo uinjeno prema djetetu ili maloljetnom licu,
2) ako je protivpravno lienje slobode trajalo due od 15 dana,
3) ako je djelo izvreno na svirep nain (uz nanoenje fizikih ili psihikih bolova, patnji i straha) i
4) ako je licu usljed protivpravnog lienja slobode zdravlje teko narueno ili su za njega nastupile druge
teke posljedice.
postoji: ako je usljed preduzete radnje izvrenja nastupila smrt pasivnog subjekta pri emu je smrt
rezultat nehata uinioca.
Zlostavljanje,muenje i drugo neljudsko i poniavajue postupanje l. 168.
(1) Ko zlostavlja drugog ili prema njemu postupa na nain kojim se vrijea ljudsko dostojanstvo, kaznie se
zatvorom do dvije godine.
Tei oblici djela
(2) Ko primjenom sile, prijetnje ili na drugi nedozvoljen nain drugome nanese veliku bol ili teke patnje s
ciljem da od njega ili nekog drugog lica dobije priznanje, iskaz ili obavjetenje, ili da se on ili neko drugo lice
zastrai ili nezakonito kazni ili to uini iz bilo kojeg drugog razloga zasnovanog na bilo kom obliku
diskriminacije, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
(3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube, kaznie se za djelo iz stava 1. ovog
lana zatvorom od est mjeseci do pet godina, a za djelo iz stava 2. ovog lana zatvorom od jedne do deset
godina.
U emu se djelo sastoji?
u zlostavljanju drugog ili prouzrokovanju tee fizike ili psihike patnje drugome grubim
ponaanjem.
inkriminie se tortura - svaki akt kojim se jednom licu namjerno nanosi bol ili tee fizike ili mentalne
patnje.
Objekt zatite
dostojanstvo ljudske linosti koje je zajameno i meunarodnim aktima: l. 3. EKLJP (zabrana
muenja, neovenog ili poniavajueg postupanja i kanjavanja), l. 7. Meunarodnog pakta o
graanskim i politikim pravima sa fakult. protokolima, l. 2. Konvencije o spreavanju muenja i
neovenih ili poniavajuih postupaka i kanjavanja sa dopunskim protokolima i l. 1. Konvencije
protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili poniavajuih kazni ili postupaka sa opcionim
protokolom.
Radnja izvrenja
a) zlostavljanje i
16
b) prouzrokovanje tee fizike ili psihike patnje.

za postojanje djela je bitno da se ova radnja izvrenja preduzima na odreeni nain grubim
(nepristojnim, nedolinim) ponaanjem.
tei oblik: ako se radnja izvrenja preduzima prema djetetu ili maloljetnom licu (ovdje je uzrast
oteenog koji mora biti poznat uiniocu djela u vrijeme preduzimanja radnje izvrenja kvalifikatorna
okolnost).
Ugroavanje sigurnosti-l 169
(1) Ko ugrozi sigurnost nekog lica ozbiljnom prijetnjom da e njega ili njemu blisko lice liiti ivota, teko
tjelesno povrijediti, liiti slobode ili oteti, ili nanijeti zlo podmetanjem poara, eksplozijom ili nekom drugom
opteopasnom radnjom ili sredstvom, kaznie se NK ili zatvorom do jedne godine.
Tei oblici djela
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema slubenom licu u vezi sa vrenjem njegove funkcije, ili
prema vie lica, ili je uinjeno u sastavu grupe ili zloinake organizacije, uinilac e se kazniti zatvorom do tri
godine.
u ugroavanju sigurnosti drugog lica ozbiljnom prijetnjom da e se to ili njemu blisko lice liiti
ivota, teko tjelesno povrijediti, liiti slobode, oteti ili ozbiljnom prijetnjom podmetanjem poara,
eksplozije ili druge opteopasne radnje ili sredstva.
objekt zatite je lina sigurnost ovjeka.
Radnja izvrenja
je ozbiljna (ne bilo kakva) prijetnja (to moe biti ozbiljna prijetnja da e se to ili njemu blisko lice liiti
ivota, teko tjel. povrijediti, liiti slobode, oteti ili ozbiljnom prijetnjom podmetanjem poara,
eksplozije ili druge opteopasne radnje ili sredstva).
prijetnja mora da bude ozbiljna, stvarna, mogua i neotklonjiva.
posljedica djela je ugroavanje sigurnosti, izazivanje oseanja straha za linu sigurnost (za ivot, tijelo
ili zdravlje) pasivnog subjekta ili njemu bliskog lica.
1) ako je ugroena sigurnost slubenog lica u vezi sa vrenjem njegove fje svojstvo pasivnog subjekta je
kvalifikatorna okolnost,
2) ako je djelo uinjeno prema vie lica gdje je obim i intenzitet posljedice ugroenost i sigurnost dva
ili vie lica i
3) ako je djelo uinjeno i sastavu grupe ili zloinake organizacije - organizovano vrenje radnje je
kvalifikatorna okolnost.
Naruavanje nepovredivosti stana l. 170
(1) Ko neovlaeno prodre u tu stan ili druge zatvorene prostore ili se na zahtjev ovlaenog lica odatle ne
udalji, kaznie se NK ili zatvorom do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko neovlaeno pretresa stan ili prostore iz prethodnog stava
ovog lana.
Tei oblici djela
(4) Pokuaj krivinog djela iz stava 1. i 2. ovog lana je kanjiv.
u neovlaenom prodiranju u tui stan ili zatvorene prostore ili neudaljavanju iz njih na zahtjev
ovlaenog lica ili u neovlaenom pretresanju ovih prostorija.
objekt zatite: nepovredivost tueg stana ili drugog zatvorenog prostora.
Radnja izvrenja
17

a)
b)
c)
1)
trojako alternativno odreena kao:

prodiranje u tu stan ili zatvoreni prostor,
neudaljavanje iz njih na zahtjev ovlaenog lica i
pretresanje tueg stana ili drugih prostorija u koje se prethodno neovlaeno prodrlo.
Za postojanje djela je bitno ispunjenje jo dva elementa:
da se radnja preduzima u odnosu na tui stan ili drugi zatvoreni prostor, dakle prema objektima
na kojima drugo lice ima svojinu, dravinu ili drugo pravo korienja po nekom pravnom osnovu i
2) da se radnja izvrenja preduzima na odreeni nain neovlaeno, protivpravno.
pokuaj djela je prema izriitoj zakonskoj odredbi kanjiv.
tei oblik djela - ako je radnju izvrenja preduzelo slubeno lice zloupotrebom slubenog poloaja ili
ovlaenja.
svojstvo uinioca djela slubeno lice i nain izvrenja radnje zloupotrebom slubenog poloaja ili
ovlaenja, predstavljaju kvalifikatorne okolnosti.
Protivzakonito pretresanje l. 171
(1) Ko neovlaeno pretresa lice ili njegove stvari, kaznie se NK ili zatvorom do jedne godine.
(3) Pokuaj krivinog djela iz stava 1. ovog lana je kanjiv.
U emu se djelo sastoji i objekt zatite
djelo se sastoji u neovlaenom pretresanju lica ili njegovih stvari.
objekt zatite je dostojanstvo ljudske linosti.
Radnja izvrenja je pretresanje lica ili njegovih stvari
pretresanje je procesna radnja u kriv. ili dr. postupku iji je cilj da se pronae i uhvati uinilac
kanjivog djela ili da se pronae dokazni materijal.
pretres. se pregleda lice, odn. njegove stvari i vri pretraivanje odijela i predmeta koje pretr. lice nosi
sa sobom.
za postojanje djela - da se radnja izvr. preduzima neovlaeno, protivzakonito.
moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umiljaj koji obuhvata svijest o
protivzakonitosti postupanja.
za ovo je djelo propisana NK ili kazna zatvora do jedne godine, s tim to je pokuaj krivinog djela
prema izriitoj zakonskoj odredbi kanjiv.
Tei oblik djela
postoji ako je radnju izvrenja preduzelo slubeno lice zloupotrebom slubenog poloaja ili
ovlaenja.
svojstvo uinioca djela slubeno lice i nain izvrenja radnje zloupotrebom slubenog poloaja ili
ovlaenja, predstavljaju kvalifikatorne okolnosti.
Povreda tajnosti pisma ili drugih poiljki l. 172
(1) Ko neovlaeno otvori tue pismo ili telegram ili kakvo drugo zatvoreno pismeno ili poiljku ili na drugi
nain povrijedi njihovu tajnost ili neovlaeno zadri, prikrije, uniti ili drugom preda tue pismo, telegram,
zatvoreno pismeno ili poiljku, kaznie se NK ili zatvorom do est mjeseci.
Tei oblik djela
(2) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu tetu, saopti drugom
sadrinu koju je saznao povredom tajnosti tueg pisma, telegrama ili kakvog drugog zatvorenog pismena ili
poiljke, ili se tom sadrinom poslui, kaznie se NK ili zatvorom do dvije godine.
Tei oblici djela
(3) Ako djelo iz stava 1. i 2. ovog lana uini slubeno lice zloupotrebom slubenog poloaja ili ovlaenja,
potanski ili drugi slubenik kome je povjereno preuzimanje, prenos ili uruivanje tuih pisama, telegrama ili
18
drugih poiljki, kaznie se za djelo iz stava 1. zatvorom do tri godine, a za djelo iz stava 2. zatvorom od tri
mjeseca do pet godina.
(4) Gonjenje za djelo iz stava 1. preduzima se po prijedlogu.
U emu se sastoji djelo?
u neovlaenom otvaranju tueg pisma ili drugog zatvorenog pismena ili poiljke ili u povredi njihove
tajnosti na drugi nain ili u neovlaenom zadravanju, prikrivanju, unitenju ili predaji drugome tueg
pisma, telegrama, zatvorenog pismena ili poiljke.
Objekt zatite
je lina, privatna tajna koja je sadrana u pismenima ili poiljkama, a objekt napada je alternativno
odreen kao: tue pismo, telegram, zatvoreno pismeno ili poiljka.
bitno-da se radi o pismenu koje je: a) tue (da pripada, da je adresirano na drugo fiziko ili pravno lice)
i b) da je zatvoreno (njegova sadrina je nedostupna bez otvaranja).
Djelo ima tri osnovna oblika ispoljavanja:
1) neovlaeno otvaranje tueg pisma ili drugog zatvorenog pismena ili poiljke,
2) povreda tajnosti tueg pisma ili drugog zatvor. pismena ili poiljke na drugi nain kada uinilac
dolazi do saznanja sadrine ovih pismena bez njihovog otvaranja i
3) neovlaeno zadravanje, prikrivanje, unitenje i predaja drugom tueg pisma, telegrama, zatvorenog
pismena ili poiljke.
za ovo je djelo propisana NK ili kazna zatvora do est mjeseci.
gonjenje za ovo djelo se preduzima po prijedlogu.
Djelo ima dva tea oblika:
prvi tei oblik: 1) kada je uinilac saoptio drugom licu sadrinu tueg pisma, telegr., zatvorenog
pismena ili poiljke u namjeri da za sebe ili drugo lice pribavi kakvu korist ili da drugome nanese
kakvu tetu i 2) ako se uinilac sam poslui sadrinom tueg pismena koju je neovlaeno saznao na
neki od naprijed navedenih naina.
Drugi tei oblik djela postoji
ako je radnju izvrenja povrede tajnosti tueg pisma, telegramaa, zatvorenog pismena ili poiljke
preduzelo slubeno lice zloupotrebom slubenog poloaja ili ovlaenja ili potanski ili drugi
slubenik kome je povjereno preuzimanje, prenos ili uruivanje tuih pisama, telegama ili drugih
poiljki.
Neovlaeno otkrivanje profesionalne tajne l. 173
(1) Advokat, ljekar ili drugo lice koje neovlaeno otkrije tajnu koju je saznalo u vrenju svog poziva, kaznie
se NK ili zatvorom do jedne godine.
(2) Nema krivinog djela iz stava 1. ovog lana ako je tajna otkrivena u optem interesu ili interesu drugog lica
koji je preteniji od interesa uvanja tajne.
(3) Gonjenje se preduzima po prijedlogu.
u neovlaenom otkrivanju tajne koju je advokat, ljekar ili drugo lice saznalo u vrenju svog poziva.
objekt zatite je lina tajna.
objekt napada je podatak koji je uinilac saznao u vrenju svog poziva, a koji je od posebne vanosti
za linost oteenog.
Radnja izvrenja je neovlaeno otkrivanje tajne
to je saoptavanje podataka koji predstavljaju privatnu tajnu licima koja ih inae na drugi nain ne bi
mogla saznati.
bitno: da je ova radnja preduzeta neovlaeno (protiv i mimo zakona) i to od strane lica koje je
takvu takvu saznalo u vrenju svog poziva.
ovog KD nema ako je tajna otkrivena u optem interesu ili u interesu dr. lica koji je preteniji od
interesa uvanja tajne.
19
izvrilac djela moe da bude samo odreeno lice - advokat, ljekar ili dr. lice (npr. zdravstveni radnik,
sudija, policijski slubenik koji u vrenju svog poziva ili zanimanja saznaje tajne iz tueg ivota).
Neovlaeno prislukivanje i tonsko snimanje l. 174
(1) Ko posebnim ureajima neovlaeno prislukuje ili tonski snimi razgovor ili izjavu koja mu nije
namijenjena, ili omogui nepoznatom licu da se upozna sa razgovorom ili izjavom koja je neovlaeno
prislukivana ili snimana, kaznie se NK ili zatvorom do jedne godine.
Tei oblici djela
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko tonski snimi izjavu koja je njemu namijenjena, bez znanja i
odobrenja onoga ko je daje, u namjeri da takvu izjavu zloupotrijebi, ili ko omogui nepozvanom licu da se
upozna sa takvom izjavom.
(3) Ako djelo iz stava 1. i 2. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube, kaznie se zatvorom do tri godine.
objekt zatite je sloboda usmenog komuniciranja i optenja meu ljudima.
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umiljaj koji dobija karakter
direktnog umiljaja u sluaju kada radnju izvrenja kvalifikuje odreena namjera namjera
zloupotrebe.
prvi: neovlaeno prislukivanje i tonsko snimanje posebnim ureajima razgovora ili izjave od strane
lica kome taj razgovor ili izjava nisu namijenjeni.
radnja izvrenja je alternativno odreena kao: 1) prislukivanje potajno sluanje tueg razgovora ili
izjave koja je upuena drugom licu i 2) tonsko snimanje registrovanje tueg razgovora ili izjave bilo
kojim tehnikim sredstvom ili nainom, neposredno ili posredno.
Drugi osnovni oblik djela
omoguavanje drugom nepozvanom licu da se upozna sa sadrinom razgovora ili izjave koja je
prethodno neovlaeno prislukivana ili snimana.
ovdje je radnja omoguavanje injenje dostupnim na bilo koji nain, neposredno ili posredno,
neodreenom broju lica da se upoznaju sa sadrinom tueg razgovora ili izjave koji su prethodno
neovlaeno prislukivani ili snimljeni.
Trei osnovni oblik djela postoji u dva sluaja:
1) kada uinilac tonski snimi izjavu koja je njemu namijenjena, ali bez znanja i odobrenja lica koje takvu
izjavu daje u namjeri da takvu izjavu zloupotrijebi i
2) kada uinilac omogui nepozvanom licu da se upozna sa izjavom koja je prethodno tonski
neovlaeno simljena.
Tei oblik djela...
postoji ako radnju izvrenja osnovnog djela u bilo kom obliku uini slubeno lice u vrenju slube.
ovdje je kvalifikatorna okolnost za koju zakon propisuje stroije kanjavanje: a) svojstvo uinioca
djela - slubeno lice i b) nain izvrenja djela u vrenju slube.
20

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
XVIII KD PROTIV IZBORNIH PRAVA

Spreavanje odravanja izbora i glasanja,
Povreda prava kandidovanja na izborima,
Povreda birakog prava,
Povreda slobode opredjeljenja biraa,
Zlopotreba birakog prava,
Podmiivanje pri izborima ili glasanju,
Povreda tajnosti glasanja,
Izborna prevara i
Unitavanje izbornih isprava.
KD PROTIV IZBORNIH PRAVA
u ranijem socijalistikom krivinom zakonodavstvu ova glava je nosila naziv: KD protiv
samoupravljanja to je odgovaralo tadanjim zahtjevima drutva i pojaanoj krivinopravnoj zatiti
samoupravljanja kao temeljnog naela drutveno-ekonomskog i drutveno-politikog sistema.
danas - ova grupa KD gubi svoj stari naziv, prirodu i karakter i dobija novo ime: KD protiv izbornih
prava, kao i novu sadrinu; "klasina" izborna (politika) KD.
Objekt zatite
izborna (politika) prava.
KD kojima se povreuju ili ugroavaju politike slobode i politika prava.
zbog posebnog znaaja koji uivaju polit. prava i politike slobode kao lina i drut. dobra, ova KD
izdvojena u posebnu glavu.
u uslovima viestranaja, izbori i glasanje za sve organe dobijaju posebno mjesto i drutveni znaaj, a
time i njihova pojaana krivinopravna zatita.
Kojim meunarodnopravnim aktima se garantuju?
Meunarodnim paktom o gra. i polit. pravima sa fakultativnim protokolima: l. 18 sloboda misli i
savjesti; l. 19 sloboda miljenja; l. 21 sloboda okupljanja; l. 22 sloboda udruivanja.
politika izborna prava i slobode garantuje i Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda sa protok.: u l. 9 slobodu misli, savjesti i vjeroispovjesti, l. 10 slobodu izraavanja i l. 11
slobodu okupljanja i udruivanja.
ta se titi ovim KD?
svaka povreda, naruavanje ili ugroavanje vaeih pravila izbora i glasanja, odn. tajnosti rezultata
izbornog izjanjavanja moe dovesti do tekih posljedica.
izborna KD tite prvenstveno osnovna izborna prava ovjeka kao subjekta polit. odluivanja (pravo
kandidovanja, aktivno i pasivno pravo glasanja), zakonito sprovo. izbora i glasanja, odn. slobodu
izjanjav..
Radnja izvrenja ovih djela
razliite protivpravne djelatnosti injenja ili neinjenja kojima se u znaajnoj mjeri utie ili se moe
uticati na tok i rezultate izbora i glasanja.
ta se radnja moe preduzeti na razliite naine: krenjem zakona, na protivpravan nain, silom,
prijetnjom, obmanom i sl.
za postojanje ovih KD je bitno da se radnja izvrenja preduzima u vezi sa: a) izborom i b) glasanjem.
kao izvrilac ovih djela moe se javiti svako lice, odn. samo odreeno lice; lice sa odreenim linim
svojstvom: lan birakog odbora ili drugo lice koje vri dunost u vezi sa glasanjem.
u pogledu krivice, ova se djela vre samo sa umiljajem koji obuhvata svijest o protivpravnosti
postupanja uinioca.
Spreavanje odravanja izbora i glasanja l. 184
(1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protivpravan nain sprijei ili onemogui odravanje izbora ili
glasanja, ili ko na isti nain sprijei ili onemogui utvrivanje ili objavljivanje rezultata glasanja, kaznie se
NK ili zatvorom do dvije godine.
21
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno organizovano ili u dvije ili vie izbornih jedinica, uinilac e se
kazniti zatvorom do tri godine.
u spreavanju ili onemoguavanju odravanja izbora i glasanja silom, ozbiljnom prijetnjom ili na
dr. protivpravan nain ili u spreavanju ili onemoguavanju utvrivanja ili objavljivanja rezultata
glasanja na isti nain.
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umiljaj koji obuhvata svijest
o protivpravnosti.
Povreda prava kandidovanja na izborima l. 185
Ko krenjem zakona ili drugih propisa ili na drugi protivpravan nain sprijei ili onemogui
kandidovanje na izborima, kaznie se NK ili zatvorom do jedne godine.
djelo se sastoji u spreavanju ili onemoguavanju lica da se kandiduje na izborima krenjem zakona
ili dr. propisa.
objekt zatite: pravo ovjeka da se kandiduje na raspisanim izborima.
Radnja izvrenja
se sastoji u spreavanju ili onemoguavanju drugog lica da se kandiduje na izborima.
spreavanje je potpuno onemoguavanje, a onemoguavanje je ometanje, privremeno, djelimino ili
kratkotrajno oteavanje, ograniavanje ili uslovljavanje.
ove radnje mogu da se preduzimaju razliitim fizikim ili psiholokim djelatnostima, neposredno ili
posredno ili uticanjem na volju drugog lica.
za postojanje djela je bitno da se radnja izvrenja preduzima: a) krenjem zakona i b) krenjem
drugih propisa.
djelo je svreno u momentu zatvaranja kandidatskih lista.
o protivpravnosti.
Povreda birakog prava l. 186.
Ko drugog, u namjeri da mu onemogui vrenje birakog prava, protivzakonito ne upie u biraki
spisak, izbrie iz tog spiska ili mu na drugi protivpravan nain uskrati vrenje birakog prava, kaznie
se NK ili zatvorom do jedne godine.
u protivzakonitom neupisivanju drugog lica u biraki spisak, njegovom brisanju iz tog spiska ili
uskraivanju na dr. protivpravan nain da vri birako pravo u namjeri da mu se onemogui vrenje
birakog prava.
objekt zatite je aktivno birako pravo - pravo glasanja.
Radnja izvrenja
vie alternativno predvienih djelatnosti: a) neupisivanje lica u biraki spisak, b) brisanje lica iz bir.
spiska i c) uskraivanje lica da vri birako pravo (da glasa).
to moe biti i ometanje kao privremeno, djelimino i kratkotrajno oteavanje drugom licu da glasa
uopte, na odreenom mjestu, u odreeno vrijeme ili na odreeni nain.
Jo dva uslova za postojanje ovog KD...
1) da se radnja izvrenja preduzima protivno izbornim zakonima i
2) da uinilac u vrijeme preduzimanja radnje izvrenja postupa sa odreenom namjerom namjerom da
na taj nain onemogui drugom licu da vri birako pravo (da glasa) bez obzira da li je ova namjera u
konkretnom sluaju i ostvarena.
izvrilac djela moe da bude svako lice, ali je to najee lice koje vodi (i aurira) spisak glasaa.
u pogledu krivice potreban je direktni umiljaj koji kvalifikuje navedena namjera.
Izborna prevara - lan 191
22
Ko dodavanjem, oduzimanjem, brisanjem glasova ili na neki drugi nain falsifikuje rezultate izbora ili
glasanja, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
u falsifikovanju rezultata izbora ili glasanja dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili na
drugi nain.
ovo je djelo poznato kao izborna kraa.
objekt zatite je istinitost rezultata glasanja ime se potuje izborna volja graana.
Radnja izvrenja
odreena kao falsifikovanje istinitosti isprava u vezi sa glasanjem ili izborima.
ova se radnja moe preduzeti na vie naina: a) dodavanjem broja glasakih listia ili glasova, b)
oduzimanjem glasakih listia ili glasova, c) brisanjem datih glasova i g) na drugi nain: unitenjem ili
oteenjem izbornog materijala vatrom, vodom, mastilom, mrljanjem, mehanikom silom u vidu
cijepanja, kidanja i sl.
izvrilac djela moe da bude svako lice, ali u praksi to moe biti samo lan organa za sprovoenje
izbora ili glasanja ili drugo lice koje vri dunosti u vezi sa glasanjem.
Unitavanje izbornih isprava -lan 192
(1) Ko na izborima ili glasanju uniti, oteti, prikrije, falsifikuje ili neovlaeno odnese kakvu ispravu o
izborima ili glasanju ili kakav predmet namenjen izborima ili glasanju, kaznie se NK ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog lana uini lan birakog odbora, izborne komisije ili drugo lice u vrenju
dunosti u vezi sa izborima ili glasanjem, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
u unitenju, oteenju, prikrivanju, falsifikovanju ili neovlaenom odnoenju kakve isprave o
izborima ili glasanju ili kakvog predmeta koji je namijenjen izborima ili glasanju.
objekt zatite je izborna dokumentacija o toku, zakonitosti sprovoenja i rezultatima izbora ili
glasanja.
Radnja izvrenja
alternativno odreena kao: 1) unitenje, 2) oteenje, 3) prikrivanje, 4) falsifikovanje i 5)
neovlaeno odnoenje kakve isprave o izborima ili glasanju ili kakvog predmeta namijenjenog
izborima ili glasanju.
Bitno je da se ova radnja izvrenja preduzima:
a) u odreeno vrijeme - na izborima i glasanju i
b) u odnosu na odreeni predmet: isprave o izborima ili glasanju i predmet koji je namijenjen izborima
ili glasanju.
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice je potreban umiljaj.
Tei oblik djela
postoji ako radnju izvrenja osnovnog djela preduzme lice sa posebnim svojstvom lan birakog
odbora, izborne komisije ili drugo lice u vrenju dunosti u vezi sa izborom ili glasanjem.
ovdje je svojstvo uinioca djela kvalifikatorna okolnost za koju zakon propisuje stroije kanjavanje.
23

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Glava XIX KD PROTIV POLNOG INTEGRITETA

Silovanje;
Obljuba nad nemonim licem,
Polno nasilje nad djetetom,
Obljuba zloupotrebom poloaja,
Zadovoljenje polnih strasti pred drugim,
Trgovina ljudima radi vrenja prostitucije,
Proizv. i prikazivanje djeije pornografije,
Rodoskrvnjenje.
Objekt zatite ovih KD
jeste polna sloboda, sloboda odluivanja ovjeka u sferi polnih odnosa, u pogledu stupanja u polne
odnose ili na dr. nain zadovoljenju polnog nagona.
napadom na polnu slobodu putem izvrenja ovih KD, povreuju se ili ugroavaju polni moral i polna
ast koja ini bitnu komponentu ljudskog dostojanstva.
polna sloboda znai slobodu odluivanja lica da li e, kada, gdje, kako, na koji nain i s kim stupiti u
polne odnose.
Karakteristike ovih KD
najvei broj ovih KD usmjeren je na vrenje obljube ili sa njom izjednaenog ina upotrebom sile,
prijetnje, korienjem nemoi, stanja podreenosti, zavisnosti ili nezrelosti.
seksualni kriminalitet. ovi kontakti se ostvaruju bez pristanka rtve, bilo uz njeno aktivno protivljenje
i pruanje otpora ili bez njega.
Cilj propisivanja ovih KD
dvojake prirode: 1) da se obezbijedi sloboda opredjeljenja ovjeka u pogledu stupanja u polne odnose,
pri izboru partnera i ostalih uslova saglasno svojim osjeanjima i 2) da se ouvaju prirodni i zdravi
polni odnosi izmeu lica razliitog pola u skladu sa shvatanjima i osjeanjima koja ine javni moral.
Karakteristike ovih KD
sva KD iz ove grupe izuzev podvoenja ili omoguavanja vrenja bluda usmjerena su na zadovoljenje
ili izazivanje polnog nagona uinioca.
radi se o vlastorunim KD koja su po svojoj prirodi takva da ih uinilac ostvaruje iskljuivo radnjama
koje sam preduzima, pa se postavlja pitanje da li je u njihovom izvrenju mogue postojanje
saizvrilatva.
Zatita djece i maloljetnika
maloljetnici i djeca su posebno zatieni u pogledu polne slobode, kao i u pogledu polnog
iskoriavanja od punoljetnih lica.
kanjiva je svaka (pa i dobrovoljna) obljuba ili sa njom izjednaeni in sa djetetom.
neka KD dobijaju kvalifikovani oblik ako su izvrena prema maloljetnim licima.
ova KD mogu da budu izvrena samo sa umiljajem.
Silovanje l. 193 KZ RS
(1) Ko drugoga prinudi na obljubu ili neku drugu polnu radnju upotrebom sile ili prijetnjom da e neposredno
napasti na ivot ili tijelo tog ili njemu bliskog lica, kaznie se zatvorom od dvije do deset god.
Kvalifikovani oblici silovanja
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana izvreno prema maloljetnom licu, ili na naroito svirep ili naroito
poniavajui nain, ili je istom prilikom izvreno vie silovanja od strane vie lica, ili je silovanje izvreno iz
mrnje, ili je usljed djela nastupila teka tjelesna povreda, teko naruenje zdravlja ili trudnoa silovanog
enskog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do 15 godina.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvreno, uinilac e se
kazniti zatvorom najmanje 10 godina.
(4) Ko drugoga prinudi na obljubu ili neku drugu polnu radnju ozbiljnom prijetnjom da e za njega ili njemu
blisko lice otkriti neto to bi kodilo njegovoj asti ili ugledu ili prijetnjom nekim drugim tekim zlom,
24
Silovanje
osnovni oblik djela ini onaj ko drugoga prinudi na obljubu ili neku drugu polnu radnju
upotrebom sile ili prijetnjom da e neposredno napasti na ivot ili tijelo tog ili njemu bliskog lica.
izvrilac djela moe biti svako lice mukog ili enskog pola - delicta communia.
pasivni subjekat - rtva djela moe biti punoljetna osoba enskog ili mukog pola.
Objekt zatite
je sloboda odluivanja u pogledu stupanja u polne odnose.
silovanje je nepravo sloeno KD koje ine dva KD: a) prinuda (KD protiv sloboda i prava ovjeka i
graanina) i b) obljuba ili druga polna radnja.
radnja izvrenja je prinuda na obljubu i drugu polnu radnju.
Prvi tei oblik silovanja
1) ako je silovanje izvreno prema maloljetnom licu;
2) ako je izvreno na naroito svirep ili naroito poniavajui nain;
3) ako je istom prilikom izvreno vie silovanja od strane vie lica;
4) ako je usljed djela nastupila teka tjel. povreda, teko naruenje zdravlja ili trudnoa silovanog enskog lica.
ako je usljed preduzete radnje izvrenja nastupila smrt pasivnog subjekta.
Obljuba nad nemonim licem - lan 194
(1) Ko nad drugim licem izvri obljubu ili drugu polnu radnju iskoristivi duevno oboljenje, nedovoljnu
duevnu razvijenost, drugu duevnu poremeenost, nemo ili kakvo drugo stanje tog lica usljed kojeg ono nije
sposobno za otpor, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
Prvi tei oblik djela
(2) Ako je KD iz stava 1. ovog lana uinjeno prema maloljetnom licu ili na naroito svirep ili naroito
poniavajui nain, ili je istom prilikom izvreno vie djela od strane vie lica, ili je nastupila teka tjelesna
povreda, teko naruenje zdravlja ili trudnoa nemonog enskog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od
najmanje pet g.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvreno, uinilac e se
kazniti zatvorom najmanje deset godina.
Obljuba nad nemonim licem 194
predstavlja takvu inkriminaciju kojom se obezbjeuje posebna krivinopravna zatita polnog
integriteta onih kategorija lica koje zbog odreenog psihofizikog stanja, u konkretnoj situaciji, nisu u
mogunosti da se odupru vrenju obljube ili neke druge polne radnje.
Obljuba nad nemonim licem
nemono lice je lice kod kojeg postoji duevno oboljenje, nedovoljna duevna razvijenost, druga
duevna poremeenost, nemo ili kakvo drugo stanje tog lica usljed kojeg ono nije sposobno za otpor.
fizika nesposobnost za davanje otpora postoji u situaciji kada pasivni subjekat, usljed nekih
tjelesnih smetnji ili situacija u kojima se naao, nije u mogunosti da fiziki manifestuje svoje
nepristajanje na obljubu ili neku drugu polnu radnju.
Objekt zatite, izvrilac djela
objekt zatite je polna sloboda nemonog lica.
radnja izvrenja je obljuba ili druga polna radnja (to su dozvoljene djelatnosti kada su preduzete na
osnovu slobodno donijete odluke u pogledu zadovoljenja polnog nagona).
Polno nasilje nad djetetom lan 195.
(1) Ko izvri obljubu ili drugu polnu radnju sa djetetom, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
Prvi tei oblik KD
(2) Ko izvri nasilnu obljubu ili drugu polnu radnju sa djetetom (lan 195) ili sa nemonim licem (lan 194)
kaznie se zatvorom od tri do 15 godina.
Drugi tei oblik KD
25
(3) Ako djelo iz stava 1. i 2. ovog lana izvri nastavnik, vaspita, staralac, usvojilac, ljekar, vjerski slubenik
ili drugo lice zloupotrebom svog poloaja prema djetetu koje mu je povjereno na uenje, vaspitanje, uvanje ili
staranje, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do 15 godina.
Trei tei oblik ovog djela
(4) Ako je djelo iz stava 1., 2. i 3. ovog lana izvreno na naroito svirep ili naroito poniavajui nain, ili je
istom prilikom izvreno vie djela od strane vie lica, ili postoji velika nesrazmjera u zrelosti i uzrastu izmeu
uinioca i rtve, ili je usljed djela nastupila teka tjelesna povreda, teko naruenje zdravlja ili trudnoa
silovanog enskog lica, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina.
etvrti tei oblik ovog djela
(5) Ako je usljed djela iz stava 1. do 4. ovog lana nastupila smrt djeteta, uinilac e se kazniti zatvorom
najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
Polno nasilje nad djetetom
osnovnom inkriminacijom se titi polni integritet djeteta, tj. lica do 14 godina.
u pitanju je potpuno nova inkriminacija koja je u krivino zakonodavstvo RS uvedena reformom iz
2000., i koja u nekoliko oblika, titi polni integritet djeteta.
osnovnim oblikom KD inkriminie se vrenje obljube ili druge polne radnje sa djetetom.
Objekt zatite, radnja izvrenja i izvrilac KD
djelo se sastoji u vrenju obljube ili druge polne radnje sa djetetom.
objekt zatite je polna sloboda djeteta.
radnja izvrenja je preduzimanje obljube ili dr. polne radnje kojima se zadovoljava polni nagon, a
koje su upravljene prema tijelu drugog lica - djeteta.
Pasivni subjekt KD
za postojanje djela je bitno da se ova radnja preduzima prema djetetu, licu koje je u vrijeme izvrenja
djela mlae od 14 g.
ovdje se radi o pasivnom subjektu koji zbog nedovoljne duevne razvijenosti nema potpunu slobodu
prosuivanja i odluivanja u pogledu zadovoljenja polnog nagona koje stanje upravo iskoriava
uinilac.
Obljuba zloupotrebom poloaja -lan 196.
(1) Ko zloupotrebom svog poloaja navede na obljubu ili drugu polnu radnju lice koje se prema njemu nalazi u
odnosu kakve podreenosti ili zavisnosti, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Tei oblik KD
(2) Nastavnik, vaspita, staralac, usvojilac ili drugo lice koje zloupotrebom svog poloaja izvri obljubu ili
drugu polnu radnju sa maloljetnim licem koje mu je povjereno radi uenja, vaspitanja, uvanja ili njege,
kaznie se zatvorom od jedne do osam g.
Tei oblik KD
tei oblik KD je kvalifikovan svojstvom uinioca, odn. svojstvom pasivnog subjekta.
ovo KD ini: a) lice koje ima posebno svojstvo - nastavnik, vaspita, staralac, usvojilac ili drugo lice
koje izvri obljubu ili drugu polnu radnju, b) nain izvrenja djela - zloupotrebom svog poloaja od
strane uinioca i c) svojstvo oteenog lica mal. lice koje je uiniocu djela povjereno radi uenja,
vaspitanja, uvanja ili njege.
Objekt zatite, radnja izvrenja i izvrilac
objekt zatite je sloboda odluivanja lica koje se prema uiniocu nalazi u stanju zavisnosti ili
podreenosti bilo koje vrste ili stepena.
radnja izvrenja je navoenje.
izvrilac djela moe da bude samo lice koje ima odreeni poloaj, a u pogledu krivice potreban je
umiljaj.
Navoenje na prostituciju - l. 198
(1) Ko radi zarade ili druge koristi navodi, postie ili namamljuje drugoga na pruanje seksualnih usluga ili na
drugi nain omogui njegovu predaju drugome radi pruanja seksualnih usluga, ili na bilo koji nain uestvuje
u organizovanju ili voenju pruanja seksualnih usluga, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
26
(2) Nije od znaaja za postojanje djela iz ovog lana da li se lice koje se navodi ili podstie ili namamljuje ve
ranije bavilo prostitucijom.
u navoenju, posticanju ili namamljivanju drugoga na pruanje seksualnih usluga ili na drugi nain
omoguavanje njegove predaje drugome radi pruanja seksualnih usluga, ili na bilo koji nain
uestvovanju u organizov. ili voenju pruanja seksualnih usluga.
Objekt zatite i izvrilac
objekt zatite ine polni moral i polna sloboda drugih lica.
Trgovina ljudima l. 198a
IzMJENE-NOVI NAZIV
(1) Ko silom, prijet. ili dr. oblicima prinude, otmicom, prevarom ili obmanom, zloupot. odnosa povjerenja,
zavisnosti ili bespomo., tekih prilika drugog lica, davanjem ili primanjem novca ili dr. koristi, vrbuje,
preveze, prebaci, preda, proda, kupi, posreduje u prodaji, sakrije, primi ili dri drugo lice, a u cilju iskori. ili
ekspl. njegovog rada, vrenja KD, prostitucije, korienja u pornog. svrhe, uspostavljanja ropskog ili nekog sl.
odnosa, prisilnog braka, prisilne sterilizacije, radi oduzim. organa ili dijelova tijela, radi korienja u oruanim
snagama ili drugih oblika iskori., kaznie se zatvorom najmanje tri g.
Oduzimanje, zadravanje, falsifikovanje ili unitenje linih identifikacionih isprava
(2) Ko oduzme, zadrava, falsifikuje ili uniti line identifikacione isprave radi vrenja djela iz stava 1. ovog
lana, kaznie se zatvorom od dvije do 12 godina.
Tei oblik ovog KD
(3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog lana izvreno u sastavu organizovane grupe, uinilac e se kazniti
zatvorom najmanje pet godina.
Korienje ili omoguavanje drugom korienja seksualnih usluga ili drugih vidova eksploatacije
(4) Ko koristi ili omogui drugom korienje seksualnih usluga ili drugih vidova eksploatacije, a bio je
svjestan da je rije o rtvi trgovine ljudima, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Tei oblik ovog KD
(5) Ako djelo iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog lana izvri slubeno lice u vrenju slube, kaznie se zatvorom najmanje
osam godina.
Najtei oblik ovog KD
(6) Ako je usljed djela iz st. 1. i 3. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda, teko naruavanje zdravlja ili
smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
Pristanak rtve i MB oduzimanja predmeta
(7) Pristanak rtve na bilo koji oblik iskoriavanja iz stava 1. ovog lana ne utie na postojanje KD trgovine
ljudima.
(8) Predmeti, prevozna sredstva i objekti korieni za izvrenje djela iz ovog lana oduzee se.
Trgovina malolj. licimal. 198 b.
(1) Ko vrbuje, preveze, prebaci, preda, proda, kupi, posreduje u prodaji, sakriva, dri ili prihvati lice mlae od
18 god. radi iskori. ili eksploat. njegovog rada, vrenja KD, prostit. ili dr. oblika seksualnog iskori,
pornografije, uspostavljanja ropskog ili nekog sl. odnosa, prisilnog braka, prisilne sterilizacije, nezakon.
usvojenja ili njemu slinog odnosa, radi oduz. organa ili dijelova tijela, radi korienja u oruanim snagama ili
drugih oblika iskori., kaznie se zatvorom najmanje pet godina.
Tei oblik ovog KD
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog lana izvri primjenom sile, ozbiljne prijetnje ili drugim oblicima prinude,
dovoenjem u zabludu, otmicom, ucjenom, zloupotrebom svog poloaja, odnosa povjerenja, zavisnosti ili
bespomonosti, tekih prilika drugog, davanjem novca ili druge koristi, kaznie se zatvorom najmanje osam
godina.
Korienje ili omoguavanje drugom korienja seksualnih usluga ili drugih vidova eksploatacije
malolj. lica
(3) Ko koristi ili omogui drugom korienje seksualnih usluga ili drugih vidova eksploatacije malolj. lica, a
bio je svjestan da je rije o rtvi trgovine ljudima, kaznie se zatvorom najmanje pet godina.
Oduzimanje, zadravanje, falsifikovanje ili unitenje linih identifikacionih isprava
27
(4) Ko oduzme, zadrava, falsifikuje ili uniti line identifikacione isprave radi vrenja djela iz st. 1. i 2. ovog
lana, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.
Tei oblici KD
(5) Ako je djelo iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog lana izvreno u sastavu organizovane kriminalne grupe, uinilac e
se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(6) Ako djelo iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog lana izvri slubeno lice u vrenju slube, kaznie se zatvorom najmanje
osam godina.
(7) Ako je usljed djela iz st. 1. i 3. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda, teko naruavanje zdravlja ili
smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
Pristanak rtve i MB obavez. oduzimanja predmeta
(8) Pristanak maloljetnog lica na bilo koji oblik iskoriavanja iz stava 1. ovog lana ne utie na postojanje
ovog KD.
(9) Predmeti, prevozna sredstva i objekti korieni za izvrenje djela iz ovog lana oduzee se.
Organizovanje grupe ili zloina. udruenja za izvrenje KD
trgovine ljudima i trgovine maloljetnim licima l. 198 v
(1) Ko organizuje kriminalnu grupu, udruenje ili zloinako udruenje za izvrenje KD iz l. 198a. i 198b.
ovog zakona, kaznie se zatvorom od tri do 15 godina.
(2) Ko postane pripadnik grupe ili udruenja iz stava 1. ovog lana ili na drugi nain pomae grupu ili
udruenje, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
Radnja izvrenja
djelo se sastoji: 1) u organizovanju kriminalne grupe, udruenja ili zloinakog udruenja za izvrenje
KD iz l. 198a. i 198b. ovog zakona, ili 2) u postajanju pripadnikom grupe ili udruenja iz stava 1.
ovog lana ili na drugi nain pomaganjem grupe ili udruenja.
Objekt zatite i izvrilac djela
objekt zatite su polni moral i polna ast, a posebno maloljetna lica od tetnih uticaja.
izvrilac djela moe da bude svako lice.
Proizvodnja, posjedovanje i prikazivanje djeije pornografije l. 200
(1) Ko posjeduje, nudi, distribuira, prikae ili javnim izlaganjem ili na drugi nain uini dostupnim spise, slike,
audiovizuelne ili druge predmete koji predstavljaju djeiju pornografiju ili ko takve materijale radi toga
proizvodi, nabavlja ili dri ili ko prikae djeiju pornografsku predstavu, kaznie se zatvorom do tri godine.
Tei oblik ovog KD
(2) Ako je djelo iz stava 1. izvreno prema licu mlaem od 16 godina, uinilac e se kazniti zatvorom od est
mjeseci do pet g.
(3) Ako su djela iz prethodnih stavova izvrena preko sredstava javnog informisanja ili putem interneta,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam g.
Pojam djeije pornografije
(4) Pod pojmom djeije pornografije u smislu ove odredbe podrazumijeva se pornograf. materijal koji vizuelno
prikazuje:
(a) dijete ili maloljetno lice koje je uesnik evidentnog seksualnog ponaanja, i
(b) realistine slike koje prikazuju dijete ili maloljetno lice koje uestvuje u evidentnom seksualnom
ponaanju.
(5) Predmeti i sredstva iz st 1 i 2 oduzee se.
osnovni oblik djela ini onaj: 1) ko nudi, distribuira, prikae ili javnim izlaganjem ili na drugi nain
ini dostupnim spise, slike, audio-vizuelne ili druge predmete koji predstavljaju djeiju pornografiju ili
2) ko takve materijale radi toga proizvodi, nabavlja ili dri ili 3) ko prikae djeiju pornografsku
predstavu.
Objekt zatite
objekt zatite je dijete od tetnih uticaja pornografije i polni moral.
28
objekt napada su predmeti djeije pornografije: spisi, slike, audio-vizuelni ili drugi predmeti koji
predstavljaju djeiju pornografiju ili pornografska predstava.
postoji ako je bilo koja od radnji izvrenja osnovnog oblika preduzeta u odnosu na licu koje je mlae
od 16 godina.
ovdje je svojstvo pasivnog subjekta uzrast do 16 godina u vrijeme izvrenja djela, kvalifikatorna
okolnost za koju zakon propisuje stroije kanjavanje.
postoji ako je bilo koja radnja izvrenja osnovnog djela preduzeta na poseban nain: a) preko
sredstava javnog informisanja ili b) putem interneta.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Glava XX -KRIVINA DJELA PROTIV BRAKA I PORODICE

Dvobranost,
Omoguavanje zakljuenja nedoz. braka,
Vanbrana zajednica sa malolj. licem,
Oduzimanje maloljetnog lica,
Promjena porodinog stanja,
Zaputanje i zapostavljanje malolj. lica,
Nasilje u porodici ili porodinoj zajednici,
Krenje porodinih obaveza,
Izbjegavanje davanja izdravanja.
dvojako odreen:
1) brak i
2) porodica.
to su osnovne ljudske i drut. vrijednosti koje ine zajednicu ivota ljudi zasnovanu na ljubavi,
osjeanjima i srodstvu.
Pojam braka
brak je zakonom ureena zajednica ivota mukarca i ene koja se zakljuuje na osnovu slobodnog
pristanka buduih suprunika na nain i po postupku koji su ureeni odredbama porodinog prava.
brak je najua i najintimnija zajednica iz koje nastaje porodica koja je povezana krvno, emotivno,
interesno i materijalno.
ta se ureuje Porodinim zakonom?
drut. uloga braka, vanbrane zajednice i porodice je velika i ogleda se u stvaranju, podizanju i
vaspitanju potomstva.
Porodini zakon: pojam, karakteristike i odnose u braku, sklapanje, dejstvo i prestanak braka, odnose
roditelja i djece, usvojenje, hraniteljstvo, starateljstvo, izdravanje, imovinske odnose, zatitu od nasilja
u porodici, lino ime i postupak u vezi sa porodinim odnosima.
Blanketni karakter ovih KD
vei broj ovih KD ima blanketni karakter: za upotpunjavanje i razumijevanje sadrine njihovog bia
potrebno je koristiti odredbe porodinog prava jer se radnja izvrenja sastoji u postupanju protivno
njegovim odredbama.
za izvrenje ovih KD potreban je umiljaj.
vei broj KD ima karakter delicta propria jer mogu biti izvrena samo od strane odreenih lica, lica sa
posebnim linim svojstvom ili odnosom.
Dvobranost - lan 202.
(1) Ko zakljui novi brak iako se ve nalazi u braku, kaznie se NK ili zatvorom do dvije godine.
29
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko zakljui brak sa licem za koje zna da se nalazi u
braku.
(3) Ako je raniji brak prestao ili je poniten, gonjenje se nee preduzeti, a ako je preduzeto obustavie
se.

u zakljuenju novog braka od strane lica koje se ve nalazi u braku ili u zakljuenju braka sa licem za
koje se zna da se nalazi u braku.
ovo se KD u pravnoj teoriji naziva bigamija.
objekt zatite je monogamni brak kao zajednica jednog mukarca i jedne ene.
Radnja izvrenja
je zakljuenje braka izmeu lica od kojih se jedno ili oba nalaze u zakonitom braku.
prema PP brak je zakljuen kad su dva lica razliitog pola, pred ovlaenim licem dala slobodnu izjavu
volje na nain predvien zakonom da stupaju u brak za koji je na osnovu prethodne izjave svjedoka
utvreno da nema branih smetnji.
dvobranost postoji i ako je raniji brak zakljuen pri postojanju branih smetnji, ali jo uvijek nije
poniten.
Djelo ima dva oblika
1) zakljuenje braka od strane lica koje se nalazi u braku i
2) zakljuenje braka sa licem koje se nalazi u braku.
Prvi oblik djela
postoji kada jedno lice zakljui novi brak, iako se nalazi u zakonitom braku (ovo djelo se moe pojaviti
u dva vida i to kao: a) prava ili obostrana dvobranost kada se oba suprunika nalaze u braku, pa
izmeu sebe zakljue novi brak i 2) neprava ili jednostrana dvobranost kada se samo jedan od
suprunika nalazi u braku, pa zakljui novi brak sa drugim licem).
Drugi oblik djela
postoji kad uinilac koji nije u braku zakljui brak sa drugim licem za koje zna da se ve nalazi u
braku.
za postojanje KD je potrebno da novi brak bude punovaan, tj. zakljuen na nain i pod uslovima koji
su predvieni zakonom.
Vanbrana zajednica sa maloljetnim licem - lan 204.
(1) Punoljetno lice koje ivi u vanbranoj zajednici sa maloljetnim licem uzrasta 14 do 16 godina,
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se roditelj, usvojilac ili staralac koji maloljetnom licu iz
stava 1. dopusti da u vanbranoj zajednici ivi sa drugim licem ili ga na to navede.
Tei oblik djela
(3) Ako je djelo iz stava 2. ovog lana uinjeno iz koristoljublja, uinilac e se kazniti zatvorom do tri
godine.
(4) Ako se brak zakljui, gonjenje se nee preduzeti, a ako je preduzeto, obustavie se.
Objekt zatite
objekt zatite je sloboda maloljetnog lica uzrasta do 16 god. u pogledu odluivanja da li e i s kim,
kada i gdje stupiti u vanbranu zajednicu.
Prvi osnovni oblik KD
ini punolj. lice koje ivi u vanbr. zajednici sa malolj. licem uzrasta do 16 g. (bitno za postojanje KD da
je malolj lice dobrovoljno zasnovalo vanbr. zajednicu sa uiniocem).
izvrilac moe da bude svako punoljetno lice, a u pogledu krivice je potreban umiljaj koji obuhvata
svijest o uzrastu pasivnog subjekta.
pasivni subjekt je lice uzrasta do 16 godina u vrijeme izvrenja djela.
Drugi osnovni oblik djela
ini roditelj, usvojilac ili staralac maloljet. koji ga navede ili mu dopusti da ivi u vanbranoj zajednici
sa punoljetnim licem.
30
radnja izvrenja je odreena alternativno kao: a) navoenje u vidu podstrekavanja i b) doputanje u

vidu pomaganja.
izvrilac djela - samo odreena lica roditelj, usvojilac ili staralac maloljetnika koji ivi u vanbranoj
zajednici, a u pogledu krivice potreban je umiljaj.
Pasivni subjekt djela
je lice uzrasta do 16 g. u vrijeme izvrenja djela.
za ovo je djelo propisana NK ili kazna zatvora do dvije godine.
ako uinilac i pasivni subjekt naknadno zakljue brak, tada se krivino gonjenje uinioca nee
preduzeti, odn. ako je preduzeto, obustavie se.
postoji ako roditelj, usvojilac ili staralac dopuste malolj. licu uzrasta do 16 g. da ivi u vanbranoj
zajednici sa punoljetnim licim ili ga na to navedu iz koristoljublja.
koristoljublje je kvalifikatorna okolnost za koju zakon propisuje stroije kanjav.
pobuda u vidu korist. mora da postoji na strani uinioca u vrijeme preduzimanja radnje izvrenja, ali
ona ne mora biti i ostvarena u svakom konkretnom sluaju.
Oduzimanje maloljetnog lica- lan 205
(1) Ko maloljetno lice protivpravno zadri ili oduzme od roditelja, usvojioca, staraoca ili od ustanove,
odn. lica kojima je ono povjereno, koga zadrava ili spreava da ono bude kod lica koje ima pravo na njega, ili
onemoguava izvrenje odluke kojom je maloljetnik povjeren odreenom licu, kaznie se NK ili zatvorom do
dvije godine.
Tei oblik ovog KD
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda ili je usljed
djela tee ugroeno zdravlje, vaspitavanje ili kolovanje maloljetnog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od
est mjeseci do pet godina.
Oslobaanje od kazne
(3) Uinioca djela iz stava 1. i 2. ovog lana koji dobrovoljno preda maloljetnika licu ili ustanovi kojoj
je on povjeren ili omogui izvrenje odluke o povjeravanju maloljetnika, sud moe osloboditi od kazne.
Izricanje uslovne osude za KD
(4) Pri izricanju uslovne osude za djelo iz stava 1. i 2. ovog lana sud moe odrediti obavezu uiniocu
da u odreenom roku preda maloljetnika licu ili ustanovi kojoj je maloljetnik povjeren ili omogui izvrenje
odluke kojom je maloljetnik povjeren odreenom licu ili ustanovi.
u: 1.protivpravnom zadravanju ili oduzimanju malolj. lica od roditelja, usvojioca, staraoca, lica ili
ustanove kojima je ono povjereno; 2.u onemoguavanju izvrenja odluke kojom je malolj. lice
povjereno odreenom licu 3. u spreavanju da ono bude kod lica koje na to ima pravo.
objekt zatite je maloljetno lice.
Djelo ima tri oblika
1) oduzimanje maloljetnog lica,
2) onemoguavanje izvrenja odluke o povjeravanju maloljetnog lica i
3) spreavanje da maloljetnik bude kod lica koje na to ima pravo.
1) Prvi oblik djela
je oduzimanje maloljetnog lica.
ono se sastoji u protivpravnom zadravanju ili oduzimanju maloljetnog lica od roditelja, usvojioca,
staraoca, lica ili ustanove kojima je ono povjereno.
Radnja izvrenja
dvojako alternativno odreena kao:
a) zadravanje i
b) oduzimanje maloljetnog lica.
bitno je da se radnja izvrenja preduzima protivpravno, od neovlaenog lica, van sluajeva i van
postupka koji su zakonom odreeni.
31
pasivni subjekt je maloljetno lice koje podlijee roditeljskom staranju.

izvrilac djela moe biti svako lice, ali je to najee roditelj ili srodnik kome dijete nije povjereno.
u pogledu krivice potreban je umiljaj koji obuhvata svijest o protivpravnosti postupanja.
2) Drugi oblik djela
jeste onemoguavanje izvrenja odluke kojom je maloljetno lice povjereno odreenom licu.
djelo se sastoji u spreavanju lica kome je povjeren maloljetnik odlukom nadlenog organa da vri
svoje roditeljsko pravo.
izvrilac djela moe da bude svako lice, ali je to najee roditelj ili drugi srodnik kome dijete nije
povjereno na njegu, uvanje i vaspitavanje.
3) Trei oblik djela
jeste spreaanje da maloljetnik bude kod lica koje ima pravo na njega.
radi se o onemoguavanju izvrenja odluke nadlenog organa kojom je odreen nain odravanja linih
odnosa malolj. lica sa drugim roditeljem ili drugim srodnikom.
djelo se sastoji u spreavanju roditelja ili drugog srodnika da odravaju line odnose sa maloljetnikom.
Radnja izvrenja
je onemoguavanje izvrenja odluke nadlenog organa (za postojanje djela je bitno da se radi o
pravnosnanoj odluci suda ili organa starateljstva kojom su ureeni lini odnosi izmeu maloljetnika sa
drugim roditeljem ili drugim srodnikom).
izvrilac djela moe da bude roditelj ili drugo lice kome je maloljetnik povjeren, a u pogledu krivice
potreban je umiljaj.
Oslobaanje od kazne
ako uinilac djela dobrovoljno preda maloljetnika licu ili ustanovi kojoj je on povjeren ili ako omogui
izvrenje odluke o povjeravanju maloljetnika, sud ga moe osloboditi od zakonom propisane kazne.
Tei oblik djela postoji u dva sluaja:
1) ako je osnovno djelo uinjeno iz koristolj. ili dr. niskih pobuda pobuda uinioca predstavlja
kvalifikatornu okoln.
pobuda mora da postoji na strani uinioca u vrijeme preduzimanja radnje izvrenja, ali ona ne mora u
konkretnom sluaju da bude ostvarena.
2) ako je usljed preduzete radnje izvrenja tee ugroeno zdravlje, vaspitanje ili kolovanje
maloljetnika.
Zaputanje i zlostavljanje maloljetnog lica - lan 207
(1) Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje grubim zanemarivanjem svoje dunosti zbrinjavanja i
vaspitanja zapusti maloljetno lice o kojem je duno da se stara, kaznie se NK ili zatvorom do dvije godine.
(2) Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje zlostavlja maloljetno lice ili ga prinuava na pretjeran
rad ili rad koji ne odgovara uzrastu maloljetnog lica ili na prosjaenje, ili ga iz koristoljublja navodi na vrenje
drugih radnji koje su tetne za njegov razvoj, kaznie se zatvorom do tri godine.
Najtei oblici ovog djela
(3) Ako je usljed djela iz stava 1. i 2. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruenje
zdravlja maloljetnog lica, ili se maloljetno lice odalo prostituciji, alkoholu ili drugim oblicima asocijalnog
ponaanja, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Ko ini djelo?
djelo ini roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje grubim zanemarivanjem svoje dunosti
zbrinjavanja i vaspitanja zapusti maloljetno lice o kojem je duno da se stara ili koje zlostavlja
maloljetno lice ili ga prinuava na pretjerani rad ili na rad koji ne odgovara uzrastu maloljetnog lica ili
na prosjaenje ili ga navodi iz koristolj. na vrenje drugih radnji koje su tetne za njegov razvoj.
objekt zatite je linost i pravilan razvoj maloljetnika.
Djelo ima dva osnovna oblika ispoljavanja
a) zaputanje maloljetnika i
32
b) zlostavljanje i prinuavanje maloljetnika.

izvrilac djela moe da bude samo odreeno lice roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje ima
odreenu dunost zbrinjavanja ili vaspitanja maloljetnika.
Prvi osnovni oblik djela je zaputanje maloljetnika
djelo ini roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje grubim zanemarivanjem svoje dunosti
zbrinjav. i vaspit. zapusti malolj. lice o kojem je duno da se stara.
radnja izvrenja je zaputanje malolj.
bitno za postojanje djela - da je ova radnja izvrenja preduzeta na odreeni nain - grubim
zanemarivanjem dunosti zbrinjavanja ili vaspitanja od strane roditelja, usvojioca, staraoca ili dr. lica.
Drugi osnovni oblik djela je zlostavljanje i prinuavanje maloljetnika
djelo ini roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje zlostavlja maloljetno lice ili ga prinuava na
pretjerani rad ili na rad koji ne odgovara uzrastu maloljetnog lica ili na prosjaenje ili ga navodi iz
koristoljublja na vrenje drugih radnji koje su tetne za njegov razvoj.
Radnja izvrenja
alternativno postavljena: a) zlostavljanje nanoenje nepotrebnih i prekomjernih fizikih ili psihikih
bolova, patnji i nelagodnosti maloljetniku na bilo koji nain, bilo kojom djelatnou i bilo kojim
sredstvom, ali da to ne predstavlja laku tjelesnu povredu i b) prinuavanje uticanje na volju
maloljetnika da on donese odluku da neto ini, ne ini ili trpi protivno svojoj slobodno izraenoj volji.
Prinuavanje se mora odnositi na:
a) pretjerani rad ili rad koji ne odgovara uzrastu maloljetnog lica (kada je rad pretjeran ili kada rad ne
odgovara uzrastu maloljetnika predstavlja faktiko pitanje koje sud rjeava u svakom konkretnom
sluaju), b) prosjaenje i c) navoenje iz koristoljublja na vrenje drugih radnji koje su tetne za razvoj
maloljetnika.
bitno -da se radnja izvrenja preduzima iz koristoljublja koje ne mora biti i ostvareno u konkretnom
sluaju.
Tei oblik djela
postoji ako je usljed preduzete radnje izvrenja bilo kog osnovnog oblika nastupila tea posljedica u
vidu: a) teke tjelesne povrede ili tekog naruavanja zdravlja maloljetnika i b) ako se maloljetno
lice odalo prostituciji, alkoholu ili drugim oblicima asocijalnog ponaanja.
u odnosu na teu posljedicu uinilac postupa sa nehatom; tea posljedica treba da se nalazi u uzronoposljedinoj vezi sa preduzetom radnjom izvr. osnovnog djela.
Nasilje u porodici ili porodinoj zajednici l. 208
(1) Ko primjenom nasilja, drskim ili bezobzirnim ponaanjem ugroava spokojstvo, tjelesni integritet ili
duevno zdravlje lana svoje porodice ili porodine zajednice i time dovede do povrede fizikog ili psihikog
integriteta pasivnog subjekta, kaznie se NK ili kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Tei oblik djela
(2) Ako je pri izvrenju djela iz stava 1. ovog lana korieno oruje, opasno orue ili drugo sredstvo
pogodno da tijelo teko povrijedi ili zdravlje narui, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet g.
Najtei oblici djela
(3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruavanje
zdravlja ili su ona uinjena prema licu mlaem od 18 godina ili u prisustvu lica mlaeg od 18 godina, uinilac
e se kazniti zatvorom od dvije do 10 god.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana nastupila smrt lana porodice ili porodine zajednice,
uinilac e se kazniti zatvorom od tri do 15 godina.
Tei oblik djela i krenje mjera zatite od nasilja u porodici
(5) Ko lii ivota lana porodice ili porodine zajednice kojeg je prethodno zlostavljao, kaznie se
zatvorom od najmanje 10 god.
(6) Ko prekri mjere zatite od nasilja u porodici koje mu je sud odredio na osnovu zakona, kaznie se
NK i zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
Ko se smatra lanom porodice ili porodine zajednice?
33
(7) lanom porodice ili porodine zajednice, u smislu ovog KD, smatraju se suprunici ili bivi
suprunici i njihova djeca i djeca svakog od njih, vanbrani partneri ili bivi vanbrani partneri, njihova djeca
ili djeca svakog od njih, srodnici po tazbini zakljuno do drugog stepena bez obzira na injenicu da je brana
zajednica prestala, roditelji sadanjih i bivih branih i vanbranih partnera...
Ko se smatra lanom porodice ili porodine zajednice?
...srodnici iz potpunog usvojenja u pravoj liniji bez ogranienja, a u pobonoj zakljuno sa etvrtim
stepenom, kao i srodnici iz nepotpunog usvojenja, lica koja vezuje odnos starateljstva, lica koja ive ili su
ivjela u istom porodinom domainstvu, bez obzira na srodstvo, te lica koja imaju zajedniko dijete ili je
dijete zaeto, iako nikada nisu ivjela u istom porodinom domainstvu.
Nasilje u porodici ili porodinoj zajednici
predstavlja sasvim novo KD koje do sada nije postojalo u naem krivinom zakonod.
kriminalnopolitiki cilj ove inkriminacije jeste da sankcionie i sprijei porodino nasilje koje se
najee ispoljava kao nasilje u braku, nasilje prema lanovima zajed. domainstva i nasilje prema
djeci.
svaki od navedenih oblika podrazumijeva psihiko, fiziko i ekonomsko zlostavljanje.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Glava XXI KRIVINA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI

Prenoenje zarazne bolesti,
Nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije,
Nesavjesno pruanje ljekarske pomoi,
Neukazivanje ljekarske pomoi,
Neovlaeno pruanje medicinskih usluga,
Proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih proizvoda,
Neovlaena proizvodnja i promet opojnih droga,
Omoguavanje uivanja opojnih droga.
Objekt zatite ovih KD jeste
zdravlje ljudi ili pravo na zatitu zdravlja.
zdravlje predstavlja psihofiziko stanje ovjeka kod koga postoji harmonina funkcija svih organa i
dijelova tijela, odn. procesa koji ga ini sposobnim za normalan ivot, rad i privreivanje.
Bolest predstavlja
psihofiziko stanje koje nastaje dejstvom bacila, bakterija i virusa na ovjekov organizam i koja
dovodi do poremeaja u grai i funkcijama pojedinih organa, tkiva, dijelova tijela ili organizma u
cjelini usljed ega je iskljuena ili oslabljena sposobnost za rad i normalan ivot.
Zatitni objekt je zdravlje ljudi
on je razliito odreen kod pojedinih KD, pa se javlja kao:
a) zdravlje individualno neodreenog broja ljudi od prenoenja zaraznih bolesti i
b) zdravlje odreenog lica od nesavjesnog pruanja ljekarske pomoi ili neukazivanja ljekarske pomoi.
Karakter ovih KD
ova KD su uglavnom blanketne prirode.
kod veeg broja KD radnja izvrenja se sastoji u postupanju protivno propisima, odn. u krenju propisa
iz oblasti zdravst. zatite; za saznavanje sadrine i obiljeja bia ovih djela potrebno je utvrditi
prethodno sadrinu zakona, drugih propisa i mjera nadlenih dr. organa (zabrana ili naredbi) koje se
kre.
Posljedica ovih KD
je ugroavanje zdravlja ljudi, tj. stvaranje opasnosti od nastanka ili irenja bolesti ili pogoranja
zdravstvenog stanja drugog lica.
ta opasnost u smislu posljedice se javlja u dva oblika kao:
34
a)
b)
konkretna i
apstraktna opasnost.
Konkretna opasnost
je neposredna, bliska, stvarna opasnost, opasnost koja je stvarno, neposredno nastupila za ivot, tjelesni
integritet i zdravlje drugog lica.
to znai da je mogunost povrede ovih dobara bila izvjesna, ali ipak do povrede nije dolo.
ova vrsta opasnosti je elemenat bia KD i mora biti dokazana u konkretnom sluaju.
Apstraktna ili opta opasnost
ona koja je mogla da nastupi usljed preduzete radnje izvrenja po ivot, tjelesni integritet ili zdravlje,
ali nije nastupila u konkretnom sluaju.
preduzimanjem radnje izvrenja smatra se da je posljedica u vidu apstraktne opasnosti po zatieno
dobro i nastupila.
ova opasnost nije elemenat bia KD, pa u krivinom postupku ne mora u konkretnom sluaju biti i
dokazana.
za postojanje djela sa apstrak. opasnou dovoljno je preduzimanje radnje izvrenja jer se smatra da je
njenim preduzimanjem nastupila opasnost kao posljedica KD.
Teko djelo protiv zdravlja ljudi
ako usljed preduzimanja radnje izvrenja osnovnog oblika KD iz ove glave doe do prouzrokovanja
posljedice povrede u vidu teke tjelesne povrede, tekog naruavanja zdravlja ili smrti jednog ili vie
lica, tada postoji kvalifikovani oblik ovih djela koji je propisan kao posebno KD teko djelo protiv
zdravlja ljudi.
vei broj ovih KD moe da izvri svako lice, ali neka od njih mogu da uine samo odreena lica:
ljekar ili drugi zdravstveni radnik (nesavjesno pruanje ljekarske pomoi), ljekar (neukazivanje
ljekarske pomoi), lice ovlaeno za izdavanje lijekova (nesavjesno postupanje pri spravljanju i
izdavanju lijekova) ili ovlaeno lice za pregled stoke za klanje (nesavj. vrenje pregleda ivotnih
namirn.).
najvei broj ovih KD se vri sa umiljajem; neka KD mogu sa umiljajem i sa nehatom.
Prenoenje zarazne bolesti - lan 211.
(1) Ko ne postupi po propisima ili naredbi kojima nadleni organ odreuje preglede, dezinfekciju,
izdvajanje bolesnika ili neke druge mjere za suzbijanje ili spreavanje zaraznih bolesti kod ljudi, pa usljed toga
doe do prenoenja zarazne bolesti, kaznie se NK ili zatvorom do dvije godine.
Osnovni oblik KD
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko ne postupa po propisima ili naredbama iz stava 1.
ovog lana u pogledu suzbijanja ili spreavanja zaraznih bolesti kod ivotinja koje se mogu prenijeti na ljude,
pa usljed toga doe do prenoenja zarazne bolesti na ljude.
Tei oblik KD
(3) Ako je djelom iz stava 1. prenesena neizljeiva zarazna bolest, uinilac e se kazniti zatvorom od
jedne do deset godina.
(4) Ako su djela iz stava 1. i 2. ovog lana uinjena nehatno, uinilac e se kazniti NK ili zatvorom do
est mjeseci.
Tei oblik KD
(5) Ako je usljed djela iz prethodnih stavova nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruenje
zdravlja jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djela iz stava 1. i 2. zatvorom od jedne do osam godina, a
za djelo iz stava 4. zatvorom do tri godine.
Najtei oblik KD
(6) Ako je usljed djela iz stava 1., 2., 3. i 4. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se
kazniti za djelo iz stava 1. i 2. zatvorom od dvije do dvanaest godina, za djelo iz stava 3. od dvije do petnaest
godina, a za djelo iz stava 4. zatvorom od jedne do osam godina.
35
u prenoenju zarazne bolesti usljed nepostupanja po propisima ili naredbama kojima nadleni organ
odreuje preglede, dezinfekciju, izdvajanje bolesnika ili druge mjere za suzbijanje ili spreavanje zaraz.
bolesti kod ljudi, odn. zaraznih bolesti kod ivotinja koje mogu da se prenesu na ljude.
objekt zatite je zdravlje stanovnitva od zaraznih bolesti.
Radnja izvrenja
je nepostupanje po propisima ili naredbama nadle. organa za suzbijanje ili spreavanje zaraznih
bolesti kao to su: pregledi, dezinfekcija, izdvajanje bolesnika ili druge mjere.
to je djelatnost injenja (postupanje protivno propisima) ili neinjenja (proputanje da se postupi po
propisima uopte, na odreeni nain, u odreeno vrijeme, na odreenom mjestu).
radnja ukazuje na blanketni karakter KD jer od sadrine drugih medicinskih propisa (zakona, odluka
i naredbi) zavisi i sadrina ovog KD.
posljedica djela je povreda u vidu prouzrokovanja prenoenja zarazne bolesti.
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice mogu je umiljaj ili nehat.
za umiljajno djelo je propisana NK ili kazna zatvora do dvije godine, a za nehatno izvrenje djela
NK ili kazna zatvora do est mjeseci.
Dva tea oblika KD
1) ako je usljed preduzete radnje izvrenja osnovnog djela prenesena neizljeiva zarazna bolest na ljude i
2) ako je usljed preduzete radnje izvrenja nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruavanje zdravlja
jednog ili vie lica.
Nesavjesno pruanje ljekarske pomoi - lan 214.
(1) Ljekar koji se pri pruanju ljekarske pomoi ne pridrava pravila zdravstvene struke, pa time
prouzrokuje znatnije pogoranje zdravstvenog stanja nekog lica, kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i drugi zdravstveni radnik koji se pri pruanju medicinske
pomoi ne pridrava pravila ljekarske struke, pa time prouzrokuje znatnije pogoranje zdravstvenog stanja
nekog lica.
Tei oblici KD
(3) Ako su djela iz stava 1. i 2. ovog lana uinjena nehatno, uinilac e se kazniti NK ili zatvorom do
jedne g.
(4) Ako je usljed djela iz stavova 1., 2. i 3. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili teko
naruenje zdravlja jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djela iz stava 1. i 2. zatvorom od jedne do osam
godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom do tri godine.
Najtei oblik KD
(5) Ako je usljed djela iz stava 1., 2. i 3. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se
kazniti za djela iz stava 1. i 2. zatvorom od dvije do 12 godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom od jedne do
osam godina.
u nepridravanju pravila ljekarske struke od strane ljekara pri pruanju ljekarske pomoi ili u
nepridravanju pravila ljekarske struke od strane drugog zdravst. radnika pri pruanju medicinske
pomoi ime se prouzrokuje pogoranje zdravstvenog stanja drugog lica.
objekt zatite: zdravlje ljudi od nesavjes. postupaka ljekara u lijeenju, odn. zdravs. radnika u pruanju
medic. pomoi, njege ili pri vrenju druge zdravstvene djelatnosti.
Djelo ima dva oblika:
1) nesavjesno pruanje ljekarske pomoi od strane ljekara i
2) nesavjesno pruanje medicinske pomoi od strane drugog zdravstvenog radnika.
prvi oblik djela ini ljekar koji se pri pruanju ljekarske pomoi ne pridrava pravila zdravst. struke
ime prouzrokuje pogoranje zdravst. stanja drugog lica.
posljedica djela je povreda u vidu prouzrokovanja pogoranja zdrav. stanja lica prema kome je
preduzeta djelatnost ljekara pri pruanju ljekarske pomoi.
izvrilac djela moe biti samo ljekar.
36
u pogledu krivice mogu je umiljaj ili nehat.

Drugi oblik djela
ini drugi zdravstveni radnik koji se pri pruanju medicinske pomoi ne pridrava pravila ljekar.
struke ime se prouzrokuje pogoranje zdravstvenog stanja nekog lica.
radnja izvrenja je oigledno nesavjesno postupanje zdravstvenog radnika pri pruanju medicinske
pomoi, njege ili pri vrenju druge zdravstvene djelatnosti.
izvrilac djela moe da bude zdravstveni radnik (lice sa zavrenom medicinskom ili stomatolokom
kolom: medicinske sestre, rendgen-tehniari, laboranti, zdravstveni tehniari, instrumentalisti, babice i
dr.).
u pogledu krivice - umiljaj ili nehat.
Djelo ima dva tea oblika
1) ako je usljed preduzete radnje izvrenja nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruavanje zdravlja
jednog ili vie lica i
2) ako je usljed preduzete radnje izvrenja nastupila smrt jednog ili vie lica.
Neukazivanje ljekarske pomoi - lan 215
(1) Ljekar ili drugi zdravstveni radnik koji protivno svojoj ljekarskoj dunosti odbije da ukae ljekarsku
pomo bolesniku ili licu kome je takva pomo potrebna, a koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za ivot ili
opasnosti od nastupanja teke tjelesne povrede ili tekog naruenja zdravlja, kaznie se NK ili zatvorom do
dvije godine.
Tei oblici KD
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana kod lica kome nije ukazana ljekarska pomo nastupila
teka tjelesna povreda ili mu je zdravlje teko narueno, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet
g.
(3) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt lica kojem nije ukazana ljekarska pomo,
uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do 12 godina.
u odbijanju ukazivanja ljekarske pomoi bolesniku ili licu kome je takva pomo potrebna, a koje se
nalazi u neposrednoj opasnosti za ivot ili opasnosti od nastupanja teke tjelesne povrede ili tekog
naruavanja zdravlja od strane ljekara ili drugog zdravstvenog radnika protivno ljekarskoj dunosti.
Objekt zatite je dvojako odreen:
a) zdravlje stanovnitva u situacijama kada im prijeti neposredna opasnost za ivot ili opasnost od tekog
naruavanja zdravlja i
b) ljekarska dunost kao posebna vrsta slub. dunosti, njeno zakonito efikasno, kvalitetno i
blagovremeno obavljanje.
Radnja izvrenja
je odbijanje ukazivanja ljekarske pomoi protivno ljekarskoj dunosti.
radnja se moe izvriti: a) injenjem svjesnim krenjem dunosti da se prui pomo to se moe
uiniti verbalno (usmeno ili pismeno) ili vrenjem druge djelatnosti koja je protivna svojoj ljekarskoj
dunosti i b) neinjenjem proputanjem da se prui pomo uopte ili da se preduzmu sve ili samo
pojedine djelatnosti, proputanje da se pomo prui na odreenom mjestu, na odreeni nain i u
odreeno vrijeme.
izvrilac djela moe da bude samo odreeno lice ljekar ili drugi zdravstveni radnik.
u pogledu krivice potreban je umiljaj koji obuhvata i svijest o protivpravnom postupanju.
prvi tei oblik djela postoji ako je usljed preduzete radnje izvrenja osnovnog djela nastupila tea
posljedica teka tjelesna povreda ili teko naruavanje zdravlja lica kome nije ukazana ljekarska
pomo.
tea posljedica treba da je rezultat nehata i da se nalazi u uzrono -posljedinoj vezi sa radnjom
izvrenja.
37

postoji ako je usljed preduzete radnje izvrenja osnovnog oblika djela nastupila iz nehata smrt lica
kome nije ukazana ljekarska pomo.
za ovo je djelo propisana kazna zatvora od dvije do 12 godina.
Neovlaeno pruanje medicinskih usluga -lan 216
(1) Ko se protivno propisima neovlaeno bavi lijeenjem ili pruanjem drugih med usluga, kaznie se
zatvorom do dvije godine i NK.
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruenje
zdravlja jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti
zatvorom od dvije do 15 god.
u neovlaenom bavljenju lijeenjem ili pruanjem drugih medicinskih usluga.
u prav. teoriji poznato kao nadriljekarstvo
predstavlja oblik kolektivnog KD u vidu zanimanja.
objekt zatite je zdravlje stanovnitva od nestrunih i nepodobnih postupanja neovlaenih lica.
Radnja izvrenja
bavljenje lijeenjem ili pruanjem drugih medicinskih usluga protivno propisima.
lijeenje se sastoji u utvrivanju dijagnoze i odreivanju terapije.
druge medicinske usluge obuhvataju razne djelatnosti pruanja medicinske pomoi, njege ili druge
zdravstvene djelatnosti.
posljedica djela je apstraktna opasnost po zdravlje ljudi.
izvrilac djela moe da bude svako lice koje nije po zakonu ovlaeno za lijeenje ili pruanje drugih
medicinskih usluga.
to je lice koje nema propisanu strunu spremu za obavljanje ovih djelatnosti.
za ovo je djelo propisana kumulativno kazna zatvora do dvije godine i NK.
prvi tei oblik djela postoji ako je usljed preduzete radnje izvrenja osnovnog djela nastupila tea
posljedica teka tjelesna povreda ili teko naruavanje zdravlja jednog ili vie lica (tea posljedica
treba da je rezultat nehata i da se nalazi u uzrono-posljedinoj vezi sa radnjom izvr).
drugi tei oblik djela postoji ako je usljed preduzete radnje izvrenja osnovnog oblika djela nastupila
iz nehata smrt jednog ili vie lica.
Neovlaena proizvodnja i promet opojnih droga l. 224
(1) Ko neovlaeno proizvodi, prerauje, prodaje ili nudi na prodaju, ili ko radi prodaje kupuje, dri ili
prenosi, ili ko posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi nain neovlaeno stavlja u promet supstance ili
preparate koji su proglaeni za opojne droge, kaznie se zatvorom od tri do deset godina.
Tei oblik KD
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana izvreno od strane vie lica ili je uinilac ovog djela organizovao
mreu preprodavaca ili posrednika, ili je za izvrenje djela iskoristio dijete ili maloljetno lice, uinilac e se
kazniti zatvorom od pet do 15 god.
Oslobaanje od kazne i MB
(3) Ko neovlaeno pravi, nabavlja, posjeduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstance za
koje zna da su namijenjene za proizvodnju opojnih droga, kaznie se zatvorom od tri do pet godina.
(4) Uinioca koji prijavi od koga nabavlja opojne droge, sud moe blae kazniti ili osloboditi od kazne.
(5) Opojne droge i sredstva za njihovo spravljanje oduzee se.
u neovlaenoj proizvodnji, preradi, prodaji, nuenju na prodaju ili radi prodaje, u kupovini, dranju ili
prenoenju radi prodaje, u posredovanju u prodaji ili kupovini ili u neovlaenom stavljanju na drugi
nain u promet supstanci ili preparata koji su proglaeni za opojne droge.
38
Meunarodnopravni akti
osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u meunarodnopravnim aktima: Jedinstvenoj konvenciji o
opojnim drogama iz 1961, Konvenciji o psihotropnim supstancama iz 1971. i Konvenciji UN protiv
nezakonitog prometa opojnim drogama i psihotropnim supstancijama iz 1988.
ovi akti sadre i listu zabranjenih opojnih droga i psihotropnih supstanci i njihovih preparata.
Objekt zatite
objekt zatite je zdravlje ljudi, a objekt napada su prirodne ili sintetike supstance ili preparati koji su
proglaeni za opojne droge, koji djeluju na centralni nervni sistem, a poslije krae ili due upotrebe
izazivaju stanje fizike ili psihike zavisnosti (adikcije) tako da usljed naglog prestanka sa unoenjem
droge u organizam nastupa apstinencijalna kriza.
Radnja izvrenja
vie alternativno predvienih djelatnosti: 1) proizvodnja, 2) prerada i 3) stavljanje u promet opojnih
droga -prodajom, nuenjem na prodaju ili radi prodaje, kupovinom, dranjem, prenoenjem radi
prodaje, posredovanjem u prodaji ili kupovini ili na drugi nain.
bitno - da se navedene radnje preduzimaju neovlaeno, protivno odredbama zakona.
posljedica djela je apstraktna opasnost po zdravlje ljudi.
za ovo je djelo propisana kazna zatvora od tri do deset godina.
uz kaznu se uiniocu djela obavezno izrie i MB oduzimanja predmeta opojnih droga i sredstava za
njihovu proizvodnju.
Poseban oblik ovog KD
sastoji se u neovlaenom pravljenju, nabavljanju, posjedovanju i davanju na upotrebu opreme,
materijala ili supstancija za koje se zna da su namijenjene za proizvodnju opojnih droga.
kao objekt radnje javljaju se oprema, materijal ili supstancija koji su namijenjeni za proizvodnju
opojnih droga.
ovaj oblik djela postoji kada uinilac pravi, proizvodi, sklapa, montira ili prepravlja predmete izvrenja
ovog djela.
Oslobaanje od kazne
laki oblik djela za koji se uinilac moe u potpunosti osloboditi od u zakonu propisane kazne postoji
kada uinilac bilo kog oblika djela otkrije nadlenim organima od koga nabavlja opojnu drogu.
Tei oblici djela
1) ako je djelo uinjeno do strane vie (najmanje dva) lica (djelo postoji kada radnju izvrenja
preduzima vie lica koja su se prethodno dogovorila da udrueno pristupe jednoj ili vie, istih ili razliitih,
djelatnosti upravljenih na proizvodnju, preradu ili stavljanje u promet opojnih droga),
Tei oblici djela
2) ako je uinilac organizovao mreu preprodavaca ili posrednika i
3) ako je za izvrenje djela uinilac iskoristio dijete ili maloljetno lice (dakle lica uzrasta do 18 godina).
Omoguavanje uivanja opojnih droga - lan 225
(1) Ko navodi drugog na uivanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uiva on ili drugo lice,
ili stavi na raspolaganje prostorije radi uivanja opojne droge ili na drugi nain omoguuje drugom da uiva
opojnu drogu, kaznie se zatvorom od dvije godine do deset godina.
Tei oblik KD i MB
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema djetetu, maloljetniku, duevno poremeenom
licu ili prema vie lica ili je izazvalo naroito teke posljedice, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do deset
godina.
(3) Opojne droge oduzee se.
u navoenju drugog na uivanje opojne droge, davanju drugome opojne droge da je uiva on ili drugo
lice, u stavljanju na raspolaganje prostorija radi uivanja opojne droge ili u omoguavanju na drugi
nain drugom licu da je uiva.
39
Objekt zatite
je zdravlje ljudi, a objekt napada su prirodne ili sintetike supstance ili preparati koji su proglaeni za
opojne droge, koji djeluju na centralni nervni sistem, a poslije krae ili due upotrebe izazivaju stanje
fizike ili psihike zavisnosti (adikcije) tako da usljed naglog prestanka sa unoenjem droge u
organizam nastupa apstinencijalna kriza.
Radnja izvrenja
kod ovog djela su radnje podstrekavanja ili pomaganja kojima se drugom licu omoguava ili olakava
uivanje opojnih droga predviene kao samostalno KD.
radnja izvrenja se sastoji iz vie alternativno predvienih djelatnosti:
1) navoenje drugog lica na uivanje opojne droge,
2) davanje drugome opojne droge da je uiva on ili tree lice,
Radnja izvrenja
3) stavljanje prostorija na raspolaganje drugom licu radi uivanja opojne droge i
4) omoguavanje uivanja opojne droge na drugi nain kroz razliite djelatnosti doprinoenja drugom
licu da uzme opojnu drogu: pozajmljivanje pribora, davanje savjeta za upotrebu, davanje obavjetenja o licima
ili mjestima gdje se droga moe nabaviti i sl.
za ovo je djelo propisana kazna zatvora od dvije do deset godina.
uz kaznu se obavezno izrie MB oduzimanja predmeta - opojnih droga i sredstava za njihovo
spravljanje.
Tei oblik djela
1) ako je djelo uinjeno prema odreenoj vrsti oteenih: dijete, maloljetno lice i duevno poremeeno lice
dakle lica sa posebnim linim svojstvom,
2) ako je djelo uinjeno prema vie lica kada je jedna ili vie, istih ili razliitih djelatnosti
podstrekavanja ili pomaganja preduzeta prema dva ili vie lica bez obzira da li je neko od njih na ovaj
nain zaista i uivalo opojne droge i
Tei oblik djela
3) ako je djelo izazvalo naroito teke posljedice.
koje su to naroito teke posljedice i kada se one nalaze u uzrono-posljed. vezi sa radnjom izvrenja
osnovnog djela predstavlja faktiko pitanje koje sud rjeava u konkretnom sluaju.
u odnosu na teu posljedicu uinilac mora da postupa sa nehatom.
1.
2.
3.
4.
5.
Glava XXII - KD PROTIV PRAVA IZ RADNIH ODNOSA I SOCIJALNOG OSIGURANjA

Povreda osnovnih prava radnika,
Povreda prava pri zapoljavanju i za vrijeme nezaposlenosti;
Povreda prava iz socijalnog osiguranja,
Zloupotreba prava iz socij. osiguranja,
Nepreduzimanje mjera zatite na radu.
Objekt zatite
objekt zatite: individualna prava zaposl. lica utvrena odgovarajuim zakonom, podzakonskim
aktima, kolektivnim ugovorima i ugovorima o radu.
to su prava zaposlenih lica koja proizilaze iz njihovog tekueg i minulog rada.
ova prava zaposl. spadaju u grupu osnovnih ekonomsko-socijalnih prava ovjeka.
KD iz ove glave tite se posebno:
1) prava iz radnog odnosa,
2) prava u vezi sa trajkom,
40
prava u vezi sa zapoljavanjem i za sluaj nezaposlenosti,

prava iz socijalnog osiguranja i
prava iz penz. i invalidskog osiguranja.
sastoji se u svjesnom krenju ili nepridravanju propisa iz oblasti radnog zakonodavstva ili u
onemoguavanju, uskraivanju ili ograniavanju u korienju prava iz radnog odnosa koja su
zaposlenom priznata na osnovu zakona, podzakonskih akata, kolektiv. ugovora ili ugovora o radu.
ta se radnja moe izvriti na poseban zakonom predvieni nain: protivpravno, silom, prijetnjom ili
obmanom.
Povrede prava iz oblasti radnog zakonodavstva
krivinopravna zatita prava iz tekueg i minulog rada odnosi se samo na povrede ili ugroavanja koje
ine odgovorna ili slubena lica, a kojima se tee povreuju propisi i nanosi teta zaposlenim licima i
njihovim pravima i interesima.
ostale povrede prava iz oblasti radnog zakonodavstva predviene su kao prekraji, odn. kao
disciplinske povrede.
Povrede prava iz oblasti radnog zakonodavstva
neka prava zaposlenih zatiena su od povreda ili ugroavanja i putem drugih KD kao to su djela
protiv sloboda i prava graana, opte sigurnosti ljudi i imovine, bezbjednosti javnog saobraaja ili
slubene dunosti.
KD sa blanketnom dispozicijom
osim KD zloupotrebe prava iz socij. osigur. ostala KD imaju blanketnu dispoziciju.
naime, radnja izvrenja se sastoji u krenju propisa kojima su zaposlenim licima priznata odreena
prava po osnovu rada.
za utvrivanje elemenata njihovog bia potrebno je utvrditi da li su preduzetim djelatnostima
povrijeeni zakoni, podzak. propisi, kolektivni ugovori ili ugovori o radu kojima se reguliu ta prava u
konkretnom vidu, kao i nain njihovog ostvarivanja.
Posljedica ovih KD se javlja..
kao povreda u vidu nemogunosti korienja ili oteanog korienja prava koje zaposlenom
pripada na osnovu zakona ili dr. propisa ili opteg akta.
izuzetak je samo KD zloupotrebe prava iz socijalnog osiguranja gdje se ne uskrauje, ve priznaje
pravo radniku koje mu inae po vaeim propisima ne pripada.
izvrilac ovih djela moe da bude: 1) svako lice i 2) slubeno ili odgovorno lice, posebno lice koje u
vrenju svojih slubenih ovlaenja ili radnih obaveza postupa po propisima kojima se utvruju prava
iz radnog odnosa u primjeni na konkretna lica u konkretnim situacijama.
ova KD mogu biti izvrena samo sa umiljajem koji mora da obuhvati i svijest o protivpravnosti
postupanja uinioca.
Povreda osnovnih prava radnika - lan 226
(1) Ko se svjesno ne pridrava propisa koji se odnose na zakljuivanje ugovora o radu i prestanku
radnog odnosa, plate i druga primanja iz radnog odnosa, radno vrijeme, pauze, odmore, GO, ili odsustva,
zatitu ena, omladine i lica sa invalid., zatitu radnica zbog trudnoe i roditeljstva, zatitu starijih radnika,
zabranu prekovr. ili nonog rada ili plaanja propisane naknade, i time uskrati radniku ili licu koje trai posao
pravo koje mu pripada ili mu ga ogranii, kaznie se NK ili zatv. do tri god.
Kvalifikovani oblik KD
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana imalo za posljedicu neopravdano neplaanje pet plata djelimino
ili u cijelosti ili gubitak prava koje proistie iz neplaenih doprinosa, a utvrdi se da su za isplatu postojala
sredstva, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Posebna krivinopravna zatita trudnica
(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznie se onaj ko radnici prekine radni odnos zbog trudnoe, ili od
zaposlene radnice zahtijeva izjavu da e u tom sluaju dati otkaz ugovora o radu ili prihvatiti sporazumni
raskid radnog odnosa.
3)
4)
5)
41
Povreda osnovnih prava radnika

ovo KD je sa ovakvim sadrajem uvedeno u krivino zakonodavstvo RS 2013. godine.
njime se tite osnovna prava radnika.
neopravdano neplaanje pet plata djelim. ili u cijelosti ili gubitak prava koje proistie iz neplaenih
doprinosa, a utvrdi se da su za isplatu postojala sredstva- kvalifikovani oblik KD.
posebno je predviena zatita trudnica odn. ena.
Povreda prava pri zapoljavanju i za vrijeme nezaposlenosti l.227
(1) Ko drugome uskrati ili ogranii pravo na slobodno zapoljavanje pod jednakim uslovima koji su
predvieni u zakonu ili drugim propisima, kaznie se NK ili zatvorom do dvije godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko se svjesno ne pridrava zakona ili drugih propisa o
pravima graana za vrijeme nezaposlenosti i time nezaposlenom licu uskrati ili ogranii pravo koje mu
pripada.
1. u uskraivanju ili ogranienju prava graana na slobodno zapoljavanje pod jednakim uslovima koji
su predvieni zakonom ili drugim propisima ili 2.svjesnim nepridravanjem zakona ili drugih propisa o
pravima graana za vrijeme nezaposlenosti ime se nezaposlenom licu uskrati ili ogranii pravo koje
mu pripada.
Objekt zatite
1) pravo na slobodno zapoljavanje pod jednakim zakonom odreenim uslovima i
2) pravo za vrijeme nezaposlenosti.
izvrilac djela moe da bude svako lice, a po pravilu su to lica koja u preduzeu, ustanovi ili drugom
subjektu odluuju o pravima na slobodno zapoljavanje i pravima za vrijeme nezaposlenosti.
Dva oblika djela
1) povreda prava na slobodno zapoljavanje i
2) povreda prava za vrijeme nezaposlenosti.
prvi oblik djela se sastoji u uskraivanju ili ogranienju prava graana na slobodno zapoljavanje pod
jednakim uslovima koji su predvieni zakonom ili dr. propisima svjesnim krenjem propisa ili na dr.
nain.
Drugi oblik djela
se sastoji u svjesnom nepridravanju zakona ili drugih propisa o pravima graana za vrijeme
nezaposlenosti ime se nezaposlenom licu uskrati ili ogranii pravo koje mu pripada.
Povreda prava iz socijalnog osiguranja l. 228
Ko se svjesno ne pridrava zakona ili drugih propisa o socijalnom osiguranju i time uskrati ili ogranii
nekom licu pravo koje mu pripada, kaznie se NK ili zatvorom do jedne godine.
u svjesnom nepridravanju zakona ili drugih propisa o socijalnom osiguranju ime se uskrati ili
ogranii nekom licu pravo koje mu pripada.
objekt zatite su prava iz socijalnog osiguranja.
Radnja izvrenja
je dvojako, alternativno odreena kao:
a) uskraivanje onemoguavanje u potpunosti da odreeno lice koristi prava koja mu po zakonu
pripadaju i
b) ograniavanje uslovljavanje, oteavanje korienja odreenom licu prava.
izvrilac djela moe da bude svako lice, ali je to u praksi upravo lice koje odluuje o pravima iz
socijalnog osiguranja bez obzira da li ima svojstvo odgovornog lica ili ne.
Zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja l. 229
42
Ko simuliranjem ili prouzrokovanjem bolesti ili nesposobnosti za rad ili na drugi protivpravan nain
postigne da mu se prizna neko pravo iz socijalnog osiguranja koje mu po zakonskim ili drugim
propisima ne pripada, kaznie se NK ili zatvorom do jedne godine.
u simuliranju ili prouzrokovanju bolesti ili nesposobnosti za rad ili na drugi protivpravan nain
postizanju priznavanja prava iz socijalnog osiguranja koje mu po zakonu ili drugim propisima ne
pripada.
objekt zatite su prava iz socijalnog osiguranja.
Radnja izvrenja
je postizanje da se prizna pravo iz socijal. osigur. koje uiniocu po zakonu ne pripada.
to je dobijanje priznanja prava iz soc. osig. koje ukljuuje mogunost njegovog kori.
za postojanje djela je bitno da je radnja izvrenja preduzeta na odreeni nain: a) simuliranjem, b)
prouzrokovanjem bolesti ili nesposobnosti za rad i c) na drugi protivpravan nain.
posljedica djela je priznanje prava koje uiniocu ne pripada, pa je djelo svreno donoenjem
pojedinanog akta nadlenog organa o priznatom pravu iz soc. osig.
izvrilac djela moe da bude svako lice koje ostvaruje pravo iz soc. osiguranja, a u pogledu krivice
potreban je umiljaj.
Glava XXIII-KD PROTIV IMOVINE

u irem smislu u imovinska KD spadaju sva ona djela koja su upravljena protiv imovine odn. na
pribavljanje protivpravne imovinske koristi.
objekat zatite kod ovih KD je imovina.
prema objektu napada sva se mogu svrstati u dvije skupine: a) KD protiv pokretne imovine i b) KD
protiv imovine uopte i imovinskih prava i interesa.
Vrste KD protiv imovine prema nainu izvrenja KD:
1. djela oduzimanja-kraa, oduz. tue stvari,
2. djela prisvajanja (utaja);
3. djela koja se vre upotrebom sile ili prijetnje (razbojnitvo, iznuda, ucjena);
4. djela koja se vre obmanjivanjem ili korienjem, odn. zloupotrebom neke okolnosti (prevara,
ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi);
Vrste KD protiv imovine prema nainu izvrenja KD:
5. djela kod kojih tetno raspolaganje sa imovinom preduzima sam oteeni odn. rtva (prevara, iznuda,
ucjena);
6. djela kojima se ne ide za prisvajanjem stvari, ve samo za njenim oteenjem ili unitenjem
(oteenje tue stvari, oteenje tuih prava) itd.
Objekt zatite ovih KD je..
imovina ili pravo na imovinu kao jedno od osnovnih, prirodnih, univerz. ljudskih prava.
imovina -zbir imovinskih prava i interesa.
dobro svake vrste, materijalno ili nemater., pokretno ili nepokretno, procjenjivo ili neprocjenjivo i
isprava u bilo kom obliku kojim se dokazuje pravo ili interes u odnosu na takvo dobro.
i prihod ili druga korist ostvarena neposr. ili posredno iz KD, kao i dobro u koje je ona pretvorena ili sa
kojim je pomijeana.
Krivinopravna zatita imovine
ostvaruje se i nizom drugih KD kao to su djela protiv: privrede, slubene dunosti, opte sigurnosti
ljudi i imovine, bezbjed. javnog saobraaja itd.
43
kod imovinskih KD imovina je jedini ili osnovni objekt zatite, dok se kod drugih KD imovina titi uz
drugi objekt, dobro ili vrijednost koji ima primaran znaaj.
Imovina kao zatitni objekt
moe se javiti kao:
a) pokretna stvar,
b) pokretna i nepokretna imovina,
c) imovinska prava ili imovinski interesi i
d) konkretna pokretna stvar, npr. tue motorno vozilo.
Vrsta posljedice
najee se posljedica javlja u vidu povrede koja nastupa na imovini drugog fizikog ili pravnog lica, i
to u obliku prouzrokovanja tete.
najee je ta teta imovinskog karaktera pa se ogleda u smanjenju postojee imovine ili u spreavanju
njenog uveanja.
najee, imovinska teta se moe vrijednosno, novano izraziti.
Osnovni motiv izvrenja imovinskih KD
jeste postojanje namjere uinioca da za sebe ili drugog pribavi imovinsku korist ili namjere da se
prouzrokuje teta drugom licu ili pobude u vidu koristoljublja.
djelo je svreno nezavisno od injenice da li su takva namjera ili pobuda u konkretnom sluaju i
ostvarene.
namjera i pobuda moraju da postoje u vrijeme preduzimanja radnje izvrenja.
Oblik krivice kod ovih KD
postojanje namjere ili pobude na strani uinioca djela kvalifikuje i oblik krivice tako da se ova djela
vre samo sa direktnim umiljajem.
namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi moe biti praena koristoljubljem koje
odraava pohlepu, poudu, tenju za prekomjernim, nepotrebnim bogaenjem ili uveanjem im.
Gonjenje za ova KD
za KD protiv imovine gonjenje se preduzima po slubenoj dunosti.
za KD krae, teke krae, prevare, neovla. korienja tueg vozila, zlupot. povjerenja, prikrivanja,
protivzakonitog useljenja i oteenja tuih prava gonjenje se preduzima po privatnoj tubi ako su
uinjena prema branom drugu, srodniku po krvi u pravoj liniji, bratu ili sestri, usvojiocu ili usvojeniku
ili prema drugim licima sa kojima uinilac ivi u zajed. domainstvu (porodina imov. KD).
Pojedina KD protiv imovine
1. Kraa,
2. Teka kraa,
3. Razbojnitvo,
4. Razbojnika kraa,
5. Utaja,
6. Oduzimanje tue stvari,
7. Oduzimanje motornog vozila,
8. Prevara,
9. Osiguranika prevara,
10. Organizovanje nedozvolj. igara na sreu,
11. Iznuda,
12. Ucjena,
13. Zloupotreba povjerenja,
14. Zelenatvo,
15. Prikrivanje,
16. Protivzakonito useljenje,
17. Protivpravno zauzimanje zemljita,
44
18. Oteenje tue stvari,

19. Paljevina,
20. Oteenje tuih prava,
21. Oteenje stambenih i poslovnih zgrada i prostorija,
22. Prisvajanje, unitenje ili oteenje spomenika kulture, zatienih objekata prirode ili drugih predmeta
koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog znaaja
23. Iznoenje u inostranstvo predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog znaaja ili prirodnih
rijetkosti.
1.Kraa l.231 KZ RS
(1) Ko oduzme tuu pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom
protivpravnu imovinsku korist, kaznie se NK ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako vrijednost ukradene stvari ne prelazi iznos od 200 KM, a uinilac je iao za tim da pribavi malu
imovinsku korist, kaznie se NK ili zatvorom do jedne godine.
Kraa
osnovni elementi koji su zajedniki za sve oblike ovog KD:
1.radnja oduzimanja,
2.tua pokretna stvar kao objekat djela i
3.namjera uinioca da za sebe ili drugog pribavi protivpravnu imovinsku korist.
Vrste krae
u zavisnosti od okolnosti vezanih za izvrenje djela, kraa moe biti:
1. obina,
2. teka i
3. laka (sitna).
Vrste krae
ovim oblicima treba dodati:
1. razbojnitvo i
2. razbojniku krau kao najtee oblike krae koje karakteriu posebne okolnosti, a to su primjena
sile ili prijetnje, odn. prinude.
Vrste krae
KZ BiH poznaje i:
1. krau u slubi koja se sastoji u protivzakonitom oduzimanju stvari pri pretresanju ili izvrenju i
2. protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratitu.
entitetski zakoni sadre i umsku krau i krau oruja ili dijela borbenog sredstva.
Laki oblik krae (biva sitna kraa) postoji...
ako vrijednost ukradenih stvari ne prelazi iznos od 200 KM i kada kod uinioca ne postoji namjera za
pribavljanje vee imov koristi, odn. ako je uinilac iao za tim da pribavi malu imov. korist.
djelo karakteriu dva elem: 1) objektivni elemenat mali iznos pribavljene imovinske koristido 200
KM i 2) subjektivni elem. namjera uinioca da preduzetom radnjom izvrenja pribavi sitnu
imovinsku korist.
Objekt zatite i objekt napada
objekt zatite je imovina, dok je objekt napada tua pokretna stvar.
pokretna stvar je predmet materijalne prirode u vrstom, tenom ili gasovitom stanju koji se moe
pomjerati, prenositi ili odvajati od glavne stvari, a da se usljed toga ne oteti ili uniti.
Pokretna stvar je
i svaka proizvedena ili sakupljena energija za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja, telef. impuls, kao i
registrovani podatak koji je rezultat elektr. obrade podataka (kompjuterski podatak ili program).
ovjek predstavlja ljudsko bie, a ne stvar, pa ne moe biti objekt ovog KD, ali to mogu biti pojedini
odvojeni dijelovi tijela, prirodni (odsjeena kosa, izvaen zub) ili vjetaki (proteza vilice, ruke,
noge).
Oduzimanje stvari
45
moe se izvriti raznim djelatnostima, na razne naine, tajno ili javno, raznim sredst.
za postojanje KD je bitno da se radnja izvrenja preduzima u namjeri uinioca da prisvajanjem oduzete
stvari za sebe ili drugo fiziko ili pravno lice pribavi protivp. imovinsku korist (namjera mora da
postoji na strani uinioca u vrijeme preduzimanja radnje izvrenja, ali ona ne mora da bude ostvarena u
konkretnom sluaju).
u pogledu krivice potreban je direktan umiljaj koji karakterie navedena namjera.
Osloboenje od kazne
KZ iz kriminalno politikih razloga (lan 255) predvia mogunost osloboenja od kazne uinioca koji,
prije nego to je saznao da je otkriven, vrati oduzetu ili prisvojenu stvar, naknadi tetu ili na drugi nain
otkloni tetne posljedice KD.
Teka kraa l. 232 KZ RS
(1) Ako je kraa izvrena:
1) obijanjem ili provaljivanjem ili drugim savlaivanjem veih prepreka da se doe do stvari iz
zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormara, blagajni ili drugih zatvor. prostora,
2) na naroito opasan ili naroito drzak nain,
3) od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno sredstvo radi napada ili odbrane,
4) od strane vie lica koja su se udruila za vrenje kraa,
5) iskoriavanjem stanja prouzrokovanog poarom, poplavom, zemljotresom ili slinom nesreom,
6) iskoriavanjem nemoi ili drugog tekog stanja nekog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne
do osam godina,
7) iz mrnje.
(2) Ako vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 10.000 KM uinilac e se kazniti zatvorom od
(3) Ako je ukradena stvar od posebnog istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja, ili vrijednost
ukradene stvari prelazi iznos od 50.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
Kada postoji teka kraa?
kada je oduzimanje tue pokretne stvari u namjeri da se njenim prisvajanjem za sebe ili drugog pribavi
protivpravna imovinska korist uinjeno na poseban, specifian ili opasan nain ili pod posebnim
okolnostima ili od strane vie lica ili kada su predmet krae stvari velike ili posebne vrijednosti.
Teka kraa postoji ako je kraa izvrena:
1) obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormana, blagajni ili drugih zatvorenih
prostora,
2) savlaivanjem veih prepreka,
3) od strane vie lica koja su se udruila za vrenje kraa,
4) na naroito opasan ili naroito drzak nain,
Teka kraa postoji ako je kraa izvrena:
5) od strane lica koje je pri sebi imalo oruje ili opasno orue radi napada ili odbrane,
6) iskoriavanjem stanja koje je prouzrokovano - u vrijeme poara, poplave, zemljotresa ili drugog
udesa,
7) iskoriavanjem nemoi ili drugog tekog stanja drugog lica i
8) iz mrnje.
Teka kraa postoji:
jo u dva sluaja:
1) ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od 10.000 KM i
2) ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od 50. 000 KM odn. ako je predmet krae stvar od
posebnog istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja.
Objekt zatite, objekt napada i izvrilac
objekt zatite je imovina, a objekt napada je tua pokretna stvar.
46
izvrilac ovih oblika teke krae moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktan
umiljaj koji kvalifikuje namjera da se prisvajanjem tue pokretne stvari pribavi imovinska korist za
sebe ili drugoga.
Tei oblik teke krae
postoji ako je predmet oduzimanja stvar ija vrijednost prelazi iznos od 10.000 KM.
kvalifikatorna okolnost je vrijednost jedne ili vie ukradenih stvari ija vrijednost prema trinim
uslovima u vrijeme preduzimanja radnje izvrenja prelazi zakonom utvreni iznos od 10.000 KM.
Najtei oblik teke krae
postoji u dva sluaja:
1) ako je predmet oduzimanja stvar ija vrijednost prelazi iznos od 50.000 KM (kvalifikatorna okolnost
je vrijednost jedne ili vie ukradenih stvari ija vrijedn. prema trinim uslovima u vrijeme preduzimanja
radnje izvrenja prelazi zakonom utvreni iznos od 50.000 KM) i
Najtei oblik teke krae
2) ako je KD izvreno u odnosu na stvar koja ima posebno svojstvo da se radi o objektu od posebnog
istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja.
kraa je dobila tei vid s obzirom na vrstu, prirodu i karakter napadnutog objekta.
ta su dobra od istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja ureuje se propisima drugih grana prava to
ukazuje da se ovde radi o blanketnoj dispoziciji.
Razbojnitvo l.233 KZ RS
(1) Ko upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da e neposredno napasti na ivot ili tijelo
oduzme tuu pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku
korist, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
Tei oblici ovog KD
(2) Ako je pri izvrenju djela iz stava 1. ovog lana nekom licu umiljajno nanesena TTP ili ako je
uinjeno iz mrnje ili je djelo uinjeno od strane vie lica ili je upotrijebljeno kakvo oruje ili opasno sredstvo,
ili ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od 50.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do 15
godina.
(3) Ako je pri izvrenju KD iz stava 1. ovog lana neko lice umiljajno lieno ivota, uinilac e se
kazniti zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.
Razbojnitvo
razbojnitvo ili nasilna kraa postoji kada se upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da e se
neposredno napasti na ivot ili tijelo oduzme tua pokretna stvar u namjeri da se njenim
prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpr. imovinska korist.
Razlika izmeu razbojnitva i razbojnike krae
slino djelu razbojnike krae, jer zakonska bia i jednog i drugog djela sadre elemente KD krae i
KD prinude i spadaju u prava sloena KD.
razlika je u redosljedu vrenja: kod razbojnitva prinuda prethodi krai dok kod razboj. krae prinuda
slijedi poslije krae da bi se zadrala ukradena stvar.
U emu se sastoji ovo KD i objekt zatite
u oduzimanju tue pokretne stvari u namjeri da se njenim prisvajanjem pribavi za sebe ili drugog
protivpravna imovinska korist upotrebom sile ili prijetnjom da e se neposredno napasti na ivot i
tijelo.
Razbojnitvo je pravo sloeno KD
ine ga dva djela: 1) prinuda i 2) kraa.
prinuda prethodi krai i predstavlja sredstvo i nain njenog vrenja.
prinuda se primjenjuje da bi se savladao otpor vlasnika ili draoca stvari i tako oduzela stvar u namjeri
da uinilac za sebe ili drugog pribavi protivp. imovinsku korist.
radnja je zapoeta primjenom sile, pa je nebitno da li je izostala druga faza izvrenja djela
oduzimanje stvari.
Radnja izvrenja
47
a)
b)
je oduzimanje tue pokretne stvari.

radnja se preduzima:
upotrebom sile (koja moe biti apsolutna ili kompulzivna) i
kvalifikovane prijetnje (najavom neposrednog napada na ivot ili tjelesni integritet draoca stvari ili
drugog lica).
izvrilac dela moe da bude svako lice.
Prvi tei oblik djela postoji...
1) ako je pri preduzimanju radnje izvrenja drugom licu sa umiljajem nanijeta teka tjelesna povreda u
bilo kom obliku,
2) ako je djelo uinjeno iz mrnje,
3) ako je djelo uinjeno od strane vie lica,
Prvi tei oblik djela postoji...
4) ako je pri primjeni prinude uinilac upotrijebio oruje (hladno ili vatreno) ili drugo opasno sredstvo
koje je podobno da tijelo teko povrijedi ili zdravlje teko narui i
5) ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od 50.000 KM.
postoji ako je pri izvrenju razbojnitva neko lice sa umiljajem lieno ivota, bez obzira da li se radi
o licu od koga se oduzima stvar ili je to sluajni prolaznik ili posmatra.
Razbojnika kraa l. 234
1) Ko je na djelu krae zateen, pa u namjeri da ukradenu stvar zadri, upotrijebi silu protiv nekog lica
ili prijetnju da e neposredno napasti na njegov ivot ili tijelo, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
Razbojnika kraa tei oblik
2) Ako je pri izvrenju djela iz stava 1. ovog lana nekom licu umiljajno nanesena TTP ili ako je
uinjeno iz mrnje ili je djelo uinjeno od strane vie lica ili je upotrijebljeno kakvo oruje ili opasno sredstvo,
ili ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos od 50.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do 15
godina.
Razbojnika kraa najtei oblik
3) Ako je pri izvrenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana neko lice umiljajno lieno ivota,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.
Kada postoji KD i objekt zatite
djelo postoji kada uinilac zateen na djelu krae u namjeri da zadri ukradenu stvar upotrijebi silu
protiv drugog lica ili prijetnju da e neposredno napasti na njegov ivot ili tijelo.
Razbojnika kraa je pravo sloeno KD
oblik prividnog realnog sticaja i ine je dva KD: 1) kraa (djelo protiv imovine) i 2) prinuda (djelo
protiv sloboda i prava graana) koja su nuno povezana i za koje zakon predvia stroiju kaznu od
kazni za pojedinana djela.
kraa prethodi prinudi koja se i primjenjuje kada je uinilac zateen u krai kako bi se zadrala
ukradena stvar.
Radnja izvrenja
je upotreba sile ili prijetnje da e se neposredno napasti na ivot ili tijelo drugog lica.
sila i kvalifikovana prijetnja (prijetnja da e se napasti na ivot ili tijelo) se primjenjuju poslije
izvrene krae i stoga se one vre na mjestu krae ili na drugom mjestu (u sluaju bjekstva uinioca sa
ukradenim stvarima).
Izvrilac KD i oblik krivice
1) ako je pri preduzimanju radnje izvrenja drugom licu sa umiljajem nanijeta TTP u bilo kom obliku,
48
2) ako je djelo uinjeno iz mrnje,

3) ako je djelo uinjeno od strane vie lica,
4) ako je pri primjeni prinude uinilac upotrijebio oruje (hladno ili vatreno) ili dr. opasno sredstvo koje je
podobno da tijelo teko povrijedi ili zdravlje teko narui i
5) ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od 50.000 KM.
Drugi tei oblik dela
postoji ako je pri izvrenju razbojnitva neko lice sa umiljajem lieno ivota, bez obzira da li se radi
o licu od koga se oduzima stvar ili je to sluajni prolaznik ili posmatra.
Utaja l. 235 KZ RS
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist prisvoji tuu pokretnu stvar
koja mu je povjerena, kaznie se NK ili zatvorom do dvije godine.
(2) Ako vrijednost utajenih stvari ne prelazi iznos od 200 KM, a uinilac je iao za tim da pribavi malu
imovinsku korist, kaznie se NK ili zatvorom do est mjeseci.
Tei oblik ovog KD
(3) Ako djelo iz stava 1. ovog lana uini staralac, kaznie se NK ili zatvorom do tri godine.
(4) Ako je utajena stvar od posebnog istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja ili ako vrijednost
utajene stvari prelazi iznos od 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina, a ako
taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
Utaja blai oblik
(5) Ko tuu pokretnu stvar koju je naao ili do koje je sluajno doao protivpravno prisvoji u namjeri da
sebi ili drugom pribavi imovinsku korist, kaznie se NK ili zatvorom do jedne godine.
(6) Gonjenje za djela iz stava 1., 2. i 5. preduzima se po prijedlogu.
Utaja
kod ovog djela ne vri se oduzimanje ve samo prisvajanje jer se stvar ve nalazi kod uinioca po
nekom osnovu koji nije protivpravan.
to je osnovna razlika u odnosu na KD krae kome je utaja najslinija.
U emu se sastoji KD i objekt zatite
djelo se sastoji u prisvajanju tue pokretne stvari koja je uiniocu povjerena ili koju je naao ili je do
nje sluajno doao u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist.
Radnja izvrenja
je prisvajanje tue pokretne stvari.
za postojanje djela je bitno da se radnja izvrenja preduzima u namjeri da uinilac za sebe ili drugog
pribavi protivpravnu imovinsku korist.
namjera mora da postoji na strani uinioca u vrijeme izvrenja djela, ali ona ne mora da bude ostvarena
u konkretnom sluaju.
Osnovni oblici djela
zavisno od naina na koji je uinilac doao do priteanja na stvari koju prisvaja, razlikuju se tri osnovna
oblika djela:
1) utaja povjerene stvari,
2) utaja naene stvari i
3) utaja stvari do koje se sluajno dolo.
za sve osnovne oblike ovog djela gonjenje se preduzima po prijedlogu.
Laki oblik djela (sitna utaja)
postoji ako vrijednost utajene stvari ne prelazi iznos od 200 KM pri emu je uinilac iao za tim da
pribavi malu imovinsku korist.
i ovo djelo ine dva elementa: 1) objektivni elemenat mali iznos imovinske koristi do 200 KM i 2)
subjektivni elemenat namjera uinioca da svojom radnjom pribavi upravo malu imovinsku korist.
49

postoji ako radnju izvrenja uini staralac.
svojstvo uinioca djela (staralac), nain izvrenja djela (zloupotreba dunosti staraoca) i preduzeta
radnja u odnosu na stvari koje su uiniocu povjerene upravo u cilju obavljanja ove dunosti shodno
odredbama porodinog prava predstavljaju kvalifikatorne okolnosti za koje zakon kumulativno
propisuje NK ili kaznu zatvora do tri godine.
1) ako vrijednost utajenih stvari prelazi iznos od 10.000 KM.
2) ako je predmet utaje stvar od posebnog istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja.
najtei oblik - ako vrijednost utajenih stvari prelazi iznos od 50.000 KM.
Osloboenje od kazne uinioca ovog KD
KZ iz kriminalno politikih razloga predvia mogunost osloboenja od kazne uinioca koji, prije nego
to je saznao da je otkriven, vrati oduzetu ili prisvojenu stvar, naknadi tetu ili na drugi nain otkloni
tetne posljedice KD.
Oduzimanje tue stvari- l. 236
1) Ko bez namjere pribavljanja protivpravne imovinske koristi oduzme tuu pokretnu stvar, kaznie se
NK ili kaznom zatvora do dvije godine.
gonjenje za djelo iz stava 1. se preduzima po prijedlogu.
Oduzimanje tue stvari
2) Ako je oduzeta stvar od posebnog istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja ili ako vrijednost
oduzete stvari prelazi iznos od 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina, a
ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
djelo se sastoji u protivpravnom oduzimanju tue pokretne stvari bez namjere pribavljanja
imovinske koristi.
radnja izvrenja je oduzimanje tue pokretne stvari.
Tei oblici djela
1) ako vrijednost oduzete stvari prelazi iznos od 10.000 KM i
2) ako je radnja izvrenja preduzeta u odnosu na stvar koja je od posebnog istorijskog, naunog ili
kulturnog znaaja.
najtei oblik - postoji ako vrijednost oduzete stvari prelazi iznos od 50.000 KM.
Osloboenje od kazne uinioca ovog KD
KZ RS (l. 255) iz kriminalno politikih razloga predvia mogunost osloboenja od kazne uinioca
koji, prije nego to je saznao da je otkriven, vrati oduzetu ili prisvojenu stvar, naknadi tetu ili na drugi
nain otkloni tetne posljedice KD.
Oduzimanje MV l. 237
1) Ko oduzme tue MV u namjeri da ga protivpravno upotrijebi za vonju, kaznie se NK ili zatvorom
do jedne godine.
2) Ako je upotreba vozila trajala due vrijeme ili je na vozilu prouzrokovana vea teta, uinilac e se
kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
3) Pokuaj KD iz stava 1. ovog l. je kanjiv.
Oduzimanje motornog vozila
ovdje nema namjere za pribavljanjem imovinske koristi, ni namjere za prisvajanjem stvari, ve se radi
samo o namjeri da se uinilac poslui sa tuom pokretnom stvari (vozilo na motorni pogon) u cilju
njenog koritenja za ono to i jest njena namjena (vonja).
radi se o protivpravnoj posluzi sa tuom stvari, tzv. krai upotrebe.
50

objekt zatite je imovina, a objekt napada je tue motorno vozilo.
to je svako saobraajno sredstvo na motorni pogon u suvozemnom, vodenom ili vazdunom saobraaju.
za postojanje djela je bitno da se radi o tuem motornom vozilu.
Radnja izvrenja
je oduzimanje tueg motornog vozila.
za postojanje djela je potrebno da se radnja preduzima: 1) bez pristanka vlasnika ili draoca vozila, odn.
lana njegove porodice i 2) u namjeri da se oduzeto vozilo upotrijebi za vonju bez obzira da li je ta
namjera u konkretnom sluaju i ostvarena ili ne.
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktan umiljaj.
Tei oblik djela
1) ako je upotreba oduzetog vozila trajala due vrijeme (due vrijeme - faktiko pitanje) i
2) ako je na oduzetom vozilu prouzrokovana vea teta (vea steta - faktiko pitanje za sud).
KZ RS iz kriminalno politikih razloga predvia mogunost osloboenja od kazne uinioca koji, prije
nego to je saznao da je otkriven, vrati oduzetu ili prisvojenu stvar, naknadi tetu ili na drugi nain
otkloni tetne posljedice KD.
Prevara l. 239 - osnovni oblik - prevara u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu protivpravnu imovinsku korist dovede koga lanim
prikazivanjem ili prikrivanjem injenica u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da ovaj na tetu
svoje ili tue imovine neto uini ili ne uini, kaznie se zatvorom do tri godine.
Laka prevara
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist do 200 KM, a uinilac je iao za
tim da pribavi malu imovinsku korist ili da prouzrokuje malu tetu, kaznie se NK ili zatvorom do jedne
godine.
Tei oblici ovog KD
(3) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je prouzrokovana imovinska
teta u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina, a ako taj
iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do deset g.
Prevara u namjeri da se drugi oteti
(4) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini samo u namjeri da drugog oteti, kaznie se NK ili zatvorom
do jedne godine.
(5) Gonjenje za djelo iz stava 2. ovog lana se preduzima po prijedlogu.
djelo se sastoji u dovoenju u zabludu ili odravanju u zabludi drugog lica lanim prikazivanjem ili
prikrivanjem injenica ime se on navede da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine.
objekt zatite je imovina, a objekt napada mogu da budu: pokretna i nepokretna stvar, imovinska
prava i imovinski interesi.
Radnja izvrenja je...
dvojako alternat. odreena 1) dovoenje u zabludu ili 2) odravanje u zabludi drugog lica da se ovaj
navede da na tetu svoje ili tue imov neto uini ili ne uini (propusti).
dovoenje u zabludu je stvaranje pogrene ili nepotpune predstave o nekim injenicama kod drugog
lica: a) lanim prikazivanjem ili b) prikrivanjem injenica.
odravanje u zabludi znai aktivno podravanje pogrene i nepotpune predstave koja ve postoji kod
drugog lica.
u pogledu krivice potreban je direktni umiljaj koji karakteriu navedene namjere.
Laki oblik prevare (sitna prevara)
gonjenje se preduzima po prijedlogu.
ako je uinilac preduzetom radnjom pribavio za sebe malu imovinsku korist do 200 KM ili je u istom
iznosu drugome priio tetu i ako je pri preduzimanju radnje upravo postupao sa takvom namjerom.
51
1) objektivni elemenat mala pribavljena imovinska korist za uinioca ili mala priinjena teta do 200
KM i 2) subjektivni elemenat namjera da se upravo pribavi ovako mala korist za sebe ili drugoga ili da se
takva mala teta drugome prouzrokuje.
Prvi tei oblik djela postoji..
kada je preduzetom radnjom pribavljena imovinska korist ili je drugome nanijeta teta u iznosu koji
prelazi 10.000 KM.
visina pribavljene imovinske koristi za uinioca djela ili drugo lice ili visina nanijete tete drugom licu
predstavlja kvalifikatornu okolnost.
postoji kada je preduzetom radnjom izvrenja pribavljena imovinska korist za uinioca ili drugo lice ili
je drugom licu nanijeta teta u iznosu koji prelazi 50.000 KM.
Iznuda l. 242 - osnovni oblici
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, silom ili ozbiljnom
pretnjom prinudi drugog da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, ili ko na takav nain utjeruje
dug, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Iznuda tei oblici KD
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, ili ako je pri
izvrenju djela upotrijebljeno kakvo oruje ili opasno sredstvo, ili je djelo uinjeno od strane vie lica ili na
naroito grub i poniavajui nain, kaznie se zatvorom od dvije do 12 godina.
(3) Ko se za nagradu bavi vrenjem djela iznude, kaznie se zatvorom od tri do 15 g.
djelo se sastoji u prinuavanju drugog lica silom ili prijetnjom da neto uini ili ne uini na tetu
svoje ili tue imovine u namjeri da za sebe ili drugog pribavi protivpravnu imovinska korist ili da se na
taj nain utjera dug.
objekt zatite je dvojako odreen: 1) imovina i 2) sloboda odluivanja u raspolaganju imovinom.
u pogledu krivice je potreban direktni umiljaj koji kvalifikuje navedena namjera.
postoji ako je preduzetom radnjom izvrenja osnovnog djela pribavljena imovinska korist u iznosu
preko 10.000 KM.
ovdje je visina pribavljene protivpravne imovinske koristi kvalifikatorna okolnost za koju zakon
propisuje kaznu zatvora od jedne do deset godina.
1) ako je preduzetom radnjom izvrenja osnovnog djela pribavljena imovinska korist u iznosu preko 50.
000 KM,
2) ako je pri izvrenju djela uinilac upotrijebio hladno ili vatreno oruje ili drugo opasno sredstvo,
3) ako je djelo uinjeno od strane dva ili vie lica i
4) ako je radnja izvrenja preduzeta na naroito grub i poniavajui nain.
postoji ako se uinilac bavi vrenjem iznude.
ovdje se radi o kolektivnom KD u vidu zanata (tzv. reket).
djelo se sastoji u viekratnom ponavljanju ovih djelatnosti pri emu uinilac pokazuje spremnost,
tendenciju da i dalje nastavi sa vrenjem ovih KD.
Ucjena l. 243
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist zaprijeti drugom da e protiv
njega ili njemu bliskih lica otkriti neto to bi njihovoj asti ili ugledu kodilo i time ga prinudi da neto uini
ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, ili ko na takav nain uteruje dug, kaznie se zatvorom od tri mjeseca
do pet godina.
Ucjena tei oblici
52
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako iznos prelazi 50.000 KM, ili je djelo uinjeno
od strane vie lica ili na naroito poniavajui nain, kaznie se zatvorom od dvije do 12 godina.
(3) Ko se za nagradu bavi vrenjem djela ucijene, kaznie se zatvorom od tri do 15 g.
Ucjena
KD ucjene (antaa) sastoji se u upotrebi prijetnje prema nekom licu da e se protiv njega ili njemu
bliskog lica otkriti neto to moe da kodi njihovoj asti ili ugledu i time ga prinudi da neto uini ili
ne uini na tetu svoje ili tue imovine, a u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi.
djelo obuhvata i utjerivanje duga ukoliko se to ini prinuivanjem.
sa ovako odreenim elementima, ucjena se javlja kao specijalni oblik iznude.
Objekt zatite, radnja izvrenja i izvrilac
objekt zatite: 1) pokretna ili nepokretna imovina i 2) sloboda odluivanja u pogledu raspolaganja
imovinom.
radnja izvrenja je prinuavanje drugog lica da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine.
postoji ako je preduzetom radnjom izvrenja osnovnog djela pribavljena imovinska korist u iznosu
preko 10.000 KM.
ovdje je visina pribavljene protivpravne imovinske koristi kvalifikatorna okolnost za koju zakon
propisuje kaznu zatvora od jedne do osam godina.
1) ako je preduzetom radnjom izvrenja osnovnog djela pribavljena imovinska korist u iznosu preko 50.
000 KM,
2) ako je djelo uinjeno od strane dva ili vie lica i
3) ako je radnja izvrenja preduzeta na naroito poniavajui nain.
postoji ako se uinilac bavi vrenjem ucjene.
ovdje se radi o kolektivnom KD u vidu zanata (tzv. reket).
djelo se sastoji u viekratnom ponavljanju ovih djelatnosti pri emu uinilac pokazuje spremnost,
tendenciju da i dalje nastavi sa vrenjem ovih KD.
Oteenje tue stvari l. 249
(1) Ko uniti, oteti ili uini neupotrijebljivom tuu stvar, kaznie se NK ili zatvorom do dvije godine.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac
e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom
od jedne do osam godina.
Tei oblik djela i gonjenje
(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznie se uinilac koji krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini
iz mrnje.
(4) Gonjenje za djelo iz stava 1. ovog lana preduzima se po prijedlogu.
U emu se djelo sastoji i objekt zatite
djelo se sastoji u unitenju, oteenju ili injenju neupotrebljivom tue stvari.
objekt zatite je imovina, a objekt napada moe biti pokretna i nepokretna imovina.
stvar ne mora da ima ekonomsku, novanu vrijednost, ve moe da ima i afektacionu vrijednost za
njenog vlasnika (bitno je da je stvar tua, dakle da pripada drugom fizikom ili pravnom licu).
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice je potreban umiljaj.
gonjenje za osnovni oblik ovog djela se preduzima po prijedlogu.
djelo ima tri tea oblika zavisno od obima i intenziteta prouzrokovane posljedice - visine pribavljene
imovinske koristi i pobuda uinioca.
53
Glava XXIV KD PROTIV PRIVREDE I PLATNOG PROMETA

1. Stvaranje monopolistikog poloaja na tritu;
2. Zloupotreba lanog steaja;
3. Prouzrokovanje steaja nesavjesnim poslovanjem;
4. Povreda ravnopravnosti u obavljanju privredne djelatnosti;
5. Zloupotreba u steajnom postupku ili postupku prinudnog poravnanja;
6. Oteenje ili povlaivanje povjerilaca;
7. Zloupotreba ovlaenja u privredi;
8. Nesavjesno privredno poslovanje;
9. Zloupotreba u postupku javne nabavke;
10. Poslovna prevara;
11. Zakljuenje tetnog ugovora;
12. Neovlaeno primanje poklona ili darova;
13. Neovlaeno davanje poklona ili darova;
14. Odavanje i neovlaeno pribavljanje poslovne tajne;
15. Odavanje i korienje berzanske tajne;
16. Neovlaena upotreba tue firme, uzorka ili modela;
17. Neovlaena upotreba tueg pronalaska;
18. Falsifikovanje ili unitavanje poslovnih ili trgovakih knjiga ili isprava;
19. Falsifikovanje i upotreba hartija od vrijednosti;
20. Falsifikovanje kreditnih kartica i kartica za bezgotovinsko plaanje;
21. Falsifikovanje znakova za vrijednost;
22. Pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava za falsifikovanje;
23. Falsifikovanje znakova za obiljeavanje robe, mjera i tegova;
24. Pranje novca;
25. Nedozvoljena trgovina;
26. Obmanjivanje kupaca;
27. Obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti;
28. Nedozvoljeno bavljenje bankarskom djelatnou;
29. Izdavanje hartija od vrijednosti bez pokria;
30. Izdavanje eka i sredstava bezgotovinskog plaanja bez pokria;
31. Utaja poreza i doprinosa;
32. Lana poreska prijava;
33. Podnoenje lane poreske prijave;
34. Spreavanje poreskog slubenika u obavljanju slubene djelatnosti;
35. Napad na poreskog slubenika u obavljanju slubene djelatnosti;
36. Nepravilno izdvajanje sreds. pravnih lica.
Zajednike karakteristike Objekt zatite ovih KD
privreda u cjelini ili pojedini vidovi i segmenti privrednog poslovanja, odn. zakonito i kvalitetno
funkcionisanje unutranjeg robnog prometa i spoljnotrgovinskog poslovanja ime se omoguava
slobodno i nesmetano kretanje robe, sredstava i ljudi.
privreda - sveukupnost djelatnosti kojima se ostvaruje proizvodnja i raspodjela dobara i vre usluge
neophodne za ivot ljudi i drutva u cjelini.
Na ta su usmjerena KD?
odnosi koji vladaju u procesu proizvodnje, vrenja usluga i raspodjele dobara predstavljaju najvanije
drutvene odnose, pa ih stoga drava putem zakona i drugih podzakonskih propisa ureuje i usmjerava.
KD protiv privrede su usmjerena na povredu ili ugroavanje drutvenih odnosa koji vladaju u procesu
proizvodnje, vrenja usluga i raspodjele dobara.
KD protiv privrede
razliite djelatnosti kojima se povreuje, ugroava ili ometa normalan, nesmetan, kvalitetan,
blagovremen i zakoniti proces proizvodnje i slobodno odvijanje poslovanja i prometa robe i usluga na
54
cjelokupnoj teritoriji RS ili ugroava povjerenje u novac, znakove za vrijednost, hartije od vrijednosti i
druga sredstva bezgotovin. platnog prometa ili se povreuju pojedina privredna dobra.
Broj KD protiv privrede
u domaem pravu postoji veliki broj KD protiv privrede u cjelini ili njenih segmenata, pa ak postoji i
tendencija njihovog daljeg poveanja i irenja, i to ne samo u KZ, ve jo vie u sporednom ili
dopunskom krivinom zakonodavstvu.
Propisanost ovih KD
promjene koje su nuna karakteristika razvoja privrede dovode i do promjena u oblasti inkriminacija,
tako da vremenom neke od njih odumiru, mijenjaju oblike i vidove ispoljavanja, a druge se raaju to
ukazuje na veliku dinamiku u pogledu inkriminacija u ovoj oblasti.
privreda i njeno funkcionisanje nisu samo objekt zatite ovih KD (niz KD koja su upravljena protiv
privrede, ali su istovremeno usmjerena i protiv drugih drutvenih vrijednosti ija zatita ima preteni ili
primarni znaaj, pa su takva djela i propisana u drugim grupama KD).
Specifinost kaznenog prava ini postojanje vie vrsta kaznenih djela...
meu ovim deliktima se nalaze i takva djela kojima se povreuje ili ugroava privredni ili finansijski
sistem i zakonito poslovanje privrednih subjekata, a koja nisu predviena u kr. zakonodastvu privredni prekraji koji zajedno sa privrednim KD ine privrednu delinkvenciju.
privredni prekraji su djelatnosti pravnih lica, njihovih odgovornih lica i preduzetnika kojima se
povreuju pravne zabrane u oblasti privrednog poslovanja.
Blanketna dispozicija ovih KD
vei broj privrednih KD ima blanketnu dispoziciju.
za utvrivanje sadrine bia ovih KD potrebno je da se konsultuje drugi zakon ili podzakonski propis iz
oblasti privrednog prava ili privrednog poslovanja, odn. drugi opti akt budui da se radnja izvrenja
sastoji u postupanju, protivno tim propisima, odn. u njihovom svjesnom krenju.
Karakter delicta propria
neka privredna KD imaju karakter delicta propria, jer mogu biti izvrena samo od odreenih lica koja
imaju odreeno zakonom predvieno svojstvo odgovornog lica ili preduzetnika.
najvei broj ovih KD ipak moe da izvri svako lice.
pri tome se ova djela mogu izvriti samo u poslovanju preduzea ili drugog privrednog drutva (u
smislu lana 147. stav 8. KZ RS).
Odgovorno lice u smislu izvrioca ovih djela
lice kome je u preduzeu ili drugom pravnom licu s obzirom na njegovu funkciju ili na osnovu
ovlaenja povjeren odreeni krug poslova koji se odnose na izvravanje zakona, propisa donijetih na
osnovu zakona ili optih akata preduzea ili dr. pravnog lica u upravljanju i rukovanju imovinom ili u
rukovoenju proizvodnim ili nekim drugim privred. procesom ili nadzorom nad njima.
odgovornim licem se smatra i slubeno lice.
ovo su uglavnom umiljajna djela.
Zloupotreba ovlaenja u privredi - lan 263
(1) Odgovorno lice u preduzeu ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje u namjeri pribavljanja
protivpravne imovinske koristi za svoje ili drugo pravno lice:
1) stvara ili dri nedozvoljene fondove u zemlji ili inostranstvu;

Radnja izvrenja djela
2) sastavljanjem isprava neistinitog sadraja, lanim bilansima, procjenama ili inventarisanjem ili drugim
lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica, neistinito prikazuje stanje i kretanje sredstava i rezultata
poslovanja;
3) pravno lice stavi u povoljniji poloaj prilikom dobijanja sredstava ili drugih pogodnosti koje se pravnom
licu ne bi priznale prema postojeim propisima;
Radnja izvrenja djela
4) pri izvravanju poreskih ili drugih zakonskih obaveza uskrati sredstva koja predstavljaju javni prihod;
5) namjenska sredstva sa kojima raspolae koristi protivno njihovoj namjeni;
55
6) na drugi nain grubo prekri zakon ili pravila poslovanja u odnosu na raspolaganje, korienje i upravljanje
imovinom, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Tei oblik djela
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena znatna imovinska korist ili je nastupila teta velikih
razmjera, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset god.
Nesavjesno privredno poslovanje - lan 264
(1) Odgovorno lice u preduzeu ili drugom pravnom licu u kome nema veinski udio, koje svjesnim krenjem
zakona ili drugog propisa o poslovanju, oigledno nesavjesno posluje i time prouzrokuje znatnu
imovinsku tetu tom pravnom licu, kaznie se NK ili zatvorom do tri g.
Tei oblik djela
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila prinudna likvidacija ili je to pravno lice dolo pod
steaj, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
Zloupotreba u postupku javne nabavke - lan 264a
(1) Odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo
pravnog lica ili preduzetnik koji u postupku javne nabavke podnese ponudu zasnovanu na lanim podacima, ili
se na nedozvoljen nain dogovara sa ostalim ponuaima, ili preduzme druge protivpravne radnje u namjeri da
time utie na donoenje odluka naruioca u bilo kojoj fazi postupka javne nabavke, kaznie se zatvorom od
Tei oblik djela
(2) Ukoliko je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno u postupku javne nabavke ija je vrijednost vea od tri
miliona konvertibilnih maraka, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
Oslobaanje od kazne
(3) Uinilac koji dobrovoljno otkrije da se ponuda zasniva na lanim podacima ili na nedozvoljenom dogovoru
sa ostalim ponuaima, ili da je preduzeo druge protivpravne radnje u namjeri da utie na donoenje odluka
naruioca prije nego to on donese odluku o izboru ponude, moe se blae kazniti ili osloboditi od kazne.
Poslovna prevara - lan 265
(1) Ko obavljajui privrednu djelatnost ili u sklapanju ili izvrenju ugovora ili posla obmane drugoga
prikazivanjem da e obaveze biti ispunjene ili prikrivanjem da obaveze nee biti ili da nee moi biti
ispunjene, pa radi djeliminog ili potpunog neispunjenja obaveze za drugu stranu ili nekog drugog nastupi
imovinska teta, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Tei oblici djela
(2) Ako je izvrenjem djela iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta koja prelazi iznos od 10.000 KM,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se
zatvorom od dvije do deset godina.
Pranje novca - lan 280.
(1) Ko novac ili imovinu za koje zna da su pribavljeni krivinim djelom primi, zamijeni, dri, s njim raspolae,
upotrijebi ga u privrednom poslovanju ili ga na drugi nain prikrije ili pokua prikriti, kaznie se zatvorom od
Poseban oblik djela
(2) Ako je izvrilac djela iz stava 1. ovog lana istovremeno i izvrilac ili sauesnik u krivinom djelu kojim je
pribavljen novac ili imovinska korist iz prethodnog stava, kaznie se zatvorom od jedne do osam god.
Tei oblici djela
(3) Ako je novac ili imovina iz stava 1. i 2. ovog lana velike vrijednosti, uinilac e se kazniti zatvorom od
(4) Ako djela iz prethodnih stavova izvri vie lica koja su se udruila za vrenje takvih djela, uinilac e se
kazniti zatvorom od dvije do 12 godina.
Nehatno izvrenje djela
(5) Ako je pri izvrenju djela iz stava 1. ta. 2. i 3. ovog lana uinilac postupao nehatno u odnosu na okolnost
da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivinim djelom, kaznie se zatvorom do tri godine.
(6) Novac i imovina iz prethodnih stavova oduzee se.
56
u primanju, zamjeni, dranju, raspolaganju, upotrebi u privrednom poslovanju ili na drugi nain
prikrivanju ili pokuaju prikrivanja novca i imovine za koju se zna da je pribavljena KD.
osnov za ovu inkriminaciju se nalazi u Konvenciji Savjeta Evrope o pranju, traenju, zapljeni i
konfiskaciji prihoda steenih kriminalom.
Objekt zatite
objekt zatite je finansijski sistem, a objekt napada su novac i imovina koji su pribavljeni vrenjem
KD, bilo samog uinioca ili drugog lica.
Radnja izvrenja
1) primanje uzimanje u dravinu,
2) zamjena konverzija, trampa,
3) dranje dravinska, faktika vlast, posjedovanje, neposredno ili posredno,
4) raspolaganje teretno ili besteretno,
5) upotreba u privrednom poslovanju i
6) prikrivanje na drugi nain ili pokuaj prikrivanja novca i imovine.
bitno - da se radi o novcu i imovini za koju se zna da je pribavljena KD.
za umiljajno izvrenje djela je propisana kazna zatvora od est mjeseci do pet godina, a za nehatno
djelo kazna zatvora do tri godine.
uz kaznu uiniocu se obavezno izrie i mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta novca i imovine.
1) postoji ako je uinilac djela istovremeno i izvrilac ili sauesnik u KD kojim je pribavljen novac ili
druga imovinska korist koja predstavlja predmet pranja novca.
2) postoji ako je radnja izvrenja preduzeta u odnosu na novac i imov. velike vrijednosti.
3) postoji ako je radnja izvrenja preduzeta od strane vie lia (najmanje dva lica) koja su se udruila za
vrenje ovakvih djela (organizovano vrenje KD u veem obimu i u duem trajanju na osnovu
prethodno zajedniko donijete odluke).
Nedozvoljena trgovina l. 281
(1) Ko nemajui ovlaenje za trgovinu, nabavi robu ili druge predmete u veoj koliini ili vrijednosti u svrhu
prodaje, ili ko se neovlaeno i u veem obimu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini i zastupanjem
domaih privrednih subjekata u prometu robe ili usluga, kaznie se NK ili zatvorom do dvije godine.
Poseban oblik djela
(2) Ko se bavi prodajom robe iju je proizvodnju neovlaeno organizovao, kaznie se zatvorom od est
mjeseci do pet godina.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznie se i ko neovlaeno prodaje, kupuje ili vri razmjenu robe ili
predmeta iji je promet zabranjen ili ogranien.
Tei oblik djela i MB
(4) Ako je uinilac djela iz stava 1., 2. i 3. ovog lana organizovao mreu preprodavaca ili posrednika, ili je
postigao imovinsku korist koja prelazi iznos od 10.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(5) Roba i predmeti nedozvoljene trgovine oduzee se.
u nabavljanju robe ili drugih predmeta u veoj koliini ili vrijednosti bez ovlaenja u svrhu prodaje, u
neovlaenom bavljenju trgovinom ili posredovanjem u trgovini u veem obimu ili u zastupanju
domaih privrednih subjekata u prometu robe i usluga.
objekt zatite je zakonito odvijanje trgovine.
Radnja izvrenja
1) neovlaeno nabavljanje robe ili drugih predmeta u veoj koliini ili vrijednosti u svrhu prodaje.
2) neovlaeno u veem obimu bavljenje trgovinom ili posredovanjem u trgovini.
3) bavljenje zastupanjem domaih privrednih subjekata u prometu robe ili usluga.
57
o neovlaenosti postupanja.
za ovo je djelo propisana NK ili kazna zatvora do dvije godine.
pored kazne uiniocu djela se obavezno izrie MB oduzimanja predmeta robe i predmeta
nedozvoljene trgovine.
1) postoji ako se uinilac bavi prodajom robe iju je proizvodnju neovlaeno organizovao.
radi se o dvoaktnom KD gdje jedno lice prvo, neovlaeno organizuje proizvodnju robe i potom, tu
robu prodaje bez potrebnog ovlaenja.
2) postoji ako uinilac neovlaeno prodaje, kupuje ili vri razmjenu robe ili predmeta iji je promet zabranjen
ili ogranien (ovdje se radnja izvrenja ne sastoji samo u prodaji, ve i u kupovini ili razmjeni (trampi), dok su
objekt radnje izvrenja roba ili predmeti iji je promet zabranjen ili ogranien, dakle strogo kontrolisan: otrovi,
eksplozivne, rasprskavajue ili zapaljive materije, oruje, municija).
3) postoji u dva sluaja: 1) ako je uinilac organizovao mreu preprodavaca ili posrednika (oblik zloinakog
udruenja koje je dobilo karakter samostalne radnje izvrenja gdje uinilac pronalazi, animira i povezuje vei
broj lica na irem prostoru ili u duem trajanju radi prodaje ili posredavanja u prodaji robe ili predmeta) i 2)
ako je usljed preduzete radnje izvrenja u bilo kom obliku uinilac pribavio imovinsku korist u iznosu preko
10.000 KM prema trinim uslovima.
Utaja poreza i doprinosa-lan 287
(1) Ko izbjegne plaanje poreza propisanih poreskim zakonodavstvom RS ili doprinosa zdravstvenog ili
penzijskog osiguranja propisanih u RS ne dajui traene podatke ili dajui lane podatke o svom steenom
oprezivom prihodu ili o drugim injenicama koje su od uticaja na utvrivanje ovakvih obaveza, a iznos
obaveze ije se plaanje izbjegava prelazi 10.000 KM, kaznie se NK ili kaznom zatvora do tri godine.
Tei oblici djela
(2) Ko poini krivino djelo iz stava 1. ovog lana, a iznos obaveze ije se plaanje izbjegava prelazi 50.000
KM, kaznie se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ko poini krivino djelo iz stava 1. ovog lana, a iznos obaveze ije se plaanje izbjegava prelazi 150.000
KM, kaznie se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
u nedavanju traenih ili davanju lanih podataka o svom steenom oporezivom prihodu ili o drugim
injenicama koje su od uticaja na utvrivanje ovih obaveza, pa tako izbjegne plaanje poreza
propisanih poreskim zakonod. ili doprinosa zdravst. ili penzijskog osiguranja propisanih u RS.
objekt zatite je poreski, fiskalni sistem, a objekt napada su porezi i doprinosi zdravstvenog i
penzijskog osiguranja koji su propisani u RS.
Radnja izvrenja
1) davanje lanih podataka o svojim steenim oporezivim prihodima ili drugim injenicama koje su od
uticaja na utvrivanje poreskih obaveza.
2) nedavanje traenih podataka o svojim steenim oporezivim prihodima ili drugim injenicama koje su
od uticaja na utvrivanje poreskih obaveza.
posljedica djela je konkretna opasnost po budet drave, a ona se ogleda u izbjegavnju plaanja poreza
ili doprinosa za zdravstveno ili penzijsko osiguranje.
uinilac djela moe da bude svako lice.
u pogledu krivice potreban je direktni umiljaj koji karakterie navedena namjera.
1) postoji ako je usljed preduzete radnje izvrenja osnovnog djela izbjegnuto plaanje obaveze u iznosu
koji prelazi 50.000 KM.
2) postoji ako je usljed preduzete radnje izvrenja osnovnog djela izbjegnuto plaanje obaveze u iznosu
koji prelazi 150.000 KM.
58
visina izbjegnute poreske ili dr. obaveze predstavlja kvalifikatornu okolnost.

Spreavanje poreskog slubenika u obavljanju slubene dunosti - lan 290
(1) Ko silom ili prijetnjom upotrebe sile sprijei ili nastoji sprijeiti poreskog slubenika u obavljanju njegove
slubene dunosti ili ko ga prisili da slubenu radnju ne uini, kaznie se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri
godine.
Tei oblik djela
(2) Ako je pri izvrenju KD iz stava 1. ovog lana, uinilac poreskog slubenika zlostavljao, prijetio
upotrebom oruja ili mu je nanio tjelesnu povredu, kaznie se kaznom zatvora od est mjeseci do tri god.
(3) Uinilac KD iz stava 1. i 2. ovog lana koji je bio izazvan protivzakonitim ili grubim postupanjem
poreskog slubenika moe se osloboditi od kazne.
u spreavanju ili pokuaju spreavanja poreskog slubenika u obavljanju slubene dunosti ili u
prisiljavanju poreskog slubenika da ne uini slubenu radnju silom ili prijetnjom upotrebe sile.
objekt zatite: a) slubena dunost poreskog slubenika, njeno zakonito, efikasno, blagovremeno i
kvalitetno obavljanje i b) ivot i tjelesni integritet poreskog slubenika.
Dva osnovna oblika ispoljavanja djela
1) spreavanje poreskog slubenika ili protivstajanje i
2) prinuavanje poreskog slubenika.
bitno je da se u oba sluaja radnja izvrenja preduzima na odreeni nain: a) upotrebom sile i b)
prijetnjom upotrebe sile.
radnja izvrenja kod prvog oblika ovog djela je: a) spreavanje i b) pokuaj (nastojanje) spreavanja.
Laki oblik djela
laki oblik djela za koji se uinilac moe u potpunosti osloboditi od propisane kazne postoji iz
kriminalno-politikih razloga ako je bio izazvan protivzakonitim ili grubim postupanjem poreskog
slubenika.
ovdje je prethodna nezakonita ili nepravilno preduzeta radnja poreskog slubenika bila provokacija za
uinioca djela za koju zakon propisuje ovu izuzetnu zakonsku mogunost.
Tei oblik djela
1) ako je uinilac djela zlostavljao poreskog slubenika,
2) ako je radnja spreavanja ili prisiljavanja poreskog slubenika uinjena prijetnjom upotrebe oruja,
3) ako je uinilac nanio tjelesnu povredu u bilo kom obliku (laku ili teku tjelesnu povredu) poreskom
slubeniku usljed upotrijebljene sile.
Napad na poreskog slubenika u obavljanju slubene dunosti - lan 291
(1) Ko napadne ili ozbiljno zaprijeti da e napasti poreskog slubenika ili lice koje poreskom slubeniku
pomae u otkrivanju i istrazi povrede poreskih propisa u Republici Srpskoj, kaznie se kaznom zatvora od tri
mjeseca do tri godine.
Tei oblik djela
(2) Ako pri izvrenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana uinilac poreskog slubenika ili lice koje pomae
poreskom slubeniku tjelesno povrijedi ili prijeti upotrebom oruja, kaznie se kaznom zatvora od est mjeseci
do pet godina.
Najtei oblik djela
(3) Ako pri izvrenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana uinilac poreskog slubenika ili lice koje pomae
poreskom slubeniku teko tjelesno povrijedi, kaznie se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
u napadu ili ozbiljnoj prijetnji napadom na poreskog slubenika ili lica koje mu pomae u otkrivanju i
istrazi povrede poreskih propisa u RS.
objekt zatite: a) slubena dunost poreskog slubenika, njeno zakonito, efikasno, blagovremeno i
kvalitetno obavljanje i b) ivot i tjelesni integritet poreskog slubenika ili drugog lica koje mu pomae.
59
Radnja izvrenja
a) napad djelatnost kojom se neposredno i stvarno ugroava ivot i tjelesni integritet drugog lica
(preduzetom radnjom se stvara mogunost nastupanja smrti ili tjelesne povrede) i
b) prijetnja napadom.
pasivni subjekt moe biti: a) poreski slubenik i b) drugo lice koje pomae poreskom slubeniku u
otkrivanju i istrazi povrede poreskih propisa (poreskih KD i poreskih prekraja) u RS.
1) postoji ako je pri izvrenju KD uinilac poreskog slubenika ili lice koje mu pomae tjelesno povrijedio
ili ako im je prijetio upotrebom oruja.
kod ovog djela je kvalifikatorna okolnost dvojako odtreena kao: a) nanoenje tjelesne povrede
pasivnom subjektu iz nehata i b) prijetnja, stavljanje u izgled napada pomou hladnog ili vatrenog
oruja.
2) postoji ako je pri izvrenju KD uinilac poreskog slubenika ili lice koje mu pomae teko tjelesno povredio
(teka tjelesna povreda je rezultat primijenjene sile ili upotrebe nekog opasnog sredstva oruja; ona se mora
nalaziti u uzrono-posljedinoj vezi sa preduzetom radnjom izvrenja osnovnog djela i u odnosu na nju
uinilac postupa sa nehatom.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
1.
2.
Glava XXIVa KD PROTIV BEZBJEDNOSTI RAUNARSKIH PODATAKA

Oteenje raunarskih podataka i programa;
Raunarska sabotaa;
Izrada i unoenje raunarskih virusa;
Raunarska prevara;
Neovlaeni pristup zatienom raunaru, raunarskoj mrei, telekomunikacionoj mrei i elektronskoj
obradi podataka;
Spreavanje i ograniavanje pristupa javnoj raunarskoj mrei;
Neovlaeno korienje raunara ili raunarske mree.
jeste bezbjednost kompjuterskih podataka i sistema, odn. raunarske mree.
ova KD-pojam kompjuterski ili raunarski kriminalitet, visokotehnoloki kriminal.
pod tim se podrazumijeva vrenje KD kod kojih se kao objekat ili kao sredstvo izvrenja KD javljaju
raunari, raunarske mree, raunarski podaci, raunarski sistemi, kao i njihovi proizvodi u
materijalnom ili elektronskom obliku.
Pojam raunarskog kriminaliteta
podrazumijeva se sveukupnost razliitih oblika, vidova i formi ispoljavanja protivpravnih ponaanja
upravljenih protiv bezbjednosti raunarskih, informacionih i kompjuterskih sistema u cjelini ili
njihovih pojedinih dijelova na razliite naine i razliitim sredstvima u namjeri da se sebi ili drugom
pribavi korist (imovinske ili neimovinske prirode) ili da se drugome nanese teta.
Karakteristike raunarskog kriminaliteta
objekt zatite je bezbjedn. raunarskih podataka ili informacionog sistema u cjelini ili njegovog
pojedinog dijela,
poseban, specifian karakter i priroda protivpravnih djelatnosti pojedinaca,
60
3. posebna znanja i specijalizacija na strani uinioca ovih KD koja iskljuuje mogun. da se bilo koje lice
nae u ovoj ulozi,
Karakteristike raunarskog kriminaliteta
4) poseban nain i sredstvo preduzimanja radnje izvrenja uz pomo ili upotrebom (zloupotrebom)
raunara i
5) namjera uinioca kao subjektivni elemenat u vrijeme preduzimanja radnje koja se ogleda u namjeri
pribavljanja za sebe ili drugog koristi ili nanoenja tete drugom fizikom ili pravnom licu.
tetne posljedice raunarskih KD
su velike i ispoljavaju se u nastupanju imovinske tete za fizika ili pravna lica (ponekad i za cijelu
dravu), u gubitku poslovnog ugleda, gubitku povjerenja u sigurnost i istinitost raunarskog poslovanja
i uopte raunarskih podataka, opasnosti od zloupotrebe po slobode i prava oveka i graana na razne
naine, odavanje line, poslovne i drugih vidova tajni i sl.
Izvrioci ovih KD
predstavljaju specifinu kategoriju lica.
uglavnom nedelikventna i socijalno prilagodljiva, nenasilna lica.
oni za vrenje KD putem raunara moraju da posjeduju odreena specijalna, struna i praktina znanja i
vjetine u domenu informatike i raunarske tehnike i tehnol.
Izvrioci ovih KD
radi se o licima kojima su ova tehnoloka sredstva dostupna u fizikom smislu.
ova se KD vre prikriveno, esto bez vidljive prostorne i vremenski bliske povezanosti izmeu
uinioca djela i oteenog (pasivnog subjekta).
u pogledu krivice ova se djela vre iskljuivo sa umiljajem.
Izvrioci ovih KD
u praksi postoji vea ili manja vremenska razlika izmeu preduzete radnje izvrenja i trenutka
nastupanja posljedice.
ova se djela teko otkrivaju, a jo tee dokazuju, dugo vremena ostaju praktino neotkrivena, sve dok
oteeni ne pretrpi tetu u domenu informatikih i raunarskih podataka ili sistema.
kriminalitet koji brzo i lako mijenja forme i oblike ispoljavanja, granice meu dravama, kao i vrstu
oteenog.
Oteenje raunarskih podataka i programa l.292a.
(1) Ko neovlaeno izbrie, izmijeni, oteti, prikrije ili na drugi nain uini neupotrebljivim raunarski
podatak ili program, kaznie se NK ili zatvorom do jedne godine.
e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
Tei oblik KD i MB
e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
(4) Ureaji i sredstva kojima je uinjeno krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana, ako su u svojini
uinioca, oduzee se.
u neovlaenom brisanju, izmjeni, oteenju, prikrivanju ili na drugi nain injenju neupotrebljivim
raunarskog podatka ili programa.
objekt zatite je bezbjednost raunarskih podataka ili raunarskih programa, a objekt napada je
raunarski podatak ili program.
Radnja izvrenja
alternativno odreena i sastoji se u preduzimanju sljedeih djelatnosti:
1) brisanju,
2) izmjeni,
3) oteenju,
4) prikrivanju i
5) injenju neupotrebljivim raunarskog podatka ili programa.
61
1)
2)
a)
b)
Posljedica djela
za postojanje ovog djela je bitno da se radnja preduzima od strane neovlaenog lica, na nain i u
postupku koji nisu dozvoljeni i na zakonu zasnovani.
posljedica djela je povreda zatienog dobra raunarskog podatka ili programa koji pripada
fizikom ili pravnom licu u smislu njegove upotrebljivosti, korisnosti uopte ili za odreeno vrijeme, na
odreenom mjestu ili za odreenu namjenu.
sud uiniocu djela obavezno izrie MB oduzimanja ureaja i sredstava ako su ispunjena dva uslova: 1)
da se radi o sredstvima i ureajima kojima je KD uinjeno i 2) da su sredstva i ureaji u svojini
uinioca djela.
Ovo djelo ima dva tea oblika:
prvi tei oblik KD - ako je preduzetom radnjom izvrenja osnovnog KD prouzrok. teta u iznosu preko
10.000 KM (visina priinjene imovinske tete u vrijeme izvrenja djela u zakonom utvrenom iznosu
predstavlja kvalifikatornu okolnost.)
drugi tei oblik KD - ako je preduzetom radnjom osnovnog djela prouzrokovana imovinska teta u
iznosu preko 30.000 KM.
Raunarska sabotaa l. 292b
Ko unese, uniti, izbrie, izmijeni, oteti, prikrije ili na drugi nain uini neupotrebljivim raunarski
podatak ili program ili uniti ili oteti raunar ili drugi ureaj za elektronsku obradu i prenos podataka
sa namjerom da onemogui ili znatno ometa postupak elektronske obrade i prenosa podataka koji su od
znaaja za dravne organe, javne slube, ustanove, preduzea ili druge subjekte, kaznie se zatvorom
od est mjeseci do pet godina.
Ko djelo ini?
djelo ini lice koje unese, uniti, izbrie, izmijeni, oteti, prikrije ili na drugi nain uini
neupotrebljivim raunarski podatak ili program ili uniti ili oteti raunar ili drugi ureaj za elektronsku
obradu i prenos podataka u namjeri da onemogui ili znatno omete postupak elektronske obrade i
prenosa podataka koji su od znaaja za dravne organe, javne slube, ustanove, preduzea ili druge
subjekte.
Objekt zatite
objekt zatite: 1) raunarski podatak ili program i 2) raunar i drugi ureaj za elektronsku obradu i
prenos podataka.
bitno je da ovi ureaji i sredstva pripadaju, odn. da su od znaaja za dravni organ, javnu slubu,
ustanovu, preduzee ili drugog subjekta.
Radnja izvrenja
je alternativno odreena kao: 1) unos, 2) unitenje, 3) brisanje, 4) izmjena, 5) oteenje, 6) prikrivanje i
7) injenje neupotrebljivim na drugi nain raunarskog podatka ili programa, odn. unitenje ili
oteenje raunara ili drugog ureaja za elektronsku obradu i prenos podataka.
Oblici KD
zavisno od objekta napada prema kome je upravljena radnja izvrenja ovog KD, razlikuju se dva
njegova oblika:
unitenje ili oteenje raunarskog podatka ili programa i
unitenje i oteenje raunara ili dr. ure za elektronsku obradu i prenos podataka.
Vano za postojanje oba oblika djela:
da se radnja izvrenja preduzima u odnosu na objekte koji pripadaju dr. organu, javnoj slubi,
ustanovi, preduzeu ili dr. subjektu i
da na strani uinioca u vrijeme preduzimanja radnje postoji odreena namjera - namjera da se
onemogui (u potpunosti i trajno) ili znatno otea postupak elektronske obrade i prenosa podataka.
Posljedica djela
posljedica djela je povreda raunarskog podatka, programa, raunara ili ureaja za automatski prenos
ili obradu podataka u smislu njihove upotrebljivosti i korisnosti.
62
karakterie navedena namjera.
Izrada i unoenje raunarskih virusa - lan 292v
(1) Ko napravi raunarski virus u namjeri njegovog unoenja u tui raunar ili raunarsku mreu ili
telekomunikacionu mreu, kaznie se NK ili zatvorom do est mjeseci.
Tei oblik KD i MB
(2) Ko unese raunarski virus u tui raunar ili raunarsku mreu i time prouzrokuje tetu, kaznie se
NK ili zatvorom do dvije godine.
(3) Ureaj i sredstva kojima je uinjeno krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana oduzee se.
u pravljenju raunarskog virusa u namjeri njegovog unoenja u tui raunar, raunarsku mreu ili
telekomunikacionu mreu ili u unoenju raunarskog virusa u tui raunar ili raunarsku mreu ime se
prouzrokuje teta.
objekt zatite je bezbjednost raunara, raunarske ili telekomunikacione mree od virusa razliite vrste i
prirode, a objekt napada je raunarski virus.
Dva oblika djela:
1) pravljenje - stvaranje raunarskog virusa koji je u mogunosti da prouzrokuje odreena oteenja u
korienju ili upotrebljivosti raunara, raunarske mree ili telekomunikacione mree u cjelini ili
djelimino i
2) unoenje raunarskog virusa, neposredno ili posredno, u tui raunar ili raunarsku mreu, bez obzira
ko je ovaj virus napravio ime se drugome prouzrokuje teta (imovin. ili neimovinskog karaktera).
uz kaznu se uiniocu obavezno izrie i MB oduzimanja predmeta ureaja i sredstava kojima je djelo
uinjeno.
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u praksi su to lica koja posjeduju posebna, specijalna znanja
iz oblasti raunarstva i informatike.
u pogledu krivice potreban je direktni umiljaj koji karakterie navedena namjera.
Raunarska prevara -l. 292g
(1) Ko unese netaan podatak, propusti unoenje tanog podatka ili na drugi nain prikrije ili lano
prikae podatak i time utie na rezultat elektronske obrade i prenosa podataka u namjeri da sebi ili drugom
pribavi protivpravnu imovinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku tetu, kaznie se NK ili zatvorom
do tri g.
Tei oblici KD
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 10.000 KM,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 30.000 KM,
uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.
(4) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini samo u namjeri da drugog oteti, kaznie se NK ili zatvorom
do est mj.
u unoenju netanog podatka, proputanju unoenja tanog podatka ili na drugi nain prikrivanju ili
lanom prikazivanju podatka ime se utie na rezultat elektronske obrade i prenosa podataka u namjeri
da se sebi ili drugom pribavi protivpravna imovinska korist i time prouzrokuje imovinska teta drugom
licu.
objekt zatite je bezbjednost raunarskih sistema od unoenja netanih, neistinitih podataka i
povjerenje u ove sisteme.
Radnja izvrenja
se sastoji iz dvije alternativno predviene djelatnosti: 1) prikrivanje i 2) lano prikazivanje raunarskog
podatka.
prikrivanje je neunoenje nekog podatka od strane lica koje je obavezno da isti unese u raunar ili
raunarsku meu.
63
lano prikazivanje raunarskog podatka postoji kada se u raunarskoj mrei prikazuje, objavljuje,
unosi ili koristi neistiniti podatak (bilo da je u potpunosti ili djelimino neistinit).
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice - direktni umiljaj.
laki oblik djela postoji kada je uinilac preduzeo radnju izvrenja prikrivanje ili lano prikazivanje
podatka u raunaru ili raunarskoj mrei na zakonom predvieni nain sa namjerom da se drugome
nanese teta, dakle, da se drugo fiziko ili pravno lice oteti.
Tei oblici KD
prvi tei oblik djela postoji ako je usljed preduzete radnje izvrenja osnovnog djela pribavljena
imovinska korist (za uinioca ili drugo lice) u iznosu preko 10.000 KM.
drugi tei oblik djela postoji ako je preduzetom radnjom izvrenja uinilac za sebe ili drugog pribavio
protivpravnu imovinsku korist u iznosu preko 30.000 KM.
Glava XXV - KD PROTIV USTAVNOG UREENJA RS

ova KD usmjerena su na ugroavanje, podrivanje ili povredu najznaajnijih vrijednosti na kojima se
zasniva drutv. i dravno ureenje i politiki i ekonomski sistem RS.
osnovne vrijednosti koje su utvrene Ustavom RS jesu: dravno i drutveno ureenje, ekonomski i
politiki sistem, organizacija dravne vlasti i bezbjednost drave koja ukljuuje njen suverenitet i
teritorijalni integritet.
Politika KD i njihove karakteristike
ova KD se nazivaju politika KD iji je nastanak usko povezan sa nastankom drave i prava uopte i
potrebom zatite njenih najznaajnijih dobara i vrijednosti (od njih se razlikuju klasina ili opta KD).
usmjerena su na povredu, podrivanje ili potkopavanje najznaajnijih drutvenih vrijednosti za iju
zatitu i obezbjeenje je naroito zainteresovana politika vlast.
ona se nalaze u svim krivinim zakonima, najee na prvom mestu i smatraju se najteim KD za koja
se predviaju i najtee kazne.
Koja dva elementa odreuju politiki karakter ovih KD
1) zatitni objekt protiv koga su usmjerena i
2) pobuda (motiv) zbog kojih se vre.
zatitni objekt kod ovih KD jeste drut. i dravno ureenje RS i njena bezbjednost.
motiv napada - jeste namjera ugroav. ustavnog ureenja ili bezbjedn. drave.
Za postojanje najveeg broja ovih KD...
je od znaaja da je njihova radnja izvrenja preduzeta od strane lica koji u momentu preduzimanja
radnje postupa sa ovakvom namjerom, bez obzira da li je ta namjera u konkretnom sluaju i
ostvarena.
postojanje ove namjere na strani uinioca u vrijeme preduzimanja radnje izvrenja ukazuje i na oblik
krivice sa kojim postupa uinilac, a to je direktni umiljaj.
Posljedica kod ovih KD
kod najveeg broja ovih KD posljedica se sastoji u ugroavanju ustavnog ureenja ili bezbjednosti
Republike Srpske.
ta opasnost se najee javlja u vidu apstraktne opasnosti, a rjee kao konkretna opasnost.
posljedica povrede se izuzetno rijetko javlja samo kod nekih KD: ubistvo predstavnika najviih
dravnih organa.
Teko KD protiv ustavnog ureenja RS
u sluaju da je usljed preduzete radnje izvrenja osnovnog politikog KD nastupila tea posljedica u
vidu povrede veeg obima i intenziteta, ili je radnja izvrenja osnovnog djela preduzeta pod naroito
oteavajuim okolnostima koje ukazuju na vei stepen teine i opasnosti, tada osnovno KD dobija teu
kvalifikaciju i prerasta u posebno teko KD protiv ustavnog ureenja RS (lan 311. KZ RS).
Oblik krivice
u pogledu krivice ova KD mogu biti izvrena samo sa umiljajem.
64
to je najee direktni umiljaj koji karakterie namjera ugroavanja ustavnog ureenja ili
bezbjednosti drave.
izuzetak postoji samo kod KD odavanja tajne Republike Srpske (lan 305. KZ RS) koje moe biti
uinjeno i iz nehata.
Izvrilac ovih KD
izvrilac ovih KD moe biti svako lice.
samo graanin RS (domai dravljanin) moe biti uinilac KD dovoenja RS u poloaj potinjenosti ili
zavisnosti.
kod KD odavanja tajne RS kao uinilac djela se moe javiti samo lice kome je dravna tajna povjerena
u slubi ili uopte na radu.
KD PROTIV USTAVNOG UREENJA RS
1. Napad na ustavno ureenje veleizdaja,
2. Ugroavanje teritorijalne cjeline,
3. Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mrnje i netrpeljivosti,
4. Dovoenje RS u poloaj potinjenosti ili zavisnosti,
5. Ubistvo predstavnika najviih organa RS,
6. Otmica najviih predstavnika RS,
7. Oruana pobuna,
8. Terorizam,
9. Uzimanje talaca,
10. Finansiranje teroristikih aktivnosti,
11. Diverzija,
12. Sabotaa,
13. pijunaa,
14. Odavanje tajne RS.
15. Upuivanje i prebacivanje na teritoriju RS oruanih grupa, oruja i municije,
16. Pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog ureenja RS,
17. Pomo uiniocu poslije izvrenog KD protiv ustavnog ureenja RS,
18. Stvaranje zloinakog udruenja za vrenje KD protiv ustavnog ureenja RS,
19. Pripremanje krivinih djela protiv ustavnog ureenja RS i
20. Kanjavanje za najtee oblike krivinih djela protiv ustavnog ureenja RS.
Napad na ustavno ureenje l. 293
Ko silom ili prijetnjom upotrebe sile ili na drugi protivpravan nain pokua da promijeni ustavno
ureenje RS, kaznie se zatvorom od dvije do 12 godina.
U emu se sastoji ovo KD i objekt zatite
KD se sastoji u pokuaju da se silom, prijetnjom upotrebe sile ili na drugi protivpravan nain
promijeni ustavno ure. RS (ovo je osnovno politiko KD).
objekt zatite je ustavno ureenje RS.
ustavno ureenje odreuje Ustav RS koji utvruje drutveno i ekonomsko ureenje i politiki sistem,
kao i organizaciju, nadlen. i meusobni odnos zakonodavne, sudske i izvrne vlasti.
Radnja izvrenja
je zapoinjanje (u smislu pokuaja) bilo koje djelatnosti koja je upravljena, koja je podobna, koja
moe da dovede do promjene ustavnog ureenja RS.
za postojanje djela je bitno da ove djelatn. budu zapoete s ciljem promjene ustavnog ureenja ili
svrgavanja najviih organa dravne vlasti na zakonom odreeni nain: 1) upotrebom sile; 2) prijetnjom
upotrebe sile i 3) na drugi protivpravan nain.
Posljedica djela, izvrilac i oblik krivice
posljedica djela je ugroavanje ustavnog ureenja i poloaja najviih dravnih organa u vidu
apstraktne opasnosti.
u pogledu krivice je potreban umiljaj.
65
Ubistvo predstavnika najviih organa RS -l 2869

Ko u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbjednosti RS lii ivota predsjednika ili
potpredsjednika RS, predsjednika NS RS, predsjednika Vlade RS, predsjednika Ustavnog suda RS,
predsjednika Vrhovnog suda RS ili glavnog republikog tuioca, kaznie se zatvorom najmanje 10
godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
U emu se sastoji ovo KD
u liavanju ivota predstavnika najviih dravnih organa u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili
bezbjednosti RS.
politiko ubistvo ili atentat kao poseban ili specijalan oblik ubistva koje karakteriu dva elementa: 1)
politiko svojstvo pasivnog subjekta i 2) politiki motiv, pobuda na strani uinioca djela.
Objekt zatite
objekt zatite je ustavno ureenje i bezbjednost RS, a objekt napada je ivot predstavnika najviih
dravnih organa (u smislu nosilaca najviih dravnih, politikih, drutvenih i pravosudnih funkcija).
Za postojanje djela je bitno
ostvarenje jo dva elementa: 1) da je radnja izvrenja preduzeta prema odreenom licu kao pasivnom
subjektu i 2) da je radnja preduzeta u namjeri ugroav. ustavnog ureenja ili bezbjednosti RS.
namjera mora da postoji na strani uinioca djela u vrijeme preduzimanja radnje, ali ona u konkretnom
sluaju ne mora biti i ostvarena.
posljedica djela je povreda nastupanje smrti lica prema kome je preduzeta radnja.
Otmica najviih predstavnika RS l. 297
(1) Ko u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbjednosti RS izvri otmicu predsjednika ili
potpredsjednika RS, predsjednika NS RS, predsjednika Vlade RS, predsjednika Ustavnog suda RS,
predsjednika Vrhovnog suda RS ili glavnog republikog tuioca, kaznie se zatvorom od tri do 15 godina.
(2) Uinilac djela iz stava 1. ovog lana koji oteto lice dobrovoljno pusti na slobodu prije nego to je saznao da
je otkriven, kaznie se kaznom zatvora do dvije godine, a moe se i osloboditi od kazne.
u otmici predsjednika ili potpredsjednika RS, predsjednika NS, predsjednika Vlade, predsjednika
Ustavnog suda, predsjednika Vrhovnog suda ili glavnog repub. tuioca u namjeri ugroavanja ustavnog
ureenja ili bezbjednosti RS.
objekt zatite je ustavno ureenje i bezbjednost RS, a objekt napada je sloboda predstavnika najviih
dr. organa.
ostvarenje dva elementa: 1) da je radnja izvrenja preduzeta prema odreenom licu kao pasivnom
subjektu i 2) da je radnja preduzeta u odreenoj namjeri namjeri ugroavanja ustav. ureenja ili
bezbj. RS.
namjera mora da postoji na strani uinioca djela u vrijeme preduzimanja radnje, ali ou konkretnom
sluaju ne mora biti i ostvar.
posljedica djela je povreda nastupanje stanja lienosti slobode kretanja i odluivanja pasivnog
subjekta.
Izvrilac djela
laki oblik ovog djela iz kriminalno politikih razloga postoji u sluaju ako uinilac otmice
dobrovoljno pusti na slobodu oteto lice prije nego to je saznao da je otkriven.
Oruana pobuna l. 298
(1) Ko uestvuje u oruanoj pobuni koja je upravljena na ugroavanje ustavnog ureenja ili bezbjednosti
Republike Srpske ili njenih najviih organa, kaznie se zatvorom od tri do 15 godina.
(2) Organizator ili kolovoa pobune, kaznie se zatvorom od pet do 15 godina.
66
u uestvovanju u oruanoj pobuni koja je upravljena na ugroavanje ustav. ureenja ili bezbjed. RS ili
njenih najviih organa.
za postojanje oruane pobune: 1) da postoji akcija veeg broja individualno neodre. lica, 2) da je ta
akcija organizovana i usmjerena na ostvarenje politikih ciljeva ugroavanje ustavnog ureenja ili
bezbjed. RS ili njenih najviih organa i 3) da u akciji uestvuju lica koja poseduju oruje, orue ili dr.
sredstva koja su podobna da se tijelo teko povrijedi ili zdravlje teko narui.
Objekt zatite
objekt zatite je ustavno ureenje, bezbjednost i teritorijalna cjelokupnost RS i njeni najvii organi.
za uesnika u oruanoj pobuni je propisana kazna zatvora od tri do 15 godina, a za organizatora ili
kolovou pobune kazna zatvora od pet do 15 godina.
Radnja izvrenja
je uestvovanje u oruanoj pobuni koja je upravljena na ugroavanje ustav. ureenja ili bezbjed. RS
ili njenih najviih organa.
lice moe da uestvuje u izvoenju oru. akcija kao: 1) obian uesnik, 2) kolovoa koji rukovodi
pojedinim akcijama na odre. prostoru ili rukovodi grupama uesnika u okviru oruane pobune i 3)
organizator oruane pobune koji preduzima djelatnost planiranja, koorodiniranja, usmjeravanja ili
rukovoenja cijelom oruanom akcijom.
Posljedica djela
djelo je svreno im je zapoeta jedna ili vie djelatnosti upravljenih na ostvarenje cilja pobune,
bez obzira na njen obim i rezultate.
posljedica djela je apstraktna, opta opasnost za ustavno ureenje ili bezbjednost RS ili njenih najviih
organa.
radi se o nunom saizvrilatvu u vidu konvergentnog KD jer u radnji izvrenja uestvuje vei broj
individ. neodreenih lica da bi uopte moglo da postoji ovo KD.
Terorizam l. 299
(1) Ko uini teroristiki akt s ciljem ozbiljnog zastraivanja graana ili prisiljavanja organa vlasti u RS da to
uini ili neuini ili s ciljem ozbiljnog naruavanja ili unitavanja osnovnih politikih, ustavnih, ekonomskih ili
drutvenih organizacionih jedinica u RS, kaznie se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2) Ako je usljed KD iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti kaznom
zatv. najmanje pet g.
Tei oblik ovog KD
(3) Ako je pri izvrenju KD iz stava 1. ovog lana uinilac neko lice s umiljajem liio ivota, kaznie se
zatvorom od najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(4) Teroristiki akt u smislu ovog lana podrazumijeva koju od sljedeih namjernih radnji koja s obzirom na
svoju prirodu ili okolnost moe ozbiljno otetiti dravu ili meunarodnu organizaciju:
Teroristiki akt
1) napad na ivot lica koje moe prouzrokovati njegovu smrt,
2) napad na tjelesni integritet lica,
3) protivpravno zatvaranje, dranje zatvorenog ili na drugi nain oduzimanje ili ograniavanje slobode kretanja
drugom licu s ciljem da se njega ili nekoga drugoga prisili da to uini, neuini ili trpi (otmica) ili uzimanje
talaca,
Teroristiki akt
4) nanoenje velike tete objektima RS ili javnim objektima, saobraajnom sistemu, objektima infrastrukture
ukljuujui informatiki sistem, fiksnoj platformi koja se nalazi u kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili
privatnoj imovini za koju tetu je vjerovatno da e ugroziti ljudski ivot ili dovesti do znatne materijalne tete,
5) otmicu vazduhoplova, broda ili drugog sredstva javnog saob. ili prevoza robe,
Teroristiki akt
6) proizvodnju, posjedovanje, sticanje, prevoz, snabdijevanje, korienje ili osposobljavanje za korienje
oruja, eksploziva, nuklearnog, biolokog ili hemijskog oruja ili radioaktivnih materijala, te istraivanje i
razvoj biolokog, hemijskog ili radioaktivnih materijala,
67
Teroristiki akt
7) isputanje opasnih materija ili izazivanje poara, eksplozija ili poplava s ciljem ugroavanja ljudskih ivota,
8) ometanje ili zaustavljanje snabdijevanja vodom, elektrinom energijom ili drugim prirodnim resursom s
ciljem ugroavanja ljudskih ivota,
9) prijetnja izvrenjem kojeg djela iz take 1. do 8. ovog stava.
Terorizam kao politiko KD
ovo je jedno od najpoznatijih politikih KD sa meunarodnim elementom jer se u osnovi njegove
inkriminacije nalaze brojni meunarodni dokumenti kao to su: enevska konvencija o spreavanju i
kanjavanju terorizma iz 1937. godine, Rezolucija UN o meunarodnom terorizmu iz 1972. godine,
Evropska konvencija o suzbijanju terorizma iz 1977. godine itd.
u vrenju teroristikog akta u cilju ozbiljnog zastraivanja graana ili prisiljavanja organa vlasti u
Republici Srpskoj da neto uine ili ne uine ili u cilju ozbiljnog naruavanja ili unitenja osnovnih
politikih, ustavnih, ekonomskih ili drutvenih organizacionih jedinica u RS.
Objekt zatite i izvrilac KD
objekt zatite je ustavno ureenje i bezbjednost Republike Srpske, a objekt napada su ureaji i
postrojenja na koja su neposredno usmjerene pojedine djelatnosti u okviru teroristikog akta.
izvrilac djela moe da bude svako lice (domai ili strani dravljanin), a u pogledu krivice potreban je
direktan umiljaj koji karakterie odreena namjera uinioca.
Radnja izvrenja i teror. akt
radnja izvrenja je odreena kao vrenje teroristikog akta.
kao teroristiki akt se podrazumijeva preduzimanje ili prijetnja preduzimanjem namjernih (dakle
sa umiljajem) jedne ili vie zakonom taksativno navedenih djelatnosti koje s obzirom na prirodu ili
okolnosti mogu ozbiljno da otete dravu ili meunarodnu organizaciju.
Teroristiki akt...
1) napad na ivot lica koje moe prouzrokovati njegovu smrt,
2) napad na tjelesni integritet lica,
3) protivpravno zatvaranje, dranje zatvorenog ili na drugi nain oduzimanje ili ograniavanje slobode
kretanja drugom licu s ciljem da se on ili neko drugi prisili da neto uini, ne uini ili trpi (otmica) ili
uzmanje talaca,
Teroristiki akt...
4. nanoenje velike tete objektima RS ili javnim objektima, saobraajnom sistemu, objektima
infrastrukture, ukljuujui informatiki sistem, fiksnoj platformi koja se nalazi u kontinentalnom
pojasu, javnom mjestu ili privatnoj imovini za koju tetu je vjerovatno da e ugroziti ljudski ivot ili
dovesti do znatne materijalne tete,
5. otmica vazduhoplova, broda ili drugog sredstva javnog saobr. ili prevoza robe,
Teroristiki akt...
6. proizvodnja, posjedovanje, sticanje, prevoz, snabdijevanje, korienje ili osposobljavanje za korienje
oruja, eksploziva, nuklearnog, biolokog ili hemijskog oruja ili radioaktivnih materijala, te
istraivanje i razvoj biolokog, hemijs. ili radioak. materijala,
7. isputanje opasnih materija ili izazivanje poara, eksplozije ili poplava sa ciljem ugroavanja ljudskih
ivota i
8. ometanje ili zaustavljanje snabd. vodom, el. energijom ili dr. prirodnim resursom u cilju ugroavanja
ljudskih ivota.
da se ova radnja u bilo kom obliku ili vidu ispoljavanja preduzima u odreenom cilju: a) u cilju
ozbiljnog zastraivanja graana, b) u cilju prisiljavanja organa vlasti u RS da neto uine ili ne uine i
c) u cilju ozbiljnog naruavanja ili unitenja osnovnih politikih, ustavnih, ekonomskih ili drutvenih
organizacionih jedinica u RS.
bez znaaja je da li je ovaj cilj i ostvaren u konkretnom sluaju ili nije.
posljedica djela je apstraktna opasnost po zatiena dobra.
68

postoji ako je usljed preduzete radnje izvrenja teroristikog akta u bilo kom obliku i vidu ispoljavanja
nastupila smrt jednog ili vie lica.
ova tea posljedica mora biti:
a) obuhvaena nehatom uinioca i
b) u uzrono-posljedinoj vezi sa preduzetom radnjom izvrenja.
postoji ako je pri izvrenju teroristikog akta u bilo kom obliku uinilac neko lice sa umiljajem liio
ivota.
ovdje je kvalifikatorna okolnost umiljajno lienje ivota drugog lica.
Uzimanje talaca l. 300.
(1) Ko drugog zatvori, dri zatvorenog ili mu na drugi nain oduzme ili ogranii slobodu kretanja ili ga dri ili
prijeti da e ga ubiti, povrijediti ili dalje drati kao taoca, s ciljem da primora Republiku Srpsku da to uini ili
neuini kao izriiti ili preutni uslov za oslobaanje taoca, kaznie se kaznom zatvora od jedne do 10 godina.
Tei oblik ovog KD
(2) Ako je usljed KD iz stava 1. ovog lana nastupila smrt otetog lica, uinilac e se kazniti kaznom zatvora
najmanje pet godina.
(3) Ako je pri izvrenju KD iz stava 1. ovog lana uinilac oteto lice s umiljajem liio ivota, kaznie se
kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
djelo se sastoji u zatvaranju, dranju zatvorenog ili oduzimanju ili ogranienju slobode kretanja drugog
lica na drugi nain ili u dranju takvog lica ili u prijetnji da e biti ubijen, povrijeen ili i dalje dran
kao talac s ciljem da se primora RS da neto uini ili ne uini kao izriiti ili preutni uslov za
oslobaanje talaca.
ovo je posebni, specijalni oblik KD otmice kao djela protiv slobode i prava graana.
Objekt zatite i izvrilac djela
objekt zatite je dvojako odreen kao: a) ustavno ureenje i bezbjednost Republike Srpske i b)
sloboda kretanja kao jedna od osnovnih ljudskih sloboda.
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktan umiljaj koji
karakterie navedeni cilj uinioca.
Radnja izvrenja
1) zatvaranje oduzimanje slobode kretanja onemoguavanjem drugoga da se kree protivno njegovoj
slobodnoj volji,
2) dranje zatvorenog produavanje stanja lienosti slobode kretanja u kome se drugo lice ve nalazi,
3) oduzimanje ili ogranienje slobode kretanja drugog lica na drugi nain,
4) dranje otetog lica,
5) prijetnja otetom licu.
postoji ako je usljed preduzete radnje izvrenja osnovnog djela u bilo kom obliku nastupila smrt
otetog lica.
ovdje je tea posljedica djela smrt otetog lica - u uzrono-posljedinoj vezi sa radnjom izvrenja
osnovnog djela.
ona mora biti rezultat nehata uinioca.
postoji ako je pri izvrenju osnovnog djela uinilac oteto lice sa umiljajem liio ivota.
ovdje se tea posljedica javlja u vidu umiljajnog ubistva otetog lica.
Finansiranje teroristikih aktivnosti - lan 301.
(1) Ko bilo na koji nain direktno ili indirektno daje ili prikuplja sredstva s ciljem da se upotrijebe ili znajui
da e se upotrijebiti u cjelini ili djelimino za izvrenje:
1) krivinog djela iz lana 299. (terorizam) i lana 300. (uzimanje talaca) ovog zakona,
Finansiranje teroristikih aktivnosti
69
2) drugog KD koje moe prouzrokovati smrt ili teu tjelesnu povredu civilnog lica ili lica koje aktivno
ne uestvuje u neprijateljstvima u oruanom sukobu kada je cilj takvog djela, po njegovoj prirodi ili
okolnostima zastraivanje graana ili prisiljavanje organa vlasti u RS da neto uine ili ne uine,
kaznie se kaznom zatvora od jedne do 10 godina.
u direktnom ili indirektnom davanju ili prikupljanju sredstava na bilo koji nain u cilju da se ona
upotrijebe ili sa znanjem da e se upotrijebiti u cjelini ili djelimino za izvrenje sljedeih KD: a)
terorizma, b) uziamnja talaca i c) drugog KD kojim se moe prouzrokoati smrt ili tea tjelesna povreda
civilnog lica ili lica koje aktivno ne uestvuje u neprijateljstvima u oruanom sukobu kada je cilj
takvog djela po svojoj prirodi ili okolnostima zastraivanje graana ili prisiljavanje organa vlasti u RS
da neto uine ili ne uine.
Objekt zatite
objekt zatite je ustavno ureenje i bezbjednost Republike Srpske.
radnja izvrenja je alternativno odreena kao: a) davanje predaja, ustupanje sredstava u gotovinskom
novcu (domaem ili stranom), hartijama od vrijednosti ili pokretnoj ili nepokretnoj imovini i b)
prikupljanje pribavljanje sredstava u posjed, u dravinu bilo kojom djelatnou.
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umiljaj (koji moe biti
direktan ili eventualni).
Diverzija l. 302
Ko u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbjednosti RS ruenjem, paljenjem ili na drugi nain
uniti ili oteti industrijski, poljoprivredni objekat, saobraajno sredstvo, ureaj ili postrojenja, ureaj
sistema veze, ureaj javne upotrebe za vodu, toplotu, gas ili energiju, branu, skladite, zgradu ili kakav
drugi objekat koji ima vei znaaj za bezbjednost ili snabdijevanje graana ili za privredu ili
funkcionisanje javnih slubi, kaznie se zatvorom od tri do 15 godina.
u ruenju, paljenju ili na drugi nain unitenju ili oteenju industrijskih, poljoprivrednih ili dr.
privrednih objekata, saobr. sredstava, ureaja ili postrojenja, ureaja sistema veze, ureaja javne
upotrebe za vodu, toplotu, gas ili energiju, brane, skladita, zgrade ili drugog objekta koji ima vei
znaaj za bezbjed., za snabdijevanje graana, za privredu ili za funkcionisanje javnih slubi u namjeri
ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbjednosti RS.
Objekt zatite
je ustavno ureenje ili bezbjednost RS, a objekti napada su alternativno odreeni kao: industrijski,
poljoprivredni ili drugi privredni objekti, saobraajna sredstva, ureaji ili postrojenja, ureaji sistema
veze, ureaji javne upotrebe za vodu, toplotu, gas ili energiju, brane, skladita. zgrade ili drugi objekti
koji imaju vei znaaj za bezbjednost, za snabdijevanje graana, za privredu ili za funkcionisanje
javnih slubi.
Radnja izvrenja se sastoji u:
1) unitenju i 2) oteenju zakonom navedenih objekata napada.
za postojanje djela je bitno: a) da se radnja preduzima na odreeni nain: ruenjem (mehanikom
silom), paljenjem (izazivanjem vatre) ili na drugi nain i b) da se radnja izvrenja preduzima u
odreenoj namjeri - namjeri ugroavanja ustavnog ureenja i bezbjednosti RS; posljedica djela se
javlja u vidu povrede (unitenja ili oteenja objekta napada).
Sabotaa - lan 303
Ko u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbjednosti Republike Srpske na prikriven, podmukao
ili drugi slian nain, u vrenju svoje slubene dunosti ili radne obaveze, prouzrokuje znatnu tetu za
dravni organ ili pravno lice u kojem radi ili za drugi dravni organ ili pravno lice, kaznie se zatvorom
od dvije do 15 godina.
70

u prouzrokovanju znatne tete dravnom organu ili pravnom licu na prikriven, podmukao ili slian
nain u vrenju svoje slubene dunosti ili radne obaveze u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili
bezbjednosti Republike Srpske.
objekt zatite je ustavno ureenje i bezbjednost Republike Srpske, a objekt napada je privreda drave
i funkcionisanje njenog ekonomskog sistema.
Radnja izvrenja
je alternativno odreena kao:
1) nevrenje slubene dunosti ili radne obaveze,
2) nesavjesno vrenje slubene dunosti ili radne obaveze,
3) oteenje sredstava za proizvodnju u procesu vrenja slubene dunosti ili radne obaveze i
4) proizvodnja velike koliine neupotrebljive robe, robe koja nema uobiajeni kvalitet, mjere, svojstva i sl.
Za postojanje djela je bitno:
1) da je radnja izvrenja preduzeta na odreeni nain: prikriven, podmukao ili slian nain u vrenju
slubene dunosti ili radne obaveze i
2) da je uinilac u vrijeme preduzimanja radnje izvrenja postupao u odreenoj namjeri - namjeri
ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbjednosti Republike Srpske bez obzira da li je ova namjera u
konkretnom sluaju i ostvarena.
posljedica djela se javlja u vidu povrede nastupanja znatne tete za dravni organ ili pravno lice u
kome uinilac djela radi ili drugi organ ili pravno lice.
izvrilac djela moe da bude lice koje obavlja slubenu dunost ili radnu obavezu u dravnom organu
ili organizaciji, a u pogledu krivice potreban je direktni umiljaj koji karakterie navedena namjera.
pijunaa - lan 304
(1) Ko tajne vojne, ekonomske ili slubene podatke ili dokumente saopti, preda ili uini dostupnim stranoj
dravi, stranoj organizaciji ili licu koje im slui, kaznie se zatvorom od tri do 15 godina.
(2) Ko za stranu dravu ili organizaciju stvara obavjetajnu slubu u Republici Srpskoj ili njom rukovodi,
kaznie se zatvorom od pet do 15 godina.
pijunaa
(3) Ko stupi u stranu obavjetajnu slubu, prikuplja za nju podatke ili na drugi nain pomae njen rad, kaznie
se zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Ko pribavlja tajne podatke ili dokumente u namjeri da ih saopti ili preda stranoj dravi, stranoj organizaciji
ili licu koje im slui, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(5) Ako su usljed djela iz stava 1. i 2. ovog lana nastupile teke posljedice za bezbjednost, ekonomsku ili
vojnu mo zemlje, kaznie se zatvorom najmanje pet godina.
u saoptavanju, predaji ili injenju dostupnim stranoj dravi, stranoj organizaciji ili licu koje im slui
tajnih vojnih, ekonomskih ili slubenih podataka ili dokumenata, u pribavljanju takvih podataka ili
dokumenata radi saoptavanja ili predaje stranoj dravi, stranoj organizaciji ili licu koje im slui, u
stvaranju ili rukovoenju obavjetajnom slubom u RS za stranu dravu ili organizaciju, u stupanju u
stranu obavjetajnu slubu, prikupljanju za nju podataka ili u pomaganju njenog rada na drugi nain.
Objekt zatite
objekt zatite je bezbjednost drave, a objekt napada jesu tajni vojni, ekonomski ili slubeni podaci ili
dokumenta (to su: 1) vojni, ekonomski ili slubeni podaci ili dokumenta koji su zakonom, drugim
propisom ili odlukom nadlenog organa proglaeni tajnim i 2) podaci ije bi odavanje prouzrokovalo ili
bi moglo da prouzrokuje tetne posljedice za bezbjednost, odbranu ili za politike, vojne ili ekonomske
interese drave).
Osnovni oblik djela
djelo ima osnovni, etiri posebna i tei oblik.
71
osnovno djelo se sastoji u saoptavanju, predaji ili injenju dostupnim stranoj dravi, stranoj
organizaciji ili licu koje im slui tajnih vojnih, ekonomskih ili slubenih podataka ili dokumenata ili u
pribavljanju takvih podataka ili dokumenata u namjeri saoptavanja ili predaje stranoj dravi, stranoj
organizaciji ili licu koje im slui.
Radnja izvrenja
radnja izvrenja se sastoji iz vie alternativno predvienih djelatnosti: 1) saoptavanje, 2) predaja, 3)
injenje dostupnim podataka ili dokumenata i 4) pribavljanje tajnih podataka ili dokumenata radi
saoptavanja ili predaje stranoj dravi ili organizaciji.
Za postojanje ovog djela je bitno...
da na strani uinioca pri preduzimanju ove radnje postoje dva subjektivna elementa: a) svijest,
znanje o tajnosti podataka ili dokumenata koji se ovakvom radnjom pribavljaju i b) namjera da se
ovako pribavljeni podaci saopte ili predaju stranoj dravi, stranoj organiz. ili licu koje im slui, bez
obzira da li je ova namjera i ostvarena u svakom konkretnom sluaju.
Posebni oblici pijunae
1. stvaranje i rukovoenje obavjetajnom slubom u Republici Srpskoj za stranu dravu ili organizaciju,
2. stupanje u stranu obavjetajnu slubu,
3. prikupljanje podataka za stranu obavjetajnu slubu i
4. pruanje pomoi u radu stranoj obavjetajnoj slubi na drugi nain.
posljedica djela je opta, apstraktna opasnost po bezbjednost Republike Srpske.
Tei oblik djela
postoji ako su usljed preduzete radnje izvrenja osnovnog djela nastupile teke posljedice za
bezbjednost, ekonomsku i vojnu mo drave.
ovdje se posljedica djela javlja u vidu povrede nastupanja tekih posljedica.
Stvaranje zloinakog udruenja za vrenje KD protiv ustavnog ureenja RS - lan 309.
(1) Ko organizuje kakvo udruenje radi vrenja krivinih djela iz lana 293. do 297., lana 299. do 301. i lana
306. ovog zakona, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ko postane lan nekog udruenja iz prethodnog stava, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Laki oblik djela
(3) Uinilac djela iz stava 1. ili 2. ovog lana koji sprei izvrenje krivinih djela navedenih u stavu 1. ili ih
pravovremeno otkrije, ili otkrije udruenje i njegove vodee lanove, kaznie se zatvorom do dvije godine, a
moe se i osloboditi od kazne.
u organizovanju udruenja ili postajanju njegovim lanom radi vrenja KD protiv ustavnog
ureenja osim djela oruane pobune, diverzije, sabotae, pijunae i odavanja tajne RS.
pripremne radnje zbog posebno ispoljene teine i stepena opasnosti inkriminisane su kao samostalno
KD.
objekt zatite je ustavno ureenje i bezbjednost RS.
Radnja izvrenja
dvoaktno alternativno odreena kao:
1) organizovanje udruenja stvaranje novog ili iskoriavanje postojeeg zloinakog udruenja
preusmjeravanjem njegovog djelovanja na vrenje polit. KD i
2) postajanje pripadnikom udruenja.
Za postojanje djela je bitno:
da se radi o zloinakoj organizaciji u bilo kom obliku i da je ona osnovana i da deluje u cilju vrenja
politikih KD krivinih dela protiv ustavnog ureenja, osim u zakonu taksativno navedenih djela kao
to su: oruana pobuna, diverzija, sabotaa, pijunaa i odavanje tajne RS.
Laki oblik ovog djela
72
postoji u dva sluaja: a) ako organizator ili lan zloinakog udruenja sprijee izvrenje KD za ije
izvrenje su se upravo i udruili i b) ako organizator ili lan udruenja otkriju udruenje i njegove
vodee lanove.
Glava XXVII - KD PROTIV SLUBENE DUNOSTI

1. Zloupotreba slubenog poloaja ili ovla.,
2. Pronevjera,
3. Prevara u slubi,
4. Posluga,
5. Primanje mita,
6. Davanje mita,
7. Protivzakonito posredovanje,
8. Nesavjestan rad u slubi,
9. Odavanje slubene tajne,
10. Iznuivanje iskaza,
11. Protivzakonita naplata i isplata,
12. Protivzakonito osloboenje lica lienog slobode,
13. Povreda ljudskog dostojanstva zloupotreb. slubenog poloaja ili ovlaenja,
14. Protivzakonito prisvajanje stvari prilikom vrenja pretres. ili provoenja izvrenja.
povreda slubene dunosti uinjena od strane slubenih lica, protivpravnim korienjem slubenog
poloaja i ovlaenja.
izvrilac je najee slubeno lice koje vri odreene funkcije u dravnim organima, javnim slubama i
sl. koja rjeavaju o odreenim pravima i obavezama graana.
Pojam ovih KD
ova KD predstavljaju razliite oblike i vidove zloupotrebe slub. poloaja i javnih ovlaenja u vrenju
slubene dunosti od strane slubenih ili odgovornih lica kao nosilaca tih ovlaenja kojima se nanose
tee povrede ili tee ugroavanje slube.
njima se nastoji obezbijediti ispravnost, cjelishodnost, blagovremenost, efikasnost i zakonitost u radu
dravnih organa koji vre javna ovlaenja i tako ouvati povjerenje graana u pravni poredak i pravnu
dravu.
slubena dunost dravnih i dr. organa koji vre javna ovlaenja, odn. dunost odgov. lica u
preduzeu, ustanovi ili dr. subjektu.
cilj uinilaca ovih KD jeste da povrijede ili ugroze slubenu dunost koju vre, te da na taj nain za
sebe ili drugog pribave kakvu korist ili da nanesu kakvu tetu drugom licu ili da tee povrijede pravo
drugog fizikog ili pravnog lica.
ovim KD se povreuju ili ugroavaju i druge drutvene vrijednosti: slobode i prava ovjeka i graana,
imovina, privreda i sl.
preduzima se u vrenju slubene dunosti ili u vezi sa vrenjem slubene dunosti.
s obzirom na vrstu slubene dunosti koja se kri i naruava, slubena KD se mogu podijeliti na:
1) opta i
2) posebna djela.
Opta i posebna slubena KD
opta slubena KD se mogu izvriti u svakoj slubenoj dunosti od strane nosioca slubenih
ovlaenja.
posebna slubena KD se mogu izvriti samo u odreenim vrstama i oblicima slubene dunosti.
Prava i neprava slubena KD
prava slubena KD moe da izvri samo slubeno lice u vrenju slubene dunosti ili u vezi sa njom.
73
neprava slubena KD mogu da se izvre u slubi i van nje.

Propisanost ovih KD
ovim KD se povreuje ili ugroava slubena dunost u smislu njenog pravilnog, cjelishodnog,
efikasnog i zakonitog funkcionisanja.
nisu sve ovakve povrede propisane kao KD, ve samo tee povrede, dok brojne lake povrede slubene
dunosti predstavljaju disciplinske povrede.
Izvrilac ovih KD
domae ili strano slubeno ili odgovorno lice.
pojam slubenog lica je definisan lanom 147. stav 3. KZ RS, pojam stranog slubenog lica lanom
147. stav 6. KZ RS, a odgovornog lica l. 147. stav 4. KZ RS .
Izvrilac djela
kod pojedinih KD kao izvrilac se javlja samo odreeno slubeno lice.
kod odavanja slub. tajne kao izvrilac se moe javiti i lice kome je prestalo svojstvo slub. lica u
vrijeme izvrenja djela.
postoje i takva djela koja moe da izvri svako lice (davanje mita) ili lice kome su predmeti KD
povjereni u slubi ili na radu (pronevjera i posluga).
Oblik vinosti
u pogledu krivice, ova se djela vre sa umiljajem.
samo jedno KD moe biti izvreno i sa nehatom - odavanje slubene tajne.
Zloupotreba slubenog poloaja ili ovlaenja - l. 347
(1) Slubeno ili odgovorno lice koje u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu neimovinsku korist ili da
drugome nanese kakvu tetu, iskoristi svoj poloaj ili ovlaenje, prekorai granice svog ovlaenja ili ne izvri
slubenu dunost, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
Tei oblik djela
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana nanesena znatna teta ili je dolo do tee povrede prava drugog,
uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet g.
Odgovornost slubenog ili odgovornog lica
(3) Slubeno ili odgovorno lice koje u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu imovinsku korist, iskoristi
svoj poloaj ili ovlaenje, prekorai granice svog ovlaenja ili ne izvri slubenu dunost, kaznie se
zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Tei oblici djela
u iskoriavanju slub. poloaja ili ovla., prekoraenju granica slub. ovla. ili u nevrenju slub.
dunosti od strane slub. ili odgovornog lica u namjeri da se sebi ili drugom licu pribavi kakva
neimovinska ili imovinska korist ili se drugome nanese kakva teta.
ovo je opte i osnovno slubeno KD.
objekt zatite je slubena dunost, njeno ispravno, blagovremeno, cjelishodno, efikasno i zakonito
vrenje.
1) iskoriavanje slubenog poloaja ili ovlaenja,
2) prekoraenje slubenog ovlaenja i
3) nevrenje slubene dunosti.
Za postojanje djela je potrebno:
da se radnja izvrenja preduzima u odreenoj namjeri da se za sebe ili drugog pribavi kakva
neimovinska korist ili da se drugome nanese kakav teta.
namjera mora da postoji na strani uinioca u vrijeme izvrenja djela, ali ona ne mora da bude ostvarena
u konkretnom sluaju.
74
izvrilac djela moe da bude slubeno ili odgovorno lice u preduzeu ili drugom pravnom licu.
u pogledu krivice potreban je direktan umiljaj koji karakterie navedena namjera.
Djelo ima etiri tea oblika
prvi tei oblik djela postoji kada je usljed preduzete radnje izvrenja osnovnog djela drugom fizikom
ili pravnom licu nanijeta znatna teta ili je dolo do tee povrede prava drugog.
kada postoji znatna teta ili tea povreda prava drugog predstavlja faktiko pitanje koje sud rjeava u
konkretnom sluaju.
postoji ako je zloupotrebu slubenog poloaja ili ovlaenja u bilo kom obliku uinilac preduzeo u
namjeri da za sebe ili drugog pribavi protivpravnu imovinsku korist, bez obzira da li je ova namjera
i ostvarena u konkretnom sluaju.
Trei i etvrti tei oblik djela
trei tei oblik djela postoji ako je usljed preduzete radnje izvrenja uinilac za sebe ili drugo fiziko ili
pravno lice pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu preko 10.000 KM.
etvrti tei oblik djela postoji kada je izvrenjem osnovnog djela pribavljena imov. korist u visini
preko 50.000 KM.
Pronevjera - lan 348
(1) Ko protivpravno prisvoji novac, vrijednosne papire ili druge pokretne stvari koje su mu povjerene ili uopte
na radu u dravnom organu ili pravnom licu, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
(2) Ako vrijednost pronevjerenih stvari iz stava 1. ovog lana ne prelazi iznos od 200 KM, a uinilac je iao za
tim da pribavi malu vrijednost, kaznie se NK ili zatvorom do jedne godine.
Tei oblici djela
u protivpravnom prisvajanju novca, hartija od vrijednosti ili drugih pokretnih stvari koje su uiniocu
povjerene u slubi ili na radu u dravnom organu ili pravnom licu.
objekt zatite je slubena dunost, njeno zakonito, efikasno i cjelishodno obavljanje, a objekt napada
su: novac, hartije od vrijednosti i druge pokretne stvari koje su uiniocu povjerene da sa njima rukuje i
raspolae u slubi ili na radu.
Radnja izvrenja je prisvajanje novca, hartija od vrijednosti ili drugih pokretnih stvari
prisvajanje je vlasniko ponaanje prema stvarima od strane lica koje na njima nema pravo svojine
(stvari su uiniocu povjerene u slubi ili na radu u dr. organu ili pravnom licu u cilju obavljanja
odreenog posla ili izvrenja odreenog zadatka i one se nalaze u njegovoj faktikoj vlasti kada poinje
da se prema njima ponaa kao vlasnik u smislu svojinskog raspolaganja).
za postojanje djela - da se ova radnja preduzima na odreeni nain protivpravo.
izvrilac djela moe da bude svako lice kome su novac, hartije od vrijednosti ili druge pokretne stvari
povjerene u slubi ili na radu u dravnom organu ili pravnom licu.
Sitno djelo pronevjere
postoji ako vrijednost pronevjerenih stvari ne prelazi iznos od 200 KM pri emu je i sam uinilac iao
za tim da svojom radnjom izvrenja upravo pribavi malu imovinsku korist.
ovo djelo karakteriu dva elementa: 1) objektivni elemenat visina pribavljene koristi do 200 KM i 2)
namjera uinioca da svojom radnjom upravo pribavi malu vrijednost pronevjerene stvari.
prvi tei oblik djela postoji kada je usljed preduzete radnje izvrenja osnovnog djela pribavljena
imovinska korist u iznosu preko 10.000 KM (visina koristi se utvruje prema trinim uslovima u
vrijeme izvrenja djela).
75
drugi tei oblik djela postoji ako je usljed preduzete radnje izvrenja osnovnog djela pribavljena
protivpravna imovinska korist u iznosu preko 50.000 KM.
Prevara u slubi l. 349
(1) Slubeno ili odgovorno lice koje u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist
podnoenjem lanih obrauna ili na drugi nain dovede u zabludu ovlaeno lice da izvri nezakonitu isplatu,
Tei oblici djela
u dovoenju u zabludu ovlaenog lica da izvri nezakonitu isplatu podnoenjem lanih obrauna ili na
drugi nain od strane slubenog ili odgovornog lica u namjeri da se sebi ili drugom pribavi
protivpravnu imovinska korist.
objekt zatite je slubena dunost, njeno zakonito, efikasno, kvalitetno i cjelishodno funkcionisanje i
njena nenaplativost.
Radnja izvrenja
je dovoenje u zabludu ovlaenog lica da izvri nezakonitu isplatu.
to je stvaranje ili uvrivanje pogrene ili nepotpune predstave u pogledu istinitosti obrauna, njegove
osnovanosti ili visine, a koji je podnesen na naplatu.
ova se radnja moe izvriti: a) podno. lanih obrauna i b) na drugi nain.
izvrilac djela moe da bude samo odreeno lice - slubeno ili odgovorno lice.
u pogledu krivice, ovo se djelo moe izvriti sa direktnim umiljajem koji karakterie navedena
namjera.
prvi tei oblik djela postoji kada je usljed preduzete radnje izvrenja osnovnog djela pribavljena
imovinska korist u iznosu preko10.000 KM (visina koristi se utvruje prema trinim uslovima u
vrijeme izvrenja djela).
drugi tei oblik djela postoji ako je uslded preduzete radnje izvrenja osnovnog ddela pribavljena
protivpravna imovinska korist u iznosu preko 50.000 KM.
Posluga - lan 350.
Ko se neovlaeno poslui novcem, vrijednosnim hartijama ili drugim pokretnim stvarima koje su mu
povjerene u slubi ili uopte na radu u dravnom organu ili pravnom licu, ili ove stvari drugom
neovlaeno da na poslugu, kaznie se NK ili zatvorom do tri godine.
u neovlaenom posluivanju novcem, hartijama od vrijednosti ili drugim stvarima koje su uiniocu
povjerene u slubi ili na radu u dravnom organu ili pravnom licu ili u neovlaenom davanju drugom
ovih stvari na poslugu.
objekt zatite je zakonito, kvalitetno i efikasno obavljanje slubene dunosti, a objekt napada su:
novac, hartije od vrijednosti i druge stvari koje su uiniocu povjerene u slubi ili na radu u dravnom
organu ili pravnom licu.
Radnja izvrenja se sastoji:
iz dvije alternativno predviene djelatnosti: 1) posluivanje novcem, hartijama od vrijednosti ili
drugim stvarima koje su uiniocu povjerene u slubi ili na radu i 2) davanje ovih stvari drugome na
poslugu, da se njima poslui.
bitno je da se radnja preduzima neovlaeno, protivno pravilima slube.
izvrilac djela moe da bude svako lice kome su ovi predmeti povjereni u slubi ili na radu u dravnom
organu ili pravnom licu.
76
Primanje mita - lan 351

(1) Slubeno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist ili koje primi obeanje poklona
ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog slubenog ovlaenja ili u vezi sa svojim slubenim
ovlaenjem izvri slubenu radnju koju ne bi smjelo izvriti, ili da ne izvri slubenu radnju koju bi moralo
izvriti, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina.
Nepravo pasivno podmiivanje
(2) Slubeno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist, ili koje primi obeanje poklona
ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog ovlaenja ili u vezi sa svojim ovlaenjem izvri slubenu
radnju koju bi moralo izvriti, ili da ne izvri slubenu radnju koju ne bi smjelo izvriti, kaznie se zatvorom
od jedne do osam godina.
Naknadno podmiivanje
(3) Slubeno ili odgovorno lice koje poslije izvrenja, odnosno neizvrenja slubene radnje, navedene u st. 1. i
2. ovog lana, a u vezi sa njom, zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist, kaznie se zatvorom od tri mjeseca
do tri godine.
Kanjavanje stranog lica i MB
(4) Strano slubeno ili odgovorno lice koje uini djelo iz st. 1. do 3. ovog lana kaznie se kaznom za to djelo.
(5) Primljeni poklon ili imovinska korist steena izvrenjem djela iz ovog lana oduzee se.
u zahtijevanju ili primanju poklona ili druge koristi ili u primanju obeanja poklona ili druge koristi od
strane slubenog ili odgovornog lica da u okviru svog slubenog ovlaenja izvri slubenu radnju koju
ne bi smjelo da izvri ili da ne izvri slubenu radnju koju bi moralo da izvri, odn. da izvri slubenu
radnju koju bi moralo da izvri ili da ne izvri slubenu radnju koju ne bi smjelo da izvri, kao i u
zahtijevanju ili primanju poklona ili druge koristi poslije izvrenja ili neizvrenja neke od navedenih
slubenih radnji, a u vezi sa njom.
Objekt zatite
zakonito, efikasno i kvalitetno obavljanje slubene dunosti, a objekt napada su poklon ili druga
korist.
poklon je svaka imovinska vrijednost u smislu pokretne ili nepokretne stvari koja se daje bez
adekvatne protivnaknade; druga korist moe biti ostvarivanje bilo kakve imovinske i neimovinske
pogodnosti, povlaenog poloaja ili privilegije.
Tri oblika ovog djela
djelo ima tri oblika:
1) pravo pasivno podmiivanje,
2) nepravo pasivno podmiivanje i
3) naknadno podmiivanje.
Pravo pasivno podmiivanje
postoji kada slubeno ili odgovorno lice zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist ili primi obeanje
poklona ili druge koristi da u okviru svog slubenog ovlaenja izvri nezakonitu slubenu radnju
slubenu radnju koju ne bi smjelo izvriti ili da ne izvri slub. radnju koju bi moralo izvriti.
Radnja izvrenja
tri alternativno predviene djelatnosti:
1) zahtijevanje,
2) primanje i
3) primanje obeanja.
bitno je da se ove radnje preduzimaju na dva naina: a) neposredno (direktno) i b) posredno
(indirektno).
Radnja izvrenja
1) zahtijevanje je traenje, jasno i nedvosm. iskazivanje elje za poklonom ili koristi - verbalno (usmeno
ili pismeno), simbolima, znacima, aluzijama, pokretima ruke.
2) primanje je uzimanje poklona ili koristi, fiziki, faktiki.
77
3) primanje obeanja poklona ili koristi je saglaavanje, izraavanje elje za ostvarenje ponude drugog
lica o davanju poklona ili koristi.
Za postojanje djela je potrebno..
da se radnja izvrenja u bilo kom obliku preduzima od odreenog lica u vezi sa izvrenjem slubene
radnje koja se ne bi smela izvriti, odnosno neizvrenjem slubene radnje koja bi se morala izvriti.
KD je svreno traenjem ili primanjem poklona ili druge koristi ili njihovog obeanja da oni slijede.
uz kaznu se obavezno izrie i MB oduzimanja predmeta primljenih poklona ili imovinske koristi.
Nepravo pasivno podmiivanje
postoji kada slubeno ili odgovorno lice zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist ili primi obeanje
poklona ili druge koristi da u okviru svog slubenog ovlaenja izvri sdubenu radnju koju bi moralo
izvriti ili da ne izvri slubenu radnju koju ne bi smjelo da izvri.
i ovo se djelo preduzima istim radnjama izvrenja kao i prethodno djelo neposred. ili posrednim
zahtijevanjem ili primanjem poklona ili druge koristi ili primanjem obeanja poklona ili druge koristi.
Naknadno podmiivanje
postoji kada slubeno ili odgovorno lice zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist poslije izvrenja
slubene radnje koju nije smjelo da vri, odn. koju je bilo duno da izvri ili poslije neizvrenja radnje
koja se morala izvriti, odn. koja se nije smjela izvriti.
radnja izvrenja kod ovog djela je: 1) zahtijevanje i 2) primanje poklona ili druge koristi, ali tek poto
je izvrena nezakonita ili zakonita slubena radnja.
uz kaznu se obavezno izrie i MB oduzimanja predmeta primljenih poklona ili imovinske koristi.
izvrilac djela moe da bude slubeno ili strano slubeno lice, kao i odgovorno lice u preduzeu,
ustanovi ili drugom subjektu.
ovo djelo moe da izvri i lice kome je faktiki povjereno vrenje pojedinih slubenih dunosti ili
poslova.
Davanje mita - lan 352
(1) Ko slubenom ili odgovornom licu uini, ponudi ili obea poklon ili drugu korist da u okviru svog
slubenog ovlaenja ili u vezi sa svojim slubenim ovlaenjem izvri slubenu radnju koju ne bi smjelo
izvriti ili da ne izvri slubenu radnju koju bi moralo izvriti ili ko posreduje pri ovakvom podmiivanju
slubenog lica, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Nepravo aktivno podmiivanje
(2) Ko slubenom ili odgovornom licu uini, ponudi ili obea poklon ili drugu korist da u okviru svog
slubenog ovlaenja izvri slubenu radnju koju bi moralo izvriti ili da ne izvri slubenu radnju koju ne bi
smjelo izvriti ili ko posreduje pri ovakvom podmiivanju slubenog lica, kaznie se zatvorom do tri godine.
Kanjavanje stranog lica
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana primjenjuju se i kada je mito dato, ponueno ili obeano stranom slubenom
ili odgovornom licu.
(4) Uinilac djela iz st. 1. i 3. ovog lana koji je djelo prijavio prije nego to je saznao da je ono otkriveno,
moe se osloboditi od kazne.
Oduzimanje mita
(5) Dati poklon, odnosno druga korist koja bude oduzeta od lica koje je primilo mito moe se u sluaju iz stava
4. ovog lana vratiti licu koje je dalo mito.
u davanju, pokuaju davanja ili obeanju poklona ili dr. koristi slub. ili odgov. licu da u okviru svog
ovlaenja izvri slub. radnju koju ne bi smjelo da izvri ili da ne izvri slub. radnju koju bi moralo
da izvri, odn. da izvri slub. radnju koju bi moralo da izvri ili ne izvri slub. radnju koju ne bi
smjelo da izvri ili u posredovanju pri ovakvom podmiivanju slub. ili odgov. lica.
objekt zatite je zakonito, efikasno i kvalitetno obavljanje slubene dunosti, a objekt napada su:
poklon ili druga korist.
78

1)
2)
3)
djelo ima tri oblika:

pravo aktivno podmiivanje,
nepravo aktivno podmiivanje i
posredovanje u podmiivanju.
Pravo aktivno podmiivanje
davanje, pokuaj davanja ili obeanje poklona ili druge koristi slubenom ili odgovornom licu da u
okviru svog ovlaenja izvri slubenu radnju koju ne bi smjelo da izvri ili da ne izvri slubenu
radnju koju bi moralo da izvri.
ovdje se radi o davanju mita radi izvrenja nezakonite radnje.
djelo je svreno injenjem, nuenjem ili obeanjem poklona ili druge koristi u vezi sa izvrenjem
nezakonite slubene radnje bez obzira da li je takva radnja uopte i izvrena ili ne.
Nepravo aktivno podmiivanje
injenje, nuenje ili obeanje poklona ili druge koristi domaem, stranom slub., odgovornom ili
drugom licu u preduzeu, ustanovi ili drugom subjektu da slubeno lice u okviru slubenog ovlaenja
izvri slubenu radnju koju bi moralo da izvri ili da ne izvri slubenu radnju koju ne bi smjelo da
izvri.
ovo je podmiivanje na izvrenje zakonite radnje.
Posredovanje u podmiivanju
preduzimanje djelatnosti kojima se podstie, doprinosi ili pomae drugom licu da uini, ponudi ili
obea poklon ili drugu korist slubenom ili odgovornom licu da u granicama svog ovlaenja izvri
nezakonitu ili zakonitu slubenu radnju.
ovdje se radi o podstrekavanju i pomaganju kao oblicima sauesnitva koji su dobili karakter
samostalne radnje izvrenja.
ovdje se kanjava lice (posrednik) koje to razliitim djelatnostima podstie, omoguava ili olakava.
laki oblik djela za koji zakon predvia mogunost potpunog osloboenja od kazne postoji ako je
uinilac dao poklon na zahtjev slubenog ili odgovornog lica, pa je to djelo prijavio prije nego to je
otkriven ili prije nego to je saznao da je otkriven.
Trgovina uticajem - lan 353
(1) Ko zahtijeva ili primi nagradu ili kakvu drugu korist za sebe ili drugog, neposredno ili preko treeg lica, da
korienjem svog slubenog ili drutvenog poloaja ili stvarnog ili pretpostavljenog uticaja, posreduje da se
izvri ili ne izvri neka slubena radnja, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina.
Poseban oblik ovog djela
(2) Ko drugom neposredno ili preko treeg lica ponudi ili da nagradu ili kakvu drugu korist da, korienjem
svog slubenog ili drutvenog poloaja ili stvarnog ili pretpostavljenog uticaja, posreduje da se izvri ili ne
izvri neka slubena radnja, kaznie se zatvorom do tri godine.
Poseban oblik djela
(3) Ko koristei svoj slubeni ili drutveni poloaj ili stvarni ili pretpostavljeni uticaj posreduje da se izvri
slubena radnja koja se ne bi smjela izvriti ili da se ne izvri slubena radnja koja bi se morala izvriti, kaznie
se zatvorom od jedne do osam god.
Poseban oblik djela
(4) Ko drugom neposredno ili preko treeg lica obea, ponudi ili da nagradu ili kakvu drugu korist da, koristei
svoj slubeni ili drutveni poloaj ili stvarni ili pretpostavljeni uticaj, posreduje da se izvri slubena radnja
koja se ne bi smjela izvriti ili da se ne izvri slubena radnja koja bi se morala izvriti, kaznie se zatvorom od
Poseban oblik djela
(5) Ako je za posredovanje iz stava 3. ovog lana zahtijevana ili primljena nagrada ili kakva korist, uinilac e
se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina.
(6) Strano slubeno ili odgovorno lice koje uini djelo iz st. 1. do 4. ovog lana kaznie se za to djelo.
(7) Nagrada ili imovinska korist steena izvrenjem djela iz ovog lana oduzee se.
79
Nesavjestan rad u slubi l. 354

(1) Slubeno lice koje svjesnim krenjem zakona ili drugih propisa, proputanjem dunosti nadzora ili na drugi
nain oigledno nesavjesno postupa u vrenju slube, iako je bilo svjesno ili je bilo duno i moglo biti svjesno
da usljed toga moe nastupiti tea povreda prava drugog ili vea imovinska teta, pa takva povreda ili teta i
nastupi, kaznie se NK ili zatvorom do dvije godine.
Tei oblik djela
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana dolo do teke povrede prava drugog ili nastupila imovinska teta
u iznosu koji prelazi 50.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Nesavjestan rad u slubi
kada slubeno ili odgovorno lice svjesnim krenjem zakona ili drugih propisa ili proputanjem dunosti
nadzora ili na drugi nain oigledno nesavjesno postupa u vrenju slube.
subjektivna strana umiljaj i nehat.
neophodno - da je usljed nesavjesnog postupanja sl. lica nastupila tea povreda prava drugog ili vea
imovinska teta.
1)
2)
1.
2.
XXVIIIKD PROTIV PRAVOSUA

objekt zatite: pravosue, odn. njegovo zakonito, efikasno, blagovremeno i kvalitetno funkcionisanje.
sudovi su samostalni i nezavisni u svom radu i sude na osnovu Ustava, zakona i dr. optih akata i kada
je to predvieno zakonom, opteprihvaenih pravila meunarodnog prava i potvrenih meunarodnih
ugovora.
Pojam pravosua u smislu objekta zatite kod ovih KD
pravosue u uem smislu - sve vrste sudova opte i posebne nadlenosti kao neposrednih vrilaca
pravosudne vlasti;
pravosue u irem smislu - pored sudova, obuhvata i druge organe koji uestvuju u ostvarivanju
pravosudne funkcije: tuilatva, pravobranilatva i policija;
Organi pravosua
u organe pravosua spadaju:
pravosudni organi RS i
meunarodni sudski organi (Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, Stalni meunarodni krivini
sud u Hagu - tzv. Rimski sud i Ad hoc tribunal u Hagu).
ta se titi ovim KD?
rad pravosudnih organa u pogledu normalnog, nesmetanog i zakonitog odvijanja, kao i u pogledu
zakonitosti donijetih odluka.
pored zatite normalnog odvijanja pravosudne funkcije, ovim KD se titi: 1) samostalnost i zakonitost
u radu sudova i dr. organa pravosua i 2) odluke pravosud. organa u pogledu njihovog izvrenja.
KD nosilaca pravosudnih fja
pravilno i zakonito vrenje suenja i drugih pravosudnih djelatnosti moe biti ugroeno ne samo od
strane lica izvan organa pravosua, ve i od strane lica koja rade u pravosudnim organima, tj. od strane
samih nosilaca pravosudnih funkcija, ali su ova KD predviena u posebnoj grupi djela protiv
slubene dunosti ili protiv sloboda i prava ovjeka i graana.
Izvrilac ovih KD i oblik krivice
u pogledu krivice ova djela mogu biti izvrena samo sa umiljajem.
kao izvrilac ovih djela moe se javiti svako lice.
kod pojedinih KD zakonodavac je odredio da se kao izvrilac moe javiti samo odreeno lice (delicta
propria): svjedok, vjetak, prevodilac, tuma ili stranka u postupku.
Iskljuenje KD
80
kod pojedinih KD zakon je predvidio poseban osnov za iskljuenje njihovog postojanja; za KD: 1)
neprijavljivanje pripremanja KD, 2) neprijavlj. KD i uinioca i 3) pomo uiniocu poslije izvrenog KD
nema KD pa se nee kazniti lice kojem je uinilac djela: brani drug, lice sa kojim uinilac ivi u
trajnoj vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat i sestra, usvojilac i usvojenik, kao i
brani drug nekog od navedenih lica, odn. lice koje sa nekim od njih ivi u trajnoj vanbr zajednici.
KD PROTIV PRAVOSUA
1. Neprijavljivanje pripremanja KD;
2. Neprijavljivanje KD ili uinioca;
3. Pomo uiniocu poslije izvrenog KD;
4. Lano prijavljivanje KD;
5. Davanje lanog iskaza;
6. Spreavanje dokazivanja;
7. Povreda tajnosti postupka;
8. Odavanje identiteta zatienog svjedoka;
9. Prinuda prema licu koje vri pravosudnu funkciju;
10. Ometanje pravde;
11. Povreda ugleda suda;
12. Neizvrenje sudske odluke;
13. Krenje sudske odluke o zabrani vrenja dunosti ili zanimanja;
14. Pobuna lica lienih slobode;
15. Bjekstvo lica lienog slobode;
16. Omoguavanje bjekstva licu lienom slobode;
17. Povreda zakona od strane sudije.
Neprijavljivanje pripremanja KD - lan 361
(1) Ko zna da se priprema izvrenje krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei pet godina zatvora ili tea
kazna pa u vremenu kada je jo bilo moguno sprijeiti njegovo izvrenje to ne prijavi, a djelo bude pokuano
ili izvreno, kaznie se NK ili zatvorom do jedne godine.
Tei oblik ovog KD
(2) Ako nije prijavljeno pripremanje KD za koje se po zakonu moe izrei kazna dugotrajnog zatvora, uinilac
e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
Iskljuenje KD
(3) Nema KD iz stava 1. ovog lana ako djelo nije prijavilo lice kome je uinilac brani drug, lice koje sa njim
ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i
brani drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih ivi u trajnoj vanbranoj zajednici.
Blae kanjavanje uinioca
(4) Za djelo iz stava 2. ovog lana moe se blae kazniti uinilac koji je s licem koje priprema izvrenje
krivinog djela u nekom od odnosa iz stava 3. ovog lana.
u neprijavljivanju pripremanja KD za koje se po zakonu moe izrei kazna pet godina zatvora ili
tea kazna u vrijeme kada je jo bilo mogue da se sprijei njegovo izvrenje od strane lica koje zna da
se izvrenje djela priprema, a djelo bude pokuano ili izvreno.
objekt zatite je pravosudna funkcija otkrivanja i spreavanja vrenja tekih KD.
Radnja izvrenja
je neprijavljivanje pripremanja izvrenja KD; to je negativna, pasivna djelatnost.
sastoji se u proputanju zakonske dunosti da se organima krivinog gonjenja podnese usmena ili
pismena (anonimna, pseudonimna ili potpisana) prijava o pripremanju KD ili o licima koja to djelo
pripremaju.
prijava ove vrste se moe podnijeti policiji, tuilatvu, a izuzetno i dr. organima: sudu, poreskoj upravi,
carini, inspekciji.
Obaveza podnoenja prijave
81
postoji od momenta saznanja da jedno ili vie lica pripremaju izvrenje tekog KD, pod uslovom da
je to lice fiziki, faktiki bilo u mogunosti, da je imalo vremena, naina i mogunosti da o pripremanju
djela obavijesti nadleni organ.
obaveza prijavlj. postoji i u sluaju kada se ne zna koje lice priprema izvrenje KD.
kada vie lica zna za prip. KD, svako od njih je obavezno na podnoenje ovakve prijave.
Za postojanje djela je potrebno ispunjenje jo tri elementa
1) da uinilac zna da se priprema teko KD; to je djelo za koje je u zakonu propisana kazna zatvora od pet
godina ili tea kazna pri emu to lice ne mora da zna naziv i pravnu kvalifikaciju djela, niti vrstu i
mjeru propisane kazne.
2) da se radnja prijavljivanja propusti u vrijeme kada je jo bilo mogue da se sprijei izvrenje
pripremanog KD.
3) da pripremano KD bude izvreno ili bar pokuano.
izvrilac djela moe da bude svako lice, osim lica koje je i samo uestvovalo u pripremanju ili
izvrenju KD, kao i lice kojem je uinilac brani drug, lice sa kojim uinilac ivi u trajnoj vanbranoj
zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i brani drug nekog
od ovih lica, odn. lice koje sa nekim od njih ivi u trajnoj vanbr zajednici.
Tei oblik djela
postoji ako nije prijavljeno pripremanje izvrenja KD za koje se po zakonu moe izrei kazna
dugotrajnog zatvora.
teina neprijavljenog KD predstavlja kvalifikatornu okolnost.
za ovo je djelo propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Neprijavljivanje KD ili uinioca - lan 362
(1) Ko zna da je neko lice uinilo krivino djelo za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od dvadeset
godina ili dugotrajni zatvor ili samo zna da je takvo djelo uinjeno pa to ne prijavi prije nego to su djelo,
odnosno uinilac otkriveni, kaznie se NK ili zatvorom do tri godine.
Kanjavanje slubenog lica
(2) Slubeno lice koje svjesno propusti da prijavi krivino djelo za koje je saznalo u vrenju svoje dunosti,
ako se za to djelo po zakonu moe izrei pet godina zatvora ili tea kazna, a djelo se goni po slubenoj
dunosti, kaznie se zatvorom do tri god.
Osloboenje od KD
(3) Nema KD iz stava 1. ovog lana ako djelo nije prijavilo lice kome je uinilac brani drug, lice koje sa njim
ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i
brani drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih ivi u trajnoj vanbranoj zajednici,
kao i branilac, ljekar ili vjerski ispovjednik uinioca.
Ko ini ovo KD?
djelo ini lice koje zna uinioca djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od 20 godina ili
kazna dugotrajnog zatvora ili zna da je izvreno takvo djelo, odn. slubeno ili odgovorno lice koje zna
da je izvreno djelo za koje se moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna, pa svjesno
propusti da to prijavi, prije nego to su djelo ili uinilac otkriveni.
Objekt zatite
objekt zatite je pravosudna funkcija otkrivanja izvrenih KD i njihovih uinilaca radi izvoenja pred
sud i kanjavanja.
Dva osnovna oblika djela
1) neprijavljivanje KD ili uinioca i
2) neprijavljivanje KD od strane slubenog ili odgovornog lica.
1) Neprijavljivanje KD ili uinioca ini lice koje zna uinioca djela za koje se po zakonu moe izrei kazna
zatvora od 20 godina ili kazna dugotrajnog zatvora ili zna da je izvreno takvo djelo, pa to ne prijavi prije nego
to su djelo ili uinilac otkriveni.
Izvrilac ovog KD i oblik krivice
82
moe da bude svako lice, osim lica koje je i samo uestvovalo u izvrenju KD, kao i lica kojem je
uinilac brani drug, lice sa kojim uinilac ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj
liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i brani drug nekog od ovih lica, odn. lice koje sa nekim
od njih ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, kao ni branilac, ljekar ili vjerski ispovjednik uinioca.
Neprijavljivanje KD od strane slubenog ili odgovornog lica
2) neprijavljivanje KD od strane slubenog ili odgovornog lica postoji kada slubeno ili odgovorno lice
svjesno propusti da prijavi KD za koje je saznalo u vrenju svoje dunosti ako se za to djelo po zakonu moe
izrei kazna od pet godina zatvora ili tea kazna, a to djelo se goni po slub. dunosti.
Izvrilac ovog KD
moe da bude samo slubeno ili odgov. lice, osim lica koje je i samo uestvovalo u izvrenju KD, kao
i lica kojem je uinilac brani drug, lice sa kojim uinilac ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, srodnik po
krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i brani drug nekog od ovih lica, odn. lice
koje sa nekim od njih ivi u trajnoj vanbr. zajedn., kao ni branilac, ljekar ili vjerski ispovj. uinioca.
Pomo uiniocu poslije izvrenog KD - lan 363
(1) Ko krije uinioca KD koje se goni po slubenoj dunosti ili mu prikrivanjem orua, tragova ili na drugi
nain pomae da ne bude otkriven, ili ko krije osueno lice ili preduzima druge radnje kojima se ide za tim da
se ne izvri kazna, izreena mjera bezbjednosti ili da se ne primijene vaspitne zavodske mjere, kaznie se NK
ili zatvorom do jedne godine.
Tei oblik ovog KD
(2) Ko prui pomo uiniocu KD za koje je propisana kazna zatvora preko pet godina, kaznie se zatvorom od
tri mjeseca do tri godine.
(3) Ko prui pomo uiniocu KD za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora, kaznie se zatvorom od
jedne do osam god.
Osloboenje od KD
(4) Kazna za djelo iz stava 1. ovog lana ne moe biti tea ni po vrsti ni po visini od kazne propisane za KD u
pogledu kojeg je pruena pomo.
(5) Nema KD iz stava 1. do 3. ovog lana ako je pomo pruilo lice kome je uinilac brani drug, lice koje sa
njim ivi u vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i brani
drug nekog od navedenih lica, odn. lice koje sa nekim od njih ivi u trajnoj vanbranoj zajednici.
u sakrivanju uinioca KD ili u prikrivanju sredstava kojima je djelo uinjeno, tragova ili u pomaganju
na drugi nain ovome da ne bude otkriven ili u sakrivanju osuenog lica, odn. preduzimanju drugih
radnji kojima se ide za tim da se ne izvri izreena kazna ili MB, odn. da se ne primijeni zavodska VM.
ovo je staro KD poznato kao jatakovanje.
radi se o supsidijarnom KD ije postojanje zavisi od ranije izvrenog KD.
Objekt zatite
objekt zatite je pravosudna funkcija: 1) otkrivanje uinioca KD radi suenja i 2) izvrenje izreene
KS prema osuenom.
djelo ima dva osnovna oblika: 1) pomaganje uiniocu djela radi izbjegavanja suenja i 2) pomaganje
uiniocu djela radi izbjeg. izvrenja izreene KS.
1) Pomaganje uiniocu KD radi izbjegavanja suenja
ini lice koje sakrije uinioca KD ili mu prikriva sredstva kojima je KD uinjeno ili tragove ili mu
pomae na drugi nain da ne bude otkriven.
radnja izvrenja je pomaganje uiniocu KD.
ovdje pomaganje nije oblik sauesnitva, ve samostalna radnja izvrenja.
2) Pomaganje uiniocu djela radi izbjegavanja izvrenja izreene sankcije
sastoji se u sakrivanju osuenog lica kome je izreena kazna, MB ili zavodska VM ili preduzimanju dr.
radnji kojima se ide za tim da se izbjegne izvrenje izreene KS.
83
radnja izvrenja je sakrivanje osuenog lica kome je izreena neka od KS (a ne i prekrajna) ili
preduzimanje drugih radnji (davanje alibija, nabavljanje lanih isprava) kojima je cilj da se izbjegne
izvrenje izreene KS.
izvrilac djela moe da bude svako lice, osim lica koje je i samo uestvovalo u izvrenju KD, kao i lica
kojem je uinilac brani drug, lice sa kojim uinilac ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, srodnik po krvi
u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i brani drug nekog od ovih lica, odn. lice koje
sa nekim od njih ivi u trajnoj vanbranoj zajednici.
Tei oblici djela
prvi tei oblik postoji ako se prua pomo uiniocu KD za koje je propisana kazna zatvora preko
pet godina.
kvalifikatorna okolnost je teina KD ijem se uiniocu prua pomo.
drugi tei oblik djela postoji ako se prua pomo uiniocu KD za koje je propisana kazna
dugotrajnog zatvora.
Lano prijavljivanje krivinog djela - lan 364.
(1) Ko prijavi neko lice da je uinilo KD za koje se goni po slubenoj dunosti, a zna da to lice nije uinilac,
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko podmetanjem tragova KD ili na drugi nain izazove
pokretanje krivinog postupka zbog KD za koje se goni po slubenoj dunosti protiv lica za koje zna da nije
uinilac tog djela.
Blai oblik djela
(3) Ko sam sebe prijavi da je uinio kakvo krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, iako ga nije
uinio, kaznie se NK ili zatvorom do est mjeseci.
(4) Kaznom iz stava 3. ovog lana kaznie se i ko prijavi da je uinjeno krivino djelo za koje se goni po
slubenoj dunosti, iako zna da to djelo nije uinjeno.
u prijavljivanju odreenog lica kao uinioca KD koje se goni po slubenoj dunosti, u podmetanju
tragova KD ili na drugi nain izazivanju pokretanja krivinog postupka zbog KD koje se goni po slub.
dunosti, prijavljivanju sebe ili prijavljivanju da je izvreno KD koje se goni po slubenoj dunosti,
iako se zna da takvo djelo nije uinjeno ili da prijavljeno lice nije uinilac.
Objekt zatite
objekt zatite je dvojako odreen kao:
1) pravosudna funkcija otkrivanja KD i njihovih uinilaca i
2) ast i ugled nevinih lica koja su neosnovano prijavljena kao uinioci KD.
etiri osnovna oblika djela
djelo ima etiri osnovna oblika:
1) lano prijavljivanje odreenog lica kao uinioca KD,
2) podmetanje tragova da je uinjeno KD,
3) lano prijavljivanje sebe kao uinioca KD,
4) lano prijavljivanje da je uinjeno KD.
1) Lano prijavljivanje odreenog lica kao uinioca KD
postoji kad se prijavi odreeno lice da je uinilo KD koje se goni po slub. dunosti, iako se zna da to
lice nije uinilac djela.
radnja izvrenja je lano prijavljivanje (podnoenje pismene ili usmene prijave organima krivinog
gonjenja - policiji ili tuiocu, lino ili posredno - preko telefona, dr. tehnikog sredstva ili preko dr.
lica).
2) Podmetanje tragova da je uinjeno KD (realna dostava)
84
se vri podmetanjem tragova, orua i predmeta na lice mjesta ili na neko drugo mjesto ili se na drugi
nain izaziva pokretanje krivinog postupka za KD koje se goni po slubenoj dunosti protiv lica za
koje se zna da to djelo nije uinilo.
3) Lano prijavljivanje sebe kao uinioca KD (samoprijavljivanje, samookrivljavanje)
postoji kada lice samo sebe prijavi kao uinioca KD koje se goni po slubenoj dunosti iako zna da to
djelo nije uinilo.
radi se o samoprijavljivanju za KD koje se goni po slubenoj dunosti.
4) Lano prijavljivanje da je uinjeno KD (fingirano KD)
postoji kada se prijavi da je uinjeno KD koje se goni po slubenoj dunosti, iako se zna da to djelo nije
uinjeno.
Davanje lanog iskazal. 365
(1) Svjedok, vjetak, prevodilac ili tuma koji da laan iskaz u postupku pred sudom, u disciplinskom,
prekrajnom ili upravnom postupku ili drugom zakonom propisanom postupku, kaznie se NK ili zatvorom do
dvije godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i stranka koja prilikom izvoenja dokaza sasluanjem stranaka u
sudskom ili upravnom postupku da laan iskaz, a na ovom iskazu je zasnovana odluka donesena u tom
postupku.
Tei oblici ovog KD
(3) Ako je laan iskaz dat u krivinom postupku, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina.
(4) Ako su usljed djela iz stava 3. ovog lana nastupile osobito teke posljedice za okrivljenog, uinilac e se
kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(5) Ako uinilac dobrovoljno opozove svoj lani iskaz prije nego to se donese konana odluka, kaznie se
NK, a moe se i osloboditi od kazne.
u davanju lanog iskaza svjedoka, vjetaka, prevodioca ili tumaa pred sudom, u disciplinskom,
prekrajnom, upravnom ili u drugom zakonom propisanom postupku, u davanju lanog iskaza stranke
prilikom izvoenja dokaza sasluanjem stranaka u sudskom ili upravnom postupku kad je na tom
iskazu zasnovana odluka donijeta u tom postupku ili u davanju lanog iskaza u krivinom postupku.
Objekt zatite
objekt zatite je zakonito obavljanje pravosudne f-je gdje se donijete odluke moraju zasnivati na
materijalnoj istini.
djelo ima tri osnovna oblika: 1) davanje lanog iskaza svjedoka, vjetaka, prevodioca ili tumaa, 2)
davanje lanog iskaza stranke i 3) davanje lanog iskaza u krivinom postupku.
Radnja izvrenja
kod svih oblika djela je davanje lanog iskaza.
iskaz je izjava ili saoptavanje pred nadl. organom o postojanju ili nepostojanju pravno relevantnih
injenica znaajnih za donoenje odluke pred tim organom.
djelo postoji kada se da, saopti laan iskaz, iskaz koji ne odgovara objektivnoj stvarnosti, pri emu on
moe biti laan u potpunosti ili djelimino.
Prvi oblik djela
je davanje lanog iskaza svjedoka, vjetaka, prevodioca ili tumaa pred sudom, u prekrajnom,
disciplinskom, upravnom ili dr. zakonom propis. postupku.
izvrilac djela moe da bude samo odreeno lice: svjedok, vjetak, prevodilac i tuma (ovdje se radi o
vlastorunom KD), a u pogledu krivice potreban je umiljaj.
Drugi oblik djela je davanje lanog iskaza stranke u sudskom ili upravnom postupku
ovo djelo postoji kada lice u svojstvu stranke prilikom izvoenja dokaza saslu. stranaka da laan
iskaz na kome bude zasnovana odluka donijeta u ovom postupku.
85
izvrilac djela moe da bude stranka u sudskom ili upravnom postupku, a u pogledu krivice potreban
je umiljaj.
Trei oblik djela je davanje lanog iskaza u kriv. postupku
ovo djelo ini lice koje ima posebno svojstvo: a) ako je svjedok, vjetak, prevodilac ili tuma i 2)
ova se radnja preduzima u posebnoj vrsti postupka u krivinom postupku.
djelo se moe uiniti u svim fazama krivi. postupka i od strane svakog uesnika osim osumnjienog,
okrivljenog ili optuenog.
izvrilac djela - svjedok, vjetak, prevod. ili tuma, a u pogledu krivice umiljaj.
Tei oblik djela
postoji ako su usljed davanja lanog iskaza u krivinom postupku nastupile osobito teke posljedice
za okrivljenog (koje su to osobito teke posljedice za okrivljenog, a koje se nalaze u uzronoposljedinoj vezi sa datim lanim iskazom, predstavlja faktiko pitanje koje sud rjeava u konkretnom
sluaju.)
Laki oblik djela postoji...
kada uinilac bilo kog oblika ovog djela dobrovoljno opozove dati laan iskaz prije nego to je
donijeta konana odluka.
uslovi: 1) da je uinilac dao laan iskaz u sudskom, disciplinskom, prekrajnom, upravnom ili drugom
zakonom propisanom postupku, 2) da je uinilac dobrovoljno opozvao, porekao, negirao dati iskaz i 3)
da je to uinio prije nego to je donijeta konana odluka nadlenog organa.
Pobuna lica lienih slobode-lan 373
(1) Lica koja su na osnovu zakona liena slobode, koja se skupe u namjeri da se nasilno oslobode, ili da
zajedniki napadnu lica ijem su nadzoru povjerena, ili da ih silom ili prijetnjom da e neposredno upotrijebiti
silu prinude da uine ili propuste neto to je protivno njihovoj dunosti, kaznie se zatvorom do tri god.
Tei oblik djela
(2) Uesnici u djelu iz stava 1. ovog lana koji upotrijebe silu ili ozbiljnu prijetnju, kaznie se zatvorom od
jedne do pet god.
(3) Izvrilac djela iz stava 1. koji dobrovoljno odustane od pobune prije upotrebe sile ili ozbiljne prijetnje,
oslobodie se od kazne.
u skupljanju lica koja su na osnovu zakona liena slobode u namjeri da se nasilno oslobode ili da
zajedniki napadnu lica ijem su nadzoru povjerena ili da ih silom ili prijetnjom da e neposredno
upotrijebiti silu prinude da uine ili propuste neto to je protivno njihovoj dunosti.
objekt zatite je pravosudna funkcija izvrenja pravnosnano izreenih KS institucionalnog karaktera.
Radnja izvrenja
je skupljanje lica koja su na osnovu zakona liena slobode (to je okupljanje veeg broja - najmanje
pet - individualno neodreenih lica, na istom mjestu, u isto vrijeme sa zajednikim ciljem - u namjeri
da se nasilno oslobode ili da zajedniki napadnu lica ijem su nadzoru povjerena ili da primjenom sile
ili prijetnje da e neposredno upotrijebiti silu prinude ta lica da neto uine ili propuste to je protivno
njihovoj dunosti - skupno izvrenje djela - nuno saizvrilatvo).
Izvrilac djela i oblik
izvrilac djela moe da bude samo lice koje je na osnovu zakona lieno slobode: lice kome je izreena
kazna zatvora, MB ili VM institucionalnog karaktera, lice kome je odreen pritvor, zadravanje,
dovoenje ili psihijatrijsko posmatranje radi vjetaenja duevnog zdravlja.
Tei oblik djela
postoji kada uesnik u pobuni lica lienih slobode upotrijebi silu ili ozbiljnu prijetnju.
ako je usljed primjene sile prouzrokovana teka tjelesna povreda ili smrt drugog lica, tada postoji sticaj
izmeu ovog i odgovarajueg KD protiv ivota i tijela.
Osloboenje od kazne
zakon je iz kriminalno politikih razloga predvidio mogunost osloboenja od kazne uesnika pobune
koji dobrovoljno odustane od uea u pobuni prije nego to je upotrijebljena sila ili ozbiljna prijetnja.
86
Bjekstvo lica lienog slobode-lan 374

Lice lieno slobode na osnovu zakona koje upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da e
neposredno napasti na ivot ili tijelo pobjegne, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
djelo se sastoji u bjekstvu lica koje je na osnovu zakona lieno slobode upotrebom sile protiv drugog
lica ili prijetnjom da e se neposredno napasti na ivot ili tijelo.
objekt zatite je pravosudna funkcija izvrenja pravnosnano izreenih KS institucionalnog karaktera.
bjekstvo lica lienog slobode je samovoljno udaljavanje lica koje je na osnovu zakona lieno slobode iz
zatvorskih prostorija ili zatvor. kruga prebacivanjem u slobodan prostor bez namjere da se vrati.
djelo postoji samo kada se radi o opasnom bjekstvu bjekstvu uz upotrebu sile protiv drugog lica ili
kvalifikovanu prijetnju neposrednim napadom na ivot ili tijelo.
sila ili prijetnja mogu biti primijenjene prema bilo kom licu: pripadniku slube za obezbjeenje,
radniku zavodske uprave ili drugom zatvorenom licu i dr.
nema djela ako je do bjekstva dolo bez primjene sile ili prijetnje npr. prevarom ili skrivenim
bekstvom.
djelo je svreno kad je lice na osnovu zakona lieno slobode uspjelo da pobjegne,
izvrilac djela moe da bude samo lice koje je na osnovu zakona lieno slobode.
za ovo je delo propisana kazna zatvora od est mjeseci do pet godina.
Omoguavanje bjekstva licu lienom slobode - lan 375
(1) Ko silom, prijetnjom, obmanom ili na drugi nain omogui bjekstvo licu koje je na osnovu zakona lieno
slobode, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana izvreno u organizovanoj grupi ili je omogueno bjekstvo vie lica,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
u omoguavanju bjekstva licu koje je na osnovu zakona lieno slobode silom, prijetnjom, obmanom ili
na dr. nain.
objekt zatite je pravosudna funkcija izvrenja izreenih KS institucionalnog karaktera.
Radnja izvrenja
je omoguavanje bjekstva licu koje je na osnovu zakona lieno slobode.
ovdje je radnja pomaganja zbog posebno ispoljene opasnosti i teine propisana kao samostalno KD, a
ne kao oblik sauesnitva.
ona obuhvata razliite djelatnosti injenja ili proputanja kojima se stvaraju mogunosti, uslovi ili
prilike da lice koje je na osnovu zakona lieno slobode pobjegne, dakle da se samo oslobodi i da
izbjegne nadzoru lica kome je povjereno.
da se ova radnja preduzima na odreeni nain: a) silom, b) prijetnjom, c) obmanom ili d) na drugi
nain.
sila ili prijetnja mogu biti primijenjene prema bilo kom licu: pripadniku slube za obezbjeenje,
radniku zavodske uprave ili drugom zatvorenom licu i dr.
za ovo je djelo propisana kazna zatvora od est mjeseci do pet godina.
postoji u dva sluaja:
a) ako je radnja izvrenja preduzeta od strane organizovane grupe i
b) ako je radnjom izvrenja omogueno bjekstvo vie lica.
vie lica u smislu lana 147. stav 9. KZ RS obuhvata najmanje dva lica.
87
Povreda zakona od strane sudije - lan 376

Sudija Ustavnog suda Republike Srpske ili sudija suda u Republici Srpskoj, u sudskom postupku s
ciljem da drugom pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu tetu, donese nezakonitu odluku ili na
drugi nain prekri zakon, kaznie se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
u donoenju nezakonite odluke ili u krenju zakona na drugi nain u sudskom postupku od strane sudije
Ustavnog suda RS ili sudije suda u RS s ciljem da se drugome pribavi kakva korist ili da mu se nanese
kakva teta.
poseban, specijalni oblik slubenog KD zloupotrebe slub. poloaja ili ovlaenja.
objekt zatite - zakonito vrenje sudijske f-je.
Radnja izvrenja
radnja izvrenja je dvojako alternativno odreena kao:
a) donoenje nezakonite odluke; odluka moe biti: formalno ili materijalno nezakonita i
b) krenje zakona na drugi nain.
ovdje se moe raditi o neprimjenjivanju (proputanju primjene) materijalnog ili procesnog zakona ili o
postupanju protivno zakonu.
Za postojanje djela je potrebno...
a) radnja izvrenja se preduzima u bilo kojoj vrsti sudskog postupka (parninom, vanpar, izvrnom,
krivinom, prekrajnom i dr.),
b) radnju izvrenja preduzima zakonom odreeno lice - sudija Ustavnog suda RS ili sudija drugog
nadlenog suda u RS i
c) radnja izvrenja se preduzima s odreenim ciljem - da se drugome pribavi kakva korist ili da mu se
nanese kakva teta.
izvrilac djela moe da bude samo odreeno lice - sudija Ustavnog suda RS ili sudija drugog suda u
RS.
u pogledu krivice potreban je umiljaj koji karakterie cilj uinioca da se drugome pribavi kakva korist
ili da mu se nanese kakva teta.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Glava XXIX KD PROTIV PRAVNOG SAOBRAAJA

Falsifikovanje isprave;
Posebni sluajevi falsifikovanja isprave;
Falsifikovanje ili unitavanje slubene isprave;
Izrada, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na upotrebu sredstava za falsifikovanje isprava;
Navoenje na ovjeravanje neistinitog sadraja;
Izdavanje ili upotreba neistinitog ljekarskog ili veterinarskog uvjerenja.
KD protiv pravnog saobraaja
razni oblici i vidovi falsifikovanja isprava.
1) materijalno i
2) intelektualno falsifikovanje isprava.
materijalno - pravljenje lane isprave ili njeno prepravljanje tako da sadrina isprave ne odraava
volju lica koje je na njoj oznaeno kao izdavalac (lice koje je oznaeno kao izdavalac isprave nije dalo
izjavu koja na takvoj ispravi stoji).
Intelektualno falsifikovanje
jeste izdavanje isprave sa neistinitim sadrajem koje ini lice koje je na ispravi oznaeno kao njen
izdavalac.
ovdje je izdavalac isprave zaista ono lice koje je oznaeno na takvoj ispravi kao njen izdavalac, ali je
lana sadrina isprave.
88
krivotvorenje misli i izjava; alternativno, sadrajno, posredno ili nepravo falsifik.

Objekt zatite
objekt zatite ovih KD je pravni saobraaj, njegovo zakonito, normalno, nesmetano i uz povjerenje
odvijanje izmeu fizikih i pravnih lica prilikom uspostavljanja, promjene ili okonanja pravnih
odnosa.
Radnja izvrenja
radnja izvrenja ovih KD se preduzima na ispravi kao sredstvu za odvijanje pravnog saobraaja.
isprava je objekt napada ovih KD.
prema l. 147 stav 19 KZ RS dokument ili isprava je svaki predmet koji je podoban ili odreen da slui
kao dokaz kakve injenice koja ima znaaj za pravne odnose.
Dva pojma isprave
1. isprava u irem smislu je svaki predmet koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz kakve
injenice koja ima znaaj za pravne odnose (magnetofonska traka, broj asije motora, granini kamen,
zemljomjerski znak, kamen mea, registarska tablica, raunarski podatak.)
2. isprava u uem smislu je izjava volje ili misli nekog lica data u pismenoj formi o pravno relevantnoj
injenici.
Vrste isprava
postoji vie razliitih vrsta isprava:
1) javna, slubena i privatna isprava,
2) originalna isprava, kopija i prepis,
3) namjerna i sluajna isprava i
4) konstitutivna i dokazna isprava.
Posljedica ovih KD
se javlja u vidu opasnosti, ugroavanja zakonitog, sigurnog, nesmetanog i uz povjerenje
odvijanja pravnog saobraaja izmeu fizikih i pravnih lica.
izvrilac ovih djela moe da bude svako lice, ali kod nekih djela iz ove grupe zakonodavac trai
posebno lino svojstvo na strani izvrioca - svojstvo slubenog ili odgovornog lica (falsifikovanje ili
unitenje slubene isprave iz lana 379. KZ RS).
u pogledu krivice, ova se djela vre samo sa umiljajem.
Falsifikovanje ispravel. 377
(1) Ko napravi lanu ispravu ili preinai pravu ispravu u namjeri da se takva upotrijebi kao prava ili ko
takvu ispravu upotrijebi kao pravu ili je pribavi radi upotrebe, kaznie se NK ili zatvorom do tri godine.
Tei oblik djela
(2) Ko napravi lanu javnu ispravu, testament, mjenicu, ek, javnu ili slubenu knjigu ili drugu knjigu
koja se mora voditi na osnovu zakona, ili ko preinai takvu pravu ispravu ili ko takvu lanu ili preinaenu
ispravu stavi u opticaj, ili je dri radi toga da je upotrijebi ili je upotrijebi kao pravu, kaznie se zatvorom od tri
mjeseca do pet godina.
u pravljenju lane ili u preinaenju prave isprave u namjeri da se upotrijebi kao prava, u upotrebi
lane ili neistinite isprave kao prave ili u nabavljanju lane ili neistinite isprave u namjeri
upotrebe u pravnom saobraaju kao prave.
ovo je osnovno KD protiv pravnog saobra.
Objekt zatite
objekt zatite je pravni saobraaj (saobraaj ispravama kojima se dokazuje postojanje ili nepostojanje
pravnih odnosa izmeu fizikih i pravnih lica), a objekt napada je isprava.
isprava je sredstvo za zakonito, normalno, nesmetano i uz povjerenje odvijanje pravnog saobraaja, pa
stoga mora biti istinita, odnosno mora da sadri injenice koji odgovaraju objektivnoj stvarnosti.
Radnja izvrenja
radnja izvrenja se moe preduzeti sa vie alternativno predvienih djelatnosti:
1) pravljenje lane isprave,
89
2)
3)
4)
preinaenje prave isprave,

upotreba lane ili neistinite isprave i
nabavljanje lane ili neistinite isprave.
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umiljaj (koji se kod pojedinih
oblika djela javlja kao direktni umiljaj koji kvalifikuje namjera uinioca).
Tei oblik djela
postoji ako je radnja izvrenja osnovnog djela preduzeta u odnosu na posebnu vrstu isprave: 1) javnu
ispravu, 2) testament, 3) mjenicu, 4) ek, 5) javnu knjigu, 6) slubenu knjigu i 7) drugu knjigu koja se
mora voditi na osnovu zakona.
kvalifikatorna okolnost je priroda, vrsta i znaaj objekta napada.
Posebni sluajevi falsifikovanja ispravel. 378
Kaznom iz l. 377. st. 1. ovog zakona kaznie se:
1) ko kakvu hartiju, blanket ili kakav drugi predmet na kome je neko lice stavilo svoj potpis
neovlaeno popuni kakvom izjavom koja ima vrijednost za pravne odnose;
2) ko drugog obmane u sadraju kakve isprave i ovaj stavi svoj potpis na tu ispravu, drei da se
potpisuje pod kakvu drugu ispravu ili pod kakav drugi sadraj;
3) ko ispravu izda u ime nekog lica bez njegovog ovlaenja ili u ime lica koje ne postoji;
4) ko kao izdavalac isprave uz svoj potpis stavi da ima kakav poloaj, zvanje ili in, a ovaj ima bitni
uticaj na dokaznu snagu isprave;
5) ko ispravu naini na taj nain to neovlaeno upotrijebi pravi peat ili znak.
Objekt zatite
ovo je oblik intelektualnog falsif. isprave kod koga je izdavalac isprave istinito, tano odreen, to
znai da isprava potie od lica koje je na njoj oznaeno kao izdavalac, ali je neistinita sadrina
isprave (izjava volje ili misli) budui da ona ne odgovara volji lica koje je oznaeno kao njen
izdavalac.
objekt zatite je pravni saobraaj, a objekt napada je isprava.
Djelo ima pet oblika
a) zloupotreba blanketa,
b) navoenje na potpisivanje isprave obmanom,
c) izdavanje isprave bez ovlaenja,
d) izdavanje isprave obmanom o poloaju, inu ili zvanju i
e) izdavanje isprave neovlaenom upotrebom pravog peata ili znaka.
Glava XXX -KD PROTIV JAVNOG REDA I MIRA

zatitni objekat ovih KD je javni red i mir.
sam pojam JRM teko je precizno odrediti.
obino se pod JRM podrazumijeva stanje postojanja pravnog poretka i pravne sigurnosti, odn. osjeanje
graana da postoji pravna sigurnost i lina bezbjedn.
Pojam javnog reda i mira
javni red ine meusobni odnosi graana koji su u skladu sa pravilima ponaanja o normalnom nainu
ivota i drut. disciplini.
iz toga proizilazi da svako KD na izvjestan nain ugroava ovo osjeanje pravne sigurnosti i line
bezbjednosti graana.
ta se ugroava ovom vrstom KD?
90
meutim, za razliku od drugih KD kojima se uglavnom ugroava lina bezbjednost i sigurnost

odreenog lica, pa tek posredno javni red i mir uopte, krivinim djelima iz ove grupe KD prvenstveno
se ugroava javni red i mir svih graana uopte.
Radnja izvrenja ovih KD, izvrilac i oblik krivice
radnja izvrenja ovih KD se preduzima na odreeni nain (to znai da je nain izvrenja djela elemenat
njegovog bia koji mora biti obuhvaen umiljajem uinioca): upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe
sile, odn. na protivpravan nain.
izvrilac ovih KD moe da bude svako lice.
u pogledu krivice, ova se KD vre sa umiljajem.
KD PROTIV JRM
1. Zloinako udruenje,
2. Organizovani kriminal,
3. Dogovor za izvrenje krivinog djela,
4. Nasilniko ponaanje,
5. Uestvovanje u skupini koja izvri KD,
6. Spreavanje slubenog lica u vrenju slubene radnje,
7. Napad na slu. lice u vrenju sl. dunosti,
8. Uestvovanje u skupini koja sprijei slubeno lice u vrenju slubene radnje,
9. Organizovanje otpora,
10. Protivpravno mijenjanje teritorijalne podjele RS,
11. Neovlaeno bavljenje odreenim zanim.,
12. Skidanje ili povreda sl. peata ili znaka,
8. Oduzimanje ili unitenje slubenog peata ili slubenih spisa,
9. Lano predstavljanje,
10. Samovlae,
11. Izraivanje i nabavljanje oruja i sredstava namijenjenih za izvrenje KD,
12. Nedozvoljena proizvodnja i promet oruja ili eksplozivnih materija,
13. Kockanje,
14. Povreda groba ili lea.
Zloinako udruenje l. 383
(1) Ko organizuje udruenje koje ima za cilj vrenje krivinih djela za koja se moe izrei kazna
zatvora od tri godine ili tea kazna, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
(2) Ko postane lan udruenja iz prethodnog stava, kaznie se zatvorom do dvije godine.
Zloinako udruenje
(3) Izvrilac djela iz stava 1. i 2. ovog lana koji sprijei izvrenje krivinih djela navedenih u stavu 1.
ovog lana, ili ih pravovremeno prijavi ili otkrije organizaciju i vodee lanove udruenja, oslobodie se od
kazne.
Zloinako udruenje
takva inkriminacija kojom se predvia kanjavanje za jedan oblik pripremne radnje, tanije, za
organizovanje udruenja za vrenje odreenih KD.
organizovanje udruenja ili postajanje lanom udruenja koje ima za cilj vrenje KD za koja se moe
izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna.
Objekt zatite i oblici KD
objekt zatite je pravni poredak koji se moe naruiti ili ugroziti organizovanim, grupnim vrenjem
KD.
djelo ima dva oblika: 1) organizovanje zloinakog udruenja za vrenje KD i 2) postajanje
pripadnikom zloinakog udruenja za vrenje KD.
Ko moe biti izvrilac ovog djela i oblik krivice
91
u sluaju da organizator ili lan udruenja sprijei izvrenje planiranih KD ili ih pravovremeno prijavi
ili otkrije organizaciju i vodee lanove udruenja, moe se iz kriminalno-politikih razloga osloboditi
od kazne u potpunosti.
Organizovani kriminal - lan 383a.
(1) Ko uini KD propisano KZ RS, kao pripadnik zloinakog udruenja, ako za pojedino KD nije
predviena tea kazna, kaznie se zatvorom najmanje tri godine.
(2) Ko kao pripadnik zloinakog udruenja uini KD propisano KZ RS, za koje se moe izrei kazna
zatvora tri godine ili tea kazna, ako za pojedino djelo nije propisana tea kazna, kaznie se zatvorom
najmanje pet godina.
(3) Ko organizuje ili bilo kako rukovodi zloinakim udruenjem koje zajednikim djelovanjem uini
ili pokua KD propisano KZ RS, kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.
(4) Ko postane lan zloinakog udruenja koje zajednikim djelovanjem uini ili pokua KD
propisano KZ RS, ako za pojedino KD nije propisana tea kazna, kaznie se zatvorom najmanje jednu god.
(5) Pripadnik zloinakog udruenja iz st. 1. do 4. ovog lana, koji otkrije zloinako udruenje, moe
se osloboditi kazne.
lan 383a unesen je u KZ RS dopunom KZ - 70/2006.
KD se sastoji u organizovanju ili rukovoenju zloinakim udruenjem ili u postajanju pripadnikom
takvog udruenja ili u tom svojstvu vrenju KD koje je propisano KZ RS koje ima za cilj vrenje KD
za koja se po zakonu moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna.
ovdje je inkriminisano organizovanje zloinakog udruenja kao samostalno KD.
Objekt zatite, izvrilac i oblik vinosti
objekt zatite je pravni poredak koji se moe naruiti ili ugroziti organizovanim, grupnim vrenjem
KD.
izvrilac ovog djela moe da bude svako lice.
KD ima tri oblika
1) organizovanje ili rukovoenje zloinakim udruenjem za vrenje KD,
2) postajanje pripadnikom zloinakog udruenja za vrenje KD i
3) vrenje KD u svojstvu pripadnika zloinakog udruenja.
uslov - ovo djelo postoji samo u sluaju ako zakonom za takvo organizovanje nije predviena tea
kazna.
Tei oblik djela
postoji ako neko lice u svojstvu pripadnika zloinakog udruenja izvri KD za koje je Krivinim
zakonom Republike Srpske propisana kazna zatvora od najmanje tri godine ili tea kazna.
ovdje je teina i priroda uinjenog KD kvalifikatorna okolnost za koju zakon propisuje kaznu zatvora
najmanje pet god.
Nasilniko ponaanje l. 385
(1) Ko tekim vrijeanjem ili grubim zlostavljanjem, vrenjem nasilja ili na drugi nain ugroava
sigurnost drugoga i time prouzrokuje znatno uznemirenje i strah kod graana, ili u veoj mjeri remeenje JRM,
kaznie se NK ili zatvorom do dvije g.
Nasilniko ponaanje
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana izvreno od strane dva ili vie lica, ili je dolo do teeg
poniavanja ili zlostavljanja veeg broja lica, ili je izvrilac nekom licu nanio tjelesnu povredu, uinilac e se
kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri god.
objekt zatite je dvojako odreen kao: 1) javni red i mir i 2) spokojstvo graana.
Nasilniko ponaanje
92
inkriminacija kojom se titi JRM od razliitih oblika nasilnikog ponaanja.

djelo ima dva oblika, osnovni i tei.
osnovni oblik djela vri onaj ko tekim vrijeanjem ili grubim zlostavljanjem, vrenjem nasilja ili na
drugi nain ugroava sigurnost drugog, i time prouzrokuje znatno uznemirenje i strah kod graana ili u
veoj mjeri remeenje JRM.
Tei oblici ovog KD
razlikujemo nekoliko teih oblika KD:
a) ukoliko je osnovni oblik djela izvren od strane dva ili vie lica,
b) ukoliko je usljed osnovnog oblika djela dolo do teeg poniavanja ili zlostavljanja veeg broja lica,
c) ukoliko je izvrilac osnovnog oblika djela nekom licu nanio tjelesnu povredu.
Spreavanje slub. lica u vrenju slub. radnjel. 387
(1) Ko silom ili prijetnjom da e neposredno upotrijebiti silu da sprijei slubeno lice u institucijama
RS u vrenju slubene radnje koju je preduzelo u okviru svojih ovlatenja ili ga na isti nain prinudi na vrenje
slub. radnje, kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je KD iz stava 1. ovog lana slubeno lice zlostavljano ili su mu nanesene lake tjelesne
povrede ili je KD poinjeno prijetnjom upotrebe oruja, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet
g.
Spreavanje slubenog lica u vrenju slub. radnje
(3) Ko krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini prema slubenom licu prilikom vrenja poslova
bezbjednosti RS, lienja slobode uinioca KD ili uvanja lica koje je lieno slobode, kaznie se zatvorom od
(4) Ako je uinilac KD iz st. 1, 2. i 3. ovog lana bio izazvan protivzakonitim ili grubim postupanjem
slubenog lica, moe se osloboditi kazne.
Spreavanje slubenog lica u vrenju slubene radnje
ovim KD obezbjeuje se krivinopravna zatita slubenog lica u vrenju njegove slube, tj.
nesmetano vrenje slu. radnje.
primarni objekt zatite je sluba, odn. nesmetano vrenje slubene radnje od strane slubenog lica, a
posredno se obezbjeuje i zatita samog slubenog lica.
djelo ini ko silom ili prijetnjom: a) sprijei slubeno lice u vrenju slubene radnje koju je ono
preduzelo u okviru svojih ovlaenja ili b) prinudi slubeno lice na vrenje slubene radnje.
tei oblik ako uinilac uvrijedi ili zlostavi slubeno lice, ako mu nanese laku tjelesnu povredu ili
prijeti upotrebom oruja.
kvalifikovan oblik ako je djelo uinjeno prema sudiji ili tuiocu pri vrenju njihove dunosti.
pokuaj djela je kanjiv.
Napad na slubeno lice u vrenju slub. Dunosti-l. 388.
(1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da e napasti slubeno lice ili lice za koje zna da mu pomae u
vrenju slubene dunosti, kaznie se zatvorom do tri godine.
(2) Ako uinilac pri izvrenju djela iz stava 1. ovog lana slubeno lice ili lice za koje zna da mu
pomae zlostavi, tjelesno povredi ili mu prijeti upotrebom oruja, uinilac e se kazniti zatvorom od tri
mjeseca do tri god.
Napad na slubeno lice u vrenju slubene dunosti
(3) Ako je djelo iz stava 1. i 2. ovog lana uinjeno prema sudiji ili tuiocu u vezi sa vrenjem njihove
sudijske, odn. tuilake dunosti ili slubenom licu u vrenju poslova bezbjednosti, uinilac e se kazniti
zatvorom od est mjeseci do pet g.
(4) Ako je uinilac djela iz stava 1. do 3. ovog lana bio izazvan nezakonitim ili grubim postupanjem
slubenog lica ili lica koje mu pomae, moe se osloboditi od kazne.
93
ovim djelom obezbjeuje se krivinopravna zatita slu. lica ili lica koje mu pomae u vrenju slu.
dunosti od svake one radnje koja se moe podvesti pod krivinopravni pojam napada ili ozbiljne
prijetnje da e se napasti na pasivnog subjekta.
Radnja izvrenja
dvojako alternativno odreena: a) napad djelatnost kojom se neposredno i stvarno ugroava ivot i
tjelesni integritet drugog lica i b) prijetnja napadom (najava napada, izjava volje kojom se drugom
licu stavlja u izgled mogunost napada na ivot ili tjelesni integritet).
Pasivni subjekt djela
za postojanje djela vano da se ova radnja preduzima u odnosu na odreenu vrstu pasivnog subjekta: a)
slubeno lice u institucijama RS i b) drugo lice koje pomae slubenom licu u vrenju poslova
bezbjednosti RS, otkrivanju ili lienju slobode uinilaca KD ili uvanja lica koje je lieno slobode.
Objekt zatite
objekt zatite: a) slubena dunost slubenih lica u institucijama RS, njeno zakonito, efikasno,
blagovremeno i kvalitetno obavljanje i b) ivot i tjelesni integritet slubenih lica ili drugog lica koje
mu pomae u vrenju poslova bezbjednosti RS, otkrivanju ili lienju slobode uinilaca KD ili uvanja
lica koje je lieno slobode.
izvrilac KD moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umiljaj.
osnovni oblik djela postoji kada uinilac djela napadne ili ozbiljno prijeti da e napasti slubeno lice ili
lice za koje zna da mu pomae u vrenju slubene dunosti.
radnja izvrenja je oznaena kao napad ili ozbiljna prijetnja da e se napasti pasivni subjekat.
postoji ako uinilac pri izvrenju djela slubeno lice ili lice za koje zna da mu pomae zlostavi, tjelesno
povrijedi ili mu prijeti upotrebom oruja.
dakle, kvalifikatornu okolnost predstavlja zlostavljanje pasivnog subjekta, nanoenje tjelesne povrede
pasivnom subjektu i prijetnja upotrebom oruja prema pasivnom subjektu.
drugi tei oblik djela postoji ako je djelo uinjeno prema sudiji ili tuiocu u vezi sa vrenjem njihove
sudijske ili tuilake dunosti ili prema slubenom licu u vrenju poslova bezbjednosti.
dakle, nije dovoljno da je djelo izvreno samo prema sudiji ili tuiocu ve je neophodno da je djelo
izvreno prema ovim licima u vezi sa vrenjem njihove sudijske ili tuilake dunosti.
Napad izvren prema slubenom licu u vrenju poslova bezbjednosti
kvalifikatornu okolnost djela predstavlja i injenica da je napad izvren prema slubenom licu u
vrenju poslova bezbjedn.
pod poslovima bezbjednosti treba podrazumijevati poslove vezane za uvanje JRM, zatitu ivota i
line sigurnosti graana, spreavanje i otkrivanje KD, hvatanje uinioca KD i sl.
Laki oblik djela
laki oblik djela za koji se uinilac moe u potpunosti osloboditi od propisane kazne postoji iz
kriminalno-politikih razloga ako je bio izazvan protivzakonitim ili grubim postupanjem slubenog
lica.
ovdje je prethodna nezakonita ili nepravil. preduzeta radnja slubenog lica bila provokacija za uinioca
djela za koju zakon propisuje ovu izuzetnu zakon. mogunost.
Uestvovanje u skupini koja sprijei slub. lice u vrenju slubene radnje l. 389
(1) Ko uestvuje u skupini ljudi koja zajednikim djelovanjem sprijei ili pokua da sprijei slubeno
lice u vrenju slubene radnje, ili ga na isti nain prinudi na vrenje slub. radnje, kaznie se za samo
uestvovanje NK ili zatvorom do tri god.
(2) Organizator i voa skupine koja izvri djelo iz stava 1. ovog lana, kaznie se zatvorom od jedne do
pet godina.
Uestvovanje u skupini koja sprijei slubeno lice u vrenju slubene radnje
94
je inkriminacija kojom se predvia kanjavanje za onog ko uestvuje u skupini ljudi koja zajednikim
djelovanjem sprijei ili pokua da sprijei slubeno lice u vrenju slubene radnje, ili ga na isti nain
prinudi na vrenje slubene dunosti.
objekt zatite je dvojako odreen kao: a) slubena dunost i njeno zakonito, efikasno, kvalitetno i
blagovremeno obavljanje i b) sloboda odluivanja slubenog lica.
izvrilac ovog djela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umiljaj.
Radnja izvrenja
radnja izvrenja se sastoji u uestvovanju u skupini ljudi.
ovdje je radnja izvrenja preduzimanje bilo koje djelatnosti na osnovu zajedniki donijete odluke sa
jedinstvenim ciljem: a) da se sprijei ili pokua da sprijei slubeno lice u vrenju slubene radnje i b)
da se prinudi slubeno lice na vrenje slubene radnje.
Lano predstavljanje-l.396
(1) Ko se u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugome nanese kakvu tetu lano
predstavlja kao slubeno ili vojno lice, ili neovlaeno nosi kakve znake slubenog ili vojnog lica, kaznie se
NK ili zatvorom do jedne g.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko izvri kakvu radnju koju je ovlaeno da izvri samo
odreeno slubeno ili vojno lice.
Lano predstavljanje
lano predstavljanje postoji kada se neko lice, u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da
drugom nanese kakvu tetu lano predstavlja kao slubeno ili vojno lice, ili neovlateno nosi kakve
znake slubenog ili vojnog lica.
objekt zatite je autoritet slubene ili vojne dunosti i njenih nosilaca (slubene radnje mogu
preduzimati samo slubena ili vojna lica u vrenju slube po pravilima te sube, na nain i po postupku
koji su utvreni pravilima te slube; takva lica u vrenju slube nose i odreene znakove pripadnosti
slubi).
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u pogeldu krivice potreban je umiljaj.
Radnja izvrenja
1) lano predstavljanje sebe kao slubeno ili vojno lice tvrdnja, usmena ili pismena, a moe biti
preduzeta i na simbolian nain kojim se neko lice oznaava kao slubeno ili vojno lice iako zna da to
nije.
2) neovlaeno noenje kakvih znakova slubenog ili vojnog lica.
3) vrenje slubene radnje koju je ovlaeno da izvri samo odreeno slubeno ili vojno lice.
Nedozvoljena proizvodnja i promet oruja ili eksplozivnih materija l. 399
(1) Ko neovlaeno izradi, prepravi, dri, proda, nabavi, vri razmjenu, unese u zemlju ili iz nje iznese,
vatreno, hemijsko, bioloko ili nuklearno oruje, municiju ili eksplozivne materije, ili kakvo drugo borbeno
sredstvo ije izraivanje, nabavljanje, prodaja, noenje ili dranje graanima uopte nije dozvoljeno ili je
ogranieno, kaznie se zatvorom od dvije godine do pet godina.
(2) Ako je predmet djela iz stava 1. ovog lana oruje, municija ili eksplozivne materije ili druga
borbena sredstva u veoj koliini ili vrijednosti ili je u pitanju oruje ili druga borbena sredstva velike razorne
moi i opasnosti, ili je djelo izvreno u skupini, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do deset godina.
(3) Ko neovlaeno izradi, pribavi, dri, proda, vri razmjenu, unese u zemlju ili iz nje iznese sastavne,
odnosno rezervne djelove oruja, municije, eksplozivnih materija ili kakvih drugih borbenih sredstava ili
opreme, materijal ili djelove za koje zna da e biti upotrijebljeni za proizvodnju ili upotrebu predmeta iz
prethodnih stavova, kaznie se zatvorom od dvije godine do pet godina.
(4) Ko organizuje udruenje radi vrenja KD iz stava 1., 2. i 3. ovog lana, kaznie se zatvorom do pet
godine.
(5) Ko postane lan udruenja iz prethodnog stava, kaznie se zatvorom do pet godine.
(6) Ko neovlaeno na javnom mjestu nosi vatreno oruje ije je nabavljanje graanima dozvoljeno, a
za koje nema oruni list, odn. dozvolu za dranje oruja, kaznie se NK ili zatvorom do jedne godine.
95
(7) Ko neovlaeno na javnom mjestu nosi vatreno, hemijsko, bioloko ili nuklearno oruje, municiju
ili eksplozivne materije ili kakvo drugo borbeno sredstvo ije nabavljanje graanima uopte nije dozvoljeno,
kaznie se zatvorom od jedne do tri godine.
(8) Predmeti iz prethodnih stavova i sredstva za njihovo pravljenje, prenoenje i rasturanje oduzee se.
Nedozvoljena proizvodnja i promet oruja ili eksplozivnih materija
neovlatena izrada, prepravljanje, dranje, prodaja, nabavljanje, razmjena, unoenje ili iznoenje iz
zemlje, vatrenog, hemijskog, biolokog ili nuklearnog oruja, municije ili eksplozivne materije, ili
kakvog drugog borbenog sredstva ije izraivanje, nabavljanje, prodaja, noenje ili dranje graanima
nije uopte dozvoljeno ili je ogranieno.
objekt zatite: 1) javni red i mir i 2) spokojstvo graana koji se tite od nesmotrenog, nestrunog i
nehatnog rukovanja opteopasnim predmetima.
objekt napada: 1) vatreno, hemijsko, bioloko ili nuklearno oruje, 2) municija, 3) eksplozivna
materija i 4) drugo borbeno sredstvo.
Posljedica djela i izvrilac
posljedica djela je apstraktna opasnost za javni red i mir, odn. za ivot, tjelesni integritet ili zdravlje
ljudi ili njihovu imovinu.
Laki oblici djela
djelo ima dva laka oblika: 1) neovlaeno noenje na javnom mjestu vatrenog oruja ije je
nabavljanje dozvoljeno graanima, ali bez orunog lista, odn. dozvole za dranje oruja i 2)
neovlaeno noenje na javnom mjestu vatrenog, hemijskog, biolokog ili nuklearnog oruja, municije
ili eksplozivne materije ili drugog borbenog sredstva ije nabavljanje graanima uopte nije
dozvoljeno.
postoji u tri sluaja: a) ako je radnja izvrenja preduzeta u odnosu na: oruje, municiju ili eksplozivnu
materiju ili drugo borbeno sredstvo u veoj koliini ili vrijednosti, b) ako je radnja izvrenja preduzeta
u odnosu na oruje ili drugo borbeno sredstvo velike razorne moi i opasnosti i c) ako je djelo izvreno
u skupini grupi od najmanje pet lica.
postoji ako je radnja izvrenja osnovnog djela preduzeta u odnosu na posebnu vrstu predmeta: a)
sastavne ili rezervne dijelove oruja, municije, eksplozivnih materija ili drugih borbenih sredstava i b)
opreme, materijala ili dijelova za koje se zna da e biti upotrijebljeni za proizvodnju ili upotrebu
vatrenog, hemijskog, biolokog ili nuklearnog oruja.
Tei oblik djela
trei tei oblik djela za koji je propisana kazna zatvora do pet godina postoji u dva sluaja: a) kada se
organizuje udruenje za vrenje ovog KD i b) kada se postane pripadnikom takvog udruenja.
Kockanje l. 400
(1) Ko neovlaeno organizuje kocku ili druge igre na sreu koje su zabranjene, kaznie se NK ili
zatvorom do jedne godine.
(2) Istom kaznom kaznie se i ko za nagradu stavlja na raspolaganje prostorije radi kockanja ili na drugi
nain za nagradu omoguava kockanje.
(3) Ko se pri kocki poslui lanim ili obiljeenim kartama ili drugom obmanom, kaznie se kaznom
zatvora do tri godine i NK.
(4) Predmeti kocke kao i novac zateen pri kocki oduzee se.
Kockanje
neovlaeno organizovanje kocke ili drugih igara na sreu koje su zabranjene.
omoguavanje kockanja za nagradu, stavljanjem na raspolaganje prostorije ili na neki drugi nain.
Radnja izvrenja i objekt zatite
KD se sastoji u neovlaenom organizovanju kocke ili druge igre na sreu koje su zabranjene ili u
stavljanju na raspolaganje prostorije radi kocke ili na drugi nain omoguavanju kockanja za nagradu.
96
a)
b)
c)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
objekt zatite: JRM, a objekt napada: a) kocka i b) druga igra na sreu.

Radnja izvrenja
radnja izvrenja je viestruko alternativno odreena kao:
organizovanje (prireivanje) kocke ili druge igre na sreu,
stavljanje na raspolaganje prostorija radi kocke za nagadu i
omoguavanje kocke na drugi nain za nagradu.
Izvrilac djela i KS
pored kazne uiniocu se obavezno izrie mjera bezbjednosti oduzimanja sredstava koja su
namijenjena ili upotrijebljena za prireivanje igre na sreu, odn. novca i drugih predmeta koji slue
ovakvoj igri.
Tei oblik djela
tei oblik djela za koji je propisana kazna zatvora do tri godine i NK (kumulatuvno) postoji kada se
uesnik u igri poslui lanim ili obiljeenim kartama ili drugom obmanom (prevarom).
Glava XXXI KD PROTIV OPTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE
Izazivanje opte opasnosti;
Stvaranje opasnosti nepropisnim izvoenjem graevinskih radova;
Oteenje zatitnih ureaja na radu;
Oteenje ili unitenje javnih ureaja;
Oteenje brana i vodoprivrednih objekata;
Nepropisno prevoenje ili prenoenje opteopasnih materija;
Neotklanjanje opasnosti;
Neuestvovanje u otklanjanju opte opasnosti.
opta sigurnost ljudi i imovine i to sigurnost individualno neodreenog broja ljudi i imovine bez
obzira na vrstu, vlasnitvo i obim.
ovakva zatita predstavlja posljedicu tehniko-tehnolokog razvoja posljednjih decenija 20. vijeka koji
je donio upotrebu ogromnih i raznovrsnih izvora opasnih energija, sirovina, maina, alata i ureaja koji
su neophodni za ivot i rad ljudi, ali istovremeno nose sa sobom niz opasnosti.
Cilj ovih inkriminacija
je da se povea ljudska panja i opreznost u radu i postupanju sa opasnim sredstvima, materijama,
energijama ili sirovinama koje se koriste za stvaranje materijalnih dobara, vrenje usluga ili za tehnika
usavravanja i nauna istraivanja i tako sprijei da njihova opta opasnost koja stalno vreba
prouzrokuje udese i nesree u kojima stradaju ljudi i njihova dobra.
Radnja izvrenja
se sastoji u razliitim djelatnostima injenja ili neinjenja kojima se izaziva opta opasnost po ivot,
tijelo ili zdravlje individualno neodreenog broja ljudi, odn. njihovu imovinu veeg obima.
s obzirom na prirodu opteopasnih radnji i svojstva opteopasnih sredstava, njihovim preduzimanjem,
odn. korienjem stvara se opasno stanje, stanje ugroenosti ije se konkretne posljedice ne mogu
unaprijed predvidjeti, niti ograniiti .
Opta opasnost
opta opasnost kao posljedica opteopasne djelatnosti sastoji se u ugroavanju ivota ili tijela
individualno neodreenog broja lica ili pojedinog, ali individualno neodreenog lica ili individualno
odreenog veeg broja lica, odn. u izazivanju opasnosti za individualno neodreenu stvar ili stvari koje
predstavljaju imovinu veeg obima.
Konkretna i apstraktna opasnost
opasnost kao posljedica ovih KD se javlja u dva oblika: a) konkretna i b) apstraktna.
97
konkretna (neposredna) opasnost nastupa kada po optem iskustvu postoji bliska i realna mogunost
da doe do povrede zatienog dobra, tj. ivota ili tijela ljudi, odn. imovine veeg obima.
apstraktna (opta) opasnost je opasnost po zatieno dobro koja je mogla da nastupi usljed preduzete
radnje izvrenja.
Teko djelo protiv opte sigurnosti
ako usljed preduzete radnje izvrenja osnovnog djela nastupi posljedica povrede u vidu teke
tjelesne povrede, smrti jednog ili vie lica ili unitenja imovine velikih razmjera, tada postoji teko
djelo protiv opte sigurnosti.
u pogledu krivice, ova se KD vre sa umiljajem ili iz nehata.
izvrilac ovih djela moe biti svako lice.
Izazivanje opte opasnosti
lan 402
(1) Ko poarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom, jonizirajuim ili radioaktivnim
zraenjem, motornom silom, elektrinom ili drugom energijom, pucanjem iz vatrenog oruja ili kakvom
drugom opteopasnom radnjom ili opteopasnim sredstvom, izazove opasnost za ivot ljudi ili za imovinu
veeg obima, kaznie se zatvorom od est mj. do pet g.
Kanjavanje slu. ili odg. lica za izazivanje opte opasnosti
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana, kaznie se i slubeno ili odgovorno lice koje ne postavi propisane
ureaje za zatitu od poara, eksplozije, poplave, otrova, otrovnih gasova ili jonizirajuih ili radioaktivnih
zraenja, elektrine energije ili drugih opasnih sredstava, ili ove ureaje ne odrava u ispravnom stanju, ili ih u
sluaju potrebe ne stavi u dejstvo, ili uopte ne postupa po propisima ili tehnikim pravilima o zatitnim
mjerama, i time izazove opasnost za ivot ljudi i imovinu veeg obima.
Ostali oblici ovog KD
(3) Ako su djela iz stava 1. i 2. izvrena na mjestu gde se okuplja vei broj ljudi, uinilac e se kazniti
zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako su djela iz stava 1. i 2. ovog lana uinjena nehatno, kaznie se NK ili zatvorom do tri godine.
(5) Ako su djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana uinjena iz mrnje, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne
do deset godina.
Teki oblik ovog KD
(6) Ako je usljed djela iz stava 1., 2., 3. i 4. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda jednog ili vie
lica ili imovinska teta velikih razmjera, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. i 2. zatvorom od jedne do
deset godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom od jedne do dvanaest godina, a za djelo iz stava 4. zatvorom od
est mjeseci do pet g.
(7) Ako je usljed djela iz stava 1., 2., 3. i 4. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se
kazniti za djela iz stava 1., 2. i 3. zatvorom od tri do 15, a za djelo iz stava 4. zatvorom od jedne do osam god.
u izazivanju opasnosti za ivot ili tijelo ljudi ili imovinu veeg obima opteopasnom radnjom ili
opteopasnim sredstvom ili nepravilnim postupanjem sa ureajima za zatitu od opasnosti.
objekt zatite je opta sigurnost ljudi i imovine, a objekt napada su ivot i tijelo ljudi i njihova
imovina veeg obima.
KD ima dva osnovna oblika
1) izaz. opasnosti opteop radnjom ili sredstv.
2) izazivanje opasnosti nepravilnim postup. sa ureajima za zatitu od opasnosti.
prvi oblik KD se sastoji u izazivanju opasnosti za ivot ili tijelo ljudi ili njihovu imovinu veeg obima
poarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom, radioaktivnim ili dr. jonizujuim
zraenjem, elektrinom ili dr. energijom, pucanjem iz vatr. oruja ili kakvom drugom opteop. radnjom
ili opteop. sredstvom.
Radnja izvrenja
1. izazivanje poara (paljevina),
2. izazivanje poplave,
98
3.
4.
5.
6.
7.
8.
1)
2)
3)
4)
izazivanje eksplozije,
upotreba otrova ili otrovnih gasova,
upotreba radioaktivnog ili drugog jonizujueg zraenja,
Radnja izvrenja
upotreba elektrine ili druge energije,
pucanje iz vatrenog oruja bilo koje vrste i namjene i
upotreba druge opteopasne radnje ili opteopasnog sredstva.
Posljedica i izvrilac KD
posljedica djela je konkretna, neposredna, bliska i stvarna opasnost koja je nastupila za ivot i tijelo
ljudi i njihovu imovinu veeg obima.
Drugi oblik ovog djela
sastoji u izazivanju opasnosti za ivot ili tijelo ljudi i njihovu imovinu veeg obima od strane
slubenog ili odgovornog lica koje ne postavi propisane ureaje za zatitu od poara, poplave,
eksplozije, otrova ili otrovnog gasa, radioaktivnih i drugih jonizujuih zraenja, elektrine energije ili
drugih opasnih sredstava ili ove ureaje ne odrava u ispravnom stanju ili ih u sluaju potrebe ne stavi
u dejstvo ili uopte ne postupa po propisima ili tehnikim pravilima o mjerama zatite.
Radnja izvrenja
nepostavljanje propisanih ureaja za zatitu od poara, poplave, eksplozije, otrova ili otrovnog gasa,
radioaktivnih i dr. jonizujuih zraenja, elektrine ili dr. energije energije ili dr. opasnih sredstava
neodravanje propisanih ureaja u ispravnom stanju,
nestavljanje u dejstvo propisanih ureaja u sluaju potrebe i
uopte nepostupanje po propisima ili tehnikim pravilima o mjerama zatite.
Izvrilac KD i oblik krivice
izvrilac djela moe da bude samo slubeno ili odgov. lice zadueno za postavljanje, odravanje i
stavljanje u dejstvo propisanih ureaja zatite u sluaju potrebe.
u pogledu krivice mogu je umiljaj ili nehat.
Djelo ima etiri tea oblika
prvi tei oblik djela postoji ako je radnja izvrenja osnovnog djela u bilo kom obliku uinjena na
mjestu gdje je okupljen vei broj ljudi (deset i vie lica).
kvalifikatorna okolnost je mjesto javnog okupljanja veeg broja lica to stvara mogunost da pogine ili
bude tjelesno povrijeen vei broj ljudi.
postoji ako je djelo izvreno iz mrnje.
postoji ako je usljed preduzete radnje izvrenja nastupila tea posljedica u vidu teke tjelesne povrede
jednog ili vie lica ili imovinske tete velikih razmjera.
ova tea posljedica mora biti u uzrono posljedinoj vezi sa preduzetom radnjom izvrenja i u odnosu
na nju uinilac postupa sa nehatom.
postoji ako je usljed preduzete radnje izvrenja osnovnog djela sa nehatom nastupila smrt jednog ili
vie lica.
i ovdje zakon propisuje razliite kazne zavisno od osnovnog djela.
Stvaranje opasnosti nepropisnim izvoenjem graevinskih radova
99
Glava XXXIII KD PROTIV IVOTNE SREDINE

1. Zagaivanje ivotne sredine;
2. Zagaivanje ivotne sredine otpadnim materijama;
3. Ugroavanje ivotne sredine bukom;
4. Protivpravna izgradnja i stavljanje u pogon objekata i postrojenja;
5. Oteenje objekata i ureaja za zatitu ivotne sredine;
6. Unitenje ili oteenje zatienog prirodnog dobra;
7. Proizvodnja tetnih sredstava za lijeenje ivotinja;
8. Zagaivanje hrane i vode za ishranu, odn. napajanje ivotinja;
9. Nepostupanje po propisima za suzbijanje bolesti ivotinja i bilja;
10. Nesavjesno postupanje u prometu pesticida;
11. Nesavjesno pruanje veterinarske pomoi;
12. Neovlaeno obavljanje veterin. usluga;
13. Unitenje zasada;
14. Neizvrenje odluke o mjerama zatite ivotne sredine;
15. Unoenje opasnih materija u RS;
16. umska kraa;
17. Pustoenje uma;
18. Izazivanje poara;
19. Muenje i ubijanje ivotinja;
20. Iznoenje u inostranstvo posebno zatienih biljaka ili ivotinja;
21. Uzurpacija nekretnina;
22. Nezakonit lov;
23. Nezakonit ribolov.
jeste ivotna sredina (skup prirodnih i stvorenih vrijednosti iji kompleksni meusobni odnosi ine
okruenje, odn. prostor i uslove za ivot ljudi).
kvalitet ivotne sredine je stanje ivotne sredine koje se iskazuje fizikim, hemijskim, biolokim,
estetskim i drugim indikatorima.
kao objekt zatite ovih KD moe se javiti ivotna sredina u cijelosti ili pojedini njeni segmenti:
voda, vazduh, zemljite, flora i fauna koji su sadrani u litosferi, pedosferi, hidrosferi, atmosferi,
biosferi i tehnosferi.
ovako shvaene zatiene vrijednosti predstavljaju predmet regulative domaeg zakonodavstva, ali i
propisa meunarodnogog karaktera.
Propisi u oblasti ivotne sredine
brojni zakonski i podzakonski propisi ureuju oblast ivotne sredine.
skup tih propisa ini ekoloko pravo ili pravo ureenja i zatite ivotne sredine.
svi propisi nae drave su u skladu sa nizom meunarodnih propisa iz ove oblasti.
Meunarodni propisi
1) propisi univerzalnog karaktera - donijeti u okviru i pod okriljem UN i njenih organa i
2) propisi regionalnog karaktera donijeti od strane regionalnih organizacija: Savjet Evrope, Evropska
unija i sl.
pored toga, brojne meunarodne organizacije se bave razliitim pitanjima iz oblasti zatite, unapreenja
i ouvanja ivotne sredine: Komisija UN za odrivi razvoj, Program UN za ivotnu sredinu, Program
UN za razvoj, Svjetska meteoroloka organizacija...
Zatita ivotne sredine
ivotna sredina (u cijelosti ili njeni segmenti) se titi od svih oblika zagaenja koje je odreeno kao
unoenje zagaujuih materija ili energije u ivotnu sredinu izazvano ljudskim djelatnostima ili
100
prirodnim procesima koje ima ili moe da ima tetne posljedice na kvalitet ivotne sredine i zdravlje
ljudi.
Degradacija ivotne sredine
od pojma zagaenja, Zakon o zatiti ivotne sredine razlikuje pojam degradacije ivotne sredine.
to je proces naruavanja kvaliteta ivotne sredine koji nastaje prirodnom ili ljudskom aktivnou ili je
posljedica nepreduzimanja mjera radi otklanjanja uzroka naruavanja kvaliteta ili tete po ivotnu
sredinu, prirodne ili radom stvorene vrijednosti.
Objekt zatite
shvatanja koja objekt zatite ovih KD odreuju kao pravo na zdravu ivotnu sredinu kao jedno od
osnovnih, prirodnih, univerzalnih ljudskih prava.
na posredan nain kao objekt zatite ovih KD se javlja zdravlje individualno neodre. broja ljudi.
tehniko-tehnoloki razvoj i uopte civilizacijski napredak dovodi do ugroavanja ivota i zdravlja svih
ljudi koji se nau na odreenom prostoru, odn u zoni dejstva ekspanzivne ekoloke opasnosti.
Blanketna dispozicija ovih KD
ova KD su najee odreena blanketnom dispozicijom.
to znai da njihovu radnju izvrenja predstavlja svaka djelatnost injenja ili neinjenja kojom se
odstupa od ekolokih propisa, kojima se kre propisi iz oblasti ekolokog (kao posebne grane
upravnog) prava.
Ekoloka delinkvencija
od KD protiv ivotne sredine treba razlikovati ekoloke delikte ili ekoloku delinkvenciju sveukupnost ljudskih ponaanja kojima se povreuju ili ugroavaju drutvene vrijednosti koje odreuju
uslove za ouvanje, unapreenje i zatitu ivotne i radne sredine ovjeka.
ekoloka delinkvencija je dio ukupne delinkvencije sa kojom se drutvo-drava suoava u odreenom
vremenskom periodu.
Ekoloki delikti
u okviru ekolokih delikata razlikuju se: 1) ekoloka KD i 2) ekoloki prekraji.
u okviru ekolokih KD razlikuju se:
1. prava ili ista ekoloka krivina djela i
2. neprava ili relativna ekoloka krivina djela (ekoloka krivina djela u irem smislu).
Prava i neprava ekoloka KD
1) prava ili ista ekoloka KD (ekoloka KD u uem smislu) KD koja su sistematizovana u KZ RS, u grupi
KD protiv ivotne sredine,
2) neprava ili relativna ekoloka KD (ekoloka KD u irem smislu) KD koja su predviena u drugim
grupama KD u okviru KZ RS ili u sporednom, dopunskom ili pomonom krivinom zakonodavstvu.
Neprava ekoloka KD
su na posredan nain upravljena protiv ivotne sredine, ali se uz ovu vrijednost kao pretean, primaran
ili prevalentan objekt zatite javljaju druge drutvene vrijednosti prema ijem znaaju su upravo ova
djela i sistematizovana u druge grupe KD kao to su npr. djela protiv zdravlja ljudi, djela protiv opte
sigurnosti ljudi ili imovine i dr.
Posljedica ovih KD
dvojako odreena: 1) ugroavanje ivotne sredine i 2) ugroavanje zdravlja ljudi.
ta opasnost je kod nekih KD apstraktna, a kod drugih djela konkretna.
konkretna, neposredna, bliska, stvarna opasnost je opasnost koja je stvarno, neposredno nastupila za
ivot, tjelesni integritet i zdravlje drugog lica, odn. za ivotnu sredinu (to znai da je mogunost
povrede ovih dobara bila izvjesna, ali ipak nije nastupila u konkretnom sluaju); ova opasnost je
elemenat bia KD i mora biti dokazana u kr. postupku u konkret. sluaju.
je opasnost koja je mogla da nastupi po zatieno dobro usljed preduzete radnje izvrenja, ali nije
nastupila u konkretnom sluaju.
preduzimanjem radnje izvrenja smatra se da je posljedica u vidu apstraktne opasnosti po zatieno
dobro i nastupila; ona nije elemenat bia KD, pa se ne mora dokazivati njeno nastupanje.
101
Posljedica u vidu povrede zatienog dobra

neka KD imaju posljedicu u vidu povrede zatienog dobra: zagaenje ivotne sredine u cijelosti ili
njenih pojedinih dijelova vazduha, vode ili zemljita, unitenje ivotinjskog ili biljnog sveta ili
unitenje i oteenje zatienog prirodnog dobra ili objekata i ureaja za zatitu ivotne sredine
(oteenje objekata i ureaja za zatitu ivotne sredine).
vei broj ovih KD moe da izvri svako lice, a samo kod nekih od njih kao uinilac moe da se javi
odreeno lice slubeno ili odgovorno lice.
u pogledu krivice, ova se djela mogu izvriti sa umiljajem ili iz nehata.
Zagaivanje ivotne sredine-lan 415
(1) Ko krenjem propisa o zatiti, ouvanju i unapreenju ivotne sredine zagadi vazduh, zemljite ili vodu u
veoj mjeri ili na irem prostoru, kaznie se NK ili zatvorom do dvije godine.
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana dolo do unitenja ili znatnog oteenja uma, biljaka ili drugog
rastinja na irem prostoru ili je ivotna sredina zagaena u toj mjeri da je ugroeno zdravlje ljudi ili ivotinja,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
Nehatno izvrenje djela
(3) Ako su djela iz stava 1. i 2. ovog lana uinjena nehatno, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1.
novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine, a za djelo iz stava 2. novanom kaznom ili zatvorom od est
mjeseci do dvije godine.
u zagaivanju vazduha, vode ili zemljita u veoj mjeri ili na irem prostoru krenjem propisa o zatiti,
ouvanju i unapreenju ivotne sredine.
zagaenjem ivotne sredine smatra se unoenje zagaujuih materija ili energije u ivotnu sredinu
izazvano ljudskom djelatnou ili prirodnim procesima koje ima ili moe da ima tetne posljedice na
kvalitet ivotne sredine i zdravlje ljudi.
Objekt zatite
je ivotna sredina (vazduh, voda i zemljite koje okruuje ovjeka).
pod zatitom ovjekove sredine podrazumijeva se ouvanje prirode i njenih elemenata: vode, vazduha i
zemljita, flore i faune od trovanja, zagaivanja ili unitavanja.
Radnja izvrenja je odreena posljedinom dispozicijom
to je svaka djelatnost injenja ili proputanja koja je podobna da dovede do prouzrokovanja posljedice
djela zagaenja vazduha, vode ili zemljita.
moe se preduzeti razliitim djelatnost.: isputanjem otrovnih ili zaguljivih gasova u veim koliinama
u atmosferu, isputanjem otrovnih, zagaenih, otpadnih voda ili drugih kodljivih materija u vodu,
vodotok, jezero ili na zemljite.
Za postojanje KD je bitno da je radnja izvrenja:
1) preduzeta na odreeni nain krenjem propisa o zatiti, ouvanju i unapreenju ivotne sredine, dakle
protivno propisima i
2) da je usljed preduzete radnje izvrenja dolo do zagaenja vazduha, vode ili zemljita u veoj mjeri ili
na irem prostoru.
sve do nastupanja ovih povreda, radnja uinioca se ne smatra KD, ve prekrajem.
izvrilac djela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice mogu je umiljaj i nehat.
za umiljajno izvrenje djela je propisana novana kazna ili kazna zatvora do dvije godine, a za
nehatno djelo novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.
Tei oblik KD postoji u dva sluaja
1) ako je usljed preduzete radnje izvrenja dolo do unitenja ili znatnog oteenja uma, biljaka ili drugog
rastinja na irem prostoru i
2) ako je usljed preduzete radnje izvrenja dolo do zagaenja ivotne sredine u toj mjeri da je ugroeno
zdravlje ljudi ili ivotinja.
102
Oteenje objekata i ureaja za zatitu ivotne sredine-lan 419

(1) Ko oteti, uniti, ukloni ili na drugi nain uini neupotrebljivim objekte ili ureaje za zatitu ivotne
sredine, radi ega je dolo do zagaenja vazduha, vode ili zemljita u veoj mjeri ili na irem prostoru, uinilac
e se kazniti NK ili zatvorom do dvije god.
Tei oblik KD
(2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana dolo do unitenja ivotinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera
ili do zagaenja ivotne sredine u toj mjeri da je time stvorena opasnost za ivot ili zdravlje ljudi, uinilac e se
kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti NK ili zatvorom do jedne g.
u oteenju, unitenju, uklanjanju ili na drugi nain injenju neupotrebljivim objekta ili ureaja za
zatitu ivotne sredine radi ega doe do zagaenja vazduha, vode ili zemljita u veoj mjeri ili na
irem prostoru.
objekt zatite je ivotna sredina, a objekt napada su: objekti i ureaji koji slue za zatitu ivotne
sredine.
Radnja izvrenja
vie alternativno predvienih delatnosti: 1) oteenje, 2) unitenje, 3) uklanjanje i 4) injenje
neupotrebljivim na drugi nain.
bitno je da se radnja izvrenja u bilo kom obliku preduzima u odnosu na objekte i ureaje koji slue za
zatitu ivotne sredine u cijelosti ili njenih pojedinih segmenata: vazduha, vode ili zemljita.
posljedica djela je povreda u vidu zagaenja vazduha, vode ili zemljita u veem obimu ili na irem
prostoru.
Tei oblik djela
1) ako je usljed preduzete radnje izvrenja dolo do unitenja ivotinjskog ili biljnog svijeta velikih
razmjera i
2) ako je usljed preduzete radnje izvrenja dolo do zagaenja ivotne sredine u toj mjeri da je ugroeno
zdravlje ljudi ili iv.
ovdje se radi o djelu kvalifikovanom teom poslj. koja mora biti rezultat nehata uin.
tee posljedice moraju biti u uzrono-posljedinoj vezi sa preduzetom radnjom izvrenja osnovnog
djela.
umska kraa - lan 430
(1) Ko radi krae u umi obori jedno ili vie stabala, a koliina oborenog drveta je vea od tri kubna metra,
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno u namjeri da se oboreno drvo proda ili ako je koliina
oborenog drveta vea od osam kubnih metara, ili ako je djelo uinjeno u zatitnoj umi, nacionalnom parku ili
drugoj umi s posebnom namjenom, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina i NK.
3) Oboreno drvo i sredstva upotrijebljena za obaranje oduzee se.
u obaranju jednog ili vie stabala u umi radi krae pri emu je koliina oborenog drveta vea od tri
kubna metra.
objekt zatite je uma.
Radnja izvrenja
obaranje jednog ili vie stabala (sjea ili odvajanje stabla od korena).
za postojanje djela je potrebno: a) da se radnja izvrenja preduzima na odreenom mjestu - u umi, b)
da se radnja izvrenja preduzima u odreenoj namjeri - radi krae i c) da postoji odreeni obim i
intenzitet posljedice preduzete radnje izvrenja koja se sastoji u koliini oborenog drveta koja je vea
od tri m3.
103
izvrilac dhela moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je direktan umiljaj koji
karakterie namjera uinioca.
a) ako je radnja izvrenja obaranje stabala uinjena u namjeri da se oboreno drvo proda,
b) ako je koliina oborenog drveta vea od osam kubnih metara,
c) ako je radnja izvrenja preduzeta na odreenom mjestu u zatitnoj umi, nacionalnom parku ili drugoj
umi sa posebnom namjenom.
NEDOSTAJU JOS KD PROTIV BEZBJEDNOSTI JAVNOG SAOBRACAJA GLAVA 32 *5 PITANJA)

I KZ BIH GLAVA 17 * 10 PITANJA
104

KRIVICNO - PRAVO-POSEBNI - DIO (Apeiron) PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

KRIVICNO - PRAVO-POSEBNI - DIO (Apeiron) PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KRIVINO PRAVO POSEBNI DIO - Pojam

Glava XVI - KD PROTIV IVOTA I TIJELA

Radnja izvrenja ovih KD

izvrilac moe da bude svako lice, a u pogledu krivice potreban je umiljaj.

Ubistvo na mah l. 150

teka tjelesna povreda iz mrnje i

Glava XVII KRIVINA DJELA PROTIV SLOBODA I PRAVA GRAANA

b) prouzrokovanje tee fizike ili psihike patnje.

trojako alternativno odreena kao:

XVIII KD PROTIV IZBORNIH PRAVA

Glava XIX KD PROTIV POLNOG INTEGRITETA

Glava XX -KRIVINA DJELA PROTIV BRAKA I PORODICE

U emu se djelo sastoji?

radnja izvrenja je odreena alternativno kao: a) navoenje u vidu podstrekavanja i b) doputanje u

pasivni subjekt je maloljetno lice koje podlijee roditeljskom staranju.

b) zlostavljanje i prinuavanje maloljetnika.

Glava XXI KRIVINA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI

u pogledu krivice mogu je umiljaj ili nehat.

Drugi tei oblik djela

Glava XXII - KD PROTIV PRAVA IZ RADNIH ODNOSA I SOCIJALNOG OSIGURANjA

prava u vezi sa zapoljavanjem i za sluaj nezaposlenosti,

Povreda osnovnih prava radnika

Glava XXIII-KD PROTIV IMOVINE

18. Oteenje tue stvari,

je oduzimanje tue pokretne stvari.

2) ako je djelo uinjeno iz mrnje,

Prvi tei oblik djela

Objekt zatite i objekt napada

Glava XXIV KD PROTIV PRIVREDE I PLATNOG PROMETA

1) stvara ili dri nedozvoljene fondove u zemlji ili inostranstvu;

visina izbjegnute poreske ili dr. obaveze predstavlja kvalifikatornu okolnost.

Glava XXIVa KD PROTIV BEZBJEDNOSTI RAUNARSKIH PODATAKA

Glava XXV - KD PROTIV USTAVNOG UREENJA RS

Ubistvo predstavnika najviih organa RS -l 2869

Prvi tei oblik djela

U emu se djelo sastoji?

Glava XXVII - KD PROTIV SLUBENE DUNOSTI

neprava slubena KD mogu da se izvre u slubi i van nje.

Primanje mita - lan 351

djelo ima tri oblika:

Nesavjestan rad u slubi l. 354

XXVIIIKD PROTIV PRAVOSUA

Bjekstvo lica lienog slobode-lan 374

Povreda zakona od strane sudije - lan 376

Glava XXIX KD PROTIV PRAVNOG SAOBRAAJA

krivotvorenje misli i izjava; alternativno, sadrajno, posredno ili nepravo falsifik.

preinaenje prave isprave,

Glava XXX -KD PROTIV JAVNOG REDA I MIRA

meutim, za razliku od drugih KD kojima se uglavnom ugroava lina bezbjednost i sigurnost

inkriminacija kojom se titi JRM od razliitih oblika nasilnikog ponaanja.

objekt zatite: JRM, a objekt napada: a) kocka i b) druga igra na sreu.

Glava XXXIII KD PROTIV IVOTNE SREDINE

Posljedica u vidu povrede zatienog dobra

Oteenje objekata i ureaja za zatitu ivotne sredine-lan 419

NEDOSTAJU JOS KD PROTIV BEZBJEDNOSTI JAVNOG SAOBRACAJA GLAVA 32 *5 PITANJA)

You might also like