UVOD U GRADJANSKO PRAVO

1. PREDMET GRAANSKOG PRAVA

Predmet graanskog prava su odreeni drutveni odnosi koje regulie ta grana
prava. Graansko pravo regulie rono!nov"#ne odnose (robnu razmjenu, razmjenu usluga,
razmjenu radne snage, koja je ekonomski gledano roba, prisvajanje i koritenje robe, okvire i
uslove prisvajanja i razmjene robe, poloaj i svojstva nosilaca te razmjene, subjekte, odnosno
lica koja raspolau robom) i $i"ne nei%ovins&e odnose. Pored robno-novani! odnosa koje
je glavni predmet gradjanskog prava, u graansko pravo spada jo i nasljedno pravo, poto
regulie prenos ekonomski! dobara za sluaj smrti, vode"i rauna o porodinim vezama.
#ina prava dobijaju graanskopravnu zatitu samo ukoliko se kod zatite lini! prava radi o
uspostavljanju preanjeg stanja.
'. METOD GRAANSKOG PRAVA
$etod graanskog prava je nain na koji je konkretan drutveni odnos regulisan.
$etod se moe de%inisati i kao pravni nain %ormiranja ponaanja ljudi, kroz utvrivanje
nji!ovi! prava i obaveza. &arakteristike graanskopravnog metoda regulisanja drutveni!
odnosa su'
- R#vno(r#vnost str#n#&#) graansko pravo stavlja lica ( uesnike u jednom
graanskopravnom odnosu u jednak poloaj. )zajamni odnosi subjekata su regulisani po
naelu jednakosti stranaka i ravnopravnosti nji!ovi! volja. *pr. u jednom ugovoru o
kupoprodaji i prodavac i kupac su potpuno ravnopravni. +o nije sluaj kod pla"anja
poreza. Graanski porezni obveznici su duni da pla"aju porez nadlenom %inansijskom
organu dravne uprave, srazmjerno svojim do!ocima. ,ubjekti ovakvog odnosa, na jednoj
strani dravni organ, na drugoj graanin, nalaze se u odnosu nadreenosti i podreenosti.
+akav odnos je upravno pravni odnos.
- Autono%i*# vo$*#) -olja stranaka u graansko pravnom odnosu je zakon za stranke. .va
slobodna inicijativa stranaka ima dva aspekta' slobodu da izabere partnera s kojim "e
stupiti u odnos i nji!ova sloboda da sami, putem sporazuma odrede uslove pod kojim "e se
vriti nji!ova uzajamna prava i obaveze.
- +%ovins&# s#n&,i*#) ) graanskom pravu postoji iskljuivo imovinska odgovornost lica
za povredu tueg prava. Graanskopravna sankcija je uvijek imovinska i pogaa
imovinsku masu lica (krug dobara koja mu pripadaju) za razliku od krivinopravne ili
upravne sancije koje uvijek pogaaju linost izvrioca.
- Pro%et$*ivost Graanska prava su prava prometa. Prometljivost znai da su ta prava u
prometu, tj. da i! subekti mogu prenositi sa jedni! na druge, putem sporazuma.
-. .+/NA PRAVA KAO PREDMET GRAANSKOG PRAVA
/ovjekova linost po vrijednosti treba da uiva ve"u zatitu od njegove imovine.
/etiri odluke graanskopravnog metoda su' jednakost stranaka, autonomija volje, imovinska
sankcija i prometljivost. Graansko pravnu karakterie uspostavljanje preanjeg stanja, prije
povrede, odnosno postizanje imovnske ravnotee izmeu ote"enog i tetnika, taj isti metod
se primjenjuje i kod zatite lini! prava.
0
0. PODJE.A NA PR+VATNO + JAVNO PRAVO
Pravne norme koje reguliu drutveni i zajedniki ivot ljudi, tradicionalno se dijele n# *#vno
i (riv#tno (r#vo 12r##ns&o i$i ,ivi$no (r#vo3.
Priv#tno (r#vo regulie odnose izmeu jednaki! subjekata, dok *#vno (r#vo regulie
odnose nadreenosti i podreenosti, odnose nadreeni! dravni! organizacija prema
podreenim graanima.
Priv#tno% (r#vu se (ri(isu*u (ro(isi koji iskljuivo slue interesima pojedinaca, #
*#vno% (r#vu (ro(isi koji slue iskljuivo interesima zajednice. Priv#tno(r#vne 2r#ne
(r#v# su' Graansko pravo, +rgovako pravo, $jenino i ekovno pravo, Pravo osiguranja.
J#vno(r#vne 2r#ne su' )stavno pravo, &rivino pravo, )pravno pravo, Poresko pravo itd.
U o$#sti (riv#tno2 (r#v# gdje vai naelo jednakosti volja, sredstvo 4# re2u$is#n*e
(r#vno2 odnos# *e u2ovor. )govor za!tjeva saglasnost obje stranke.
5. GRAANSKO PRAVO + PR+VATNO PRAVO 1S+STEM GRAANSKOG PRAVA3
Graansko pravo je privatno pravo i obu!vata skup pravni! normi koje reguliu robno
novane odnose. -e"ina civilista (teoretiara graanskog prava) graansko pravo dijele na
o(ti dio6 stv#rno (r#vo6 o$i2#,iono (r#vo i n#s$edno (r#vo 1t4v. (#nde&tni siste%
(od*e$e3. Pandektni sistem podjele graanskog prava prvi je uveo *jemaki graanski zakon.
O(ti dio 2r##ns&o2 (r#v# sadri ona pravila i naela koja su zajednika svim
dijelovima graanskog prava (odredbe koje se tiu lini!, statusni! prava %iziki! i pravni!
lica, zatim odredbe o rokovima zastarjelosti, o cilju i vrenju graanski! prava).
Stv#rno (r#vo sadri skup pravni! normi u kojima se reguliu odnosi ljudi povodom
stvari. ) stvarnom pravu obu!va"ene su norme o pravu svojine i nainima njenog sticaja, o
oblicima svojine, o slubenostima, !ipoteci, dravini, zatiti prava svojine i drugim stvarnim
pravima izvedeni! iz svojine.
O$i2#,iono (r#vo je skup pravni! normi u kojima se reguliu imovinski odnosi u
kojima je jedna strana (povjerilac) ovla"ena, da od druge strane (dunika) za!tjeva neku
inidbu, a ova je duna da tu inidbu izvri.
N#s$edno (r#vo regulie prelazak imovine ostavioca za sluaj njegove smrti na
njegove naslednike.
7. RA8GRAN+/ENJE GRAANSKOG OD OSTA.+9 GRANA PRAVA
Graanska prava su prenosiva, a porodina su vezana za linost.
!Gr##ns&o i (orodi"no (r#vo-Graaaanska prava su prenosiva, a porodina nisu.
Graansko pravo ima za predmet robne odnose, a porodino pravo postoji i u sistemima koji
nemaju razvijeno graansko pravo. Graansko i porodino pravo se razlikuju i po metodu
regulisanja. 1ok su u graanskom pravu preovlauju"e karakteristike metoda regulisanja
prometljivosti prava i imovinska sankcija, porodina prava su neprometljiva, a sankcija lina.
Graanskom pravu je porodino pravo slino kod brani! suprunika.
!Gr##ns&o (r#vo i r#dno (r#vo! 2a jedne karakter radnog prava regulie privatne
odnose izmeu radnika i poslodavca, u njemu preteu karakteristike privatnog prava. 1rugi
autori istiu javnopravne elemente u radnom pravu, uve"ane proirenom intervencijom
drave. +re"i u radnom pravu vide elemente privatnog radnog prava, ukoliko ono sadri
norme o odnosima izmeu pojedinaca ureene na bazi ugovora, a i javnog prava, ukoliko
regulie zatitu zaposleni! lica, nji!ovo osiguranje, intervenciju drava, itd.
:. GRAANSKO + TRGOVA/KO PRAVO
Poto se trgovako pravo izdvojilo iz graanskog prava, nji!ov odnos je odnos
izmeu opteg i posebnog prava. ) nedostatku specijalni! propisa trgovakog prava,
primjenjuju se opte norme graanskog prava. &arakteristike trgovakog prava'
3
- za odreene trgovake poslove %ormalnost je jae izraena nego u graanskom pravu i
%orma je apsolutna.
- ,vaki promet za!tjeva postojanje povjerenja izmeu stranaka.
- 4rzo odvijanje poslova je glavna karakteristika trgovakog prometa, a graansko je
statinije
- ) trgovakom pravu se nita ne radi bez naknade-naknada za isporuenu robu, ili
izvrenu uslugu se podrazumjeva samo po sebi.
- Potreba da se poslovi prometa tipiziraju i normira sadrina ugovora koja ima za
posljedicu razvoj obiaja u prometu (trgovaki obiaji, uzanse), koji u trgovakom
pravu zauzimaju istaknuto mjesto.
- +rgovina i promet se nezaustavljaju na granicama jedne zemlje.
&od nas je u vrije samoupravnog socijalizma zamjenjen termin na privredno pravo.
,ubjekti su privredna preduze"a, koja zakljuuju trgovake poslove.
;. <ODE <+V+.
5ode civil predstavlja s(o%eni& (r#vne &u$ture, nedavno doivio 366 godina. 7ad
na izradi projekta +de*ni tvor#, io *e N#(o$eon. 2akonik je usvo*en -1. %#rt#. 1;=0. 2od.
*apoleon je vrio veliki uticaj pri izradi zakonika.
5ode civil je zakonik +re"eg carstva, dakle buroazije. U (o2$edu siste%#ti&e <ode
,ivi$ usv#*# institu,ioni siste%, po kome se sva materija dijeli na tri djela 1STVAR+6 .+<A6
TU>?E3. Posle kratkog uvodnog dijela posve"enog primjeni zakona, kodeks se dijeli na tri
knjige' o licima, stvari i vrste svojine, raznim nainima sticanja svojine. 5jelokupno pravo
izloeno u njemu odnosi se na %izika lica i zatitu privatne svojine, tako da ga s pravom
moemo nazvati kodeks privatne svojine. Kode&s *e (rid#v#o (ose#n 4n#"#* (riv#tno*
svo*ini.
) pogledu stila i jezika 5ode civil je postigao savrenstvo koje kasnije nije mogao da
dostigne ni jedan zakonik. *jegove poruke su bile iste, jasne, sigurne i kratko izreene.
<ode ,ivi$ i%# i odreene nedost#t&e od koji! su najvaniji'
- diskriminacioni poloaj ene u porodinom pravu
- pretjerana apsolutnost privatne svojine
- kao posledica apsolutnosti svojine, sloboda ugovaranja, u praksi je dovodila do
slobode bogati! i teke eksploatacije siromani! slojeva.
- 2akonik "utke prelazi preko regulisanja radni! odnosa i on je s pravom nazvan
kodeksom bogati!.
- 5ode civil ignorie kolektivne interese, on ne poznaje instituciju pravni! lica.
Postepeno je ograniavana oinska vlast, a potvrena poslovna sposobnost udate ene,
kao i poboljan njen nasljedni poloaj poslije smrti mua. -anbranom djetetu je priznat
zatjev za alimentaciju prema ocu.
@. AUSTR+JSK+ GRAANSK+ 8AKON+K
2akonik je promulgiran 0800. godine. ,adri 0963 paragra%a i di*e$i se n# uvod i tri
di*e$#' $i"no (r#vo, stv#rno (r#vo s# n#s$edni% (r#vo% i *edni% di*e$o% o$i2#,iono2
(r#v#6 4#*edni"&e odrede $i"no2 i stv#rno2 (r#v#. ,utinski karakter zakona je' tite se
ona lica koja posjeduju svojinu. :ustrijski graanski zakonik je doao u suprotnost sa
%aktikom socijalnom strukturom tadanjeg drutva u :ustriji. :G2 je jo konzervativniji od
;G2. Poznaje samo crveni brak, doputaju"i graanski brak izuzetno za pripradnike
nepriznati! religija.
:ustrijski graanski zakonik je naroito znaajan na naim prostorima, jer je vaio na
teritorijama 4i<, -ojvodine, <rvatske, ,lovenije, ,lavonije. =titio je prevas!odno privatnu
svojinu. Pravna pravila iz ovog zakonika i danas se jo primjenjuju u nedostatku pozitivni!
>
pravni! propisa, pod uslovima odreenim u 2akonu o nevanosti pravni! propisa doneseni!
prije ?. aprila 0@A0. g. i za vrijeme neprijateljske okupacije.
1=. NJEMA/K+ GRAANSK+ 8AKON+K
.vaj zakonik donijet je 08@?. godine, poslije rada na projektu koji je trajao 33 godine.
,tupio je na snagu 0. januara. 0@66. g. 4G4 prvi uvodi sistematiku pandektnog prava. +ako
je 3>89 paragra%a, koliko sadri zakonik, podjeljen na pet dijelova (knjiga)' o(ti dio,
obligaciono pravo, stv#rno (r#vo, porodino pravo i n#s$edno (r#vo. Aest# &n*i2#
Graanskog zakonika odnosi se na primjenu strani! zakona, sadri >6 paragra%a i uneta je u
zakonik. U o(te% di*e$u NG8 sadrani su propisi o %izikim licima (pravna sposobnost,
punoljetstvo, maloljetstvo, domicil), detaljni propisi o udruenjima i ustanovama (pravna
lica) i objektima (stvari). 5entralno mjesto u zakoniku zauzimaju odredbe o pravnim
poslovima i zastarjelosti.
U stv#rno% (r#vu tretiraju se prava na stvari (svojina, !ipoteka, plodouivanje,
zaloga) koja se odnose na odreenu stvar i vae erga omnes. U o$i2#,iono% (r#vu radi se o
pravima koja jednom licu daju za!tjev samo prema odreenom subjektu, na osnovu ugovora,
neosnovanog oboga"enja i delikta. ,tvarna prava su apsolutna, a obligaciona relativna. *G2
stavlja u privi plan svojinu na pokretnim stvarima, jer je porastao znaaj pokretnog kapitala u
doba industrijskog kapitalizma.
2akon je pisan od strane pravnika i nije upu"en ovjeku iz naroda, ve" pravnim ekspertima.
*G2 imao je veliki uticaj na zakonodavstvo drugi! drava, pod njegovim uticajem izraen je
Bapanski graanski zakonik, 4razilski graanski zakonik i Grki graanski zakonik.
11. AVAJ<ARSK+ GRAANSK+ 8AKON+K
=vajcarski graanski zakonik ima etiri dijela' lino, porodino, nasledno, i stvarno
pravo. ,tupio je na snagu 0. januara. 0@03. g.
1'. ANG.OSAKSONSKO GRAANSKO PRAVO
) -elikoj 4ritaniji vai jo od normanskog osvajanja. 1ok je na kontinetnu sudska
praksa anonimna, jer je sudija samo sluga zakona, u Cngleskoj je sudija vrlo znaajna linost,
on stvara i razvija pravo. ,vaka sudska odluka ima poseban znaaj i slui kao uzor za kasnije
odluke. ,udija stvara pravno pravilo koje "e vaiti za ubudu"e.
.n se karakterie time to u Cngleskoj nikada nije dolo do recepcije rimskog prava,
kakva je izvrena u Cvropi u DEE vijeku i kasnije u D-E vijeku. ,vi engleski zakoni, bez
obzira na nji!ov broj, predstavljaju sekundarni izvor prava.
1-. GRAANSK+ 8AKON+K 8A KNE>EV+NU SR?+JU
7ad na izradi Graanskog zakonika poeo je u ,rbiji za vrijeme vlade kneza $iloa
.brenovi"a. 2akonik je proglaen 39. marta. 08AA. g. ,vode"i :G2 od 0966 paragra%a na
@96 paragra%a, koliko ima ,G2, Bovan <adi" je uinio da su mnoge jasne de%inicije
izvornika u skra"enom prevodu postale nejasne, nerazumljive i potpuno neupotrebljive. Bezik
kojim je pisan zakonik teak je, zastario i izvjetaen, pa je i to doprinjelo ner#4u%$*ivosti
s#%o2 te&st#. ,istematika zakonika je ista kao i u :G2 i dijeli se na uvod i > dijela' lino sa
porodinim, stvarno sa nasljednim pravom i jednim dijelom obligacionog prava, zajednike
odredbe linog i stvarnog prava. 2akonik obu!vata i porodino kao i nasljedno pravo, gdje je
<adi" odstupio od :G2, koriste"i u ovoj oblasti srpsko obiajno pravo. )veden je samo
,r&veni r#&, izvrena je velika dis&ri%in#,i*# Bene u odnosu na mua, pa je ena
izjednaena u pogledu poslovne sposobnosti sa starijim maloljetnikom. 2a sve poslove koje
ona preduzme bila je potrebna saglasnost mua. 1iskriminisana je i u nasljednom pravu (nije
mogla nasljediti zaostavtinu mua, kao ostali muki nasljednici, ve" je bila samo
A
plodouivalac muevljeve imovine). Fenska djeca su bila diskrimisana u nasljeivanju u
korist muke djece.
10. OPAT+ +MOV+NSK+ 8AKON+K 8A <RNU GORU
5rna Gora je 0888 donijela svoj graanski zakonik. *jegov redaktor i autor bio je
poznati pravnik -altazar 4ogii". ,va svoja teorijska i metodoloka s!vatanja 4ogii" je
izrazio u posebnoj studiji' o metodu i sistemu kodi%ikacije imovinskog prava u 5G.
,istematika opteg imovinskog zakonika za 5G bila je originalna. .n obu!vata isto
imovinsko pravo, a to je po 4ogii"u samo stvarno i obligaciono, dok porodino i nasledno
pravo ostaju van zakonika. .n je sebi postavio zadatak da kodi%ikacija na kojoj radi mora
odgovarati stvarnim potrebama, prilikama i uslovima 5G.
2akonik sadri' uvodn# o(t# n#reen*#6 (r#vi$# o 4#&oni%# i (r#vi$#
%eun#rodno2 (riv#tno2 (r#v#6 (r#vi$# o su*e&ti%# (r#v#6 stv#rn# (r#v#6 4#ti%
o#ve4e i to ne s#%o o(ti dio u2ovorno2 (r#v#6 veC i (r#vi$# o (o*edini% vrst#%#
u2ovor#6 # n# &r#*u s#drBi o*#n*en*#6 odreiv#n*e i do(une ,i*e$o2 4#&oni&#. 4ogii" u
svoj zakonik uvodi moderan pojam dravine koji se razlikuje od rimskog s!vatanja. Basno je
u samom zakoniku ukazao da kad u njemu nije sadrano pravilo koje na konkretan sluaj
treba primjeniti, sudija je ovlaten da se obrati obiaju, zatim analogiji i uopte pravdi i
pravici. ) pogledu jezika i jasno"e stila 4ogii" je u svom 2akoniku postigao pravo
savrenstvo, pa su danas mnoge odredbe 2akonika postale poslovice u 5rnog Gori.
15. +8VOR+ GRAANSKOG PRAVA
!Po*#% i vrste i4vor# (r#v#
Ezvori prava u optem smislu mogu se de%inisati kao uzorci ili povodi koji dovode do
nastajanja prava. .ni mogu biti %#teri*#$ni i Dor%#$ni. Pod %#teri*#$ni% i4vori%# se
podrazumjevaju drutvene okolnosti i potrebe, odnosno uzorci koji dovode do nastajanja
prava. Pod i4vori%# u Dor%#$no% s%is$u podrazumjeva se %orma u kojoj drava donosi
pravne norme. Prema tradicionalnoj podjeli, Dor%#$ni i4vori (r#v# su) 4#&oni i
(od4#&ons&i #&ti6 oi"#*i6 suds&# (r#&s# i (r#vn# n#u&#.
Pravda i pravednost kao materijalni izvor prava
1:. 8AKON KAO +8VOR PRAVA
0@G0. g. obrazovana je podkomisija za izradu zakona o obligacijama i ugovorima.
Podkomisija je uzradila dvije radne verzije nacrta ovog zakona 0@G> i 0@GA. +ekst nacrta
zakona o obligacijama i ugovorima je usvojilo ,avezno vije"e ,kuptine ,;7B, 3G. 06. 0@G?.
Podkomisija je pripremila prijedlog zakona o obligacionim odnosima, decembra 0@GG godine
a ,avezno vije"e ,kuptine ,;7B usvojilo ga je 6> marta 0@G8. godine. 2akon je stupio na
snagu 60 oktobra 0@G8. 1onoenjem 2akona o obligacionim odnosima (0@G8) i 2akona o
osnovnim svojinskopravnim odnosima (0@86), sistemskim zakonima ;ederacije, stvoren je
osnov za obu!vatanje svi! graanskopravni! odnosa i ostvaren za!tjev postizanja pravne
sigurnosti u oblasti imovinskog prava.
1;. VRSTE GRAANSKOPRAVN+9 NORM+
U odnosu n# de*stvo6 norme se dijele na i%(er#tivne i dis(o4itivne. :ko jedna
norma stranama uesnicama nedoputa da neto drugo ugovore od onoga to je propisano,
nor%# *e i%(er#tivn#. -olja stranaka je zakon za stranke. ,luaj u kome stranke nisu nita
dogovorile 4#&on (ro(isu*e dis(o4itivne nor%e. Preteni dio normi obligacionog prava je
dispozitivna norma. 1ispozitivna norma pre"utno ili izriito sadri klauzulu ako stranke
drugaije ne ugovore.
9
Pre%# s#drBini nor%e se dijele na obavezuju"e, zabranjuju"e i ovla"uju"e.
HO#ve4u*uC# nor%# je usmjerena na aktivno, # E4#r#n*u*uC# na pasivno ponaanje.
.bavezuju"e norme su karakteristine za upravno pravo i one su usmjerene uvijek na
pojedinca. 2abranjuju"e norme su karakteristine za krivino pravo i one imaju razliit
karakter. HOv$#Cu*uCe nor%e karakteristine su za graansko pravo i one odreenom licu
daju mogu"nost da izvri ili ne izvri odreenu radnju da stekne neko pravo i obavezu.
*orme se dijele na o(te i s(e,i*#$ne. .pta je norma da niko na drugog ne moe
prenijeti vie prava nego to sam ima.
) buroaskom pravu postoji podjela pravni! normi (re%# (os$edi,#%# &o*e n#st#*u
4# n*iFovo (re&or#"en*e)
- postoje takve norme ije nepotovanje ne povlai nikakve posledice, pravna posledica
nije snadbjevena sankcijom, tzv. LEX IMPERFECTA.
- Egnorisanje pravne norme od strane stranaka ima za posledicu sankciju nitavosti
pravnog akta, tzv. LEX PERFECTA.
- Postoje norme ije nepotovanje ne povlai nitavost pravnog akta, ve" kaznu za jednu
od stranaka, tzv. LEGES MINUS QUAM PERFECTA
- *epotovanje norme moe povlaiti i nitavost i kanjivost stranaka, tzv. LEGES PLUS
QUAM PERFECTA.(kupoprodaja opojni! droga, izaziva i nitavost ugovora i
istovremeno kanjivost)
Postoji podjela na stri&tne (ro(ise (norme striktnog prava) i propise koji vode rauna
o pravinosti (norme pravinog prava).
,ljede"a podjela pravni! normi je na nor%e s# (oseni% s#drB#*e% (interpretativne
norme) i Di&,i*e. HEnterpretativne norme upu"uju sudiju da smisao i znaaj jedne izjave volje
utvrdi na odreeni nain. H;ikcije su takve norme koje upu"uju sudiju da jedno injenino
stanje tako presudi kao da postoji drugo injenino stanje.
'=. O?+/AJNO PRAVO KAO +8VOR PRAVA
1a bi nastalo obiajno pravno pravilo, potrebno je da u okviru odreene zajednice
postoji %aktiko ponaanje koje se due vremena ponavlja. Po svom obimu obiajno pravo,
kao i zakonsko, moe biti generalno i specijalno. ,pecijalno obiajno pravo obavezno je
samo u tano odreenom podruju i ne primjenjuje se na odnose sa licima van te zajednice za
koju je stvoreno.
'1. TRGOVA/K+ O?+/AJ+
Podruje djelovanja ograniava se na trgovinu. +rgovaki obiaj nije pravna norma
ve" %aktiko ponaanje. .snovna razlika izmeu trgovakog obiaja i obiajnog prava sastoji
se u tome, da u primjeni trgovakog obiaja trgovci ne posjeduju uvjerenje o pravnoj
nunosti za takvo ponaanje.
! U4#nse!
KodiDi&ov#ni tr2ov#"&i oi"#*i6 s#&u($*eni i siste%#ti4ov#ni u 4orni&, zovu se uzanse.
)zanse se kod nas primjenjuju od strane privredni! sudova. 2akon o obligacionim odnosima
predvia mogu"nost primjene opti! i posebni! uzansi ako su uesnici u obligacionim
odnosima ugovorili nji!ovu primjenu ili ako iz okolnosti proizilazi da su nji!ovu primjenu
!tjeli.
''. PRAVN+ STANDARD+
+o je vrsta pravnog pravila, ija sadrina nije unapred data, ni u pogledu pretpostavke
niti u pogledu sankcije. &onkretnu sadrinu standarda odreuje jedan opti pojam tzv.
IIkauukII pojam, kao npr. savesnost, dobri obiaji, zloupotreba prava, savjesnost i potenje.
'-. SUDSKA PRAKSA + PRAVNA NAUKA KAO +8VOR PRAVA
?
,udska praksa predstavlja primjenu, a ne stvaranje prava. Prema ustavu sudska praksa
nije izvor prava. ) stvarnosti, sudska odluka ima jedan svoj autoritet, koji je utoliko ve"i,
ukoliko nema pozitivni! pavni! propisa iz oblasti graanskog prava. +ako se stvara jedna
sudska praksa koja odgovara razlozima pravne sigurnosti, a od koje se ne odstupa bez
ozbiljnog povoda, na taj nain sudska praksa doprinosi stvaranju prava. ,udska praksa svoje
stavove argumentuje principima za koje se teko moe dokazati da proistiu iz zakona.
'0. PRAVNA NAUKA + 8ADA<+ GRAANSKOPRAVNO TEOR+JE
*auka sama po sebi nikad nije %ormalni izvor prava. 2#d#t#& 2r##ns&o(r#vne
teori*e'
- da istrauje istoriju prava,
- da se bavi uporeivanjem - komparativnom metodom.
- da se bavi budu"im pravom, de lege %erenda
- ispituju"i pozitivno pravo pravna teorija mora da se bavi njegovim pravnim
tumaenjem ili interpretacijom
- zadatak pravne teorije je da se bavi sistematskim radovima o pojedinim pravnim
pojmovima i ustanovama
zadatak pravne nauke je da ispituje djelovanje pozitivnog prava,
'5. PR+MJENA + TUMA/ENJE PRAVN+9 NORM+
1a bi se primjenila neka pravna norma potrebno je odreeno injenino stanje
provesti kroz odgovaraju"u normu kako bi nastalo odreeno pravno dejstvo. <i$* sv#&o2
tu%#"en*# je saznanje i otkrivanje pravnog smisla u znaenju norme. Proces u kome se
ustanovljava sadraj norme naziva se tumaenjem norme. 7azvile su se dvije teorije koje
pokuavaju da objasne kako se u procesu interpretacije otkriva pravni sadraj i smisao norme'
subjektivna i objektivna teorija. H,tarija, su*e&tivn# teori*# trudi se da, vra"aju"i se u
period kada je nastao zakon, odgonetne pravu volju zakonodavca. Predstavnici Ho*e&tivne
teori*e tumaenja tvrde da zakon, kao i svaka izgovorena ili napisana rije, ima ono znaenje
koje im je pridao autor. ,ubjektivna teorija ostaje u prolosti i ignorie razvoj prava,
spreavaju"i da se ono prilagodi novostvorenim odnosima. .bjektivna teorija tumai zakon
nezavisno od volje zakonodavca, daju"i mu smisao koji iz teksta norme proizilazi prema
sadanjim mjerilima.
'7. VRSTE TUMA/ENJA
Po$#4eCi od $i,# i$i or2#n# &o*i tu%#"en*e d#*e r#4$i&u*e%o s$i*edeCe vrste
tu%#"en*#)
- 4#&ons&o i $e2#$no tu%#"en*e6
- suds&o tu%#"en*e6
- do&trin#rno tu%#"en*e.
2akonska tumaenja daje organ koji je normu donio. .no ima optu obaveznu snagu i
dato je u %ormi zakona kojim se ranije doneta norma od zakonodavca interpretira i ima
retroaktivno dejstvo. ,udsko tumaenje daju sudovi pri primjeni zakona na konkretne
sluajeve. +umaenje jedne pravne norme koje je preduzeto u cilju doneenja jedne
konkretne odluke od strane bilo kog suda, obavezno je samo za konkretni sluaj. 1oktrinarno
(tzv. privatno) tumaenje koje daje pravna nauka u naunim radovima (udbenicima,
monogra%ijama) ne obavezuje sudiju.
$etode koje sudiji stoje na raspolaganju kada !o"e da otkrije pravi smisao i sadraj
pravne norme, a to su' gramatiko, logiko, sistemsko, istorijsko, teloloko, usko i iroko
tumaenje.
G
':. GRAMAT+/KO TUMA/ENJE
,vako tumaenje jednog teksta poinje gramatikim vrednovanjem smisla rijei.
+umaenjem treba utvrditi smisao rijei koji proizilazi iz zakonodaveve speci%ine upotrebe
jezika. Gramatikim tumaenjem rijei dobija se vie znaenja upotrebljivi! izraza u zakonu.
+o je znak da metoda gramatikog tumaenja ne daje siguran rezultat, odnosno da je
nedovoljna za pravilnu primjenu zakona.
';. .OG+/KO TUMA/ENJE
#ogikim tumaenjem se iz propisa izvalai poseban smisao koji prevazilazi bukvalno
znaenje rijei. #ogika interpretacija iznalazi smisao propisa po zakonima ljudskog
miljenja, a jezika interpretacija po zakonima jezika. #ogiko tumaenje polazi od izvjesni!
aksioma, zakona miljenja. Postoji stepenovanje u logikom zakljuivanju i to u dvije
varijante' zakljuivanje od manjeg na ve"e i zakljuivanje od ve"eg na manje *Zakljuivanje
o !anje" na ve#e postoji kad se iz jednog posebnog pravila izvodi opte, s tim da se ne
mijenja njegov kvalitet, ve" samo kvantitet i to u smislu proirenja. *pr. ako vanbrano dijete
ima pravo na izdravanje, onda utoliko prije to pravo pripada i djetetu roenom u braku.
*Zakljuivanje o ve#e" na !anje postoji kada se iz jednog opteg pravila izvodi jedno ue
pravilo sadrano u njemu, dakle vri se njegovo suavanje. ) logiko tumaenje spada i
primjena :7G)$C*+)7: 5.*+7:7E.. .vaj logiki zakljuak postoji kada se iz jednog
pravila izvodi drugo pravilo, koje se s prvim iskljuuje npr. pravila tedne uloge imaju samo
%izika lica moe se izvesti suprotno pravilo da pravna lica nemogu imati tedne uloge.
'@. S+STEMATSKO TUMA/ENJE
,istematsko tumaenje razjanjava propis odreivanjem njegovog mjesta u
cjelokupnom sistemu prava. :ko se neki izraz nalazi u jednom dijelu zakona, on dobija
znaenje koje odgovara tom dijelu, ukoliko iz samog propisa ne proizilazi neto drugo.
*aelo savjesnosti i potenja je postalo opti princip graanskog prava, pa se primjenjuje i na
druge graanskopravne odnose van obligacionog prava.
-=. +STOR+JSKA METODA TUMA/ENJA
1a bi pronaao pravi smisao norme sudija postavlja sebi pitanje kavke je preduzlove
zakonodavac imao kada je u prolosti donosio normu. 1a bi se s!vatila geneza odreenog
pravnog propisa, treba uzeti u obzir sve direktne izvore koji stoje u vezi sa tim propisom. +o
su razni materijali ( nacrti, debate u parlamentu, izvjetaji sa sjednica zakonodavni!
komisija, obrazloenja predlagaa zakona, itd. +reba uzeti u obzir i drutveno-ekonomske
prilike koje je zakonodavac imao u vidu kada je zakon %ormulisao.
-1. <+.JNA 1 TE.EO.OAKA 3 METODA TUMA/ENJA
+umaenje cilja pravne norme je ciljno ili teleoloko tumaenje norme. +ermin
teleoloko potie od grke rijei +C#., odnosno cilj. &od teleolokog tumaenja pravne
norme pronalazi se drutveni cilj kome norma slui. ,vaki pravni propis je sredstvo za
ostvarenje odreenog cilja. Pojedini ciljevi sadrani u nekoj normi vremenom mogu postati
neaktuelni.
-'. USKO + A+ROKO TUMA/ENJE
&ada se radi o uskom tumaenju zakona, rijeima u tekstu se daje najui smisao od
mogu"eg, jer to ue znaenje odgovara volji i namjeri zakonodavca. &ada je u pitanju iroko
tumaenje, ne ide se preko smisla mogu"eg znaenja rijei, ve" se uzima najire mogu"e
znaenje upotrebljene rijei. Pravilo je u pravu da se izuzeci uvijek usko tumae. )sko i
8
iroko tumaenje koriguju upotrebljene izraze u normi kvalitativno, svode"i jedan izraz na
njegovu sutinu ili na maksimalno jeziko znaenje.
--. ANA.OG+JA
) sluaju postojanja praznine u zakonu, sudija "e te praznine popuniti analogijom.
An#$o2i*# je proirivanje principa sadrani! u zakonu na sluajeve koji su sa onima
regulisanim u zakonu pravno slini, tj. oni koji imaju iste dijelove mjerodavne za osnov
odluke. 1va injenina stanja su slina kada su u izvjesnom pogledu saglasna jedna sa
drugim, a u drugom ne. :nalogija za!tijeva poreenje jednog neregulisanog injeninog
stanja sa jednim ili vie u zakonu regulisani! injenini! stanja.
Postoje dvi*e vrste analogije' zakonska i pravna.
H8#&ons&# #n#$o2i*# postoji samo onda ako se zakon primjenjuje na pravni odnos na
koji se zakon ne odnosi. .vo se naziva analogija u uem smislu rijei.
EKod (r#vne #n#$o2i*e 1&o*# se *o n#4iv# i o(t# #n#$o2i*#3 sudija polazi od ve"eg
kompleksa pravni! propisa, izvlaei iz nji! opte principe i primjenjuju"i i! na sluaj koji u
zakonu nije regulisan. 7azlika izmeu zakonske (pojedinane) i pravne (opte) anlogije
sastoji se u tome to se kod zakonske analogije dato pravilo prenosi samo na slino
injenino stanje, dok se kod pravne analogije jedno pravilo ili vie pravila svode na opte
naelo, pa je pojedinano pravilo rezultat primjene opteg naela.
-0. PRAVN+ SU?JEKT+ 1 UVOD 3
Su*e&ti u (r#vu su Di4i"&# i (r#vn# $i,#. Snositi od2ovornost i iti od2ovor#n *e
(r#vo i duBnost $i,# 1su*e&#t#3 u (r#vu. ,a pojmom linosti (subjekata), (subjektivnog)
prava, obaveze i pravnog odonosa koji povezuje dva ili vie lica, dobijamo osnovne pojmove
u graanskom pravu.
Pravnu sposobnost oznaava sposobnost biti subjekt prava. 2ajedniko za sva
subjektivna prava je da je linost ova"eni da neto dobije od prava, da mu ono neto
garantuje. .#ve4# je drugi konstitutivni elemanat pravnog odnosa.
-5. PRAVNA SPOSO?NOST FIZIKIH LICAG
PRAVNA SPOSO?NOST JE SPOSO?NOST DA SE ?UDE NOS+.A< PRAVA +
O?AVE8A.
Pr#vn# s(osonost je sposobnost da se bude nosilac prava i obaveza. Pravno
sposoban je onaj ko moe biti nosilac prava i obaveza. ,amo pravna lica mogu uestvovati u
pravnom ivotu. Pravna sposobnost poinje sa zavretkom roenja. 1ijete mora nakon
roenja, pokazati znakove ivota da bi steklo pravnu sposobnost. *eop!odno je da ima
ljudski oblik, tj. da nije roeno kao monstrum.
&o iz ivota ili smrti jednog lica, ili iz injenice da je jedno lice nadivjelo drugo,
izvlai za sebe odreena prava (nasljedno pravo, pravo na izdravanje) mora ove injenice
dokazati. $atine knjige su javne knjige u kojima se potvruje roenje, vjenanje i smrt. &od
nas i! vodi odreeni organ optinske skuptine (matiar). ) zakonu je propisano koja su lica
duna da prijave injenice koje se upisuju u matine knjige, rok prijave i kazne koje pogaaju
one koji propuste da prijave odreene injenice. &od nas postoje > vrste matini! knjiga'
matine knjige roeni!, vjenani! i umrli!.
-7. DJE.+M+/NO PRAVNA SPOSO?NOST /OVJEKA U NASTAJANJUG
7imsko pravo je predvialo da zaeto a jo neroeno dijete ima isti tretman sa
roenom djecom ostavioca, pod uslovom da se ivo rodi. *ae pravo ne priznaje potpunu
pravnu sposobnost subjekta Jovjeku u nastajanjuK ali se ipak neki njegovi interesi tite-
pravo na nasljeivanje pod uslovom da se dijete ivo rodi. *jegova pravna sposobnost je
@
samo djelimina-pravna sposobnost i to samo ako se ispuni uslov Jda se dijete ivo rodiK.
)sljed sve e"i! rizika da se ovjeku u nastajanju nanesu povrede ne samo da je korisno, ve"
je i neop!odno da se ono tretira kao pravni subjekt.
-:. PRESTANAK SU?JEKT+V+TETAG
,ubjektivitet, tj. pravna sposobnost prestaje smr"u jednog lica. ,mrt lica se mora
prijaviti radi unoenja ove injenice u matinu knjigu umrli!. &o tvrdi da je jedno lice umrlo,
mora to dokazati, kao i obrnuto, ako tvrdi da je neko lice roeno. Esto tako mora dokazati i
momenat smrti.
-;. H+NG+RANA SMRTG
;ingirana smrt postojala je kada je %iziko lice bilo osueno na smrtnu kaznu ili
doivotnu robiju. ,a nastankom ove smrti gase se imovinska i porodina prava osuenog lica,
a nad njegovom imovinom se otvara nasljeivanje.
-@. PROG.AAENJE 8A UMR.OGG
*a 2akon o proglaenju lica za umrla i dokazivanju smrti propisuje odreene rokove
o proglaenju jednog lica za umrlo'
- ako u posljednji! 9 god. o njegovom ivotu nije bilo vijesti, a od njegovog roenja je
proteklo ?6 god.
- ako u posljednji! 9 god. o njegovom ivotu nije bilo vijesti, a postoje indicije da je lice
umrlo (generalna nestalost).
- ako je lice uestvovalo u nesre"i (pad aviona, udes broda), a od pretsnka opasnosti o
njemu nije bilo nikakvi! vijesti ? mjeseci (specijalna nestalost).
0=. POS.OVNA SPOSO?NOST H+8+/K+9 .+<A!STEPEN POS.OVNE
SPOSO?NOST+G
,posobnost jednog lica da svojim radnjama stie prava i obaveze odnosno da svojim
radnjama realizuje svoju pravnu sposobnost, nazivamo (os$ovn# s(osonost. Potpunu
poslovnu sposobnost lice stie punoljetstvom. Po naem pravu %izika lica postaju punoljetna
sa navreni! 08 godina ivota. Prije ovog roka potpuna poslovna sposobnost se stie ukoliko
dijete prije navreni! 08 godina stupi u brak. .vako steena poslovna sposobnost se ne gubi
ni prestankom braka, ni njegovim proglaenjem za nevae"i.
Po naem pravu lica do 0A. godina (mlai maloljetnici) potpuno su poslovno
nesposobni. #ica od 0A-08. godina (stariji maloljetnici) mogu sami zakljuivati poslove ali je
za punovanost ti! pravni! poslova potrebno odobrenje roditelja, staratelja ili organa
starateljstva.
.granieno poslovno sposobno lice moe samostalno zakljuiti one pravne poslove
(bez saglasnosti zakonskog zastupnika) iz kojeg za njega nastaju pravne koristi. H,tariji
maloljetnici sa navreni! 09 godina ivota imaju tzv. radnu poslovnu sposobnost, pa mogu
samostalno bez odobrenja roditelja ili staratelja, zasnivati radni odnos i raspolagati svojim
linim primanjima i imovinom koju su stekli svojim radom.
H+estamentalnu sposobnost (tj. sposobnost sastavljana punovanog testamenta) imaju lica sa
0? godina, ako su istovremeno sposobna za rasuivanje. :ko se pokrene postupak za
priznavanje oinstva, potrebna je i saglasnost djeteta koje je starije od 0? godina.
Poslovna kao i pravna sposobnost prestaje smr"u, a takoe i proglaenjem nestalog
lica za umrlo. Pos$ovn# s(osonost se %oBe odu4eti d*e$i%i"no i$i (ot(uno. Puno$*etno
$i,e Ce se (ot(uno $iiti (os$ovne s(osonosti ako zbog duevne bolesti, zaostalosti ili nekog
drugog uzroka nije sposobno za normalno rasuivanje. D*e$i%i"no Ce iti $ieno (os$ovne
s(osonosti punoljetno lice ako svojim postupcima ugroava svoja prava i interese, ili prava
06
i interese drugi! lica. 7azlozi za to mogu biti duevna bolest, mentalna zaostalost,
zloupotreba alko!ola ili opojni! sredstava, staraka iznemoglost, itd. 1jelimino "e biti lieno
poslovne sposobnosti punoljetno lice ako svojim postupcima ugroava svoja prava i interese
ili prava i interese drugi! lica.
.dluku o poslovnoj nesposobnosti donosi optinski sud u vanparninom postupku a na
za!tijev zainteresovani! lica ili po slubenoj dunosti. R#si(nitvo je takoe razlog zato se
moe proglasiti lice poslovno nesposobnim. -ra"anje poslovne sposobnosti punoljetnim
licima takoe se vri odlukom suda. Punoljetno lice proglaeno za poslovno nesposobno zbog
duevne bolesti moe u jednom momentu (tzv. ,vijetlom momentu) zakljuiti pravni posao.
Enteresi pravne sigurnosti za!tjevaju da se takav posao ne smatra punovanim.

01. DE.+KTNA SPOSO?NOSTG
De$i&tn# s(osonost je sposobnost da neko lice preuzima obaveze iz nedozvoljene
radnje. .na je regulisana u 2akonu o obligacionim odnosima. Puna deliktna sposobnost
nastaje istovremeno sa neogranienom poslovnom sposobno"u, sa navreni! 08. godina
ivota.
$aloljetnik do G godine ne odgovara za tetu koju prouzrokuje, tj on je potpuno
poslovno i deliktno nesposoban, pa ga u svemu zastupaju njegovi zakonski zastupnici.
$lai maloljetnici od G-0A godine po pravilu ne odgovaraju za prouzrokovanu tetu,
ali ako se dokae da su u vrijeme prouzrokovanja tete bili sposobni za rasuivanje smatraju
se deliktno sposobnim i odgovornim za tetu.
,tariji maloljetnici od 0A-08 godina smatraju se potpuno deliktno sposobni i
odgovornim za prouzrokovanu tetu. 1uevno bolesna lica i lica zaostala u razvoju su
deliktno nesposobna. 2a tetu koju naine odgovaraju oni koji su duni da o njima brinu.
.dgovorno lice moe da se oslobodi odgovornosti, ako dokae da je obavljalo nadzor na koji
je obavezan, ili da bi teta nastala i pri briljivom obavljanju nadzora.
0'. PRAVNO RE.EVANTNA SVOJSTVA 1ATR+?UT+3 H+8+/K+9 .+<A6 +ME6
PRE?+VA.+ATE6 DR>AV.JANSTVOG
;iziko lice ima odreena svojstva, po kojima se ono moe identi%ikovati u pravnom
prometu. +o su' i%e6 (reiv#$ite i drB#v$*#nstvo.
H+%e je oznaka jednog lica uopte, i u pravnom prometu, koje mu slui za razlikovanje od
drugi! lica. Pravo na ime spada u prava linosti, i kao subjektivno apsolutno pravo uiva
odgovaraju"u zatitu. Po zakonu se lino ime sastoji od imena i prezimena. EPreiv#$ite je
mjesto gdje se graanin nastanio sa namjerom da u njemu stalno ivi. ,vako %iziko lice
moe imati samo jedno prebivalite.
$o%avi&'e je mjesto gdje privremeno boravi graanin van svog prebivalita.
Prebivalite je u graanskom pravu znaajno iz razloga sudske nadlenosti.
EDrB#v$*#nstvo je pravna pripadnost %izikog lica odreenoj dravi. ) svim modernim
dravama danas v#Bi n#"e$o i4*edn#"#v#n*# do%#CiF i str#niF drB#v$*#n*#6 u (o2$edu
2r##ns&iF (r#v#. ,tranci kod nas ne mogu sticati svojinu na nepokretnosti, zatim
nacionalizuje se zemlja strani! dravljana osim izvjesni! izuzetaka.
0-. NASTANAK + RA8VOJ PRAVN+9 .+<AG
Pr#vno $i,e je skup lica i imovine u jednoj organizaciji, kojoj je pravni poredak
priznao pravnu sposobnost. &ada se u okviru %eudalnog drutva izdvojio se trgovaki kapital
ekonomski odnosi podstakli su pojedine trgovce da se ujedine, te se razvijaju asocijacione
%orme u kojima jedan trgovac-preduzetnik odgovara za posao cjelokupnom, svojom
imovinom, a druga lica koja su takoe uestvovala u poslu sa odreenim ulogom kapitala,
odgovaraju za uspje! i neuspje! posla samo svojim ulogom. &arakteristike akcionarskog
00
drutva su mnotvo iscjepkani!, mali! uloga i ogranienje odgovornosti svi! lanova samo
na ulog.
00. TEOR+JA H+K<+JEG
+eorija %ikcije polazi od toga da je samo ovjek pravni subjekt, a da su pravna lica
%iktivni subjekti. Prema ovoj teoriji poslovno sposobni su samo zastupnici pravnog lica.
*ajvanije karakteristike pravni! lica su'
- organizaciono jedinstvo, struktura i cilj utvreni su zakonom
- ima svoju imovinu odvojenu od imovine osnivaa
- ono odgovara samostalno svojom imovinom
05. VRSTE PRAVN+9 .+<AG
*ajvanije karakteristike pravni! lica su'
- organizaciono jedinstvo pravnog lica, struktura i cilj utvreni su zakonom ili statutom
- pravno lice ima svoju imovinu odvojenu od imovine osnivaa ili njegovi! lanova i
korisnika
- pravno lice odgovara samostalno svojom imovinom
Pravna lica se mogu kvali%ikovati na vie naina'
- javnopravna i privatnopravna (uobiajena podjela na 2apadu)
- prema djelatnosti koju obavljaju' nekomercijalne (nepro%itna ili idealna) i
komercijalna (lukrativna)
- Prema djelatnosti' preduze"a, s jedne strane i udruenja, ustanove i zadubine, s
druge strane.

07. PRAVNA .+<A JAVNOG + PR+VATNOG PRAVAG

Pr#vn# $i,# *#vno2 (r#v# ispunjavaju javne ciljeve i nji! osniva drava, optina,
grad svojim aktom ili su stvorena na osnovu zakona. ) pravna lica javnog prava spadaju'
drava, optine i javne ustanove(univerziteti, bolnice, kole, trgovake komore, itd.
2ajedniko za sva ova lica je to da imaju dravnopravna ovla"enja, da podlijeu u svom radu
dravnoj kontroli i da za nji! striktno vai princip specijaliteta u pogledu pravne i poslovne
sposobnosti, a to znai da mogu preduzimati samo one poslove zbog koji! su osnovani i ije
je krug utvren nji!ovim statutom.
Pr#vn# $i,# (riv#tno2 (r#v# su privatne tvorevine ve"eg broja osnivaa (privatni!
lica), nemaju nikakve javne (dravne) zadatke, slijede privatne ciljeve i osnivaki akti i
pravila su rezultat saglasnosti ve"eg broja lica koja se udruuju. +u spadaju' razna preduze"a,
trgovaka drutva (akcionarska, drutva sa ogranienom odgovorno"u, zadruge...).
0:. JEDNOSVOJ+NSKA + MJEAOV+TA PRAVNA .+<AG
:ko su sva sredstva pravnog lica u jednom reimu, tj svojini (privatno vlasnitvo,
dravno, drutveno) pravno lice je jednosvojinsko. :ko su sredstva pravnog lica u vie oblika
svojina-reima radi se o mjeovitom vlasnitvu pravnog lica.
0;. KOMER<+JA.NA + NEKOMER<+JA.NA PRAVNA .+<AG
&omercijalna (pro%itna ili dobitna) organizacija djeluje u cilju ostvarivanja dobiti na
tritu. *ekomercijalna (nepro%itna, nedobitna) nema za cilj ostvarivanje dobiti ve" idealni
cilj. ) privredi su nekomercijalne organizacije proizvodne i stambena zadruga.
*ekomercijalne organizacije mogu biti i javne (dravne, gradske) bolnice, kole, muzeji.
&omercijalne organizacije se organizuju kao preduze"a i za nji! postoji sloboda izbora
03
izmeu tipova pravni! lica. Privredni sudovi su uvjek nadleni za sporove iz odnosa
komercionalni! pravni! lica.
5'. POSTANAK + PRESTANAK PRAVN+9 .+<AG
2a nastanak pravnog lica je potrebno da postoji organizovani skup ljudi i posebna
imovina i da i! pravni poredak prizna kao posebnog subjekta prava. Priznanje subjekta
pravnog lica od strane pravnog poretka je mogu"e'
- Putem prijave (sistem slobodnog obrazovanja pravnog lica)
- Putem odobrenja (tzv. koncesioni sistem-koncesionim aktom)
- Putem sistema normativnog odreivanja uslova koji su potrebni da se steknu da bi
nastalo pravno lice.
Pravno lice prestaje kada vie nema elemenata potrebni! za nastanak pravnog lica.
.no moe prestati i voljom lanova, ako oni odlue da se pravno lice raspusti. $oe da
prestane steajem i likvidacijom. Pravno lice prestaje da postoji tek sa konanom
raspodjelom njegove imovine.
5-. PRAVNA + POS.OVNA SPOSO?NOST PRAVNOG .+<A
Pr#vn# s(osonost pravnog lica znai sposobnost da ono bude nosilac takvi! prava i
obaveza koja su u saglasnosti sa ciljem pravnog lica i njegovom djelatno"u odreenom u
zakonu i njegovom statutu. Pravno lice moe zakljuiti ugovore u pravnom prometu samo u
okviru svoje pravne sposobnosti. 1jelatnost je sutinski elemenat svakog preduze"a. ,va
pravna lica nemaju istu pravnu sposobnost, ona zavisi od djelatnosti i cilja pravnog lica. Po
naelu specijalne pravne sposobnosti pravno lice ima odreeno podruje rada tj. moe raditi
samo za odreenu namjenu.
Pos$ovnu s(osonost pravno lice stie sa svojom pravnom sposobno"u i ona je u
naelu jednaka sa pravnom sposobno"u. *jen obim se odreuje prema obimu pravne
sposobnosti pravnog lica. Pravno lice radi i zakljuuje poslove preko organa, a radnje koje
preduzima organ pravnog lica, u okviru djelatnosti pravnog lica, tretiraju se kao radnje samog
pravnog lica.
Pravno lice je de$i&tno s(osono. Poto je radnja organa pravnog lica radnja samog
pravnog lica, onda je i njegova protivpravna radnja delikt pravnog lica. Pravno lice je
odgovorno za tete koje njen organ nanese tre"im licima u vrenju svoje nadlenosti. *pr.
:ko voza jednog preduze"a voze"i robu zgazi neko lice na putu, odgovara"e pravno lice jer
je ova radnja u vezi sa %unkcionisanjem preduze"a, a ako voza u ka%ani za vrijeme odmora
povredi neko lice u tui, za to ne"e biti odgovorno pravno lice.
Bedno pravno lice ima razliite organe. 7azgranienje nji!ove nadlenosti vri se zakonom ili
statutom. .rgani pravnog lica mogu biti inokosni i kolektivni.
Pravno lice ima odreene atribute'
- ime (%irmu) - po kome se razlikuje od drugi! pravni! subjekata radi svoje
identi%ikacije, ime pravnog lica se titi od za!vata tre"i! lica
- sjedite ( to je mjesto u kome je pravno lice IIpravno lociranoII, tj. za koje je
teritorijalno vezano. ,jedite pravnog lica odreeno je u njegovom statutu.
- *acionalnost ( odnosno dravnu pripadnost koja se odreuje prema dravi u kojoj se
nalazi sjedite pravnog lica
PRAVN+ ODNOS+ + SU?JEKT+VNA PRAVA!O?JEKT+VNO + SU?JEKT+VNO
PRAVO
50. POJAM + SADR>AJ GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA
Graanskopravni odnos je drutveni odnos regulisan graanskopravnom normom, tj.
odnos u kome se stranke pojavljuju kao nosioci graanski! prava i obaveza.
0>
Gr##ns&o(r#vni odnos n#st#*e te& n# osnovu "in*eni,# &o*e 2r##ns&o(r#vn# nor%#
(ri4n#*e 4# re$ev#ntne. Gr##ns&o(r#vni odnosi n#st#*u n# osnovu (r#vne nor%e &o*#
re2u$ie one odnose &o*i su (red%et 2r##ns&o2 (r#v#6 # to su roonov"#ni odnosi i s#
n*i%# (ove4#ni odnosi svo*ine6 &#o i ne&i $i"ni nei%ovins&i odnosi 1(r#vo n# i%e6 "#st6
dosto*#nstvo6 (r#vo #utorstv#3. Graanskopravni odnos kao pravna kategorija posjeduje
svoju ()e*i+inu +o%!u i ()e*i+ian (a%,aj. ,peci%inost %orma graanskopravnog odnosa
ogleda se u karaktreristikama pravnog poloaja subjekata u odnosu, karakteristikama prava i
obaveza nastali! za subjekte, i speci%inoj sankciji za povredu graanskopravnog odnosa.
S#drBin# graanskopravnog odnosa je speci%ina i moe biti materijalna i pravna.
Ckonomski odnos koji ini osnovu ugovora ini %#teri*#$nu s#drBinu graanskopravnog
odnosa nastalog na osnovu ugovora. Pr#vnu s#drBinu graanskopravnog odnosa ine
graanska prava i obaveze subjekata u odnosu.
55. POJAM + SADR>+NA SU?JEKT+VNOG PRAVA
Glavni elementi svakog pranog odnosa (subjektivana) prava i korelativne obaveze.
&od svojine subjektivno pravo vlasnika se sastoji iz tri ov$#Cen*# da stvar dri, koristi i da
njome raspolae, a naspram tog prava sa > ovla"enja stoji obaveza tre"i! lica da vlasnika ne
uznemiravaju u vrenju ovla"enja iz prava svojine. 1rugi element subjektivnog prava je
o#ve4#. .baveza se sastoji u odreenom injenju ili proputanju obaveznog lica u pravnom
odnosu.
,ubjektivno pravo sadri u sebi i za!tjev kojim se stvara mogu"nost da se subjektivno
pravo prinudnim putem ostvari tubom kod suda. ,ubjektivno pravo je vlast koju jedna
stranka ima u odnosu na drugu sa kojom stoji u pravnom odnosu. Clementi subjektivnog
prava su' ovla"enja, obaveza. 4ez subjektivnog prava nema objektivnog prava i obrnuto.
.va dva prava su neodvojiva. ,ubjektivno pravo je pravnim poretkom obezbjeena mo"
pojedinca. ,ubjektivno pravo je mo" volje data pojedincu od strane pravnog poretka kao
sredstvo u cilju zadovoljenja ovjekovi! interesa (mjeovita teorija)
RA8.+KOVANJE SU?JEKT+VNOG PRAVA OD S.+/N+9 POJMOVA
5;. PRAVNO STANJE
Pr#vno st#n*e *e (r#vo u o"e&iv#n*u6 odnosno to *e st#n*e &o*e ide &# ste(enu
4#sniv#n*# su*e&tivno2 (r#v#. .dnosi sa ivotnim dobrima koji jo ne sainjavaju prava
ve" stepene u zasnivanju prava, koji, kad izvjesni dalji dogaaji nastupe, vode postojanju
subjektivnog prava npr. nastanak prava za lice koje je u testamentu odreeno za nasljednika,
dok je testator u ivotu. 1ok se ne steknu sve injenice nema subjektivnog prava ve" postoji
pravno stanje npr. odraaj tj. nain za sticanje svojine, kada jedno lice na osnovu injenice da
je stvar steklo zakonskim osnovom (ugovorom), ukoliko je savjesno, uz odreen protok
vremena postaje vlasnik stvari, iako je od lica koga je pribavio stvar bio nevlasnik. )koliko
se pravnim injenicama da je stvar pribavljena ugovorom i da je lice savjesno, priroda
odreeni protok vremena onda nastaje subjektivno pravo.
5@. PRAVNA MOI
Pravna mo" je pravo odreenog lica da jednostranom izjavom volje stvori pravni
odnos izmeu sebe i drugog lica ili da ga sadrinski blie odredi, izmjeni ili ukine. *pr. kod
prava pree kupovine ili da jednostranom izjavom volje blie odredi sadrinu obligacionog
odnosa ili npr. otkaz jednog dugotrajnog odnosa (zakupa, ugovoa o slubi) ili opoziv poklona
od strane poklonodavca. Pravna mo" se ne moe samostalno prenositi na drugo lice, ve" je
ona vezana za pravni poloaj u konkretnom pravnom odnosu. Pravna mo" se mora vriti u
strogom (prekulzivnom) roku, inae se gasi.
0A
7=. PRAVN+ PO.O>AJ +.+ STATUS
Pravni poloaj je skup okolnosti u vezi sa jednim licem od koji! zavisi njegova
mogu"nost da bude titular nekog subjektivnog prava. +o je mogu"nost lica da bude
kompetentno u vrenju svoji! subjektivni! prava (bez zastupnika), kao i njegova mogu"nost
da na svoja prava titi pred sudom. ) pravni status jednog lica spadaju' pravna, poslovna,
deliktna, procesna sposobnost nekog lica.
K.AS+H+KA<+JA GRAANSK+9 PRAVA
7'. PODJE.A NA APSO.UTNA + RE.AT+VNA PRAVA
Prema razliitom sadraju pravni! ovla"enja sa jedne strane i prema krugu obavezni!
lica sa druge strane razlikujemo' #(so$utn# i re$#tivn# (r#v#. Emaju i mjeovita koja se
nalaze izmeu apsolutni! i relativni!. :psolutna prava djeluje prema svim licima i njime
obavezuje sva lica. 7eativna prava se odnose uvijek na ogranien broj individualno odreeni!
lica, ili prema okonostima sluaja odredivi broj lica kao obavezni! lica. &od relativni! prava
naspram ovla"enog lica stoji jedno obavezno lice.
&od apsolutni! prava'
- pravo ovla"enog lica odgovara obavezi svi! ostali! lica
- broj ti! obavezni! lica nije odreen
- obaveza tre"i! lica je neimovinska, negativna i sastoji se u uzdravanju
- apsolutna prava ne zastarjevaju
:psolutna prava su iskljuiva prava i ne mogu dva apsolutna pava sa istim sadrajem
da postoje paralelno. ,ubjektivno relativna prava su uvijek usmjerena protiv odreeni! lica.
&od relativni! prava'
- u pravnom odnosu se nalaze dva lica, ovla"eno lice (povjerilac) i obavezno lice
(dunik)
- .baveza je imovinska
- 7elativna prava po pravilu ne zastarjevaju
- 2a!tjev kod relativni! prava nastaje kad i pravo

7-. K.AS+H+KA<+JA APSO.UTN+9 PRAVA
) apsolutna prava spada' stvarna prava, lina prava, autorska prava i pronalazako
pravo. *ajvanija relativna prva su trabena ili obligaciona prava.
70. STVARNA PRAVA
,tvarno pravo je najvanije apsolutno pravo. .no predstavlja posebnu kategoriju
subjektivni! graanski! prava, iji je neposredni objekat stvar (pravo na stvari). &od stvarni!
prava razlikujemo unutranju i spoljanu stranu prava. &od prava svojine unutr#n*# str#n#
prava je odnos subjekta prema stvari, S(o$*#n*# str#n# prava ini odnos subjekta prema
drugima licima. ,tvarno pravo regulie odnose izmeu ljudi, a povodom stvari.
*ajobu!vatnije stvarno pravo je svo*in#. ,tranke mogu zasnivati i prenositi ugovorom samo
ona prava koja su u zakonu taksativno navedena.
75. .+/NA PRAVA
Prava linosti i njeni! lini! dobara, ivota, asti, zdravlja, slobode, intimne s%ere
uivaju zatitu pravnog porekta krivinopravnu i graanskopravnu. Ez opti! lini! prava
razvila su se sljede"a prava'
- (r#vo n# s$i&u - Ezrada i objavljivanje %otogra%ija je dozvoljeno samo ako se radi o
javnom dogaajima.
09
- (r#vo n# i42ovorenu ri*e" - pravo na tajnu s%eru, tj. pravo na uvanje tajnosti
povjerljivog sadraja pisma ili spisa.
- (r#vo n# 4#titu initi%ne sDere. Pravo na zatitu privatne s%ere obezjeena je tako da
svako izlaganje ili prenoenje injenica iz privatnog ili porodinog ivota drugog lica,
bez obzira da li su te injenice istinite ili ne, predstavlja povredu prava linosti.
2adovoljenje (satis%akcija) se po pravilu sastoji u novanoj naknadi, iju visinu
odreuje sud. *aknada se dodjeljuje za pretrpljene %izike bolove, za duevne bolove zbog
umanjenja ivotne aktivnosti, estetske povrede, povrede ugleda, asti, slobode ili prava
linosti, smrti bliskog lica (povreena osje"anja), kao i za stra!.
77. PRAVA AUTORSTVA
.bjekat je proizvod ljudskog uma, du!a i misli. ) ta lina prava spadaju knjievna
djela, tonska djela, pronalasci. .ni su regulisani posebnim propisom. :utorsko pravo moe
autor prenijeti posebnim ugovorom na druog lice ( izdavaa, prikazivaa, producenta. .vakvi
ugovori se nazivaju i-avaki u"ovo%i, :utorsko pravo i naknada za njegovo iskori"avanje
djela, traje za ivota autora i 96 godina poslije smrti autora. :utorsko pravo je iskljuivo,
lino, apsolutno subjektivno pravo, koje svako mora potovati.
Pron#$#4#"&o (r#vo za svoj objekat ima pronalazak, ili te!niko unapreenje. 2a
nove pronalaske koji se mogu u industriji koristiti dodjeljuje se patent. Pronalazak uiva
pravnu zatitu tek od momenta kada je za njega dobijen patent. Patent se stie upisom u
registar patenta. Pronalazako pravo, kao i autorsko, je vremenski ogranieno. Patenat traje
09 godina, raunaju"i od dana njegovog slubenog objavljivanja. .vlatenom licu pripada
pravo na industrijsko iskoritavanje svog patenta. Patentno pravo je isto imovinsko pravo.
)govorom o licenci iskoritavanje patenta se prenosi na drugo lice, uz naknadu za vlasnika
patenta.
7:. DRUG+ KR+TER+J+ 8A K.AS+H+KA<+JU SU?JEKT+VN+9 PRAVA6
PRENOS+VA + NEPRENOS+VA PRAVA
,ubjektivna prava se mogu podijeliti na' (renosiv# i ne(renosiv# 1$i"n#3 (r#v#.
-e"ina subjektivni! graanski! prava su po pravilu prenosiva sa jednog subjekta na drugog.
) graanskom pravu vai naelo prometljivosti. Prava koja su usko povezana sa svojim
subjektom i koja se ne mogu prenositi nazivaju se linim pravima.
SAMOSTA.NA + NESAMOSTA.NA PRAVA
,amostalno pravo je pravo koje ne zavisi od drugog prava (glavnog prava). Pravo
koje zavisi od drugog prava (glavnog) zove se sporedno ili akcesorno pravo, npr. zalono
pravo, jemstvo, pravo na ugovorenu kaznu. ,a gaenjem glavnog prava gasi se i sporedno
pravo. ,a prestankom potraivanja koje su obezbjeivali prestaje jemstvo, zalog, !ipoteka.
Pravo u nastajanju i konano nastalo pravo
za nastanak odreenog prava mora postojati skup vie injenica. )koliko je vie injenica
nastupilo pravo u nastajanju se sve vie pribliava konanom uspostavljanju. +akva prava u
nastajanju se zovu Jpravo u oekivanjuK,Kpravna stanjaK, Jpendetni odnosiK.
OGRAN+/ENJA U VRAENJU + 8AAT+TA PRAVA
7;. VRAENJE + 8AAT+TA PRAVA
Pod vren*e% (r#v# (odr#4u%i*ev#%o ponaanje ovla"enog lica koje odgovara
sadraju njegovog prava. :psolutna prava se vre preko svojine, dranjem, koritenjem,
otuenjem, ostvarenjem prava svojine prema obaveznom licu ili za!tjevom za prestanak
smetanja svojine. -renjem relativni! prava (potraivanja), sastoji se u za!tijevu za
ispunjenje inidbe, opomeni, prebijanju duga za dug, preduzimanju radnje koje dovode do
zadovoljenja putem prinudnog izvrenja. Pravo vri obino subjekt kome ono pripada. Prava
0?
koja se lino vre od strane nji!ovi! titulara po pravilu su neprenosiva. Pravo se moe vriti
dok ono postoji. *a sudu se vri dokazivanje da pravo postoji.
Do&#4iv#n*e d# (r#vo (osto*i6 #&o 2# dru2# str#n&# os(or#v#6 n#4iv# se
$e2iti%#,i*o%. U s$u"#*u d# u vren*u (r#v#6 (r#v# dou u &o$i4i*u gdje vrenje jednog
prava onemogu"ava vrenje drugog prava, vai naelo da jae pravo ima onaj subjekt ije je
pravo ranije nastalo.
L&onkurencija prava, kada za zadovoljenje jednog istog ekonomskog cilja postoje vie
subjektivni! prava. ) tom sluaju titular prava ima izbora i to se naziva elekciona
konkurencija prava
$ogu"a je i situacija kada titular prava izmeu vie prava ne vri jednu opciju ve" i!
kumulativno sve moe vriti, to je tzv. soluciona konkurencija
STVARNE GRAN+<E U VRAENJU SU?JEKT+VN+9 PRAVA
7@. 8A?RANA 8.OUPOTRE?E PRAVA + NA/E.O SAVJESNOST+ + POATENJA
) zasnivanju obligacioni! odnosa i ostvarivanju prava i obaveza, uesnici su duni
pridravati se n#"e$# s#v*esnosti i (oten*#. ,vako vrenje prava pa i vrenje obligacioni!
prava, mora da se kre"e u okviru ciljeva instituta obligacioni! prava postavljeni pravnim
poretkom. )daljiti se od ciljeva znai izvriti akt zloupotrebe prava.
+eorija o zloupotrebi prava nastala je u ;rancuskoj u drugoj polovini DED vijeka,
najprije u sudskoj praksi radi ogranienja apsolutistikog i neogranienog prava privatne
svojine (uvena je odluka suda u gradu &olmar iz 0899 g. po tubi protiv vlasnika ku"e koji
je napravio lani dimnjak bez otvora za dim, samo da bi susjedu zaklonio svjetlost).
;rancuska sudska praksa je stvorila kriterijume prema kojima se utvruje postojanje
zloupotrebe prava'
- namjera za nanoenje tete
- ,vijest o tome da teta postoji
- *edostatak opravdanog interesa
- .dstupanje od socijalne %unkcije prava.
-renje jednog prava nedozvoljeno je ako vrijea naelo savjesnosti i potenja (za
povredu ovog prava ne trai se krivica). ,ubjektivna teorija zloupotrebe prava odreuje
kao vrenje prava sa namjenom da se drugom priini teta, a objektivna teorija smatra da
postoji zloupotreba prava ako se subjektivno pravo vri protivno cilju zbog koga je
ustanovljeno.
LLL;unkcije naela savjesnosti i potenja su'
0. Re2u$#tivn# Dun&,i*# n#"e$# s#vesnosti i (oten*#
3. O2r#ni"#v#*uC# i$i &ori2u*uC# Dun&,i*# n#"e$# s#vesnosti i (oten*#
-. Hun&,i*# (ro%*ene s#drBine u2ovor# i (r#vno2 (o$oB#*#
N#"e$o s#vesnosti i (oten*# s jedne strane proiruje osnovnu obavezu iz
obligacionog odnosa, stvara nove sporedne obaveze koje traju i po ispunjenju glavne
ugovorne obaveze,
VREMENSKE GRAN+<E U VRAENJU SU?JEKT+VNOG PRAVA
:=. PREK.U8+VN+ ROKOV+
,trogi ili prekluzivni rokovi vae za pravne mo"i, odnosno preobraajna prava. To su
(r#v# &o*# su vre%ens&i o2r#ni"en# i #&o se ne vre u odreeno% ro&u6 (os$i*e iste&#
to2# ro&# se 2#se. ,ud po slubenoj dunosti pazi na prekluzivne rokove. Prekluzivni rok
istie posljednjeg dana, ak i kad posljednji dan pada na praznik. +ako se pravni posao
zakljuen u zabludi moe osporavati u roku od 0 godine od saznanja za zabludu (subjektivni
rok), odnosno u roku od > godine od dana zakljuenja ugovora (objektivni rok). Pre&$u4ivni
0G
ro&ovi su 4#&ons&i odreeni i 4# vren*e (r#v# (re"e &u(ovine (mjesec dana raunaju"i
od dana kada ga je prodavac obavijestio o namjeravanoj prodaji tre"em licu), 4# r#s&id
u2ovor# 4o2 neis(un*en*# predvieno je da povjerilac koji rijei da raskine ugvor saopti
to duniku bez odlaganja. Prekluzivni rok se ne moe produavati. $oe se zasnivati na
zakonu, pravnom poslu, sudskoj odluci, naredbi.
Prekluzivni rokovi postoje za ve"inu pravni! mo"i kojima se raskida jedan dugotrajni odnos
(otkazi ugovora), kao i za ve"inu radnji koje stranke preduzimaju u procesu (proputanje
procesne radnje ima za posljedicu da je stranka ne moe preduzeti).
:1. 8ASTARJE.OSTG
2astarjelost predstavlja jedno ogranienje u vrenju prava koji se sastoji u proteku
vremena usljed kojeg nastaje gubljenje za!tjeva, odnosno tube u materijalnom smislu.
2astarjelo"u se ne gubi pravo, ve" ono samo slabi i gubi se samo za!tjev za naplatu
prirodnim putem, materijalnog prava, tubom kod suda. ,ud ne vodi rauna po slubenoj
dunosti o roku zastarjelosti nego na prigovor stranke (dunika). Pravo na prigovor ima
dunik. :ko stranka ne prigovori nema zastare. ,tranka se moe odre"i zastare, ali tek poto
je ona nastupila.
,misao i cilj zastarjelosti je'
- obezbjeenje opte pravne sigurnosti ( koja bi bila ugroena ako bi jedno stanje koje
dugo nije osporavano odjednom tubom bilo napadnuto.
- zatita dunika od teko"a dokazivanja, (nepla"en dug od prije 36 godina)
- zastarjelo"u se vri pritisak na stranke da svoja prava vre ( kako ne bi dole u
situaciju da usljed nevrenja ta svoja prava ne mogu ostvariti
- zatita javnog interesa
*e zastarjevaju'
- apsolutna prava, stvarna i lina, tj. pravo svojine, slubenosti i zalono pravo,
- sve vrste alimentacija
2astarjelost nije razlog za prestanak prava koje se ne vri, ve" istekom roka
zastarjelosti, nastaje za dunika samo prigovor zastarjelosti. :ko se dunik pozove na
zastarjelost, nije duan ispuniti trabinu, ali ako ga pre"uti (jer zna da duguje iako je
potraivanje zastarjelo ( savestan dunik) sud "e dosuditi povjeriocu i zastarjelo potraivanje
kao dugovano.
&od zastarjelosti veoma je bitno odrediti momenat poetka toka zastarjelosti. &ao to
je vano utvrditi momenat poetka roka zastarjelosti, neop!odno je utvrditi i momenat
nastupanja zastarjelosti. 2astarjelost nastupa kada istekne posljedni dan zakonom odreenog
vremena.
Po naem pravu rok zastarjelosti je odreen imperativnom normom i ne moe se
produavati niti skra"ivati sporazumom stranaka. E u naem i u strnim pravima je usvojeno
n#"e$o d# *e nedo4ovo$*eno (r#vni% (os$ovi%# is&$*u"en*e i$i oteB#n*e 4#st#r*e$osti (ri*e
n*eno2 iste&#, poto propisi o zastarjelosti slue javnom interesu. :ko rok istie u vrijeme
vikenda ili praznika produava se na prvi naredni radni dan. .draaj je zakonski nain
sticanja odreenog prava pod odreenim uslovima. :ko se dunik poziva na zastarjelost, nije
duan ispuniti trabinu, ali ako ga pre"uti sud "e dosuditi povjeriocu i zastarjelo potraivanje
kao dugovno. 2astarjelost nastupa kada istekne posljednji dan zakonom odreenog vremena.
&od zastarjelosti veoma je bitno odrediti momenat poetka toka zastarjelosti. *a prigovor
zastarjelosti poziva se dunik kad povjerilac za!tjeva namirenje svoje obaveze preko suda.
2astarjelost se zasniva iskljuivo na zakonu. &od zastarjelosti se protekom roka gubi za!tjev,
a kod prekluzivnog roka pravo. .dricanje od zastarjelosti se moe izvriti konkludentnom
radnjom, npr. ne%ormalnim priznavanjem zastarjelosti.
08
:'. KADA SE NE PR+MJENJUJU PRAV+.A O 8ASTARJE.OST+G
! r#4$i&ov#n*e odrB#*# i (re&$u4ivno2 ro&# od 4#st#r*e$osti!
OdrB#* je samostalni pravni institut stvarnog prava a ne podvrsta zastarjelosti.
.drajem se stie jedno stvarno pravo neprekinutom dravinom (savjesnom i zakonitom),
koja je trajala odreeno vrijeme za pokretne i nepokretne stvari. Pod 4#st#r*e$oCu se
podrazumijeva samo gubitak za!tjeva protekom odreenog vremena i njegovo dejstvo se ne
sastoji u gaenju prava, ve" u njegovom slabljenju.
*aelna razlika izmeu zastarjelosti i prekluzivnog roka ogleda se u dejstvu proteka
roka. &od zastarjelosti se protekom roka gubi za!tjev, tj. dunik stie pravo da trajno uskrati
dugovanu inidbu povjeriocu. Protekom prekluzivnog roka se trajno gubi samo pravo.
2astarjelost i prekluzivni rok razlikuju se i po sljede"em' zastarjelost se zasniva
iskljuivo na zakonu, dok se prekluzivni rok zasniva na zakonu, sudskoj naredbi ili pravnom
poslu.
:-. 8ASTOJ 8ASTARJEVANJAG
2astoj spreava uraunavanje odreenog vremena u rok zastarjelosti, tako da
zastarjelost tokom ovog vremena ne tee, ve" miruje. 2astarjelost poinje te"i tek po
uklanjanju odreeni! smetnji ili ako je poela prije zastoja nastavlja svoj tok. 2astarjelost ne
tee'
- izmeu brani! drugova ukoliko je neko potraivanje nastalo prije sklapanja braka,
- izmeu roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo,
- izmeu ti"enika i njegovog staraoca kao i organa starateljstva,
- izmeu lica koja ive u vanbranoj zajednici.
:0. PREK+D 8ASTARJEVANJAG DEJSTVO PR+8NAVANJA DUGA
Priznanje duga kao razlog za prekid zastarjevanja predstavlja izjavu (pismenu ili
usmenu) ili radnju dunika kojom on povjeriocu priznaje dug. +akvom radnjom dunika se
vri prekid zastarjelosti i rok zastarjevanja poinje da tee iznova.
-rijeme koje proteklo prije prekida ne rauna se u zakonom odreeni rok
zastarjelosti. ) praksi sudova se smatra da su priznanjem glavnog duga obu!va"ene i kamate,
ako priznanjem nije izriito navedeno da se ono odnosi na glavni dug.
:5. DJE.OVANJE TU>?E NA 8ASTARJE.OST!
Podizanjem tube i svakom drugom radnjom preduzetom protiv dunika pred sudom
ili drugim nadlenim organom, u cilju utvrivanja, obezbjeenja ili ostvarenja potraivanja
povjerilac ostvaruje svoje pravo i izaziva prekid zastarjelosti. Podnoenje tube prekida
zastarjevanje samo ako je ona podignuta prije isteka roka zastarjelosti za odreeno
potraivanje i ako je tuba predata sudu. Prekid zastarjelosti nastaje i kada dunik prima dug.
:7. 8AAT+TA PRAVA
) pogledu zatite prava razlikujemo samozatitu u vidu nune odbrane, stanje nude i
samopomo"i, kao i zatitu koju prua drava putem suda. 1ozvoljena je samozatita u vidu
odbijanja samovlasnog napada od sebe ili drugog lica, kao i stanje nude u kome se rtvuje
tua stvar da bi se otklonila opasnost. ) stvarnom pravu doputena je samopomo" kod zatite
dravine, dralac moe u odreenom roku da povrati predmet dravine od onoga ko mu ga je
oteo silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja. 2atita prava od strane drave vri se u
graansko-parnikom postupku (utvrivanje i istraivanje onoga to je pravo u sporu izmeu
tuioca i tuenog), vanparninom postupku, postupak prinudnog izvrenja. 2atitu graanski!
prava sud ne vri po slubenoj dunosti ve" na za!tjev stranaka. *ajvaniji elemenat
subjektivnog prava je 4#Ft*ev6 tj. mogu"nost da se pravo prinudnim putem ostvari. Prigovor
0@
(pravo na prigovor) je pravo tuenika da sprijei sprovoenje prava od strane drugog lica
tuioca. Pri2ovor je odbrambeno sredstvo protiv tuioca. .n moe da dovede u pitanje
pravo, bilo da spreava njegovo privremeno ostvarenje (tzv. privremeni prigovor) ili da ga
zauvijek osujeti (trajni prigovor).
.snovna podjela prigovora je na' odlone, privremene (dilatoralne) prigovore i
iskljuive, trajne, unitavaju"e (peremptorne) prigovore. Di$#tor#$ni prigovor privremeno
odlae ispunjenje jednog za!tjeva ( prigovor prava zadravanja, neispunjenje ugovora,
prigovor da inidba nije jo dospjela, itd. Pere%(torni (iskljuivi) prigovor dovodi do trajne
nemogu"nosti ostvrenja za!tjeva ( prigovor zastarjelosti, prigovor odraja protiv
reivindikacione tube, itd.
Protiv4#Ft*ev 1(rotivtuB#3 je isticanje za!tjeva tuenog protiv tuioca (ovodo%
istiF "in*eni,# ili u ve4i s# isti% "in*eni,#%# na kojima se zasniva i tuioevo pravo iz koga
istie tubeni za!tjev.
*ajvanija podjela tubi je na'
- izvrne (kondemnatorne), kojom se od tuenika trai da izvri odreenu inidbu, tj. jednu
radnju ili proputanje.
- ustanovljavaju"e (deklarativne)- postoje 3 vrste tubi. Pozitivnom ustanovljavaju"om
tubom za!tjeva se ustanovljenje da postoji jedan pravni odnos ili pravo, odnosno da je
jedna isprava autentina (originalna). *egativnom ustanovljavaju"om tubom konstatuje
se nepostojanje nitavosti zbog zablude ili neautentinosti npr. kod razvoda braka, podjele
zajednike imovine..
- konstitutivne
- *ajvanija procesna radnja je do&#4iv#n*e i ono znai navesti sudu dovoljno razloga
za istinitost injenica na kojima stranka zasniva svoj tubeni za!tjev.
Presudo% se odluuje spor od strane suda. .na ili potvruje tubeni za!tjev, ili ga
odbija, ili je mjeovita, tj. djelimino ga potvruje, djelimino odbija. Presuda koja potvruje
za!tjev moe biti kondemnatorna, ustanovljavaju"a i konstitutivna. Presuda kojom se odbija
tubeni za!tjev je uvijek ustanovljavaju"a. Presuda je %ormalno pravosnana kada se ne
moe vie napadati redovnim pravnim sredstvima, odnosno albom viem sudu. Ezvrna je
ona presuda koja se moe prinudno izvriti.
::. PRAVNE /+NJEN+<E
Pravne injenice su injenice za ije nastupanje zakon vezuje nastanak, promjenu ili
prestanak pravnog odnosa. /injenice po svom karakteru mogu biti pojave spoljnog svijeta,
ljudske radnje (izjava volje), protek vremena, dogaaji (roenje, smrt). Po karakteru
nastanka, sve pravne injenice se dijele na dogaaje i ljudske radnje. 1ogaaji su takve
pravne injenice na koje ljudi nemogu uticati tj. koje su nezavisne od volje ljudi to su
prirodne pojave (poar, roenje, smrt, protok vremena).
:;. K.AS+<+KA<+JA PRAVN+9 /+NJEN+<A
Po karakteru nastanka, sve pravne injenice se dijele na dogaaje i ljudske radnje.
Do2##*i su takve pravne injenice na koje ljudi ne mogu uticati, tj. koje su nezavisne od
volje ljudi, to su prirodne pojave te na nji!ov postanak i razvoj ljudi ne mogu uticati (poar,
roenje, smrt, protek vremena itd). .*uds&e r#dn*e se dijele na dozvoljene i nedozvoljene
(delikte). Neo-voljene %anje se sastoje u povredi jedne opte obaveze ponaanja i za nji! se
vezuje posledica naknade imovinske i moralne tete..o-voljene %anje se dijele na Hpravne
poslove tj. takve radnje koje se sastoje u izjavi volje pojedinaca date sa namjerom da se
izazove odreeno pravno dejstvo i Hradnje saglasne pravu.
.
36
:@. PRAVNE PRETPOSTAVKE + H+K<+JE
Pravne pretpostavke nastupaju onda kada je mogu"e za jednu injenicu u injeninom
skupu pretpostaviti da je nastupila, npr. lice koje je dugo odsutno iz svog prebivalita, o kome
se ne zna da li je ivo ili ne, mogu"e je proglasiti za umrlog. Postoje apsolutne tj. neoborive i
oborive pretpostavke. .orive (za dijete koje je roeno u braku smatra se da je brano, za
draoca pokretne stvari pretpostavlja se da je vlasnik). Neooriv# (ret(ost#v&# je
pretpostavka presuene stvari po kojoj se uzima da istinito ono to je presueno u
pravosnanoj presudi. Pr#vne Di&,i*e su takve pravne injenice kod koji! se uzima da neto
postoji iako nepostoji, kod koji! se %ingira postojanje ili nepostojanje. 7azlika izmeu pravne
pretpostavke i %ikcije sastoji se u tome to se pravne pretpostavka bazira na vjerovatno"i da
jedna injenica postoji a kod %ikcije se svjesno %ingira da jedna injenica postoji iako se zna
da nije tako.
;=. ST+<ANJE PRAVA
,ticanje prava vri se na osnovu zakonski! propisa ili na osnovu volje stranaka.
1erivativno sticanje prava postoji onda kad se pravo izvodi od nekog drugog lica, pravnog
pret!odnika (npr. kupac izvodi svoje pravo svojine iz prava prodavca). 1erivatno sticanje
prava je povezano sa promjenom pravnog subjekta gdje sukcesor ne moe imati vie prava od
svog pred!odnika. .riginarnim sticanjem prava se naziva takvo sticanje ako je sticanje prava
nezavisno od postojanja jednog drugog prava (sticanje svojine od nevlasnika, odraj).
.riginarno sticanje postoji ako pravo sticaoca ne poiva na pravu pret!odnika.
;1. PRAVN+ PROMET + VRSTE PRAVNOG PROMETA
Prenos prava sa jednog lica na drugo naziva se pravnim prometom. 7azlikujemo tri
vrste prometa, tr#ns$#tivni (potpuni prenos prava), &onstitutivni (djelimini prenos prava),
restitutivni (kada se konstitutivno steeno pravo ponovo prenose na subjekt matinog prava).
+ranslativni pravni promet postoji onda ako je jedno pravo u svom punom obimu prenese na
nov subjekt, tako da je dosadanji pravni subjekt de%initivno izgubio pravo. &onstitutivni
pravni promet postoji kad autor jednog dijela izda odobrenje da se njegovo djelo izvodi na
pozornici ili ako je vlasnik patenta ustupio obinu licencu, zalono pravo, plodouivanje.
,ingularna sukcesija postoji kada se prenosi jedno ili vie konkretni! subjektivni! prava.
)niverzalna sukcesija je prenos svi! prava jednog lica jednim aktom na drugo lice.
;'. OSNOV + NA/+N ST+<ANJA STVAR+
Pr#vni osnov i n#"in sti,#n*#. Predaja je nain sticanja samo za pokretne stvari dok
je za neprokretne upis nepokretnosti u zemljine knjige. Pravni osnov za derivativno sticanje
apsolutni! prava moe biti samo pravni posao (poklon, zajam, kupoprodaja i jednostrani
pravni poslovi
;-. PRESTANAK + PROMENA PRAVA
Prestanak prava moe da nastupi voljom lica kome pripada ili bez nje.
Vo$*o% i%#o,# (r#v# (rest#n#& n#stu(#' gaenjem prava bez prenoenja na drugo
lice, naputanjem prava svojine ili ako dosadanji titular svoje pravo ugovorom prenese na
drugog.
Prest#n#& e4 vo$*e i%#o,# n#stu(#' ako je stvar propala, nastupila smrt nosioca prava,
prestankom vaenja ugovora o zakupu itd.
30
PRAVN+ POS.OV+
;0. POJAM + SUAT+NA PRAVNOG POS.A
Pod (r#vni% (os$o% (odr#4u%*ev#%o radnju ili vie povezani! radnji jednog ili
vie lica koja je usmerena na to da izazove izmene u pravnim odnosima pojedinaca. Polazna
taka uenja o pravnom poslu je princip autonomije volje. Pravni posao je sredstvo ostvarenja
autonomije volje stranaka ( da one same mogu svoje odnose regulisati.
*ajvanija pravna injenica je izjava volje, jednog lica kod testamenta. ) pravnom prometu
za oblikovanje pravnog odnosa potrebno je vie lica. .brazac je naje"e ugovor, a izjava
volje stvara ugovornica ine dvostrani pravni posao ( ugovor. 2naaj i dejstvo jednog
pravnog posla poiva na volji stranaka. .bavezno dejstvo pravnog posla proizilazi iz
izjavljene volje. 1ejstvo pravnog posla, kao i svake pravne injenice poivaju na sankciji
zakona. Pr#vni (os#o %or# uvi*e& d# s#drBi i4*#vu vo$*e, kao glavna injenica koja nije
dovoljna, a druge injenice su ( odreena %orma, predaja stvari, saglasnost tre"eg lica,
administrativni akti, itd. /injenice koje se za!tjevaju za punovanost pravnog posla na
osnovu zakona, pored glavne izjave volje, n#4iv#*u se (r#vni us$ovi. 7askid jednostranog
pravnog posla vri se voljom onog lica koje ga je preduzelo, a naziva se o(o4iv.
;5. PRAVN+ POSAO + PRAVNA RADNJA
Pojam pravne radnje je suprotan pojmu pravnog posla. :ko se radi o stvaralakom
aktu oblikovanja pravnog odnosa od strane jedne ili vie stranaka, postavljanjem pravnog
pravila postoji pravni posao odreenog tipa, a ako pravni poredak vezuje pravne posledice za
injenino stanje za preduzetu radnju iako stranka nije mislila da njome postavi pravno
pravilo, postoji pravna radnja. .bavjetenjem se utie na promjenu postoje"eg pravnog
odnosa. &od obavjetenja kao i kod pravnog posla postoji izjava volje, ali obavjetenje nije
pravni posao ve" pravna radnja, jer ono izaziva odreeni pravni e%ekat. Posebna pravna
radnja je oprotaj. .protaj ima posebni znaaj u branom pravu, kod poklona i u nasljednom
pravu.
;7. SADR>AJNE GRAN+<E PRAVNOG POS.A
E u naem pravu data je strankama ugovornicama sloboda da same svojom voljom
odreuju sadraj pravnog posla. +amo gde zakon ne doputa drugaije regulisanje od
propisanog, govorimo o imperativnom, kogentnom pravu (ius strictum). :li u obligacionom
pravu gdje naelo vlada tzv. sloboda ugovaranja, zakon je povukao odreene sadrajne
granice u kojima se moe izraavati autonomija volje stranaka. :ko su te granice
povrijeene, pravni posao ne proizvodi eljena dejstva. Pravni posao ne sme da vrea
zakonske zabrane inae je nepunovaan. *epotuju"i praznini dan ili dan odmora(dravni
praznici, nedjelja) prodata je kupcu u jednoj prodavnici. .vdje postoji povreda zakonske
zabrane, ali ugovor o kupoprodaji je i dalje punovaan, jer cilj takvog propisa je ouvanje
javnog reda i odgovaraju"a odredba u zakonu ne odnosi se na graansko pravno dejstvo
pravnog posla. 2akonska zabrana moe imati apsolutni karakter, kao to je zabrana stvaranja
i iskoritavanja monopolistikog poloaja. E predmet ugovora moe biti nedoputen.
)govorom se jedno lice ne moe obavezati da oni ili ne ini ono to je zakonom zabranjeno.
2abrana moe da slui zatiti odreenog lica i ona ima relativan karakter. 2abrana otuenja
odreeni! predmeta iz imovine jednog lica mogu da budu naloene sudskom odlukom i
izjednaava se sa zabranom u zakonu i povlae za posljedicu nepunovanost pravnog posla.
Pravni posao po svojoj sadrini ne sme da vrea dobre obiaje. *emoralnost se moe ogladati
u ponaanju koje protivurei zajednici, tre"im licima ili prema svom ugovornom partneru.
33
;:. PREDMET + KAU8A PRAVNOG POS.A
,vaki pravni posao mora imati predmet (objekat) na koji se pravni posao odnosi.
Pred%et (r#vno2 (os$# *e stv#r i$i r#dn*# 1"in*en*e6 ne"in*en*e i$i tr($*en*e36 (ovodo%
&o*e n#st#*u u (r#vno% (os$u odreen# (r#v# i o#ve4e. )govorna obaveza mora biti
mogu"a, doputena, odreena odnosno odrediva, a u suprotnom ugovor je nitavan. ,tvar ili
radnja kao predmet pravnog posla mora imati odreena svojstva'
- predmet pravnog posla mora postojati i biti mogu".
- predmet pravnog posla mora biti odreen, odnosno odredljiv.
- predmet pravnog posla mora biti doputen. Predmet obaveze je nedoputen ako je
protivan ustavom utvrenim naelima drutvenog ureenja, tj. prinudnim propisima.
K#u4# je uslov za punovanost pravnog posla. Po klasinoj teoriji (%rancuski
teoretiar) i njemaki kauza je neposredni cilj pravnog posla ( tipian cilj ugovora
(objektivno uenje o kauzi). &auza je kod teretni! ugovora protivinidba druge strane, a kod
realni! ugovora predaja predmeta ugovora. &od aleatorni! ugovora kauza je u riziku koji se
ugovorom preuzima, kod dobroini! ugovora kauza je svjesno odricanje protivinidbe jedne
strane prema drugoj. &auzu treba razlikovati i od predmeta (objekta) pravnog posla.
Predmet pravnog posla oznaava ono to se duguje, a kauza objanjava zato se pojedini
predmet duguje i obu!vata i protivinidbu. &auza je onaj cilj zbog ega je stranka o
konkretnom sluaju zakljuila pravni posao. predstavnik ovog s!vatanja &apitan. Po
pro%esoru Gamsu kauza je ekonomski cilj, odnosno ekonomski e%ekat koje stranke !o"e da
postignu pravnim poslom.
Po klasinom s!vatanju kauza ima tri Dun&,i*e'
- samo ona moe da objasni sutinu sinalagmatinog ugovora, naroito ako nastupe
smetnje oko ispunjenja inidbi,
- ona omogu"ava ispitivanje pravnog posla od strane suda u pogledu njegove
doputenosti,
- ona ograniava ispitivanje punovanosti pravnog posla od strane suda, jer ne
dozvoljava ispitivanje sami! motiva.
;;. SASTAVN+ D+JE.OV+ PRAVNOG POS.A
,astavni delovi pravnog posla su pojedini delovi injeninog stanja' izjave volje i
druge injenice potrebne za punovanost pravnog posla. Ez starije doktrine graanskog prava
potie trolana podela sastavni! delova pravnog posla koja se jo upotrebljava i koja se
odnosi na sadraj pravnog posla'
- ?itni s#st#vni di*e$ovi 1esenti#$i# ne2otii3 npr. kod kupoprodaje mora biti odreen
predmet i cijena, kod testamenta mora biti odreen nasljednik ostavioca. 4itni sastavni
dijelovi pravnog posla odreeni su imperativnim propisima. 1opunjuju"i (prirodni
sastojci pravnog posla) predstavljaju dopunjuju"e odredbe o pravnim posljedicama, koje
nastupaju po samom zakonu (npr. ako stranke koje zakljue ugovor o kupoprodaji nisu
nita posebno ugovorile u pogledu mana stvari, prodavac odgovara kupcu i za %aktike i
za pravne nedostatke stvari. )zgredne (sluajni sastojci pravnog posla) nazivaju se oni
dijelovi u pravnom poslu koji ne moraju da postoje kod pravnog posla, ali koje su same
stranke izriito predvidjele da bi pravni posao prilagodile konkretnim prilikama, npr.
kapara, ugovaranje uslova, roka i modusa, kupovina na probu. 2atim na bitne i nebitne.
,vaki dio pravnog posla je bitan.

VRSTE PRAVN+9 POS.OVA
;@. JEDNOSTRAN+ PRAVN+ POS.OV+
Prema broju volja koje uestvuju u nastanku pravnog posla, svi poslovi se dele na
*ednostr#ne6 dvostr#ne i viestr#ne.
3>
- kauzalni i apstraktni pravni poslovi
- %ormalni i ne%ormalni pr. poslovi
- %iducijarni pravni poslovi
- akcesorni pravni poslovi
- dobroini i teretni pr. poslovi
- realni i konsesualni pr. poslovi
- komutativni i aleatorni pr. poslovi.
Bednostrani pravni poslovi sadre izjavu volje samo jedne stranke. ) jednostrane pravne
poslove spadaju' javno obe"anje nagrade i izdavanje !artije od vrijednosti. .d jednostrani!
pravni! poslova treba razlikovati *ednostr#ne i4*#ve vo$*e kao to su ponuda za zakljuenje
ugovora i pri!vat ponude, jer se tu radi o pojedinim sastavnim dijelovima ugovora, a ne o
samostalnim jednostranim pravnim poslovima. *egativna %ormacija pravnog posla (kada se
ponuda ne pri!vati) to su svi pravni poslovi koji nisu sastavni dijelovi ugovora.
@=. DVOSTRAN+ PRAVN+ POSAO
1vostrani pravni posao postoji kada dve ili vie stranaka daju sadrajno razliite ali
jedna drugoj odgovaraju"e izjave volje, koje su usmjerene na jedinstveni pravni e%ekat.
Dvostr#ni (r#vni (os#o *e u2ovor. )govor je zakljuen kada su se ugovrne strane saglasile
o bitnim sastojcima ugovora. Emamo ponudu za zakljuenje ugovora i pri!vatanje ponude.
V+AESTRAN+ PRAVN+ POSAO
-iestrani pravni posao je zakljuak ve"ine lica, kod koga odluuje ve"ina dati!
glasova. ) ugovoru, suprotni interesi stranaka se poravnavaju saglasno"u volja saugovaraa.
) zakljuku dolazi do izraaja odluka ve"ine nad manjinom. 7azlika izmeu zakljuka i
ugovora je u tome to zakljuak obavezuje i one lanove pravnog lica koji za njega nisu
glasali, pa i one koji u njegovom donoenju nisu uestvovali, ali su lanovi ili korisnici
jednog pravnog lica.
@'. KAU8A.N+ + APSTRAKTN+ PRAVN+ POS.OV+
-iestrani pravni posao je zakljuak ve"ine lica, kod koga odluuje ve"ina dati!
glasova. ) zakljuku ve"ina (vie lica) izraavaju svoju zajedniku volju koja obavezuje sve i
one koji za njega nisu glasali kao i one koji nisu uestvovali u njegovom donoenju. &auzalni
pravni poslovi su oni pravni poslovi u kojima je istaknut ekonomski cilj koji se poslom eli
posti"i. &od apstraktnog pravnog posla kauza se ne vidi iz pravnog posla i njegova
punovanost ne zavisi od kauze. ,vi obligacioni ugovori su po pravilu kauzalni, a apstraktni
kod mjenice.
@-. HORMA.N+ + NEHORMA.N+ PRAVN+ POS.OV+
;ormalni su pravni poslovi gdje je pravni poredak propisao %ormu. *e%ormalni nije
potrebna %orma i pravno su valjani. 2a prenos nepokretnosti za!tjeva se pismena %orma i
potpisi na ugovoru moraju biti ovjereni od strane suda. Pravilo je u graanskom pravu
ne%ormalnost. &od kupoprodajnog ugovora iji je predmet pokretna stvar potrebna je usmena
saglasnost i ugovor je ne%ormalan.
;iducijarni pravni poslovi su takvi poslovi gdje dunik %iducijant prenosi stvar (povjereno
dobro) mancipacijom svom kreditoru (%iducijaru). 2akljuuje se sporazum o povjerenju,
prema kome se %iducijar obavezuje da "e predmet obezbjeenja uvati i po isplati duga vratiti
%iducijenta. .snovni posao kod %iducije je slian nalogu.
3A
@5. AK<ESORN+ PRAVN+ POS.OV+
Pravni poslovi nisu samostalni, koji se ne pojavljuju izolovano ve" samo pri
postojanju nekog drugog pravnog posla, nazivaju se akcesorni pravni poslovi. *pr. jemstvo i
ugovor o zalozi imaju akcesarni karakter, poto slue obezbjeenju jedne trabine.
@7. DO?RO/+N+ + TERETN+ PRAVN+ POS.OV+
1obroinim pravnim poslom zasniva se pravni odnos u kome jedna stranka prima
inidbu ne obavezuju"i se na protivinidbu (posluga, poklon, nalog, zajam bez kamata).
+eretni su dvostrano obavezni, jer obavezuju obe strane. Pravni poslovi koji se zasnivaju na
odnosu razmjene (trampe) su teretni pravni poslovi. .be stranke kod teretnog pravnog posla
moraju jedna drugoj dati stvar, novac ili izvriti odreenu uslugu.
@:. REA.N+ + KONSESUA.N+ PRAVN+ POS.OV+
Potrebno je da se izvri neka inidba da bi se proizvela pravna posljedica. &od realni!
ugovora se razlikuju dva akta predugovora i sam ugovor gdje je za punovanost ugovora
dovoljna prosta saglasnost stranaka o bitnim elementima ugovora.
- ugovorom o zajmu obavezuje se zajmodavac da zajmoprimcu preda odreeni iznos
novca
- ugovorom o ostavi obavezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca, da je
uva i da je vrati kada je ovaj bude zatraio. Predmet ostave mogu biti samo pokretne
stvari.
@;. KOMUTAT+VN+ + A.EATORN+ PRAVN+ POS.OV+
Ko%ut#tivni (r#vni (os$ovi 1u2ovori) su oni kod koji! su meusobne prestacije
stranaka, kauze, unaprijed odreene. A$e#torni (r#vni (os$ovi 1u2ovori) su oni kod koji!
meusobne prestacije stranaka, kauze, nisu unaprijed odreene, ve" zavise od neke budu"e
okolnosti. +o su ugovori na sre"u ( kocka i opklada.
@@. +8JAVA VO.JE
*ajbitnija injenica koja se za!tjeva za punovanost pravnog posla je izjava volje
stranaka koje su uestvovale u pravnom poslu. 1a bi volja proizvela dejstvo koje je odreeno
zakonom, mora biti izjavljena. -olja za zakljuivanje ugovora moe se izjaviti rijeima,
uobiajenim znacima ili drugim ponaanjem iz koga se sa sigurno"u moe zakljuiti o
njenom postojanju. Ezjava volje mora da bude uinjena slobodno i ozbiljno. 7azlikuju se
dvije vrste izjave volje'
- volja se moe izraziti izjavom.
- -olja usmerena na postizanje pravnog e%ekta moe da bude izraena radnjom koja
nije preduzeta u cilju da se volja mani%estuje drugom licu, ali iz koje se prema
okolnostima i obiajima u prometu moe izvu"i zakljuak da je izjavljena.
1==. MENTA.NA RE8ERVA
4itna je ona volja koja je izjavljena, ne vai unutranja rezerva koju stranka ini u
sebi daju"i izjavu, da ono to je izjavila ne eli.
1=1. NEPOSREDNA + POSREDNA +8JAVA
Prema sredstvima kojima je volja izraena, razlikuju se ne(osredn# i (osredn#
i4*#v#. +4*#v# vo$*e *e ne(osredn# ako su spoljne injenice u kojima se mani%estuje volja
lica : dole neposredno do lica 4, prema kome izjava lica : treba da djeluje. +4*#v# *e
(osredn# ako nije data neposredno od izjavioca, ve" preko drugog lica, npr. usmeno
39
saoptenje preko glasnika, telegram, oglas, novine i sl. ) svim ovim sluajevima moe do"i
do greke u saoptenju, meutim vano je ono to je dolo do lica kome je izjava upu"ena.
1='. +8R+/+TA +8JAVA
)koliko za izjavu volje nije propisana nikakva %orma, davalac izjave moe sam da
izabere sredstvo koje smatra potrebnim za izjavu volje. Po objektivnoj teoriji izriite su sve
izjave date objektivnim sredstvima izraavanja, dakle one izjave iji je smisao jasan i bez
uzimanja u obzir i drugi! okolnosti sem same radnje kojom je uinjena izjava. Prema
subjektivnoj teroriji, izriite su one izjave koje su odreene da izjave volju, a pre"utne one
koje imaju druge ciljeve, ali i pored toga su dovoljne za siguran zakljuak o tome da je
izjavljena odreena volja.
1=-. PREIUTNA +8JAVA VO.JE +.+ IUTANJE KAO +8JAVA VO.JE
Mutanje u pravu po pravilu nije odobravanje. 7azlikuje tri grupe sluajeva u kojima
"utanje znai pristanak'
- izjava "utanjem u odreenim situacijama
- izjava putem konkludentni! radnji
- "utanje umesto izjave (tzv. normirano "utanje)
Ezjava putem "utanja mogu"a je u svim sluajevima gdje zakon za izjavu ne predvia
odreenu %ormu. Pri zakljuivanju iz neije konkludentne radnje o njegovom pristanku, treba
biti vrlo obazriv. ) mnogim sluajevima zakonodavac normira kada se "utanje smatra kao
izjava volje odreenog sadraja (tzv. normirano "utanje). .vdje "utanje ima pravne
posljedice koje se pridaju izjavi odgovaraju"eg sadraja, dakle postoji "utanje umjesto izjave.
:ko poslovno nesposobno lice sklopi ugovor bez odobrenja zakonskog zastupnika, pa se
druga strana ugovornica obrati zakonskom zastupniku sa pitanjem da li ovaj ugovor
naknadno odobrava, u sluaju da ovaj odgovor ne da u roku od >6 dana od ovog poziva,
smatra"e se da je staratelj odbio da izda odobrenje. 2akon o obligacionim odnosima pri!vata
ve" usvojena naela. +ako "utanje ponuenog ne znai i pri!vat ponude.
TUMA/ENJE +8JAV.JENE VO.JE U PRAVNOM POS.U
1=0. POJAM TUMA/ENJA
+umaenje zakona (interpretacija zakona) usmjerena je na to da se utvrdi znaenje i
oblast primjene jedne norme. *eposredni predmet tumaenja je i4r#Ben# vo$*#. Pod
tu%#"en*e% podrazumjevamo djelatnost koja je usjmerena na to da utvrdi smisao, znaenje
izjavljene volje, naroito izraene rijeima.
) praksi se naje"e kao predmet tumaenja pojavljuju ugovori zakljueni u pismenoj
%ormi. +umaenje je odreivanje smisla jedne volje.:ko izjavu volje posmatramo sa
stanovita izjavioca, taj smisao (subjektivni eljeni smisao) moe biti sasvim drugaiji za
adresata izjave ( onoga kome je izjava upu"ena (subjektivno protumaeni smisao). .d oba
ova s!vatanja moe se razlikovati smisao koji ima ve"ina uesnika u pravnom prometu
(objektivno generalni smisao). Princip povjerenja se zasniva na ideji odgovornosti' svaka
strana ugovornica je odgovrna za svoju rije, a druga strana treba da u izjavu vjeruje.Edeja
zatite povjerenja je proizala iz opteg principa savjesnosti i potenja i ona predstavlja
njegov najbitniji sadraj.
1=5. OPAT+ 1o*e&tivni3 KR+TER+JUM+ TUMA/ENJA UGOVORA
&od izjave volje koje su upu"ene drugoj stranci u cilju pri!vatanja, prednost ima ono
znaenje sa kojim su oba uesnika saglasna u odnosu na znaenje koje se objektivno iz
nji!ove izjave moe dobiti.
3?
Propisi o %ormi imaju cilj da stranke odbrane od zakljuenja nepromiljeni! i prenagljeni!
ugovora (%unkcija upozorenja) i da jasno odvoje zakljuenje posla od pregovora (cilj je
jasno"a o zakljuenju ugovora). 5iljevi %orme' ona slui pravnoj sigurnosti, garantuje jasan i
potpun izraz volje, osigurava dokazivanje sadrine ugovora, omogu"ava kontrolu zatite
tre"i! lica, uklanja i pojednostavljuje mogu"e sporove.
1=7. TUMA/ENJE UGOVORA PREMA 8AKONU O O?.+GA<+ON+M ODNOS+MA
2akon o obligacionim odnosima sadri svega A lana o tumaenju ugovora. .na se
odnose na ugovore privrednog prava te na sve ostale ugovore graanskog prava. +umae se
one odredbe koje nisu dovoljno jasne. N#*v#Bni*# odred# *e "$#n @@.6 &o*i u sei s#drBi
2ener#$ni st#v &#&o tre# vriti tu%#"en*e. A&o *e *#s#n s%is#o ono2# to *e u u2ovoru
re"eno6 ne%# (otree 4# tu%#"en*e%.
) drugom stavu lana @@. pri!va"en je su*e&tivno!o*e&tivni &riteri*u% tumaenja
ugovora' JPri tu%#"en*u s(orniF odred## ne tre# se drB#ti dos$ovno2 4n#"en*#
u(otre$*eniF i4r#4#6 veC tre# istr#Biv#ti 4#*edni"&u n#%*eru u2ovor#"# 1su*e&tivni
&riteri*u%3 i odredu t#&o r#4u%*eti &#&o to od2ov#r# n#"e$i%# o$i2#,iono2 (r#v#
utvreni% ovi% 8#&ono%J 1o*e&tivni &riteri*u%3. ,ud tumai zajedniku namjeru tj. ta
su oni zajedno !tjeli subjektivno i objektivno savjesnost, potenje, objektivnost. :t!ezioni
ugovori (ugovori po postupku) su u suprotnosti od naela ravnopravnosti stranaka.
*eravnopravnost stranaka (el. toplana). +umaenje se vri u korist one strane koja pristupa
at!ezionom ugovoru. 2akon sadri i specijalnu odredbu u "$#nu 1== koja se primenjuje kod
tumaenja %ormularni! i tipski! ugovora koji se vrlo esto zakljuuju u privrednom pravu.
U&o$i&o *e 4#&$*u"en u2ovor (re%# un#(ri*ed odt#%(#no% s#drB#*u6 i$i &#d *e u2ovor
io n# dru2i n#"in (ri(re%$*en i (red$oBen od *edne u2ovorne str#ne6 ne*#sne odrede
tu%#"iCe se u &orist dru2e str#ne. ) lanu 060 postavlja dopunsko pravilo po kome nejasne
odredbe u teretnom ugovoru treba tumaiti u smislu kojim se ostvaruje pravian odnos
uzajamni! davanja, a kod dobroini! ugovora treba tumaiti u smislu koji je manje teak za
dunika. 2akon predvia i vansudsko tumaenje ugovora u lanu 063. )govorne strane mogu
predvideti da "e u sluaju nesaglasnosti u pogledu smisla i domaaja ugovorni! odredbi, neko
tre"i tumaiti ugovor. +re"e lice mora tumaiti ugovor, sud ne moe da tumai dok i tre"e lice
ne odbije, onda stranka moe da se obrati sudu.
1=:. DOPUNJUJUIE TUMA/ENJE UGOVORA K (r#4nine u u2ovoru
1opunjuju"e tumaenje znai popunjavanje praznina u pravnom poslu. 1opunjavati
se mogu kako ugovori tako i jednostrani pravni poslovi (testament). 1opunjuju"e tumaenje
se primenjuje tek ako se konstatuje da se postoje"a pravila tumaenja ugovora ne mogu
primeniti. +o je sluaj onda kada ugovorne strane neku taku u ugovoru nisu regulisale. )
takvom sluaju postoji praznina u ugovoru, a u popunjavanju te praznine sudiji pomae
zakon, svojim dispozitivnim normama. Praznine treba da popuni sudija ali ne po svom
na!oenju, ve" polaze"i od toga ta bi stranke u takvom sluaju !tele da su znale za prazninu
(!ipotetika volja stranaka), uzimaju"i u obzir naelo savesnosti i potenja u prometu.
1=;. HORMA PRAVNOG POS.A
$oe biti %ormalna ili ne%ormalna. Po pravilu u graanskom pravu strankama je
preputeno da same izaberu odreenu %ormu za izjavu svoje volje.-e"ina poslova u
graanskom pravu su ne%ormalni poslovi. ;ormalni poslovi su oni kod koji! zakon ili same
stranke propisuju odreenu %ormu. ,redstvo kojim se izraava volja naziva se %ormom. Pravni
posao je %ormalan ako izjava volje koja spada u injenino stanje pravnog posla podlijee
odreenoj normi.
3G
1=@. 8NA/AJ HORME-
5iljevi koji se postiu %ormom su'
- 2adravanje propisa o %ormi oteava zakljuenje ugovora i prinuuje stranke na zrelije
razmiljanje i osnovanije odluivanje
- )napreuju"i kroz %ormu paljivost stranaka ugovornica njom se postie istovremeno
jasno utvrivanje ta je u konkretnom sluaju predmet i sadrina ugovora, odvaja se
precizno %aza pregovaranja od %aze zakljuenja ugovora.
- Propisi o %ormi obezbeuju dokazivanje, a time i zatitu stranaka
- Propisi o %ormi omogu"avaju drutvenoj zajednici mogu"nost da kontrolie zakljuivanje
odreeni! ugovora, oteavaju"i na taj nain zakljuenje poslova protivni! interesima
drutvene zajednice.
$#ne ! svaka %orma predstavlja oteavanje pravnog prometa i ima za posljedicu da
ozbiljno i jasno izjavljena volja u pravnom poslu dovodi do njegove nepunovanosti zbog
nedostatka %orme.
11=. P+SMENA HORMA
*aje"e zakon propisuje pismenu %ormu za izjavu volje. 2akon o obligacionim
odnosima propisuje pismenu %ormu za slede"e ugovore' prodaju nepokretnosti, prodaju sa
obronim otplatama cene, ugovor o graenju, trgovinsko zastupanje, ugovor o jemstvu, itd.
;orma u kojoj volja treba da bude izjavljena moe da bude odreena kako zakonom
14#&ons&# Dor%#3 tako i pravnim poslom od strane sami! stranaka 1t4v. u2ovoren# Dor%#3.
*epotivanje %orme koje su stranke sporazumno odredile i za koju su vezale punovanost
svog ugovora, ima za posljedicu nitavnost pravnog posla kao i nepotovanje zakonom
propisane %orme.
111. VRSTE HORM+
:ko je %orma uslov za punovanost pravnog posla, takva %orma se naziva
solemnitatnom %ormom 1Dor%# #d so$e%nit#te% K itn# Dor%#3, a nasuprot njoj stoji
do&#4n# Dor%# (%orma ad probaztionem), ije nepotivanje ne povlai nepunovanost
pravnog posla ve" nemogu"nost dokazivanja postojanja pravnog posla. P%avni )o(ao va,i
ako je -akljuen u %u"oj +o%!i o )%o)i(ane/ ali ako o0e o ()o%a )%e (uo! (e ne !o,e
oka-iva'i ni o1i'i )%avna -a&'i'a ako nije -akljuen u o%e0enoj +o%!i. *pr. zakljuivanje
usmenog ugovora koji se ne ispuni, a tuenik odrie postojanje duga, tuilac ne moe drugim
sredstvima dokazati postojanje duga, sud "e odbiti njegov tubeni za!tjev.
11'. NEVA>NOST PRAVNOG POS.A 8?OG NEPOATOVANJA PROP+SANE
HORME +
NA/E.O SAVESNOST+ + POATENJA
U2ovor &o*i ni*e 4#&$*u"en u (ro(is#no* Dor%i ne%# (r#vno de*stvo u&o$i&o i4
,i$*# (ro(is# &o*i% *e odreen# Dor%# ne (roi4i$#4i to dru2o.
On#* &o i4ri"ito i$i u &on&$udentni% (on##n*e% dru2o2 (odst#&ne d# veru*e u
(osto*#n*e odreeno2 "in*eni"no2 st#n*# i u to% verov#n*u n# i$o &o*i n#"in us$ed
(ro%en*eno2 drB#n*# (ro%eni svo* (r#vni (o$oB#*6 s(re"en *e d# 2# ostv#ru*e (re%#
$i,u &o*e *e i%#$o (overen*#6 *er i se u to% s$u"#*u r#di$o o dru2o% "in*eni"no% st#n*u.
11-. US.OV
Us$ov *e uduCi nei4v*esni do2##* od "i*e2 n#stu(#n*# 4#visi (r#vno de*stvo.
T#* uduCi nei4v*esni do2##*6 &o*i %oBe (redst#v$*#ti r#dn*u6 (ro(ut#n*e i$i dru2u
"in*eni,u *e us$ov. Poznaje se po terminu J:&.K T#&vi ne(r#vi 1(rividni3 us$ovi su)
oi"#n us$ov (npr. roba "e biti isporuena po uplati kupovne cijene)6 (r#vni us$ov
38
(predstavlja predpostavku od koje zavisi punovanost pravnog suda)6 n#st#$i us$ov(neko kupi
vozilo pod uslovom da na dananjem izvlaenju lutrije koje je ve" odrano, a iji je rezultat
strankama nepoznat, dobije premiju), nuBni us$ov (ini nastupanje pravnog dejstva zavisnim
od jednog dogaaja koji mora nastupiti)6 nedo4vo$*eni i$i ne%or#$ni us$ov, ne%o2uCi us$ov
(ako se od poetka moe konstatovati da ne moe nastupiti)6 ner#4u%$*iv us$ov (kada pravne
posljedice neodreene).
110. 8NA/AJ US.OVA'
2naaj uslova je u tome to omogu"ava pravnom subjektu da vodi rauna o
budu"nosti i da dejstvo svoje volje prilagodi budu"im dogaajima npr. otac obe"a sinu da "e
mu kupiti motor ako na vrijeme diplomira. *astupanje budu"e okolnosti moe biti uslovljeno
odnosno zavisno od volje subjekata.

115. VRSTE US.OVA
Pri zakljuenju pravni! poslova naje"e pojavljuju od$oBni 1sus(en4ivni) i r#s&idni
1re4o$utivni3 us$ovi. Od$oBni us$ov "ini punovanost pravnog posla, nastanak njegovi!
dejstava zavisni! od nastanka budu"e neizvjesne okolnosti. 1ejstvo pravnog posla poinje tek
sa ispunjenjem uslova tj. nema pravno dejstvo od poetka. R#s&idni us$ov *e on#* "i*e
n#stu(#n*e dovodi do (rest#n&# u2ovor#. Kod (r#vno2 (os$# s# r#s&idni% us$ovo%
dejstvo pravnog posla nastaje odma!, ali ono prestaje sa ispunjenjem uslova, npr. otac se
obavee da "e sina izdravati do njegove enidbe.
EPre%# s#drB#*u us$ovi se di*e$e n#'
0. (o4itivne 1#Dir%#tivne3 i ne2#tivne us$ove npr.ako lice : ostane neoenjeno, dobi"e
ku"u ( u zavisnosti od toga da li nastanak prava zavisi od nastupanja ili nenastupanja
okolnosti
3. us$ov *e &#u4#$#n - ako se sastoji u nastupanju jednog sluajnog dogaaja (kod tete na
automobilu osiguravaju"i zavod pla"a naknadu osiguraniku),
>. vo$*ni 1(rotest#tivni3 us$ov ( ako punovanost pravnog posla zavisi od volje jedne strane
ugovornice.
A. %*eoviti us$ov K je takva gdje nastupanje budu"e neizvjesne okolnosti zavisi i od sluaja
i od volje jedne stranke. )slov mora biti doputen i mora biti mogu". .dloni uslov je
onaj koji odlae pravno dejstvo ugovora. :ko se uslov ispuni ugovor djeluje od trenutka
njegovog zakljuenja.
117. DOPUATENOST US.OVA
*aelno uslovi su doputeni kod svi! pravni! poslova, ukoliko i! zakon ne
zabranjuje, ili ukoliko se ne radi o pravnim poslovima koji ne trpe uslove.
11:. DJE.OVANJE US.OVA
Kod u2ovor# 4#&$*u"eno2 s# od$oBni% us$ovo% konano dejstvo ugovora zavisi
samo od nastupanja uslova i nije u mo"i jedne ili druge stranke da ugovor lie dejstva. A&o *e
4#&$*u"en (od od$oBni% us$ovo%, pa se uslovu udovolji, ugovor deluje od trenutka
njegovog zakljuenja (retroaktivno-eN tunc), osim ako iz zakona, prirode posla ili volje
stranaka ne proistee neto drugo.
A&o *e 4#&$*u"en (od r#s&idni% us$ovo%, ugovor prestaje vaiti kada se uslovu
udovolji, tj. pravna dejstva djeluju od momenta nastupanja uslova (eN nunc).
3@
11@. NA.OG 1MODUS3
*alog postoji kod dobroinog pravnog posla (poklona) i testamenta, gde se primalac
poklona i zaostavtine kod testamenta obavezuje na odreenu inidbu, da bi oekivano pravo
nastalo (tj. dobio neto na poklon). *alog obavezuje i ne odlae dejstvo posla. :ko primalac
ne ispuni nalog, poklonodavac moe tubom za!tijevati ispunjenje naloga ili zbog
neispunjenja naloga traiti raskid ugovora o poklonu.
1'=. R O K
7ok je budu"i izvjesni dogaaj. Kod ro&# *e itno d# Ce vre%ens&i %o%en#t
si2urno n#stu(iti. 7ok moe biti od$oB#n i r#s&id#n. Kod (r#vno2 (os$# 4#&$*u"eno2 s#
od$oBni% ro&o% potpuno dejstvo pravnog posla nastupa sa poetnim terminom. )govor
traje od zakljuenja do ispunjenja.
Kod (r#vniF (os$ov# s# r#s&idni% ro&o%, dejstvo pravnog posla zavrava se sa
dolaskom zavrnog termina (npr. izdravanje roaka do njegovog punoljestva).
7okovi se raunaju kalendarski po kalendarskim jedinicama, godinama, mjesecima, danima.
+o je tzv. ,ivi$no r#"un#n*e vre%en#. :ko se vrijeme rauna na asove i minute imamo
#strono%s&o r#"un#n*e vre%en#.
Tre# r#4$i&ov#ti (re&$u4ivne!stro2e ro&ove i ro&ove 4#st#r*e$osti. Prekluzivni
rok postoji onda kada se jedna pravna radnja moe preduzeti samo u okviru datog roka. .n
istie poslednjeg dana ak i ako taj dan pada na praznik i na njega pazi sud po slubenoj
dunosti. ,a istekom roka gasi se i pravo. Po isteku roka zastarjelosti ne gubi se pravo, ali se
ono ne moe vie sudskim putem ostvariti, poto je za!tjev zastario. 1ejstvo roka
zastarjelosti se ne ogleda u gaenju prava, ve" u njegovom slabljenju, jer pravo gubi za!tjev.
,ud vodi rauna o zastarjelosti samo po prigovoru stranke. :ko je rok odreen u danima o
poinje te"i prvog dana poslije dogaaja od koga se rok rauna, a zavrava se istekom
posljednjeg dana roka.
8ASTUPN+ATVO
1'1. POJAM 8ASTUPN+ATVA
2astupnitvo postoji kada neka osoba ima nekoga ko zastupa njegova prava.
2astupnik je lice koje preduzima pravnu radnju u tue ime i na tui raun.
H,truktura zastupnitva se karakterie dejstvom ili ue"em tri lica'
- ono lice za koga se od strane drugog lica zakljuuje pravni posao ili za koga se pravni
posao preduzima naziva se zastupaniO
- onaj koji radi za zastupanog, zove se zastupnikO i
- onaj sa kome se pravni posao zakljuuje, prema kome se pravni posao preduzima naziva
se tre"i.
Pravni posao izmeu zastupnika i zastupanog oznaava se unutranjim odnosom
(ugovor o radu, ugovor o nalogu, ugovor o drutvu itd.) *ije zastupnik glasonoa koji prenosi
samo tuu volju, posrednik (dovodi u vezu zainteresovane strane), organ pravnog lica
(%iziko lice koje u prometu nastupa za pravno lice), zakonsko zastupnitvo (roditelji,
staraoci), direktno i indirektno (posredno) zastupnitvo. 2astupnitvo je doputeno kod svi!
pravni! poslova. Eskljuen je kod neki! poslova porodinog i nasljednog prava. *e moe se
praviti testament preko sastupnika. .snov na kome moe poivati ovla"enje (za punovanost
zastupnitvo) na zastupanje moe biti razliit i moe se zasnivati na zakon, statut, akt
nadlenog organa i izjavi volje zastupanog (dodjelom punomo"i)
1''. RA8GRAN+/ENJE 8ASTUPN+KA OD DRUG+9 .+<A
*ije zastupnik'
a) Glasonoa koji prenosi samo tuu volju
>6
b) Posrednik, on samo dovodi u vezu zainteresovane strane da zakljue ugovor, priprema
zakljuenje ugovora, a sam ugovor zakljuuju stranke koje je on doveo u vezu.
c) 2astupnik nije organ pravnog lica
veliki znaaj ima zakonsko zastupnitvo. 2akonski zastupnici su roditelji u odnosu na decu,
staraoci u odnosu na poslovno nesposobna lica
.snov na kome moe poivati ovla"enje na zastupanje moe biti razliit i moe se zasnivati'
n# 4#&onu6 n# st#tutu6 n# #&tu n#d$eBno2 or2#n# i n# i4*#vi vo$*e 4#stu(#no26 dode$o%
(uno%oCi. Pod zakonskim zastupnitvom podrazumeva se svako zastupnitvo koje se ne
zasniva na izjavi volje zastupanog (punomo"i), ve" na zakonu, statutu, aktu nadlenog
organa, ili volji nekog drugog lica ( osim zastupanog.
1'-. DEJSTVO 8ASTUPANJA
2astupnik nastupa u ime zastupanog u granicama datog mu ovlatenja, pa sve pravne
posljedice iz zakljuenog ugovora pogaaju neposredno zastupano lice. 2astupnik je duan
da obavijesti drugu stranu da nastupa u ime zastupanog (direktni zastupnik). 1irektno
zastupnitvo postoji kada sam zastupnik u ime zastupanog sa tre"im licem zakljui ugovor,
navode"i ime zastupanog. 2astupani odgovara i za krivicu zastupnika pri voenju pregovora
oko zakljuenja ugovora do koga nije dolo kao i za svoju sopstvenu krivicu.
1'0. PRENOAENJE OV.AAIENJA 8A 8ASTUPANJE
.vla"enje za zastupanje se u principu ne moe prenijeti osim ako je u pravnom poslu
navedeno ili ako to zakon omogu"ava. 1rugi sluaj je kada je zastupnik sprijeen
okolnostima da posao lino obavi (advokat), a interesi zastupanog za!tjevaju dase
neodloeno preduzmu pravni poslovi i drugom advokatu daje punomo" (supstitucija) da
preduzme procesnu radnju za stranku. 7adi se o dodjeli jednog novog ovla"enja.

1'5. PREKORA/ENJE GRAN+<A OV.AATENJA
:ko zastupnik pri zakljuenju pravnog posla prekorai ovlatenja koja mu je dao
zastupnik, pravni posao ne obavezuje zastupanog. :ko zastupani odbije odobrenje, zastupnik
i zastupani su solidarno odgovorni za tetu koje tre"e lice pretrpi, ako ono nije znalo niti je
moralo znati za prekora"enje ovla"enja. :ko zastupano lice prekorai granice u ovla"enju
za zastupanje u tom dijelu gdje je prekoraeno ne proizvodi pravne posljedice. :ko lice
odobri prekoraenja vri se JkonkudacijaK odobrenje. ,a dodjelom odobrenja ugovor djeluje
retroaktivno i smatra se kao da je punomo" data od samog poetka. 2astupnitvo bez
ovla"enja postoji kad zastupnik zakljui ugovor' bez punomo"i, ali je punomo" prestala, ako
postoji ovla"enje a zastupnik prekorai to ovla"enje, svoje ovla"enje zloupotrebljava
(zastupnik) a njegov poslovni partner to zna ili moe znati.
1'7. 8AK.JU/ENJE UGOVORA OD STRANE NEOV.AATENOG .+<A
2astupnitvo bez ovlatenja postoji kad zastupnik zakljui ugovor, iako nikad nije
imao ovlatenje za to, ili ako je pri zakljuenju punomo" prestala da postoji, ili ako postoji
ovlatenje a zastupnik je prekoraio granice ovlatenja.
2astupanik ima mogu"nost da ovakav ugovor, koji ga po pravilu ne obavezuje,
naknadno odobri. 1ok se ne da odobrenje od strane zastupanog ugovor lebdi, visi i nije
nepunovaan. .dobrenje se moe dati izriito ili konkludentnom radnjom. ,a dodelom
odobrenja ugovor deluje retroaktivno i smatra se kao da je punomo" data od samog poetka.
>0
1':. PUNOMOIJE K d#v#n*e (uno%oCi i oi% ov$#ten*#
Punomo"je je pravnim poslom dodeljeno ovlatenje za zastupanje od strane
vlastodavca punomo"niku. .vla"enje se bazira na pravnom poslu. Punomo"je ili ovlatenje
za zastupanje moe nastati kako jednostranom izjavom volje, tako i na osnovu ugovora.
Punomo" moe nastati jednostranom izjavom volje ili prema punomo"niku ili prema tre"em
licu. Punomo"nik moe biti kako %iziko lice koje ima poslovnu sposobnost, tako i pravno
lice. Prema zakonu sljede"i ugovori mogu sadravati klauzulu o ovla"enju jedne stranke za
preduzmanje pravni! poslova u ime i za raun druge stranke- ustupanje radi napla"ivanja,
prodajni nalog, ugovor o djelu, ugovor o trgovinskom zastupanju, posredovanje, otpremanje.
Punomo"je moe biti o(te 12ener#$no3 i (oseno 1s(e,i*#$no3, mora dakle biti odreeno
prema sadraju i prema obimu. *pr. generalna punomo" je kada se da da se upravlja jednom
ili vie radnji u vezi sa ku"om, ali ono u sebi ne sadri i ovlatenje da se ku"a proda.
Posebnom ili specijalnom punomo"ju ovla"uje se na preduzimanje tano odreenog posla,
npr. ovlastio sam zastupnika da mi proda ku"u i naplati kupovnu cijenu.
1';. OPO8+VANJE + SU>AVANJE PUNOMOIJA + NJEGOVO DEJSTVO PREMA
TREI+M .+<+MA
-lastodavac moe u svako vrijeme jednostrano opozvati ili suziti punomo"je, kada vie
nema poverenja u punomo"nika, ak i kada se odrekao ugovorom prava na opoziv. .poziv je
negativno pravo vlastodavca, koje mu omogu"ava da od sebe u svako doba moe otkloniti
rizik opasnosti zloupotrebe punomo"ja od strane punomo"nika. 2akon o parninom postupku
predvia da se opoziv, odnosno otkaz punomo"i mora saoptiti sudu pred kojim se postupak
vodi u pismenoj %ormi ili usmeno na zapisnik. ,avjesnost podrazumijeva da neko ne zna i ne
moe znati da neko ima punomo".
1'@. PRESTANAK PUNOMI+
2akon o obligacionim odnosima prestanku punomo"i posvetio je tri odredbe (l.@3-
@A). ) lanu @A. radi se o prestanku punomo"i usljed prestanka pravnog lica odnosno smr"u
%izikog lica kao punomo"nika, kao i prestankom vlastodavca (pravnog lica) odnosno smr"u
vlastodavca (%izikog lica).
-Prestaje ako neko lice izgubi poslovnu sposobnost,
- ako izgubi poslovnu sposobnost prestaje pravno dejstvo
- istekom vremena za koji je dala
- nastupanjem raskidnog uslova
- izvrenjem posla ili poslova za koje je bila dodjeljena
- naknadnim gubljenjem poslovne sposobnosti na strani.
Punomo"je prestaje protekom roka za koje je bilo dato, nastupanjem raskidnog uslova, kao i
izvrenjem posla ili poslova za koje je bilo dodeljeno.
Punomo" moe prestati naknadnim gubljenjem poslovne sposobnosti na strani vlastodavca.
Punomo"nik moe preduzeti samo one poslove koji su ve" zapoeli i koji se ne mogu
prekinuti bez tete za vlastodavca koji je postao poslovno ili ogranieno sposoban. &od svi!
drugi! poslova koji trpe odlaganje punomo"nik mora najpre da se obavijesti da li zakonski
zastupnik zna o punomo"ju, i tek onda poto ga nije opozvao da nastavi sa vrenjem prava.
>3
1-=. TRGOVA/KO 8ASTUPN+ATVO 1(os$ovni (uno%oCni,i3 TRGOVA/K+
PUTN+<+6 PUNOMOIN+<+ PO 8APOA.JENJU
.bim nji!ovi! punomo"ja tano odreen u zakonu. Jedno od t#&viF $i,# *e (os$ovni
(uno%oCni& 1tr2ov#"&i (uno%oCni&3.
Poslovno punomo"je moe dati preduze"e i drugo pravno lice u granicama zakona.
Punomo"nik moe na osnovu njega zakljuivati sve ugovore i obavljati druge poslove koji su
uobiajeni u vrenju poslovne djelatnosti.
Tr2ov#"&i (utni& u preduze"u je lice koje je od svoje organizacije dobilo pismenu
punomo", na osnovu koga je ovlateno da van sredita svog vlastodavca preduzme samo one
poslove koji se odnose na prodaju robe i koji su navedeni u punomo"ju.
Puno%oCni& (o 4#(o$*en*u rade na takvim poslovima ije je obavljanje vezano za
zakljuenje i ispunjenje odreeni! ugovora i samim tim su i ovlatena na zakljuenje ti!
ugovora,
1-1. 8AKONSKO 8ASTUPN+ATVO
Pod 4#&ons&i% 4#stu(nitvo% (odr#4u%i*ev# se sv#&o 4#stu(nitvo &o*e se
4#sniv# n# 4#&onu i$i vo$*i dru2o2 $i,#6 i4u4ev 4#stu(#no2 # ne n# (uno%oCi 1d#&$e
u2ovri3. .blici iz koji! nastaje zastupnitvo'
a) .vlatenje za zastupanje moe da nastane za zastupanog na osnovu pravnog posla drugo
lica, - odreivanje testamentalnog izvrioca
b) .vlatenje za zastupanje moe nastati po naredbi odreenog organa, ovla"enje
prinudnog upravnika u postupku prinudne likvidacije (steaja)
c) .vlatenje se moe zasnivati neposredno na zakonu ( roditelji da zastupaju djecu,
staraocu da zastupa poslovno nesposobno lice
d) ,tatutarno zastupnitvo ( koje ima organ pravnog lica po statutu.
2akonsko zastupnitvo prestaje smr"u takvog zastupnika, otpadanjem uslova zbog ega je
nastalo (maloljetno lice je postalo poslovno sposobno), ispunjenjem zadataka zbog koji! je
nastalo.
NEVA>NOST PRAVN+9 POS.OVA
1--. OSNOVNA PODE.A NEVA>EI+9 PRAVN+9 POS.OVA
*evae"i pravni posao je takav pravni posao kod koga se ne moe posti"i ono dejstvo
koje su stranke !tjele da on proizvede. ,ve nevae"e pravne poslove delimo na'
a) Pravne poslove ije dejstvo nije nastupilo, ali moe jo da nastupi ako se nedostaju"a
injenica iz injeninog skupa ostvari, :psolutno nitavni su regulisani lanom 06>
2akon o obligacionim odnosima,
,ve nevae"e pravne poslove dijelimo na'
b) Pravni poslovi koji su nepunovani i ne mogu da postanu punovani su nitavni.
*itavni pravni poslovi ne proizvode ni prema kome pravno dejstvo i smatraju se da nisu
ni zakljueni. *evae"i pravni posao je pravni posao ije dejstvo nije nastupalo, moe jo
da nastupi ako su nedostaju"a injenica iz injeninog skupa ostvari ili ako otpadne
smetnja koja spreava punovanost pravnog posla npr. testament kod koji! pravno
dejstvo nastupa tek smr"u ostavioca.
c) 7elativno nitavni ili nitavni pravni poslovi, koje regulie lan 006 2.., su oni
pravni poslovi koje je zakljuilo ogranieno pravno sposobno lice. .ni su relativno
nitavni na osnovu zakona ili volje stranke.
d) :psolutno nitavni ili nitavni pravni poslovi ne proizvode od poetka nikakvo
pravno dejstvo, a relativno nitavni ili ruljivi pravni poslovi proizvode pravno dejstvo ali
se vremenom mogu pobijati.
>>
-7uljivi pravni poslovi su takvi poslovi koji su najpre punovani, ali se kasnije mogu
ponititi sa povratnim dejstvom. Pravne poslove kod koji! postoji mana volje, 2.. 366
nabraja' pravne poslove zakljuene pod prijetnjom, zabludom, prevarom i prinudne
poslove. 7azlog za ruljivost moe ista"i samo stranka koja je uestvovala u pravnom
poslu, a ija izjava volje ima nedostatke koji je doveo da se ona ne podudara sa
unutranjom voljom usljed zablude, prevare, prijetnje, prinude.
-7elativno nevae"i pravni posao je takav posao koji je nepunovaan samo prema
odreenom krugu lica, dok je prema ostalim licima punovaan. &od apsolutno nitavni!
poslova sud vodi rauna o nitavnosti 7elativna nitavnost je iskljuivo u interesu
ugovaraa. &od apsolutno nitavni! pravni! poslova rok je > god. od zakljuenja
pravnog posla za proglaenje nitavnosti.
1-0. N+ATAVN+ PRAVN+ POS.OV+
-rsta apsolutno nitavni! pravni! poslova su' protivzakoniti, nemoralni, zelenaki
poslovi kod koji! postoji prekomjerno ote"enje zbog oigledne nerazmjere uzajamni!
davanja, pravni poslovi potpuno nesposobni! lica, pravni poslovi zakljueni protivno statutu
pravnog lica i drugim optim aktima.

1-5.PROT+V8AKON+T+ PRAVN+ POS.OV+
Posao koji se svojim sadrajem protivi ustavom utvrenim naelima drutvenog
ureenja i zakonskim zabranama je protivzakonit i ne proizvodi pravna dejstva. npr. prosijak
stie svojinu iako je proenje zabranjeno. *pr. ako neko prodaje opojne droge, pravni posao
je nitavan sa gledita graanskog prava, a kanjiv u krivinom pravu jer se kosi sa krivino
pravnom odredbom.
*ajvanije grupe imperativni! normi koje ograniavaju slobodu ugovaranja, moemo
da podelimo u tri velike gupe'
- Bednu grupu sadri sam 2akon o obligacionim odnosima, pa su ugovori zakljueni
protivno ovakvim zabranama nitavi.
- 1ruga, mnogobrojnija grupa, ija povreda izaziva nevanost pravni! poslova, lei van
obligacionog prava u velikom broju zabrana sadrani! u graansko pravnim,
krivinopravnim i upravno pravnim propisima.
Pod protivzakonitim poslom podrazumjevamo takav posao ije zakljuenje je po svom
optem karakteru mogu"e, ali koje je s obzirom na svoj, sadraj, na e%ekat koji se njim
postie i druge okolnosti pod kojima je u konkretnom sluaju zakljuen, zabranjen.
1-7.NEMORA.N+ PRAVN+ POS.OV+
*e%or#$ni (r#vni (os$ovi su (r#vni (os$ovi &o*i su us%*ereni n# ne%or#$no
(on##n*e6 i$i n# ne%or#$n# re4u$t#t6 i$i &o*i iF (odsti"u. *pr. ako neko izda sobu u zakup
u cilju vrenja prostitucije. *emoralan pravni posao u kome jedna stranka za sebe na raun
druge stie nesrazmernu imovinsku korist, koriste"i se stanjem nude, ili tekim materijalnim
stanjem drugog o, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomisleno"u, ili zavisno"u.
1-:. 8E.ENAAK+ PRAVN+ POS.OV+
2.. lan 0A0 odreuje pojam zelenakog pravnog posla. *itav je ugovor kojim
neko koriste"i se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem drugog, njegovim
nedovoljnim iskustvom, lakomisleno"u i zavisno"u, ugovori za sebe ili nekog tre"eg korist
koja je u oiglednoj nesrazmeri sa onim to je on drugom dao ili uinio, ili se obavezao dati
ili uiniti su objektivne pretpostavke zelenakog posla. Potrebno je da odnos izmeu inidbe i
protivinidbe bude nesrazmjeran. 2elenaki posao je subjektivan ako budu ispunjene
pretpostavke' lakomislenost, neiskustvo i stanje nude.
>A
1-;. POS.OV+ SA PREKOMERN+M OATEIENJEM 1$e4ioni (os$ovi3
su odreeni lanovi 0>6 i 0A6 2... .igledna nesrazmjera uzajamni! davanja trai
da ote"ena strana nije znala niti je mogla znati da postoji prekomjerno ote"enje. 2akon
usvaja subjektivan pojam prekomjernog ote"enja, pa se ote"ena strana moe pozvati na
leziju samo ukoliko joj prava vrijednost ugovora nije bila poznata. Prekomjerno ote"enje se
moe koristiti samo u roku od 0 godine. 1opunom prave vrijednosti ugovor se moe odrati
na snazi.

1-@. PRAVN+ POS.OV+ POTPUNO POS.OVNO NESPOSO?N+9 .+<A
Poslovi koje zakljuuju potpuno nesposobna lica su nitavni. Ezjave volje se moraju
dati njegovom zakonskom zastupniku. *itavni su i pravni poslovi zakljueni u nesvesnom
stanju, ili u stanju privremene neuraunljivosti, ali navedena lica su inae sposobna da
zakljuuju pravne poslove, poto je nji!ovo stanje samo privremeno.
10=. PRAVN+ POS.OV+ 8AK.JU/EN+ PROT+VNO STATUTU PRAVNOG .+<A +
DRUG+M OPAT+M AKT+MA
2akon o obligacioniim odnosima pradvia u lanu 9A, da pravno lice moe zakljuiti
ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti. )govor zakljuen van ti!
okvira, a oni su odreeni u statutu pravnog lica, nemaju pravno dejstvo.
101. RUA.J+V+ PRAVN+ POS.OV+
)govor je ruljiv kada ga je zakljuila ogranieno poslovno sposobna strana, kada je
pri njegovom zakljuenju bilo mana u pogledu volje strana, kao i kada je to 2akonom o
obligacijama i posebnim propisima odreeno. *ajvaniju grupu ruljivi! pravni! poslova
ine oni poslovi kod koji! postoje mane u izjavljenoj volji, a to su poslovi koji su zakljueni
u zabludi, pod prevarom, pretnjom i prividni ugovori.
10'.8A?.UDA
&od pravnog posla, zabluda je kriva predstava o nekom elementu pravnog posla koji
u stvarnosti ne postoji. :ko jedno lice neto pretpostavlja, ali u ispravnost svoje predstave
sumnja, ne nalazi se u zabludi.2abluda je nesvjeno udaljavanje predstave od stvarnosti.
&lasi%ikacija zabluda se vri po tipovima' 2abluda o predmetu, zabluda o svojstvima
predmeta, bitna zabluda, nebitna zabluda, zabluda o injeninom stanju, pravna zabluda, itd
2akon ne daje optu de%iniciju zablude, ve" polazi od razlikovanja bitne od nebitne
zablude, a 4#$ud# *e itn# #&o se odnosi n# itn# svo*stv# (red%et#.
10-.8A?.UDA O +DENT+TETU + SVOJSTV+MA STVAR+ +.+ .+<A
Prema zakonu o obligacijama bitna zabluda o svojstvima pradmeta i lica sa kojima se
zakljuuje pravni posao postoji ako se stranka koja izjavljuje volju nalazi u zabludi o bitnim
svojstvima predmeta i lica sa kojima stupa u posao. *pr. ako je kupac bio u zabludi o
porijeklu i orginalnosti slike, misle"i da kupuje orginal, a radi se o kopiji.,vojstva su oznake
linosti ili stvari i mogu biti' povjerljivost, pouzdanost odreene linosti, plodnost kao i
mjesto gdje se zemljite nalazi.
100. 8A?.UDA O MOT+VU KAO ?+TNA 8A?.UDA
) bitne zablude spada i zabluda o pobudi (motivu), ali samokod dobroini!, a i ne
kod teretni! ugovora. $otivi su one pobude koje su uestvovale u stvaranju volje kod
pravnog posla, ali nisu dole do izraaja u njemu.
>9
105. NESPORA8UM
a) &ada strane veruju da su saglasne, a u stvari meu njima postoji nesporazum o
prirodi ugovora, ili osnovu, ili o predmetu obaveze, ugovor ne nastaje. &od otvorenog
nesporazuma stranke su svesne da se jo nisu saglasile. *e postoji zabluda o prirodi
pravnog posla kod %alsa demonstratio. ) ovom sluaju stranke su svoju volju izrazile
netanim reima, izabrale su pogrenu oznaku za ugovor, ali su u stvarnosti saglasne.
10;. PREVARA
,ve mane volje moemo podeliti u dve grupe'
- Prva grupa koju obu!vataju mane volje koje su rezultat uticaja nekorektnog ponaanja
protivne stranke, ili tre"eg lica. .vu grupu saunjavaju prevara, pretnja i prinuda.
- 1rugu grupu ine mane koje nisu prouzrokovane etikim povredama druge strane
ugovrnice. +u spada samo zabluda.
Prevara, je navoenje druge strane ugovornice na zakljuenje jednog ugovora, ili na
preduzimanje drugog pravnog posla izazivanjem zablude kod druge strane, ili protivpravnim
koritenjem ve" stvorene zablude. 2akon o obligacijama razlikuje dva sluaja prevare'
- kada je druga strana ugovornica dolaznu prevaru prouzrokovala i
- kada je tre"e lice prouzrokovalo prevaru, a jedna je strana ugovornica svesno prevaru
iskoristila.
15'. PRETNJA
Pretnja predstavlja nedostatak volje i sastoji se u tome to je jedna strana ugovornica
daje odreenu izjavu volje pod uticajem pretnji i stra!a koji je kod nje prouzrokovan. 2a
pretnju moraju biti ispunjeni odreeni uslovi'
- $ora se raditi o opravdanom stra!u.
- Pretnja mora da bude sadanja, tj. da lice od nje nemoe da se odbrani i da ona moe
izazvati stra! i kod nepokolebljivog lica.
- Ezmeu stra!a i odluke volje kod lica kome se preti mora postojati uzrona veza.
- Pretnja mora biti protivpravna.
155. PR+NUDA
Pravni posao je zakljuen pod prinudom kada se u momentu zakljuenja pravnog
posla primenjuje sila. *eko lice je pod uticajem batina koje je dobio, dalo izjavu da pristaje
na zakljuenje jednog ugovora. &od pretnje se ugovornom partneru stavlja u izgled neko zlo
ako neda za!tevanu izjavu. 1akle vri se psi!iki uticaj, dok je kod prinude u pitanju %iziki
uticaj.
Pravni posao zakljuen pod prinudom je ruljiv.
157. PR+V+DN+ + PR+KR+VEN+ UGOVOR+
) ruljive pravne poslove zbog nedostatka volje spadaju i prividni i prikriveni pravni
poslovi. 1unik da bi osijetio da se njegovi poverioci naplate iz vrednosti slike poznatog
majstora koju poseduje i koje ne eli da se lii, zakljui sa svojim prijateljem pismeni ugovor
o prodaji te slike. )prkos pismenoj %ormi ugovora, oni su dogovorili da %aktiki ne doe ni do
kakvog prelaska svojine na slici, ve" da ona i dalje ostaje u svojini dosadanjeg vlasnika.
15:. H+KT+VN+ PRAVN+ POS.OV+
Prividni ili %iktivni pravni poslovi postoje onda kada je izjava volje u saglasnosti sa
drugom stranom ugovornicom data samo prividno. ;iktivni posao je zakljuen samo da se
stvori privid da je zakljuen, bez namere stranaka da izazove pravna dejstva.
>?
&od dejstva %iktivnog ugovora moramo razlikovati pravni odnos izmeu strana
ugovornica i pravni odnos dunika iz prividnog posla prema tre"im licima'
0)izmeu strana %iktivnog ugovora ugovor nema nikakvog dejstva,
3) prividnost ugovora ne moe se isticati prema tre"em savesnom licu.
15;. S+MU.OVAN+ PRAVN+ POS.OV+
,imulovani pravni poslovi postoje ako se kod kupoprodaje nepokretnosti iz poreski!
razloga u ugovoru navede manja kupoprodajna cena od stvarno ugovorene. *etani podaci o
kupovnoj ceni predstavljaju primer %iktivnog posla, a stvarno ugovorena kupovna cena
predstavlja disimulovani posao kaga su stranke zakljuile.
17=. POSAO 8AK.JU/EN U AA.+
7uljivi su i pravni poslovi zakljueni u ali kod koji! ne postoji ozbiljna izjava volje
gde izjavilac oekuje da njegova izjava ne"e biti zakljuena ozbiljno. &od ovakvi! pravni!
poslova jedno lice daje izjavu volje koja nije ozbiljna, jer vjeruje da "e druga strana s!avatiti
alu. &od poslova koji su zakljueni u ali, koje je druga strana ozbiljno s!vatila, poverovala
u datu izjavu, postoji zabluda i pravo stranke koja se nalazi u zabludi da za!teva da se takav
posao poniti zbog zablude.
171. PRAVN+ POS.OV+ OGRAN+/ENO SPOSO?NOG POS.OVNOG .+<A
Poslovi koje zakljuuje ogranieno poslovno sposobno lice spadaju u ru$*ive (r#vne
(os$ove. 2a zakljuenje svi! poslova ogranieno sposobno lice mora imati odobrenje svog
zakonskog zastupnika. .n se moe naknadno osnaiti, saglasno"u ili odobrenjem zakonskog
zastupnika. :ko se zastupnik ne izjasni u roku od >6 dana, smatra"e se da je odbio da ga
odobri.
.dobrenje zakonskog zastupnika na zakljueni ugovor deluje retroaktivno tako da
pravni posao vai od momenta kada je zakljuen, a ne od momenta kada je dato odobrenje.
POS.ED+<E NEVA>NOST+ PRAVN+9 POS.OVA
17'. POJAM NEVA>NOST+ PRAVNOG POS.A
Nit#v (r#vni (os#o znai potpuno negiranje pravnog posla, kako u odnosu izmeu
stranaka, tako i prema tre"im licima. .n ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo i smatra se da
nije ni zakljuen.
Posljedice nitavosti i ruljivosti su potpuno iste' i nitavni i ruljivi pravni posao,
kada je ruljivost dovela do nevanost, ne postoje od samog poetka. 7azlike izmeu nji!
postoje u pret!odnoj %azi, u pogledu lica koja i! mogu ponititi i vremena kada i! mogu
ponititi.
170. KONVER8+JA N+ATAV+9 PRAVN+9 POS.OVA
Poseban sluaj djelimine nevanosti pravnog posla postoji kada stranke ele da
ostvare jedan pravni posao koji ne moe da bude punovaan, ali nji!ova izraena volja sadri
i uslove za punovanost nekog drugog pravnog posla, kojim mogu posti"i slian cilj i
rezultat. ) takvom sluaju vai ovaj drugi posao, ako se moe pretpostaviti da bi stranke
!jele ovaj drugi posao i to se naziva &onver4i*#. Konver4i*# *e (retv#r#n*e nit#vo2 u
dru2i v#$*#n (r#vni (os#o.
&onverzijom se ostvaruju ciljevi koje su stranke elele da ostvare zakljuenjem
nitavog ugovora, sada samo u drugoj %ormi i preko drugog ugovora.
<i$* &onver4i*e je da se nitavi pravni posao spase pomo"u posla kojim se postiu
slini rezultati, polaze"i od injenice da ira namjera stranaka sadri u sebi i uu namjeru.
>G
175. KONVA.+DA<+JA RUA.J+V+9 PRAVN+9 POS.OVA 1deDinitivno osn#Ben*e
ru$*ivo2 (r#vno2 (os$# u v#$*#n (r#vni (os#o3 :ko stranka koja je zainteresovana da
istakne razlog ruljivosti to ne uradi u propisanom vremenu, ili se odrekne prava da istie
razlog ruljivosti, pravni posao se konvalidira-osnauje.
Pravni posao koji je u poetku bio manljiv, moe da se konvaldira naknadno, u
sluajevima kada se odobrenje koje je potrebno za punovanost pravnog posla naknadno da.
*pr. ako maloletnik zakljui pravni posao bez odobrenja, a prizna ga po nastupanju
punoletstva. Pravni posao o prenosu vai samo u pismenoj %ormi. :ko stranke sklope usmeni
ugovor o prenosu nepokretnosti, pa ga izvre, konvalidira se usmeno zakljueni ugovor.
177. POS.ED+<E N+ATAVOST+ + RUA.J+VOST+ PRAVN+9 POS.OVA
:ko je pravni posao proglaen nevae"im, svejedno iz kog razloga, treba razlikovati dve
situacije'
a) situaciju zakljuenog ili neizvrenog pravnog poslaO
b) situaciju zakljuenog i izvrenog.
H) prvom sluaju nijedna strana ne"e biti duna da ispuni svoju obavezu, jer je pravni posao
nevae"i od samog poetka.
H) drugom sluaju, svaka ugovorna strana je duna da vrati drugoj sve ono to je primila na
osnovu takvog ugovora, a ako to nije mogu"e, ili ako se priroda onog to je ispunjeno protivi
vra"anju, ima se dati odgovaraju"a naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donoenja
sudske odluke. ,avjesna strana restitucijom moe da trai povra"aj onoga to je dala, a
nesvjesna strana za ponitenje ugovora ne moe dobiti ono to je po ugovoru dala, ve" se to
moe dati u korist optine. :ko je neko neto dao za postizanje nezakonitog cilja ne moe
traiti ono to je dao. #ice koje je izazvalo prevaru, prijetnju ili prinudu duno je da drugoj
strani nadoknadi tetu.
O?JEKT+ GRAANSKOG PRAVA
17:. POJAM O?JEKTA
O*e&#t graanskog prava moe da bude samo ono to se posredno ili neposredno
moe svesti na ekonomska dobra, odnosno novac. +i objekti su' stvari, ovek i njegova
sopstvena linost, ljudske radnje, lina dobra i proizvodi ljudskog du!a, imovina kao celina,
industrijsko preduze"e kao skup proizvodni! %aktora.
.bjekat (predmet) subjektivni! prava predstavlja ono na ta je upereno subjektivno
pravo.
17;. PRAVN+ POJAM STVAR+
Pod stv#ri%# u pravnom smislu podrazumevamo materijalne dijelove prirode koji su
potinjeni ljudskoj mo"i, koja ima ogranieno mjesto u prostoru i koja je samostalna. *pr.
plod na drvetu, par cipela ili rukavice ine samostalne stvari, a pojedina cipela ili rukavica
nisu stvari ve" dio jedne stvari.,tvar treba razlikovati od zbira stvari. 2bir stvari predstavlja
mnotvo stvari, koje ne sainjavaju jednu novu stvar, npr. biblioteka jednog naunika nije
stvar ve" zbir stvari. 2birne stvari nemogu biti samostalne. $aterijalni dijelovi prirode koji se
nalaze van prometa, tzv. javna dobra, namjenjena su za korist u javnom interesu i nemogu biti
predmet graansko prava. +o su putevi, parovi, mostovi, spomenici.
17@. PODJE.A STVAR+
) rimskom pravu su najvanija sredstva za proizvodnju bili rob i zemlja. ,toga je
najznaajnija podjela stvari bila na'
- stvari koje se nemogu sticati mancipacijom u koju je spadao rob, krupna stoka,
zemljite
>8
- stvari koje se mogu sticati bez mancipacije, manje vrijedne' sitna stoka,
poljoprivredni inventar, namjetaj. ,redstva za proizvodnju i druga sredstva rada su
stvari pomo"u koji! se obavlja process proizvodnje odnosno vri druga djelatnost, to
su po pravilu osnovna sredstva, graevinski objekti koji slue u privredne svr!e,
orue za rad. Predmet potronje sainjavaju obrtna sredstva, material za reprodukciju,
gotovi proizvodi, novac. ,tvari koje mogu biti predmet imovinskopravni! poslova su
stvari u prometu. .dreeni krug predmeta je zbog svoje namjere da se koriste u
javnom interesu iskljuen iz prometa (svete stvari), groblja, javna dobra (putevi,
trgovi, ulice, mostovi, parkovi, jezera, rijeke, kanali i dr. koje slue svaijoj upotrebi).
) stvari van prometa spadaju sudske i razne upravne zgrade, kasarne, vojna utvrenja,
naoruanje. ,tvari se mogu nalaziti i u ogranienom prometu npr. promet vatrenog
oruja i municije je ogranien na lica koja su pret!odno dobili dozvolu za noenje
oruja..granien je promet lijekova i opojni! droga. ) nepovratne stvari spadaju
zemljita, zgrade, i dr. stvari koje su sa zemljitem vrsto vezane. 2emljite je
najvanija nepokretna stvar. -rlo vana nepokretnost je i zgrada vrsto vezana za
zemlju. ) nepokretnosti spadaju trava, drve"e, plodovi i sve to raa na zemlji dok se
ne odvoji od zemljita. Pokretne stvari su svi ostali tjelesni predmeti koji se mogu
premjetati sa mjesta na mjesto, bez povrede svoje sutine, koje se ne smatraju
nepokretnostima. Pokretnosti su samostalne, postoje same i ne nalaze se ni u kakvom
odnosu susjedstva. *epokretnosti su neunitive i nezamjenjive, nemogu se serijskom
proizvodnjom uve"ati. &od pokretni! stvari je upravo sve obrnuto' potrone su,
zamjenjive i mogu se umnoavati i proizvoditi. ,vojina se stie na nepokretnostima
upisom u zemljine knjige. *a pokretnim stvarima se zasniva pravo rune zaloge, na
nepokretnim !ipoteka. ,tvari odreene po rodu su one pokretne stvari koje se u
prometu (pravnom) odreuju po vrsti, mjeri i broju i to su' novac, ito, krompir,
brano, serijski proizveden namjetaj i maine. ,tvari odreene po rodu su lako
prometljive i lako zamjenjive stvari. Endividualno odreene stvari su one stvari koje se
u pravnom prometu odreuju kao jedinstveni primjerak u svom rodu, ili su pravnim
poslom izmeu stranaka odreene kao takve. +o su zemljita, odjelo saiveno po
mjeri, namjetaj izraen po nacrtu, umjetnike slike. 2amjenjiva stvar je ona umjesto
koje se moe u ispunjenju obaveze dati druga stvar iste vrste, priblino isti! svojstava
i iste vrijednosti. +o su papir, dak krompira, !ljeb- ivotne namirnice. .ne su
odreene po rodu. *ezamjenjive su slika uvenog umjetnika, kolekcija rijetki!
markica. *ezamjenjive stvari su individualno odreene stvari. Potrone stvari su
pokretne stvari ako ispunjavaju dva uslova' ako su namjenjene da se utroe jednom
upotrebom i ako su namjenjene da budu otuene. *epotrone stvari su stvari ija se
upotrebna vrijednost realizuje u jednom duem procesu potronje, a ne jednom
upotrebom. *epotrone stvari nemogu biti nikadapotrone stvari. *epotrone su stvari
za jedno preduze"e maine za rad, a za potroaa odje"a i namjetaj koji kupuje.
.snovna sredstva sainjavaju nepotrone stvari, a obrtna potrone. 1jeljive su one
stvari koje se mogu podijeliti na istovrsne bez smanjenja nji!ove upotrebne ili
prometne vrijednosti npr. tuba to%a, tenost, gomila pijeska, novanice. *edjeljive su
maine, konj, umjetnika slika. &riterijum za djeljivost i nedjeljivost je ekonomski.
1ijelovi stvari moraju zadrati svojstvo stvari i srazmjernu vrijednost u odnosu na
cijelu stvar. Prosta stvar je ona koja predstavlja prirodnu, nepodjeljenu cjelinu npr. list
papira, novanica. :ko je jedna stvar sastavljena iz vie dijelova takva stvar je
sloena (ku"a, automobil).
>@
1:;. PR+PADAK
Pripadak je pokretna stvar koja nije sastavni dio druge stvari (glavne stvari), ali po
svojoj nameni slui ispunjenju njene svr!e i u stalnom je prostornom odnosu prema glavnoj
stvari. Pripadak moe biti samo pokretna stvar. Pripadak moe biti %iziki samostalna stvar.
Guma na automobilu je njegov sastavni dio, a rezervna guma je njegov pripadak. Pripadak se
mora nalaziti u prostornom odnosu prema glavnoj stvari, ijem ekonomskom iskoritenju
slui.,poredna stvar mora da bude u blizini glavne stvari, da se nae pri ruci.
1:@. P.ODOV+
Plod je sporedna stvar. Plodovi mogu biti organski proizvod jedne stvari. Pored
prirodni! plodova moderna prava razlikuju tzv. civilne plodove. Prirodni su proizvodi
ivotinja i zemljita. Glavna stvar koja daje plodove ne smije biti unitena daju"i plodove.
$eso zaklane stoke nije plod stoke. 5ivilni plodovi stvari su' zakupnina, renta, kamata na
uloen novac.
1;=. 8?+RNE STVAR+ + 8?+R STVAR+
2bir stvari su' biblioteka, stado ovaca, skladite robe, kod koji! svaka ponaosob
moe biti u prometu samostalna stvar. 2birne stvari su koje su nesamostalne (radi se o vie
stvari), npr. dak ita, gomila peska, par cipela.

1;1. NOVA<
,a gledita graanskog prava, novac je stvar i pojavljuje se u %ormi metalnog novca i
papirnog novca (banknota). *ovac je zamenljiva, po rodu odreena i potrona stvar. ,lui
kao opte plateno sredstvo, ali i kao opte prometno sredstvo. .bjektivna vrijednost je ona
koju jedna stvar ima na tritu tj.prometna vrijednost stvari, a u sluajevima kada se pri
odreivanju vrijednosti uzima u obzir naroito okolnosti zbog koji! jedna stvar za pojedino
lice ima ve"u vrijednost od prometne to je subjektivna vrijednost ili interes. <artije od
vrijednosti predstavljaju dokumente kojima se obe"ava uplata novca, kamate, zarade ili
dividende. <o- su investicioni instrumenti kao to su akcije, obveznice, opcije itd.
Potraivanje iz <o- vezano je za samu <o- i pripada njenom zakonskom imaocu. #ina
dobra su ast, zdravlje, tjelesni, du!ovni inegritet, ovjekova intimna s%era, slika i ime
predstavljaju poseban objekt graanskopravne, krivinopravne i administrativnopravne
zatite. Proizvodi ljudskog du!a su literarna i umjetnika djela kao i pronalasci. :utorsko i
pronalazako pravo su predmetna prava.
1;:. +MOV+NA1(o*#%3
+%ovin# *e s&u( i%ovins&o!2r##ns&iF (r#v# &o*# (ri(#d#*u *edno% $i,u. Pod
imovinsko graanskim pravima obu!vata prava iji su objekti stvari ili ljudske radnje koje se
mogu izraziti u novcu. *ovija teorija u pojam imovine obu!vata samo cjelokupnost
subjektivni! imovinski! prava jednog lica, ali ne i obaveze. .baveze terete imovinu.
Graanskopravni pojam imovine obu!vata naelo samo cjelokupnost imovinski! prava
jednog lica (pravo svojine i dr. stvarna prava, trabena obligaciona prava, autorsko i
pronalazako pravo, ali ne i obaveze.
1;@. AKT+VA + PAS+VA U +MOV+NSKOJ MAS+
Emovinska masa ini skup predmeta koji su objekti imovinski! prava koja pripadaju
jednom licu. Emovinska masa se sastoji od aktive i pasive. &ada predmet imovinski! prava,
odnosno obaveza svedemo na nji!ov trajni, novani izraz, dobijamo aktivu i pasivu. &ada
pasivu odbijemo od aktive (ili obrnuto) imamo istu imovinsku masu (Gams).
A6
1@=. VE8A +8MEU SU?JEKATA + +MOV+NE
Bedno lice po pravilu ima samo jednu imovinu. Emovina je skup prava koje pripadaju
jednom subjektu. Emovina je jedinstvena, a imovinska masa moe biti podjeljena na pojedine
%ondove. Bedinstvo i veza izmeu subjekata i imovine ogleda se u tome to smr"u lica
imovina koja je ostala bez subjekta prelazi kao celina na neko drugo lice, ili vie lica kao
naslednike.
KARAKTER+ST+KE POJMA +MOV+NE
1@1. JED+NSTVO +MOV+NE
*ajvanija karakteristika imovine je njeno jedinstvo. Emovinu ine samo prava iji se objekti
mogu prodati radi namirenja povjerioevi! potraivanja. Pravo na ast ili pravo na intimnu
s%eru (neimovinska prava) ne ulaze u pojam imovine.
1@'. NEPRENOS+VOST +MOV+NE
) modernoj pravnoj teoriji postoji stav da je imovina pravna zajednica imovinski!
prava predstavljena subjektom, %izikim ili pravnim licem, ne(renosiv# ,*e$in#. Eako
imovina nastaje zbog pravnog prometa, u kome vai kao osnovna karakteristika
prometljivosti (prenostivost) prava, ona je kao cPelina neprenosiva, to izgleda protivurjeno.

1@-. +DENT+TET +MOV+NE
Edentitet imovine oznaava svojstvo imovine da se mijenja, a da pri tome ostane ista.
2bog identiteta imovine postoji i za!tjev da ona ne smije da bude predmet pravni! odnosa
kao cjelina (neprenosivost imovine). Edentitet je povezan sa jedinstvom.
PRO<ESNO PRAVO po svojoj sutini nije ni privatno ni javno pravo. 1oktrina procesnog
prava je trostruki pravni odnos, kao odnos stranaka meusobno i kao odnos prema sudu.
,amo u odnosu stranaka prema sudu taj se odnos pojavljuje kao javnopravni, dok je nji!ov
meusobni odnos privatnopravni. :li s obzirom da je postupak pred sudom jedinstven ono se
ne moe svrstati ni u privatno ni u javno pravo. +o je specijalna grana prava.
A0