V

TEMA: Ekoloki faktori i

klimatske promjene
(seminarski rad iz biologije)
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
Uvod:
POJAM :EKOLOKI FAKTORI
Pod spoljanjom (ivotnom) sredinom podrazmijeva se kompleks faktora koji djelj na iva bi!a na
onom mjest na kome ive" Ti ti#aji dolaze od ive i neive prirode okolini koja okrje biljke i
ivotinje pa se nazivaj spoljanji ili ekoloki faktori"
$snovne osobine ekoloki% faktora s:
& djelj kompleksno (kao #ijelina)'
& neprekidno se mijenjaj vremen i prostor
& me(sobno s slovljeni"
$ni se zajamno slovljavaj i mjenjaj' tako da je samostalno dejstvo jednog jedinog faktora
nemog!e" Tako je npr" vlanost vazd%a slovljena njegovom temperatrom" Promjena ekoloki%
faktora pristna je i vremen ( tok dana i no!i' tokom godine) i prostor (npr" promjena
temperatre id!i od ekvatora prema polovima)"
POJAM :KLIMATSKE PROMJENE
)limatske promjene ili promjene klime ozna*avaj dgotrajne i zna*ajne promjene prosje*ni%
klimatski% vjeta na zemlji" Primjeri s ledena doba ili globalno zatopljenje" Pod prosje*ne klimatske
vjete podrazmijevaj se prosje*ne temperatre' padavine i vjetrovi"
Glavni dio:
PODJELA EKOLOKIH FAKTORA:
+ve ekoloke faktore moemo podijeliti na:
Abiotik: koji predstavljaj fizi*ko,%emijske slove sredine -
!iotik: ti#aji koje neki organizam trpi od strane drgi% ivi% bi!a -
Uti#aj *oveka' s obzirom da je vrlo spe#ifi*an i zna*ajan' izdvaja se kao poseban' antropogeni faktor"
Abioti*ki ekoloki faktori svrstavaj se tri grpe :
." kli"at#ki $akto%i&
/" da$#ki $akto%i
0" o%o'%a$#ki $akto%i
(
Slika br.1 : Sve ea nevremena kao jedna od posljedica
globalnog zatopljenja
)limatski faktori odre(j osnovni karakter neke oblasti i ob%vataj:
& svjetlost'
& temperatr'
& vod i vlanost'
& vazd%'
& sn*evo zra*enje'
& vazdna kretanja'odnosno vjetrove
+vaki od spomenti% *inila#a ( svjetlost' temperatr'vazd% vod i vlanost ) moemo teorijski
posmatrati kao vrijednost za sebe'ali prakti*no zna*e dio neodvojive #jeline bio,geo sistema ntar
kojeg fnk#ionalna povezanost razli*iti% elemenata *ini najve!i domet prakti*ne realiza#ije kvaliteta
sistema"
S)nva #v*tlo#t i to+lota
+n#e kao #entralna zvijezda sistema kom ivimo i oko koje se kre! planete'emitj toplotn
energij(kao posljedi# termonklearni% pojava pretvaranja vodika %elijm1 i svjetlost svim
prav#ima"2io'na *ijem se prav# emitovanja nalazi planeta 3emlja'dolazi do ozonskog sloja
stratosferi gdje opet dio bde pijen dok drgi dostie do troposfere"4z ovog slijedi da naravanje
sastava ozonskog sloja i troposfere'kao filtera i reglatora toplote na 3emlji' dovodi do poreme!aja
koli*ini i intenzitet dotoka sn!eve svjetlosti i toplote do 3emlje"5ilo da ona dolazi ve!oj koli*ini
od normalne zbog 6rpa 6 na ozonskom sloj ili manjim koi*inama zbog pretjerane gsto!e
vazdnog zastora"$*vanje slova ntar koji% se odvija ivot i *inila#a koji ivot odre(j'zna*ilo
je i zna*i'stinsko pitanje postojanja ivota na 3emlji kao planeti"7aglaavaj!i zna*aj +n#a za
odvijanje ivota na 3emlji ekolozi s ga nazvali njenim sr#em"$no predstavlja pmp koja svojom
#irkla#ijom'krenje vode prirodi"T log'log pmpe'pokreta!a'sn*eva toplota ima i kod
strjanja vazd%a"7aime strjanje vazd%a je posljedi#a razli*itosti temperatra vazdni% slojeva po
vertikaljnoj ravni ili po povrini 3emlje"Usljed obrtanja 3emlje oko svoje ose'jedan pt
dnevno'zagrijavanj je izloen samo jedan njen dio a %la(enj drgi ( dina dana i no!i varira
zavisno od daljenosti mjesta od polova )" To ti*e na pokretanje vazd%a po povrini ali i na njegovo
vertikalno strjanje"
,oda
8oda je najzastpljenija i najjednostavnija materija prirodi *ije s fizi*ko,%emijske osobine *ovjek
vrlo poznate a za odravanje ivota vrlo zna*ajne (gsto!a'ta*ka mrnjenja i ta*ka klj*anja'polarnost
njeni% sastavni% dijelova kiseonika i vodonika'krni tok prirodi'kvantitativni odnos agregatni%
stanja i dr" )Ukpna koli*ina vode prirodi iznosi .'09 biliona km0 od *ega se :; < vode nalazi
okeanima a 0 < kao slatka voda'ili ta*nije :;'0 < vode *ini morska voda koja pokriva ;= < zemljine
povrine"7a polarni led otpada /'=. < vode'='>? < se nalazi kori 3emlje'='=/ < jezerima i
rijekama i ='==. < je atmosferi"@ovjek je na raspolaganj svega ='9= < od kpne koli*ine vode
ili A. bilion godinje"
,a-d).
/
Slika br. 2 :ogled na !emlj" iz svemira. #oda pokriva $%&
!emljine povrine
8azdni omota* ili atmosfera predstavlja tanak sloj zraka koji omotava planet 3emlj"8azdni
omota* nazivamo i vazdnim okeanom na *ijem se dn odvija ivot *ovjeka"2ebljina m ta*no nije
poznata ali se njegov najve!i dio nalazi ntar :=km iznad zemljine mase"8azdni omota* oko
3emlje ne predstavlja ni milioniti dio njene mase"7a*ni#i s izra*nali da je teak 6samo 6 > /==
biliona tona")valitet i kvantitet vazdnnog omota*a je posljedi#a dgotrajni% pro#esa koji s se na
3emlji deavali"$d gstog #rnog oblaka visoke temperatre'kako je prvobitno izgledao'vazdni
omota* je postajao fina pokretljiva masa'koja svojim
karakteristikama(teinom'pokretljivo!'promjenama tempratre i sl") i dalje mijenja kvalitet ivotne
sredine (drobi stijene'nosi mikro *esti#e'opraje biljke i sl)'ali je postao i za ivot potrebljiv faktor
(disanje'letenje i dr" ) te postao sastavni dio ivi% organizama"8azd% snadbijeva ivi svijet
kiseonikom za disanje'karbon dioksidom za fotosintez zeljenim biljkama'ozonskim slojem kao
zaklonom od tetni% zra*enja'oborinama koje natapaj zemlj i izoliraj ivot na 3emlji od %ladnog
svemira"$no to smo iznijeli kao argment o zna*aj !iste vode za ivot'moemo iznijeti i za vazdni
omota* oko zemlj kom je mog! ivot z vjerljiv dokaz da *ovjek bez vode moe oko sedam dana
a bez vazd%a /,0 minta"
Edafski faktori s faktori koji ob%vataj fizi*ke' %emijske i bioloke osobine zemljita i stijena na
kojima se zemljite razvija"
$rografski faktori ob%vataj osobine reljefa:
& nadmorska visina'
& nagib terena'
& stepen raz(enosti reljefa itd")"
Edafski faktori ob%vataj fizi*ka' %emijska i bioloka svojstva zemljita' a isto tako i stijena na
kojima se zemljite razvija" 3a organizme koji ive zemlji ovi faktori s od prvorazrednog zna*aja' a
tako(e i za biljke" 5iljke se razvijaj i ive na zemljitima' zemljitima' na povrinama stijena" 3bog
toga s ovi faktori veoma zna*ajni ekoloki *inio#i" U moment kada na povrini stijena nema
obrazovanog zemljita' njena povrina prezima log stanita' koje moe da pri minimalne slove
po*etnoj fazi rasta i razvoja biljaka" 3bog toga se na povrinama stijena prvo javljaj liajevi i alge"
Poto s povrine stijena prvo izloene fizi*kom raspadanj' na njima se javljaj pkotine koje zatim
naseljavaj ma%ovine" Pkotine se tako ire i predstavljaj pogodno stanite za razvoj drgi% biljaka'
koje doprinose daljem raspadanj stijena" Tokom vremena na povrinama stijena stvaraj se veoma
plitka zemljita" 2ok je zemljite veoma plitko (nekoliko mm do nekoliko #m) ono je po osobinama
veoma sli*no stijeni" kasnije postaje sve mo!nije *ime se sve vie razlikje od stijene od koje je
nastalo" 3emljita se razlikj me( sobom po osobinama pa se prema tim razlikama na njima javlja
odgovaraj!a vegeta#ija" Usled toga zemljite predstavlja jedan od ekoloki% faktora koji direkto
slovljava pojav pojedini% biljaka i nji%ovi% zajedni#a" Poto zemljita imaj vie osobina' nji%ov
ti#aj na vegeta#ij ima kompleksan (sloen) karakter" 3bog toga se smatra da zemljite predstavlja
kompleks ekoloki% faktora"
$sobine zemljita:
+ve osobine zemljita se prije svega mog podjeliti na:
& fizi*ka'
& %emijska i
& bioloka"
U fizi*ke osobine spadaj me%ani*ki sastav' strktra' poroznost (pljikavost)' vodni' vazdni i
toplotni reim' boja itd" Pod me%ani*kim sastavom se podrazmjeva pro#entalni sadraj *esti#a
razli*ite veli*ine (pra%' pesak' ljnak' mlj' glina)" +trktra je karakter sjedinjenosti zemljita
*esti#a agregate" Bemijska svojstva odnose se i na *vrsti deo i na zemljini rastvor" Ukpan %emijski
sastav zemljita zavisi od %emijskog sastava svi% sfera (%idrosfere' atmosfere' biosfere)" U zemljit se
nalaze gotovo svi elementi iz periodnog sistema pri *em se ve!ina nji% nalazi vrlo malim
koli*inama" T spadaj:
& organski elementi C' 7' $ i B-
0
& nemetali +' P' +i i CD
& metali 7a' )' Ca' Mg' Al' Ee i Mn"
U zemljit se najve!oj koli*ini nalaze $ i +i' zatim Al i Ee' pa Ca i Mg i najzad )' poslije *ega se
redaj ostali elementi"+vi se oni ovde nalaze kako slobodnom' elementarnom stanj tako i
razli*itim %emijskim jedinjenjima" 7ajve!i zna*aj za ivot biljaka imaj' s jedne strane' soli kalijma'
kal#ijma' magnezijma i gvo(a' a s drge gljena kiselina i azotna' fosforna i smporna jedinjenja"
2rga' ne manje vana' %emijska osobina zemljita je njegova reak#ija" Podloga moe biti kisela'
bazna ili netralna to zavisi od kon#entra#ije jona" Ako je kon#entra#ija B jona ve!a od kon#entra#ije
$B jona' onda je to kisela reak#ija (obrnto je bazna)" kada je kon#entra#ija B jona jednaka
kon#entra#iji $B jona onda je netralna reak#ija" Apsorptivna sposobnost zemljita odnosi se na to da
ono moe da prima i izvjesno vrijeme zadrava svom sastav razli*ite materije" najaktivnije tome
s najsitnije *esti#e zemlje"Fazlikj se me%ani*ka' fizi*ka' fizi*ko,%emijska' %emijska i bioloka
apsorp#ija"
!iolo1k o#obin -"l*i1ta
U zemljit dominiraj biljni organizmi kako po brojnosti tako i po lozi koj imaj" To ne zna*i da
ti#aj ivotinjski% organizama treba zanemariti' posebno kada se radi o prvim fazama razlaganja
organski% materija" +ve biljne organizme' koji se zemljit nalaze #jelini ili djelimi*no' dijelimo
na makroorganizme (makroflora) i mikroorganizme (mikroflora)"
Mak%o$lo%a
3na*aj makroflora zemljit ogleda se prije svega lozi koj imaj korenovi sistemi" $ni s jedan
od glavni% izvora organski% materija i nji%ova masa daleko prevazilazi mas svi% ostali% zemljini%
organizama"
Mak%o$a)na
U zemljit se nalazi i veliki broj ivotinja od koji% ga neke naseljavaj stalno a neke samo
privremeno" $ne svojom aktivno! doprinose odravanj njegove povoljne mrvi*aste strktre'
njegovoj aera#iji (provetravanje) i drenai" $d prestavnika makrofane zenljita mog se navesti:
glodari' bbojedi' insekti' mokri#e' pregljevi' pevi' stonoge' pa#i i gliste"
Mik%o$lo%a
@ine je bakterije' aktinomi#ete' gljive i alge" 5roj bakterija zemljit je ogroman' posebno ako je
ono plodno" 2ijele se na %eterotrofne i atotrofne" Aktinomi#ete *ine prelazn grp izme( bakterija
i gljiva" $ne s glavnom aerobni (ive ptisstv $)" 4maj van log razlaganj organski%
materija pri *em se osloba(aj %ranljivi elementi" Poseban zna*aj imaj krenj azota zemljit
koji bi bez nji% de vreme ostao nepristpa*nom oblik' van dometa vii% biljaka" $sim toga one
zemljit l*e i antibiotike" Fanije se prvenstveni zna*aj za bio%emijske pro#ese zemljit pripisivao
bakterijama' dok je zna*aj gljiva bio zanemaren" 2anas se zna da je loga gljiva krenj materije
veoma velika" Gljive ti* na strktr zemljita (obezbe(j njegov stabilnost)' svajanje
mineralnog azota' razlaganje organski% materija' obrazovanje %msa i djelj na drge
mikroorganizme"
Mik%o$a)na
3a zamljine pro#ese mikrofani s najvanije valjkasti #rvi (nematode) i praivotinje" 5roj
nematoda moe da bde i nekoliko milijardi na . %a"
!iotiki $akto%i
Predstavljaj zajamne ti#aje biljaka' ivotinja i *oveka (antropogeni faktor)" +ve biljke i ivotinje
slovljene s ivotnom djelatno! drgi% organizama" 7a taj na*in o*igledno je da biljke mog
djelovati jedne na drge , zajamni odnosi biljaka kao to s simbioza' parazitizam idr" Me(
ivotinjama postoje zajamni odnosi koji se najjasnije ogledaj lan#ima is%rane' mada s pristni i
2
drgi odnosi kao to s simbioza' komensalizam (jedan organizam ima koristi'a drgi je netralan) i
parazitizam" +a drge strane' biljke mog djelovati na ivotinje' a ivotinje na biljke"
Uzajamni odnosi izme( biljaka i ivotinja ogledaj se slede!em:
& is%rana svi% ivotinja zasniva se na biljkama'
& biljke ivotinjama sle kao skrovite'
& ivotinje vre opraivanje'
& rasprostiranje semena i plodova i dr"
Ekolo1ka valn3a
7ijedan organizam ne moe da bde istovremeno prilago(en svim razli*itim ivotnim slovima koji
vladaj na 3emlji" +vako ivo bi!e moe da opstane samo okvir odre(eni% grani#a promjena
ekoloki% faktora" Faspon promjena pojedini% ekoloki% faktora okvir koji% je mog! opstanak
pojedini% organski% vrsta naziva se ekoloka valen#a"U irokoj generaliza#iji' sredin jednog
organizma *ine sva mnogostrka spoljanja dejstva razli*ite prirode' fizi*ke' %emijske i
bioti*ke'kojima je on izloen i na koje on reagje" Hiva bi!a naseljavaj razli*ite djelove zemaljskog
prostora' vod' kopno i vazd% i za nji% s vezana svojim ivotnim potrebama"
Time elementi spoljanje sredine postaj slovi ivota potrebama sredina' t podrazmevaj!i i
prostor kao takav' ivotna sredina" Gotovo beskrajnoj raznolikosti ivotni% slova na razli*itim
ta*kama 3emljine povrine' mog!e je izdvojiti srazmjerno ograni*en broj takvi% koji predstavljaj
osnovne i neop%odne slove opstanka" U njima se ogledaj karakteristike zemaljskog prostora kome
je ivot postao i na koji je on prilago(en" T prije svega dolazi obzir povoljna temperatra na kojoj
mog nesmetano te!i sloeni moleklarni %emijski" 8oda koja lazi sastav ive materije' pokriva
;0< 3emljine povrine i igra bitn log klimatskim' %emijskim i geolokim zbivanjima
zemaljskom prostor' tako(e je jedan od neop%odni% slova ivota" Atmosferski gasovi' posebno
gljendioksid i kiseonik predstavljaj isto tako neop%odne slove ivota" 4 mineralne materije posebno
soli azota i fosfora koje organizmi neposredno ili posredno iskori!j iz spoljanje sredine' nni s
slov ivota" 7ajzad' +n*eva svetlost koja je kozmi*kog porekla' predstavlja neop%odni primarni
izvor energije ivota koj zelene biljke vezj a stvaranje orrganske materije" $vi osnovni slovi
ivota stavljaj pe*at na zemaljki prostor' kao sredin kojoj se odvija ivot" $ni djelj na
organizme i kao takvi predstavljaj ekoloke faktore koji skpa *ine ivotn sredin" Ekoloke faktore
odlikje promenljivost" +vaki od nji% varira veli*ini i intenzilet' koleba se prostorno i vremenski
*esto vrlo iroklm grani#ama" Tako na primjer' dnevna temperatra pstinjskim oblastima Azije
koleba se preko ljeta od A/I podne' do A'>=C no!"4 temperatra i svjetlost i vlanost variraj
irokim grani#ama" Ali se ekoloki faktori mijenjaj i fnk#iji vremena kao i svojim
kombina#ijama" Tako se reljef 3emljine povrine neprekidno mijenja tok geoloki% vijekova' a sa
njim i raspored mora" + drge strane isti ekoloki faktori razli*ito djelj na pojedine organske
vrste'razli*ito *ak i na pojedine stpnjeve nji%ovog razvi!a" U planinskim poto#ima' ive dve vrste
planarija' Eplanaria noormalno izdrava ljetne temperatre vode od /= do /; C dok Crenobia na
istim temperatrama mire" U obilj ekokoloki% faktora jedne organske vrste mog!e je prin#ip
odvojitil abioti*ke od bioti*ki% faktora' iako je izvjesnim sl*ajevima teko provesti grani# izme(
nji%" Tako je na primjer teko odl*iti da li glinl organsk materij koja sli kao %rana mnogim
organizmima'treba smatrati bioti*kim faktorom ili ne"2ejstvo jednog faktora je vijek relativno'
zavisnosti od ostali% sa kojima ide zajedno" Tako je na primjer gornja letalna temperatrna grani#a
bve prenosnika kge' JenopsKlla #%eopis zavisna od stepena relativne vlanosti" 8lanost < = 0=
9= := Detalna temperatra //I /;I 0/I 09I
@injeni#a da se organske vrste prirodi odravaj pod stalno promenljivim slovima sredine
objanjava se time da svaka od nji% pokazje ve! ili manj plasti*nost prema kolebanjima pojedini%
ekoloki% faktora" Ali je reak#ija organizma na dejstvo jednog faktora zavisna od stepena veli*ine i
intenziteta samog faktora" 3a sazrevanje polni% prodkata arana potrebna je temperatra od najmanje
.?IC 'otda se on normalnono ne razmnoava mnogim vodama +jeverne Evrope koje se preko ljeta
ne zagrijavaj do te temperatre" 2ejstvo ekoloki% faktora varira dakle sa stepenom nji%ove velni*ine
i intenziteta' ali je toleran#ija organizama prema obim tog variranja ve!oj ili manjoj mjeri
ograni*ena i razli*ita za pojedine organske vrste"U termalnim izvorima +jeverne Amerike broj vrsta
insekata koleoptera koji njima ive postepeno opada sa porastom temperatre vode "Postoje dakle
grani#e variranja veli*ine i intenziteta jednog ekolokog faktora koje odre(ena organska vrsta moe
izdrati" Preko ti% grani#a faktor prestaje da bde slov ivota i postaje smetnja opstank
4
vrste"Amplitda kolebanja jednog ekolokog faktora *ijim je grani#ama mog! opstanak odre(ene
organske vrste ozna*ena je kao ekoloka valen#a" $vaj zna*ajni pojam stini obeleava ekolok
plasti*nost vrste' njen reak#ion irin koja je spe#ifi*na i slovljena njenom ntranjom
konstit#ijom" 8eli*ina ekoloke valen#e za jedan odre(eni faktor varira od vrste do vrste i njene
grani#e mog biti ili jako razmaknte' ili naprotiv vrlo ske" U isti ma%' ekoloka valen#a jedne vrste
organizama nije ista za sve faktore ona za jedan faktor moe biti velika' za drgi naprotiv vrlo
mala"$drasli komara# malari*ar izdrava temperatrne ralike od ,0= do L0= C ali je osetljiva na
kolebanja vlanosti vazd%a'optimalna vlanost vazd%a treba da joj je :=IMo" $rganizmi sa skom
ekolokom valen#om za jedan odre(eni faktor ozna*eni s kao stenovalentni'sa irokom ekolokom
valen#om kao erivalentni' pri *em se gr*ki prefiks NstenoO (zak) i NeriO (irok) mog vezati za
izraze koji obeleavaj pojedine vrste ekoloke valen#e" Tipi*ni primjer stenovalentni% organizama za
temperatr (stenotermni organizmi) jes sprdotvorni korali koji ive samo zanom pojas okeana
oko ekvatora' izme( 0=I sjeverne irine i ;I jne irine' gde temperatra vode ne silazi ispod /=IC i
koleba se tok godine zanim grani#ama od svega / do 0IC" 8rlo stenovalentna za temperatr je
i *ove*ja bijela va koja ormalno ivi na temperatri od od /A do 0/I' ostvarenoj izme( odela i koe
*oveka i ne podnosi ve!a temperatrna kolebanja" $rganske vrste erivalentne za temperatr
mnogobrojnije s" Poznati primjeri s tigar koji ivi kako toplim dnglama 4ndije' tako i +ibir
gde se zimska temperatra spta do ,A=I' ili ameri*ka pma' koja je rasprostranjena na irokom
prostor od )anade na sever' do Patagonije na jg i dvogrba kamila koja pstinji Gobi izdrava
godinja temperatrna kolebanja od 0?I (leti) do ,0;I (zimi)" Fazli*it ekolok valen# pokazj
pojedine organske vrste i odnos na faktor %rane" +tenovalentne ovom pogled s mnoge vrste
leptira *ije se gsjeni#e %rane isklj*ivo na jednoj biljnoj vrsti' kao to je to sl*aj sa mlje*ikarom koji
je vezan za biljk mlje*ik ili sa leptirom Parnassis apollo' *ija se gsjeni#a %rani na bilj#i +edm
albm" 7aprotiv' gbar (DKmantria dispar) je erifag +jevernoj Ameri#i' gde je on importiran i
predstavlja zna*ajn teto*in ma' njegove gsjeni#e napadaj A;; razli*iti% biljni% vrsta" 8eli*ina
ekoloke valen#e za jedan faktor ne varira samo od jedne organske vrste do drge ona se isto tako
mijenja sa stpnjem razvi!a iste vrste" Po pravil je ekoloka valen#a ve!ine faktora najmanja ranim
stpnjevima razvi!a" Morski rak jastog Atlantskom okean ne dopire na sever dalje od Dofotski%
ostrva kraj norveke obale' jer se morska voda severnije ne zagrijava do temperatre (.> do.9IC) koja
je potrebna za razvi!e njegovi% larava"
$vde dakle a ekoloka valen#a za temperatr larvenog stpnja ograni*ava rasprostranjenje
prav# sjevera" U okvir ekoloke valen#e za jedan faktor postoji vijek odre(eni stepen veli*ine i
intenziteta kada je njegovo dejstvo na jedn organsk vrst najpovoljnije" Taj stepen odgovara
optimm dejstva tog faktora" Udaljavanjem od optimma ka grani#ama ekoloke valen#e dejstvo
postaje sve nepovoljnije i prelazi pesimm blizini gornje (maksimm) i donje (minimm) grani#e
ekoloke valen#e )ao i sama ekoloka valen#a' i poloaj ta*ke optimma varira od jedne vrste
organizama do drge i od jednog stpnja razvi!a do drgog" 3a jedan isti faktor' optimm moe leati
kod pojedini% vrsta blie maksimm ili blie minimm" +kp ekoloki% valen#i za pojedine faktore
*ine ekoloki spektar jedne organske vrste"4ako ekoloki faktori djelj #jelovito i me(sobno se
slovljavaj' ponekad samo jedan ekoloki faktor moe da ima odl*j! log za ivot odre(enog
organizma" Tada taj faktor postaje ograni*avaj!i ili limitiraj!i faktor' koji moe da grozi ili
potpno onemog!i ivot tog organizma" 7a primjer' koli*ina soli podlozi po pravil predstavlja
limitiraj!i faktor" 7a zaslanjenim stanitima' bez obzira na povoljne ili *ak optimalne klimatske
slove' velika koli*ina soli zemljit onemog!ava ivot mnogim biljkama"
)arakteristi*ne osobine koje ivim bi!ima omog!j opstanak spe#ifi*nim ekolokim slovima
stanita nazivaj se adapta#ije ili adaptivne karakteristike" $ne predstavljaj evoltivni rezltat
dgotrajnog pro#esa ekolokog prilago(avanja organizama spe#ifi*nim slovima spoljanje sredine"
Adapta#ije' kao osobine koje omog!j opstanak spe#ifi*nim slovima spoljanje sredine' zapisane
s geneti*koj osnovi svakog organizma" Adapta#ije se' prije svega' ispoljavaj na morfolokom
nivo" Dako je o*iti da je kakts oblikom svoga tijela morfoloki adaptiran na slove ekstremne se
pstinji" Me(tim' adapta#ije se mog ispoljiti i na fiziolokom nivo" U pstinjama ne ive samo
kaktsi" U njima se mog na!i i naizgled obi*ne biljke koje ive i izvan pstinjski% ekosistema" Te
5
biljke nis adaptirane na morfolokom nivo" Ali na*in nji%ovog fnk#ionisanja je veoma spe#ifi*an"
7a*in na koji vre fotosintez ili na*in na koji *vaj vod je drga*iji" $ne s se adaptirale na
fiziolokom nivo" +vako ivo bi!e je adaptirano na slove spoljanje sredine kojoj ivi" 2a nije
tako' ono jednostavno ne bi moglo da opstane" Me(tim' *esto se prirodi moe vidjeti da jedna ista
jedinka' koliko je pokretna i koliko tokom svog kretanja dolazi razli*ita stanita' mijenja svoj
izgled" +li*no je i sa sesilnim organizmima" Ukoliko tok sezone do(e do zna*ajniji% promjena
slovima spoljanje sredine' i oni mog zna*ajnije izmjeniti svoj opti izgled" Te kratkotrajne
morfoloke promjene nazivaj se modifika#ije" 3a razlik od adapta#ija' one s neobavezne i nestalne'
a traj onoliko dgo koliko traje i izmenjeni ti#aj spoljanjeg faktora"+kp svi% adaptivni%
karakteristika jednog organizma predstavlja ivotn form te vrste" + obzirom na ogromn
raznovrsnost stanita na 3emlji i ogroman broj rjeenja do koji% s doli razli*iti organizmi' jasno je
da je danas mog!e prepoznati i izzetno veliki broj razli*iti% ivotni% formi" Me(tim' kao to je
sistemati#i na osnov pojedini% karaktera' mog!e grpisati milione razli*iti% vrsta nekoliko
osnovni% #arstava' tako se i sve ivotne forme mog razvrstati nekoliko osnovni% grpa"
Ada+ta3i* i 6ivotna $o%"a
Ekoloki faktori s povezani #jelin' jer se zajamno slovljavaj i mijenjaj' pa zajedno' kao
kompleks' delj na iva bi!a" $rganizmi se prilago(avaj na te promjene tenji da preive" 3bog
toga se svaka vrsta odlikje posebnim osobinama koje s nastale tokom evol#ije' slovljene s
nasljednim *inio#ima i nazivaj se adapta#ije (prilago(enosti)"
Adapta#ije s vijek sklad sa stanitem kome ive i odraavaj karakter samog stanita" Hivotno
stanite je odre(eni prostor na 3emlji koji se odlikje spe#ifi*nom kombina#ijom ivotni% slova
(ekoloki% faktora)" +kp svi% adaptivni% osobina' koje se javljaj kod organizma jedne vrste kao
odgovor na ti#aje ekoloki% faktora' *ini ivotn (ekolok) form" Hivotna forma ve! na prvi pogled
kazje na slove sredine na koje s organizmi prilago(eni" $na se ostvarje na osnov genetski%
mog!nosti vrste tok dgotrajnog prilago(avanja na slove spoljanje sredine" Pojava da
me(sobno veoma daljene vrste imaj sli*ne morfoloke i fizioloke osobine' kazje da s se one
na sli*an na*in prilago(avale istim slovima sredine' pa s ostvarile ist ekolok form" 7asprot
tome' *esto se okvir srodni% vrsta sre! sasvim razli*ite ivotne forme jer te vrste ive razli*itim
slovima sredine"
5ogatstvo i raznovrsnost ivog sveta pogled razli*iti% tipova ivotni% formi moe se ilstrovati
mnogobrojnim primerima:
& kod biljaka s to ivotne forme drve!a' bnova' trava itd"-
& kod ivotinja slatkovodne' podzemne' mske' pstinjske itd" forme
Kli"at#k +%o"*n
Prije nego to zapo*nem tem o klimatskim promenama vano je napomenti da se klima na 3emlji
stalno mijenja' odnosno da se odvjek mijenjala" 7ekada ranije' sve do po*etka indstrijske
revol#ije' klima se mijenjala kao rezltat promjena prirodni% okolnosti" 2anas me(tim' termin
klimatske promjene koristimo kada govorimo o promjenama klimi koje se doga(aj od po*etka
dvadesetog vijeka" Promjene koje s registrovane pret%odni%' kao i one koje se predvi(aj za naredni%
?= godina smatraj se da s nastale kao rezltat *ovekovi% aktivnosti a ne kao posljedi#a prirodni%
promjena atmosferi"
7
E$kat #takln ba1t
Efekt staklene bate je izraz za zagrijavanje planete 3emlje nastalo poreme!ajem energetske ravnotee
izme( koli*ine zra*enja koje od +n#a prima i svemir zra*i 3emljina povrina" $vaj efekat
predstavlja rezltat pove!anja koli*ine zra*enja koje ne moe od povrine 3emlje da bde emitovano
svemir' ve! ga atmosfera pije i postane toplija" Atmosfera 3emlje odbija dio (0;,0:<) energije koj
+n#e direktno emitje (pojam pod nazivom albedo )' dok ostatak (zra*enje manji% talasni% dina)
pada na tlo i zagrijava ga' a tlo potom emitje infra#rvene zrake (manji% talasni% dina) koji'
normalnim okolnostima' glavnom odlaze svemir" Me(tim koliko atmosferi postoje gasovi koji
pijaj ovakvo zra*enje' do!i !e do pove!anja temperatre atmosfere" To se dogodilo sa atmosferom
3emlje poslednjem vijek"Ukratko' +n#e emitje energij razni% talasni% dina' dobar dio toga
stigne do 3emljine povrine' doprinosi stvaranj i odravanj svog ivota na 3emlji' a dio tog zra*enja
potom biva emitovan svemir i priroda je ravnotei" Ako neto zadri dio tog zra*enja' ravnotea se
kvari i nastaj problemi" $no to zadri zra*enje je poznato pod nazivom gasovi staklene bate' a
problemi koji nastaj s poznati pod nazivom globalno zagrijavanje"Efekat nastaje na sli*an na*in kao
staklenik' gde +n*evi zra#i vidljivog i ltraljbi*astog dijela spektra prodir kroz staklo i grij tlo
ispod stakla" Tlo potom emitje infra#rveno zra*enje koje ne moe pro!i kroz staklo' zadrava se
ntra i tlo ostaje zagrijano" Usljed toga je stakleni#ima mnogo toplije nego izvan nji%" 7a isti na*in
se ponaa i planeta 3emlja koliko postoji neka materija koja !e se ponaati kao stakleni krov"
Prilikom izba#ivanja iz fabri*ki% dimnjaka i asp%a atomobila gljenik(48),oksid (poznatiji kao
gljen,dioksid) i ostali tetni gasovi formiraj omota* oko 3emlje koji propta toplot da prodre do
povrine ali ne i da se vrati vasion" 7a ovaj na*in povrina 3emlje postaje sve toplija i iz godine
godin temperatre s sve vie"Fazlog koji dovodi do efekta staklene bate' sljed kojeg dolazi do
zagrijavanja povrine 3emlje drga*iji je od onog staklenoj bati' gdje do zagrijavanja dolazi slejd
smanjene #irkla#ije vazd%a i mijeanja zagrijanog vazd%a'a ne zbog same apsorb#ije +n*evog
zra*enja 4pak' ovaj pojam je iroko rasprostranjen i opte pri%va!en"
Po#l*di3:
& Porast tempreatre za .'> P A'> IC na .== P .>= godina
& Topljenje polarnog leda
& Porast nivoa mora
& Pove!anje isparavanja mora i sto i pove!anje obla*nosti
Slika br. ' :#"lkan. !emlja je jedan od geoloki najaktivniji(
planeta s"nevog s"stava
+matra se da je zbog ekstremnog pove!anja temperatra ivi svijet na 3emlji sve groeniji
"
" +ve vie
izmir razne biljne i ivotinjske vrste"
Ki#la ki1a je padavina zaga(ena smporovim dioksidom' dikovim oksidima' amonijakom i drgim
%emijskim spojevima" 2ok se normalna pB vrijednost kie nalazi otprilike oko >'>' pB vrijednost
kisele kie iznosi prosjek A do A'>" To otprilike odgovara A= pta ve!oj koli*ini kiseline odnos
na neoptere!en kini#"+manjenje pB vrijednosti za jedn mjer zna*i prirast kiselosti za
deseterostrko" Glavn odgovornost za optere!enja zrokovana kiselim kiama snose termoelektrane'
dim iz k!anstva i ispni plinovi promet" Qtete nastale djelovanjem kiseli% kia obi*no nastaj
sasvim daleko od stvarni% tetni% izvora"Ako pB vrijednost ina*e jako *istim brdskim poto#ima i
jezerima prije(e kiselo podr*je moe do!i do izmiranja riba i drgi% organizama" 2ospije li kisela
kia tlo osloba(aj se teki metali koji mog opteretiti podzemne vode' a time i pitk vod" 7a taj
na*in se *ovjek izlae poja*anom noenj teki% metala organizam"4spitivanja pokazj da
smporna i di*na kiselina snose najve! odgovornost za kiselost kie".:?=,i% godina prolog
stolje!a se brjalo o Rkiseloj kiiR" U me(vremen se *inilo da se ta tema zaboravila' no kisele kie i
dalje postoje" 4ako je ve!ina mrtvi% stabala posje*ena i me ponovo pomljene' ipak zro#i jo dgo
nis odstranjeni" U pro#esima sagorijevanja indstriji i sagorijevanj ispni% plinova promet i
dalje nastaj plinovi kao to s smpor,dioksid i dik,oksidi koji tim ptem dospijevaj okolin" +
vodom iz kini% kapi ovi plinovi reagiraj stvaraj!i kiseline" pB vrijednost kini% kapi se preba#je
kiselo podr*je"+tr*nja#i predvi(aj da !e se godini /=/=" za tre!in manje smporni%,oksida
isptati zrak nego godini .:?="' ali da !e se podr*j Azije nji%ova emisija tom vremenskom
period vie nego dvostr*iti" So tetniji s dik,oksidi koji okolin dospijevaj najve!im dijelom
kao ispni plinovi promet" Paralelno sa svjetskim prirastom prometa str*nja#i o*ekj prirast i
ovi% plinova na svim kontinentima"2akle' opasnost od kiseli% kia jo nije prola" Qtovie' brzi razvoj
indstrije i prirast prometa !e ki i na drgim kontinentima *initi kiselom" Teko je i zamisliti koji
*inak bi kisele kie imale na tropske me"
Slika br. ) :*+ekat
staklene bate
P%o3# na#ta*an*a ki#li. ki1a:
Pri pro#esima sagorijevanja nastaj smporov dioksid' dikovi oksidi i drgi plinovi koji pospjej
nastajanje kiselina" Takvi slobodni nemetalni oksidi oksidiraj vlanoj atmosferi sa vodenom parom
smporn i di*n kiselin" $ve tvari se otopljene nalaze zrak tako da onda na zemlj padaj sa
padavinama" Poto ovi proizvodi sagorijevanja nastaj pove!anoj koli*ini gradovima i
indstrijskim zonama' i pB vrijednost je ve!inom tamo nia nego na sel"Ugljikov dioksid spada
plinove koji one*i!j atmosfer i na taj na*in tje* na promjen klime" Pripada takozvanim
stakleni*nim plinovima' odnosno plinovima koji izazivaj pojav staklenika" U*inak djelovanja
stakleni*ni% plinova slojevima atmosfere je da se povrina 3emlje neprirodno zagrijava" Promjene
osje!amo svi' na svakom dijel planeta" )ako smanjiti koli*in glji*nog dioksida atmosferi koji
nastaje izgaranjem fosilni% goriva (gljena i nafte) pitanje je koje se ve! de vrijeme postavlja pred
znanost i politik' ali i pred sve stanovnike 3emlje" Me(narodne konven#ije tako(er ograni*avanj
emisij glji*nog dioksida atmosfer"
Pro#es kako iz glji*nog,dioksida reak#iji s vodom nastaje glji*na kiselina (B/C$0): CO2 + H2O
> H2CO3
Pod pojmom dik,oksidi 8NOJ) se objedinjj dva spoja: dikov monoksid (7$) i dikov
dioksid (7$/)" $vi plinovi nastaj prije svega pri sagorijevanj fosilni% goriva" Pri svakom
sagorijevanj nastaj dik,oksidi kao spoj dika iz zraka i kisika" Qto je ve!a temperatra
sagorijevanja to je bre nastajanje dikova oksida")od svakog pro#esa sagorijevanja se prije svega
osloba(a dikov monoksid koji kasnije zrak oksidira tetni dik,dioksid" 4z dikova dioksida
se reak#iji sa vlagom stvara di*na kiselina koja je odgovorna za tre!in nastanka kisele kie"Ako
se dnevna vrijednost kon#entra#ije dik,dioksida zrak nalazi preko .>= g po m
0
nastpaj aktna
oboljenja dini% organa" Pokazatelji %roni*nog zatrovanja s: glavobolja' nesani#a' *irevi
slzni#e"+mporov dioksid je daleko najtetnija tvar zrak" Fadi se o plin bez boje' ali jakog i
negodnog mirisa koji kod ljdi prije svega djelje na dine organe" U zimskim mjese#ima visoka
kon#entra#ija smporovog dioksida zrak zajedno sa prainom koja se nalazi zrak *ini
smog"+agorijevanjem fosilni% zapaljivi% tvari se atmosfera jako zaga(je smporovim dioksidom" $n
se pretvara smporn kiselin i spoj s vodom *ini kisel ki' koja je jedan od glavni% zroka
izmiranja ma"Ugradnjom pro*i!iva*ki% re(aja na termoelektranama smanjena je emisija
smporova dioksida 2gotrajno djelovanje smporova dioksida na *ovjeka rezltira nedostatkom
oksa' #rvenjenjem jezika' a kasnije palom pl!a i prestankom disanja" 5iljke reagiraj jo
osjetljivije na djelovanje smporovog dioksida" Pro#es fotosinteze se remeti i posljedi#a toga je
ote!enje li!a (izmiranje ma)"
Podr*ja primjene smporova dioksida: kao sredstvo za konzerviranje %emiji
& kao sredstvo za izbjeljivanje tekstilnoj indstriji
% ,%-S ,1.% ,l.S ,2.%
,2.. ,'.1/
Slika br. . : 0eogra+ska raspodjela "tjecaja s"l+atni( aerosola na
s"nevo zraenje- 12m
2
& kod pro#esa pro*i!avanja voda
Pro#es kako iz smpor,dioksida reak#iji sa vodom nastaj smporasta (B/+$0) i smporna kiseli
(B/+$A):
502 + H2 O > H2 SO3
503 + H2 0 > H2 SO4
Gore navedeni spojevi s samo neki od primjera' jer svakako postoje i drge mog!nosti nastanka
kiselina' koje tako(er pridonose nastank kiseli% kia"
Posljedi#e kiseli% kia
U tl kiseline zapo*inj svoje tetno djelovanje" )isela kia prije svega tetno djelje na oskdne
brdske predjele' jer kiselina otapa %ranjive tvari' kao npr" kal#ij' iz tankog sloja %msa' pa stabla
ostaj bez kal#ija koji im je prijeko potreban za izgradnj nji%ovi% stani#a")iseline izravno ote!j
korijenje stabala ili vodom dospijevaj li!e ili igli#e drve!a' te ote!j nji%ova tkiva" Posljedi#a s
mrlje sme(kaste boje"Tako(er otapaj teke metale i alminij tl"
9ti3a* ki#li. ki1a na bil*k :
Pove!anjem kiselosti tla' to zna*i pove!anjem koli*ine BL iona' se iz tla ispir vane mineralne tvari
kao to s magnezij' kalij' kal#ij itd" Tako dolazi do drasti*nog smanjenja pB vrijednosti" 7a temelj
smanjivanja pB vrijednosti kao posljedi#a %emijski% pro#esa nastaj ioni koji imaj tetno djelovanje
na korijenje biljki i na tlo" 4sto vrijedi i za ione eljeza koji se osloba(aj pri pB vrijednosti manjoj od
0'?" +tpanj tetnosti kona*no ovisi o vrsti od" tip tla"4gli*asto drve!e je ja*e pogo(eno tetama
prozrokovanim kiselim kiama' i to jela vie nego smreka" )od listopadnog drve!a je najja*e
pogo(en %rast" Prije svega s ote!ene me na mjestima sa *estim i obilnim padalinama i koja jo k
tome imaj relativno niske prosje*ne godinje temperatre" To se odnosi na me na viim
nadmorskim visinama" $biljeja bolesti koje se pojavljj s jako razli*ita"Pojedini simptomi bolesti
nastpaj neovisno jedni o drgima i pri tome mog ovisno o regiji kojoj se pojavljj biti i jako
razli*iti" )od igli*astog drve!a s stanovljene sljede!a ote!enja:
& $te!enja igli#a (potjele igli#e' opadanje igli#a)
& $te!enja ppoljaka i mladi% kli#a
& $te!enja kore
& $te!enja drveta
& Anomalije rasta
Slika br. 3 :osljedica
kiseli( kia
& $te!enja korijenja
& +labljenje otpornosti na mraz' infek#ije' teto*ine itd"
Fazlog zbog kojeg listovi te je *esto manjak %ranjivi% tvari" Potjeli listovi odmir i opadaj" Uz
bolje vjete okolini postoji mog!nost regenera#ije i ponovnog ozelenjavanja drve!a" Ako do(e do
izmiranja ma' to !e imati za posljedi# promjen #ijelog ekosistema" To zna*i da se opet mog
nastaniti nie biljke koje s bolje prilagodljiva na kiselo tlo" Me(tim' srednjoj Eropi jo nije takvo
stanje da s ote!enja ma nepopravljiva
Uti#aj kiseli% kia na jezera
U +kandinavskim jezerima se pojavila pB vrijednost vode 0" To vodi do izmiranja mikroorganizama
i biljki i na kraj #ijelog ekosstava" Ako jezera tje* rijeke koje s prije toga prolazile kroz kisela
mska tla' dodatno se poja*ava smanjivanje pB vrijednosti"
Uti#aj kiseli% kia na gra(evine
8iak protona kini#i prozrokje poja*ano raspadanje kamenja' to zna*i da se brzava tronost"
Tako na primjer vapnena# reagira sa smpornom kiselinom gips" Time se kamenje drobi" 7a sli*an
na*in se pijesak razgra(je" 7a taj na*in se mnogobrojni kltrni spomeni#i i stare #rkve nepovratno
nitavaj"
I-)"i%an* 1)"a :
Pojam izmiranje ma ozna*ava tete na velikim povrinama me koje izazivaj odmiranje igli#a i
li!a"Fadi se o smetnji #ijelom odnos drvo , tlo , zrak' tj" o oboljenj #ijelog ekosistema" Glavni
zrok s kisele kie' a ostali mog!i zro*ni#i s tetne tvari kao to s dikovi oksidi i teki metali
koji nastaj promet' doma!instvima i indstriji"Tako(er i ekstremne vremenske i klimatske
promjene' pogreke kod pomljavanja' gljive' bakterije' virsi' tetni kk#i mog se smatrati
zro*ni#ima izmiranja ma"4ntenzivnom sje*om ma' posebno tropski% ma Snoj Ameri#i'
takozvani% Rpl!a planete 3emljeR' nitava se jedini izvor kisika potrebnog za ivotne pro#ese"
P%obl" +itk vod
3aga(enje voda predstavlja najkompleksniji globalni problem" +vako zaga(enje koje se emitira
ivotn sredin dospije do podzemni% voda' rijeka' jezera i mora" 3aga(enje iz zraka kiselim kiama
prenosi se do tla ili vodeni% povrina" 3aga(enja zemlje slivaj se povrinske i podzemne vodene
tokove" Fijeke i jezera s pod konstantnim pritiskom zaga(enja otpadnim vodama iz rbani% sredina'
%emijskim otpadom iz indstrije i transporta' pesti#idima sa poljoprivredni% povrina' i sl"8elike
koli*ine organske tvari koja otpadnim vodama dospijeva do rijeka' jezera i mora izaziva pro#es
etrofika#ije *ija s posljedi#e mtno!a' poviena temperatra' nekontrolirana primarna prodk#ija'
smanjenje rastvorenog kisika i pomor ribe i drgi% organizama"4ako je ;=< planeta 3emlje pokriveno
vodom' samo /< te vode predstavlja resrs slatke vode' a prekomjernom eksploata#ijom i zaga(enjem
prozrokovano je smanjenje zali%a pitke vode na globalnom nivo"5osma gotovo ne pro*i!ava
otpadne vode" $stale tranzi#ijske zemlje naprednije s tom podr*j od 5osne" Ako se taj problem
ne rijei' 5osna !e vrlo skoro biti so*ena s ozbiljnim prijetnjama za rezerve pitke vode" )ona*no' i iz
7a#ionalnog plana djelovanja za okoli vidljivo je da 5iB ima vrlo mali broj re(aja za pro*i!avanje
otpadni% voda te da stoga stalno raste razina zaga(enja vode"@injeni#a je da !e 5osna zbog
nepro*i!avanja otpadni% voda i problema s otpadom' bez zimanja obzir kiseli% kia' biti vrlo skoro
so*ena s ozbiljnim prijetnjama za rezerve pitke vode"Analogno navedenome' do!i !e do porasta
kan#erogeni% oboljenja probavnog trakta stanovnika koji pij zaga(en vod' to slijedi iz porasta
sadraja nitrata podzemnim i povrinskim vodama i miljenja medi#inski% str*njaka objavljeni%
medi#inskim leksikonima i pblika#ijama +vjetske zdravstvene organiza#ije"
Slika br. $
:!aga4enje vode
Ki#li okani
Globalno zagrijavanje je ekoloki problem koji tje*e na ivot na planet 3emlji" $vo zagrijavanje' tj"
porast globalne temperatre prozrokovano je efektom staklenika' odnosno slojem plina gljikova
dioksida koji se (prekomjerno emitiran kao posljedi#a ljdski% aktivnosti) akmlirao sredinjem
dijel atmosfere i ne dozvoljava da se toplina' koja se generira pro#esima na 3emlji' ispsti svemir'
nego se vra!a nazad na 3emljin povrin" Mi posljedi#e ovog problema osje!amo svakodnevno' a
osim porasta temperatre' dolazi do promjena biolokim pro#esima' topljenja ledeni% santi'
podizanja nivoa mora' promjene stanita biljaka i ivotinja slijed ada pta#ije na nove klimatske
vjete"@ovjek svakog dana da%ne oko /= === litara zraka' a jedno i sve ve! kon#entra#ij tetni% i
otrovni% materija' kao proizvod indstrijaliza#ije' transporta' ali i svakodnevni% ljdski% aktivnosti"
3aga(enje zraka moe biti plinovima ili sitnim *esti#ama' a negativan tje#aj ima na ljdsko zdravlje'
ivotinjski i biljni svijet kao i ekosisteme" 3aga(enje zraka ve!e je rbanim sredinama' a slijed
strjanja zraka lako se kre!e i iri"7astavi li se pove!avati koli*ina isptenoga glji*nog dioksida'
povrina mora mogla bi postati kiselija nego ikad prije posljednji% 0== milijna godina (osim
razdobljima globalni% katastrofa)' pie 7eT +#ientist" $sim toga' pokazalo se da se bioloka
prodktivnost okeana nakon osamdeseti% godina /=" stolje!a smanjila za 9<")ako se pove!ava
koli*ina glji*nog dioksida atmosferi' sve ve!a koli*ina toga plina reagira s morskom vodom' zbog
*ega nastaj bikarbonati i ioni vodika' a to pove!ava kiselost povrinskoga sloja mora" 7akon
ledenoga doba pB o#eana iznosio je ?'0 neposredno prije po*etka indstrijske ere i isptanja C$/
iznosio je ?'/ a danas pB o#eana iznosi ?'."Eksperimentima se pokazalo da !e atmosferski C$/ posti!i
najve! vrijednost do /0==" godine s .:== ppm' to je pet pta vie nego danas" 3bog toga !e pB
vrijednost povrinskoga sloja mora pasti na ;'A i ostat !e na toj razini nekoliko stotina godina"So nije
jasno to bi takva dramati*na promjena kiselosti mora zna*ila za ivot mor' no poznato je da kisela
sredina zrokje razgradnj karbonata' pa bi najranjivije ivotinje bile one s ljtrom od kal#ijeva
karbonata ili egzoskeletom' a to s koralji i neke alge"Poksi s dvostr*enom koli*inom C$/
obavljeni golemom staklenik 5iosp%ere / pokazali s da te ivotinje takvim vjetima stvaraj
A=< manje kal#ijeva karbonata" +atelitskim mjerenjima tvr(eno je da je protekli% nekoliko
desetlje!a smanjena koli*ina %lorofila okeanima"
Gl%i i ldn +lo
Slika br. $
:!aga4enje vode
Slika br. 5 :oveanje kiselosti okeana , #elika prijetnja
morskim ekosisitemima
Slika br. 6 : *+ekt staklenika omog"io je 7ivot na !emlji- ali je zbog lj"dskog
"tjecaja taj e+ekt " zadnji( nekoliko godina sve izra7eniji i dolazi do globalnog
zatopljenja. Slika prikaz"je topljenje leda.
Planinski gle*eri se smanjj mnogim dijelovima svijeta mada s na*ni#i posebno zabrinti za
oblast Aljaske" U tom podr*j je zadnji% >= godina nestalo oko ?= kbni% kilometara leda" Gle*eri
se obi*no tope kada tok zime padne manje snijega nego to se tokom ljeta istopi" )oli*ina snijega
na ve!ini planina Aljaske je znatno smanjena" Fa*na se da je stvar toliko ozbiljna da *ak polovina
vode koja sled topljenja ide ka okenima poti*e od topljenja leda na Aljas#i" U mart /==/" javnosti je
skrenta panja na p#anje ledene plo*e Darsen 5 na Antarktik" 7a*ni#i s bili prili*no iznena(eni
brzinom kojom se odvajanje doga(alo"
v
)omad
v
leda za koji je pro#enjeno da tei oko >=== miliona
tona i koji ima povrin neto manj od drave kojoj ivimo' odlomio se od kontinenta i raspao na
%iljade manji% santi leda" Eksperti s ovakav is%od predvideli jo prije nekoliko godina ali s i oni bili
iznena(eni kada se sve zavrilo za samo mjese# dana" $dvajanje ove ledene mase nije ti#alo na nivo
mora poto je i prije odvajanja led pltao na vodi" To naalost nije klonilo smnje na*nika da !e
bd!a odvajanja leda na Antarktik i drgim mestima imati ozbiljnog ti#aja na nivo mora"
Temperatre s na Antarktik prosjek porasle znatno vie odnos na ostatak planete U*ak /">
stepena Celzijsa za >= godinaV a razlog za to i dalje nije sasvim jasan" )rivi#a neminovno pada na
globalno otopljavanje koje je izazvao *ovek poto brzina odvajanja ledene plo*e popt Darsena 5 do
tada nikada nije zabiljeena" Ako se po*n topiti i ledene mase na samom kontinent tj" kopnenom
del Aljaske' neminovno !e do!i do drasti*nog pove!anja nivoa mora" 7a primjer' ako se potpno
otopi #ijela ledena masa zapadnog Antarktika nivoi mora !e porasti za > do 9 metara" $vakav is%od bi
predstavljao kataklizm globalni% razmera"
Po+lav
Djeto /==/" godine Evropi se zavrilo sa poznatim dgotrajnim kiama i katastrofalnim poplavama
7ema*koj' @ekoj' Astriji' Fsiji' Fmniji' 4taliji i Qvaj#arskoj" 4 pored toga to se klimatske
promjene ne mog sa sigrno! povezati sa pomentim dgotrajnim kiama' na*ni#i predvi(aj
*e! pojav vremenski% neprilika godinama koje dolaze" 4zvetaj britanske vladine agen#ijeT%e
Environment Agen#K +stainable 2evelopment Unit iz /==." kae: W8elike poplave koje s se ranije
doga(ale prosek na svaki% .== godina mog se po*eti doga(ati svaki% .= ili /= godina" Poplave
mog postati dgotrajnije a groene oblasti znatno ve!e pa *ak ob%vatiti i podr*ja za koja je do
tada bilo nezamislivo da bd poplavljena"WProblemi koji prijete razvijenim i nerazvijenim podr*jima
planete s razli*iti mada !e i jednima i drgima stvoriti velike glavobolje" U razvijenim zemljama
kojima je sasvim normalna i U masovnaV pojava osigranje sopstvene imovine' osigravaj!i zavodi !e
morati da promjene politik prema klijentima koji ive groenim oblastima" Poten#ijalne tete s
ogromne i pitanje je da li s ina*e veoma sigrni osigravaj!i sistemi stanj da pokrij takve tete"
8e! sada se mijenjaj dosadanje prakse izgradnje stambeni% i poslovni% objekata po*evi od loka#ija'
nadmorske visine' kori!eni% materijala itd" Manje razvijene i nerazvijene zemlje imaj neto
v
ivotnije
v
probleme koji se odnose pre svega na preven#ij velikog broja rtava nabjalim rekama"
)!e i kolibe )ini i 5anglade koje s nedavnim poplavama bile zbrisane sa li#a zemlje odnijele
s i veliki broj ljdski% rtava" Mnogi preivjeli s za de vrijeme ostali bez krova nad glavom"
Teko je re!i da li s ove poplave izazvane ba klimatskim promenama o kojima govorimo ali je jasno
sa kakvim se rizi#ima so*avaj stanovni#i ovi% podr*ja i kakva i% sdbina *eka koliko se poplave
po*n deavati *e!e" 4ako je za o*ekivati pove!anje padavina izazvano globalnim otopljavanjem'
glavn log kod poplava igraj neki drgi faktori" $goljavanje tj" sije*enje ma tako(e ima veliki
ti#aj poto planinske me imaj velik mo! pijanja vode" Ako ljdi nastave da nitavaj te
povrine' voda !e imati vie prostora za prolazak to pove!ava rizik za naseljena mjesta" Mo*vare
tako(e imaj velik sposobnost pijanja vlage' ali one se danas masovno isj radi indstrijskog
razvoja" $balna podr*ja na #ijeloj planeti s prva na dar sl*aj podizanja nivoa mora" Qtet bi
tom sl*aj pretrpjele i priobalne povrine koje se koriste poljoprivredne svr%e" $d .> najve!i%
gradova svijeta *ak .0 se prostire priobalnim zonama tako da !e sl*aj pove!anja nivoa mora biti
neop%odno izgraditi skpe odbrambene me%anizme" 7ije potrebno posebno naglaavati da !e svda
gdje bde groen *ovjek biti na dar i biljni i ivotinjski svet"
KAK,A NAS !9D9NOST EKA:
U :=,im godinama prolog stolje!a se smatralo da *ovjek ima primjetan tje#aj na klimatske
promjene' no ve! /==." je donesen zaklj*ak da s promjene klimatskim obiljejima posljednji%
>= godina velike zrokovane ljdskim tje#ajem" U posljednji% 0== godina temperatra na 3emlji je
narasla za ="; stpnjeva' od toga ="> stpnjeva samo /=" stolje!" A od > najtopliji% godina otkad
postoje mjerenja bilo je :=,ima prolog stolje!a dok se broj %ladni% dana gotovo prepolovio" 2o
kraja /." stolje!a se o*ekje porast srednje temperatre na 3emlji za od ."A do >"? stpnjeva" Porast
temperatre bi mogao zrokovati promjen oborinskog reima te porast morske razine" 2o sredine /."
stolje!a bi se zimske oborine na sjevernoj %emisferi mjerenim irinama mogle pove!ati" 3a to
vrijeme se Afri#i' Astraliji' sredinjoj Ameri#i o*ekje smanjenje koli*ine oborine" U tropima se
tako(er o*ekje pove!anje koli*ine oborine" +matra se da !e zapadni dio Antarktika potpno nestati
do kraja stolje!a to bi moglo rezltirati enormnim pove!anjem razine mora" $*ekje se vie vr!i
(ve!a vjerojatnost za se) i manje ledeni% dana' te intenzivniji oborinski doga(aji" Globalno
zatopljenje !e se najvie osjetiti mjerenim irinama i na polovima dok !e manji% promjena biti
tropima" 4 dosad razorne meteoroloke pojave postat !e jo razornije" Uragani !e biti ja*i' s ja*om
oborinom i ja*im vjetrom" 7o znanstveni#i nemaj odgovor na pitanje to !e se dogoditi s
grmljavinskim oljama i tornadima' pretpostavlja se da !e i% biti vie i da !e biti ja*i" Tako(er se
o*ekje ja*anje azijskog monsna te oljni% spora' osobito na podr*j +jevernog mora" 8elike
poplave s se dosad javljale svaki% otprilike .== godine' bd!nosti se o*ekje da !e se javljati
svaki% /= godina" Ako se otopi zapadni dio Antarktika' razina mora bi mogla porasti za >,9 metara'
dok je posljednji% .== godina porasla za .=,/= #entimetara' no topljenje leda na Antarktik je
najgori mog!i s#enarij"
Slika br. 1% : Slika prikaz"je dramatino topljenje leda na 8rktik" " posljednji(
2% godina. 0olim okom je
"oljivo da se povrina leda drastino smanjila.
POSLJEDI;E
)limatske promjene zrokj izmiranje neki% biljni% i ivotinjski% vrsta te pojav novi%" Prisjetimo
se samo dinosara koji s izmrli tijekom posljednjeg ledenog doba" )ako klimatske promjene tje*
na ivi svijet moe se vidjeti na drve! svakom park ili vaem vrt" Distanje i #vjetanje drve!a se
javlja stdenom i prosin# to nikako nije prirodno' b(enje biljaka je do sada bilo rezervirano za
prolje!e" Prolje!e dolazi do / tjedna ranije nego to je prije >=,ak godina' a jesen stie oko tjedan dana
kasnije" 5d!i da se mijenja strktra %ranidbenog lan#a prirodi' s listanjem drve!a dolazi do
promjene ivot insekata' to rezltira smanjenjem ili pove!anjem broja pti#a koje se njima %rane"
)oraljni grebeni kao vrlo osjetljivi ekosistemi !e tako(er stradati" Ako temperatra poraste za .,/
stepena' koraljni greben !e izblijedjeti i na kraj i odmrijeti" Promjena meteoroloki% vjeta velike
!e tje#ati na promjene agrokltri odre(eni% podr*ja" )ltre koje s se na nekom podr*j
zgajale stolje!ima' vie ne!e spijevati' no zato !e se spijevati neto drgo" $*ekje se pomi#anje
agrokltra prema sjever" 2akle' za o*ekivati je da !emo 5osni zgajati banane" Poljodjelstvo !e se
morati restrktrirati prema *vanj zali%a vode' s obzirom da se o*ekj sna ljeta i kiovite zime'
sstav navodnjavanja !e morati *vati vod i #ijel sezon" Porast srednje temperatre na 3emlji !e
tje#ati na ljdsko zdravlje" Prije svega klimatske promjene !e tje#ati na kvalitet %rane koj jedemo
te na vod koj pijemo" 7eki znanstveni#i najavljj da !e topliji svijet biti i bolesniji svijet" 7o' ako
zime bd toplije' manje !e ljdi mirati od %ladno!e' ali prirodno odmiranje bakterija na niskim
temperatrama !e izostati to moe dovesti do irenja razli*iti% bolesti" Djdi !e *e!e mirati od
toplinski% dara' od posljedi#a prekomjernog U8 zra*enja te trovanja %ranom" Tako(er se o*ekje i
irenje bolesti na podr*ja na kojima do tada nis bile poznate' primjeri#e malarija i komara#
malari*ar !e se proiriti prema sjever" $tprije je poznato da vrijeme tje*e na nagle pojave pale
pl!a' gripe i bron%itisa" @este poplave zrokovat !e bolesti koje se ire vodom" 8r!a ljeta i blage
zime te *e!e pojave ekstremni% vjeta tje#at !e na sav ivi svijet' ne samo na ljde" Podizanjem
razine mora smanjivat !e se svjetsko kopno *ime s stanita mnogim biljni% i ivotinjski% vrsta
groena" Moda najpoznatija groena vrsta je polarni medvjed" Topljenjem arkti*kog leda' polarni
medvjed gbi svoje stanite' a bd!i da !e klimatskim promjenama najvie biti pogo(ena polarna
podr*ja' koliko se neto drasti*no ne promijeni' o*ekje se izmranje polarnog medvjeda"
JELI !A S,E TAKO ;RNO:
Mnogi znanstveni#i skepti*no gledaj na prognoze globalnog zatopljenja' prije svega jer se klima i
prolosti mijenjala sama od sebe te smatraj da ljdski tje#aj ne moe biti toliko velik" )lima je
kompleksan sstav s mnogo ljdima nepoznati% parametara te je malo vjerojatno da promjena malog
skpa podataka kao to s stakleni*ki plinovi moe bitno tje#ati na taj ogroman sstav" Mnogo toga
je klimatskim promjenama nepoznani#a" 7evjerojatno' ali klimatske promjene !e imati i pozitivan
tje#aj na odra(ena iva bi!a" 7eke biljne i ivotinjske vrste !e nestajati' no drge !e nastajati" Fazlog
izmiranja ivotinjski% vrsta je tome to ivotinje trebaj vie vremena da se prilagode promjeni dok
s ljdi fleksibilniji" )limatske promjene mog imati i neke pozitivne strane" 7ove biljne i ivotinjske
vrste !e se mo!i zgajati dosad nepogodnim irinama" Djdi bi vie svoji% aktivnosti mogli vriti na
otvorenom zbog godni% temperatra"
+ama *injeni#a da se jo nita ne podzima po pitanj prilagodbe na nove klimatske vjete govori da
jo nije prekasno i da jo moemo neto podzeti ne bi li se sprije*io najgori s#enarij" Prema
pro#jenama da bi se zastavio ljdski tje#aj na klimatske promjene emisija C$/ se treba smanjiti za
;=<" 7ajve!i problem sa C$/ je taj to on ostaje atmosferi i do .== godina" Ukoliko bi trentno
zastavili emisij C$/' trebale bi pro!i godine i godine da se atmosfera o*isti od tog stakleni*kog
plina" 7o to se ne!e dogoditi' rastom popla#ije' porabom fosilni% goriva' dio C$/ atmosferi !e
rasti te !e do klimatski% promjena i porasta temperatre na 3emlji do!i' no pitanje je kolikoj mjeri"
+manjenjem emisije stakleni*ki% plinova barem malo' klimatske promjene ne!e biti toliko nagle i
drasti*ne' te !e i ljdima i ostalom ivom svijet na planet ostati dovoljno vremena da se prilagodi
novim vjetima"
TA O,JEK MO<E 9INITI
Qto mislite kako bi se va ivot mogao promijeniti s klimatskim promjenamaX +vaki *ovjek moe
*ini neto za o*vanje okolia i smanjenja stakleni*ki% plinova" Prije svega treba krenti od mali%
stvari k!anstv gdje se energijom treba raspolagati ra#ionalno:
& gasiti svjetlo prostorijama kojima se ne boravi'
& k%ati samo onoliko vode koliko nam treba'
& gasiti k!anske re(aje koji nis potrebi'
& to manje otvarati friider i nikako ne drati vrata otvorena'
& siti odje! prirodno na zrak' a ne sili#i'
& prati odje! i s(e na ekonomi*nim programima'
& zimi smanjiti temperatr zatvorenim prostorima za . stpanj'
& re#iklirati plastik' papir' limenke' odje!
& da bi zadrali toplin prostoriji' jtro nav!i zastore'
& pjea*iti i voziti se bi#iklom mjesto atomobilom"
Gore navedene stvari koje moete izvesti vaem k!anstv ne stoje vas nita' a mog *ini pno za
o*vanje naeg planeta"
Ukoliko ste voljni izdvojiti neto nova#a za borb protiv nagli% klimatski% promjena vijek moete:
& koristiti tedne sijali#e
& graditi k!e s boljom izola#ijom
& na krov postaviti solarne plo*e koje !e vam grijati vod
& izolirati prozore i vrata i postaviti dple prozore
& koristiti obnovljive izvore energije (sn*eva energija' snaga vjetra' geotermalna
energija' snaga vode i valova te nklearna energija)
Prilagodba novim klimatskim vjetima bd!nosti bi mogla biti vrlo skpa" )limatske promjene
ne!e imati jednak tje#aj na sve dijelove svijeta" +iromaniji dijelovi ne!e biti toliko fleksibilni i
prilagodba !e biti dga i teka" Ako sada po*nemo' prilagodit !emo se s manje posljedi#a" So nije
kasnoY 3emlja je na jedini planet na kojem zasad moemo ivjeti' ponaajmo se svi prema njoj s
potovanjem i *vajmo j" 7emamo drgi izbor" @vajmo ono to imamo' dok to jo imamo"
=AKLJ9 AK:
Ekoloki faktori s povezani #jelin'jer se zajamno slovljavaj i mijenjaj 'pa zajedno'kao
kompleks'djelj na iva bi!a" $rganizmi se prilago(avaj na te promjene tenji da preive" 3bog
toga se svaka vrsta odlikje posebnim osobinama koje s nastale tokom evol#ije'slovljene s
nasljednim *inio#ima 4 nazivaj se adapta#ije(prilago(enosti)"
Adapta#ije s vijek sklad sa stanitem kome ive 4 odravaj karakter samog stanita" Hivotno
stanite je odre(eni pro#tor na 3emlji koji se odlilkje spe#ifi*nom kombina#ijom ivotni% slova
(ekoloki% faktora )" +kp svi% adaptivni% osobina'koje se javljaj kod organizma jedne vrste kao
odgovor na ti#aje ekolooki% faktora'*ini ivotn (ekolok) form" Hivotna forma ve! na prvi
pogled kazje na slove sredine na koje s organizmi prilago(eni" $na se ostvarje na osnov
genetski% mog!nosti vrste tok dgotrajnog prilago(avanja na slove spoljanje sredine" Pojava da
me(sobno veoma daljene vrste imaj sli*ne morfoloke 4 fizioloke osobine'kazj da se one na
sli*an na*in prilago(avale istim slovima sredine'pa s ostvarile ist ekolok form" 7asprot
tome'*esto se okvir srodni% vrsta ssre! sasvim razli*ite ivotne forme jer te vrste ive
razli*itim slovima sredine
7aa planeta plovi svemirom i na njoj ivimo ve! mnogo godina" To je na mali svijet' to je mjesto
gdje *ovjek stanje" A da li smo dovoljno brini prema njemX Djdska svijest je danas toliko
opsjednta materijalizmom i drgim stvarima' da i ne vide da se resrsi ove nae planete polako
smanjj" 4 tek poneko se zapita da li je dobro sve to to radimo" 3aga(ivanjem rijeka' mora' planina
ne!e nestati zemlja' ve! mi sami" 3emlja !e nastaviti da postoji pa makar i bez ivota na sebi"
$vdje velik log igra *ovjekova svijest" 2a je *ovjek svjesniji drga*ije bi se op%odio prema svojoj
okolini" +%vatio bi vanost zdrave prirode' i zbog sebe' i zbog drgi%' i zbog svoje dje#e" Me(tim
izgleda da svijest *ovje*anstva nije dovoljno razvijena" 4 samo moemo da se nadamo da !e se ljdska
svijest bd!nosti vie razviti a s tim i na odnos prema naoj planeti"
Sednom s pitali jedn mdr en: RQta treba da se desi da bi ivot na zemlji postao boljiXR" $na se
nasmijeila i rekla: R+amo evol#ija *ovje*anstva"R 3na*i jedna kompletna promjena svijesti koja bi
nam lila spoznaj o tome kako treba da ivimo' kako da se odnosimo prema sebi' drgima i naoj
okolini" @ovjek mora da s%vati da ne moe tek tako da koristi prirodna bogatstva bez ograni*enja"
Mora da s%vati da nitavanjem prirode nitava vlastito to*ite i vlastiti ivot"
LITERAT9RA:
>? @ Ekolo'i*a @ =ni3a (AA0
P%o$?d%? vko Kad%iB
(? INTERNET:
Z .tt+:CC.%?Diki+dia?o%'
Z .tt+:CCDDD?vi'o%an?o%'C
Z .tt+:CCDDD?biontE#kola?3o" ?
Z .tt+:CCDDD?kolo'i*a?baC
(A
SADRAJ:
Po*a" : Ekolo1ki $akto%i?????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????? (
Pod*la Ekolo1ki. $akto%a??????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????? /
S)nva #v*tlo#t i to+lota ??????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????? 0
,oda 0
,a-d).???????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????
Eda$#ki $akto%i?????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????? 2 E 5
!iotiki $akto%i????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????? 5
Ekolo1ka valn3a????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????? 7 E >A
Ada+ta3i*a I 6ivotna $o%"a??????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????? >>
Kli"at#k +%o"*n????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????? >>
E$kt #takln ba1t????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????? >( E >/
Ki#l ki1????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????
P%obl" +itk vod???????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????? >7
Ki#li okani??????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????
Gl%i i ldn +lo????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????? (A
Po+lav?????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????? (>
Kakva na# b)d)Bno#t ka ((
Po#l*di3???????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????? (/
Sta ov*k "o6 )initi (0
=akl*)ak (2
Lit%at)%a (4
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com