1 Govor I Jezik

1
Govor i jezik
Fonetika i lingvistika
Elenmari Pletikos
Predmet: Kultura govora
Studij: Mediji i kultura drutva
Elenmari Pletikos - "Kultura govora" - Jezik i govor 2
Teme predavanja
1) Naslov kolegija: Kultura govora?
2) Definicija govora
3) Komunikacijski proces
4) Odnos govora i jezika
znanstvene discipline: fonetika vs. lingvistika
govorni i jezini znakovi
govorni i jezini lanci
5) Govorne funkcije
6) Govor kao zasebna ljudska sposobnst
2
Kultura ?
lat. colere
= nastanjivati, uzgajati, obraivati zemlju; tititi, tovati, astiti
1) sve to je stvorilo ljudsko drutvo i to postoji po
tjelesnom i umnom radu ljudi (naspram prirodnim
pojavama)
2) stupanj savrenstva u vladanju nekom granom znanja
ili djelovanja
3) u poljoprivredi gajenje, obraivanje bilja
Kultivirati
1) obraivati, njegovati, uzgajati
2) prenes. razvijati, poticati, iriti
Kultura civilizacija priroda
Elitna dobra (npr. klasina glazba)
Supkultura? (npr. punk?, rap?)
Komponente kulture:
simboli, jezik, vrijednosti, norme, rituali
3
Govor ?
Govor (ire znaenje) = vrsta/medij jezine komunikacije
Govor (ue znaenje) = monoloka govorna forma (anr)
Govor je
optimalna
zvuna
ovjeja
komunikacija
oblikovana ritmom reenica, rijei i slogova
Shematski prikaz iz: kari, 1991, str. 75.
Govor je komunikacija.
Komunikacijski proces je povratna sprega (PS) koja ukljuuje slanje i
primanje obavijesti.
Elementi komunikacijskog procesa:
I = izvor (oblikuje obavijesti ili informacije)
Ko = kodirnik (uznakovljuje obavijest u poruku)
O = odailja (pretvara poruku u signal)
Ka = kanal (njima putuje signal (S), koji je podloan buci (B))
P = prima (signal pretvara u poruku)
D = dekodirnik (poruku pretvara u obavijest)
Pc = primatelj
4
INFORMACIJA (obavijest)
je dogaaj koji smanjuje neodreenost o izvoru.
REDUNDANCIJA
je dogaaj koji se podudara s predznanjem o izvoru.
PORUKA
je uznakovljena obavijest.
Opi komunikacijski modeli: Cl. Shannon i W. Weaver; P. Watzlawick,
W. Maeyer-Eppler, A. Moles
Govorni komunikacijski modeli: F. De Saussure, K. Bhler, R.
Jacobson, I. kari
Odnos jezika i govora ?
u poetku nerazdvojni pojmovi
rije jezik poetni organski smisao (njem. Zunge; engl.
tongue)
razdvajanje jezika i govora: Ferdinand de Saussure: "Teaj ope
lingvistike", 1916.
jezina djelatnost (fr. languague) jezik kao ljudska
sposobnost sporazumijevanja glasovnim znakovima
jezik (fr. langue) sustav znakova u odreenoj
ljudskoj zajednici (nematerijalan sustav)
govor (fr. parole) primjena tog sustava u
komunikacijskom inu (realizacija, konkretna
uporaba jezika-sustava , tvorenje tekstova, pisanih ili
govorenih)
5
Slojevi govora
TEKST je poruka uznakovljena jezikom.
GLAS je poruka uznakovljena nejezinom prozodijom.
govor se sastoji od tekstualnog (verbalnog) i izvantekstualnog
(neverbalnog, paralingvistikog) sloja
govorni sloj moe se signalizirati samo govornim
znakovima (unimodalan), a jezini sloj multimodalan
govor nastao kao prvotna jezina komunikacija
od govora se odvaja sloj koji se moe zapisati (nastaje
gramatika koja prouava pojedine dijelove toga sloja:
fonologija, morfologija, sintaksa i dr.)
Dvojnost govorne komunikacije
6
Unimedijalnost glasa i multimedijalnost teksta
Lingvistika i fonetika
LINGVISTIKA je znanost o jeziku.
FONETIKA je znanost o govoru. (engl. speech science)
(ue znaenje) znanost kojoj je predmet
signalizacijski dio govorne komunikacije i proces
uznakovljavanja glasom
(najue znaenje) znanost kojoj je predmet
govorna signalizacija teksta - lingvistika
fonetika
7
Podruja fonetike
proizvodnja govora
percepcija govora
akustika govora
prozodija
fonologija
dijalektologija
sociofonetika
neurofonetika
kvaliteta glasa
ekspresivna fonetika, stilovi
usvajanje materinjeg jezika
usvajanje stranog jezika i
fonetska pedagogija
klinika fonetika (patologija
govora, patologija sluha...)
forenzika fonetika
sinteza govora
automatsko prepoznavanje
govora
Podruja lingvistike:
fonetika
fonologija
morfologija
sintaksa
semantika
leksikologija
etimologija
stilistika
sociolingvistika
psiholingvistika
pragmalingvistika
historjiska lingv.
komparativna lingv.
filologija
lingvistika teksta
korpusna lingvistika
semiotika
8
Govorni i jezini znakovi
Semiotika (semiologija) je znanost o znakovima.
Semantika je lingvistika disciplina koja prouava
jezina znaenja.
Znak i znaenje?
Znak je pojava koju kad je zamjeujemo, predoujemo kao neku
drugu pojavu. (kari, 1991: 78)
Znak je podraaj, tj. osjetna supstanca ija se mentalna slika u
naoj svijesti vezuje uz neki drugi podraaj koji evocira radi
komunikacije. (Vuleti, 2007: 15).
Npr. crveno nebo, crvena rua, jakna Hugo Boss, mukarac koji prati modu...
Dijelovi jezinog znaka (F. se Saussure, 1916)
oznaitelj - oznaeno
(akustika slika) (pojam)
(fr. signifiant) (fr. signifi)
Jezini znak ne vezuje stvar i ime, ve pojam i akustiku
sliku. Pojam je nematerijalna predodba predmeta, a
akustika slika je mentalna predodba o glasovnom
sastavu (fonikoj formi).
Veza oznaitelja i oznaenog je uzajamna, arbitrarna,
tradicionalna, konvencionalna.
9
to je znaenje?
prikaz pomou trokuta (Ogden i Richards)
referenca
(pojam)
simbol - - - - - - - - - - - - - - - - - - referent
(znak) (predmet)
Kriteriji podjele znakova:
I. vrsta veze izmeu oznaitelja i oznaenog
naravni (motivirani)
konvencionalni (arbitrarni)
II. komunikacijska namjernost poiljatelja
hotimini
nehotimini
10
Vrste znakova
nehotimini naravni znakovi:
simptomi (signali) (npr. podrhtavanje glasa, nosnost,
mucanje, pla...)
hotimini naravni znakovi:
premeti (npr. pokazivanje na stolac Slobodno?)
slike (ikoni) (npr. crte kue, geste za veliko/malo,
oponaanje i sl.)
- dijagrami (npr. odnosi dimenzija u oznaitelju pokazuju
odn. dim. u oznaenom, npr. brzina i jaina
govora s obavijesnou)
indeksi (npr. drhtav glas oznaava tremu, nosni glas prehladu,
pretih glas srameljivost;
mnogi se temelje na sinesteziji: jak, taman glas veliina)
hotimini konvencionalni znakovi:
simboli (npr. jabuka, stablo, ljubav, sunce...)
Sloj glasa govorni znakovi:
simptomi (tvore sloj govornog krika)
ikoni i indeksi (tvore sloj govorne izraajnosti)
Sloj teksta jezini znakovi:
simboli (najvei dio jezinog materijala)
ikoni samo u onomatopejama
dijagrami na morfolokoj i sintaktikoj razini
indeksi na leksikoj razini, rijetki, djeluju po principu
sinestezije
11
Govorni i jezini lanci
Govorni lanci tek priblino odgovaraju jezinim
jedinicama:
GOVOR JEZIK
glasnici (glasovi) fonemi
slogovi morfemi
rijei leksemi
intonacijske jedinice reenice
paratonovi odlomci
Ima li govora bez jezika?
Ima li jezika bez govora?
12
Arhetipski govor
govor kojemu su glas i tekst uravnoteeni:
razgovorni govor
govor izmeu istojezinih sugovornika
govornici psiholoki bliski
govornici prostorno bliski (2 do 4 metra)
govor u prostoru bez znatnije buke (do 50 fona)
govor bez naglaenih uzbuenja
govor s izrazitim htijenjem za meusobnim govornim
komuniciranjem
Funkcije jezika i govora:
spoznajna
logika
afektivna
komunikacijska
fatika
simbolika
poetska
13
Jezine funkcije (Jakobson, 1960)
1) emotivna (ekspresivnost govornika)
2) konativna (usmjerenost na sugovornika)
3) referencijalna (usmjer. na predmet)
4) fatika (usmjer. na kanal, kontakt)
5) metajezina (usmjer. na jezik)
6) poetska (usmjer. na oblik poruke)
Govorne funkcije (kari, 1991)
1) poistovjeivanje (znakovi pripadnosti)
2) prikrivanje (pomou govornih stereotipa)
3) posredovanje (posredno obavljanje djelatnosti)
4) postojanje (ludika, poetska, zabavljaka,
estetska i senzorika)
14
Dileme u vezi govora i jezika:
Jedinstvenost:
samo ljudi govore?
Modularnost, posebnost:
postoji li poseban modul za jezik ili se on nadograuje na
kognitivni sustav?
Priroenost:
kakav je odnos utjecaja okoline i naslijeenih
predispozicija za govor?
Odnos jezika i miljenja:
daje li jezik samo simbolike reprezentacije mislima ili se
usvajanjem jezika ui misliti?
govornici razliitih jezika drugaije konceptualiziraju svijet
(Whorf)
Iako govor ispunjava razne funkcije, treba razdvojiti pojmove: miljenje i
govor, spoznaja i govor, afektivnost i govor, komunikacija i govor,
znaenje i govor, jezik i govor
DA, govor je zasebna sposobnost:
1) Dijete usvaja govor s 2 godine, a mentalne i motorike
aktivnosti jo nedovoljno razvijene
2) Govor u suodnosu s opom inteligencijom samo ispod IQ 60
3) Samo neki dijelovi organizma vezani uz govor
4) Mucanje se javlja samo u govoru
5) U mozgu naslijeena mjesta za govor i sluanje
6) Bez govora ovjek je oteen, ali ne kulturno manje vrijedan
Zasebnost govora?
15
Zasebnost govora? (nastavak)
7) Pri roenju su pokreti djejih udova u taktu s ljudskim
govorom, ali ne s drugim zvukovima
8) Par dana nakon roenja dijete radije slua majin glas nego
druge osobe
9) Dijete radije slua materinski govor nego strani govor
10) Dvomjesene bebe razlikuju govor na razliitim stranim
jezicima, a nakon toga, sa sve veom izloenou
materinskom govoru, razlikovanje stranih jezika opada
11) etveromjesene bebe radije sluaju govorne zvukove nego
negovorne
NE, govor nije zaseban:
1) Lijeva hemisfera specijalizirana je za sve fine motorike
funkcije, a ne samo za govor
Znanstvene discipline koje se bave govorom:
fonetika
lingvistika
retorika
logika
stilistika
komunikologija
psihologija
16
Zato kultura govora?
javni govor privatni govor
zastupanje
odgovornost
publika
Retorika disciplina koja se bavi javnim govorom koji je
usmjeren publici.
Priruna literatura
rjenici, gramatike, pravopisi (djela s pretenzijom normativnosti)
rjenici stranih rijei (B. Klai, Webster, Duden..)
rjenici hrvatskoga jezika (V. Ani, J. onje)
dvojezini rjenici (fr. hrv.; njem. hrv. engl. hrv...)
razlikovni rjenici (npr. V. Brodnjak), rjenici pojedinih
dijalekata, argonski rjenici, etimoloki rjenici i sl.
specijalizirani rjenici i enciklopedije pojedinih podruja:
lingvistike, retorike, ekonomije, medicine, pomorstva...
(npr. R. Simeon: Enciklopedijski rjenik lingvistikih naziva,
1969)
prirunici, leksikoni, enciklopedije
znanstveni radovi (u asopisima i zbornicima) i monografije (djela
koja problematiziraju normativnost)
17
Hrvatski asopisi o jeziku:
Jezik: asopis za kulturu hrvatskoga knjievnog jezika, 1952/53
Govor: asopis za fonetiku,
Suvremena lingvistika, 1962
Filologija
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Fluminensia: asopis za filoloka istraivanja
Rije: asopis za filologiju
Jezikoslovlje
Strani jezici: asopis za unapreenje nastave stranih jezika
SOL, 1986
LAHOR, 2005
Medijska istraivanja: znanstveno-struni asopis za novinarstvo i
medije, 1995
Savjetnici
lektori
jezina ispravnost, potovanje jezinih norma,
stilistika
pravopis...
fonetiari
dobar retoriki dizajn
primjerena govorna izvedba (tekst i publika)
glas i dikcija
naglasci, izgovor stranih imena...

1 Govor I Jezik

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

1 Govor I Jezik

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

You might also like