ZAKON O KRIVINOM POSTUPKU FEDERACIJE BOSNE I

HERCEGOVINE

(Sl. novine F BiH br.35/03,37/03,56/03)



DIO PRVI



OPE ODREDBE



GLAVA I



OSNOVNA NAELA


lan 1.

Predmet ovog zakona

Ovim zakonom utvruju se pravila krivinog postupka po kojima su duni da postupaju opinski sudovi, kantonalni
sudovi i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud Federacije), tuitelj i drugi uesnici
u krivinom postupku predvieni ovim zakonom, kada postupaju u krivinim stvarima.


lan 2.

Princip zakonitosti

(1) Pravila utvrena ovim zakonom trebaju osigurati da niko nevin ne bude osuen, a da se uinitelju djela izrekne
krivinopravna sankcija pod uvjetima koje predvia Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Krivini zakon FBiH), i drugi zakoni Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), zakoni kantona i
zakoni Bosne i Hercegovine u kojima su propisana krivina djela i na osnovu zakonom propisanog postupka
(2) Prije donoenja pravosnane presude osumnjieni, odnosno optueni moe biti ogranien u svojoj slobodi i
drugim pravima samo pod uvjetima koje propisuje ovaj zakon.
(3) Krivinopravnu sankciju moe uinitelju krivinog djela izrei samo nadleni sud, odnosno sud kome je Sud Bosne
i Hercegovine prenio voenje postupka i to u postupku koji je pokrenut i proveden po ovom zakonu.


lan 3.

Pretpostavka nevinosti i in dubio pro reo

(1) Svako se smatra nevinim za krivino djelo dok se pravosnanom presudom suda ne utvrdi njegova krivica.
(2) Sumnju u pogledu postojanja injenica koje ine obiljeje krivinog djela ili od kojih zavisi primjena neke odredbe
krivinog zakonodavstva, sud rjeava presudom na nain koji je povoljniji za optuenog.


lan 4.

Ne bis in idem

Niko ne moe biti ponovo suen za djelo za koje je ve bio suen i za koje je donesena pravosnana sudska odluka.


lan 5.

Prava osobe liena slobode

(1) Osoba liena slobode mora se na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije odmah obavijestiti o razlozima liavanja
slobode i istovremeno prije prvog ispitivanja pouiti da nije duna da da iskaz da ima pravo
uzeti branioca kojeg moe sam izabrati, kao i o tome da ima pravo da njena obitelj, konzularni slubenik strane
drave iji je dravljanin ili druga osoba kojju ona dredi budu obavijeteni o njenom liavanju slobode.
(2) Osobi koja je liena slobode postavit e se branilac na njen zahtjev ako zbog svog imovnog stanja ne moe
snositi trokove odbrane.


lan 6.

Prava osumnjienog, odnosno optuenog

(1) Osumnjieni ve na prvom ispitivanju mora biti obavijeten o djelu za koje se tereti i o osnovima sumnje protiv
njega.
(2) Osumnjienom, odnosno optuenom se mora omoguiti da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji ga terete
i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist.
(3) Osumnjieni, odnosno optueni nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja.


lan 7.

Pravo na odbranu

(1) Osumnjieni, odnosno optueni ima pravo braniti se sam ili uz strunu pomo branioca koga sam izabere.
(2) Ako osumnjieni, odnosno optueni ne uzme branioca, postavit e mu se branilac po slubenoj dunosti kada je
to odreeno ovim zakonom.
(3) Osumnjienom, odnosno optuenom se mora osigurati dovoljno vremena za pripremanje odbrane.


lan 8.

Jezik i pismo

(1) U krivinom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik, a slubena pisma su
latinica i irilica.


lan 9.

Pravo na upotrebu jezika i pisma

(1)Krivini postupak se vodi na jednom od jezika iz lana 8. ovog zakona. U postupku se koristi jedno od pisama iz
lana 8. ovog zakona.
(2) Stranke, svjedoci i ostali uesnici u postupku imaju pravo sluiti se svojim jezikom. Ako osoba ne razumije jedan
od slubenih jezika Bosne i Hercegovine odnosno Federacije, osigurat e se usmeno prevoenje onoga to ono,
odnosno drugi iznose, kao i isprava i drugog pisanog dokaznog materijala.
(3) O pravima iz stava 2. ovog lana pouit e se navedena osoba prije prvog ispitivanja koja se tih prava mogu
odrei ako znaju jezik na kome se vodi postupak. U zapisniku e se zabiljeiti da je data pouka i izjava uesnika na
datu pouku.
(4) Prevoenje obavlja sudski tuma.


lan 10.

Upuivanje i dostavljanje pismena

(1) Pozive, odluke i druga pismena upuuje sud i drugi organi koji uestvuju u postupku na jednom od slubenih jezika
i pisama iz lana 8. ovog zakona.
(2) Na slubenim jezicima iz st. 1. ovog lana dostavljaju se sudu i drugim organima koji uestvuju u postupku tube,
albe i drugi podnesci.
(3) Osobi koja je liena slobode ili je u pritvoru, na izdravanju kazne ili na obaveznom psihijatrijskom lijeenju,
odnosno na obaveznom lijeenju od ovisnosti, dostavit e se i prevod pismena iz stava 1. i 2. ovog lana, na jeziku
kojim se slui u postupku.


lan 11.

Zakonitost dokaza

(1) Zabranjeno je od osumnjienog, optuenog ili bilo koje druge osobe koja uestvuje u postupku iznuivati priznanje
ili kakvu drugu izjavu.
(2) Sud ne moe zasnivati svoju odluku na dokazima pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda propisanih
Ustavom i meunarodnim ugovorima, koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina, niti na dokazima koji su pribavljeni
bitnim povredama ovog zakona.
(3) Sud ne moe zasnivati svoju odluku na dokazima koji su dobijeni na osnovu dokaza iz stava 2. ovog lana.


lan 12.

Pravo na odtetu i rehabilitaciju

Osoba koja je neporavdano osuena za krivino djelo ili je bez osnova liena slobode ima pravo na rehabilitaciju,
pravo na naknadu tete iz budetskih sredstava, kao i druga prava utvrena zakonom.


lan 13.

Pouka o pravima

Osumnjienog, odnosno optuenog ili drugu osobu koja uestvuje u postupku koje bi iz neznanja moglo propustiti
neku radnju u postupku ili da se zbog toga ne koriste svojim pravima, sud, tuilac i drugi organi koji uestvuju u
postupku e pouiti o pravima koja im po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama proputanja radnje.


lan 14.

Pravo na suenje bez odgaanja
(1) Osumnjieni, odnosno optueni ima pravo da u najkraem razumnom roku bude izveden pred nazavisan i
nepristrasan sud i da mu bude sueno bez odgaanja a najkasnije u roku od jedne godine od dana potvrivanja
optunice.
(2) Sud je duan da postupak provede bez odugovlaenja i onemogui svaku zloupotrebu prava koja pripadaju
osobama koje uestvuju u postupku.
(3) Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae nuno vrijeme.


lan 15.

Jednakost u postupanju

Sud, tuilac i drugi organi koji uestvuju u postupku duni su s jednakom panjom da ispituju i utvruju kako injenice
koje terete osumnjienog, odnosno optuenog, tako i one koje mu idu u korist.


lan 16.

Slobodna ocjena dokaza

Pravo suda, tuioca i drugih organa koji uestvuju u krivinom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje
injenica nije vezano ni ogranieno posebnim formalnim dokaznim pravilima.


lan 17.

Princip akuzatornosti

Krivini postupak se moe pokrenuti i provesti samo po zahtjevu nadlenog tuioca.


lan 18.

Princip legaliteta krivinog gonjenja

Tuilac je duan preduzeti krivino gonjenje ako postoje dokazi da je poinjeno krivino djelo, osim ako ovim zakonom
nije drugaije propisano.


lan 19.

Posljedice pokretanja postupka
Kad je propisano da pokretanje krivinog postupka ima za posljedicu ogranienje odreenih prava, ove posljedice,
ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, nastupaju potvrivanjem optunice. Ako se radi o krivinim djelima s
propisanom kaznom zatvora da pet godina ili novanom kaznom kao glavnom kaznom ove posljedice nastupaju od
dana kad je donesena osuujua presuda, bez obzira na to da li je postala pravosnana.


lan 20.

Prethodna pitanja

(1) Ako primjena krivinog zakona ovisi od prethodne odluke o kakvom pravnom pitanju za ije je odluivanje
nadlean sud u kojem drugom postupku ili neki drugi organ, sud kad sudi u krivinom predmetu moe sam odluiti i o
tom pitanju po odredbama koje vae za dokazivanje u krivinom postupku. Odluka suda o ovom pravnom pitanju ima
uinak samo za krivini predmet koji ovaj sud raspravlja.
(2) Ako je o takvom prethodnom pitanju ve donio odluku sud u kojem drugom postupku ili neki drugi organ, takva
odluka ne vee sud u pogledu ocjene da li je uinjeno djelo krivino djelo.



GLAVA II



ZNAENJE IZRAZA


lan 21.

Osnovni pojmovi

Osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee
znaenje:
a) "Osumnjieni" je osoba za koju postoje osnovi sumnje da je uinilo krivino djelo.
b) "Optueni" je osoba protiv koje je jedna ili vie taaka u optunici potvrena.
c) "Osueni" je osoba za koju je pravosnanom odlukom utvreno da je krivino odgovorna za odreeno krivino
djelo.
d) "Sudija za prethodni postupak" je sudija koji u toku istrage postupa u sluajevima kada je to propisano ovim
zakonom.
e) "Sudija za prethodno sasluanje" je sudija koji poslije potvivanja optunice postupa u sluajevima kada je to
propisano ovim zakonom i koji ima ovlaenja sudije za prethodni postupak.
f) "Stranke" su tuilac, osumnjieni, odnosno optueni.
g) "Ovlaena slubena osoba" je ona osoba koja ima odgovarajua ovlaenja unutar dravne granine slube,
policijskih organa Federacije, sudske policije, kao i carinskih organa, organa finansijske policije, poreskih organa i
organa vojne policije.
h) "Oteeni" je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo krivinim djelom povrijeeno ili ugroeno.
i) "Pravne osobe" su osobe koje su kao takve definirane u Krivinom zakonu FBiH ukljuujui korporacije, preduzea
udruenja i druga pravna lica.
j) "Istraga" obuhvata aktivnosti preduzete od strane tuioca ili ovlaene slubene osobe u skladu sa ovim zakonom,
ukljuujui prikupljanje i uvanje izjava i dokaza.
k) "Unakrsno ispitivanje" je ispitivanje svjedoka i vjetaka od stranke, odnosno branioca koja nije pozvala svjedoka,
odnosno vjetaka.
l) "Direktno ispitivanje" je ispitivanje svjedoka i vjetaka od stranke, odnosno branioca koja je pozvala svjedoka
odnosno vjetaka.
m) "Osnovana sumnja" je vei stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upuuju na zakljuak da je
izvreno krivino djelo.
n) "Zabiljeke" i "spisi" su slova, rijei ili brojke i njihov ekvivalent, zapisane rukopisom, otkucane pisaom mainom,
odtampane, fotokopirane, fotografisane, zabiljeene magnetskim impulsima, mehaniki ili elektronski ili nekim drugim
vidom sakupljanja podataka.
o) "Fotografije" su fotografski, digitalni i rendgenski snimci, video trake i filmovi.
p) "Original" je sam spis ili snimak ili slian ekvivalent kojim se ostvaruje isto dejstvo od strane osobe koja ga pie,
snima ili izdaje. "Original" fotografija ukljuuje negativ i sve kopije. Ako su podaci pohranjeni u kompjuteru ili slinom
ureaju za automatsku obradu podataka, original je svaki odtampani primjerak ili okom vidljiv pohranjeni podatak.
q) "Kopija" je preslikavanje originala ili matrice, ukljuujui uveanja i umanjenja, mehanikim ili elektronskim
presnimavanjem, hemijskom reprodukcijom ili nekom drugom ekvivalentnom tehnikom kojom se precizno reprodukuje
original.
r) "Telekomunikacijska adresa" je svaki telefonski broj, linijski ili mobilni ili elektronska pota ili internet adresa koju
posjeduje ili koristi odreena osoba.



GLAVA III



PRAVNA POMO I SLUBENA SARADNJA


lan 22.

Obaveza pruanja pravne pomoi i slubene saradnje

(1) Svi sudovi u Federaciji duni su da prue pravnu pomo sudu koji vodi krivini postupak.
(2) Svi organi vlasti u Federaciji duni su slubeno saraivati sa sudovima, tuiocem i drugim organima koji uestvuju
u krivinom postupku.


lan 23.

Pruanje pravne pomoi i slubene saradnje

(1) Sud e uputiti zahtjev za pruanje pravne pomoi,odnosno za slubenu saradnju nadlenom sudu, odnosno
organu vlasti.
(2) Pruanje pravne pomoi i slubena saradnja provode se bez naknade.
(3) Stavovi 1. i 2. ovog lana primjenjuju se i na zahtjeve koje je tuilac uputio prema tuilatvu ili drugim organima
vlasti u Federaciji.



GLAVA IV



NADLENOST SUDA


1. Stvarna nadlenost i sastav suda


lan 24.

Stvarna nadlenost suda

Vrhovni sud Federacije, kantonalni sudovi i otinski sudovi sude u krivinim stvarima u granicama svoje stvarne
nadlenosti odreene zakonom Federacije, odnosno zakonom kantona.


lan 25.

Sastav suda

(1) U prvom stepenu sudi vijee krivinog odjeljenja suda sastavljeno od trojice sudija.
(2) Za krivina djela za koja je propisana kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do pet godina, sudi
sudija pojedinac.
(3) U drugom stepenu sudi vijee apelacionog odjeljenja suda sastavljeno od trojice sudija.
(4) O zahtjevu za ponavljanje postupka odluuje vijee krivinog odjeljenja sastavljeno od trojice sudija.
(5) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, predsjednik suda i predsjednik vijea odluuju u
sluajevima predvienim u ovom zakonu.
(6) U vijeu sastavljanom od trojice sudija sud odluuje o albama protiv rjeenja kada je to odreeno ovim zakonom
i donosi druge odluke van glavnog pretresa.


2. Mjesna nadlenost


lan 26.

Forum delicti commissi

(1) Mjesno nadlean je sud na ijem podruju je krivino djelo izvreno ili pokuano.
(2) Ako je krivino djelo izvreno ili pokuano na podrujima raznih sudova ili na granici tih podruja ili je neizvjesno
na kom je podruju izvreno ili pokuano, nadlean je onaj od tih sudova koji je prvi potvrdio optunicu, a ako
optunica nije potvrena - sud koji je prvi primio optunicu na potvrivanje.


lan 27.

Posebna nadlenost

Ako je krivino djelo uinjeno na domaem brodu ili domaem vazduhoplovu dok se nalazi u domaem pristanitu,
nadlean je sud na ijem se podruju nalazi to pristanite.U ostalim sluajevima kad je krivino djelo uinjeno na
domaem brodu ili domaem vazduhoplovu,nadlean je sud na ijem se podruju nalazi matina luka broda odnosno
vazduhoplova ili domae pristanite u kome se brod odnosno vazduhoplov prvi put zaustavi.


lan 28.

Forum domicilii

(1) Ako nije poznato mjesto izvrenja krivinog djela ili ako je to mjesto van podruja Federacije, nadlean je sud na
ijem podruju osumnjieni, odnosno optueni ima prebivalite ili boravite.
(2) Ako je sud na ijem podruju osumnjieni, odnosno optueni ima prebivalite ili boravite ve zapoeo postupak,
ostaje nadlean i ako se saznalo za mjesto krivinog djela.


lan 29.

Forum deprehensionis

Ako nije poznato mjesto izvrenja krivinog djela ni prebivalite ni boravite osumnjienog, odnosno optuenog ili se
oba mjesta nalaze van podruja Federacije, nadlean je sud na ijem se podruju osumnjieni, odnosno optueni
uhvati ili se sam prijavi.


lan 30.

Nadlenost s elementom inostranosti

Ako je neka osoba uinila krivina djela u Federaciji i u inostranstvu, a izmeu tih djela postoji meusobna veza i isti
dokazi, nadlean je sud koji je nadlean za krivino djelo uinjeno u Federaciji.


lan 31.

Forum ordinatum

Ako se prema odredbama ovog zakona ne moe ustanoviti koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Federacije e
odrediti jedan od stvarno nadlenih sudova pred kojim e se provesti postupak.


Odjeljak 3. Spajanje i razdvajanje postupka


lan 32.

Spajanje postupka

(1) Ako je ista osoba optuena za vie krivinih djela, pa je za neka od tih djela nadlean nii, a za neka vii sud,
nadlean je onaj sud koji je po zahtjevu ovlaenog tuioca prvi zapoeo postupak, a ako postupak jo nije zapoet -
sud kome je prvo podnesen zahtjev za pokretanje postupka.
(2) Prema odredbama stava 1. ovog lana odreuje se nadlenost i u sluaju ako je oteeni istovremeno uinio
krivino djelo prema osumnjienom odnosno optuenom optuenom.
(3) Za saizvrioca je nadlean, po pravilu, sud koji je prvi potvdio optunicu.
(4) Sud koji je nadlean za izvrioca krivinog djela nadlean je, po pravilu, i za sauesnike, prikrivae, osobe koje su
pomogle poiniocu poslije izvrenja krivinog djela, kao i za osobe koje nisu prijavila pripremanje krivinog djela,
izvrenje krivinog djela ili poinioca.
(5) U svim sluajevima iz st. od 1. do 4. ovog lana provee se, po pravilu, jedinstveni postupak i donijeti jedna
presuda.
(6) Sud moe odluiti da se provede jedinstveni postupak i donese jedna presuda i u sluaju kada je vie osoba
optueno za vie krivinih djela, ali samo ako izmeu izvrenih krivinih djela postoji meusobna veza. Ako je za neka
od ovih krivinih djela nadlean vii, a za neka nii sud, jedinstveni postupak moe se provesti samo pred viim
sudom.
(7) Sud moe odluiti da se provede jedinstveni postupak i donese jednu presuda ako se pred istim sudom vode
odvojeni postupci protiv iste osobe za vie krivinih djela ili protiv vie osoba za isto krivino djelo.
(8) O spajenju postupka odluuje sud koji je nadlean za provoenje jedinstvenog postupka. Protiv rjeenja kojim je
odreeno spajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za spajanje nije dozvoljena alba.
(9) Po odredbama ovog lana postupit e se i ako jedinstveni postupak treba da se provede za vie krivinih djela za
koja su nadleni sudovi u raznim kantonima.


lan 33.

Razdvajanje postupka

(1) Sud koji je po lanu 32. ovog zakona nadlean moe iz vanih razloga ili iz razloga cjelishodnosti do zavretka
glavnog pretresa odluiti da se postupak za pojedina krivina djela ili protiv pojedinih optuenih razdvoji i posebno
dovri.
(2) Rjeenje o razdvajanju postupka donosi sudija, odnosno vijee, po sasluanju stranaka i branioca.
(3) Protiv rjeenja kojim je odreeno razdvajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za razdvajanje postupka nije
dozvoljena alba.
Odjeljak 4. Prenoenje mjesne nadlenosti


lan 34..

Prenoenje nadlenosti iz pravnih ili stvarnih razloga

(1) Kad je nadlean sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijeen da postupa, duan je da o tome izvijesti neposredno
vii sud koji e po sasluanju stranaka i branioca odrediti drugi stvarno nadlean sud na svom podruju.
(2) Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana nije doputena alba.


lan 35.

Prenoenje nadlenosti iz vanih razloga

(1) Sud odreen zakonom moe za voenje postupka odrediti drugi stvarno nadlean sud na svom podruju, ako
postoje vani razlozi.
(2) Vrhovni sud Federacije moe za voenje postupka odrediti drugi stvarno nadlean sud na podruju drugog
kantona, ako postoje vani razlozi.
(3) Rjeenje u smislu stava 1. ovog lana, protiv koga nije dozvoljena alba, moe se donijeti na prijedlog sudije za
prethodni postupak, sudije za prethodno sasluanje, sudije ili predsjednika vijea ili na prijedlog jedne od stranaka ili
branioca.
Odjeljak 5. Posljedice nenadlenosti i sukob nadlenosti


lan 36.

Posljedice nenadlenosti

(1) Sud je duan da pazi na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost i im primjeti da nije nadlean oglasie se nenadlenim
i po pravosnanosti rjeenja uputie predmet nadlenom sudu.
(2) Ako u toku glavnog pretresa sud ustanovi da je za suenje nadlean nii sud, nee dostaviti predmet tom sudu
nego e sam provesti postupak i donijeti odluku.
(3) Poto optunica bude potvrena, sud se ne moe oglasiti mjesno nenadlenim niti stranke mogu isticati prigovor
mjesne nenadlenosti.
(4) Nenadlean sud je duan da preduzme one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgaanja.


lan 37.

Pokretanje postupka za rjeavanje sukoba nadlenosti

(1) Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili neki
drugi sud, pokrenut e postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti.
(2) Kada je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se ovaj oglasio nenadlenim odluku donio
drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pitanju nadlenosti i sud kome je predmet ustupljen ako je drugostepeni
sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova.


lan 38.

Rjeavanje sukoba nadlenosti

(1) Sukob nadlenosti izmeu sudova rjeava zajedniki neposredno vii sud.
(2) Prije nego to donese rjeenje povodom sukoba nadlenosti sud e zatraiti miljenje stranaka i branioca. Protiv
ovog rjeenja alba nije doputena.
(3) Prilikom odluivanja o sukobu nadlenosti sud moe istovremeno po slubenoj dunosti donijeti odluku o
prenoenju mjesne nadlenosti ako su ispunjeni uvjeti iz lana 35. ovog zakona.
(4) Dok se ne rijei sukob nadlenosti izmeu sudova, svaki od njih je duan da preduzme one radnje u postupku za
koje postoji opasnost od odlaganja.



GLAVA V



IZUZEE


lan 39.

Razlozi za izuzee

Sudija ne moe vriti sudijsku dunost:
a) ako je oteen krivinim djelom;
b) ako mu je osumnjieni, odnosno optueni, njegov branilac, njegov zakonski zastupnik ili opunomoenik, brani,
odnosno vanbrani drug ili srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, u bonoj liniji do etvrtog stepena, a po
tazbini do drugog stepena;
c) ako je sa osumnjienim, odnosno optuenim, njegovim braniocem, tuiocem ili oteenim u odnosu staraoca,
staranika, usvojioca, usvojenika, hranioca ili hranjenika;
d) ako je u istom krivinom predmetu uestvovao kao sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje ili
je postupao kao branilac, zakonski zastupnik ili opunomoenik oteenog, odnosno tuioca, ili je sasluan kao
svjedok ili kao vjetak;
e) ako je u istom predmetu uestvovao u donoenju odluke koja se pobija pravnim lijekom;
f) ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost.


lan 40.

Izuzee po zahtjevu stranke

(1) Izuzee predsjednika suda ili sudije moe traiti stranka ili branilac.
(2) Zahtjev iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti do poetka glavnog pretresa, a ako su za razlog izuzea iz l. 39.
ta. a) do c) ovog zakona saznale kasnije, zahtjev podnose odmah po saznanju.
(3) Zahtjev za izuzee sudije vijea apelacionog odjeljenja, stranke i branilac mogu da podnesu u albi ili odgovoru
na albu.
(4) Stranka i branilac mogu traiti izuzee samo poimenino odreenog sudije, odnosno predsjednika suda koji u
predmetu postupa.
(5) Stranke i branilac su duni da u zahtjevu navedu okolnosti zbog kojih smatraju da postoji neki od zakonskih
osnova za izuzee. U zahtjevu se ne mogu ponovo navoditi razlozi koji su isticani u ranijem zahtjevu za izuzee koji je
odbijen.


lan 41.

Postupak za izuzee

(1) Sudija, im sazna da postoji koji od razloga za izuzee iz lana 39. ta. a) do e) ovog zakona, duan je da prekine
svaki rad na tom predmetu i da o tome obavijesti predsjednika suda. Ako sudija smatra da postoje okolnosti iz lana
39. ta. f) ovog zakona, obavijestit e o tome predsjednika suda.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, kao i u sluaju kada se radi o izuzeu predsjednika suda - o njihovom izuzeu
odluuje opa sjednica odnosno kolegijum sudija tog suda.


lan 42.

Odluivanje o zahtjevu za izuzee

(1) O zahtjevu za izuzee iz lana 40. ovog zakona odluuje opa sjednica odnosno kolegijum sudija.
(2) Prije donoenja rjeenja o izuzeu pribavie se izjave sudije, odnosno predsjednika suda, a po potrebi provee
se i drugi izviaji.
(3) Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzee nije doputena alba.
(4) Ako je zahtjev za izuzee iz lana 39. ta. f) ovog zakona podnesen poslije poetka glavnog pretresa ili ako je
postupljeno protivno odredbama lana 40. st. 4. i 5. ovog zakona, zahtjev e se odbaciti u cjelini, odnosno djelimino.
Rjeenje kojim se zahtjev odbacuje donosi vijee. U donoenju tog rjeenja ne moe uestvovati sudija ije se
izuzee trai. Protiv rjeenja kojim se zahtjev odbacuje nije dozvoljena alba.


lan 43.

Valjanost radnji preduzetih nakon podnoenja zahtjeva za izuzee

Kada sudija sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee, duan je odmah obustaviti svaki rad na predmetu, a ako
se radi o izuzeu iz lana 39. ta. f) ovog zakona, moe do donoenja rjeenja o zahtjevu preduzimati samo one
radnje za koje postoji opasnost od odlaganja.


lan 44.

Izuzee tuioca i drugih uesnika u postupku

(1) Odredbe o izuzeu sudije shodno e se primjenjivati i na tuioce i osobe koje su na osnovu zakona ovlatena da
tuioca zastupaju u postupku, zapisniare, sudske tumae, strune osobe i na vjetake - ako za njih nije ta drugo
odreeno.
(2) Tuilac odluuje o izuzeu osoba koje su na osnovu zakona ovlatene da ga zastupaju u krivinom postupku. O
izuzeu tuioca odluuje kojegij Tuilatva.
(3) O izuzee zapisniara, sudskog tumaa, strune osobe i vjetaka odluuje vijee, predsjednik vijea ili sudija.
(4) Kada ovlatene slubene osobe preduzimaju istrane radnje na osnovu zakona, o njihovom izuzeu odluuje
tuilac. Ako prilikom preduzimanja ovih radnji sudjeluje zapisniar, o njegovom izuzeu odluuje slubena osoba koja
preduzima radnju.



GLAVA VI



TUILAC


lan 45.

Prava i dunosti

(1) Osnovno pravo i dunost tuioca je otkrivanje i gonjenje uinilaca krivinih djela koja su u nadlenosti suda.
(2) Tuilac ima pravo i dunost da:
a) odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je uinjeno krivino djelo preduzme potrebne mjere u cilju
njegovog otkrivanja i provoenja istrage, pronalaenja osumnjienog, rukovoenja i nadzora nad istragom, kao i radi
upravljanja aktivnostima ovlaenih slubenih osoba vezanih za pronalaenje osumnjienog i prikupljanje izjava i
dokaza,
b) sprovede istragu u skladu sa ovim zakonom,
c) daje imunitet u skladu sa zakonom,
d) zahtjeva dostavljanje informacija od dravnih organa, preduzea, pravnih i fizikih osoba u Federaciji,
e) izdaje pozive i naredbe i predlae izdavanje poziva i naredbi u skladu sa ovim zakonom,
f) naredi ovlaenoj slubenoj osobi da izvri naredbu izdatu od strane suda u skladu sa ovim zakonom,
g) predlae izdavanje kaznenog naloga u skladu sa lanom 350. ovog zakona,
h) podie i zastupa optunicu pred sudom,
i) izjavljuje pravne lijekove,
j) obavlja i druge poslove odreene zakonom.
(3) U skladu sa stavom 1. i 2. ovog lana, svi organi koji uesvuju u istrazi duni su da o svakoj preduzetoj radnji
obavijeste tuioca i da postupe po svakom njegovom zahtjevu.


lan 46.

Postupanje pred sudovima

Glavni federalni tuilac, odnosno tuilac u kantonu postupa pred sudovima u skladu sa federalnim, odnosno
kantonalnim zakonom.


lan 47.

Preduzimanje radnji

Tuilac preduzima sve radnje u postupku za koje je po zakonu ovlaen sam ili preko osoba koje su na osnovu
zakona obavezne da postupaju po njegovom zahtjevu u krivinom postupku.


lan 48.

Mjesna nadlenost tuioca

Mjesna nadlenost tuioca odreuje se prema odredbama koje vae za nadlenost suda onog podruja za koje je
tuilac imenovan.


lan 49.

Postupanje nenadlenog tuioca

Kad postoji opasnost od odlaganja radnje u postupku preduzet e i nenadleni tuilac u kantonu, ali o tome mora
odmah izvijestiti nadlenog tuioca.


lan 50.

Davanje uputstava

U okviru djelokruga svoga rada glavni federalni tuilac moe u konkretnim predmetima davati potrebna obavezna
uputstva tuiteljstima u Federaciji.


lan 51.

Sukob nadlenosti

Sukob nadlenosti izmeu tuilaca rjeava glavni federalni tuilac.


lan 52.

Princip mutabiliteta

Tuilac moe odustati od gonjenja do zavretka glavnog pretresa, a u postupku pred vijeem apelacionog odjeljenja -
kada je to predvieno ovim zakonom.



GLAVA VII



BRANILAC


lan 53.

Pravo na branioca

(1) Osumnjieni, odnosno optueni moe imati branioca u toku cijelog postupka.
(2) Za branioca se moe uzeti advokat pod uvjetima koji su propisani Zakonom o advokaturi Federacije Bosne i
Hercegovine.
(3) Ukoliko osumnjieni, odnosno optueni sam ne uzme branioca, osumnjienom, odnosno optuenom, osim ako se
on tome izriito ne protivi, mogu branioca uzeti njegov zakonski zastupnik, brani, odnosno vanbrani drug, krvni
srodnik u pravoj liniji do bilo kog stepena, usvojilac, usvojenik, brat, sestra ili hranilac.
(4) Branilac mora predati punomo za zastupanje prilikom preduzimanja prve radnje u postupku.


lan 54.

Broj branilaca

(1) Vie osumnjienih, odnosno optuenih mogu imati zajednikog branioca, osim ako branioca postavlja sud, u
skladu sa l. 59. i 60. ovog zakona.
(2) Osumnjieni, odnosno optueni moe imati vie branilaca, ali samo jedan od njih e imati status glavnog
branioca, o emu e se osumnjieni, odnosno optueni izjasniti. Smatra se da je odbrana osigurana kad u postupku
uestvuje jedan od branilaca.


lan 55.

Ko ne moe biti branilac

(1) Branilac ne moe biti oteeni, brani, odnosno vanbrani drug oteenog ili tuioca, niti njihov srodnik po krvi u
pravoj liniji do bilo kog stepena, u pobonoj liniji do etvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena.
(2) Branilac koji je pozvan kao svjedok, ne moe biti branilac u tom predmetu.
(3) Branilac ne moe biti osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudija ili tuilac.


lan 56.

Iskljuenje branioca iz postupka

(1) Razlog za iskljuenje branioca postoji i u pogledu osobe koja zloupotrebljava kontakt sa osumnjienim, odnosno
optuenim koji je u pritvoru kako bi osumnjieni, odnosno optueni uinio krivino djelo ili ugrozio sigurnost ustanove
u kojoj se pritvor izvrava.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, osumnjieni, odnosno optueni e se pozvati da u odreenom roku uzme drugog
branioca.
(3) Ako osumnjieni, odnosno optueni u sluajevima obavezne odbrane sam ne uzme branioca ili branioca ne
angauju osobe iz l. 53. stav 3. ovog zakona, postupie se na nain predvien u lanu 59. stav 4. ovog zakona.
(4) U sluaju iz stava 2. i 3. ovog lana, novom braniocu e se ostaviti dovoljno vremena za pripremu odbrane
osumnjienog, odnosno optuenog.
(5) Za vrijeme trajanja iskljuenja branilac ne moe braniti osumnjienog, odnosno optuenog u drugom postupku.
Branilac ne moe braniti druge osumnjiene, odnosno optuene u istom postupku, kao ni u razdvojenom postupku.


lan 57.

Postupak iskljuenja branioca

(1) Odluka o iskljuenju branioca donosi se na posebnom sasluanju kome prisustvuju javni tuilac, osumnjieni,
odnosno optueni, branilac i predstavnik advokatske komore iji je branilac lan.
(2) Postupak iskljuenja se moe provesti i bez branioca ako je uredno pozvan a ako je u pozivu za saluanje bio
upozoren da e postupak voditi i u njegovoj odsutnosti. O sasluanju sa sastavlja zapisnik.


lan 58.

Rjeenje o iskljuenju

(1) Rjeenje o iskljuenju iz lana 57. ovog zakona prije poetka glavnog pretresa donosi vijee (lan 25. stav 6.), a
na glavnom pretresu sudija, odnosno vijee. U postupku pred vijeem apelacionog odjeljenja rjeenje o iskljuenju
branioca donosi vijee nadleno za odluivanje u apelacionom postupku.
(2) Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana alba nije doputena.
(3) Ako je branilac iskljuen iz postupka, moe mu se narediti da snosi trokove nastale zbog prekida ili odlaganja
postupka.


lan 59.

Kada osumnjieni, odnosno optueni mora imati branioca

(1) Osumnjieni, odnosno optueni mora imati branioca ve prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluv ili ako je
osumnjien za krivino djelo za koje se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora.
(2) Osumnjieni, odnosno optueni mora imati branioca odmah nakon to mu je odreen pritvor, za vrijeme dok
pritvor traje.
(3) Nakon podizanja optunice za krivinom djelo za koje se moe izrei kazna od deset godina zatvora ili tea
kazna, optueni mora imati branioca u vrijeme dostavljanja optunice.
(4) Ako osumnjieni, odnosno optueni u sluajevima obavezne odbrane ne uzme sam branioca ili branioca ne
angauju lica iz lana 53. stav 3. ovog zakona, branioca e mu postaviti sudija za prethodni postupak, sudija za
prethodno sasluanje, sudija, odnosno predjednik vijea. U ovom sluaju, osumnjieni, odnosno optueni ima pravo
na branioca do pravosnanosti presude, a ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora - i za postupak po pravnom
lijeku.
(5) Branilac e biti postavljen osumnjienom, odnosno optuenom ako sud utvrdi da je to zbog sloenosti predmeta ili
mentalnog zdravlja osumnjienog, odnosno optuenog u interesu pravde.
(6) U sluaju postavljanja branioca, osumnjieni, odnosno optueni e se prvo pozvati da sam izabere branioca sa
predoene liste. Ukoliko osumnjieni, odnosno optueni sam ne izabere branioca sa predoene liste, branioca e
postaviti sud.


lan 60.

Postavljanje branioca zbog slabog imovnog stanja

(1) Kad ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivino djelo za koje se moe izrei kazna
zatvora tri godine ili tea kazna ili kada to zahtjevaju interesi pravinosti bez obzira na propisanu kaznu,
osumnjienom, odnosno optuenom e se, na njegov zahtjev, postaviti branilac, ako prema svom imovnom stanju ne
moe snositi trokove odbrane.
(2) Zahtjev za postavljanje branioca po stavu 1. ovog lana moe se podnijeti u toku cijelog krivinog postupka.
Branioca postavlja sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija odnosno predsjednik vijea,
nakon to je osumnjienom, odnosno optuenom prvo pruena prilika da sa predoene liste izabere branioca.


lan 61.

Pravo branioca da pregleda spise i dokumentaciju

(1) U toku istrage branilac ima pravo da razmatra spise i razgleda pribavljene predmete koji su u korist osumnjienog.
Ovo pravo se braniocu moe uskratiti ako je rije o spisima i predmetima ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost
cilj istrage.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, kada se osumnjieni, odnosno optueni nalazi u pritvoru, tuilac e dostaviti
sudiji za prethodni postupak, odnosno sudiji za prethodno sasluanje dokaze radi obavjetavanja branioca.
(3) Nakon podizanja optunice, branilac osumnjienog odnosno optuenog ima pravo uvida u sve spise i dokaze.
(4) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno vijee, kao i tuilac duni su, kada
dou u posjed bilo koje informacije ili injenice koja moe posluiti kao dokaz na suenju, staviti ih na uvid braniocu.
(5) U sluaju iz stava 3. i 4. ovog lana, branilac moe izvriti fotokopiranje svih spisa i dokumenata.


lan 62.

Komunikacija osumnjienog, odnosno optuenog s braniocem

(1) Ako se osumnjieni, odnosno optueni nalazi u pritvoru, ima pravo odmah komunicirati s braniocem, usmeno ili
pismeno.
(2) Tokom razgovora osumnjieni, odnosno optueni i branilac mogu biti promatrani, ali se ne smije sluati njihov
razgovor.


lan 63.

Razrjeenje postavljenog branioca

(1) Umjesto postavljenog branioca, osumnjieni, odnosno optueni moe sam uzeti drugog branioca. U tom sluaju,
razrijeit e se postavljeni branilac.
(2) Branilac moe traiti da bude razrijeen samo na nain predvien ovim zakonom.
(3) O razrjeenju branioca u sluaju iz st. 1. i 2. ovog lana odluuje u toku istrage sudija za prethodni postupak,
nakon podizanja optunice - sudija za prethodno sasluanje, a u toku glavnog pretresa sudija, odnosno vijee. Protiv
ove odluke nije dozvoljena alba.
(4) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno vijee moe, na traenje
osumnjienog, odnosno optuenog ili uz njegovu saglasnost razrijeiti postavljenog branioca koji neodgovorno vri
svoju dunost. Umjesto razrijeenog branioca postavit e se drugi branilac. O razrjeenju branioca odmah e se
obavijestiti advokatska komora iji je lan.


lan 64.

Preduzimanje radnji od branioca

(1) Branilac mora, zastupajui osumnjienog, odnosno optuenog, preduzimati sve neophodne radnje u cilju
utvrivanja injenica, prikupljanja dokaza koji idu u korist osumnjienog, odnosno optuenog, kao i zatite njegovih
prava.
(2) Prava i dunosti branioca ne prestaju u sluaju opoziva punomoi, sve dok sudija za prethodni postupak, sudija
za prethodno sasluanje, sudija, odnosno vijee ne razrijei branioca njegovih prava i dunosti.



GLAVA VIII - RADNJE DOKAZIVANJA



ODJELJAK 1 - PRETRESANJE STANA, PROSTORIJA I OSOBA


lan 65.

Pretresanje stana, ostalih prostorijai pokretnih stvari

(1) Pretresanje stana i ostalih prostorija osumnjienog, odnosno optuenog i drugih osoba, kao i njihovih pokretnih
stvari van stana moe se preduzeti samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da se kod njih nalaze uinilac,
sauesnik, tragovi krivinog djela ili predmeti vani za postupak.
(2) Pretresanje pokretnih stvari, u smislu odredbe stava 1. ovog lana obuhvata i pretresanje kompjutera i slinih
ureaja za automatsku obradu podataka koji su s njim povezani. Na zahtjev suda, osobe koje se koriste ovim
ureajima dune su im omoguiti pristup, predati diskete, trake ili neki drugi oblik na kome su pohranjeni podaci, kao i
pruiti potrebna obavjetenja za upotrebu tih ureaja.Osoba koja odbije njihovu predaju, iako za to ne postoje razlozi
iz lana 98. ovog zakona, moe se kazniti prema odredbi lana 79. stav 5. ovog zakona.
(3) Pretresanje kompjutera i slinih ureaja iz stava 2. ovog lana e se obaviti uz pomo strune osobe.


lan 66.

Pretresanje osobe

(1) Pretresanje osobe moe se preduzeti kada je vjerovatno da je ta osoba poinila krivino djelo ili da e se
pretresanjem pronai predmeti ili tragovi vani za krivini postupak.
(2) Pretresanje osobe obavlja osoba istog pola.


lan 67.

Naredba za pretresanje

(1) Sud moe izdati naredbu za pretresanje pod uvjetima propisanim ovim zakonom.
(2) Naredbu za pretresanje moe izdati sud na zahtjev tuioca ili na zahtjev ovlaenih slubenih osoba koje su
dobile odobrenje od tuioca.


lan 68.

Forma zahtjeva za pretresanje

Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti u pismenoj ili usmenoj formi. Ako se zahtjev podnosi u
pismenoj formi, mora biti sastavljen, potpisan i ovjeren na nain kako je to predvieno u lanu 69. stav 1. ovog
zakona. Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti u skladu sa lanom 70. ovog zakona.


lan 69.

Pisani zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje

(1) Zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje mora sadravati:
1) naziv suda, kao i ime i funkciju podnosioca zahtjeva,
2) injenice koje ukazuju na vjerovatnost da e se osobe, odnosno tragovi i predmeti navedeni u lanu 65. stav 1.
ovog zakona nai na oznaenom ili opisanom mjestu ili kod odreene osobe,
3) zahtjev da sud izda naredbu za pretresanje radi pronalaenja osobe ili oduzimanje predmeta.
(2) U zahtjevu se moe predloiti:
1) da se naredba za pretresanje izvri u bilo koje vrijeme zato to postoji osnovana sumnja da pretresanje nee moi
biti izvreno u vremenskom periodu od 6 do 21 sat, da e se traeni predmeti skloniti ili unititi ako se naredba ne
izvri odmah, kao i da e osoba koja se trai pobjei ili poiniti drugo krivino djelo ili da moe ugroziti
sigurnost ovlaene slubene osobe ili druge osobe ako se naredba ne izvri odmah ili u vremenskom periodu od 21
do 6 sati;
2) da ovlaena slubena osoba izvri naredbu bez prethodne predaje naredbe ako postoji osnovana sumnja da se
traeni predmeti mogu lako i brzo unititi ako se odmah ne oduzmu, da predaja naredbe moe ugroziti sigurnost
ovlaene slubene ili druge osobe, kao i da e osoba koje se trai uiniti drugo krivino djelo ili ugroziti sigurnost
ovlaene slubene ili druge osobe.


lan 70

Usmeni zahtjev za izdavanjenaredbe

(1) Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti kad postoji opasnost od odlaganja.
(2) Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se saoptiti sudiji za prethodni postupak i telefonom,
radio vezom ili drugim sredstvom elektronske komunikacije.
(3) Kad je podnesen usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje, sudija za prethodni postupak e dalji tok
razgovora zabiljeiti. U sluaju kada se koristi zvuni ili stenografski zapisnik, sudija za prethodni postupak je duan
dati zapisnik na prijepis, ovjeriti istovjetnost prijepisa i predati originalni zapisnik i prijepis u roku od 24 sata od
izdavanja naredbe. U sluaju doslovnog biljeenja razgovora, sudija za prethodni postupak e potpisati kopiju
zapisnika i predati je sudu u roku od 24 sata od izdavanja naredbe.


lan 71.

Izdavanje naredbe za pretresanje

(1) Ako sudija za prethodni postupak utvrdi da je zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje opravdan, moe odobriti
zahtjev i izdati naredbu za pretresanje.
(2) Kad sudija za prethodni postupak odlui da izda naredbu za pretresanje na osnovu usmenog zahtjeva, podnosilac
takvog zahtjeva sam e sastaviti naredbu u skladu sa lanom 72. ovog zakona i proitat e je u cjelini sudiji za
prethodni postupak.


lan 72.

Sadraj naredbe za pretresanje

Naredba za pretresanje sadri:
1) naziv suda koji izdaje naredbu, osim kad se naredba za pretresanje odobrava na osnovu usmenog zahtjeva i
potpis sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu;
2) ako se naredba za pretresanje odobrava na osnovu usmenog zahtjeva, to e se navesti uz naznaenje imena
sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu i vremena i mjesta izdavanja;
3) svrhu pretresanja;
4) ime odjel ili rang ovlaene osobe na koju se naredba odnosi;
5) opis osobe koju treba pronai ili opis stvari koje su predmet pretresanja;
6) odreivanje ili opis mjesta, prostorija ili osoba koje se trae, sa navoenjem adrese, vlasnitva, imena ili slinog za
sigurno utvrivanje identiteta;
7) uputstvo da se naredba ima izvriti izmeu 6 i 21 sata ili ovlatenje da se naredba moe izvriti u bilo koje vrijeme
ako to sud izriito odredi,
8) ovlatenje, izvritelju naredbe da moe bez prethodne najave ui u prostorije koje se imaju pretresti ako to sud
izriito odredi,
9) uputstvo da se naredba i oduzete stvari donesu u sud bez odlaganja;
10) pouku da osumnjieni ima pravo obavijestiti branioca i da se pretresanje moe izvriti i bez prisustva branioca
ako to zahtjevaju izuzetne okolnosti.


lan 73.

Vrijeme izvrenja naredbe za pretresanje

(1) Naredba za pretresanje mora se izvriti najkasnije 15 dana od izdavanja naredbe, nakon ega se, bez odlaganja,
mora vratiti sudu.
(2) Naredba za pretresanje se moe izvriti bilo kojeg dana u sedmici. Naredba se moe izvriti samo u periodu od 6
do 21 sat, osim ako u naredbi nije izriito dato ovlaenje da se moe izvriti u bilo koje doba dana ili noi, u skladu sa
lanom 69. stav 2. ovog zakona.


lan 74.

Postupak izvrenja naredbe za pretresanje

(1) Prije poetka pretresanja ovlaena slubena osoba mora dati obavjetenje o svojoj funkciji i razlogu dolaska i
predati naredbu za pretresanje osobi kod koje e se ili na kojoj e se izvriti pretresanje. Ako je nakon toga ovlaenoj
slubenoj osobi pristup uskraen, moe upotrijebiti silu u skladu sa zakonom.
(2) Prilikom izvravanja naredbe za pretresanje kojm se odreuje pretresanje stana i drugih prostorija, ovlaena
slubena osoba nije duna obavijestiti bilo koga o svojoj funkciji i razlozima pretresanja, ve moe odmah ui u stan ili
druge prostorije ako su one prazne ili ako ovlaena slubena osoba opravdano smatra da su prazne i ako je
ovlaena slubena osoba naredbom izriito ovlaena da ue bez prethodne najave.
(3) Korisnik stana i drugih prostorija pozvat e se da bude prisutan pretresanju, a ako je on odsutan pozvat e se
njegov zastupnik ili neko od odraslih lanova domainstva ili susjeda. Ukoliko osoba kod koje se pretresanje ima
izvriti nije prisutna, naredba se ostavlja u prostoriji gdje se vri pretresanje, a pretresanje se izvrava i bez njene
prisutnosti.
(4) Pretresanju stana, ostalih prostorija ili osoba prisustvuju dva punoljetna graanina kao svjedoci. Pretresanju
osoba prisustvuju svjedoci istog pola. Svjedoci e se prije poetka pretresanja upozoriti da paze kako se pretresanje
vri, kao i da imaju pravo da prije potpisivanja zapisnika o pretresanju stave svoje prigovore, ako smatraju da sadraj
zapisnika nije taan.
(5) Prilikom vrenja pretresanja slubenih prostorija pozvat e se njihov starjeina ili rukovodilac da bude prisutan
pretresanju.
(6) Ako se pretresanje mora preduzeti u vojnom objektu, pismena naredba o pretresanju dostavlja se vojnim vlastima,
koje e odrediti najmanje jednu vojnu osobu da bude prisutna pretresanju.


lan 75.

Izvrenje naredbe za pretrsanje osoba

Prilikom izvrenja naredbe za pretresanje osoba, ovlaeno slubena osoba mora dati obavjetenje o svojoj funkciji i
predati naredbu za pretresanje osobi na kojoj e se pretresanje izvriti. Ovlaena slubena osoba moe upotrijebiti
silu u skladu sa zakonom.


lan 76.

Zapisnik o pretresanju

(1) O svakom pretresanju stana, prostorije ili osobe sastavit e se zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj
se vri pretresanje i osobe ija je prisutnost obavezna. Prilikom vrenja pretresanja oduzet e se privremeno samo oni
predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretresanja. U zapisnik e se unijeti i tano opisani predmeti i isprave koji
se oduzimaju, a to e se naznaiti i u potvrdi o oduzimanju predmeta koja e se odmah uruiti osobi kojoj su predmeti,
odnosno isprave oduzete.
(2) Ako se pri pretresanju stana, prostorije, odnosno osobe nau predmeti koji nisu u vezi sa krivinim djelom zbog
kojeg je izdata naredba za pretresanje, ali upuuje na drugo krivino djelo, oni e se opisati u zapisniku i privremeno
oduzeti, a o oduzimanju e se odmah izdati potvrda.
O tome e se izvjestiti tuilac. Ti e se predmeti odmah vratiti ako tuilac ustanovi da nema osnove za pokretanje
krivinog postupka, a ne postoji neki drugi zakonski osnov po kojem bi se ti predmeti imali oduzeti.
(3) Predmeti upotrijebljeni kod pretresanja kompjutera i slinih ureaja za automatsku obradu podataka vratit e se
nakon pretresanja njihovim korisnicima, ako nisu potrebni za dalje voenje krivinog postupka. Osobni podaci
pribavljeni pretresanjem mogu se koristiti samo u svrhe krivinog postupka i izbrisat e se, bez odlaganja, kad ta
svrha prestane.


lan 77.

Oduzimanje predmeta na osnovu naredbe za pretresanje

(1) Nakon privremenog oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovlaena slubena osoba e
napisati i potpisati potvrdu u kojoj e navesti oduzete predmete i naziv suda koji je izdao naredbu.
(2) Ako je predmet privremeno oduzet od odreene osobe, takva potvrda mora se uruiti toj osobi. Ako je predmet
privremeno oduzet iz stana ili prostorije, takva potvrda mora se uruiti vlasniku, stanaru ili korisniku.
(3) Nakon oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovlaena slubena osoba mora, bez odlaganja,
vratiti sudu naredbu i predati predmete i spisak oduzetih predmeta.
(4) Nakon prijema stvari oduzetih na osnovu naredbe za pretresanje, sud e zadrati predmete pod svojim nadzorom
do konane odluke ili odrediti da predmeti ostanu pod nadzorom podnositelja zahtjeva za izdavanje naredbe ili pod
nadzorom ovlaenog izvritelja naredbe.


lan 78.

Pretresanje bez naredbe

(1) Ovlaena slubena osoba moe ui u stan i druge prostorije bez naloga i bez svjedoka, po potrebi, izvriti
pretresanje ako stanar tog stana to eli, ako neko zove u pomo, ako je potrebno uhvatiti uinioca krivinog djela koji
je zateen na djelu ili radi sigurnosti ljudi i imovine, ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi
suda ima pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja.
(2) Ovlaena slubena osoba moe pretresti osobu bez naredbe za pretresanje i bez prisutnosti svjedoka:
1) prilikom izvrenja naredbe za dovoenje,
2) prilikom lienja slobode,
3) ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje vatreno ili hladno oruje,
4) ako postoji opasnost da e sakriti, unititi ili odbaciti predmete koji se trebaju od njega oduzeti i upotrijebiti kao
dokaz u krivinom postupku.
(3) Nakon izvrenja pretresanja bez naredbe za pretresanje, ovlaena slubena osoba mora odmah podnijeti pisani
izvjetaj tuitelju koji e o tome obavijestiti sudiju za prethodni postupak. Izvjetaj mora sadravati razloge pretresanja
bez naredbe.
Odjelja 2. Privremeno oduzimanje predmeta i imovine


lan 79.

Naredba za oduzimanje predmeta

(1) Premeti koji se po Krivinom zakonu FBiH mogu oduzeti ili koji se mogu upotrijebiti kao dokaz u krivinom
postupku privremeno e se oduzeti i na osnovu sudske odluke e se osigurati njihovo uvanje.
(2) Naredbu za oduzimanje predmeta izdaje sudija na prijedlog tuioca ili ovlaene slubene osobe koja je dobila
odobrenje od tuioca.
(3) Naredba za privremeno oduzimanje predmeta sadri:
1) naziv suda,
2) pravni osnov za privremenog oduzimanje predmeta,
3) naznaku predmeta koji podlijeu oduzimanju,
4) ime osobe od koje se oduzimaju predmeti,
5) mjesto oduzimanja predmeta,
6) rok u kojem se predmeti trebaju oduzeti i
7) pouku o pravnom lijeku.
(4) Na osnovu izdate naredbe ovlaena slubena osoba vri oduzimanje predmeta.
(5) Ko dri takve predmete, duan ih je predati po naredbi suda. Osoba koje ih odbije predati moe se kazniti do
50.000 KM, a u sluaju daljeg odbijanja moe se zatvoriti. Zatvor traje do predaje predmeta ili do
zavretka krivinog postupka, a najdue 90 dana. Na isti nain postupit e se prema slubenoj ili odgovornoj osobi u
dravnom organu ili pravnoj osobi.
(6) Odredbe stava 5. ovog lana odnose se i na podatke pohranjene u kompjuteru ili slinim ureajima za automatsku
obradu podataka. Pri njihovom pribavljanju posebno e se voditi rauna o propisima koji se odnose na uvanje
tajnosti odreenih podataka.
(7) O albi protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna ili je nareen zatvor odluuje vijee. alba ne zadrava
izvrenje rjeenja.
(8) Pri oduzimanju predmeta naznait e se gdje su pronaeni i opisat e se, a po potrebi i na drugi nain osigurati e
se utvrivanje njihove istovjetnosti. Za oduzete predmete izdae se potvrda.
(9) Mjera iz stava 5. i 6. ovog lana ne mogu se primjeniti prema osumnjienom, odnosno optuenom niti osobama
koje su osloboena dunosti svjedoenja.


lan 80.

Privremeno oduzimanje predmeta bez naredbe

(1) Predmeti iz lana 79. stav 1. ovog zakona mogu se privremeno oduzeti i bez naredbe suda, ukoliko postoji
opasnost od odlaganja. Ukoliko se osoba koja se pretresa izriito usprotivi oduzimanju predmeta, tuilac e u roku od
72 sata od izvrenog pretresa podnijeti zahtjev sudiji za prethodni postupak za naknadno odobrenje oduzimanja
premeta.
(2) Ukoliko sudija za prethodni postupak odbije zahtjev tuioca, oduzeti predmeti se ne mogu koristiti kao dokaz u
krivinom postupku. Privremeno oduzeti predmeti e se odmah vratiti osobi od koje su oduzeti.


lan 81.

Privremeno oduzimanje pisama, telegrama i drugih poiljki

(1) Privremeno se mogu oduzeti pisma, telegrami i druge poiljke upuene osumnjienom, odnosno optuenom ili
koje on odailje, a koje se nalaze kod preduzea i osoba koje vre poslove pote i telekomunikacija.
(2) Poiljke iz stava 1. ovog lana mogu se privremeno oduzeti ako postoje okolnosti zbog koji se s osnovom moe
oekivati da e ove poiljke posluiti kao dokaz u postupku.
(3) Naredbu za privremeno oduzimanje poiljki iz stava 1. ovog lana izdaje sudija za prethodni postupak, na
prijedlog tuioca.
(4) Naredbu za privremeno oduimanje poiljki moe izdati i tuilac, ako postoji opasnost od odlaganja, s tim da ova
naredba mora biti potvrena od strane sudije za prethodni postupak u roku od 72 sata od privremenog oduzimanja
poiljki.
(5) Ukoliko naredba, u smislu stava 4. ovog lana ne bude potvrena, te poiljke se ne mogu koristiti kao dokaz u
krivinom postupku.
(6) Mjere preduzete u skladu sa ovim lanom ne mogu se primjenjivati na pisma, telegrame i druge poiljke
razmijenjene izmeu osumnjienog, odnosno optuenog i njegovog branioca.
(7) Naredba iz stava 3. ovog lana sadri:
1) potetke o osumnjienom, odnosno optuenom na kojeg se naredba odnosi,
2) nain izvrenja naredbe i vrijeme trajanja mjere i
3) preduzee koje e izvriti naloenu mjeru.
Preduzete mjere mogu trajati nadue tri mjeseca, a iz vanih razloga sudija za prethodni postupak moe produiti
trajanje ovih mjera za jo tri mjeseca, s tim da e se preduzete mjere ukinuti im prestanu razlozi za njihovo dalje
preduzimanje.
(8) Ukoliko to interesi postupka doputaju, o preduzetim mjerama iz stava 1. ovog lana obavijestie se osumnjieni,
odnosno optueni protiv koga su primjenjene te mjere.
(9) Izdate poiljke otvara tuilac u prisutnosti dva svjedoka.Pri otvaranju e se paziti da se ne povrijedi peat, a omoti
i adresa e se sauvati. O otvaranju e se sastaviti zapisnik.
(10) Sadraj poiljke ili dijela poiljke e se saoptiti osumnjienom, odnosno optuenom, odnosno osobi kojoj je
upuena, a dio poiljke ili poiljka predae se toj osobi, osim ako, izuzetno, tuilac smatra da bi to imalo tetne
posljedice za uspjeno voenje krivinog postupka. Ako je osumnjieni, odnosno optueni odsutan, lanovi njegove
obitelji obavijestit e se o upuenoj poiljci. Ako osumnjieni, odnosno optueni nakon toga ne zatrai predaju
poiljke, poiljka e se vratiti poiljaocu.


lan 82.

Popis privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije

(1) Nakon privremenog oduzimanja predmeta i dokumentacije, u zapisnik e se popisati privremeno oduzeti predmeti i
dokumentacija, i izdat e se o tome potvrda.
(2) Ako popis predmeta i dokumentacije nije mogu, predmeti i dokumentacija e se staviti u omot i zapeatiti.
(3) Predmet koji je oduzet od fizike, odnosno pravne osobe ne moe se prodati, pokloniti niti se moe s njim na drugi
nain raspolagati.


lan 83.

Pravo albe

(1) Osoba od koje se privremeno oduzima predmet i dokumentacija ima pravo albe.
(2) alba iz stava 1. ovog lana ne odlae privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije.
(3) Povodom odluke suda kojom se vraaju predmeti i dokumentacija, pravo albe ima tuilac.


lan 84.

uvanje privremeno oduzetih predmeta i dokumantacije

Privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija pohranjuju se u sudu ili sud na drugi nain osigurava njihovo uvanje.


lan 85.

Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije

(1) Otvaranje privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije vri tuilac.
(2) O otvaranju privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije tuilac je duan obavijestiti osobu ili preduzee od
koje su predmeti oduzeti, sudiju za prethodni postupak i branioca.
(3) Pri otvaranju oduzetih predmeta i dokumentacije mora se voditi rauna da njihov sadraj ne saznaju neovlaene
osobe.


lan 86.

Naredba banci ili dugoj pravno osobi

(1) Ako postoje osnovi sumnje da je neka osoba uinila krivino djelo koje je povezano s dobijanjem imovinske koristi,
sud moe na osnovu prijedloga tuioca narediti da banka ili drug pravna osoba koja vri finansijsko poslovanje dostavi
podatke o bankovnim depozitima i drugim finansijskim transakcijama i poslovima te osobe, podacima koji se odnose
na tu osobu, kao i osobu za koje se osnovano vjeruje da su ukljuena u finansijske transakcije ili poslove
osumnjienog, ako bi takvi podaci mogli biti dokaz u krivinom postupku.
(2) Sudija za prethodni postupak moe, na prijedlog tuioca, narediti preduzimanje i drgih potrebnih radnji iz lana
130. ovog zakona, kako bi se omoguilo utvrivanje i pronalaenje nezakonito pribavljene imovine i prikupljanje
dokaza o tome.
(3) U hitnim sluajevima mjere iz stava 1. ovog lana moe narediti tuilac na osnovu naredbe. O preduzetim
mjerama tuilac odmah obavjetava sudiju za prethodni postupak koji moe u roku od 72 sata izdati naredbu. Tuilac
e dobijene podatke zapeatiti dok ne bude izdata sudska naredba. U sluaju da sudija za prethodni postupak ne izda
naredbu, tuilac e podatke vratiti bez prethodnog otvaranja.
(4) Sud moe rjeenjem narediti pravnoj ili fizikoj osobi da privremeno obustavi izvrenje finansijske transakcije za
koju postoji sumnja da predstavlja krivino djelo ili da je namijenjena izvrenju krivinog djela, da slui prikrivanju
krivinog djela ili prikrivanju dobiti ostvarene krivinim djelom.
(5) Rjeenjem iz stava 4. ovog lana sud e odrediti da se finansijska sredstva namijenjena za transakciju iz stava 4.
ovog lana i gotovinski iznosi novca domae i strane valute privremeno oduzmu prema lanu 79. stav 1. ovog zakona,
pohrane na poseban raun i uvaju do okonanja postupka, odnosno dok se ne steknu uvjeti za njihovo vraanje.
(6) Protiv rjeenja iz stava 4. ovog lana albu mogu podnijeti tuilac, vlasnik finansijskih sredstava ili gotovinskog
novca domae i strane valute, osumnjieni, odnosno optueni, kao i pravne i fizike osobe iz stava 4. i 5. ovog lana.


lan 87.

Privremeno oduzimanje imovine radi osiguranja

(1) Sud moe, u bilo koje vrijeme u toku postupka, donijeti na prijedlog tuioca, privremenu mjeru oduzimanja
nezakonito steene imovine koja se ima oduzeti po Krivinom zakonu mjeru zapljene ili drugu neophodnu privremenu
mjeru, kako bi se sprijeilo korienje, otuenje ili raspolaganje tom imovinom.
(2) Ovlaena slubena osoba moe, kada postoji opasnost od odlaganja, po nalogu tuioca, privremeno oduzeti
nezakonito steenu imovinu iz stava 1. ovog lana, zaplijeniti imovinu ili preduzeti druge neophodne privremene mjere
kako bi se sprijeilo bilo kakvo korienje, otuenje ili raspolaganje tom imovinom. O preduzetim mjerama ovlaena
slubena osoba odmah obavjetavaju tuioca, a preduzete mjere moraju biti odobrene od strane sudije za prethodni
postupak u roku od 72 sata od preduzimanja mjera.
(3) U sluaju da sudija za prethodni postupak uskrati odobrenje, preduzete mjere e se obustaviti, a oduzeti predmeti
i imovina e biti odmah vraeni osobi od koje su oduzeti.


lan 88.

Vraanje privremeno oduzetih predmeta

Predmeti koji su u toku krivinog postupka privremeno oduzeti vratit e se vlasniku, odnosno draocu, kada u toku
postupka postane oigledno da njihovo zadravanje nije u skladu s lanom 79. ovog zakona, a ne postoje razlozi za
njihovo oduzimanje (lan 412.)
Odjeljak 3. Postupak sa sumnjivim stvarima


lan 89.

Oglaavanje sumnjivih stvari

(1) Nae li se kod osumnjienog, odnosno optuenog tua stvar, a ne zna se ija je, organ koji vodi postupak opisat
e tu stvar i opis objaviti na oglasnoj tabli opine na ijem podruju osumnjieni, odnosno optueni ivi i na ijem je
podruju krivino djelo uinjeno. U oglasu e se pozvati vlasnik da se javi u roku od jedne godine od dana
objavljivanja oglasa, jer e se inae stvar prodati. Novac dobijen prodajom unosi se u budet Federacije.
(2) Ako se radi o stvarima vee vrijednosti, objavljivanje se moe izvriti i putem dnevnog lista.
(3) Ako je stvar podlona kvaru ili je njeno uvanje vezano sa znatnim trokovima, ona e se prodati po odredbama
koje vae za izvrni postupak, a novac predati na uvanje u sudski depozit.
(4) Po odredbi stava 3. ovog lana postupie se i kad stvar pripada nepoznatom ili odbjeglom uiniocu krivinog
djela.


lan 90.

Odluivanje o sumnjivim stvarima

(1) Ako se u toku od jedne godine niko ne javi za stvari ili za novac dobijen prodajom stvari, donijet e se rjeenje da
stvar postaje svojina Federacije, odnosno da se novac unosi u budet Federacije.
(2) Vlasnik stvari ima pravo da u parnici trai povraaj stvari ili novca dobijenog od prodaje stvari. Zastarjevanje ovog
prava poinje tei od dana objavljivanja oglasa.
Odjeljak 4. Ispitivanje osumnjienog


lan 91.

Poziv za ispitivanje
(1) Ispitivanje osumnjienog u istrazi vri tuilac.
(2) Ispitivanje treba vriti tako da se u punoj mjeri potuje linost osumnjienog. Prilikom ispitivanja osumnjienog ne
smije se upotrijebiti sila, prijetnja, prevara, narkotici ili druga sredstva koja mogu uticati na slobodu odluivanja i
izraavanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja.
(3) Ako je postupljeno protivno odredbama ovog lana, na iskazu osumnjienog ne moe se zasnivati sudska odluka.


lan 92.

Pouka osumnjienog o njegovim pravima

(1) Kada se osumnjieni prvi put ispituje, pitae se za:
1) ime i prezime, nadimak ako ga ima;
2) ime i prezime roditelja, djevojako obiteljsko ime majke;
3) gdje je roen, gdje stanuje, dan, mjesec i godinu roenja;
4) koje je narodnosti, i iji je dravljanin;
5) jedinstven matini broj graanina dravljanina Bosne i Hercegovine;
6) ime se zanima, da li je pismen, njegove porodine prilike, da li je i kakve kole zavrio, da li je gdje i kada sluio
vojsku, odnosno ima li in rezervnog vojnog starjeine, vodi li se u vojnoj evidenciji i kod kojeg organa nadlenog za
poslove odbrane, da li je odlikovan;
7) kakvog je imovnog stanja;
8) da li je kad i zato osuivan, je li i kad je izreenu kaznu izdrao, da li se protiv njega vodi postupak za koje drugo
krivino djelo, a ako je maloljetan ko mu je zakonski zastupnik.
Osumnjieni e se pouiti da je duan odazvati se pozivu i odmah saoptiti svaku promjenu adrese ili namjeru da
promijeni boravite, a upozorit e se i na posljedice ako po tome ne postupi.
(2) Na poetki ispitivanja osumnjienom e se saoptiti za koje krivino djelo se tereti i osnove sumnje protiv njega, a
pouit e se o sljedeim pravima:
1) da nije duan iznijeti sviju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja,
2) da moe uzeti branioca po svom izboru koji moe biti prisutan njegovom ispitivanju, kao i da ima pravo na branioca
bez naknade u sluajevima predvienim ovim zakonom,
3) da se moe izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve injenice i dokaze koji mu idu u korist,
4) da ima pravo u toku istrage razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji mu idu u korist, osim ako je rije
o spisima i predmetima ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage,
5) da ima pravo na besplatne usluge prevodioca ako ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi prilikom ispitivanja.
(3) Osumnjieni se moe dobrovoljno odrei prava navedenih u stavu 2. ovog lana, ali njegovo ispitivanje ne moe
zapoeti ukoliko se i dok se njegova izjava o odricanju ne zabiljei u zapisnik i dok ne bude potpisana od strane
osumnjienog. Osumnjieni se ni pod kojim okolnostima ne moe odrei prava na prisustvo branioca ako je njegova
odbrana obavezna u skladu sa ovim zakonom.
(4) U sluaju da se osumnjieni odrekao prava da uzme branioca, a kasnije izrazi elju da uzme branioca, ispitivanje
e se odmah prekinuti i ponovo e se nastaviti kada osumnjieni dobije branioca ili mu se branilac postavi ili ako
osumnjieni izrazi elju da nastavi da odgovara na pitanja.
(5) Ako se osumnjieni dobrovoljno odrekne prava da ne odgovara na postavljena pitanja, mora mu se i u tom sluaju
omoguiti da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji mu idu u korist.
(6) Ako je postupljeno protivno odredbama ovog lana, na iskazu osumnjienog ne moe se zasnivati sudska odluka.


lan 93.

Nain ispitivanja osumnjienog

(1) O svakom ispitivanju osumnjienog sainjava se zapisnik. Bitni dijelovi iskaza unijet e se doslovno u zapisnik.
Nakon to je zapisnik sainjen, osumnjienom e se proitati i predati kopija zapisnika.
(2) Ispitivanje osumnjienog u pravilu se snima na audio ili video traku, pod sljedeim uvjetima:
1) da je osumnjieni obavjeten na jeziku koji govori i razumije da se ispitivanje snima na audio ili video traku,
2) u sluaju prekida ispitivanja, razlog i vrijeme prekida e se naznaiti u snimku, kao i vrijeme nastavljanja i
zakljuenja ispitivanja,
3) na kraju ispitivanja osumnjieni e dobiti mogunost da pojasni sve to je rekao i da doda sve to eli,
4) zapis sa trake e se prepisati nakon zavretka ispitivanja, a kopija prepisa uruit e se osumnjienom zajedno s
kopijom snimljene trake ili ako je koritena aparatura za istovremeno pravljenje veeg broja snimaka, uruit e mu se
jedna od originalno snimljenih traka,
5) poto se napravi kopija originalne trake u svrhu prepisa, originalno snimljena traka ili jedna od originalno snimljenih
traka e se zapeatiti u prisustvu osumnjienog, sa ovjerom potpisa organa krivinog postupka i osumnjienog.


lan 94.

Ispitivanje preko tumaa

Ispitivanje osumnjienog obavit e se preko tumaa u sluajevima utvrenim u lanu 101. ovog zakona.
Odjeljak 5. Sasluanje svjedoka


lan 95.

Poziv za saluanje svjedoka

(1) Svjedoci se saluavaju kada postoji vjerovatnoa da e svojim iskazom moi dati obavjetenja o krivinom djelu,
uiniocu i o drugim vanim okolnostima.
(2) Poziv za svjedoenje dostavlja tuilac, odnosno sud. Pozivanje kao svjedoka maloljetne osobe koja nije navrila
16 godina ivota vri se preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogue zbog potrebe da se
hitno postupa ili drugih okolnosti.
(3) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu se sasluati u svom
stanu, bolnici ili na drugom mjestu.
(4) U pozivu se svjedok obavjetava da se poziva u svojstvu svjedoka, mjesto i vrijeme kada se treba odazvati
pozivu, kao i o posljedicama neodazivanja.
(5) Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu, niti svoj izostanak opravda, sud moe izrei novanu kaznu do 5.000 KM
ili narediti prinudno dovoenje.
(6) Naredbu za dovoenje svjedoka izvrava sudska policija. Izuzetno, naredbu moe izdati i tuilac, ukoliko uredno
pozvani svjedok ne doe, a svoj izostanak ne opravda, s tim da ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni
postupak u roku od 24 sata od izdavanja.
(7) Ukoliko svjedok odbije da svjedoi, sud moe donijeti rjeenje o kanjavanju svjedoka novanom kaznom do
30.000 KM. Protiv ovog rjeenja doputena je alba, koja ne zadrava izvrenje.
(8) O albi protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna odluuje vijee (lan 25. stav 6.).


lan 96.

Osobe koja ne mogu biti sasluane kao svjedoci

(1) Ne moe se sasluati kao svjedok:
1) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja dravne, vojne ili slubene tajne, dok je nadleni organ
ne oslobodi te dunosti,
2) branilac osumnjienog, odnosno optuenog u pogledu injenica koje su mu postale poznate u svojstvu branioca,
3) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja profesionalne tajne (vjerski slubenik, odnosno
ispovjednik, novinar u svrhu zatite izvora informacija, advokat, biljenik, ljekar, babica i dr.), osim ako je osloboena
te dunosti posebnim propisom ili izjavom osobe u iju je korist ustanovljeno uvanje tajne,
4) maloljetna osoba koja s obzirom na uzrast i duevnu razvijenost nije sposobna shvatiti znaaj prava da ne mora
svjedoiti.


lan 97.

Osobe koja mogu odbiti svjedoenje

(1) Svjedoenje mogu odbiti:
1) brani i vanbrani drug osumnjienog, odnosno optuenog,
2) srodnik osumnjienog, odnosno optuenog po krvi u pravoj liniji, srodnici u pobonoj liniji do treeg stepena
zakljuno i srodnici po tazbini do drugog stepena, usvojenik i usvojilac osumnjienog, odnosno optuenog.
(2) Organ koji vodi postupak, duan je da osobe iz st. 1 ovog lana prije njihovog sasluanja ili im sazna za njihov
odnos prema osumnjienom, odnosno optuenom, upozori da ne moraju svjedoiti. Upozorenje i odgovor se unose u
zapisnik.
(3) Osoba koja moe odbiti svjedoenje prema jednom od osumnjienih, odnosno optuenih moe odbiti svjedoenje
i prema ostalim osumnjienim, odnosno optuenim, ako se njen iskaz prema prirodi stvari ne moe ograniiti samo na
ostale osumnjiene, odnosno optuene.
(4) Ako je kao svjedok sasluano osoba koja moe odbiti svjedoenje ili je asluana osoba koja nije upozorena da
moe odbiti svjedoenje ili to upozorenje nije uneseno u zapisnik, na takvom iskazu se ne moe zasnivati sudska
odluka.


lan 98.

Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja

(1) Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojeidna pitanja ako bi ga istinit odgovor izloio krivinom gonjenju.
(2) Svjedok koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana, odgovorit e na ta pitanja ako mu se da imunitet.
(3) Imunitet se daje odlukom tuioca.
(4) Svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedoio, nee se krivino goniti osim ako je dao lani iskaz.
(5) Svjedoku se moe za savjetnika, odlukom suda, odrediti advokat za vrijeme trajanja sasluanja, ukoliko je oito
da sam nije u stanju da koristi svoja prava u vrijeme sasluanja i ako njegovi interesi ne mogu biti zatieni na drugi
nain.


lan 99.

Nain sasluanja, suoenje i prepoznavanje

(1) Svjedoci se sasluavaju pojedinano i u odsustvu drugih svjedoka.
(2) U toku postupka svjedok se moe suoiti s drugim svjedocima i osumnjienim, odnosno optuenim.
(3) Ako je potrebno da se utvrdi poznaje li svjedok osobu ili predmet, trait e se od njega prvo da ga opie ili da
navede znakove po kojima se razlikuje, pa e mu se tek poslije pokazati radi prepoznavanja i to zajedno s drugim
njemu nepoznatim osobama, odnosno ako je to mogue zajedno s predmetima iste vrste.


lan 100.

Tok sasluanja svjedoka

(1) Svjedok je duan odgovore dati usmeno.
(2) Svjedok e se prethodno opomenuti da je duan rei istinu i da ne smije nita preutjeti, a zatim e se upozoriti da
davanje lanog iskaza predstavlja krivino djelo.
(3) Poslije toga svjedok e se pitati:
a) za ime i prezime, ime oca ili majke,
b) zanimanje,
c) boravite,
d) mjesto i godinu roenja i
e) njegov odnos sa osumnjienim, odnosno optuenim i oteenim.
Svjedok e se upozoriti da je duan o promjeni adrese ili boravita obavijesti sud.
(4) Prilikom sasluanja maloljetne osobe naroito ako je ona oteena krivinim djelom, postupit e se obazrivo, da
sasluanje ne bi tetno uticalo na psihiko stanje maloljetnika. Ako je to potrebno, sasluanje maloljetnika obavit e se
uz pomo pedegoga, psihologa ili druge strune osobe.
(5) Oteenog krivinim djelom nije doputeno ispitivati o njegovom seksualnom ivotu prije izvrenog krivinog djela,
a ako je takvo ispitivanje obavljeno na takvom iskazu ne moe se zasnivati sudska odluka.
(6) S obzirom na ivotnu dob, tjelesno i duevno stanje i druge opravdane interese, svjedok se moe sasluati putem
tehnikih uraaja za prenos slike i zvuka na nain da mu stranke i branilac mogu postavljati pitanja bez prisustva u
prostoriji gdje se svjedok nalazi. Za potrebe takvog ispitivanja moe se odrediti struna osoba.
(7) Poslije opih pitanja svjedok se poziva da iznese sve to mu je o predmetu poznato, a zatim e mu se postavljati
pitanja radi provjeravanja, dopune i razrjeenja. Prilikom sasluanja svjedoka nije doputeno sluiti se obmanom niti
postavljati takva pitanja u kojim je ve sadrano kako bi trebalo odgovoriti.
(8) Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi.
(9) Svjedoci se mogu suoiti ako se njihovi iskazi ne slau u pogledu vanih injenica. Suoeni e se o svakoj
okolnosti o kojoj se njihovi iskazi ne slau ponaosob sasluati i njihov odgovor unijeti u zapisnik. Istovremeno se mogu
suoiti samo dva svjedoka.
(10) Oteeni koji se saluava kao svjedok pitat e se da li eli da u krivinom postupku ostvaruje imovinskopravni
zahtjev.


lan 101.

Sasluanje svjedoka preko tumaa

(1) Ako je svjedok gluh ili nijem, njegovo sasluanje vrit e se preko tumaa.
(2) Ako je svjedok gluh, postavljae mu se pitanja pismeno a ako je nijem pozvat e se da pismeno odgovara.Ako se
sasluanje ne moe obaviti na ovaj nain pozvat e se kao tuma osoba koja se s svjedokom moe sporazumijeti..
(3) Ako tuma nije ranije zaklet, poloit e zakletvu da e vijerno prenijeti pitanja koja se svjedoku upuuju i izjave
koje on bude davao.


lan 102.

Zakletva, odnosno izjava svjedoka

(1) Ako su ispunjeni uvjeti za sasluanje, sud moe zahtijevati od svjedoka da prije svjedoenja poloi zakletvu,
odnosno da izjavu.
(2) Prije glavnog pretresa svjedok moe poloiti zakletvu, odnosno dati izjavu samo ako postoji bojazan da zbog
bolesti ili zbog drugih razloga nee moi doi na glavni pretres. Zakletva, odnosno izjava se polae pred sudijom,
odnosno predjednikom vijea. Razlog zbog kojeg je poloena zakletva, odnosno data izjava navest e se u zapisniku.
(3) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: "Zaklinjem se - izjavljujem da u o svemu to pred sudom budem pitan
govoriti istinu i da nita od onog to mi je poznato neu preutjeti".
(4) Svjedok zakletvu polae, odnosno daje izjavu usmeno, itanjem njenog teksta ili potvrdnim odgovorom nakon
saluanog sadraja teksta zakletve, odnosno izjave koju je proitao sudija, odnosno predsjednik vijea. Nijem svjedoci
koji znaju da itaju i piu potpisuju tekst zakletve, odnosno izjave, a gluvi ili nijemi svjedoci koji ne znaju ni da itaju ni
da piu - zaklinju se, odnosno daju izjavu uz pomo tumaa.
(5) Odbijanje i razlozi odbijanja svjedoka da poloi zakletvu, odnosno da izjavu unijee se u zapisnik.


lan 103.

Osobe koje ne polaau zakletvu, odnosno ne daju izjavu

Ne smiju se zaklinjati, odnosno davati izjavu osobe koje nisu punoljetne u trenutku sasluanja, za koje je dokazano ili
za koje postoji osnovasna sumnja da su uinile ili uestvovale u krivinom djelu zbog koga se sasluavaju ili koje zbog
duevnog stanja ne mogu da shvate znaaj zakletve,odnosno izjave.


lan 104.

Snimanje sasluanja svjedoka audio-vizuelnim sredstvima

Sasluanje svjedoka se moe snimati audio-vizuelnim sredstvima u svim fazama postupka. Sasluanje se mora
snimati u sluajevima kada se radi o osobama koje nisu navrile esnaest godina ivota i koje su oteen krivinim
djelom, kao i ako postoje osnove za bojazan da se svjedok nee moi saluati na glavnom pretresu.


lan 105

Zatieni svjedok

Na poloaj zatienog svjedoka u postupku pred sudom primjenjuju se odredbe posebnog zakona.



ODJELJAK 6 - UVIAJ I REKONSTRUKCIJA


lan 106.

Preduzimanje uviaja

Uviaj se preduzima kad je za utvrivanje neke vane injenice u postupku potrebno neposredno opaanje.


lan 107.

Rekonstrukcija dogaaja

(1) Radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvrivanja injenica koje su od znaaja za razjanjenje stvari, organ koji
vodi postupak moe odrediti rekonstrukciju dogaaja, koja se vri tako to se ponavljaju radnje ili situacije u uvjetima
pod kojima se prema izvedenim dokazima dogaaj desio. Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili osumnjienih,
odnosno optuenih radnje ili situacije razliito prikazane, rekonstrukcija dogaaja e se, po pravilu, posebno izvriti sa
svakom od njih.
(2) Rekonstrukcija se ne smije vriti na nain kojim se vrijea javni red i moral ili se dovodi u opasnost ivot ili zdravlje
ljudi.
(3) Prilikom rekonstrukcije mogu se, po potrebi, ponovo izvesti pojedini dokazi.


lan 108.

Pomo vjetaka i strunoe osobe

(1) Uviaj i rekonstrukcija dogaaja vri se uz pomo strunoe osobe kriminalistiko-tehnike ili druge struke, koje e
pomoi u pronalaenju, osiguranju ili opisivanju tragova, izvriti potrebna mjerenja i snimanja, sainiti skicu i
fotodokumentaciju ili prikupiti i druge podatke.
(2) Na uviaj i rekonstrukciju moe se pozvati i vjetak, ako bi njegovo prisustvo bilo od koristi za davanje nalaza i
miljenja.



ODJELJAK 7. VJETAENJE


lan 109.

Odreivanje vjetaenja

Vjetaenje se odreuje kad za utvrivanje i ocjenu neke vane injenice treba pribaviti nalaz i miljenjeosoba koje
raspolau potrebnim strunim znanjem. Ako nauno, tehniko ili druga struna znanja mogu pomoi sudu da ocijeni
dokaze ili razjasni sporne injenice, vjetak kao posebna vrsta svjedoka moe svjedoiti davanjem nalaza o
injenicama i miljenja koje sadri ocjenu o injenicama.


lan 110.

Naredba o vjetaenju

(1) Pismenu naredbu za vjetaenje izdaje tuilac ili sud.. U naredbi e se navesti injenice u pogledu koji se vri
vjetaenje.
(2) Ako za odreenu vrstu vjetaenja postoji struna ustanova ili se vjetaenje moe obaviti u okviru dravnog
organa, takva vjetaenja, a posebno sloenija, povjerit e se, po pravilu, takvoj ustanovi, odnosno organu. U tom
sluaju, ta ustanova, odnosno organ odreuje jednog ili vie strunjaka koji e izviti vjetaenje.


lan 111.

Dunost vjetaka kojeg je odredio tuilac, odnosno sud.

Osoba koju tuilac, odnosno sud odredi za vjetaka duno je tuiocu, odnosno sudu dostaviti svoj izvjetaj koji sadri
sljedee:
1) dokaze koje je pregledao,
2) obavljene testove,
3) nalaz i miljenje do koga je doao i
4) sve druge relevantne podatke koje vjetak smatra potrebnim za pravednu i objektivnu analizu.
Vjetak e detaljno obrazloiti kako je doao do odreenog miljenja.


lan 112.

Ko ne moe biti vjetak

(1) Za vjetaka se ne moe odrediti osoba koja ne moe biti sasluana kao svjedok (lan 96.) ili osoba koja je
osloboena dunosti svjedoenja (lan 97.), kao ni osoba prema kojoj je krivino djelo uinjeno, a ako je takva osoba
odreena- na njenom nalazu i miljenju ne moe se zasnivati sudska odluka.
(2) Razlog za izuzee vjetaka (lan 44.) postoji i u pogledu osobe koja je zajedno s osumnjienim, odnosno
optuenim ili oteenim u radnom odnosu u istom organu, preduzeu i drugoj pravnoj osobi ili kod samostalnog
privrednika, kao i za osobu koja je u radnom odnosu kod oteenog ili osumnjienog, odnosno optuenog.
(3) Za vjetaka se nee odrediti osoba koja je sasluana kao svjedok.


lan 113.

Postupak vjetaenja

(1) Vjetaenjem rukovodi organ koji je naredio vjetaenje. Prije poetka vjetaenja pozvat e se vjetak da
predmet vjetaenja paljivo razmotri, da tano navede sve to zapazi i utvrdi i da svoje miljenje iznese nepristrasno
i u skladu sa pravilima nauke i vjetine. Posebno e se upozoriti da je lano vjetaenje krivino djelo.
(2) Prilokom davanja nalaza i miljenja o predmetu koji se pregleda, vjetak e se oslanjati na dokaze na koje mu je
ukazalo ovlaena slubena osoba, tuilac ili sud. Vjetak moe svjedoiti samo o injenicama koje proizilaze iz
njegovih neposrednih saznanja, osim ako se prilikom pripreme svog nalaza i miljenja nije koristio informacijama na
koje bi se opravdano oslanjali ostali strunjaci iste struke.
(3) Vjetaku se mogu davati razjanjenja, a moe mu se dopustiti i da razmatra spise. Vjetak moe predloiti da se
izvedu dokazi ili pribave predmeti i podaci koji su od vanosti za davanje njegovog nalaza i miljenja. Ako prisustvuje
uviaju, rekonstrukciji dogaaja ili drugoj istranoj radnji, vjetak moe predloiti da se razjasne pojedine okolnosti ili
da se osobi koja se saluava postave pojedina pitanja.


lan 114.

Pregledanje predmeta vjetaenja

(1) Vjetak pregleda predmete vjetaenja na mjestu gdje se oni nalaze, osim ako su za vjetaenja potrebna
dugotrajna ispitivanja ili ako se ispitivanja vre u ustanovi, odnosno organu ili ako to zahtjevaju razlozi morala.
(2) Ako je u okviru vjetaenja potrebno izvriti analizu neke materije, vjetaku e se, ako je to mogue, staviti na
raspolaganje samo dio te materije, a ostatak e se u potrebnoj koliini sauvati za sluaj naknadnih analiza.


lan 115.

Dostavljanje nalaza i miljenja

Vjetak dostavlja nalaz i miljenje kao i radni materijal, skice i zabiljeke organu koji ga je odredio.


lan 116.

Vjetaenje u strunoj ustanovi ilidravnom organu

(1) Ako se vjetaenje povjerava strunoj ustanovi, odnosno dravnom organu, tuilac, odnosno sud e upozorit tu
ustanovu ili organ koji vri vjetaenje da u davanju nalaza i miljenja ne moe uestvovati osoba iz lana 112. ovog
zakona ili osoba za koju postoje razlozi za izuzee od vjetaenja predvieni u ovom zakonu, a bie upozoreno na
davanje lanog nalaza i miljenja.
(2) Strunoj ustanovi, odnosno dravnom organu stavit e se na raspolaganje materijal potreban za vjetaenje, a
ako je potrebno, postupit e se u skladu sa postupkom odreenim lanom 113. ovog zakona.
(3) Pismeni nalaz dostavlja struna ustanova, odnosno dravni organ i miljenja osoba koja su izvrila vjetaenje.


lan 117.

Obdukcija i ekshumacija lea

(1) Pregled i obdukcija lea preduzet e se uvijek kad u nekom smrtnom sluaju postoji sumnja da se ne radi o
prirodnoj smrti. Ako je le ve zakopan, odredit e se ekshumacija u cilju njegovog pregleda i obdukcije.
(2) Pri obdukciji lea preduzet e se potrebne mjere da se ustanovi identitet lea i u tom cilju posebno e se opisati
podaci o vanjskim i unutranjim tjelesnim osobinama lea.


lan 118.

Obdukcija lea van specijalizovane medicinske ustanove

(1) Specijalizovana medicinska ustanova vri pregled i obdukciju lea.
(2) Kad se vjetaenje ne vri u specijalizovanoj ustanovi, pregled i obdukciju lea vri ljekar specijalista sudske
medicine. Tim vjetaenjem rukovodi tuilac i u zapisnik unosi nalaz i miljenje vjetaka.
(3) Za vjetaka se ne moe odrediti ljekar koji je lijeio umrlog. Meutim, ljekar koji je lijeio umrlog moe se saluati
kao svjedok, radi davanja razrjeenja o toku i okolnostima bolesti umrlog.


lan 119.

Izvjetaj o pregledu i obdukciji

(1) Vjetak sudske medicine e u svom miljenju navesti uzrok i vrijeme kad je smrt nastupila.
(2) Ako je na leu naena bilo kakva povreda, utvrdit e se da li je tu povredu nanio neko drugi i ako jeste, ime, na
koji nain, koliko vremena prije nego to je smrt nastupila i da li je ona prouzrokovala smrt. Ako je na leu naeno vie
povreda, utvrdit e se da li je svaka povreda izvrena istim sredstvom i koja je povreda prouzrokovala smrt, a ako je
vie smrtonosnih povreda, koja je od njih ili koje od njih su svojim zajednikim djelovanjem bile uzrok smrti.
(3) U sluaju iz stava 2. ovog lana naroito e se utvrditi da li je smrt prouzrokovana samom vrstom i opom
prirodom povrede ili zbog osobnog svojstva ili naroitog stanja organizma povrijeenog ili zbog sluajnih okolnosti ili
okolnosti pod kojima je povreda nanijeta.
(4) Vjetak je duan da obrati panju na naeni bioloki materijal (krv, pljuvaku, spermu, urin, i drugo) i da ga opie i
sauva za bioloko vjetaenje - ako ono bude odreeno.


lan 120.

Pregled i obdukcija zaetka i novoroeneta

(1) Pri pregledu i obdukciji zaetka treba posebno utvrditi njegovu starost, sposobnost za vanmaterini ivot i uzrok
smrti.
(2) Pri pregledu i obdukciji lea novoroeneta, posebno e se utvrditi da li je roeno ivo ili mrtvo, da li je bilo
sposobno za ivot, koliko je dugo ivjelo, kao i vrijeme i uzrok smrti.


lan 121.

Toksikoloko ispitivanje

(1) Ako postiji sumnja trovanja, sumnjive materije koje su naene u leu ili na drugom mjestu uputit e se na
vjetaenje ustanovi ili dravnom organu koji vri toksikoloka ispitivanja.
(2) Pri pregledu sumnjivih materija posebno e se utvrditi vrsta, koliina i djelovanje naenog otrova, a ako se radi o
pregledu materija uzetih iz lea, po mogunosti i koliina upotrijebljenog otrova.


lan 122.

Vjetaenje tjelesnih povreda

(1) Vjetaenje tjelesnih povreda vri se, po pravilu, pregledom povrijeenog, a ako to nije mogue ili nije potrebno -
na osnovu medicinske dokumentacije ili drugih podataka u spisu.
(2) Poto tano opie povrede, vjetak e dati miljenje, naroito o vrsti i teini svake pojedine povrede i njihovom
ukupnom djelovanju s obzirom na njihovu prirodu ili posebne okolnosti sluaja, kakvo djelovanje te povrede obino
proizvode, a kakvo su u konkretnom sluaju proizvele i ime su povrede nanesene i na koji nain.


lan 123.

Tjelesni pregled i druge radnje

(1) Tjelesni pregled preduzee se i bez pristanka osumnjienog, odnosno optuenog, ako je potrebno da se utvrde
injenice vane za krivini postupak. Tjelesni pregled drugih osoba moe se bez njihovog pristanka preduzeti samo
onda ako se mora utvrditi da li se na njihovom tijelu nalazi odreeni trag ili posljedica krivinog djela.
(2) Uzimanje krvi i druge ljekarske radnje koje se po pravilima medicinske nauke preduzimaju radi analize i
utvrivanja drugih vanih injenica za krivini postupak, mogu se preduzeti i bez pristanka osobe koja se pregleda -
ako zbog toga ne bi nastupila kakva teta po njeno zdravlje.
(3) Preduzimanje tjelesnog pregleda osumnjienog, odnosno optuenog i druge radnje u vezi s tim, nareuje sud, a
ako postoji opasnost od odlaganja - tuilac.
(4) Nije doputeno da se prema osumnjienom, odnosno optuenom ili svjedoku primjene medicinske intervencije ili
da im se daju takva sredstva kojima bi se uticalo na njihovu volju pri davanju iskaza.
(5) Ako je postupljeno protivno odredbama ovog lana na tako pribavljenim dokazima ne moe se zasnivati sudska
odluka.


lan 124.

Psihijatrijsko vjetaenje

(1) Ako se pojavi sumnja da je iskljuena ili smanjena uraunljivost osumnjienog, odnosno optuenog ili da je
osumnjieni, odnosno optueni uinio krivino djelo zbog zavisnosti od alkohola ili opojnih droga ili da zbog duevnih
smetnji nije sposoban da uestvuje u postupku, odredit e se psihijatrijsko vjetaenje.
(2) Ako se u toku istrage osumnjieni dobrovoljno ne podvrgne psihijatrijskom pregledu radi vjetaenja ili ako je
prema miljenju vjetaka potrebno due posmatranje, osumnjieni e se poslati na psihijatrijski pregled, odnosno na
posmatranje u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu. Rjeenje o tome donosi sudija za prethodni postupak na prijedlog
tuioca. Posmatranje ne moe trajati due od dva mjeseca.
(3) Ako vjetaci ustanove da je duevno stanje osumnjienog, odnosno optuenog poremeeno, odredit e prirodu,
vrstu, stepen, i trajnost poremeenosti i dati svoje miljenje o tome kakav je uticaj takvo duevno stanje imalo i kakav
jo ima na shvatanje i postupke osumnjienog, odnosno optuenog, kao i da li je i u kojoj mjeri poremeaj duevnog
stanja postojao u vrijeme izvrenja krivinog djela.
(4) Ako se u zdravstvenu ustanovu upuuje osumnjieni, odnosno optueni koji se nalazi u pritvoru, sudija e
obavijestiti tu ustanovu o razlozima zbog kojih je odreen pritvor, da bi se preduzele mjere potrebne za osiguranje
svrhe pritvora.
(5) Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uraunat e se osumnjienom, odnosno optuenom u pritvor,
odnosno kaznu, ako bude izreena.


lan 125.

Vjetaenje poslovnih knjiga

(1) Kad je potrebno da se preduzme vjetaenje poslovnih knjiga, organ pred kojim se vodi postupak duan je
vjetacima naznaiti u kom pravcu i u kom opsegu treba vriti vjetaenje i koje injenice i okolnosti treba utvrditi.
(2) Ako je za preduzimanje vjetaenja poslovnih knjiga preduzea, drugih pravnih osoba ili samostalnog privrednika
nuno da se prethodno sredi njihovo knjigovodstvo, trokovi oko sreivanja knjigovodstva padaju na njihov teret.
(3) Naredbu o sreivanju knjigovodstva donosi organ koji vodi postupak, na osnovu obrazloenog pismenog
izvjetaja vjetaka kojem je nareeno vjetaenje poslovnih knjiga. U naredbi e se naznaiti i iznos koji je pravna
osoba, odnosno samostalni privrednik duan poloiti organu koji vodi postupak kao predujam za trokove oko
sreivanja knjigovodstva.
(4) Naplata trokova, ukoliko njihov iznos nije bio predujmljen, vri se u korist organa koji je unaprijed isplatio
trokove i nagradu vjetacima.


lan 126.

Analize dezoksiribonukleinske kiseline

Analizu desoksiribonukleinske kiseline (u daljem tekstu: DNK) moe obavljati iskljuivo institucija specijalizovana za tu
vrstu vjetaenja.


lan 127.

Kada se vri analiza DNK

Analiza DNK moe se vriti ukoliko je to neophodno potrebno za odreivanje identiteta ili injenica da li otkriveni
tragovi materija potiu od osumnjienog, odnosno optuenog ili oteenog.


lan 128.

Korienje rezulatata analize DNK u drugim krivinim postupcima
U cilju utvrivanja identiteta osumnjienog, odnosno optuenog sa njegovog tijela mogu se uzeti elije radi analize
DNK. Podaci dobijeni na ovaj nain mogu se koristiti i u drugim krivinim postupcima protiv iste osobe.


lan 129.

Registar izvrenih analiza DNK i zatita podataka

(1) Sve izvene analize DNK vode se u posebnom registru u federalnom ministarstvu nadlenom za zdravstvo ako
posebnim zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Zatita podataka dobijenih analizama iz stava 1. ovog lana ureuje se posebnim zakonom.



GLAVA IX



POSEBNE ISTRANE RADNJE


lan 130.

Vrste posebnih istranih radnji i uvjeti za njihovu primjenu

(1) Protiv osobe za koju postoji osnova sumnje da je sama ili s drugom osobom uestvovala ili uestvuje u uinjenju
krivinog djela iz lana 131. ovog zakona mogu se odrediti posebne istrane radnje, ako se na drugi nain ne mogu
pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano s nesrazmjernim tekoama.
(2) Istrane radnje iz stava 1. ovog lana su:
1) nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija,
2) pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka,
3) nadzor i tehniko snimanje prostorija,
4) tajno praenje i tehniko snimanje osoba i predmeta,
5) prikriveni istraitelj i informator,
6) simulovani otkup predmeta i simulovano davanje potkupnine,
7) nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivinog dijela.
(3) Istrane radnje iz stava 2. ovog lana mogu se odrediti i prema osobi za koju postoji osnova sumnje da uiniocu,
odnosno od uinioca krivinog djela iz lana131. ovog zakona prenosi informacije u vezi s krivinim djelom, odnosno
da uinilac koristi njeno sredstvo telekomunikacije.
(4) Na razgovore osobe iz stava 1. ovog lana i njenog branioca shodno se primjenjuju odredbe o komunikaciji
osumnjienog i branioca.
(5) Pri izvravanju istranih radnji iz stava 2. ta. 5. i 6. ovog lana policijski organi ili druge osobe ne smiju
preduzimati aktivnosti koje predstavljaju podstrekavanje na izvrenje krivinog djela. Ako su preduzete takve
aktivnosti, to je okolnost koja iskljuuje krivino gonjenje podstrekavane osobe za krivino djelo uinjeno u vezi sa
ovim radnjama.


lan 131.

Krivina djela za koja se mogu odrediti posebne istrane radnje

Istrane radnje iz lana 130. stav 2. ovog zakona mogu se odrediti za krivina djela za koja se moe izrei kazna
zatvora najmanje tri godine ili tea kazna.


lan 132.

Nadlenost za odreivanje i trajanje istranih radnji

(1) Istrane radnje iz lana 130. stav 2. ovog zakona odreuje naredbom sudija za prethodni postupak, na obrazloeni
prijedlog tuioca koji sadri:
1) podatke o osobi protiv koje se radnja preduzima,
2) osnovanu sumnju iz lan 130. stava 1. ili 3. ovog zakona,
3) razloge za njeno preduzimanje i ostale bitne okolnosti koje zahtjevaju preduzimanje radnji,
4) navoenje radnje koja se zahtijeva i nain njenog izvoenja, obim i trajanje radnje.
Naredba sadri iste podatke kao i prijedlog tuioca, kao i utvrivanje trajanja nareene radnje.
(2) Izuzetno, ako se pismena naredba ne moe dobiti na vrijeme i ako postoji opasnost od odlaganja, moe se
zapoeti sa izvravanjem istrane radnje iz lana 130. ovog zakona i na osnovu usmene naredbe sudije za prethodni
postupak. Pismeni nalog sudije za prethodni postupak mora biti pribavljen u roku od 24 sata od izdavanja usmene
naredbe.
(3) Istrane radnje iz ta. 1., 2., 3., 4., i 7. stava 2. lana 130. ovog zakona mogu trajati najdue do mjesec dana, a iz
posebno vanih razloga, mogu se na obrazloeni prijedlog tuioca, produiti za jo mjesec dana, s tim da mjere iz ta.
1. 2. i 3. mogu trajati ukupno najdue est mjeseci, a mjere iz ta. 4. i 7. ukupno najdue tri mjeseca. Zahtjev za
radnju iz lana 130. taka 6. ovog zakona se moe odnositi samo na jednokratni akt, a zahtjev za svaku narednu
radnju protiv iste osobe mora sadravati razloge koji opravdavaju njenu upotrebu.
(4) Naredba sudije za prethodni postupak kao i prijedlog tuioca iz stava 1. ovog lana uvaju se u posebnom omotu.
Tuilac i sudija za prethodni postupak e sastavljanjem ili prepisom zapisnika bez navoenja osobnih podataka
prikrivenog istraitelja i informatora ili na drugi nain sprijeiti da neovlaene osobe, osumnjieni i njegov branilac
otkriju identitet prikrivenog istraitelja i informatora.
(5) Sudija za prethodni postupak mora pismenim nalogom, bez odlaganja, obustaviti izvrenje preduzetih radnji ako
su prestali razlozi zbog kojih su radnje bile odreene.
(6) Naredbu iz stava 1. ovog lana izvrava policijski organ. Preduzea koja vre prenos informacija duna su tuiocu
i policijskim organima omoguiti sprovoenje radnji iz lana 130. stav 2. taka 1. ovog zakona.


lan 133.

Materijal dobijen preduzimanjem radnji i obavjetavanje o preduzetim radnjama

(1) Po prestanku radnji iz lana 130. ovog zakona policijski organi moraju sve informacije, podatke i predmete
dobijene preduzetim radnjama, kao i izvjetaj o tome predati tuiocu. Tuilac je duan dostaviti sudiji za prethodni
postupak pismeni izvjetaj o preduzetim radnjama. Na osnovu podnesenog izvjetaja sudija za prethodni postupak
provjerava da li je postupljeno po njegovoj naredbi.
(2) Ako tuilac odustane od krivinog gonjenja, odnosno ako informacije i podaci pribavljeni primjenom nareenih
radnji nisu potrebni za krivini postupak, uniit e se pod nadzorom sudije za prethodni postupak, koji e o tome
sastaviti posebni zapisnik. O preduzimanju radnji, razlozima za njihovo preduzimanje, informaciji da dobijeni materijal
nije bio osnov za krivino gonjenje i da je uniten, pismeno se obavjetava osoba protiv koga je neka od radnji iz
lana 130. stav 2. ovog zakona bila preduzeta.
(3) Sudija za prethodni postupak e, bez odlaganja, a nakon preduzimanja radnji iz lana 130. ovog zakona,
obavijestiti osobu protiv koje je radnja bila preduzeta. Osoba protiv koje je radnja bila preduzeta moe od suda
zatraiti ispitivanje zakonitosti naredbe i naina na koji je sprovedena radnja.
(4) Podaci i informacije dobijeni preduzimanjem radnji iz lana 130. ovog zakona uvaju se dok se uva sudski spis.


lan 134.

Sluajni nalazi

Ne mogu se koristiti kao dokaz informacije i podaci dobijeni preduzimanjem radnji iz lana 130. ovog zakona ako se
ne odnose na krivino djelo navedeno u lanu 131. ovog zakona.


lan 135.

Postupanje bez sudske naredbe ili izvan njenog okvira

Ako su radnje iz lana 130. ovog zakona preduzete bez naloga sudije za prethodni postupak ili u suprotnosti s njim,
sud na pribavljenim podacima ili dokazima ne moe zasnivati svoju odluku.


lan 136.

Korienje dokaza pribavljenih posebnim radnjama

Tehnike snimke, isprave i predmeti pribavljeni pod uvjetima i na nain propisan ovim zakonom mogu se koristiti kao
dokaz u krivinom postupku. Prikriveni istraitelj i informator iz lana 130. stav 2. taka 5. ovog zakona, kao i osobe
koje su provele istrane radnje iz lana 130. stav 2. taka 6. ovog zakona - mogu se sasluati kao svjedoci u toku
sprovoenja radnji.



GLAVA X - MJERE ZA OSIGURANJE PRISUSTVA OSUMNJIENOG,
ODNOSNO OPTUENOG I USPJENO VOENJE KRIVINOG POSTUPKA



ODJELJAK 1. - ZAJEDNIKA ODREDBA


lan 137.

Vrste mjera

(1) Mjere koje se mogu preduzeti prema optuenom za osiguranje njegove prisutnosti i za uspjeno voenje krivinog
postupka su poziv, dovoenje, zabrana naputanja boravita, jamstvo i pritvor.
(2) Prilikom odluivanja koju e od navednih mjera primjeniti, nadleni organ pridravat e se uvjeta odreenih za
primjenu pojedinih mjera, vodei rauna da se ne primjenjuje tea mjera ako se ista svrha moe postii blaom
mjerom.
(3) Ove mjere ukinut e se po slubenoj dunosti odmah kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamijenit e
se drugom blaom mjerom kad za to nastupe uvjeti.
(4) Odredbe ove glave shodno se primjenjuju i na osumnjienog.
Odjeljak 2. Poziv


lan 138.

Dostavljanje i sadraj poziva

(1) Prisustvo optuenog pri izvrenju radnji u krivinom postupku osigurava se njegovim pozivanjem.
(2) Pozivanje se vri dostavljanjem zatvorenog pismenog poziva koji sadri:
1) naziv organa koji poziva,
2) ime i prezime optuenog,
3) naziv krivinog djela koje mu se stavlja na teret,
4) mjesto gdje optueni ima da doe, dan i sat kada ima da doe
5) oznaenje da se poziva u svojstvu optuenog i upozorenje da e u sluaju nedolaska biti prinudno doveden,
6) da je duan odmah obavijestiti tuioca odnosno sud o promjeni adrese, kao i o namjeri da promijeni boravite i
7) slubeni peat i potpis tuioca, odnosno sudije koji poziva.
(3) Kad se osumnjieni, odnosno optueni prvi put poziva, pouit e se u pozivu o pravu da uzme branioca i da
branilac moe biti prisutan njegovom ispitivanju.
(4) Kad se osumnjieni, odnosno optueni prvi put poziva pouit e se o njegovim pravima u skladu sa lanom 92.
ovog zakona. Do podizanja optunice poziv osumnjienom upuuje tuilac.
(5) Ako osumnjieni, odnosno optueni nije u stanju odazvati se pozivu usljed bolesti ili druge neotklonjive smetnje,
ispitat e se u mjestu gdje se nalazi ili e se osigurati njegov prijevoz do zgrade suda ili drugog mjesta gdje se radnja
preduzima.
Odjeljak 3. Dovoenje


lan 139.

Naredba za dovoenje

(1) Naredbu da se osumnjieni, odnosno optueni dovede moe izdati sud ako je doneseno rjeenje o pritvoru ili ako
uredno pozvani optueni ne doe, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije moglo izvriti uredno dostavljanje
poziva, a iz okolnosti oigledno proizilazi da optueni izbjegava prijem poziva.
(2) Izuzetno, u hitnim sluajevima naredbu iz stava 1. ovog lana moe izdati i tuilac - ukoliko uredno pozvani
osumnjieni ne doe, a svoj izostanak ne opravda, s tim to ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u
roku od 24 sata od izdavanja naredbe.
(3) Naredbu za dovoenje izvrava sudska policija.
(4) Naredba za dovoenje izdaje se pismeno. Naredba sadri:
1) ime i prezime optuenog koji se ima dovesti,
2) naziv krivinog djela koje mu se stavlja na teret uz navoenje odredbi Krivinog zakona,
3) razlog zbog koga se nareuje dovoenje, slubeni peat i potpis sudije koji nareuje dovoenje.
(5) Osoba kojoj je povjereno izvrenje naredbe, predaje naredbu osumnjienom, odnosno optuenom i poziva ga da
s njim poe. Ako osumnjieni, odnosno optueni to odbije dovest e ga prinudno.
Odjeljak 4. Zabrana naputanja boravita


lan 140.

Mjere zabrane

(1) Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi osumnjieni, odnosno optueni mogao pobjei, sakriti se, otii u
nepoznato mjesto ili u inostranstvo, sud mu moe obrazloenim rjeenjem zabraniti da bez odobrenja napusti mjesto
boravita.
(2) Uz mjeru iz st. 1. ovog lana osumnjienom, odnosno optuenom moe biti zabranjeno posjeivanje odreenih
mjesta ili sastajanje s odreenim osobama ili nareeno da se povremeno javlja odreenom dravnom organu ili
privremeno oduzeti putna isprava ili vozaka dozvola, kao i zabranjeno preduzimanje odreenih poslovnih aktivnosti.
(3) Mjerama iz st. 1. i 2. ovog lana ne moe se ograniiti pravo osumnjienog, odnosno optuenog da kontaktira sa
svojim braniocem.
(4) Osumnjieni, odnosno optueni e se u rjeenju o izricanju mjere iz st. 1. i 2. ovog lana upozoriti da se protiv
njega moe odrediti pritvor ako prekri izreene zabrane.
(5) U toku istrage mjere iz st. 1. i 2. ovog lana odreuje i ukida sudija za prethodni postupak, poslije podizanja
optunice - sudija za prethodno sasluanje, a nakon dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeu u svrhu zakazivanja
glavnog pretresa - taj sudija, odnosno predsjednik vijea.
(6) Mjere iz st. 1. i 2. ovog lana mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdue do pravosnanosti presude. Sudija
za prethodni postupak, odnosno sudija za prethodno sasluanje ili sudija, odnosno predsjednik vijea duan je da
svaka dva mjeseca ispita da li je primjenjena mjera jo potrebna.
(7) Protiv rjeenja kojim se odreuju, produavaju ili ukidaju mjere iz st. 1. i 2. ovog lana stranke i branilac mogu
izjaviti albu, a tuilac i protiv rjeenja kojim je njegov prijedlog za primjenu mjere odbijen. O albi odluuje vijee iz
lana 25. stav 6. ovog zakona u roku od tri dana od dana prijema albe. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
Odjeljak 5. Jamstvo


lan 141.

Uvjeti za odreivanje jamstva

Osumnjieni, odnosno optueni kojem se pritvor ima odrediti ili mu je ve odreen samo zbog bojazni da e pobjei
moe se ostaviti na slobodi, odnosno moe se pustiti na slobodu ako on osobno ili ko drugi za njega prui jamstvo da
do kraja krivinog postupka nee pobjei, a sam osumnjieni, odnosno optueni obea da se nee kriti i da bez
odobrenja nee napustiti svoje boravite.


lan 142.

Sadraj jamstva

(1) Jamstvo uvijek glasi na novani iznos koji se odreuje s obzirom na teinu krivinog djela. osobne i obiteljske
prilike osumnjienog, odnosno optuenog i imovno stanje osobe koja daje jamstvo.
(2) Jamstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, papira od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari koje
se lako mogu unoviti i uvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nepokretna dobra osobe koja daje jamstvo
ili u osobnoj obavezi jednog ili vie graana da e u sluaju bjekstva optuenog platiti utvreni iznos jamstva.
(3) Osoba koje daje jamstvo mora dostaviti dokaze o svom imovnom stanju, porijeklu imovine, vlasnitvu i posjedu
nad imovinom koja se daje kao jamstvo.
(4) Ako optueni pobjegne rjeenjem e se odrediti da je vrijednost data kao jamstvo, prihod budeta Federacije.


lan 143.

Prestanak jamstva

(1) Osumnjieni, odnosno optueni e se i pored datog jamstva staviti u pritvor ako na uredan poziv ne doe, a
izostanka ne opravda, ako se sprema za bjekstvo ili ako se protiv njega, poto je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi
zakonski osnov za pritvor.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, jamstvo se ukida. Poloeni novani iznos, dragocjenosti, papiri od vrijednosti ili
druge pokretne stvari vraaju se, a hipoteka se skida. Na isti nain e se postupati i kad se krivini postupak
pravosnano dovri rjeenjem o obustavi postupka ili presudom.
(3) Ako je presudom izreena kazna zatvora, jamstvo se ukida tek kad osueni pone izdravati kaznu.


lan 144.

Rjeenje o jamstvu

U toku istrage rjeenje o jemstvu i njegovom ukidanju donosi sudija za prethodni postupak, poslije podizanja
optunice - sudija za prethodno sasluanje, a nakon dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeu u svrhu zakazivanja
glavnog pretresa, taj sudija, odnosno predsjednik vijea. Rjeenje kojim se odreuje jamstvo ili rjeenje kojim se
jamstvo ukida donosi se po sasluanju tuioca.
Odjeljak 6. Pritvor


lan 145.

Odreivanje pritvora

(1) Pritvor se moe odrediti samo pod uvjetima predvienim u ovom zakonu i samo ako se ista svrha ne moe
ostvariti istom mjerom.
(2) Trajanje pritvora moe biti svedeno na najkrae nuno vrijeme. Dunost je svih organa koji uestvuju u krivinom
postupku i organa koji im pruaju pravnu pomo da postupaju s posebnom hitnosti, ako se osumnjieni, odnosno
optueni nalazi u pritvoru.
(3) U toku cijelog postupka pritvor e se ukinuti im prestanu razlozi na osnovu kojih je bio odreen i pritvorena osoba
odmah pustiti na slobodu.


lan 146.

Razlozi za pritvor

(1) Ako postoji osnovana sumnja da je odreena osoba uinila krivino djelo, pritvor se protiv te osobe moe odrediti:
1) ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva,
2) ako postoji osnovana bojazan da e unititi, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze ili tragove vane za krivini
postupak ili ako naroite okolnosti ukazuju da e ometati krivini postupak uticajem na svjedoke, sauesnike ili
prikrivae,
3) ako naroite okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti krivino djelo ili da e dovriti pokuano krivino djelo ili
da e uiniti krivino djelo kojim prijeti, a za ta krivina djela moe se izrei kazna zatvora pet godina ili tea kazna,
4) ako je u pitanju krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora deset godina ili tea kazna, a usljed naina
izvrenja ili posljedica krivinog djela odreivanje pritvora nepohodno je za sigurnost graana ili imovine. U sluaju
kad se radi o krivinom djelu terorizma, smatra se da postoji pretpostavka koja se moe pobijati, da je ugroena
sigurnost graana i imovine.
(2) U sluaju iz take 2. stav 1. ovog lana, pritvor e se ukinuti im se obezbijede uvjeti zbog kojih je pritvor odreen.


lan 147.

Ope pravo zadravanja

Osobu zateenu na izvrenju krivinog djela svako moe zadrati.Osoba koja je zadrana mora se odmah predati
sudu, tuiocu ili najbliem policijskom organu, a ako se to ne moe uiniti - mora se odmah obavijestiti jedan od tih
organa.


lan 148.

Nadlenost za odreivanje pritvora

(1) Pritvor se odreuje rjeenjem sud na prijedlog tuioca.
(2) Rjeenje o pritvoru sadri:
1) ime i prezime osobe koja se liava slobode,
2) krivino djelo koje joj se stavlja na teret,
3) zakonski osnov za pritvor,
4) obrazloenje, pouku o pravu na albu,
5) slubeni peat i potpis sudije koji odreuje pritvor.
(3) Rjeenje o pritvoru predaje se osobi na koju se odnosi u asu pritvaranja. U spisima se mora oznaiti sat lienja
slobode i sat predaje rjeenja.
(4) Protiv rjeenja o pritvoru pritvorena osoba moe se aliti vijeu (lan 25. stav 6.) u roku od 24 sata od prijema
rjeenja. Ako se pritvorena osoba prvi put ispituje po isteku ovog roka, moe izjaviti albu prilikom tog ispitivanja.
alba s prijepisom zapisnika o ispitivanju, ako je pritvorena osoba ispitana i rjeenje o pritvoru dostavljaju se odmah
vijeu. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
(5) Ako sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za prethodno sasluanje ne prihvati prijedlog tuioca o
odreivanju pritvora, zatrait e da o tome odlui vijee (lan 25. stav 6.). Protiv rjeenja vijea kojim se odreuje
pritvor pritvorena osoba moe izjaviti albu, koja ne zadrava izvrenje rjeenja. U pogledu predaje rjeenja i
podnoenja albe primjenjuju se odredbe st. 3. i 4. ovog lana.
(6) U sluajevima iz st. 4. i 5. ovog lana, vijee koje odluuje o albi duno je donijeti odluku u roku od 48 sati.


lan 149.

Trajanje pritvora u istrazi

(1) Prije donoenja rjeenja o odreivanju pritvora sudija za prethodni postupak e preispitati osnovanost zahtjeva za
odreivanje pritvora. Po rjeenju sudije za prethodni postupak, pritvor moe trajati najdue mjesec dana od dana
lienja slobode. Poslije tog roka osumnjieni se moe zadrati u pritvoru samo na osnovu rjeenja o produenju
pritvora.
(2) Pritvor se po odluci vijea (lan 25. stav 6.), na obrazloen prijedlog tuioca, moe produiti najvie za dva
mjeseca. Protiv rjeenja vijea dozvoljena je alba koja ne zadrava izvrenje.
(3) Ako se postupak vodi za krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora 10 godina ili tea kazna i ako postoje
naroito vani razlozi, vijee Vrhovnog suda Federacije moe po obrazloenom prijedlogu tuioca produit za najvie
jo tri mjeseca. Protiv rjeenja vijea doputena je alba koja ne odlae izvrenje rjeenja.
(4) Ako se do isteka rokova iz st. 1. do 3. ovog lana ne potvrdi optunica, osumnjieni e se pustiti na slobodu.


lan 150.

Ukidanje pritvora

(1) U toku istrage, prije isteka roka trajanja pritvora, sudija za prethodni postupak moe ukinuti pritvor po prethodnom
sasluanju tuioca. Protiv tog rjeenja tuilac moe izjaviti albu vijeu iz lana 25. stav 6. ovog zakona, koje je duno
donijeti odluku u roku od 48 sati.
(2) Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za ukidanje pritvora alba nije doputena.


lan 151.

Pritvor nakon potvrivanja optunice

(1) Pritvor se moe odrediti, produiti ili ukinuti i nakon potvrivanja optunice. Kontrola opravdanosti pritvora se vri
svaka dva mjeseca od dana donoenja posljednjeg rjeenja o pritvoru. alba protiv ovog rjeenja ne zadrava
njegovo izvrenje.
(2) Nakon potvrivanja optunice, pritvor moe trajati najdue jednu godinu. Ako za to vrijeme ne bude izreena
prvostepena presuda, pritvor e se ukinuti i optueni pustiti na slobodu.
(3) Poslije izricanja prvostepene presude, pritvor moe trajati jo najdue est mjeseci. Ako za to vrijeme ne bude
izreena drugostepena presuda kojom se prvostepena presuda preinauje ili potvruje, pritvor e biti ukinut i optueni
puten na slobodu. Ako u roku od est mjeseci bude donesena drugostepena odluka kojom se prvostepena presuda
ukida, pritvor moe trajati najdue jo jednu godinu od donoenja te drugostepene odluke.
(4) Pritvor se uvijek ukida istekom izreene kazne.


lan 152.

Odreivanje pritvora nakon izricanja presude

(1) Kada izrekne presudu na kaznu zatvora, sud e optuenom odrediti pritvor, odnosno pritvor e se produiti ako
postoje razlozi iz lana 146. stav 1. ovog zakona, a optuenom koji se nalazi u pritvoru ukinut e pritvor ako za pritvor
vie ne postoje razlozi zbog kojih je bio odreen. U ovom sluaju donosi se posebno rjeenje, a alba protiv rjeenja
ne zadrava njegovo izvrenje.
(2) Pritvor e se ukinuti ako je optueni osloboen od optube ili je optuba odbijena ili je oglaen krivim, a osloboen
od kazne ili je osuen samo na novanu kaznu ili je uvjetno osuen ili je zbog uraunavanja pritvora kaznu ve
izdrao.
(3) Pritvor koji je odreen ili produen po odredbama stava 1. ovog lana moe trajati do pravosnanosti presude, ali
najdue dok ne istekne vrijeme trajanja kazne izreene u prvostepenoj presudi.
(4) Na zahtjev optuenog, koji se poslije izricanja kazne zatvora nalazi u pritvoru, sudija, odnosno predsjednik vijea
moe optuenog rjeenjem uputiti u ustanovu za izdravanje kazne i prije pravosnanosti presude.


lan 153.

Lienje slobode i zadravanje

(1) Policijski organ moe osobu liiti slobode ako postoji osnova sumnje da je ta osoba poinila krivino djelo i ako
postoji ma koji razlog predvien u lanu 146. ovog zakona, ali je policijski organ duan da takvu osobu bez odlaganja,
a nakasnije u roku od 24 sata sprovede tuiocu. Prilikom dovoenja, policijski organ e obavijestiti tuioca o razlozima
i vremenu lienja slobode. Upotreba sile prilikom dovoenja je dozvoljena samo u skladu sa zakonom.
(2) Osoba liena slobode mora biti pouena u skladu sa lanom 5. ovog zakona.
(3) Ako osoba liena slobode ne bude sprovedena tuiocu u roku iz stava 1. ovog lana, pusti e se na slobodu.
(4) Tuilac je duan osobu lienu slobode ispitati bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata i u tom roku odluiti
da li e osobu lienu slobode pustiti na slobodu ili sudiji za prethodni postupak postaviti zahtjev za odreivanje
pritvora. Sudija za prethodni postupak e odmah, a najkasnije u roku od 24 sata donijeti odluku o odreivanju pritvora
ili o putanju na slobodu.
(5) Ako sudija za prethodni postupak ne prihvati prijedlog za odreivanje pritvora, postupit e u skladu s lanom 148.
stav 5. ovog zakona.
Odjeljak 7.Izvrenje pritvora i postupanje s pritvorenicima


lan 154.

Ope odredbe

Pritvor se izvrava u ustanovama koje za tu namjenu odredi federalni ministar pravde.Na poslovima izvravanja
pritvora mogu raditi samo oni uposlenici Federalnog ministarstva pravde koji imaju potrebna znanja i vjetine i strunu
spremu predvienu propisima.


lan 155.

Prava i slobode pritvorenika i podaci o pritvorenicima

(1) Pritvor se izvrava na nain da se ne vrijea osobu i dostojanstvo pritvorenika. Ovlaene osobe sudske policije i
strae ustanove pri izvravanju pritvora smiju upotrijebiti prinudna sredstva samo u sluajevima odreenim zakonom.
(2) Prava i slobode pritvorenika mogu biti ogranieni samo u mjeri potrebnoj da se ostvari svrha radi koje je odreen
pritvor, sprijei bjekstvo pritvorenika, sprijei izvrenje krivinog djela i otkloni opasnost po ivot i zdravlje ljudi.
(3) Uprava ustanove prikuplja, obrauje i pohranjuje podatke o pritvorenicima koji se odnose na identitet pritvorenika i
njihovo psihofiziko stanje, trajanje produenja i ukidanja pritvora, rad i ponaanje pritvorenika, izreene disciplinske
mjere i sl.
(4) Evidenciju o pritvorenicima vodi Federalno ministarstvo pravde.


lan 156.

Smjetaj pritvorenika

Pritvorenici se smjetaju u prostoruje odgovarajue veliine koje udovoljavaju potrebnim zdravstvenim uvjetima. U istu
prostoriju ne smiju biti smjetene osobe razliitog pola. U pravilu, pritvorenici se nee smjestiti u istu prostoriju s
osobama koje izdravaju kaznu zatvora.Pritvorenik se nee smjestiti u istu prostoriju s osobama koje bi na njega
mogle tetno djelovati ili s osobama s kojima bi druenje moglo tetno uticati na voenje postupka.


lan 157.

Posebna prava pritvorenika

(1) Pritvorenici imaju pravo na osmosatni neprekidni odmor u vremenu od 24 sata. Njima e se osigurati kretanje na
otvorenom prostoru najmanje dva sata dnevno.
(2) Pritvorenik smije kod sebe imati predmete za osobnu upotrebu, higijenske potreptine, o svom troku nabavljati
knjige, novine i drugu tampu, te imati druge predmete u koliini i veliini koja ne ometa boravak u prostoriji i ne remeti
kuni red. Prilikom prijema u pritvor od pritvorenika e se prilikom osobne pretrage oduzeti predmeti u vezi s krivinim
djelom, a ostali predmeti koje pritvorenik ne smije imati u pritvoru prema njegovoj e se uputi pohraniti i uvati ili
predati osobi koju odredi pritvorenik.


lan 158.

Pravo na komunikaciju pritvorenika sa vanjskim svijetom i braniocem

(1) Po odobrenju sudije za prethodni postupak, odnosno sudije za prethodno sasluanje i pod njegovim nadzorom ili
nadzorom osobe koju on odredi, pritvorenika imaju pravo posjeivati, u okviru kunog reda, brani, odnosno vanbrani
drug i njegovi srodnici, a na njegov zahtjev - ljekar i druge osobe. Pojedine posjete se mogu zabraniti ako bi zbog toga
mogla nastati teta za voenje postupka.
(2) Sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za prethodno sasluanje e odobriti konzularnom slubeniku strane
zemlje posjetu pritvoreniku koji je dravljanin te zemlje, u skladu s kunim redom pritvora.
(3) Pritvorenik se smije dopisivati s osobama izvan zatvora sa znanjem i pod nadzorom sudije za prethodni postupak,
odnosno sudije za prethodno sasluanje i sudije, odnosno predsjednika vijea.Pritvoreniku se moe zabraniti slanje i
primanje pisama i drugih poiljaka, ali ne i slanje molbe, pritube ili albe.
(4) Pritvorenik ne moe koristiti mobitel, ali ima pravo, u skladu s kunim redom, a pod nadzorom uprave pritvora, o
svom troku obavljati telefonske razgovore. Uprava pritvora u tu svrhu pritvorenicima obezbjeuje potreban broj javnih
telefonskih prikljuaka. Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje,
sudija ili predsjednik vijea mogu zbog razloga sigurnosti ili postojanja nekog od razloga iz lana 146. stav 1. ta. od
1. do 3. ovog zakona, rjeenjem ograniiti ili zabraniti zatvoreniku korienje telefona.
(5) Pritvorenik ima pravo slobodne i neometane veze s braniocem.


lan 159.

Disciplinski prijestupi pritvorenika

(1) Za disciplinske prijestupe pritvorenika sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za prethodno sasluanje,
sudija, odnosno predsjednik vijea moe, na prijedlog upravnika ustanove, izrei disciplinsku kaznu ogranienja
posjeta i dopisivanja. To se ogranienje ne odnosi na komunikaciju pritvorenika s braniocem ili susrete s konzularnim
slubenikom.
(2) Disciplinski prijestupi koji predstavljaju tee povrede su:
1) fiziki napad na druge pritvorenike, uposlenike ili slubene osobe, odnosno njihovo vrijeanje,
2) izraivanje, primanje, unoenje i krijumarenje predmeta za napad ili bjekstvo,
3) unoenje u ustanovu ili pripremanje u ustanovi opojnih sredstava ili alkohola,
4) povreda propisa o sigurnosti na radu i protivpoarnoj zatiti, kao i o spreavanju posljedica prirodnih nepogoda,
5) namjerno prouzrokovanje vee materijalne tete,
6) nedolino ponaanje pred drugim pritvorenicima ili slubenim osobama.
(3) Protiv rjeenja o disciplinskoj kazni doputena je alba vijeu iz lana 25 stav 6. ovog zakona u roku od 24 sata.
alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
(4) O primjeni prinudnih mjera prema pritvoreniku uprava ustanove e, bez odlaganja, izvjestiti nadleni sud.


lan 160.

Nadzor nad izvrenjem pritvora

(1) Nadzor nad izvrenjem pritvora obavlja predsjednik nadlenog suda.
(2) Predsjednik nadlenog suda ili sudija kojeg on odredi duan je najmanje jednom u 15 dana obii pritvorenike i ako
nae da je potrebno, i bez prisutnosti sudskog policajca, obavijestiti se kako se pritvorenici hrane, kako zadovoljavaju
ostale potrebe i kako se s njima postupa.Predsjednik suda, odnosno sudija kojeg on odredi duan je preduzeti
potrebne mjere da se otklone nepravilnosti uoene pri obilasku ustanove. Predsjednik suda ne moe odrediti da sudija
za prethodni postupak, odnosno sudija za prethodno sasluanje umjesto njega obavlja nadzor nad izvravanjem
pritvora.
(3) Predsjednik suda, sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje ili sudija, odnosno predsjednik
vijea, neovisno o nadzoru iz stava 2. ovog lana mogu u svako doba obilaziti pritvorenike, s njima razgovarati i od
njih primati pritube.


lan 161.

Kuni red u ustanovama za izdravanje pritvora

Federalni ministar pravde propisat e kuni red u ustanovama za izdravanje pritvora kojim e se poblie urediti
izvravanje pritvora u skladu s odredbama ovog zakona.
GLAVA XI - PODNESCI I ZAPISNICI


lan 162.

Nain dostavljanja podnesaka

(1) Optunica, prijedlozi, pravni lijekovi i druge izjave i saopenja podnose se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik.
(2) Podnesci iz stava 1. ovog lana moraju biti razumljivi i sadravati sve to je potrebno da bi se po njima moglo
postupati.
(3) Ako u ovom zakonu nije drugaije odreeno, sud e podnosioca podneska koji je nerazumljiv ili ne sadri sve to
je potrebno da bi se po njemu moglo postupati pozvati da podnesak ispravi, odnosno dopuni, a ako on to ne uini u
odreenom roku, sud e podnesak odbaciti.
(4) U pozivu za ispravku, odnosno dopunu podneska podnosilac e se upozoriti na posljedice proputanja.


lan 163.

Dostavljanje podneska protivnoj stranci

(1) Podnesci koji se po ovom zakonu dostavljaju protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za
sud i drugu stranku.
(2) Ako ovakvi podnesci nisu predati sudu u dovoljnom broju primjeraka, sud e pozvati donosioca da u odreenom
roku preda dovoljan broj primjeraka. Ako podnosilac ne postupi po pozivu suda, sud e potrebne primjerke prepisati o
troku podnosioca.


lan 164.

Kanjavanje osoba koje vrijeaju sud

Sud e kazniti novanom kaznom do 5.000 KM tuioca, branioca, punomonika, zakonskog zastupnika i oteenog
koji u podnesku ili usmenoj rijei vrijea sud. Protiv rjeenja o kanjavanju doputena je alba. O kanjavanju tuioca
izvjetava se Visoko sudsko i tuilako vijee Federacije Bosne i Hercegovine, a o kanjavanju brnioca obavijestit e
se nadlena advokatska komora.


lan 165.

Obaveza sastavljanja zapisnika

(1) O svakoj radnji preduzetoj u toku krivinog postupka sastavit e se zapisnik istovremeno kad se radnja obavlja, a
ako to nije mogue, onda neposredno poslije toga.
(2) Zapisnik pie zapisniar. Samo kad se obavlja pretresanje stana ili osobe ili se radnja preduzima van slubenih
prostorija organa, a azpisniar se ne moe osigurati, zapisnik moe pisati osoba koja preduzima radnju.
(3) Kad zapisnik pie zapisniar, zapisnik se sastavlja na taj nain to osoba koja preduzima radnju kazuje glasno
zapisniaru to e unijeti u zapisnik.
(4) Osobi koja se saluava dopustit e se da sama kazuje odgovore u zapisnik. Ovo pravo joj se moe uskratiti u
sluaju zloupotrebe.


lan 166.

Sadraj zapisnika

(1) Zapisnik sadri:
- naziv organa pred kojim se obavlja radnja;
- mjesto gdje se obavlja radnja;
- dan i sat kad je radnja zapoeta i zavrena;
- imena i prezimena prisutnih osoba i u kojem svojstvu radnji prisustvuju;
- kao i naznaenje krivinog predmeta po kojem se prduzima radnja.
(2) Zapisnik treba sadravati bitne podatke o toku i sadraju preduzete radnje. U zapisnik se doslovno unose
postavljena pitanja i dati odgovori. Ako su prilikom preduzimanja radnje oduzeti predmeti ili spisi, to e se naznaiti u
zapisniku, a oduzete stvari e se prikljuiti zapisniku ili e se navesti gdje se nalaze na uvanju.
(3) Prilikom preduzimanja radnji kao to je uviaj, pretresanje stana ili osoba ili prepoznavanje osoba ili predmeta, u
zapisnik e se unijeti i podaci koji su vani, s obzirom na prirodu takve radnje ili za utvrivanje istovjetnosti pojedinih
predmeta (opis, mjere i veliina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmetima i dr.), a ako su napravljene
skice, crtei, planovi, fotografije, filmski snimci i sl. to e se navesti u zapisniku i prikljuiti zapisniku.


lan 167.

Voenje zapisnika

(1) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita izbrisati, dodati ili mijenjati. Precrtana mjesta moraju
ostati itka.
(2) Sva preinaenja, ispravke i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju biti ovjereni od osoba koje potpisuju
zapisnik.


lan 168.

itanje i potpisivanje zapisnika

(1) Osobe koje se sasluavaju, kao i osumnjieni odnosno optueni, branilac i oteeni imaju pravo proitati zapisnik
ili zahtijevati da im se proita. Na to je duna da ih upozori osoba koja preduzima radnju, a u zapisniku e se naznaiti
da li je upozorenje uinjeno i da li je zapisnik proitan. Zapisnik e se uvijek proitati ako nije bilo zapisniara i to e se
naznaiti u zapisniku.
(2) Zapisnik potpisuje sasluana osoba. Ako se zapisnik sastoji od vie listova sasluana osoba potpisuje svaki list.
(3) Na kraju zapisnika potpisat e se tuma, ako ga je bilo, svjedoci ija je prisutnost obavezna pri preduzimanju
istanih radnji, a pri pretresanju i osoba koja se pretresa ili iji se stan pretresa. Ako zapisnik ne pie zapisniar,
zapisnik potpisuju osobe koje su prisutne radnji. Ako takvih osoba nema ili nisu u stanju shvatiti sadraj zapisnika,
zapisnik potpisuju dva svjedoka, osim ako nije mogue osigurati njihovu prisutnost.
(4) Nepismena osoba umjesto potpisa stavlja otisak kaiprsta desne ruka, a zapisniar e ispod otiska upisati njeno
ime i prezime. Ako se usljed nemogunosti da se stavi otisak desnog kaiprsta stavlja otisak nekog drugog prsta ili
otisak prsta lijeve ruke, u zapisniku e se naznaiti od kojeg je prsta i s koje je ruke uzet otisak.
(5) Ako sasluana osoba odbije da potpie zapisnik ili da stavi otisak prsta, zabiljeit e se to u zapisniku i navest e
se razlog odbijanja.
(6) Ako saluana osoba nema obje ruke proitat e zapisnik a ako je nepismena - zapisnik e joj se proitati i to e se
zabiljeiti u zapisnik.
(7) Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida u zapisniku e se naznaiti dan i sat kad je nastao prekid, kao i dan i
sat kad se radnja nastavlja.
(8) Ako je bilo prigovora u pogledu sadraja zapisnika navest e se u zapisniku i ti prigovori.
(9) Zapisnik na kraju potpisuje osoba koja je preduzela radnju i zapisniar


lan 169.

Snimanje audiovizuelnim sredstvima

(1) Sve preduzete radnje u toku krivinog postupka, u pravilu, snimaju se ureajem za zvuno snimanje. Tuilac ili
ovlaena slubena osoba e o tome prethodno obavijestiti osobu koja se ispituje, odnosno sasluava i pouiti je da
ima pravo da zatrai reprodukovanje snimaka kako bi provjerila svoju izjavu.
(2) Snimak mora sadravati podatke iz lana 166. stav 1. ovog zakona, podatke potrebne za identificiranje osobe ija
se izjava snima i podatak u kojem svojstvu ta osoba daje izjavu. Kad se sniamju izjave vie osoba, mora se osigurati
da se iz snimke moe jasno razaznati ko je dao izjavu.
(3) Na zahtjev sasluane osobe snimka e se odmah reproducirati, a ispravke ili objanjenja te osobe e se snimiti.
(4) U zapisnik o istranoj radnji unijet e se da je izvreno zvuno snimanje, ko je snimanje izvrio, da je osoba koja
se sasluava prethodno obavijetena o snimanju, da je snimka reproducirana i gdje se zvuni snimak uva ako nije
priloen spisima predmeta.
(5) Tuilac moe odrediti da se zvuni snimak u cjelini ili djelimino prepie. Tuilac e prijepis pregledati, ovjeriti i
prikljuiti zapisniku o preduzimanju istrane radnje.
(6) Zvuni snimak uva se do vremena do kojeg se uva i krivini spis.
(7) Tuilac moe dopustiti da osobe koje imaju opravdan interes pomou ureaja za zvuno snimanje snime
izvoenje istrane radnje.
(8) Odredbe st. od 1. do 7. ovog lana shodno se primjenjuju i kad se obavlja filmsko ili drugo snimanje istrane
radnje.
(9) Snimci iz st. 1. do 8. ovog lana ne mogu se javno prikazivati, bez pismenog odobrenja stranaka i uesnika
snimljene radnje.


lan 170.

Shodna primjena drugih odredbi ovog zakona

Za zapisnik o glavnom pretresu vae i odredbe l. 268. i 269. ovog zakona.


lan 171.

Zapisnik o vijeanju i glasanju

(1) O vijeanju i glasanju sastavit e se poseban zapisnik.
(2) Za pisnik o vijeanju i glasanju sudskog vijea sadri tok glasanja i odluku koja je donesena.
(3) Zapisnik o vijeanju i glasanju potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar. Odvojena miljenja prikljuit e se ovom
zapisniku ako nisu unesena u zapisnik.
(4) Zapisnik o vijeanju i glasanju zatvorit e se u poseban omot. Ovaj zapisnik moe razgledati samo vijee
apelacionog odjeljenja kad rjeava o pravnom lijeku i u tom sluaju duno je da zapisnik ponovo zatvori u poseban
omot i da nas omotu naznai da je razgledalo zapisnik.



GLAVA XII - ROKOVI


lan 172.

Rokovi predaje podnesaka

(1) Rokovi predvieni ovim zakonom ne mogu se produavati, osim kada to ovaj zakon izriito doputa. Ako je u
pitanju rok koji je ovim zakonom odreen radi zatite prava odbrane i drugih procesnih prava osumnjienog, odnosno
optuenog, taj rok se moe skratiti ako to zahtjeva osumnjieni, odnosno optueni pisano ili usmeno na zapisnik pred
sudom.
(2) Kad je izjava vezana za rok smatra se da je data u roku ako je prije nego rok istekne predata onom ko je ovlaten
da je primi.
(3) Kad je izjava upuena preko pote preporuenom poiljkom, telegrafom ili drugim telekomunikaciskim sredstvom,
dan slanja ili predaje poti smatra se kao dan predaje onome kome je upuena.
(4) Osumnjieni, odnosno optueni koji se nalazi u pritvoru moe izjavu koja je vezana za rok dati na zapisnik kod
suda ili je predati upravi zatvora, a osoba koja se nalazi na izdravanju kazne ili se nalazi u nekoj ustanovi radi
primjene mjere sigurnosti ili odgojne mjere moe takvu izjavu predati upravi ustanove u kojoj je smjetena. Dan kad je
sastavljen takav zapisnik, odnosno kad je izjava predata upravi ustanove smatra se kao dan predaje organu koji je
nadlean da je primi.
(5) Ako je podnesak koji je vezan za rok zbog neznanja ili oigledne omake podnositelja predat ili upuen
nenadlenom sudu prije isteka roka, pa sudu stigne poslije isteka roka smatrat e se da je na vrijeme podnesen.


lan 173.

Raunanje rokova

(1) Rokovi se odreuju na sate, dane, mjesece i godine.
(2) Sat ili dan kad je dostavljanje ili saopenje izvreno, odnosno u koji pada dogaaj od kada treba raunati trajanje
roka, ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi naredni sat odnosno dan.U jedan dan rauna se 24
sata, a mjesec se rauna po kalendarskom vremenu.
(3) Rokovi odreeni po mjesecima, odnosno godinama zavravaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca,
odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok zapoeo. Ako nema toga dana u posljednjem mjesecu
rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca.
(4) Ako posljednji dan roka pada na dravni praznik ili u subotu ili nedelju ili neki drugi dan kada dravni organ ne
radi, rok istie protekom prvog narednog radnog dana.


lan 174.

Uvjeti za povraaj u preanje stanje

(1) Optuenom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavu albe na presudu ili na rjeenje o primjeni mjere
sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, sud e dopustiti povraaj u preanje stanje radi izjave
albe ako u roku od osam dana poslije prestanka uzroka zbog kojeg je propustio rok podnese molbu za povraaj u
preanje stanje i ako istovremeno s molbom preda i albu.
(2) Poslije proteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povraaj u preanje stanje.


lan 175.

Odluivanje o povraaju u preanje stanje

(1) O povraaju u preanje stanje odluuje sudija, odnosno predsjednik vijea koje je donijelo presudu, ili rjeenje
koje se pobija albom.
(2) Protiv rjeenja kojim se doputa povraaj u preanje stanje nije doputena alba.


lan 176.

Posljedice podnoenja molbe za povraaj u preanje stanje

Molba za povraaj u preanje stanje ne zadrava, po pravilu, izvrenje presude, odnosno rjeenja o primjeni mjere
sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, ali sud moe odluiti da se s izvenjem zastane do
donoenja odluke po molbi.



GLAVA XIII - DONOENJE I SAOPAVANJE ODLUKA


lan 177.

Vrste odluka

(1) U krivinom postupku odluke se donose u obliku presude, rjeenja i naredbe.
(2) Presudu donosi samo sud, a rjeenje i naredbu donose i drugi organi koji uestvuju u krivinom postupku.


lan 178.

Odluivanje u sjednici o vijeanju i glasanju

(1) Odluke vijea donose se poslije usmenog vijeanja i glasanja. Odluka je donesena kad je za nju glasala veina
lanova vijea.
(2) Predsjadnik vijea rukovodi vijeanjem i glasanjem i glasa posljednji. On je duan da se stara da se sva pitanja
svestrano i potpuno razmotre.
(3) Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podjele na vie razliitih miljenja, tako da nijedno od
njih nema veinu, razdvojit e se pitanja i glasanje e se ponavljati dok se ne postigne veina. Ako se na taj nain ne
postigne veina, odluka e se donijeti tako to e se glasovi koji su najnepovoljniji za optuenog pribrojiti glasovima
koji su od ovih manje nepovoljni, sve dok se ne postigne potrebna veina.
(4) lanovi vijea ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koje postavi predsjednik vijea, ali lan vijea koji je glasao
da se optueni oslobodi ili da se presuda ukine i ostao u manjini, nije duan glasati o sankciji. Ako ne glasa uzee se
kao da je pristao na glas koji je za optuenog najpovoljniji.


lan 179.

Nain glasanja

(1) Pri odluivanju prvo se glasa je li sud nadlean, je li potrebno dopuniti postupak, kao i o drugim prethodnim
pitanjima. Kad se donese odluka o prethodnim pitanjima, prelazi se na odluivanje o glavnoj stvari.
(2) Pri odluivanju o glavnoj stvari prvo e se glasati je li optueni uinio krivino djelo i je li krivino odgovoran, a
zatim e se glasati o kazni, drugim krivinpravnim sankcijama, trokovima krivinog postupka, imovinskopravnim
zahtjevima i ostalim pitanjima o kojima treba donijeti odluku.
(3) Ako je isto lice optueno za vie krivinih djela, glasat e se o krivinoj odgovornosti i kazni za svako od tih djela,
a zatim o jedinstvenoj kazni za sva djela.


lan 180.

Tajno zasjedanje

(1) Vijeanje i glasanje obavlja se u tajnom zasjedanju.
(2) U prostoriji u kojoj se vri vijeanje i glasanje mogu biti prisutni samo lanovi vijea i zapisniar.


lan 181.

Saopavanje odluka

(1) Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, odluke se saopavaju osobama usmenim objavljivanjem, ako su
prisutne, a dostavljanjem ovjerenog prepisa odluke, ako su odsutne.
(2) Ako je odluka usmeno saopena, to e se naznaiti u zapisniku i u spisu, a osoba kojoj je saopenje uinjeno
potvrdit e to svojim potpisom. Ako osoba izjavi da se nee aliti, ovjereni prepis usmeno saopene odluke nee joj se
dostaviti, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
(3) Prepisi odluka protiv kojih je dozvoljena alba dostavljaju se s uputstvom o pravu na albu.



GLAVA XIV - DOSTAVLJANJE PISMENA


lan 182.

(1) Pismena se dostavljaju, po pravilu, preko pote. Dostavljanje se moe vriti i preko slubene osobe organa koji je
odluku donio ili neposredno kod tog organa.
(2) Poziv za glavni pretres ili druge pozive sud moe i usmeno saoptiti osobi koja se nalazi pred sudom, uz pouku o
posljedicama nedolaska. Pozivanje izvreno na ovaj nain zabiljeit e se u zapisniku koji e pozvana osoba potpisati,
osim ako je to pozivanje zabiljeeno u zapisniku o glavnom pretresu. Smatra se da je time izvreno punovano
dostavljanje.


lan 183.

Osobno dostavljanje

Pismeno za koje je u ovom zakonu odreeno da se ima osobno dostaviti predaje se neposredno osobi kojoj je
upueno. Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne na mjestu gdje se dostavljanje ima
izvriti, dostavlja e se obavijestiti kad i na kom mjestu moe tu osobu da zatekne i ostavit e kod jedne od osoba
navedenih u lanu 184. ovog zakona pismenu obavijest da radi primanja pismena bude u odreeni dan i sat u svom
stanu ili na svom radnom mjestu. Ako i poslije ovog dostavlja ne zatekne osobu kojoj se dostavljanje ima izvriti,
postupie po odredbi lana 184. stav 1. ovog zakona. Time se smatra da je dostavljanje izvreno.


lan 184.

Posredno dostavljanje

(1) Pismena za koja nije odreeno u ovom zakonu da se moraju osobno dostaviti dostavljaju se takoe osobno, ali
takva pismena u sluaju da se primalac ne zatekne u stanu ili na radnom mjestu mogu se predati kome od njegovih
odraslih lanova domainstva, koji je duan da primi pismeno. Ako se oni ne zateknu u stanu pismeno e se predati
susjedu, ako on na to pristane. Ako se dostavljanje vri na radnom mjestu osoba kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta
osoba se tamo ne zatekne, pismeno se moe uruiti osobi ovlaenoj za prijem pote koja je duna primiti pismeno ili
osobi koja je zaposlena na istom mjestu, ako ona pristane primiti pismeno.
(2) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti odsutna i da joj osoba iz stava 1. ovog lana ne moe
pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti uz naznaenje gdje se odsutni nalazi.


lan 185.

Sadraj osobnog dostavljanja.

(1) Osumnjienom, odnosno optuenom e se osobno dostaviti poziv za prvo ispitivanje u prethodnom postupku,
poziv za glavni pretres, i poziv za pretres za odreivanje sankcije.
(2) Optuenom koji nema branioca, osobno e se dostaviti optunica, presuda i druge odluke od ijeg dostavljanja
tee rok za albu, kao i alba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora. Po zahtjevu optuenog, presuda i
druge odluke dostavit e se osobi koju on odredi.
(3) Ako optuenom koji nema branioca treba dostaviti presudu kojom mu je izreena kazna zatvora, a dostavljanje se
ne moe izvriti na njegovu dosadanju adresu, sud e optuenom postaviti branioca po slubenoj dunosti, koji e
vriti ovu dunost dok se ne sazna nova adresa optuenog. Postavljenom braniocu e se odrediti potreban rok za
upoznavanje sa spisom, a poslije toga e se presuda dostaviti postavljenom braniocu i postupak nastaviti. Ako je u
pitanju koja druga odluka od ijeg dostavljanja tee rok za albu ili alba protivne stranke koja se dostavlja radi
odgovora, ta e se odluka, odnosno alba istai na oglasnoj tabli suda. Po proteku roka od osam dana od dana
isticanja smatra se da je izvreno punovano dostavljanje.
(4) Ako optueni ima branioca, optunica i sve odluke od ijeg dostavljanja tee rok za albu, kao i alba protivne
stranke koja se dostavlja radi odgovora, dostavit e se braniocu i optuenom po odredbama lana 184. ovog zakona.
U tom sluaju, rok za izjavu pravnog lijeka, odnosno odgovora na albu tee od dana dostavljanja pismena
optuenom ili braniocu. Ako se optuenom ne moe dostaviti odluka, odnosno alba zato to nije prijavio promjenu
adrese, ta e se odluka, odnosno alba istai na oglasnu tablu suda. Po proteku roka od osam dana isticanja smatra
se da je izvreno punovano dostavljanje.
(5) Ako se pismeno ima dostaviti braniocu optuenog, a on ima vie branilaca, dovoljno je da se pismeno dostavi
jednom od njih.


lan 186.

Dostavnica

(1) Potvrdu o izvrenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuje primalac i dostavlja. Primalac e na dostavnici sam
naznaiti dan prijema.
(2) Ako je primalac nepismen ili nije u stanju da se potpie, dostavlja e ga potpisati, naznaiti dan prijema i staviti
napomenu zato je potpisao primaoca.
(3) Ako primalac odbije da potpie dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i naznaiti dan predaje i time
je dostavljanje izvreno.


lan 187.

Odbijanje prijema pismena

Kad primalac ili odrasli lan njegova domainstva odbije da primi pismeno, dostavlja e zabiljeiti na dostavnici dan,
sat i razlog odbijanja prijema, a pismeno e ostaviti u stanu primaoca ili u prostoriji gdje je on zaposlen. Time je
dostavljanje izvreno.


lan 188

Posebni sluajevi dostavljanja

(1) Osobama lienim slobode dostavljanje se obavlja u sudu ili preko ustanove u kojoj su smjetena.
(2) Osobama koje uivaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, ako meunarodni ugovori to drugo ne odreuju,
dostavljanje se obavlja preko ministarstva nadlenog za inostrane poslove Bosne i Heregovine.
(3) Dostavljanje dravljanima Bosne i Hercegovine, obavlja se posredstvom diplomatskog ili konzularnog
predstavnitva Bosne i Hercegovine u stranoj dravi, pod uvjetom da se strana drava ne protivi takvom nainu
dostavljanja i da osoba kojoj se dostavljanje obavlja dobrovoljno pristaje da primi pismeno. Ovlaeni zaposlenik
diplomatskog ili konzularnog predstavnitva potpisuje dostavnicu kao dostavlja ako je pismeno urueno u samom
predstavnitvu, a ako je pismeno dostavljeno potom potvruje to na dostavnici.


lan 189.

Dostavljanje tuiocu

(1) Tuiocu se odluke i druga pismena ili obavjetenja dostavljaju predajom pisarnici tuilatva.
(2) Kad se obavlja dostavljanje odluka kod kojih od dana dostavljanja tee rok, kao dan dostavljanja smatra se dan
predaje pismena pisarnici tuilatva.


lan 190.

Shodna primjena odredbi drugog zakona

U sluajevima koji nisu predvieni ovim zakonom, dostavljanje se vri po odredbama koje vae za parnini postupak
pred sudom.


lan 191.

Obavjetavanje telegramom ili telefonom

(1) Osobe koje uestvuju u postupku, osim optuenog, mogu se o pozivu za glavni pretres ili drugom pozivu, kao i o
odluci o odlaganju glavnog pretresa ili drugih zakazanih radnji, izvjestiti telegramom ili telefonom, ako se prema
okolnostima moe pretpostaviti da e obavijest obavljenu na taj nain primiti osoba kojoj je upuena.
(2) O pozivanju ili obavjetavanju o odlukama koje je izvreno na nain predvien u stavu 1. ovog lana, sastavit e
se na spisu slubena zabiljeka.
(3) Prema osobi koje je po stavu 1. ovog lana obavijetena, odnosno kojoj je odluka upuena, mogu nastupiti tetne
posljedice predviene za proputanje samo ako se utvrdi da je ona blagovremeno primila poziv, odnosno odluku i da
je bila pouena o posljedicama proputanja.



GLAVA XV - IZVRENJE ODLUKE


lan 192.

Pravosnanost odluke

(1) Presuda postaje pravosnana kad se vie ne moe pobijati albom ili kad alba nije doputena.
(2) Pravosnana presuda izvrava se kad je izvreno njeno dostavljanje i kad za izvravanje ne postoje zakonske
smetnje. Ako nije izjavljena alba ili su se stranke odrekle ili odustale od albe, presuda je izvrna istekom roka za
albu, odnosno od dana odricanja ili odustanka od izjavljene albe.
(3) Za izvrenje pravosnanih presuda nadlean je sud.
(4) Ako je vojni starjeina osuen na kaznu, sud e ovjereni prijepis pravosnane presude dostaviti organu
nadlenom za poslove odbrane u kojem se osueni vodi u evidenciji.


lan 193.

Nemogunost naplate novane kazne

Ako se novana kazna propisana u ovom zakonu ne moe naplatiti, sud e postupiti na nain propisan u Krivinom
zakonu Federacije Bosne i Hercegovine.


lan 194.

Izvrenje odluke o trokovima postupka i oduzimanju predmeta

(1) Izvrenje presude u pogledu trokova krivinog postupka, oduzimanja imovinske koristi i imovinskopravnih
zahtjeva vri sud po odredbama koje vae za izvrni postupak i koje se primjenjuju u mjestu gdje se odluka ima
izvriti.
(2) Prinudna naplata trokova krivinog postupka u korist budeta Federacije vri se po slubenoj dunosti. Trokovi
prinudne naplate prethodno se isplauju iz sredstava suda.
(3) Ako je u presudi izreena mjera sigurnosti oduzimanja predmeta, sud e odluiti hoe li se takvi predmeti prodati
po odredbama koje vae za izvrni postupak ili e se predati kriminalistikom muzeju ili drugoj ustanovi ili e se
unititi. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je budeta Federacije.
(4) Odredba stava 3. ovog lana shodno se primjenjuje i kad se donese odluka o oduzimanju predmeta na osnovu
lana 412. ovog zakona.
(5) Pravosnana odluka o oduzimanju predmeta moe se van sluaja ponavljanja krivinog postupka izmijeniti u
parninom postupku ako se pojavi spor o vlasnitvu oduzetih predmeta.


lan 195.

Izvrnost odluka

(1) Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, rjeenja se izvravaju kad postanu pravosnana. Naredbe se
izvravaju odmah, ako organ koji je naredbu izdao ne naredi drugaije.
(2) Pravosnanost rjeenja nastupa kad se ono ne moe pobijati albom ili kad alba nije dozvoljena.
(3) Rjeenja i naredbe, ako nije drugaije odreeno, izvravaju organi koji su te odluke donijeli. Ako je sud rjeenjem
odluio o trokovima krivinog postupka, naplata tih trokova vri se po odredbama lana 194. st. 1. i 2. ovog zakona.


lan 196.

Sumnja u doputenost izvrenja

(1) Ako se pojavi sumnja u doputenost izvrenja sudske odluke ili o raunanju kazne ili ako u pravosnanoj presudi
nije odlueno o uraunavanju pritvora ili ranije izdrane kazne ili uraunavanje nije pravilno obavljeno, o tome e
odluiti posebnim rjeenjem sudija, odnosno predsjednik vijea koje je sudilo u prvom stepenu. alba ne zadrava
izvrenje rjeenja, osim ako sud nije drugaije odredio.
(2) Ako se pojavi sumnja u tumaenju sudske odluke, o tome odluuje sudija, odnosno vijee koje je donijelo
pravosnanu odluku.


lan 197.

Pravosnanost odluke o imovinskopravnom zahtjevu

Kad je odluka kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu postala pravosnana, oteenom e se na njegov
zahtjev izdati ovjereni prijepis pravosnane odluke, s naznaenjem da je odluka izvrna.


lan 198.

Propisi o krivinoj evidenciji

Propise o krivinoj evidenciji donosi federalni ministar unutranjih poslova uz saglasnost s federalnim ministrom
pravde.



GLAVA XVI - TROKOVI KRIVINOG POSTUPKA


lan 199.

Vrste trokova

(1) Trokovi krivinog postupka su izdaci uinjeni povodom krivinog postupka od njegovog pokretanja do njegovog
zavretka.
(2) Trokovi krivinog postupka obuhvataju:
1) trokove za svjedoke, vjetake, tumae i strunE osobe i trokove uviaja;
2) podvozne trokove osumnjienog, odnosno optuenog;
3) izdatke za dovoenje osumnjienog, odnosno optuenog ili osobe liene slobode;
4) podvozne i putne trokove slubenih osoba;
5) trokove lijeenja osumnjienog, odnosno optuenog dok se nalazi u pritvoru, kao i trokove poroaja, osim
trokova koji se naplauju iz fonda za zdravstveno osiguranje;
6) trokove tehnikog pregleda vozila, analize krvi i prijevoza lea do mjesta obdukcije;
7) paualni iznos;
8) nagradu i nune izdatke branioca;
9) nune izdatke oteenog i njegovog zakonsko zastupnika.
(3) Paualni iznos utvruje se u okviru iznosa odreenih odgovarajuim propisom, s obzirom na trajanje i sloenost
postupka i imovno stanje osobe obavezne da plati ovaj iznos.
(4) Trokovi iz ta. od 1. do 6. stava 2. ovog lana i nuni izdaci postavljenog branioca isplauju se unaprijed iz
sredstava tuilatva, odnosno suda, a naplauju se kasnije od osoba koje su dune da ih naknade po odredbama
ovog zakona. Organ koji vodi pretkrivini i krivini postupak duan je da sve trokove koji su unaprijed uplaeni unese
u popis koji se prilae spisu.
(5) Trokovi prevoenja na jezik stranke, svjedoka ili drugih osoba koje uestvuju u krivinom postupku, a koji nastaju
primjenom odredbi ovog zakona nee se naplaivati od osoba koje su po odredbama ovog zakona dune da naknade
trokove krivinog postupka.


lan 200.

Odluke o trokovima

(1) U svakoj presudi i rjeenju kojim se obustavlja krivini postupak odluit e se ko e snositi trokove postupka i
koliko oni iznose.
(2) Ako nedostaju podaci o visini trokova, sud e donijeti posebno rjeenje o visini trokova, kad se ti podaci
pribave. Zahtjev sa podacima o visini trokova moe se podnijeti najkasnije u roku od est mjeseci od dana
dostavljanja pravosnane presude ili rjeenja o obustavi krivinog postupka osobi koja ima pravo da postavi takav
zahtjev.
(3) Kad je odluka o trokovima sadrana u posebnom rjeenju, o albi protiv tog rjeenja odluuje vijee iz
apelacionog odjeljenja.


lan 201.

Ostali trokovi

(1) Osumnjieni, odnosno optueni, branilac, zakonski zastupnik, svjedok, vjetak, prevodilac i struna osoba, bez
obzira na ishod krivinog postupka, snose trokove svog dovoenja, odgaanja istrane radnje ili glavnog pretresa i
ostale trokove postupka koje su prouzrokovali svojom krivnjom, kao i odgovarajui dio paualnog iznosa.
(2) O trokovima iz stava 1. ovog lana donosi se posebno rjeenje, osim ako se o trokovima koje snosi optueni
rjeava u odluci o glavnoj stvari.


lan 202.

Trokovi postupka kad se optueni oglasi krivim

(1) Kad sud optuenog oglasi krivim, izrei e u presudi da je duan da naknadi tokove krivinog postupka.
(2) Osoba koja je optuena za vie krivinih djela nee se osuditi na naknadu trokova u pogledu djela za koja je
osloboena optube, ukoliko se ti trokovi mogu izdvojiti iz ukupnih trokova.
(3) U presudi kojom je vie optuenih oglaeno krivim, sud e odrediti koliki e dio trokova snositi svaki od njih, a
ako to nije mogue osudie sve optuene da solidarno snose trokove. Plaanje paualnog iznosa odredit e se za
svakog optuenog posebno.
(4) U odluci kojom rjeava o trokovima, sud moe osloboditi optuenog dunosti da naknadi u cjelini ili djelimino
trokove krivinog postupka iz lana 199. stav 2. ta. od 1. do 7. ovog zakona, ako bi njihovim plaanjem bilo
dovedeno u pitanje izdravanje optuenog ili osobe koju je on duan da izdrava. Ako se ove
okolnosti utvrde nakon donoenja odluke o trokovima, sudija moe izdati posebno rjeenje kojim oslobaa
optuenog dunosti naknade trokova krivinog postupka.


lan 203.

Trokovi postupka u sluaju obustave postupka, oslobaajue ili odbijajue presude

(1) Kad se obustavi krivini postupak ili kad se donese presuda kojom se optueni oslobaa optube ili kojom se
optuba odbija, izrei e se u rjeenju, odnosno presudi da trokove krivinog postupka iz l. 185. stav 2. ta. od 1. do
6. ovog zakona, kao i nuni izdaci optuenog i nuni izdaci i nagrada branioca padaju na teret budetskih sredstava,
osim u sluajevima odreenim u stavu 2. ovog lana.
(2) Osoba koja je svjesno podnijela lanu prijavu snosit e trokove krivinog postupka.
(3) Kad sud odbije optubu zbog nenadlenosti, odluke o trokovima donijet e nadleni sud.
(4) Ako zahtjev za naknadu nunih izdataka i nagrade iz stava 1. ovog lana ne bude usvojen ili sud o njemu ne
donese odluku u roku od tri mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, optueni i branilac imaju pravo da potraivanja
ostvaruju u parninom postupku protiv Federacije.


lan 204.

Nagrada i nuni izdaci branioca

Nagradu i nune izdatke branioca duna je platiti zastupana osoba, bez obzira na to ko je po odluci suda duan
snositi trokove krivinog postupka, osim ako po odredbama ovog zakona nagrada i nuni izdaci branioca padaju na
teret sredstava suda. Ako je osumnjienom, odnosno optuenom bio postavljen branilac, a plaanjem nagrade i
nunih izdataka bi bilo dovedeno u pitanje njegovo izdravanje ili izdravanje osobe koju je obavezan izdravati,
nagrada i nuni izdaci branioca isplatit e se iz sredstava suda.


lan 205.

Trokovi postupka po pravnim lijekovima

O dunosti plaanja trokova u postupku po pravnim lijekovima odluuje se u skladu s odredbama l. 199. do 204.
ovog zakona.


lan 206.

Posebni propisi o naknadi trokova
Detaljnjije propise o naknadi trokova krivinog postupka i visini paualnog iznosa donosi federalni ministar pravde.



GLAVA XVII - IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI


lan 207.

Predmet imovinskopravnog zahtjeva

(1) Imovinskopravni zahtjev koji je nastao usljed uinjenja krivinog djela raspravit e se na prijedlog ovlaene osobe
u krivinom postupku ako se time ne bi znatno odugovalaio ovj postupak.
(2) Imovinskopravni zahtjev moe se odnositi na naknadu tete, povrat stvari ili ponitavanje odreenog pravnog
posla.


lan 208.

Podnoenje prijedloga za ostvarivanje

imovinskopravnog zahtjeva
(1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku moe podnijeti osoba koja je
ovlaena da takav zahtjev ostvaruje u parninom postupku.
(2) Ako je usljed krivinog djela oteena imovina Federacije, organ ovlaen zakonom da se stara o zatiti te
imovine moe u krivinom postupku uestvovati u skladu sa ovlaenjima koja ima na osnovu zakona.


lan 209.

Postupak za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva

(1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku podnosi se sudu.
(2) Prijedlog se moe podnijeti najkasnije do zavretka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje
krivinopravne sankcije pred sudom.
(3) Osoba ovlaena za podnoenje prijedloga duna je da odreeno oznai svoj zahtjev i da podnese dokaze.
(4) Ako ovlaena osoba nije podnijela prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku do
potvrivanja optunice, bit e obavijetena da taj prijedlog moe podnijeti do zavretka pretresa, odnosno pretresa za
izricanje sankcije.Ako su usljed krivinog djela oteena sredstva Federacije, a prijedlog nije podnesen, sud e o tome
obavijestiti organ iz lana 208. stav 2. ovog zakona.
(5) Ako ovlaena osoba ne podnese imovinskopravni zahtjev do zavretka glavnog pretresa ili ako predloi
upuivanje na parnini postupak, a podaci krivinog postupka pruaju pouzdan osnov za potpuno ili djelimino
rjeenje imovinskopravnog zahtjeva, sud e u osuujuoj presudi odluiti da se optuenom izrekne mjera oduzimanja
imovinske koristi.


lan 210.

Odustajanje od prijedloga

(1) Ovlaena osoba moe do zavretka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje sankcije odustati od
prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku i ostvariti ga u parninom postupku. U
sluaju odustajanja od prijedloga, takav prijedlog se ne moe ponovo podnijeti, osim ako ovim zakonom nije drugaije
odreeno.
(2) Ako je imovinskopravni zahtjev poslije stavljenog prijedloga, a prije zavretka pretresa za odreivanje sankcije
preao na drugu osobu po pravilima imovinskog prava, pozvat e se ta osoba da se izjasni da li ostaje kod prijedloga.
Ako se uredno pozvani ne odazove, smatra se da je odustao od prijedloga.


lan 211.

Obaveze tuioca i suda u vezi utvrivanja injenica

(1) Tuilac je duan da prikupi dokaze i izvidi sve to je potrebno za odluivanje o imovinskopravnom zahtjevu
vezanom za krivino djelo.
(2) Sud pred kojim se vodi postupak ispitat e optuenog o injenicama vezanim za prijedlog ovlatene osobe.


lan 212.

Odluivanje o imovinskopravnom zahtjevu

(1) O imovinskopravnom zahtjevu odluuje sud.
(2) Sud moe predloiti oteenom i optuenom, odnosno braniocu sprovoenje postupka medijacije putem
medijatora u skladu sa zakonom, ako ocijeni da je imovinskopravni zahtjev takav da je svrsishodno da ga uputi na
medijaciju. Prijedlog za upuivanje na medijaciju mogu dati i oteeni i optueni, odnosno branilac i to do zavretka
glavnog pretresa.
(3) U presudi kojom optuenog oglaava krivim sud moe oteenom dosuditi imovinskopravni zahtjev u cjelini ili
djelimino, a za ostatak ga uputiti na parnini postupak. Ako podaci krivinog postupka ne pruaju pouzdan osnov ni
za potpuno ni za djelimino presuenje, sud e oteenog uputiti da imovinskopravni zahtjev u cjelini moe da
ostvaruje u parninom postupku.
(4) Kad sud donese presudu kojom se optueni oslobaa optube ili kojom se optuba odbija ili kad rjeenjem
obustavi krivini postupak, uputit e oteenog da imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parninom postupku.


lan 213.

Odluka o predaji stvari oteenom

Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na povrat stvari, a sud ustanovi da stvar pripada oteenom i da se nalazi kod
optuenog ili nekog od uesnika na glavnom pretresu ili kod osobe kojoj su je oni dali na uvanje, odredit e u presudi
da se stvar preda oteenom.


lan 214.

Odluivanje o ponitavanju odreenog pravnog posla

Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na ponitavanje odreenog pravnog posla, a sud utvrdi da je zahtjev osnovan,
izrei e u presudi potpuno ili djelimino ponitavanje tog pravnog posla, s posljedicama koje otuda proistiu, ne
dirajui u prava treih osoba.


lan 215.

Izmjena odluke o imovinskopravnom zahtjevu
(1) Sud moe izmijeniti pravosnanu presudu koja sadri odluku o imovinskopravnom zahtjevu samo povodom
ponavljanja krivinog postupka.
(2) Izvan ovog sluaja osueni, odnosno njegovi nasljednici mogu samo u parninom postupku zahtijevati da se
pravosnana presuda kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu izmijeni i to ako postoje uslovi za ponavljanje
po odredbama koje vae za parnini postupak.


lan 216.

Privremene mjere osiguranja

(1) Privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva nastalog usljed izvrenja krivinog djela mogu se odrediti
u krivinom postupku po odredbama koje vae za izvrni postupak.
(2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana donosi sud. Dozvoljena je alba protiv ovog rjeenja o kojoj odluuje vijee iz
lana 25. stav 6. ovog zakona. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.


lan 217.

Vraanje stvari u toku postupka

(1) Ako je rije o stvarima koje nesumnjivo pripadaju oteenom, a ne slue kao dokaz u krivinom postupku, te e se
stvari predati oteenom i prije zavretka postupka.
(2) Ako se vie oteenih spore o svojini na stvari, uputi e se na parnini postupak, a sud e u krivinom postupku
odrediti samo uvanje stvari kao privremenu mjeru osiguranja.
(3) Stvari koje slue kao dokaz oduzet e se privremeno i po zavretku postupka vratiti vlasniku. Ako je ovakva stvar
neophodno potrebna vlasniku, ona mu se moe vratiti i prije zavretka postupka, uz obavezu da je na zahtjev donese.


lan 218.

Mjere osiguranja prema treim osobama

(1) Ako oteeni ima zahtjev prema treoj osobi zbog toga to se kod nje nalaze stvari pribavljene krivinim djelom ili
zbog toga to je ona usljed krivinog djela ostvarila imovinsku korist, sud moe u krivinom postupku na prijedlog
ovlaenih osoba (lan 208.) i po odredbama koje vae za izvrni postupak, odrediti privremene mjere osiguranja i
prama treoj osobi. Odredbe lana 216. stav 2. ovog zakona vae i u ovom sluaju.
(2) U presudi kojm se optueni oglaava krivim sud e ili ukinuti mjere iz stava 1. ovog lana, ako ve ranije nisu
ukinute ili e oteenog uputiti na parnini postupak, s tim to e se ove mjere ukinuti ako parnini postupak ne bude
pokrenut u roku koji odredi sud.



GLAVA XVIII - OSTALE ODREDBE


lan 219.

Obustava postupka u sluaju smrti osumnjienog, odnosno optuenog

Kad se u toku krivinog postupka ustanovi da je osumnjieni, odnosno optueni umro postupak e se obustaviti.


lan 220.

Postpak u sluaju neuraunljivosti osumnjienog, odnosno optuenog

Ako se u toku postupka utvrdi da je osumnjieni, odnosno optueni u vrjema uinjenja krivinog djela bio neuraunljiv,
sud donosi odgovarajuu odluku u skladu sa lanom 410. ovog zakona. Ako se osumnjieni, odnosno optueni nalazi
u pritvoru, odnosno psihijatrijskoj ustanovi, nee se pustiti na slobodu ve e sud donijeti rjeenje o njegovom
privremenom zadravanju u trajanju do 30 dana od dana donoenja rjeenja.


lan 221

Duevno oboljenje osumnjienog, odnosno optuenog u toku postupka

Kad se u toku krivinog postupka utvrdi da je osumnjieni, odnosno optueni po uinjenom krivinom djelu obolio od
kakvog duevnog oboljenja. rjeenjem e se prekinuti krivini postupak (lan 409.).


lan 222.

Primjena pravila meunarodnog prava

(1) U pogledu iskljuenja krivinog gonjenja za strance koji uivaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini primjenjuju
se pravila meunarodnog prava.
(2) U sluaju sumnje da li se radi o osobama iz st. 1. ovog lana, sud e se za objanjenje obratiti Federalnom
ministarstvu pravde.


lan 223.

Odobrenje za krivino gonjenje

Kad je zakonom propisano da je za krivino gonjenje pojedinih osoba potrebno prethodno odobrenje nadlenog
dravnog organa, tuilac ne moe provesti istragu niti podii optunicu ako ne podnese dokaz da je odobrenje dato.


lan 224.

Privremeno oduzimanje vozake dozvole

(1) Ako se postupak vodi zbog krivinog djela ugroavanja javnog prometa, sud moe osumnjienom, odnosno
optuenom oduzeti vozaku dozvolu za vrijeme dok postupak traje.
(2) U hitnim sluajevima tuilac moe odrediti mjeru iz stava 1. ovog lana o emu odmah obavijetava sudiju za
prethodni postupak koji moe u roku od 72 sata donijeti rjeenje o oduzimanju vozake dozvole. U sluaju da sudija
za prethodni postupak ne donese rjeenje o privremenom oduzimanju vozake dozvole, tuilac e vozaku dozvolu
vratiti osumnjienom.
(3) Vozaka dozvola vratit e se osumnjienom, odnosno optuenom i prije zavretka krivinog postupka ako se
moe opravdano zakljuiti da su prestali razlozi za oduzimanje vozake dozvole.
(4) Protiv rjeenja donesenog u smislu st. 1. i 2. ovog lana doputena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja.
(5) Vrijeme za koje je vozaka dozvola oduzeta optuenom koji je na slobodi uraunat e se u izreenu mjeru
sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom.


lan 225.

Posebni uvjeti za krivino gonjenje

(1) U sluaju kad je krivino djelo izvreno van teritorije Federacije, tuilac moe preduzeti krivino gonjenje ako je to
krivino djelo propisano u zakonu Federacije.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana tuilac e preduzeti krivino gonjenje samo u sluaju ako je izvreno djelo
propisano kao krivino djelo i po zakonu drave na ijoj je teritoriji krivino djelo izvreno. Ni u tom sluaju krivino
gonjenje se nee izvriti ako se po zakonu te drave krivino gonjenje preduzima po zahtjevu oteenog, a takav
zahtjev nije podnesen.
(3) Tuilac moe preduzeti krivino gonjenje bez obzira na zakon drave na ijoj teritoriji je krivino djelo izvreno, u
sluaju da se radi o krivinom djelu prema pravilima meunarodnog prava.


lan 226.

Kanjavanje za odugovlaenje postupka

(1) Sud moe u toku postupka kazniti novanom kaznom do 5.000 KM tuioca, branioca, punomonika ili zakonskog
zastupnika i oteenog, ako su njihovi postupci oigledno upravljeni na odugovlaenje krivinog postupka.
(2) O kanjavanju tuioca obavijestit e se Visoko sudsko i tuilako vijee Federacije Bosne i Hercegovine, a o
kanjavanju branioca obavijestit e se Federalna advokatska komora.


lan 227.

Davanje podataka iz kaznene evidencije

(1) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudovima, tuilatvima i organima unutranjih poslova u vezi s
krivinim postupkom koji se vodi protiv osobe koja je ranije bila osuivana, kao i nadlenim organima za izvrenje
krivinopravnih sankcija i nadlenim organima koji uestvuju u postupku davanja amnestije, pomilovanja ili brisanja
osude.
(2) Podaci iz kaznene evidencije mogu se, na obrazloen zahtjev, dati i dravnim organima ako jo traju odreene
mjere sigurnosti ili pravne posljedice osude.
(3) Granima se, na njihov zahtjev, mogu dati podaci o njihovoj osuivanosti ili neosuivanosti ako su im ti podaci
potrebni radi ostvarivanja njihovih prava.
(4) Niko nema pravo traiti od graana da podnese dokaze o svojoj osuivanosti, odnosno neosuivanosti.
(5) Odredbe st. od 1. do 4. ovog lana su posebne odredbe koje se odnose i na Zakon o slobodi pristupa
informacijama Federacije Bosne i Hercegovine.



DIO DRUGI - TOK POSTUPKA



GLAVA XIX - ISTRAGA


lan 228.

Obaveza prijavljivanja krivinog djela

(1) Slubene i odgovorne osobe u svim organima vlasti u Federaciji, javnim preduzeima i ustanovama dune su da
prijave krivina djela o kojima su obavijetene ili za koja saznaju na koji drugi nain. U takvim okolnostima, slubena ili
odgovorna osoba e preduzeti mjere da bi se sauvali tragovi krivinog djela, predmeti na kojima je ili kojima je
uinjeno krivino djelo i drugi dokazi o njima i obavijestit e o tome, bez odlaganja, ovlaenu slubenu osobu ili
tuilatvo.
(2) Zdravstveni radnici, nastavnici, vaspitai, roditelji, staratelji, usvojitelji i druge osobe koje su ovlaene i dune da
pruaju pomo maloljetnim osobama, da vre nadzor, odgajanje i vaspitavanje maloljetnika, a koji saznaju ili ocijene
da postoji sumnja da je maloljetna osoba rtva seksualnog, fizikog ili nekog drugog zlostavljanja, duni su o toj
sumnji odmah obavijestiti ovlaenu slubenu osobu ili tuioca.


lan 229.

Prijavljivanje krivinog djela od graana

(1) Graanim ima pravo prijaviti izvrenje krivinog djela.
(2) Svako je duan prijaviti izvrenje krivinog djela kada neprijavljivanje krivinog djela predstavlja krivino djelo.


lan 230.

Podnoenje prijave
(1) Prijava se podnosi tuiocu, pismeno ili usmeno.
(2) Ako se prijava podnosi usmeno, osoba koja podnosi prijavu upozorit e se na posljedice lanog prijavljivanja. O
usmenoj prijavi sastavit e se zapisnik, a ako je prijava saoptena telefonom, sainit e se slubena zabiljeka.
(3) Ako je prijava podnesena sudu ili ovlaenoj slubenoj osobi ili nekom drugom sudu ili tuiocu u Federaciji, oni e
prijavu primiti i odmah dostavititi tuiocu.


lan 231.

Naredba o sprovoenju istrage

(1) Tuilac nareuje sprovoenje istrage ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo.
(2) O sprovoenju istrage donosi se naredba koja sadri:
1) podatke o uiniocu krivinog djela ukoliko su poznati,
2) opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela,
3) zakonski naziv krivinog djela,
4) okolnosti koje potvruju osnove sumnje za provoenje istrage i postojee dokaze.
U naredbi tuilac e navesti koje okolnosti treba istraiti i koje okolnosti treba preduzeti.
(3) Tuilac nee narediti sprovoenje istrage ako je iz prijave i prateih spisa oigledno da prijavljeno djelo nije
krivino djelo, ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba uinila krivino djelo, ako je nastupila zastarjelost
ili je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje.
(4) O sprovoenju istrage, kao i o razlozima za to, tuilac e obavijestiti oteenog i podnosioca prijave u roku od tri
dana. Oteeni i podnosilac prijave imaju pravo podnijeti pritubu u roku od osam dana uredu tuioca.


lan 232.

Provoenje istrage

(1) U toku provoenja istrage tuilac moe preduzeti sve istrane radnje, ukljuujui ispitivanje osumnjienog i
sasluanje oteenog i svjedoka, vrenje uviaja i rekonstrukcije dogaaja, preduzimanje posebnih mjera koje
osiguravaju sigurnost svjedoka i informacija i nareivanje potrebnih vjetaenja.
(2) O preduzetim istranim radnjama sastavlja se zapisnik u skladu sa ovim zakonom.


lan 233.

Nadzor tuioca nad radom ovlaenih slubenih osoba

(1) Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo za koje je propisana kazna zatvora preko pet godina,
ovlaena slubena osoba je duna odmah obavijestiti tuioca i pod njegovim nadzorom preduzeti potrebne mjere da
se pronae izvrilac krivinog djela, da se sprijei skrivanje ili bjekstvo osumnjienog ili sauesnika, da se otkriju i
sauvaju tragovi krivinog djela i predmeti koji mogu posluiti kao dokazi i da se prikupe sve informacije koje mogu biti
korisne u krivinom postupku.
(2) Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo iz stava 1. ovog lana, ovlaena slubena osoba duna
je u sluaju opasnosti od odlaganja preduzeti neophodne radnje radi izvrenja zadatka iz stava 1. ovog lana. Prilikom
preduzimanja ovih radnji, ovlaena slubena osoba je duna postupiti po ovom zakonu. O svemu to je preduzeto,
ovlaena slubena osoba duna je odmah obavijestiti tuioca i dostaviti prikupljene predmete koji mogu posluiti kao
dokaz.
(3) Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo za koje je predviena kazna zatvora do pet godina,
ovlaena slubena osoba je duna obavijestiti tuioca o svim raspoloivim informacijama i istranim radnjama koje je
preduzela najkasnije sedam dana od dana saznanja o postojanju osnova sumnje da je krivino djelo uinjeno.
(4) U sluajevima iz st. 1. do 3. ovog lana tuilac e donijeti naredbu o sprovoenju istrage ako to ocijeni potrebnim.


lan 234.

Uzimanje izjava i prikupljanje drugih dokaza

(1) Radi izvrenja zadatka iz lana 233. ovog zakona, ovlaena slubena osoba moe:
1) prikupljati potrebne izjave od osoba;
2) izvriti potreban pregled prijevoznih sredstava, putnika i prtljaga;
3) ograniiti kretanje na odreenom prostoru za vrijeme potrebno da se obavi odreena radnja;
4) preduzeti potrebne mjere u vezi sa utvrivanjem identiteta osoba i predmeta;
5) raspisati potragu za osobom i stvarima za kojim se traga;
6) u prisustvu odgovorne osobe, pretraiti odreene objekte i prostorije dravnih organa, javnih preduzea i ustanova;
7) obaviti uvid u odreenu njihovu dokumentaciju, kao i preduzeti druge potrebne mjere i radnje.
O injenicama i okolnostima koje su utvrene pri preduzimanju pojedinih radnji, kao i o predmetima koji su pronaeni
ili oduzeti, sastavit e se zapisnik ili slubena zabiljeka.
(2) Pri prikupljanju izjava od osoba, ovlaena slubena osoba moe izdati pismeni poziv osobi da doe u slubene
prostorije, pod uvjetom da se u pozivu naznae razlozi pozivanja. Osoba ne mora dati nikakvu izjavu ili odgovarati na
pitanja koja mu ovlaena slubena osoba postavlja, osim davanja osobnih podataka, o emu e ga ovlaena
slubena osoba pouiti.
(3) Prilikom prikupljanja izjava od osobe, ovlaena slubena osoba e postupiti u skladu sa lanom 92. ovog
zakona, odnosno u skladu sa lanom 100 ovog zakona. U tom sluaju se zapisnici o prikupljenim izjavama mogu
upotrijebiti kao dokazi u krivinom postupku.
(4) Osoba prema kojoj je primjenjena neka od radnji ili mjera iz ovog lana ima pravo da podnese pritubu tuiocu u
roku od tri dana. Tuilac e provjeriti osnovanost pritube i ako utvrdi da su se u preduzetim radnjama ili mjerama
stekla obiljeja krivinog djela ili povreda radne obaveze, postupit e prema pritubi u skladu sa zakonom.
(5) Na osnovu prikupljenih izjava i dokaza koji su otkriveni, ovlaena slubena osoba sastavlja izvjetaj. Uz izvjetaj
se dostavljaju i predmeti, skice, fotografije, pribavljeni izvjetaji, spisi o preduzetim mjerama i radnjama, slubene
zabiljeke, izjave i drugi materijali koji mogu biti korisni za voenje postupka, ukljuujui sve injenice i dokaze koji idu
u korist osumnjienom. Ako ovlaena slubena osoba poslije podnoenja izvjetaja sazna za nove injenice, dokaze
ili tragove krivinog djela, duna je prikupljeti potrebna obavjetenja i izvjetaj o tome, kao dopunu prethodnog
izvjetaja, odmah predati tuiocu.
(6) Tuilac moe prikupljeti izjave i od osoba koje se nalaze u pritvoru ako je to potrebno radi otkrivanja drugih
krivinih djela iste osobe, njenih sauesnika ili krivinih djela drugih uinilaca.


lan 235.

Zadravanje na mjestu uinjenja krivinog djela

(1) Ovlaena slubena osoba ima pravo da osobe zateene na mjestu uinjenja krivinog djela zadri radi
prikupljanja obavjetenja ako te osobe mogu dati obavjetenja vana za krivini postupak i o tome je duna
obavijestiti tuioca. Zadravanje tih osoba na mjestu uinjenja krivinog djela ne moe trajati due od est sati.
(2) Ovlaena slubena osoba moe fotografisati i uzimati otiske prstiju osoba za koje postoje osnovi sumnje da je
uinilo krivino djelo. Kada to doprinosi efikasnosti postupka, ovlaena slubena osoba moe javno objaviti
fotografiju te osobe ali samo po odobrenju tuioca.
(3) Ako je potrebno da se utvrdi od koga potiu otisci prstiju na pojedinim predmetima, ovlaena slubena osoba
moe uzimati otiske prstiju od osoba za koje postoji vjerovatnoa da su mogla doi u dodir s tim predmetima.
(4) Osoba prema kojoj je preduzeta neka od radnji iz ovog lana ima pravo da podnese pritubu tuiocu.


lan 236.

Uviaj i vjetaenje

Ovlaena slubena osoba moe, izuzetno, nakon obavjetavanja tuioca, izvriti uviaj i odrediti potrebna
vjetaenja, osim obdukcije i ekshumacije lea. Ako je tuilac prisutan na licu mjesta u toku vrenja uviaja od strane
ovlaenih slubenih osoba, moe traiti da ovlaena slubena osoba izvri odreene radnje koje on smatra
neophodnim. Sve radnje preduzete tokom uviaja moraju se dokumentovati i detaljno obrazloiti kako u zapisniku,
tako i u posebnom slubenom izvjetaju.


lan 237.

Obdukcija i ekshumacija

Ukoliko postoji sumnja ili je oigledno da je smrt prouzrokovana krivinim djelom ili je u vezi sa izvrenjem krivinog
djela, tuilac e narediti izvoenje obdukcije. Ako je le ve zakopan, odredit e se ekshumacija u cilju njegovog
pregleda i obdukcije, o emu e tuilac zatraiti naredbu od suda.


lan 238.

Sudsko osiguranje dokaza
(1) Kada je u interesu pravde da se svjedok saslua kako bi se njegov iskaz koristio na glavnom pretresu zato to
postoji mogunost da nee biti dostupan sudu za vrijeme suenja, sudija za prethodni postupak moe, na prijedlog
stranaka ili branioca, narediti da se izjava tog svjedoka uzme na posebnom sasluanju. Sasluanje e se provesti u
skladu sa lanom 277. ovog zakona.
(2) Prije upotrebe izjave svjedoka iz stava 1. ovog lana, stranka, odnosno branilac koji trae da se izjava uzme u
obzir kao dokaz na glavnom pretresu, mora dokazati da je, i pored svih uloenih napora da se osigura prisustvo
svjedoka na glavnom pretresu, svjedok ostao nedostupan. Ova izjava se ne moe koristiti ako je svjedok prisutan na
glavnom pretresu.
(3) Ukoliko stranke ili branilac smatraju da e doi do nestanka odreenog dokaza, odnosno do nemogunosti
izvoenja takvog dokaza na glavnom pretresu, predloit e sudiji za prethodni postupak preduzimanje neophodne
radnje u cilju obezbjeenja dokaza. Ako sudija za prethodni postupak prihvati prijedlog o preduzimanju radnje
dokazivanja, obavijestit e o tome stranke i branioca.
(4) Ako sudija za prethodni postupak odbije prijedlog iz stava 1. i 3. ovog lana, donijet e rjeenje protiv kojeg se
moe izjaviti alba vijeu iz lana 25. stav 6. ovog zakona.


lan 239.

Obustava istrage

(1) Tuilac e naredbom obustaviti istragu ukoliko se ustanovi da:
1) djelo koje je uinio osumnjieni nije krivino djelo,
2) nema dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio krivino djelo,
3) je djelo obuhvaeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom ili postoje druge smetnje koje iskljuuju krivino
gonjenje,
4) ako je osumnjieni umro.
(2) O obustavi istrage tuilac e obavijestiti oteenog koji ima prava predviena u lanu 231. ovog zakona.
(3) Tuilac, u sluajevima iz stava 1. taka 2. ovog lana moe ponovo otvoriti istragu ako se dobiju dodatne
informacije koje pruaju dovoljno razloga za vjerovanje da je osumnjieni poinio krivino djelo.


lan 240.

Okonanje istrage

(1) Tuilac okonava istragu kad nae da je stanje stvari dovoljno razjanjeno da se moe podii optunica.
Okonanje istrage e se zabiljeiti u spisu.
(2) Prije okonanja istrage tuilac e sasluati osumnjienog, ukoliko ranije nije bio sasluan.
(3) Ako se istraga ne zavri u roku od est mjeseci od donoenja naredbe o provoenju istrage, potrebne mjere da bi
se istraga okonala, preduzet e kolegij tuilatva.



GLAVA XX - POSTUPAK OPTUIVANJA


lan 241.

Podizanje optunice

(1) Kad u toku istrage tuilac nae da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je osumnjieni
uinio krivino djelo, pripremit e i uputiti optunicu sudiji za predthodno sasluanje.
(2) Nakon podizanja optunice, osumnjieni, odnosno optueni i branilac, imaju pravo uvida u sve spise i dokaze.
(3) Nakon podizanja optunice stranke ili branilac mogu predlagati sudiji za prethodno sasluanje preduzimanje radnji
u skladu sa lanom 238. ovog zakona.


lan 242.

Sadraj optunice

(1) Optunica sadri:
1. naziv suda,
2. ime i prezime osumnjienog s osobnim podacima,
3. opis djela iz kojeg proiziliaze zakonska obiljeja krivinog djela, predmat na kome i sredstvo kojim je izvreno
krivino djelo, kao i ostale okolnosti potrebne da se krivino djelo to preciznije odredi,
4. zakonski naziv krivinog djela s navoenjem odredaba krivinog zakona,
5. prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz naznaenja imena svjedoka i vjetaka, spisa koje treba proitati i
predmeta koji slue kao dokaz,
6. rezultat istrage,
7. materijal koji potkrepljuje navode optunice.
(2) Jednom optunicom moe se obuhvatiti vie krivinih djela ili vie osumnjienih.
(3) Ako se osumnjieni nalazi na slobodi u optunici se moe predloiti da se odredi pritvor, a ako se nalazi u pritvoru
moe se naloiti da se pritvor produi ili da se pusti na slobodu.


lan 243.

Odluivanje o optunici

(1) Sudija za prethodno sasluanje moe potvrditi sve ili pojedine take optunice u roku od osam dana od dana
prijema optunice. Ukoliko odbije sve ili pojedine take optunice, sudija za prethodno sasluanje donosi rjeenje koje
se dostavlja tuiocu. Protiv ovog rjeenja alba nije doputena.
(2) Prilikom potvrivanja optunice sudija za prethodno sasluanje prouava svaku taku i materijale koje mu je
dostavio tuilac kako bi utvrdio postojanje osnovane sumnje.
(3) Poto se potvrde pojedine ili sve take optunice, osumnjieni dobiva status optuenog. Sudija za prethodno
sasluanje dostavlja optunicu optuenom i njegovom braniocu.
(4) Sudija za prethodno sasluanje dostavit e optunicu optuenom koji je na slobodi bez odlaganja, a ako se nalazi
u pritvoru u roku od 24 sata po utvrivanju optunice. Sudija za prethodno sasluanje obavijestit e optuenog da e
u roku od 15 dana od dana dostavljanja optunice biti pozvan da se izjasni da li priznaje ili porie krivnju za svaku
taku optunice, da li namjerava podnijeti prethodne prigovore, te da navede prijedloge dokaza koje treba izvesti na
glavnom pretresu.
(5) Nakon odbijanja svih ili pojedinih taaka u optunici, tuilac moe podnijeti novu ili izmijenjenu optunicu koja
moe biti zasnovana na novim dokazima. Nova odnosno izmijenjena optunica podnosi se na potvrivanje.


lan 244.

Izjanjenje o krivnji

(1) Izjavu o krivnji optueni daje sudiji za prethodno sasluanje u prisustvu tuioca i branioca. Izjava o krivnji unosi se
u zapisnik. Ukoliko se optueni ne izjasni o krivnji, sudija za prethodno sasluanje e po slubenoj dunosti unijeti u
zapisnik da optueni porie krivnju.
(2) Ako se optueni izjasni da je kriv, sudija za prethodno sasluanje e uputiti predmet sudiji, odnosno vijeu radi
zakazivanja roita na kome e se utvrditi postojanje uvjeta iz l. 245. ovog zakona.
(3) Ukoliko se optueni proglasi krivim nakon zavretka glavnog pretresa ili promjeni svoju prvobitnu izjavu o
poricanju krivnje i naknadno prizna krivnju, njegova izjava o poricanju krivnje nee biti uzeta u obzir kod odmjeravanja
sankcije.
(4) Nako unoenja izjave o poricanju krivnje u zapisnik, sudija za prethodno sasluanje e proslijediti predmet sudiji,
odnosno vijeu kojem je predmet dodijeljen u svrhu zakazivanja glavnog pretresa i to najkasnije u roku od 60 dana od
dana izjanjavanja o krivnji. Ovaj rok se moe izuzetno produiti za jo 30 dana.


lan 245.

Razmatranje izjave o priznanju krivnje

(1) Prilikom razmatranja izjave o priznanju krivnje sud provjerava:
a) da se do izjave o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, kao i nakon upoznavanja o
moguim posljedicama, ukljuujui i posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev i trokove krivinog postupka,
b) da postoji dovoljno dokaza o krivnji optuenog.
(2) Ako sud prihvati izjavu o priznanju krivnje izjava optuenog e se unijeti u zapisnik. Istovremeno odredit e se
datum odravanja pretresa za izricanje krivinopravne sankcije i to u roku od najkasnije 3 dana.
(3) Ako sud odbaci izjavu o priznanju krivnje, o tome e obavijestiti stranke i branioca i to konstatovati u zapisnik.
Izjava o priznanju krivnje ne moe se koristiti kao dokaz u krivinom postupku.


lan 246.

Pregovaranje o krivnji

(1) Osumnjieni, odnosno optueni i njegov branilac mogu pregovarati sa tuiocem o uvjetima priznavanja krivnje za
djelo za koje se osumnjieni, odnosno optueni tereti.
(2) Prilikom pregovaranja sa osumnjienim, odnosno optuenim i braniocem o priznanju krivnje u skladu sa st. 1.
ovog lana tuilac moe predloiti izricanje kazne ispod zakonom odreenog minimuma kazne zatvora za to krivino
djelo, odnosno blau sankciju za osumnjienog, odnosno optuenog.
(3) Sporazum o priznanju krivnje sainjava se u pisanom obliku i sudija za prethodno sasluanje, sudija, odnosno
vijee moe ga usvojiti ili odbaciti.
(4) Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje sud provjerava:
a) da se do sporazuma o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, kao i nakon upoznavanja
o moguim posljedicama, ukljuujui i posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev i trokove krivinog postupka,
b) da postoji dovoljno dokaza o krivnji osumnjienog, odonosno optuenog,
c) da osumnjieni, odnosno optueni razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odrie prava na suenje i da ne
moe uloiti albu na krivinopravnu sankciju koja e mu se izrei.
(5) Ako sud prihvati sporazum o priznanju krivnje, izjava osumnjienog odnosno, optuenog e se unijeti uzapisnik.
Istovremeno e se odrediti datum odravanja pretresa za izricanje krivinopravne sankcije predviene sporazumom iz
st. 3. ovog lana i to u roku od najkasnije 3 dana.
(6) Ako sud odbaci sporazum o priznanju krivnje o tome e obavijestiti stranke i branioca i to konstatovati u zapisnik.
Priznanje dato pred sudijom za prethodni postupak, sudijom za prethodno sasluanje, sudijim, odnosno vijeem ne
moe se koristiti kao dokaz u krivinom postupku.
(7) O razultatima pregovaranja o krivnji sud e obavijestiti oteenog.


lan 247.

Povlaenje optunice

(1) Tuilac moe povui optunicu, bez prethodnog odobrenja, do njenog potvivanja, a nakon toga, pa do poetka
glavnog pretresa - samo uz odobrenje sudije za prethodno sasluanje koji je potvrdio optunicu.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana postupak se obustavlja rjeenjem o emu se odmah obavjetavaju osumnjieni,
odnosno optueni i branilac, kao i oteeni.


lan 248.

Razlozi za prigovor i odluka o prigovoru

(1) Prethodnim prigovorom se:
1) osporava nadlenost,
2) ukazuje na formalne nedostatke u optunici,
3) osporava zakonitost dokaza ili dobijenog priznanja,
4) zahtijeva spajanje ili razdvajanje postupka,
5) osporava odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanje branioca na osnovu lana 60. stav 1. ovog zakona.
(2) Prethodni prigovori podnose se sudu pismeno u roku od 15 dana od dana uruenja optunice, a o njima e se
odluiti do dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeu u svrhu zakazivanja glavnog pretresa.
(3) O prethodnim prigovorima odluuje sudija za prethodno sasluanje koji ne moe uestvovati u suenju. Protiv
rjeenja kojim se odluuje o prethodnim prigovorima alba nije dozvoljena.



GLAVA XXI - GLAVNI PRETRES



ODLJAK 1. JAVNOST GLAVNOG PRETRESA


lan 249.

Opa javnost

(1) Glavni pretres je javan.
(2) Glavnom pretresu mogu prisustvovati samo punoljetne osobe.
(3) Osobe koje su prisutne na glavnom pretresu ne smiju nositi oruje ili opasno orue, osim uvara optuenog i
osoba kojima to dozvoli sudija, odnosno predsjednik vijea.


lan 250.

Iskljuenje javnosti

Od otvaranja zasjedanja pa do zavretka glavnog pretresa sudija, odnosno vijee moe u svako doba, po slubenoj
dunosti ili po prijedlogu stranaka i branioca, ali uvijek po njihovom sasluanju, iskljuiti javnost za cijeli glavni pretres
ili jedan njegov dio, ako je to u interesu dravne sigurnosti ili ako je to potrebno radi uvanja dravne, vojne, slubene
ili vane poslovne tajne, uvanja javnog reda, zatite morala u demokratskom drutvu, osobnog ili intimnog ivota
optuenog ili oteenog ili zatite intersa maloljetnika ili svjedoka.


lan 251.

Na koga se odnosi iskljuenje javnosti

(1) Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, branioca, oteenog, zakonskog zastupnika i punomonika.
(2) Sudija, odnosno vijee moe dopustiti da glavnom pretresu na kome je javnost iskljuena budu prisutne slubene
osobe, nauni i javni radnici, a na zahtjev optuenog moe to dopustiti i njegovom branom, odnosno vanbranom
drugu i bliskim srodnicima.
(3) Sudija, odnosno vijee e upozoriti osobe koja su prisutne glavnom pretresu na kome je javnost iskljuena da su
dune da kao tajnu uvaju sve ono to su na pretresu saznala i ukazat e im da odavanje tajne predstavlja krivino
djelo.
Odjeljak 2. Rukovoenje glavnim pretresom


lan 253.

Obavezno prisustvo na glavnom pretresu

(1) Sudija, odnosno lanovi vijea i zapisniar moraju biti neprekidno na glavnom pretresu.
(2) Ako je u izgledu da e glavni pretres trajati due, predsjednik vijea moe zatraiti od predsjednika suda da odredi
jednog ili dvojicu sudija da prisustvuju glavnom pretresu, kako bi zamijenili lanove vijea u sluaju njihove
sprijeenosti.


lan 254.

Obaveze sudije, odnosno predsjednika vijea

(1) Sudija, odnosno predsjednik vijea rukovodi glavnim pretresom.
(2) Dunost sudije, odnosno predsjednika vijea je da se stara za svestrano pretresanje predmeta, utvivanja istine i
otklanjanje svega to odugovlai postupak, a ne doprinosi razjanjenju stvari.
(3) Ukoliko ovim zakonom nije drugaije propisano o prijedlozima stranaka i branioca, odluuje sudija odnosno
predsjednik vijea.
(4) Odluke sudije, odnosno predsjednika vijea se uvijek objavljuju s kratkim obrazloenjem razmatranih injenica i
unose u zapisnik o glavnom pretresu.


lan 255.

Redoslijed radnji glavnog pretresa

Glavni pretres tee redom koji je odreen u ovom zakonu, ali sudija, odnosno predsjednik vijea moe odrediti da se
odstupi od redovnog toka raspravljanja zbog posebnih okolnosti, a naroito zbog broja optuenih, broja krivinih djela i
obima dokaznog materijala. U zapisnik o glavnom pretresu unijee se razlozi zato se glavni pretres ne odrava
prema zakonom utvenom redoslijedu.


lan 256.

Dunost sudije, odnosno predsjednika vijea

(1) Dunost sudije, odnosno predsjednika vijea je da se stara o odravanju reda u sudnici i dostojanstvu suda.
Sudija, odnosno predsjednik vijea moe odmah poslije otvaranja zasjedanja upozoriti osobe koje su prisutne na
glavnom pretresu da se pristojno ponaaju i da ne ometaju rad suda. Sudija, odnosno predsjednik vijea moe
odrediti pretresanje osoba koje prisustvuju na glavnom pretresu.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se sa zasjedanja udalje sve osobe koje kao sluaoci
prisustvuju glavnom pretresu, ako su se mjere za odravanje reda predviene u ovom zakonu pokazale nefikasnim za
osiguranje nesmetanog odravanja glavnog pretrsa.
(3) U sudnici je zabranjeno filmsko ili televizijsko snimanje. Izuzetno, predjednik suda moe dozvoliti takvo snimanje
na glavnom pretresu. Ako je snimanje odobreno, sudija, odnosno predsjednik vijea moe na glavnom pretresu, iz
opravdanih razloga, odluiti da se pojedini dijelovi glavnog pretresa ne snimaju.


lan 257.

Kanjavanje zbog naruavanja reda i procesne discipline

(1) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe udaljiti osobu iz sudnice da bi se zatitilo pravo na pravedno i javno
suenje ili da bi se odralo dostojanstveno i neometano suenje.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se optueni udalji iz sudnice za odreeni vremenski period
ukoliko optueni i nakon upozorenja nastavi s nedolinim ponaanjem zbog kojeg je opravdano njegovo udaljenje iz
sudnice. U tom vremenskom periodu sudija, odnosno predsjednik vijea moe nastaviti postupak, ukoliko optueni
ima branioca.
(3) Ako tuilac, branilac, oteeni, zakonski zastupnik, punomonik oteenog, svjedok, vjetak, tuma ili druga
osoba koja prisustvuje glavnom pretresu ometa red ili se ne pokorava nareenjima sudije, odnosno predsjednika
vijea za odravanje reda - sudija, odnosno predsjednik vijea e ga upozoriti. Ako upozorenje bude bezuspjeno,
sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se osoba udalji iz sudnice i kazni novanom kaznom do 10.000
KM. Ako tuilac ili branilac budu udaljeni iz sudnice, sudija, odnosno predsjednik vijea e obavijestiti Visoko sudsko i
tuilako vijee Federacije ili Federalnu advokatsku komoru iji je branilac lan - radi preduzimanja daljih mjera.
(4) Braniocu ili punomoniku oteenog koji, nakon to je kanjen, produi da naruava red, sudija, odnosno
predsjednik vijea moe uskratiti dalje nastupanje na glavnom pretresu i kazniti ga novanom kaznom do 30.000 KM.
Rjeenje o tome, s obrazloenjem, unosi se u zapisnik o glavnom pretresu. Protiv ovog rjeenja dozvoljena je
posebna alba. Glavni pretres e se prekinuti ili odloiti, dok optueni ne uzme drugog branioca i ne pripremi za
odbranu.


lan 258.

Davanje lanog iskaza od svjedoka ili vjetaka

Ako postoji osnovana sumnja da je svjedok ili vjetak na glavnom pretresu dao lani iskaz, sudija, odnosno
predsjednik vijea moe narediti da se saini poseban prepis zapisnika o iskazu svjedoka ili vjetaka koji e se
dostaviti tuiocu.
Odjeljak 3. Pretpostavke za odravanje glavnog pretresa


lan 259.

Otvaranje zasjedanja

Sudija, odnosno predsjednik vijea otvara zasjedanje i objavljuje predmet glavnog pretresa. Zatim e sudija, odnosno
predsjednik vijea utvrditi da li su dole sve pozvane osobe, a ako nisu, provjerit e da li su im pozivi urueni i da li su
svoj izostanak opravdala.


lan 260.

Nedolazak tuioca, odnosno osobe koja ga zamjenjuje za glavni pretres

(1) Ako tuilac ili osoba koja ga zamjenjuje koja je uredna pozvana ne doe na glavni pretres, glavni pretres e se
odloiti. Sudija, odnosno predsjednik vijea pozvat e tuioca, odnosno osobu koja ga zamjenjuje da iznese razloge
svog nedolaska. Na osnovu izjave, sudija e utvditi da li on treba biti kanjen. Ako se tuilac, odnosno osoba koja ga
zamjenjuje kanjava, obavezno se o tome obavjetava Visoko sudsko i tuilako vijee Federacije Bosne i
Hercegovine.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe izrei novanu kaznu do 5.000 KM tuiocu, odnosno osobi koje ga
zamjenjuje koja se na uredno dostavljen poziv suda nije odazvala i nije opravdala svoj izostanak..


lan 261.

Nedolazak optuenog na glavni pretres

(1) Ako je optueni uredno pozvan, a ne doe niti svoj izostanak opravda, sudija, odnosno predsjednik vijea e
odloiti glavni pretres i narediti da se optueni na idui glavni pretres prinudno dovede. Ako do
privoenja optueni opravda izostanak, sudija, odnosno predsjednik vijea e opozvati naredbu o prinudnom
dovoenju.
(2) Ako optueni koji je uredno pozvan oigledno izbjegava da doe na glavni pretres i ako prinudno dovoenje nije
uspjelo, sudija, odnosno predsjednik vijea moe optuenom odrediti pritvor.
(3) Protiv rjeenja o odreivanju pritvora, dozvoljena je alba, koja ne odlae njegovo izvrenje.
(4) Ako ne bude ranije ukinut, pritvor traje do objavljivanja presude, a najdue 30 dana.


lan 262.

Zabrana suenja u odsustvu

Optuenom se ne moe suditi u odsustvu.


lan 263.

Nedolazak branioca na glavni pretres

(1) Ako branilac koji je uredno pozvan ne doe na glavni pretres, glavni pretres e se odloiti. Sudija, odnosno
predsjednik vijea pozvat e branioca da objasni razloge svog nedolaska. Na osnovu izjave branioca, sudija, odnosno
predsjednik vijea e odluiti da li branilac treba biti kanjen. Kada se branilac u ovakvim sluajevima kanjava,
obavjetava se advokatska komora iji je on lan.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe izrei novanu kaznu do 5.000 KM braniocu koji se nije odazvao na
uredan poziv suda za glavni pretres i nije opravdao svoj izostanak.
(3) Ako je optuenom odreen novi branilac, glavni pretres e biti odloen. Sudija, odnosno predsjednik vijea e
novom braniocu dati dovoljno vremena za pripremu odbrane, a taj period ne moe biti krai od 15 dana ako se radi o
krivinom djelu za koje je propisana kazna zatvora u tajanju od deset godina ili tea kazna, osim ako se optueni ne
odrekne ovog prava a sudija, odnosno predsjednik vijea se uvjeri da krae vrijeme za pripremu odbrane nee uticati
na pravo optuenog na pravedno suenje.


lan 264.

Nedolazak svjedoka ili vjetaka na glavni pretres

(1) Ako je svjedok ili vjetak uredno pozvan, a ne doe niti svoj izostanak opravda, sudija, odnosno predsjednik vijea
moe narediti prinudno dovoenje svjedoka ili vjetaka.
(2) Svjedoka ili vjetaka koji je uredno pozvan, a izostanak nije opravdao, sudija, odnosno predsjednik vijea moe
kazniti novanom kaznom do 5.000 KM.
(3) U sluaju iz stava 1. ovog lana sudija, odnosno predsjednik vijea e odluiti da li glavni pretres treba odloiti.
Odjeljak 4. Odlaganje i prekidanje glavnog pretresa


lan 265.

Razlozi za odlaganje glavnog pretresa

(1) Na zahtjev stranaka ili branioca, glavni pretres moe odloiti rjeenjem sudija, odnosno predsjednik vijea ako
treba pribaviti nove dokaze ili ako je optueni nakon izvrenog krivinog djela nesposoban da prisustvuje glavnom
pretresu ili ako postoje druge smetnje da se glavni pretres uspjeno provede.
(2) Rjeenje kojim se odlae glavni pretres unijet e se u zapisnik i, po mogunosti, odredit e se dan i sat nastavka
glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vijea e takoe narediti osiguranje dokaza koji se mogu izgubiti ili
unititi zbog odlaganja glavnog pretresa.
(3) Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana nije doputena alba.


lan 266.

Nastavljanje odloenog glavnog pretresa

(1) Ako se glavni pretres koji je bio odloen dri pred istim sudijom ili vijeem, pretres e se nastaviti. Sudija, odnosno
predsjednik vijea e ukratko iznijeti tok glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik vijea moe odrediti da glavni
pretres pone iznova.
(2) Glavni pretres koji je odloen mora iznova poeti ako se izmijenio sastav vijea, ali po sasluanju stranaka i
branioca vijee moe odluiti da se u ovakvom sluaju svjedoci i vjetaci ne sasluavaju ponovo i da se ne vri novi
uviaj, nego da se proitaju iskazi svjedoka i vjetaka dati na ranijem glavnom pretresu, odnosno da se proita
zapisnik o uviaju.
(3) Ako je odlaganje trajalo due od 30 dana ili ako se glavni pretres dri pred drugim sudijom, odnosno
predsjednikom vijea - glavni pretres mora iznova poeti i svi dokazi se moraju ponovo izvesti.


lan 268.

Prekid glavnog pretresa

(1) Osim u sluajevima predvienim ovim zakonom, sudija, odnosno predsjednik vijea moe prekinuti glavni pretres
zbog odmora ili zbog isteka radnog vremena ili da bi se neki dokaz pribavio u kratkom vremenu ili zbog pripremanja
optube ili odbrane.
(2) Prekinuti glavni pretres nastavlja se uvijek pred istim sudijom, odnosno vijeem.
(3) Ako se glavni pretres ne moe nastaviti pred istim sudijom, odnosno vijeem ili je prekid glavnog pretresa trajao
due od osam dana, postupit e se po odredbama lana 266. ovog zakona.
Odjeljak 5. Zapisnik o glavnom pretresu


lan 268.

Nain voenja zapisnika

(1) O radu na glavnom pretresu vodi se zapisnik u koji se mora doslovno unijeti cijeli tok glavnog pretresa.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe odrediti da se odreeni dio zapisnika proita ili reprodukuje, a proitat e
ga ili reprodukovati uvijek ako to zahtjevaju stranke, branilac ili osoba ija se izjava unosi u zapisnik.


lan 269.

Unoenje izreke presude u zapisnik

(1) U zapisnik o glavnom pretresu unosi se potpuna izreka presude, uz naznaenja da li je presuda javno objavljena.
Izreka presude unijeta u zapisnik o glavnom pretresu predstavlja izvornik.
(2) Ako je doneseno rjeenje o pritvoru, i ono se unosi u zapisnik o glavnom pretresu.


lan 270.

uvanje materijalnih dokaza

(1) U posebnoj prostoriji suda se pohranjuju i uvaju materijalni dokazi prikupljeni u toku krivinog postupka. Sudija,
odnosno predsjednik vijea moe u bilo koje doba izdati naredbu koja se odnosi na kontrolu i raspolaganje
materijalnim dokazima.
(2) Federalnim ministar pravde donijet e propise kojima e odrediti uvjete i nain uvanja materijalnih dokaza iz
stava 1. ovog lana.
Odjeljak 6. Poetak glavnog pretresa


lan 271.

Ulazak sudije, odnosno vijea u sudnicu

(1) Prilikom ulaska sudije ili vijea u sudnicu ili prilikom njihovog izlaska iz sudnice, svi prisutni, na poziv ovlaene
osobe, treba da ustanu.
(2) Stranke i drugi uesnici postupka duni su da ustanu kad se obraaju sudu, osim ako za to postoje opravdane
prepreke.


lan 272.

Uvjeti za odravanje glavnog pretresa

Kada sudija, odnosno predsjednik vijea utvrdi prisustvo svih pozvanih osoba na glavnom pretresu ili kada odlui da
se glavni pretres odri bez prisustva odreenih osoba ili je odluivanje o ovim stvarima odloeno, pozvat e
optuenog i uzeti od njega osobne podatke radi utvivanja identiteta.


lan 273.

Utvrivanje identiteta optuenog i davanje uputa

(1) Sudija, odnosno predsjednik vijea uzima od optuenog osobne podatke (lan 92.) da bi utvrdio njegov identitet.
(2) Nakon utvrivanja identiteta optuenog sudija, odnosno predsjednik vijea e upitati stranke i branioca da li imaju
primjedbe na sastav vijea i nadlenost suda.
(3) Nakon utvrivanja identiteta optuenog, sudija, odnosno predsjednik vijea e uputiti svjedoke i vjetake u
prostoriju van sudnice za njih odreenu, gdje e ekati dok budu pozvani da svjedoe. Sudija, odnosno predsjednik
vijea e upozoriti svjedoke da dok ekaju, o svojim iskazima ne razgovaraju sa drugim svjedocima. Na prijedlog
tuioca, optuenog ili branioca, sudija, odnosno predsjednik vijea e odobriti onim vjetacima na koje se prijedlog
odnosi da prisustvuju toku pretresa u sudnici.
(4) Ukoliko je prisutan oteeni, ali jo nije podnio imovinskopravni zahtjev, sudija, odnosno predsjednik vijea e ga
pouiti da moe podnijeti taj zahtjev do zakljuenja glavnog pretresa.
(5) Sudija, odnosno predsjednik vijea moe preduzeti neophodne mjere radi spreavanja meusobnog
komuniciranja svjedoka, vjetaka i stranaka.


lan 274.

Pouke optuenom

Sudija, odnosno predsjednik vijea e upozoriti optuenog na potrebu paljivog praenja toka pretresa i pouit e ga
da moe iznositi injenice i predlagati dokaze u svoju korist, da moe postavljati pitanja sa svjedocima i vjetacima i
da moe davati obrazloenja u vezi s njihovim iskazima.


lan 275.

itanje optunice i dokazi optube i odbrane

(1) Glavni pretres poinje itanjem optunice. Optunicu ita tuilac. Tom prilikom tuilac e ukratko iznijeti dokaze na
kojima temelji optunicu.
(2) Nakon itanja optunice, sudija, odnosno predsjednik vijea upitat e optuenog da li je razumio njene navode.
Ako sudija, odnosno predsjednik vijea ustanovi da optueni nije razumio optunicu, ukratko e je izloiti optuenom
na nain koji mu je razumljiv.
(3) Optueni ili njegov branilac mogu nakon toga izloiti odbranu i ukratko iznijeti dokaze koje e ponuditi u svojoj
odbrani.
Odjeljak 7. Dokazni postupak


lan 276.

Izvoenje dokaza

(1) Svaka stranka i branilac imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze.
(2) Osim ako sudija, odnosno vijee u interesu pravde ne odredi drugaije, dokazi se na glavnom pretresu izvode
sljedeim radom:
1) dokazi optube,
2) dokazi odbrane,
3) dokazi optube kojima se pobijaju navodi odbrane (replika),
4) dokazi odbrane, kao odgovor na pobijanje (duplika),
5) dokazi ije je izvoenje naredio sudija, odnosno vijee,
6) sve relevantne informacije koje mogu pomoi sudiji, odnosno vijeu kod odmjeravanja odgovarajue
krivinopravne sankcije ako optueni bude proglaen krivim po jednoj ili vie taaka optunice.
(3) Prilikom izvoenja dokaza dozvoljeno je direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje. Direktno ispitivanje obavlja
strana koja poziva svjedoka, ali sudija, odnosno vijee moe u svakom trenutku postaviti pitanje svjedoku.


lan 277.

Direktno i unakrsno i dodatno ispitivanje svjedoka

(1) Dozvoljeno je ispitivanje svjedoka od stranke, odnosno branioca koji je pozvao svjedoka (direktno ispitivanje),
zatim ispitivanje tog svjedoka od suprotne stranke, odnosno branioca (unakrsno ispitivanje) i ponovno ispitivanje
svjedoka od stranke, odnosno branioca koji ga je pozvao. Svedoka ispituje stranka koja ga je pozvala, ali sudija,
odnosno predsjednik vijea i lanovi vijea mogu u svakoj fazi ispitivanja postaviti svjedoku odgovarajua pitanja.
Pitanja svjedoku od suprotne stranke ograniavaju se i odnose na pitanja koja su prethodno postavljena tokom
ispitivanja svjedoka od stranke koja je pozvala svjedoka i pitanja u korist vlastitih tvrenja. Pitanja na ponovnom
ispitivanju svjedoka od stranke koja ga je pozvala ograniavaju se na pitanja postavljena tokom ispitivanja svjedoka
od suprotne stranke. Nakon to svjedok bude ispitan, sudija, odnosno predsjednik i lanovi vijea mogu mu postavljati
pitanja.
(2) Pitanja koja navode na odgovor koji se eli uti ne mogu se postavljati pri direktnom ispitivanju, osim u sluaju
potrebe razjanjenja izjave svjedoka. U pravilu, pitanja koja navode na odgovor koji se eli uti - dozvoljena su samo
prilikom unakrsnog ispitivanja. Kada stranka pozove suprotne stranke ili kada svjedok pokazuje odbojan stav i ne eli
da sarauje, sudija, odnosno predsjednik vijea moe dozvoliti upotrebu pitanja koja navode na odgovor koji se eli
uti.
(3) Sudija, odnosno predsjednik vijea e u odgovarajuoj mjeri kontrolisati nain i redoslijed ispitivanja svjedoka i
izvoenje dokaza, vodei rauna da ispitivanje i izvoenje dokaza bude efikasno za utvrivanje istine, da se izbjegne
nepotrebno gubljenje vremena i zatite svjedoci od uznemiravanja i zbunjivanja.
(4) Prilikom izvoenja dokaza iz lana 276. stav 2. taka 5. ovog zakona, sud e ispitati svjedoka, a nakon toga
dozvolit e strankama i braniocu da mu postavljaju pitanja.


lan 278.

Pravo suda da ne dopusti pitanje ili dokaz

(1) Sudija, odnosno predsjednik vijea e zabraniti pitanje i odgovor na pitanje koje je ve postavljeno - ako je to
pitanje po njegovoj ocjeni nedozvoljeno ili nevano za predmet.
(2) Ako sudija, odnosno predsjednik vijea zakljui da okolnosti koje stranka ili branilac ele da dokau, nemaju
znaaj za predmet ili da je ponueni dokaz nepotreban, odbie izvoenje dokaza.


lan 279.

Posebna pravilima o dokazima u sluajevima seksualnih delikata

(1) U postupku se ne mogu koristiti kao dokazi injenice koje se odnose na ranije seksualno ponaanje oteene
strane i njene seksualne predispozicije.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog lana moe se u postupku koristiti dokaz da sperma, medicinska dokumentacija o
povredama ili drugi materijalni dokazi potiu od druge osobe, a ne od optuenog.
(3) U sluajevima izvrenja krivinog djela protiv ovjenosti i meunarodnog humanitarnog prava, pristanak rtve se
ne moe upotrijebiti u prilog odbrane optuenog.
(4) Prije prihvatanja dokaza u skladu sa ovim lanom, obavit e se odgovarajue sasluanje, s kog je iskljuena
javnost.
(5) Zahtjev, pratea dokumentacija, i zapisnik sa sasluanja uvaju se zapeaeni u posebnom omotu, osim ako sud
ne odredi drugaije.


lan 280.

Posljedice priznanja optuenog

Ako je priznanje optuenog na glavnom pretresu potpuno i u skladu sa ranije izvedenim dokazima, u dokaznom
postupku e se izvesti samo oni dokazi koji se odnose na odluku o krivinopravnoj sankciji.


lan 281.

Polaganje zakletve, odnosno davanje izjave

(1) Svi svjedoci polau zakletvu ili daju izjavu prije svjedoenja, koja zamjenjuje zakletvu.
(2) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi:"Zaklinjem se au i savjeu - izjavljujem da u govoriti istinu o svemu to
me sud bude pitao i da neu nita uskratiti, dodati ili promijeniti nita meni poznato o ovom predmetu."
(3) Nijemi svjedoci koji znaju itati i pisati daju zakletvu, odnosno izjavu potpisivanjem teksta zakletve, odnosno
izjave, a gluvi svjedoci e proitati tekst zakletve, odnosno izjave. Ako gluvi i nijemi svjedoci ne znaju itati i pisati,
zakletva, odnosno izjava se daje preko tumaa.


lan 282.

Zatita svjedoka od vrijeanja, prijetnji i napada

(1) Sudija, odnosno predsjednik vijea duan je zatiti svjedoka od vrijeanja, prijetnji i napada.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vijea e upozoriti ili novano kazniti uesnika u postupku ili bilo koju drugu osobu
koja vrijea, prijeti ili dovodi u opasnost sigurnost svjedoka pred sudom. U sluaju izricanja novane kazne, primjenit
e se odredbe lana 257. ovog zakona.
(3) U sluaju ozbiljne prijetnje svjedoku, sudija, odnosno predsjednik vijea e obavijestiti tuioca radi preduzimanja
krivinog gonjenja.
(4) Na prijedlog stranke ili branioca, sudija, odnosno predsjednik vijea naredit e policijskim organima preduzimanje
mjera neophodnih za zatitu svjedoka.


lan 283.

Kanjavanje za odbijanje svjedoenja

(1) Ako svjedok odbije da svjedoi bez opravdanog razloga i nakon upozorenja na posljedice, moe biti kanjen
novanom kaznom do 30.000 KM.
(2) Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana dozvoljena je alba, koja ne zadrava izvrenje rjeenja.


lan 284.

Angaovanje vjetaka

(1) Vjetaka mogu angaovati stranke, branilac i sud.
(2) Trokove vjetaka iz stava 1. ovog lana snosi onaj koji ga je angaovao.


lan 285.

Ispitivanje vjetaka

(1) Prije ispitivanja vjetaka, sudija, odnosno predsjednik vijea opomenit e ga na njegovu dunost da iznese nalaz i
miljenje na najbolji mogui nain u skladu s vjetinom i pravilima struke i upozorit e ga da davanje lanog iskaza o
nalazu i miljenju predstavlja krivino djelo.
(2) Vjetak e poloiti zakletvu odnosno poloiti izjavu prije svjedoenja.
(3) Zakletva, odnosno izjava se daje usmeno.
(4) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: "Zakljinjem se au - izjavljujem da u vjetaenje izvriti svjesno i po svom
najboljem znanju i da u tano i potpuno iznijeti svoj nalaz i miljenje."
(5) Vjetak iznosi svoj nalaz i miljenje usmeno na glavnom pretresu. U tom sluaju vjetak e biti direktno, unakrsno
odnosno dodatno ispitivan od strane obje stranke i branioca, odnosno suda.
(6) Pisani nalaz i miljenje vjetaka bit e prihvaen kao dokazni materijal samo ukoliko je taj vjetak svjedoio na
pretresu.


lan 286.

Otputanje svjedoka i vjetaka

(1) Sasluani svjedoci i vjetaci ostae ispred sudnice ukoliko ih sudija, odnosno predsjednik vijea potpuno ne otpusti
nakon ispitivanja od strane stranaka i branioca.
(2) Na prijedlog stranke ili branioca ili po slubenoj dunosti, sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da
ispitani svjedoci i vjetaci napuste sudnicu i da budu naknadno pozvani i ponovo ispitani u prisustvu ili odsustvu
ostalih svjedoka ili vjetaka.


lan 287.

Sasluanje van sudnice

(1) Ako se u toku suenja sazna da svjedok ili vjetak nije u mogunosti da doe pred sud, ili da bi njegov dolazak bio
povezan s nesrazmjernim tekoama, sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se svjedok, odnosno
vjetak ispita van sudnice - ukoliko njegovo svjedoenje smatra vanim. Sudija, odnosno predsjednik vijea, stranke i
branilac e prisustvovati ispitivanju, a ispitivanje e se sprovesti u skladu s lanom 277. ovog zakona.
(2) Ako sudija, odnosno predsjednik vijea nae da je to neophodno, ispitivanje svjedoka se moe izvriti prilikom
rekonstrukcije dogaaja van sudnice. Sudija, odnosno predsjednik vijea, stranke i branilac e biti prisutni na
rekonstrukciji, a ispitivanje e se sprovesti u skladu sa lanom 277. ovog zakona.
(3) Stranke, branilac i oteeni uvjek se obavjetavaju o vremenu i mjestu ispitivanja svjedoka ili izvoenju
rekonstrukcije, s uputstvom da stranke, branilac i svjedoci moraju prisustvovati ovim radnjama. Sasluanje e se
sprovesti kao da se izvodi na glavnom pretresu, u skladu sa lanom 277. ovog zakona.
(4) Ako sudija, odnosno predsjednik vijea nae da je to neophodno, na ispitivanje maloljetnika kao svjedoka shodno
e se primjenjivati odredbe lana 100. stav 6. i lana 104. ovog zakona.


lan 288.

Izuzeci od neposrednog provoenja dokaza

(1) Iskazi dati u istrazi dozvoljeni su kao dokaz na glavnom pretresu i mogu biti korieni prilikom direktnog ili
unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda ili u odgovoru na pobijanje ili na dodatno ispitivanje. U ovom
sluaju, osobi se moe dati mogunost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu se po odluci sudije, odnosno vijea
proitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu samo u sluaju ako su ispitane osobe umrle ili trajno duevno
oboljele ili se ne mogu pronai, ili je njihov dolazak pred sud nemogu ili je znatno otean iz vanih razloga.


lan 289.

Zapisnici o dokaznom materijalu

(1) Zapisnici o uviaju na licu mjesta, o pretresanju stana ili osobe, o oduzimanju stvari, knjiga ili zapisnika i ostalih
dokaza iznijet e se na glavnom pretresu da bi se utvrdio njihov sadraj, a po ocijeni sudije, odnosno predsjednika
vijea njihov sadraj se moe ukratko unijeti u zapisnik o glavnom pretresu.
(2) Za provjeru vjerodostojnosti pismena, zapisa ili fotografije, potrebni su originalno pismeno, zapis ili fotografija,
osim ako nije drugaije propisano ovim zakonom.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog lana, moe se koristiti kao dokaz i ovjerena kopija originala, kao i kopija koja je
potvrena kao neizmjenjena u odnosu na original.
(4) Dokazni materijal iz stava 1. ovog lana se ita ukoliko se stranke i branilac drugaije ne dogovore.


lan 290.

Izmjena optube

Ako tuilac ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmijenilo injenino stanje izneseno u optunici, on moe na
glavnom pretresu izmijeniti optunicu. Radi pripremanja odbrane, glavni pretres se moe odgoditi. U ovom sluaju ne
vri se potvrivanje optunice.


lan 291.

Dopuna dokaznog postupka

(1) Nakon izvoenja dokaza sudija, odnosno predsjednik vijea e upitati stranke i branioca da li imaju drugih
dokaznih prijedloga.
(2) Ukoliko stranke i branilac nemaju novih dokaznih prijedloga ili prijedlozi budu odbijeni, sudija, odnosno
predsjednik vijea e objaviti da je dokazni postupak zavren.


lan 292.

Zavrna rije

(1) Nakon zavretka dokaznog postupka sudija, odnosno predsjednik vijea e pozvati tuioca, oteenog, branioca i
optuenog, radi davanja zavrne rijei. Posljednja rije uvijek pripada optuenom.
(2) Ako optunicu zastupa vie tuilaca ili optueni ima vie od jednog branioca, svi mogu dati zavrnu rije, ali se
njihova izlaganja ne mogu ponavljati i mogu biti vremenski ograniena.


lan 293.

Zavretak glavnog pretresa

Nakon zavrnih rijei sudija, odnosno predsjednik vijea objavljuje da je glavni pretres zavren, a sud se povlai na
vijeanje i glasanje radi donoenja presude.



GLAVA XXII - PRESUDA



ODJELJAK 1. IZRICANJE PRESUDE


lan 294.

Izricanje i objavljivanje presude

Presuda se izrie i objavljuje u ime Federacije Bosne i Hercegovine.


lan 295.

Vezanost presude za optubu

(1) Presuda se moe odnositi samo na osobu koja je optuena i samo na djelo koje je predmet optube sadrane u
potvrenoj, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj optunici.
(2) Sud nije vezan za prijedloge u pogledu pravne ocjene djela.


lan 296.

Dokazi na kojima se zasniva presuda

(1) Sud zasniva presudu samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu.
(2) Sud je duan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinano i u vezi s ostalim dokazima i na osnovu takve ocjene
izvesti zakljuak je li injenica dokazana.
Odjeljak 2. - Vrste presude


lan 297.

Meritorne i procesne presude

(1) Presudom se optuba odbija ili se optueni oslobaa od optube ili se oglaava krivim.
(2) Ako optuba obuhvata vie krivinih djela, u presudi e se izrei da li se i za koje djelo optuba odbija ili se
optueni oslobaa od optube ili se oglaava krivim.


lan 298.

Presuda kojom se optuba odbija

Presudu kojom se optuba odbija sud e izrei:
1) ako za presuenje sud nije stvarno nadlean;
2) ako je postupak voen bez zahtjeva tuioca,
3) ako je tuilac od zapinjanja pa do zavretka glavnog pretresa odustao od optunice;
4) ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadleni dravni organ odustao od odobrenja;
5) ako je optueni za isto djelo ve pravosnano osuen, osloboen od optube ili je postupak protiv njega rjeenjem
pravosnano obustavljen, a ne radi se o rjeenju o obustavaljenju postupka iz lana 342. ovog zakona;
6) ako je optueni aktom amnestije ili pomilovanja osloboen od gonjenja ili se krivino gonjenje ne moe preduzeti
zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje.


lan 299.

Presuda kojom se osueni oslobaa od optube

Presudu kojom se optueni oslobaa od optube sud e izrei:
1) ako djelo za koje je optuen nije zakonom propisano kao krivino djelo,
2) ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost,
3) ako nije dokazano da je optueni uinio krivino djelo za koje je optuen.


lan 300.

Presuda kojom se optueni oglaava krivim

(1) U presudi u kojoj se optueni oglaava krivim sud e izrei:
1) za koje se djelo oglaava krivim, uz navoenje injenica i okolnosti koje ine obiljeje krivinog djela, kao i onih od
kojih zavisi primjena odreene odredbe Krivinog zakona;
2) zakonski naziv krivinog djela i koje su odredbe Krivinog zakona primjenjene;
3) kakva se kazna izrie optuenom ili se po odredbama Krivinog zakona oslobaa od kazne;
4) odluku o uvjetnoj osudi;
5) odluku o mjerama sigurnosti, o oduzimanju imovinske koristi i odluku o vraanju predmeta ako predmeti nisu do
tada vraeni vlasniku, odnosno draocu;
6) odluku o uraunavanju pritvora ili ve izdrane kazne;
7) odluku o trokovima krivinog poszupka, o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se pravosnana presuda
ima objaviti putem sredstava javnog informiranja.
(2) Ako je optuenom izreena novana kazna, u presudi e se odrediti rok u kome se novana kazna ima platiti i
nain zamjene novane kazne u sluaju da se novana kazna ne moe naplatiti.
Odeljak 3. Objavljivanje presude


lan 301.

Vrijeme i mjesto objavljivanja presude

(1) Poto je presuda izreena, sud e je odmah objaviti. Ako sud nije u mogunosti da istog dana po zavretku
glavnog pretresa izrekne i objavi presudu, odloit e objavljivanje presude najvie za tri dana i odredit e vrijeme i
mjesto objavljivanja presude.
(2) Sud e u prisutnosti stranaka i branioca, njihovih zakonskih zastupnika i punomonika javno proitati izreku i
saoptiti ukratko razloge presude.
(3) Objavljivanje e se izvriti i kad stranka, branilac, zakonski zastupnik ili punomonik nije prisutan. Sud moe
odluiti da optuenom koji je odsutan, presudu usmeno saopti sudija, odnosno predsjednik vijea ili da mu se
presuda samo dostavi.
(4) Ako je javnost na glavnom pretresu bila iskljuena, izreka presude e se uvijek proitati u javnom zasjedanju.
Vijee e odluiti hoe li i koliko iskljuiti javnost prilikom objavljivanja razloga presude.
(5) Svi prisutni sasluat e itanje izreke presude stojei.


lan 302.

Pritvor nakon izricanja presude

Za odreivanje, produenje ili ukidanje pritvora poslije objavljivanja presude do njene pravosnanosti primjenjivat e
se odredbe lana 152. ovog zakona.


lan 303.

Pouka o pravu na albu i druga upozorenja

(1) Po objavljivanju presude, sudija odnosno predsjednik vijea e pouiti optuenog i oteenog o pravu na albu,
koa i o pravu na odgovor na albu.
(2) Ako je optuenom izreena uvjetna osuda, upozorit e ga sudija, odnosno predsjednik vijea na znaaj uvjetne
osude i na uvjete kojih se mora pridravati.
(3) Sudija, odnosno predsjednik vijea e upozoriti optuenog da do pravosnanosti okonanja postupka obavijesti
sud o svakoj promjeni adrese.
Odjeljak 4. - Pismena izrada i dostavljanje presude


lan 304.

Pismena izrada presude

(1) Presuda koja je objavljena mora se pismeno izraditi u roku od 15 dana po objavljivanju, a u sloenim stvarima,
izuzetno u roku od 30 dana. Ako presuda nije izraena u tim rokovima, sudija, odnosno predsjednik vijea ja duan
obavijestiti predsjednika suda zbog ega to nije uinjeno. Predsjednik suda e, po potrebi, preduzeti mjere da se
presuda to prije izradi.
(2) Presudu potpisuje sudija, odnosno predsjednik vijea i zapisniar.
(3) Ovjereni prepis presude dostavit e se tuiocu i oteenom, a optuenom i braniocu saglasno lanu 185. ovog
zakona. Ako se optueni nalazi u pritvoru, ovjereni prepis presude mora biti dostavljen u rokovima predvienim u
stavu 1. ovog lana.
(4) Optuenom i oteenom dostavit e se pouka o pravu na albu.
(5) Ovjereni prepis presude sud e s poukom o pravu na albu dostaviti osobi iji je predmet oduzet tom presudom,
kao i pravnoj osobi kojoj je izreeno oduzimanje imovinske koristi. Pravosnana presuda e se dostaviti oteenom.


lan 305.

Sadraj presude

(1) Pismeno izreena presuda mora potpuno odgovarati presudi koja je objavljena. Presuda mora imati uvod, izreku i
obrazloenje.
(2) Uvod presude sadri:
1) naznaenje da se presuda izrie u ime Federacije Bosne i Hercegovine,
2) naziv suda, ime i prezime sudije, odnosno predsjednika i lanova vijea i zapisniara,
3) ime i prezime optuenog, krivino djelo za koje je optuen i da li je bio prisutan na glavnom pretresu,
4) dan glavnog pretresa, i da li je glavni pretres bio javan,
5) ime i prezime tuioca, branioca, zakonskog zastupnika i punomonika koji su bili prisutni na glavnom pretresu, i
6) dan objavljivanja izreene presude.
(3) Izreka presude sadri:
1) osobne podatke o optuenom i
2) odluku kojom se optueni oglaava krivim za krivino djelo za koje je optuen ili kojom se oslobaa od optube za
to djelo ili kojom se optuba odbija.
(4) Ako je optueni oglaen krivim, izreka presude mora obuhvatiti potrebne podatke navedene u lanu 300. ovog
zakona, a ako je osloboen od optube ili je optuba odbijena, izreka presude mora obuhvatiti opis djela za koje je
optuen i odluku o trokovima krivinog postupka i imovinskopravnom zahtjevu, ako je bio postavljen.
(5) U sluaju sticaja krivinih djela sud e u izreku presude unijeti kazne utvrene za svako pojedinano krivino
djelo, a zatim jedinstvenu kaznu koja je izreena za sva djela u sticaju.
(6) U obrazloenju presude sud e iznijeti razloge za svaku taku presude.
(7) Sud e odreeno i potpuno iznijeti koje injenice iz kojih razloga uzima kao dokazane i nedokazane, dajui
naroito ocjenu vjerodostojnosti protivrjenih dokaza, iz kojih razloga nije uvaio pojedine prijedloge stranaka, iz kojih
razloga je odluio da se ne saslua neposredno svjedok ili vjetak iji je iskaz proitan, kojim razlozima se rukovodio
pri rjeavanju pravnih pitanja, a naroito pri utvrivanju da li postoji krivino djelo i krivina odgovornost optuenog i
pri primjenjivanju odreenih odredaba krivinog zakona na optuenog i njegovo djelo.
(8) Ako je optuenom izreena kazna, u obrazloenju e se navesti koje okolnosti je sud uzeo u obzir pri
odmjeravanju kazne. Sud e posebno obrazloiti kojim se razlozima rukovodio pri odluci da kaznu treba ublaiti ili
optuenog osloboditi od kazne ili izrei uvjetnu osudu ili da treba izrei mjeru sigurnosti ili oduzimanje imovinske
koristi.
(9) Ako se optueni oslobaa od optube, u obrazloenju e se naroito navesti iz kojih se razloga navedenih u lanu
299. ovog zakona to ini.
(10) U obrazloenju presude kojom se optuba odbija sud se nee uputati u ocjenu glavne stvari, nego e se
ograniiti samo na razloge za odbijanje optube.


lan 306.

Ispravke u presudi

(1) Pogreke u imenima i brojevima, kao i druge oigledne pogreke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i
nesaglasnosti pismeno izraene presude s izvornikom ispravit e, posebnim rjeenjem, sudija odnosno predsjednik
vijea, na zahtjev stranke, branioca ili po slubenoj dunosti.
(2) Ako postoji nesaglasnost izmeu pismeno izraene presude i njenog izvornika u pogledu podataka iz lana 300.
stav 1. ta. od 1. do 7. i taka 4. ovog zakona, rjeenje o ispravci dostavit e se osobama iz lana 303. ovog zakona.
U tom sluaju rok za albu protiv presude tee od dana dostavljanja tog rjeenja protiv koga posebna alba nije
doputena.



GLAVA XXIII - REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI



ODJELJAK 1. ALBA NA PRVOSTEPENU PRESUDU


lan 307.

Pravo na albu i rok

(1) Protiv presude donesen u prvom stepenu moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijepisa
presude.
(2) U sloenim stvarima na zahtjev stranaka i branilaca, sud moe produiti rok za albu najdue za 15 dana.
(3) Do odluke suda o zahtjevu iz stava 2. ovog lana ne tee rok za albu.
(4) Blagovremeno izraena alba odlae izvrenje presude.


lan 308.

Subjekti albe

(1) albu mogu izjaviti stranke, branilac i oteeni.
(2) U korist optuenog albu mogu izjaviti zakonski zastupnik, brani odnosno vanbrani drug, srodnik po krvi u
pravoj liniji, usvojilac, usvojenik, brat, sestra i hranilac. Rok za albu i u tom sluaju tee od dana kada je optuenom,
ili njegovom braniocu dostavljen prepis presude.
(3) Tuilac moe izjaviti albu kako na tetu tako i u korist optuenog.
(4) Oteeni moe pobijati presudu samo zbog odluke suda o trokovima krivinog postupka i odluke o
imovinskopravnom zahtjevu.
(5) albu moe izjaviti i osoba iji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist pribavljena krivinim
djelom.
(6) Branilac i lica iz stava 2. ovog lana mogu izjaviti albu i bez naroitog ovlaenja optuenog, ali ne i protiv
njegove volje - osim ako je optuenom izreena kazna dugotrajnog zatvora.


lan 309.

Odricanje i odustajanje od albe

(1) Optueni se moe odrei prava na albu samo nakon to mu je presuda dostavljena. Optueni se i prije toga moe
odrei prava na albu ako se tuilac odrekao prava na albu, osim ako bi optueni po presudi imao da izdrava kaznu
zatvora. Do donoenja odluke drugostepenog suda, optueni moe odustati od ve podnesene albe.
(2) Tuilac se moe odrei prava na albu od trenutka objavljivanja presude pa do isteka roka za izjavu albe, a
moe do donoenja odluke vijea apelacionog odjeljenja odustati od ve izjavljene albe.
(3) Odricanje i odustajanje od albe ne moe se opozvati.


lan 310.

Sadraj albe i otklanjanje nedostataka u albi

(1) alba treba da sadri:
1) oznaenje presude protiv koje se izjavljuje (naziv suda, broj i datum presude),
2) osnov za pobijanje presude,
3) obrazloenje albe,
4) prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelimino ukine ili preinai,
5) potpis osobe koja izjavljuje albu.
(2) Ako je albu izjavio optueni ili druga osoba iz lana 308. stav 2. ovog zakona, a optueni nema branioca ili ako je
albu izjavio oteeni koji nema punomonika, a alba nije sastavljena u skladu sa odredbama iz stava 1. ovog lana,
prvostepeni sud e pozvati alioca da u odreenom roku dopuni albu pismenim podneskom ili usmeno na zapisniku
kod suda. Ako alilac ne postupi po ovom pozivu, sud e odbaciti albu ako ne sadri podatke iz ta. 2. 3. i 5. stava 1.
ovog lana, a ako alba ne sadri podatak iz take 1. stava 1. ovog lana, odbacit e se ako se ne moe utvriti na
koju se presudu odnosi. Ako je alba izjavljena u korist optuenog, sud e je dostaviti drugostepenom sudu ako se
moe utvrditi na koju se presudu odnosi, a ako se to ne moe utvrditi, sud e albu odbaciti.
(3) Ako je albu izjavio oteeni koji ima punomonika ili tuilac, a alba ne sadri podatke iz ta. 2. 3. i 5. ovog
lana, ili ako alba ne sadri podatak iz take 1. stav 1. ovog lana, a ne moe se utvrditi na koju se presudu odnosi -
sud e albu odbaciti. Ako je alba izjavljena u korist optuenog, dostavit e se drugostepenom sudu, ako se moe
utvrditi na koju se presudu odnosi, a ako se to ne moe utvrditi - sud e albu odbaciti.
(4) U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, koji i pored dune panje i opreza nisu mogli biti izneseni na
glavnom pretresu. alilac je duan da navede razloge zato ih ranije nije iznio. Pozivajui se
na nove injenice, alilac je duan da navede dokaze kojima bi se te injenice imale dokazati, a pozivajui se na
nove dokaze - duan je da navede injenice koje pomou tih dokaza eli dokazati.


lan 311.

albeni osnovi

Presuda se moe pobijati ako je alba izjavljena:
1) zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka,
2) zbog povrede Krivinog zakona,
3) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,
4) zbog odluke o krivinom sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima krivinog postupka,
imovinskopravnom zahtjevu, kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem sredstava javnog informiranja.


lan 312.

Bitne povrede odredaba krivinog postupka

(1) Bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji:
1) ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude uestvovao sudija koji nije uestvovao na
glavnom pretresu ili koji je pravosnanom odlukom iziuzet od suenja;
2) ako je na glavnom pretresu uestvovao sudija koji se morao izuzeti ;
3) ako je glavni pretres odran bez osobe ije je prisustvo na glavnom pretresu po zakonu obavezno, ili ako je
optuenom, braniocu ili privatnom tuiocu ili oteenom, protivno njegovom zahtjevu, uskraeno da na glavnom
pretresu upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa ;
4) ako je povrijeeno pravo na odbranu;
5) ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnom pretresu;
6) ako je sud povrijedio propise krivinog postupka o postojanju odobrenja nadlenog organa;
7) ako je sud donio presudu, a nije bio stvarno nadlean ili ako je nepravilno odbio optubu zbog stvarne
nenadlenosti;
8) ako sud svojom presudom nije potpuno rjeio predmet optube;
9) ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona ne moe zasnivati presuda;
10) ako je optuba prekoraena;
11) ako je izreka presude nerazumljiva, protivrjena sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda uopte ne sadri
razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama.
(2) Bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji i ako sud za vrijeme pripremanja glavnog pretresa ili u toku
glavnog pretresa ili prilikom donoenja presude nije primjenio ili je nepravilno primjenio koju odredbu ovog zakona, a
to je bilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donoenje presude.


lan 313.

Povrede Krivinog zakona

Povreda Krivinog zakona postoji ako je krivini zakon povrijeen u pitanju;:
1) da li je djelo za koje se optueni goni krivino djelo;
2) postoje li okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost;
3) postoje li okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, a naroito da li je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili je
gonjenje iskljueno usljed amnestije ili pomilovanja ili je stvar ve pravosnano presuena;
4) da li je u pogledu krivinog djela koje je predmet optube primjenjen zakon koji se ne moe primjeniti;
5) da li je odlukom o kazni, uvjetnoj osudi ili sudskoj opomeni, odnosno odlukom o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju
imovinske koristi prekoraeno ovlaenje koje sud ima po zakonu;
6) da li su pravilno primjenjene odredbe o uraunavnju pritvora i izdrane kazne.


lan 314.

Pogrno ili nepotpuno utvreno injenino stanje

(1) Presuda se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja kada je sud neku odreenu
injenicu pogreno utvrdio ili je nije utvrdio.
(2) Nepotpuno utveno injenino stanje postoji i kada na to ukazuju nove injenice ili novi dokazi.


lan 315.

Odluke o krivinoj sankciji, trokovima postupka, imovinskopravnom zahtjevu i objavljivanju presude

(1) Presuda se moe pobijati zbog odluke o kazni, uvjetnoj osudi kada tom odlukom nije prekoraeno zakonsko
ovlaenje, ali sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utiu da kazna bude vea ili manja i zbog
toga to je sud primjenio ili nije primjenio odredbe o ublaavanju kazne, o oslobaanju od kazne, o uvjetnoj osudi iako
su za to postojali zakonski uvjeti.
(2) Odluka o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi moe se pobijati ako ne postoji povreda iz lana 313.
taka 5. ovog zakona, ali je sud nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru sigurnosti, odnosno oduzimanje
imovinske koristi, iako su za to postojali zakonski uvjeti. Iz istih razloga moe se pobijati odluka o trokovima krivinog
postupka.
(3) Odluka o imovinskopravnim zahtjevima, kao i odluka o objavljivanju presude putem sredstava javnog informiranja
moe se pobijti kad je sud o ovim pitanjima donio odluku protivno zakonskim odredbama.


lan 316.

Podnoenje albe

(1) alba se podnosi sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, kao i za protivnu stranku i branioca radi davanja
odgovora.
(2) Neblagovremenu (lan 326.) i nedoputenu (lan 327.) albu odbacit e rjeenjem sudija, odnosno predsjednik
vijea.


lan 317.

Odgovor na albu

Primjerak albe dostavlja se protivnoj strani i braniocu (l. 185.), koji mogu u roku od osam dana od dana prijema
podnijeti sudu odgovor na albu. alba i odgovor na albu, sa svim spisima, dostavlja se apelaciionom odjeljenju.


lan 318.

Sudija izvjestitelj

(1) Kad spis po albi stigne apelacionom sudu, predsjednik apelacionog vijea odreuje sudiju izvjestitelja.
(2) Sudija izvjestitelj moe, po potrebi, od prvostepenog suda pribaviti izvjetaj o povredama odredaba krivinog
postupka, a moe i provjeriti navode albe u pogledu novih dokaza i novih injenica ili pribaviti potrebne izvjetaje ili
spise.
(3) Kada sudija izvestitelj primi spis, predsjednik vijea e zakazati sjednicu vijea.


lan 319.

Sjednica vijea

(1) O sjednici vijea obavijestit e se tuilac, optueni i njegov branilac.
(2) Ako se optueni nalazi u pritvoru ili na izdravanju kazne, osigurat e se njegovo prisustvo.
(3) Sjednica vijea poinje izlaganjem podnosioca albe, a nakon toga druga stranka izlae odgovor na albu. Vijee
moe od stranaka i branioca koji prisustvuju sjednici zatraiti potrebna obavjetenja u vezi sa albom i odgovorom na
albu. Stranke i branilac mogu predloiti da se proitaju pojedini spisi i mogu, po
dozvoli predsjednika vijea, dati potrebna obavjetenja za svoje stavove iz albe, odnosno odgovora na albu, ne
ponavljajui ono to je sadrano u objanjenjima.
(4) Nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obavijeteni, ne spreava odravanje sjednice vijea.
(5) Na sjednici vijea kojoj prisustvuju stranke javnost se moe iskljuiti samo pod uvjetima odreenim ovim zakonom
(l. 250.do 252.).
(6) Zapisnik o sjednici vijea prikljuuje se spisima.
(7) Rjeenja iz lana 326. i 327. ovog zakona mogu se donijeti i bez obavjetavanja stranaka i branioca o sjednici
vijea.


lan 320.

Odluivanje u sjednici vijea ili pretresu

Vijee apelacionog odjeljenja donosi odluku u sjednici vijea ili na osnovu odranog pretresa.


lan 321.

Granice ispitivanja presude

Vijee apelacionog odjeljenja ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija albom.


lan 322.

Zabrana reformatio in peius

Ako je podnesena alba samo u korist optuenog, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu tetu.


lan 323.

Proireno djelovanje albe

alba zbog pogreno ili nepotpuno utvenog injeninog stanja ili zbog povrede Krivinog zakona izjavljena u korist
optuenog sadri u sebi i albu zbog odluke o krivinoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi (lan 315.).


lan 324.

Beneficium cohaesionis

Ako vijee apelacionog odjeljenja povodom ma ije albe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist
optuenog od koristi i za kojeg od saoptuenika koji nije izjavio albu ili je nije izjavio u tom pravcu, postupit e po
slubenoj dunosti kao da takva alba postoji.


lan 325.

Odluke po albi

(1) Vijee apelacionog odjeljenja moe u sjednici vijea odbaciti albu kao neblagovremenu ili kao nedozvoljenu ili
odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu ili preinaiti prvostepenu presudu ili donijeti odluku da
ukine prvostepenu presudu i odri pretres.
(2) O svim albama protiv iste presude vijee apelacionog odjeljenja odluuje jednom odlukom.


lan 326.

Odbacivanje albe kao neblagovremene

alba e se odbaciti rjeenjem kao neblagovremena ako se utvdi da je podnesena poslije zakonskog roka za njeno
podnoenje.


lan 327.

Odbacivanje albe kao nedoputene

alba e se odbaciti rjeenjem kao nedoputena ako se utvrdi da je albu izjavila osoba koja nije ovlaena za
podnoenje albe ili osoba koja se odrekla prava na albu ili ako se utvrdi odustanak od albe ili da je poslije
odustanka ponovo izjavljena alba ili ako alba po zakonu nije dozvoljena.


lan 328.

Odbijanje albe

Vijee apelacionog odjeljenja e presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad utvrdi da
ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija albom.


lan 329.

Preinaenje prvostepene presude

(1) Vijee apelacionog odjeljenja e, uvaavajui albu, presudom preinaiti prvostepenu presudu ako smatra da su
odlune injenice u prvostepenoj presudi pravilno utvrene i da se s obzirom na utvreno injenino stanje, po
pravilnoj primjeni zakona, ima donijeti drugaija presuda, a prema stanju stvari i u sluaju povrede iz lana 312. stav
1. ta. 6. i 10. ovog zakona.
(2) Ako su se zbog preinaenja prvostepene presude stekli uvjeti da se odredi, odnosno ukine pritvor na osnovu
lana 152. stav 1. i 2. ovog zakona, vijee apelacionog odjeljenja e o tome donijeti posebno rjeenje protiv koga nije
doputena alba.


lan 330.

Ukidanje prvostepene presude

(1) Vijee apelacionog odjeljenja e, uvaavajui albu, rjeenjem ukinuti prvostepenu presudu i odrediti odravanje
pretresa ako utvrdi da:
1) postoji bitna povreda odredbi krivinog postupka, osim sluajevima iz lana 329. stav 1. ovog zakona,
2) je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti ve u prvostepenom postupku izvedene dokaze usljed kojih je
injenino stanje pogreno ili nepotpuno utvreno.
(2) Vijee apelacionog odjeljenja moe i djelimino ukinuti prvostepenu presudu, ako se pojedini dijelovi presude
mogu izdvojiti bez tete za pravilno presuenje i u odnosu na taj dio odrati pretres.
(3) Ako se optueni nalazi u pritvoru, vijee apelacionog odjeljenja e ispitati da li jo postoje razlozi za pritvor i
donijet e rjeenje o produenju ili ukidanju pritvora. Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena alba.
(4) Ako se optueni nalazi u pritvoru, vijee apelacionog odjeljenja jeduno donijeti odluku najkasnije u roku od tri
mjeseca od dana kada je primilo spise.


lan 331.

Obrazloenje odluke kojom se ukida prvostepena odluka

U obrazloenju presude kojom se ukida prvostepena presudaili u rjeenju kojim se ukida prvostepena presuda, navest
e se samo kratki razlozi za ukidanje.


lan 332.

Pretres pred vijeem apelacionog odjeljenja

(1) Odredbe koje se odnose na glavni pretres u prvostepenom postupku shodno se primjenjuju i na pretres pred
vijeem apelacionog odjeljenja.
(2) Ako vijee apelacionog odjeljenja ustanovi da je potrebno izvesti ve izvedene dokaze u prvostepenom postupku,
iskazi saluanih svjedoka i vjetaka i pismeni nalaz i miljenje bit e prihvaeni kao dokazni materijal samo ukoliko su
ti svjedoci i vjetaci prilikom svjedoenja na glavnom pretresu bili unakrsno ispitivani od suprotne stranke ili branioca
ili nisu bili unakrsno ispitani od suprotne strasnke ili branioca, iako im je to bilo omogueno, te ukoliko se radi o
dokazima iz lana 276. stav 2. taka 5. ovog zakona. U tom sluaju njihovi iskazi na pretresu se mogu itati.
(3) Odredbe stava 2. ovog lana se ne odnose na osobe koje mogu odbiti svjedoenje lana 97. ovog zakona.
Odjeljak 2. - alba na drugostepenu presudu


lan 333.

Uvjeti za podnoenje albe i postupak po albi

(1) Protiv presude suda koji rjeava u drugom stepenu dozvoljena je alba ako je sud koji rjeava u drugom stepenu
preinaio presudu prvostepenog suda kojom je optueni osloboen od optube i izrekao presudu kojom se optueni
oglaava krivim.
(2) O albi protiv drugostepene presude iz stava 1. rjeava Vrhovni sud Federacije u sjednici vijea, u skladu sa
odredbama koje vae za postupak u drugom stepenu.
Odjeljak 3. - alba na rjeenje


lan 334.

Doputenost albe na rjeenje

(1) Protiv rjeenja suda donesenog u prvom stepenu, stranke, branilac i osobe ija su prava povrijeena mogu izjaviti
albu uvijek kada u ovom zakonu nije izriito odreeno da alba nije dozvoljena.
(2) Protiv rjeenja vijea donesenog u toku istrage nije doputena alba, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
(3) Rjeenja koja se donose radi pripremanja glavnog pretresa i presude mogu se pobijati samo u albi na presudu.


lan 335.

Opi rok za podnoenje albe

(1) alba se podnosi sudu koji je donio rjeenje.
(2) Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, alba na rjeenje podnosi se u roku od tri dana od dana dostavljanja
rjeenja.


lan 336.

Suspenzivno djelovanje albe

Ako u ovom zakonu nije drugaije odreeno, podnoenjem albe na rjeenje odlae se izvrenje rjeenja protiv koga
je izjavljena alba.


lan 337.

Odluivanje o albi na rjeenje

(1) O albi protiv rjeenja prvostepenog suda odluuje vijee apelacionog odjeljenja vieg suda, ako ovim zakonom
nije drugaije odreeno. O albi protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu pred Vrhovnim sudom Federacije
odluuje vijee apelacionog odjeljenja tog suda.
(2) O albi protiv rjeenja sudije za prethodni postupak, odnosno sudije za prethodno sasluanje odluuje vijee istog
suda (lan 25. stav 6.), ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
(3) Odluujui o albi, sud moe rjeenjem odbaciti albu kao neblagovremenu ili kao nedozvoljenu, odbiti albu kao
neosnovanu ili uvaiti albu i rjeenje preinaiti ili ukinuti i, po potrebi, predmet uputiti na ponovno odluivanje.


lan 338.

Shodna primjena odredbi o albi na prvostepenu presuu

Na postupak po albi na rjeenje shodno e se primjenjivati odredbe l. 308., 310. i 316. stav 2., 318. stav 1., 322. i
324. ovog zakona.


lan 339.

Shodna primjena odredbi ovog zakona i na druga rjeenja

Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, odredbe lana 334. i 338. ovog zakona primjenit e se shodno i na sva
ostala rjeenja koja se donose po ovom zakonu.



GLAVA XXIV -VANREDNI PRAVNI LIJEK



PONAVLJANJE POSTUPKA


lan 340.

Opa odredba

Krivini postupak koji je dovren pravosnanom presudom ili pravosnanim rjeenjem moe se na zahtjev ovlaene
osobe ponoviti samo u sluajevima i pod uvjetima predvienim u ovom zakonu.


lan 341.

Nastavljanje krivinog postupka

(1) Ako je krivini postupak rjeenjem pravosnano obustavljen ili je presudom optuba pravosnano odbijena zato
to nije bilo potrebnog odobrenja, postupak e se na zahtjev tuioca nastaviti im prestanu razlozi zbog kojih su
donesene navedene odluke.


lan 342.

Ponavljanje postupka zavrenog pravosnanim rjeenjem

(1)Ako je izvan sluajeva iz lana 341. ovog zakona krivini postupak pravosnano obustavljen prije poetka glavnog
pretresa, na zahtjev tuioca moe se dozvoliti ponavljanje krivinog postupka ako se podnesu novi dokazi na osnovu
kojih se sud moe uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje krivinog postupka.
(2) Krivini postupak pravosnano obustavljen do poetka glavnog pretresa moe se ponoviti kad je tuilac odustao
od gonjenja, ako se dokae da je do odustanka dolo usljed krivinog djela zloupotrebe slubenog poloaja tuioca. U
pogledu dokazivanja krivinog djela tuioca, primjenjivat e se odredbe lana 343. stav 2. ovog zakona.


lan 343.

Ponavljanje postupka u korist osuenog

(1) Krivini postupak zavren pravosnanom presudom moe se ponoviti u korist osuenog:
1) ako se dokae da je presuda zasnovana na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa;
2) ako se dokae da je do presude dolo usljed krivinog djela sudije, tuioca ili osobe koja je vrila istrane radnje;
3) ako se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji i pored dune panje i opreza nisu mogli biti izneseni
na glavnom pretresu, a koji su sami za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima podobni da prouzrokuju oslobaanje osobe
koja je bila osuena ili njezinu osudu po blaem krivinom zakonu;
4) ako je neka osoba za isto krivino djelo vie puta osuena ili ako je vie osoba osueno za krivino djelo koje je
mogla uiniti samo jedna osoba ili neka od njih;
5) ako se u sluaju osude za produeno krivino djelo koje po zakonu obuhvata vie istovrsnih ili vie raznovrsnih
radnji iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osueni nije uinio radnju koja je obuhvaena
djelom iz osude, a postojanje ovih injenica bi bilo od bitnog uticaja na odmjeravanje kazne;
6) ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Dom za ljudska prava ili Evropski sud za ljudska prava ili Ustavni sud
Republike Srpske utvdi da su u toku postupka krena ljudska prava i osnovne slobode i ako je presuda zasnovana na
tom krenju;
7) ako je odlukom Ustavnog suda Federacije ili Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prestao vaiti zakon ili drugi
propis na osnovu kojeg je bila donesena pravosnana osuujua presuda;
(2) U sluajevima iz stava 1. ta. 1. i 2. ovog lana mora se pravosnanom presudom dokazati da su navedene
osobe oglaene krivim za odnosna krivina djela. Ako se postupak protiv ovih osoba ne moe provesti zbog toga to
su umrle ili to postoje okolnosti za krivino gonjenje, injenice iz stava 1. ta. 1. i 2. ovog lana mogu se utvrditi i
drugim dokazima.


lan 344.

Ponavljanje postupka na tetu osuenog

(1) Krivini postpak moe se ponoviti na tetu okrivljenog ako je presuda kojom se optuba odbija donesena zbog
odustanka tuioca od optube, a dokae se da je do ovog odustanka dolo usljed krivinog djela protiv slubene ili
druge dunosti tuioca.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana primjenjuju se odredbe lana 343. stav 2. ovog zakona.


lan 345.

Osobe ovlaene za podnoenje zahtjeva

(1) Zahtjev za ponavljanje krivinog postupka mogu podnijeti stranke i branilac, a poslije smrti osuenog zahtjev u
njegovu korist mogu podnijeti tuilac i osobe navedene u lanu 308. stav 2. ovog zakona.
(2) Zahtjev za ponavljanje krivinog postupka u korist osuenog moe se podnijeti i poto je osueni izdrao kaznu i
bez obzira na zastarjelost, amnestiju i pomilovanje.
(3) Ako sud sazna da postoji razlog za ponavljanje krivinog postupka, obavijestit e o tome osuenog, odnosno
osobu koja je ovlaena da u korist osuenog podnese zahtjev.


lan 346.

Postupanje po zahtjevu

(1) O zahtjevu za ponavljanje krivinog postupka odluuje vijee (lan 25. stav 6.) suda koji je u ranijem postupku
sudio u prvom stepenu.
(2) U zahtjevu se mora navesti po kom se zakonskom osnovu trai ponavljanje i kojim se dokazima potkrepljuju
injenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadri ove podatke, sud e pozvati podnosioca da u
odreenom roku zahtjev dopuni.
(3) Prilikom rjeavanja o zahtjevu u vijeu nee uestvovati sudija koji je uestvovao u donoenju presude u ranijem
postupku.


lan 347.

Odluivanje o zahtjevu

(1) Sud e rjeenjem zahtjev odbaciti ako na osnovu samog zahtjeva i spisa ranijeg postupka utvrdi da je zahtjev
podnijela neovlaena osoba ili da nema zakonskih uvjeta za ponavljanje postupka, ili da su injenice i dokazi na
kojima se zahtjev zasniva ve bili izneseni u ranijem zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odbijen pravosnanim
rjeenjem suda, ili da injenice i dokazi oigledno nisu podobni da se na osnovu njih dozvoli ponavljanje ili da
podnosilac zahtjeva nije postupio po lanu 346. stav 2. ovog zakona.
(2) Ako sud ne odbaci zahtjev, dostavit e se prepis zahtjeva protivnoj stranci koja ima pravo da u roku od osam dana
odgovori na zahtjev. Kada sudu stigne odgovor na zahtjev ili kada protekne rok za davanje
odgovora, predsjednik vijea odredit e da se izvide injenice i pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u
odgovoru na zahtjev.
(3) Poslije provedenih izviaja sud e rjeenjem odmah odluiti o zahtjevu za ponavljanje postupka.


lan 348.

Doputenje za ponavljanje postupka

(1) Kada tuilac vrati spise, sud e, ako ne odredi da se izviaj dopuni, na osnovu rezultata izviaja zahtjev uvaiti i
dozvoliti ponavljanje krivinog postupka ili e zahtjev odbiti, ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do ponavljanja
krivinog postupka.
(2) Ako sud nae da razlozi zbog kojih je dozvolio ponavljanje postupka u korist optuenog postoje i za kojeg od
saoptuenih koji nije podnio zahtjev za ponavljanje postupka, postupit e po slubenoj dunosti kao da takav zahtjev
postoji.
(3) U rjeenju kojim se dozvoljava ponavljanje krivinog postupka sud e odluiti da se odmah odredi novi glavni
pretres ili da se krivini predmet vrati u stanje istrage.
(4) Ako je zahtjev za ponavljanje krivinog postupka podnesen u korist osuenog, a sud smatra, s obzirom na
podnesene dokaze, da osueni moe u ponovljenom postupku biti osuen na takvu kaznu da bi se uraunavanjem
ve izdrane kazne imao pustiti na slobodu ili da moe biti osloboen od optube ili da optuba moe biti odbijena -
odredit e se da se izvrenje presude odloi, odnosno prekine.
(5) Kada rjeenje kojim se doputa ponavljanje krivinog postupka postane pravosnano, prekinut e se izvrenje
kazne, ali sud moe, na prijedlog tuioca, odrediti pritvor ako postoje uvjeti iz lana 146. ovog zakona.


lan 349.

Pravila ponovljenog postupka

(1) Na novi postupak, koji se vodi na osnovu rjeenja kojim je dozvoljeno ponavljanje krivinog postupka, vae iste
odredbe kao i za raniji postupak. U novom postupku sud nije vezan za rjeenja donesena u ranijem postupku.
(2) Ako se novi postupak obustavi do poetka glavnog pretresa - sud e rjeenjem o obustavljanju postupka ukinuti i
raniju presudu.
(3) Kad sud u novom postupku donese presudu, izei e da se ranija presuda djelimino ili u cjelini stavlja van snage
ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom presudom sud e optuenom uraunati izdranu kaznu, a ako
je ponavljanje odreeno samo za neko od djela za koje je optueni bio osuen - sud e izrei novu jedinstvenu kaznu.
(4) Sud je u novom postupku vezan zabranom propisanom u lanu 322. ovog zakona.



DIO TREI - POSEBNI POSTUPCI



GLAVA XXV POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA


lan 350.

Opa odredba

(1) Za krivino djelo za koje je propisana kazna zatvora do pet godina ili novana kazna kao glavna kazna, a za koje
je prikupio dovoljno dokaza koji pruaju osnov za tvdnju da je osumnjieni uinio krivino djelo, tuilac moe u
optunici zatraiti od suda da izda kazneni nalog - u kojem e optuenom izrei odreenu krivinu sankciju ili mjeru
bez provoenja glavnog pretresa.
(2) Tuilac moe da zatrai izricanje jedne ili vie od sljedeih krivinih sankcija ili mjera:
1) novanu kaznu,
2) uvjetnu osudu i oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom ili oduzimanje predmeta.
(3) Izricanje novane kazne moe se zatraiti u visini koja ne moe biti vea od 50.000 KM.


lan 351.

Neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga

(1) Sudija e odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ako ustanovi da postoji osnov za spajanje postupka iz
lana 32. ovog zakona, ako se radi o krivinom djelu za koje se takav zahtjev ne moe postaviti ili ako je tuilac
zatraio izricanje krivine sankcije ili mjere koja po zakonu nije dozvoljena.
(2) O albi tuioca protiv rjeenja o odbaaju odluuje vijee iz lana 25. stav 6. ovog zakona u roku od 48 sati.
(3) Ako sudija smatra da podaci u optunici ne pruaju dovoljno osnova za izdavanje kaznenog naloga ili da se
prema tim podacima moe oekivati izricanje neke druge krivine sankcije ili mjere, a ne one koju je zatraio tuilac,
postupit e sa optunicom kao da je podnesena na potvrivanje i proslijediti je u dalji postupak, u skladu sa ovim
zakonom.


lan 352.

Prihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga

(1) Ako se sloi sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga, sudija e potvrditi optunicu i zakazati sasluanje
optuenog.
Prilikom sasluanja sudija e:
1) utvditi da je ispotovano pravo optuenog da ga zastupa branilac,
2) utvrditi da li je optueni razumio optunicu i zahtjev tuioca za izricanje krivine sankcije ili mjere,
3) upoznati optuenog sa dokazima koje je prikupio tuilac i pozvati ga na davanje izjave o predoenim dokazima,
4) pozvati optuenog da se izjasni o krivnji,
5) pozvati optuenog da se izjasni o predloenoj krivinoj sankciji ili mjeri.


lan 353.

Izdavanje kaznenog naloga

(1) Ako optueni izjavi da nije kriv ili stavi prigovor na optunicu, sudija e zakazati glavni pretres u roku od 30 dana i
proslijediti optunicu na dalji postupak, u skladu sa ovim zakonom.
(2) Ako optueni izjavi da je kriv i da prihvata krivinu sankciju ili mjeru predloenu u optunici, sudija e prvo utvrditi
krivnju i onda presudom izdati kazneni nalog u skladu sa optunicom.


lan 354.

Sadraj presude kojom se izdaje kazneni nalog i pravo na albu

(1) Presuda kojom se izdaje kazneni nalog sadri podatke iz lana 300. ovog zakona.
(2) U obrazloenju presude ukratko se navode razlozi koji opravdavaju izricanje presude kojom se iz stava 1. ovog
lana izdaje kazneni nalog.
(3) Protiv presude iz stava 1. ovog lana dozvoljena je alba u roku od osam dana od dana dostavljanja presude.


lan 355.

Dostavljanje presude kojom se izdaje kazneni nalog

(1) Presuda kojom se izdaje kazneni nalog se dostavlja optuenom, njegovom braniocu i tuiocu.
(2) Plaanje novane kazne prije isteka roka za ulaganje albe ne smatra se odricanjem od prava na albu.



GLAVA XXVI - POSEBNE ODREBE O IZRICANJU SUDSKE OPOMENE


lan 356.

Izricanje sudske opomene

(1) Sudska opomena izrie se rjeenjem.
(2) Ukoliko u ovoj glavi nije neto drugo predvieno, odredbe ovog zakona, koje se odnose na presudu kojom se
optueni oglaava krivim, primjenjuju se i na rjeenje o sudskoj opomeni.


lan 357.

Objavljivanje i sadraj rjeenja o sudskoj opomeni

(1) Rjeenje o sudskoj opomeni objavljuje se odmah po zavretku glavnog pretresa s bitnim razlozima. Tom prilikom
predsjednik vijea upozorit e optuenog da mu se za krivino djelo koje je uinio ne izrie kazna jer se oekuje da e
i sudska opomena na njega dovoljno uticati, da vie ne vri krivina djela. Ako se rjeenje o sudskoj opomeni
objavljuje u odsustvu optuenog sud e ovakvo upozorenje unijeti u obrazloenje rjeenja.
(2) U izreci rjeenja o sudskoj opomeni, pored osobnih podataka o optuenom, navest e se samo da se optuenom
izrie sudska opomena za djelo koje je predmet optube i zakonski naziv krivinog djela. Izreka rjeenja o sudskoj
opomeni obuhvata i potrebne podatke iz lana 300. stav 1. ovog zakona.
(3) U obrazloenju rjeenja sud e iznijeti kojim se razlozima rukovodio pri izricanju sudske opomene.


lan 358.

Pobijanje rjeenja o sudskoj opomeni

(1) Rjeenje o sudskoj opomeni moe se pobijati zbog osnova navedenih u lanu 311. ovog zakona, kao i zbog toga
to nisu postojale okolnosti koje opravdavaju izricanje sudske opomene.
(2) Ako rjeenje o sudskoj opomeni sadri odluku o mjerama sigurnosti, o oduzimanju imovinske koristi, o trokovima
krivinog postupka ili o imovinskopravnom zahtjevu, ova odluka se moe pobijati iz razloga to sud nije pravilno
primjenio mjeru sigurnosti ili oduzimanje imovinske koristi, odnosno to je odluku o trokovima krivinog postupka ili
imovinskopravnom zahtjevu donio protivno zakonskim odredbama.


lan 359.

Povreda Krivinog zakona

Povreda Krivinog zakona u sluaju izricanja sudske opomene postoji, osim po pitanjima navedenim u lanu 313.
ovog zakona i kad je odlukom o sudskoj opomeni, mjeri sigurnosti ili oduzimanju imovinske koristi prekoraeno
ovlaenje koje sud ima po zakonu.


lan 360.

Odluke povodom albe

(1) Ako je albu protiv rjeenja o sudskoj opomeni izjavio tuilac na tetu optuenog, drugostepeni sud moe donijeti
presudu kojom se optueni oglaava krivim i osuuje na kaznu ili kojom se izrie uvjetna osuda ako nae da je
prvostepeni sud pravilno utvrdio odlune injenice, ali da po pravilnoj primjeni zakona dolazi u obzir izricanje kazne.
(2) Povodom bilo ije albe protiv rjeenja o sudskoj opomeni drugostepeni sud moe donijeti presudu kojom se
optuba odbija ili se optueni oslobaa od optube ako nae da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlune injenice i
da po pravilnoj primjeni zakona dolazi u obzir izricanje jedne od ovih presuda.



GLAVA XXVII - POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA


Odjeljak 1. - Ope odredbe


lan 361.

Primjena drugih odredbi ovog zakona u u postupku prema maloljetnicima

(1) Odredbe ove glave primjenjuju se u postupku prema osobama koje su uinile krivino djelo kao maloljetnici, a u
vrijeme pokretanja postupka, odnosno suenja nisu navrila 21 godinu ivota. Ostale odredbe ovog zakona
primjenjuju se ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ove glave.
(2) Odredbe l. 363. do 365., l. 368. do 371., l. 376., 378., 380. i 387. ovog zakona primjenjuju se u postupku
prema mlaoj punoljetnoj osobi ako se do poetka glavnog pretresa ustanovi da dolazi u obzir da se toj osobi izrekne
odgojna mjera u skladu sa odredbama Krivinog zakona Fedracije Bosne i Hercegovine, a do tog vremena ona nije
navrilo 21 godinu ivota.


lan 362.

Primjena odredbi prema djeci

Kad se u postupku utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvrenja krivinog djela nije navrio 14 godina, krivini postupak e
se obustaviti i o tome e se obavijestiti organ starateljstva.


lan 363.

Obazrivo postupanje

(1) Maloljetniku se ne moe suditi u odsustvu.
(2) Pri preduzimanju radnji kojima je prisutan maloljetnik, a naroito pri njegovom ispitivanju, organi koji uestvuju u
postupku duni su postupati obazrivo, vodei rauna o duevnoj razvijenosti, osjetljivosti i osobnim svojstvima
maloljetnika, kako voenje krivinog postupka ne bi tetno uticalo na razvoj maloljetnika.
(3) Organi koji uestvuju u postupku spreavat e pogodnim mjerama svako nedisciplinovano ponaanje
maloljetnika.


lan 364.

Obavezna odbrana

(1) Maloljetnik mora imati branioca od poetka pripremnog postupka.
(2) Ukoliko maloljetnik ne poznaje jezik na kome se vodi krivini postupak, sud e mu odrediti tumaa.
(3) Ako u sluajevima iz stav 1. ovog lana sam maloljetnik, njegov zakonski zastupnik ili srodnik ne uzme branioca,
njega e postaviti po slubenoj dunosti sudija za maloljetnike.


lan 365.

Osloboenja od dunosti svjedoenja

Od dunosti svjedoenja o okolnostima koje se odnose na duevnu razvijenost maloljetnika, upoznavanja njegove
linosti i prilika u kojima ivi (lan 375. ovog zakona) osloboeni su samo roditelj, staralac, socijalni radnik, vjerski
ispovjednik i branilac.


lan 376.

Spajanje i razdvajanje postupka

(1) Kada je maloljetnik uestvovao u izvrenju krivinog djela zajedno s punoljetnom osobom postupak prema njemu
e se razdvojiti i sprovesti po odredbama ove glave.
(2) Postupak prema maloljetniku moe se spojiti s postupkom punoljetne osobe i provesti po opim odredbama ovog
zakona samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razjanjenje stvari. Rjeenje
o tome donosi sudija za maloljetnike, na obrazloeni prijedlog tuioca. Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena alba.
(3) Kada se provodi jedinstven postupak za maloljetnika i punoljetne uinioce, u pogledu maloljetnika e se uvijek
primjenjivati odredbe l. 363. do 365., l. 368. do 371. i l. 376. 378., 380. i 386. ovog zakona, kad se na glavnom
pretresu razjanjavaju pitanja koja se odnose na maloljetnika, kao i l. 386. i 392.. ovog zakona, a ostale odredbe ove
glave - ukoliko njihova primjena nije u suprotnosti s voenjem spojenog postupka.


lan 367.

Provoenje jedinstvenog postupka

Kad je neka osoba uinilo neko krivino djelo kao maloljetna a neka kao punoljetna, provee se jedinstven postupak
po lanu 32. ovog zakona, pred vijeem koje sudi punoljetnim osobama.


lan 368.

Uloga organa starateljstva

(1) U postupku prema maloljetnicima, pored ovlaenja koja su izriito predviena u odredbama ove glave, organ
starateljstva ima pravo da se upozna s tokom postupka, da u toku postupka stavlja prijedloge i da ukazuje na
injenice i dokaze koji su od vanosti za donoenje pravedne odluke.
(2) O svakom pokretanju postupka prema maloljetniku tuilac e obavijestiti nadleni organ starateljstva.


lan 369.

Pozivanje i dostavljanje pismena

(1) Maloljetnik se poziva preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika.
(2) Dostavljanje odluka i drugih pismena maloljetniku vri se shodno odredbama lana 185. ovog zakona, s tim da se
maloljetniku nee dostavljati pismena isticanjem na oglasnoj ploi suda, niti e se primjeniti odredba lana 181. stav 2.
ovog zakona.


lan 370.

Objavljivanje toka krivinog postupka

(1) Ne smije se objaviti tok krivinog postupka prema maloljetniku, ni odluka donesena u tom postupku, niti se moe
vriti video i audiosnimanje toka postupka.
(2) Pravosnana odluka suda moe se objaviti, ali bez navoenja osobnih podataka maloljetnika iz kojih se moe
utvrditi njegov identitet.


lan 371.

Dunost hitnog postupanja

Organi koji uestvuju u postupku prema maloljetniku, kao i drugi organi i ustanove od kojih se trae obavjetenja,
izvjetaji ili miljenja, duni su najhitnije postupati - kako bi se postupak to prije zavrio.


lan 372.

Sastav suda

(1) U prvom stepenu sudi sudija za maloljetnike, koji vodi i pripremni postupak i obavlja i druge poslove u postupku
prema maloljetnicima, u skladu sa ovim zakonom.
(2) Vijee za maloljetnike u sastavu trojice sudija odluuje po albama protiv odluke sudije za maloljetnike, u
sluajevima predvienim ovim zakonom.
Odjeljak 2. -Pokretanje postupka


lan 373.

Primjena naela oportuniteta

(1) Za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora do tri godine ili novana kazna, tuilac moe odluiti da ne
zahtijeva pokretanje krivinog postupka iako postoje dokazi da je maloljetnik uinio krivino djelo, ako smatra da ne bi
bilo cjelishodno da se vodi postupak prema maloljetniku s obzirom na prirodu krivinog djela i okolnosti pod kojim je
uinjeno, raniji ivot maloljetnika i njegova osobna svojstva. Radi utvrivanja ovih okolnosti, tuilac moe zatraiti
obavjetenje od roditelja, odnosno staraoca maloljetnika, drugih osoba i ustanova, a kada je to potrebno, moe ove
osobe i maloljetnika pozvati radi neposrednog obavjetavanja. Tuilac moe zatraiti miljenje od organa starateljstva
o cjelishodnosti pokretanja postupka prema maloljetniku.
(2) Ako za donoenje odluke iz stava 1. ovog lana treba da se ispituju osobna svojstva maloljetnika, tuilac moe, u
sporazumu sa organom starateljstva, uputiti maloljetnika u prihvatilite ili ustanovu za ispitivanje i vaspitanje, ali
najdue na 30 dana.
(3) Kada je izvrenje kazne ili odgojne mjere u toku, tuilac moe odluiti da ne zahtjeva pokretanje krivinog
postupka za drugo krivino djelo prema maloljetniku, ako s obzirom na teinu tog krivinog djela, kao i na kaznu,
odnosno odgojnu mjeru koja se izvrava, ne bi imalo svrhe voenje postupka i izricanje krivine sankcije za to djelo.
(4) Kad tuilac u sluajevima iz st. 1. i 3. ovog lana nae da nije cjelishodno da se pokrene postupak prema
maloljetniku, obavijestit e o tome, uz navoenje razloga, organ starateljstva i oteenog.


lan 374.

Odgojne preporuke

Prije donoenja odluke hoe li se pokrenuti zahtjev za pokretanje krivinog postupka protiv maloljetnika za krivino
djelo iz lana 373. stav 1. ovog zakona, tuilac je duan razmotriti mogunost i opravdanost izricanja odgojnih
preporuka u skladu sa Krivinim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.


Odjeljak 3. - Pripremni postupak


lan 375.

Odgojne preporuke i zahtjev za pokretanje postupka

(1) Tuilac podnosi zahtjev za pokretanje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike. Prije donoenja odluke o tome
hoe li se sloiti sa ovim zahtjevom koji se odnosi na krivina djela iz lana 374. ovog zakona, sudija za maloljetnike
je duan razmotriti mogunost i opravdanost odgojne preporuke u skladu s odredbama Krivinog zakona Federacije
Bosne i Hercegovine Ako odlui da izrekne odgojnu preporuku, sudija za maloljetnike e odluiti da se postupak protiv
maloljetnika ne pokrene. Protiv rjeenja sudije za maloljetnike nije doputena alba.
(2) Osim sluajeva iz stava 1. ovog lana, ako se sudija za maloljetnike ne sloi sa zahtjevom za pokretanje
pripremnog postupka, zatrait e da o tome odlui vijee za maloljetnike.
(3) Sudija za maloljetnike moe povjeriti policijskim otganima da izvre naredbu o pretresanju stana ili o privremenom
oduzimanju predmeta, na nain predvien ovim zakonom.


lan 376.

Pribavljanje podataka o osobnosti maloljetnika

(1) U pripremnom postupku prema maloljetniku, pored injenica koje se odnose na krivino djelo, posebno e se
utvrditi godine ivota maloljetnika, okolnosti potrebne za ocjenu njegove duevne razvijenosti, ispitat e se sredina u
kojoj i prilike pod kojima maloljetnik ivi i druge okolnosti koje se tiu njegove osobe.
(2) Radi utvrivanja okolnosti iz stava 1. ovog lana, sudija za maloljetnike e pribaviti izvjetaj i sasluati osobe koje
mogu dati potrebne podatke.
(3) Podatke o osobnosti maloljetnika pribavlja sudija za maloljetnike. Sudija za maloljetnike moe zatraiti da te
podatke prikupi odreena struna osoba (socijalni radnik, defektolog, psiholog i dr.), a moe njihovo pribavljanje
povjeriti organu starateljstva.
(4) Kad je za utvivanje zdravstvenog stanja maloljetnika, njegove duevne razvijenosti, psihikih svojstava ili
sklonosti potrebno da maloljetnika pregledaju vjetaci, za ovaj pregled odredit e se ljekari, psiholozi ili pedagozi.
Ovakva ispitivanja maloljetnika mogu se obaviti u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi.


lan 377.

Osobe koja prisustvuju radnjama u pripremnom postupku

(1) Sudija za maloljetnike sam odreuje nain izvoenja pojedinih radnji, drei se odredaba ovog zakona u onoj mjeri
koja obezbjeuje prava maloljetnika na odbranu, prava oteenog i prikupljanje dokaza potrebih za odluivanje.
(2) Radnjama u pripremnom postupku mogu biti prisutni tuilac i branilac. Ispitivanje maloljetne osobe, kad je to
potrebno, obavit e se uz pomo pedagoga ili druge strune osobe. Sudija za maloljetnike moe odobriti da radnjama
u pripremnom postupku bude prisutan predstavnik organa starateljstva i roditelj, odnosno staralac maloljetnika. Kad
su navedene osobe prisutne tim radnjama, mogu stavljati prijedloge i upuivati pitanja osobi koja se ispituje, odnosno
sasluava.


lan 378.

Smjetaj maloljetnika

(1) Sudija za maloljetnike moe narediti da se maloljetnik u toku pripremnog postupka smjesti u prihvatilite, odgojnu
ili slinu ustanovu, da se stavi pod nadzor organa starateljstva ili da se preda drugoj obitelji, ako je to potrebno radi
izdvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je ivio ili radi pruanja pomoi, zatite ili smjetaja maloljetnika.
(2) Trokovi smjetaja maloljetnika isplauju se unaprijed iz budetskih sredstava i ulaze u trokove krivinog
postupka.


lan 379.

Odreivanje pritvora

(1) Izuzetno sudija za maloljetnike moe maloljetniku odrediti pritvor kad za to postoje razlozi iz lana 146. stav 1. ta.
od 1. do 3. ovog zakona.
(2) Na osnovu rjeenja o pritvoru koje je donio sudija za maloljetnike, pritvor moe trajati najdue mjesec dana. Vijee
za maloljetnike duno je obaviti kontrolu neophodnosti pritvora svakih deset dana.
(3) Vijee za maloljetnike moe u sluaju postojanja zakonskih razloga produiti pritvor za jo dva mjeseca. Protiv
rjeenja vijea doputena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja.
(4) Nakon zavretka pripremnog postupka, pritvor moe da traje najdue jo est mjeseci.


lan 380.

Postupak prema maloljetniku u pritvoru

(1) Maloljetnik izdrava pritvor odvojeno od punoljetnih osoba.
(2) Sudija za maloljetnike ima prema pritvorenim maloljetnicima ista ovlaenja koja po ovom zakonu pripadaju sudiji
za prethodni postupak, odnosno sudiji za prethodno sasluanje u pogledu pritvorenika.


lan 381.

Obrazloeni prijedlog

(1) Nakon to ispita sve okolnosti koje se odnose na izvrenje krivinog djela i na osobu maloljetnika, sudija za
maloljetnike dostavlja spise tuiocu koji je duan u roku od osam dana zahtijevati da se pripremni postupak dopuni ili
podnijeti sudiji za maloljetnike obrazloeni prijedlog za izricanje odgojne mjere ili kazne maloljetnikog zatvora.
(2) Ako tuilac ne podnese zahtjev da se pripremni postupak dopuni niti stavi obrazloeni prijedlog sudiji za
maloljetnike za izricanje odgojne mjere ili kazne maloljetnikog zatvora ni u roku od dva mjeseca od dostave spisa,
smatrae se da je odustao od krivinog gonjenja.
(3) Prijedlog tuioca sadri:
1) ime i prezime maloljetnika,
2) njegove godine ivota,
3) opis djela, dokaze iz kojih proizilazi da je maloljetnik uinio krivino djelo,
4) obrazloenje koje treba da sadri ocjenu duevne razvijenosti maloljetnika i
5) prijedlog da se maloljetnik kazni, odnosno da se prema njemu izrekne odgojna mjera.


lan 382.

Obustava postupka

(1) Ako u toku pripremnog postupka tuilac nae da nema osnova za voenje postupka prema maloljetniku ili da
postoje razlozi iz lana 373. stav 3. ovog zakona, stavit e prijedlog sudiji za maloljetnike da obustavi postupak. O
prijedlogu za obustavljanje postupka tuilac e obavijestiti i organ starateljstva.
(2) Ako se sudija za maloljetnike ne sloi s prijedlogom tuioca, zatait e da o tome odlui vijee za maloljetnike.


lan 383.

Kontrola postupka

Sudija za maloljetnike obavjetava predsjednika suda svakih 15 dana koji predmeti maloljetnika nisu okonani i o
razlozima zbog kojih je po pojedinim predmetima postupak jo u toku. Predsjednik suda e preduzeti, po potrebi,
mjere da se postupak ubrza.


Odjeljak 4. - Prvostepeni postupak


lan 384.

Zakazivanje roita ili glavnog pretresa

(1) Kada primi prijedlog tuioca, sudija za maloljetnike zakazuje roite ili glavni pretres.
(2) Kazna maloljetnikog zatvora ili zavodske mjere izriu se samo po odranom glavnom pretresu.
(3) Sudija za maloljetnike saopie maloljetniku vaspitnu mjeru koja mu je izreena.


lan 385.

Odluivanje na glavnom pretresu

(1) Kad se odluuje na glavnom pretresu, shodno e se primjenjivati odredbe ovog zakona o pripremama za glavni
pretres, o rukovoenju glavnim pretresom, o odlaganju i prekidu glavnog pretresa, o zapisniku i o toku glavnog
pretresa, ali sudija za maloljetnike moe odstupiti od ovih pravila ako smatra da njihova primjena u konkretnom
sluaju ne bi bila cjelishodna.
(2) Pored osoba ije je prisustvo obavezno na glavnom pretresu, na glavni pretres pozvat e se i roditelji maloljetnika,
odnosno staratelj i organ starateljstva. Nedolazak roditelja, staratelja ili predstavnika organa starateljstva ne spreava
sud da odri glavni pretres.
(3) Osim maloljetnika, glavnom pretresu mora biti prisutan tuilac, koji je stavio prijedlog u smislu lana 381. ovog
zakona i branilac.
(4) Odredbe ovog zakona o izmjeni i proirenju optube primjenjivat e se u postupku prema maloljetniku, s tim to je
sudija za maloljetnike ovlaen da i bez prijedloga tuioca donese odluku na osnovu injeninog stanja koje je
izmijenjeno na glavnom pretresu.


lan 386.

Iskljuenje javnosti

(1) Kad se sudi maloljetniku uvijek e se iskljuiti javnost.
(2) Sudija za maloljetnike moe dopustiti da glavnom pretresu budu prisutne osobe koje se bave zatitom i
vaspitanjem maloljetnika ili suzbijanjem maloljetnikog kriminaliteta, kao i nauni radnici.
(3) U toku glavnog pretresa sudija za maloljetnike moe narediti da se, osim tuioca, branioca i predstavnika organa
starateljstva, iz zasjedanja udalje sve ili pojedine osobe.
(4) Za vrijeme izvoenja pojedinih dokaza ili govora stranaka sudija za maloljetnike moe narediti da se maloljetnik
udalji sa zasjedanja.


lan 387.

Privremeni smjetaj maloljetnika

U toku postupka, sudija za maloljetnike moe donijeti odluku o privremenom smjetaju maloljetnika (lan 378.), a
moe i ukinuti odluku koja je o tome ranije donesena.


lan 388.

Zakazivanje glavnog pretresa ili odravanja roita i donoenje odluke

(1) Sudija za maloljetnike duan je zakazati glavni pretres ili odrati roite za izricanje odgojne mjere u roku od osam
dana od dana prijema prijedloga tuioca ili od dana kad je na roitu odlueno da se odri glavni pretres. Za svako
produenje ovog roka sudija za maloljetnike mora imati odobrenje predsjednika suda.
(2) Odlaganje ili prekidanje glavnog pretresa vri se samo izuzetno. O svakom odlaganju ili prekidanju glavnog
pretresa sudija za maloljetnike obavijestit e predsjednika suda i iznijet e razloge za odlaganje, odnosno prekidanje.
(3) Sudija za maloljetnike duan je da pismeno izradi presudu, odnosno rjeenje u roku od osam dana, a u posebno
sloenim sluajevima u roku od 15 dana od dana objavljivanja presude, odnosno rjeenja.


lan 389.

Odluke sudije za maloljetnike

(1) Sudija za maloljetnike nije vezan za prijedlog tuioca pri odluivanju hoe li prema maloljetniku izrei kaznu ili e
primjeniti odgojnu mjeru, ali ako je tuilac odustao od prijedloga, sudija za maloljetnike ne moe maloljetniku izrei
kaznu nego samo odgojnu mjeru.
(2) Sudija za maloljetnike e rjeenjem obustaviti postupak u sluajevima kad sud na osnovu lana 298. ta.od 4. do
6. ovog zakona, donosi presudu kojom se optuba odbija ili kojom se optueni oslobaa od optube (lan 299.), kao i
kad sudija nae da nije cjelishodno izrei maloljetniku ni kaznu niti odgojnu mjeru.
(3) Sudija za maloljetnike donosi rjeenje i kad izrie odgojnu mjeru maloljetniku. U izreci ovog rjeenja navodi se
samo koja se mjera izrie, ali se maloljetnik ne oglaava krivim za krivino djelo koje mu se stavlja na teret. U
obrazloenju rjeenja navest e se opis djela i okolnosti koje opravdavaju primjenu izreene odgojne mjere.
(4) Presuda kojom se maloljetniku izrie kazna maloljetnikog zatvora donosi se u obliku propisanom u lanu 300.
ovog zakona.


lan 90.

Trokovi postupka i imovinskopravni zahtjev

(1) Sudija za maloljetnike moe maloljetnika obavezati na plaanje trokova krivinog postupka i na ispunjenje
imovinskopravnog zahtjeva samo ako je maloljetniku izrekao kaznu maloljetnikog zatvora.
(2) Ako je prema maloljetniku primjenjena odgojna mjera, trokovi postupka padaju na teret budetskih sredstava, a
oteeni se radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva upuuje na parnini postupak.


Odjeljak 5. - Pravni lijekovi


lan 391.

alba protiv presude i rjeenja

(1) Protiv presude kojom je maloljetniku izreena kazna maloljetnikog zatvora, protiv rjeenja kojim je maloljetniku
izreena odgojna mjera i protiv rjeenja o obustavljanju postupka (lan 283. stav 2.) mogu izjaviti albu sve osobe
koje imaju pravo na albu protiv presude (lan 308.) i to u roku od osam dana od dana prijema presude, odnosno
rjeenja.
(2) Branilac, tuilac, brani, odnosno vanbrani drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojilac, staralac, brat, sestra i
hranilac mogu izjaviti albu u korist maloljetnika i protiv njegove volje.
(3) alba protiv rjeenja kojim se izrie odgojna mjera koja se izdrava u ustanovi zadrava izvrenje rjeenja ako
sudija za maloljetnike, i po sasluanju maloljetnika, ne odlui drugaije.
(4) Na sjednicu vijea za maloljetnike (lan 319.) uvijek e se pozvati maloljetnik i njegov branilac. Nedolazak
maloljetnika i njegovog branioca koji su uredno obavijeteni o sjednici - ne spreava drugostepeni sud da odri
sjednicu.


lan 392.

Odluke vijea za maloljetnike i zabrana reformatio in peius

(1) Vijee za maloljetnike moe preinaiti prvostepenu odluku i izrei teu mjeru maloljetniku - samo ako je to
predloeno u albi tuioca.
(2) Ako prvostepenom odlukom nije izreena kazna maloljetnikog zatvora ili zavodska mjera, vijee za maloljetnike
moe tu kaznu, odnosno mjeru izrei samo ako odri pretres. Maloljetniki zatvor u duem trajanju ili tea zavodska
mjera od one izreene prvostepenom odlukom, moe se izrei i u sjednici drugostepenog vijea.


lan 393.

Ponavljanje krivinog postupka

Odrebe o ponavljanju krivinog postupka zavrenog pravosnanom presudom shodno se primjenjuju i na ponavljanje
postupka zavrenog pravosnanim rjeenjem o primjeni odgojne mjere ili o obustavi postupka prema maloljetniku.


Odjeljak 6. - Nadzor suda nad sprovoenjem mjera


lan 394.

Izvjetaj o ponaanju maloljetnika

(1) Uprava ustanove u kojoj se izvrava odgojna mjera prema maloljetniku duna je da svaka dva mjeseca dostavi
sudu koji je izrekao odgojnu mjeru izvjetaj o ponaanju maloljetnika. Sudija za maloljetnike moe i sam obilaziti
maloljetnike smjetene u ustanovi.
(2) Sudija za maloljetnike moe preko organa starateljstva pribaviti obavjetenje o izvrenju ostalih odgojnih mjera, a
moe odrediti da to uradi i odreena struna osoba (socijalni radnik, defektolog i dr.).


Odjeljak 7. - Izmjena odluke o odgojnoj mjeri i obustava izvrenja


lan 395.

Izmjena odluke i obustava izvrenja

(1) Kada su ispunjeni zakonom propisani ubjeti za izmjenu odluke o izreenoj odgojnoj mjeri, odluku o tome donosi
sudija za maloljetnike koji je donio rjeenje o odgojnoj mjeri ako sam nae da je to potrebno ili na prijedlog tuioca,
upravnika ustanove ili organa starateljstva kome je povjeren nadzor nad maloljetnikom.
(2) Prije donoenja odluke sudija za maloljetnike e sasluati tuioca, maloljetnika, roditelja ili staratelja maloljetnika
ili druge osobe, a pribavit e i potrebne izvjetaje od ustanove u kojoj maloljetnik izdrava zavodsku mjeru, od organa
starateljstva ili drugih organa i ustanova.
(3) Po odredbama st. 1. i 2. ovog lana donosi se i odluka o obustavljanju izvrenja odgojne mjere.
(4) Odluka o izmjeni odgojne mjere ili o obustavljanju izvrenja donosi sudija za maloljetnike.



GLAVA XXVIII - POSTUPAK ZA KRIVINA DJELA PROTIV PRAVNIH OSOBA


lan 396.

Jedinstvenost postupka

(1) Zbog istog krivinog djela, protiv pravne osobe se, u pravilu, pokree i vodi krivini postupak zajedno s postupkom
protiv uinioca.
(2) Postupak samo protiv pravne osobe se moe pokrenuti, odnosno voditi kada protiv uinioca krivini postupak nije
mogue pokrenuti, odnosno voditi iz zakonom propisanih razloga ili ako je protiv njega krivini postupak ve
proveden.
(3) U jedinstvenom postupku se protiv optuene pravne osobe i optuenog podie jedna optunica i izrie jedan
presuda.


lan 397.

Cjelishodnost pokretanja krivinog postupka

Tuilac moe odluiti da protiv pravne osobe ne zahtjeva pokretanje krivinog postupka kada okolnosti sluaja
ukazuju da to ne bi bilo cjelishodno, jer je doprinos pravne osobe izvrenju krivinog djela bio neznatan ili pravna
osoba nema imovine ili ima tako malo imovine da ne bi bila dovoljna ni za pokrie trokova postupka ili ako je protiv
pravne osobe zapoet steajni postupak ili kada je uinilac krivinog djela jedini vlasnik pravne osobe protiv koje bi se
krivini postupak inae pokrenuo.


lan 398.

Zastupnik pravne osobe u krivnom postupku

(1) Svaka pravna osoba u krivinom postupku mora imati svog zastupnika, koji je ovlaen za preduzimanje svih
radnji za koje je po ovom zakonu ovlaen osumnjieni, odnosno optueni i osueni.
(2) Pravna osoba u krivinom postupku moe imati samo jednog zastupnika.
(3) Sud mora svaki put utvrditi identitet zastupnika pravne osobe i njegovo ovlaenje za zastupanje.


lan 399.

Odreivanje zastupnika

(1) Zastupnik pravne osobe u krivinom postupku je onaj ko je ovlaen zastupati pravnu osobu po zakonu, aktu
nadlenog dravnog organa ili po statutu, aktu o osnivanju ili drugom aktu pravne osobe.
(2) Zastupnik moe ovlastiti za zastupanje nekog drugog. Ovlaenje mora biti dato pismeno ili usmeno na zapisnik
kod suda.
(3) Kada je prije pravosnanog okonanja krivinog postupka pravna osoba prestala postojati, zastupnika e joj
odrediti sud.


lan 400.

Izuzee zastupnika

(1) Zastupnik pravne osobe u krivinom postupku ne moe biti osoba koja je pozvana kao svjedok.
(2) Zastupnik pravne osobe u krivinom postupku ne moe biti osoba protiv koje tee postupak zbog istog krivinog
djela, osim ako je jedini lan pravne osobe.
(3) U sluaju iz st. 1. i 2. ovog lana sud e pozvati pravnu osobu da nadleni organ te pravne osobe u odreenom
roku odredi drugog zastupnika i o tome pismeno obavijestiti sud. U suprotnom e zastupnika odrediti sud.


lan 401.

Dostavljanje pismena

Pismena, upuena pravnoj osobi, dostavljaju se pisarnici pravne osobe i zastupniku.


lan 402.

Trokovi zastupnika

Trokovi zastupnika pravne osobe u krivinom postupku su trokovi krivinog postupka. Trokovi za zastupnika
postavljenog na osnovu l. 399. i 400. ovog zakona unaprijed se isplauju iz sredstava organa koji vodi krivini
postupak samo ako pravna osoba nema sredstava.


lan 403.

Branilac pravne osobe u krivinom postupku

(1) Pravna osoba moe, pored zastupnika, imati branioca.
(2) Pravna osoba i fizika osoba, kao i osumnjieni, odnosno optueni ne mogu imati istog branioca.


lan 404.

Sadraj optunice

Optunica protiv pravne osobe u krivinom postupku, pored sadraja propisanih ovim zakonom, sadri:
1) naziv pod kojim pravna osoba, u skladu s propisima, nastupa u pravnom prometu,
2) sjedite pravne osobe,
3) opis krivinog djela i osnov odgovornosti pravne osobe.


lan 405.

Sasluanje i zavrna rije

(1) Na glavnoj raspravi se prvo sasluava optueni, a potom zastupnik pravne osobe.
(2) Po zavrenom dokaznom postupku, kao i zavrenoj rijei tuioca i oteenog, sudija, odnosno predsjednik vijea
daje rije braniocu, zatim zastupniku pravne osobe, te braniocu optuenog i na kraju optuenom.


lan 406.

Presuda pravnoj osobi

Pored sadraja propisanog u lanu 300. ovog zakona, pisana presuda pravnoj osobi mora sadravati:
1) u uvodu presude - naziv pod kojim pravna osoba u skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i sjedite
pravne osobe, kao i ime i prezime zastupnika pravne osobe koji je bio prisutan na glavnom pretresu,
2) u izreci presude - naziv pod kojim pravna osoba u skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i sjedite
pravne osobe, kao i zakonski propis po kome se osuuje, po kome se oslobaa optube za to djelo ili po kome se
optuba odbija.


lan 407.

Mjera osiguranja

(1) Za osiguranje izvrenja kazne, oduzimanja imovine ili oduzimanja imovinske koristi, sud moe, na prijedlog
tuioca, protiv pravne osobe u krivinom postupku odrediti privremeno osiguranje. U ovom sluaju shodno se
primjenjuju odredbe lana 216. ovog zakona.
(2) Ako postoji opravdana bojazan da e u okviru optuene pravne osobe biti ponovljeno krivino djelo i da e za
njega biti odgovorna pravna osoba ili se s izvrenjem djela prijeti, sud moe u istom postupku, osim mjera iz stava 1.
ovog lana, pravnoj osobi zabraniti obavljanje jedne ili vie djelatnosti na odreeno vrijeme.
(3) Kada je protiv pravne osobe pokrenut krivini postupak, sud moe, na prijedlog tuioca ili po slubenoj dunosti,
zabraniti statusne promjene pravne osobe koje bi za posljedicu imale brisanje pravne osobe iz sudskog registra.
Odluka o ovoj zabrani se upisuje u sudski registar.


lan 408.

Primjena ostalih odredbi ovog zakona

Ako drukije nije odreeno, u krivinom postupku protiv pravne osobe shodno se primjenjuju odgovarajue odredbe
ovog zakona, ak i u sluaju ako se postupak vodi samo protiv pravne osobe.



GLAVA XXIX - POSTUPAK ZA PRIMJENU MJERA SIGURNOSTI, ZA
ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI, PRIBAVLJENE KRIVINIM DJELOM I
ZA OPOZIVANJE UVJETNE OSUDE


lan 409.

Prekid postupka u sluaju nastupanja duevne bolesti

(1) Ako je kod optuenog nakon izvrenja krivinog djela nastupila takva duevna bolest da nije sposoban uestvovati
u postupku, sud e rjeenjem, nakon psihijatrijskog vjetaenja, prekinuti postupak i optuenog uputiti organu
nadlenom za pitanja socijalnog staranja.
(2) Kada se zdravstveno stanje optuenog pobolja u mjeri da moe da uestvuje u postupku, krivini postupak e se
nastaviti.
(3) Ako tokom prekida postupka nastupi zastara krivinog gonjenja, sud e postupiti u skladu sa lanom 298. taka 6.
ovog zakona.


lan 410.

Postupak u sluaju neuraunljivosti

(1) Ako je osumnjieni uinio djelo u stanju neuraunljivosti, tuilac e u optunici postaviti prijedlog da sud utvrdi da
je osumnjieni uinio krivino djelo u stanju neuraunljivosti, kao i da se predmet uputi organu nadlenom za pitanja
socijalnog staranja, radi pokretanja odgovarajueg postupka.
(2) Ako u toku glavnog pretresa izvedeni dokazi ukazuju da je optueni uinio djelo u stanju uraunljivosti ili smanjene
uraunljivosti ili bitno smanjene uraunljivosti, tuilac e odustati od podnesenog prijedloga. U sluaju ako se radi o
smanjenoj uraunljivosti ili bitno smanjenoj uraunljivosti tuilac e predloiti izricanje mjere sigurnosti obaveznog
psihijatrijskog lijeenja, koja se izrie uz neku drugu krivinopravnu sankciju.
(3) U sluaju iz stava 1. ovog lana, osumnjieni, odnosno optuenoi koji se nalazi u pritvoru ili psihijatrijskoj ustanovi,
nee se pustiti na slobodu, ve e sud na prijedlog tuioca donijeti rjeenje o privremenom zadravanju do najvie 30
dana od donoenja tog rjeenja. Protiv ovog rjeenja alba nije doputena.
(4) Poslije podnoenja prijedloga iz stava 1. ovog lana, osumnjieni, odnosno optueni mora imati branioca.


lan 411.

Postupak u sluaju obaveznog lijeenja od ovisnosti

(1) O primjeni mjere sigurnosti obaveznog lijeenja od zovisnosti sud odluuje poto pribavi nalaz i miljenje vjetaka.
U svom nalazu i miljenju vjetak treba da se izjasni i o mogunostima o lijeenju optuenog.
(2) Ako je pri izricanju uvjetne osude uiniocu odreeno lijeenje na slobodi, a on se nije podvrgao lijeenju ili ga je
samovoljno napustio, sud moe, po slubenoj dunosti ili na prijedlog ustanove u kojoj se uinilac lijeio ili je trebao
da lijei, a po sasluanju tuioca i uinioca, odrediti opozivanje uvjetne osude prinudno izvrenje mjere sigurnostii
obaveznog lijeenja od zavisnosti. Prije donoenja odluke sud e, po potrebi, pribaviti i miljenje ljekara.


lan 412.

Oduzimanje predmeta

(1) Predmeti koji se po Krivinom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine moraju oduzeti, oduzet e se i kada se
krivini postupak ne zavri presudom kojom se optueni proglaava krivim, ako to zahtjevaju intersi opte sigurnosti ili
razlozi morala, o emu se donosi posebno rjeenje.
(2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana donosi sud u trenutku kad je postupak zavren, odnosno kad je obustavljen.
(3) Rjeenje o oduzimanju predmeta iz stava 1. ovog lana donosi sud i kad je u presudi kojom je optueni oglaen
krivim proputeno da se donese takva odluka.
(4) Ovjereni prepis odluke o oduzimanju predmeta dostavit e se vlasniku predmeta, ako je vlasnik poznat.
(5) Protiv odluke iz st. 2. i 3. ovog lana vlasnik predmeta ima pravo na albu zbog nepostojanja zakonskog osnova
za oduzimanje predmeta.


lan 413.

Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom

(1) Imovinska korist pribavljena krivinim djelom utvruje se u krivinom postupku po slubenoj dunosti.
(2) Tuilac je duan prikupljati dokaze i izviati okolnosti koje su od vanosti za utvivanje imovinske koristi
pribavljene krivinim djelom.
(3) Ako je oteeni podnio imovinskopravni zahtjev u pogledu povraaja predmeta pribavljenih krivinim djelom,
odnosno u pogledu novanog iznosa koji odgovara vrijednosti stvari, imovinska korist e se utvrivati samo u onom
dijelu koji nije obuhvaen imovinskopravnim zahtjevom.


lan 414.

Postupak oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom

(1) Kada dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, osoba na koju je imovinska korist
prenesena, kao i predstavnik pravne osobe pozvat e se na glavni pretres radi sasluanja. U pozivu e se upozoriti da
e se postupak provesti bez njihovog prisustva.
(2) Predstavnik pravne osobe sasluat e se na glavnom pretresu poslije optuenog. Na isti nain postupit e se u
odnosu na osobu na koju je imovinska korist prenesena, ako nije pozvana kao svjedok.
(3) Osoba na koje je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravne osobe ovlaen je da u vezi s
utvrivanjem imovinske koristi predlae dokaze i da, po ovlaenju sudije, odnosno predjednika vijea, postavlja
pitanja optuenom, svjedocima i vjetacima.
(4) Iskljuenje javnosti na glavnom pretresu ne odnosi se na osobe na koje je imovinska korist prenesena, kao i na
predstavnika prave osobe.
(5) Ako sud u toku glavnog pretresa utvrdi da dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi, prekinue glavni pretres i
pozvae osobu na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnika pravne osobe.


lan 415.

Utvrivanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom

Sud e visinu iznosa imovinske koristi pribavljene krivinim djelom utvrditi po slubenoj ocjeni ako bi njeno utvrivanje
bilo skopano s a nesrazmjernim tekoama ili sa znatnim odugovlaenjem postupka.


lan 416.

Privremene mjere osiguranja

Kada dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, sud e po slubenoj dunosti po
odredbama koje vae za izvrni postupak odrediti privremene mjere osiguranja. U takvom sluaju, shodno se
primjenjuju odredbe lana 216. ovog zakona.


lan 417.

Sadraj odluke kojom se izrie mjera oduzimanja imovinske koristi
(1) Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, sud moe izrei u presudi kojom se optueni oglaava
krivim ili u rjeenju o primjeni odgojne mjere, kao i u postupku iz lana 410. ovog zakona.
(2) U izreci presude ili rjeenja sud e navesti koji se predmet, odnosno novani iznos oduzima.
(3) Ovjereni prepis presude, odnosno rjeenja dostavlja se i osobi na koju je imovinska korist prenesena, kao i
predstavniku pravne osobe ako je sud izrekao oduzimanje imovinske koristi od te osobe.


lan 418.

Zahtjev za ponavljanje postupka u pogledu mjere oduzimanja imovinske koristi

Osoba iz lana 414. ovog zakona moe podnijeti zahtjev za ponavljanje krivinog postupka u pogledu odluke o
oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivinim djelom.


lan 419.

Shodna primjena odredbi ovog zakona u pogledu albe
Odredbe lana 309. st. 2. i 3. i l. 317. i 332. ovog zakona shodno se primjenjuju na albu protiv odluke o oduzimanju
imovinske koristi.


lan 420.

Shodna primjena ostalih odredbi ovog zakona

Ako u odredbama ove glave nije ta drugo predvieno, u pogledu postupka za primjenu mjere sigurnosti ili za
oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom shodno se primjenjuju ostale odredbe ovog zakona.


lan 421.

Postupak za opozivanje uvjetne osude

(1) Kada je u uvjetnoj osudi odreeno da e se kazna izvriti ako osueni ne vrati imovinsku korist pribavljenu
krivinim djelom, ne nadoknadi tetu ili ne ispuni druge obaveze, a osueni u odreenom roku nije ispunio te obaveze,
sud e provesti postupak za opozivanje uvjetne osude na prijedlog tuioca ili po slubenoj dunosti.
(2) Sud je obavezan da zakae sasluanje radi utvivanja injenica na koje e pozvati tuioca, osuenog i
oteenog.
(3) Ako sud utvrdi da osueni nije ispunio obavezu koja mu je bila odreena presudom, donijet e presudu kojom e
opozvati uvjetnu osudu i odrediti da se utvena kazna izvi, ili odrediti novi rok za ispunjenje obaveze, ili ukinuti taj
uvjet. Ako sud nae da nema osnova za donoenje koje od tih odluka, rjeenjem e obustaviti postupak za opozivanje
uvjetne osude.



GLAVA - XXX - POSTUPAK ZA DONOENJE ODLUKE O BRISANJU OSUDE
ILI PRESTANKU MJERE SIGURNOSTII I PRAVNIH POSLJEDICA OSUDE


lan 422.

Rjeenje o brisanju osude

(1) Kada po zakonu brisanje osude nastupa protekom odreenog vremena i pod uvjetom da osueni u tom vremenu
ne uini novo krivino djelo, rjeenje o brisanju osude donosi po slubenoj dunosti organ nadlean za voenje
poslova kaznene evidencije.
(2) Prije donoenja rjeenja o brisanju osude izvrit e se potrebna provjeravanja, a naroito e se prikupiti podaci o
tome da li je protiv osuenog u toku krivini postupak za neko novo krivino djelo uinjeno prije isteka roka
predvienog za brisanje osude.


lan 423.

Prijedlog osuenog za brisanje osude

(1) Ako nadleni organ ne donese rjeenje o brisanju osude, osueni moe traiti da se utvdi da je brisanje osude
nastupilo po zakonu.
(2) Ako nadleni organ ne postupi po zahtjevu osuenog u roku od 30 dana od dana primanja zahtjeva, osueni
moe traiti da sud donese rjeenje o brisanju osude.


lan 424.

Sudsko brisanje uvjetne osude

Ako uvjetna osuda ne bude opozvana ni poslije jedne godine od dana prestanka vremena provjeravanja, sud e
donijeti rjeenje kojim se utvruje brisanje uvjetne osude. Ovo rjeenje dostavit e se osuenom, tuiocu i organu
nadlenom za voenje kaznene evidencije.


lan 425.

Postupak brisanja osude na osnovu sudske odluke

(1) Postupak za brisanje osude shodno odredbama KZFBiHna osnovu sudske odluke pokree se na molbu osuenog.
(2) Molba se podnosi sudu.
(3) Sudija koji za to bude odreen zakazae i provesti sasluanje tuioca i osuenog.
(4) Sud moe o ponaanju osuenog zatraiti izvjetaj od policijskog organa, a moe takav izvjetaj traiti i od uprave
ustanove u kojoj je osueni izdravao kaznu.
(5) Protiv odluke suda po molbi za brisanje osude albu mogu izjaviti podnosilac albe i tuilac.
(6) Ako sud odbije molbu zato to osueni svojim ponaanjem nije zasluio brisanje osude, osueni moe molbu
ponoviti po isteku jedne godine od dana pravosnanosti rjeenja o odbijanju molbe.


lan 426.

Uvjerenje o kaznenoj evidencije

U uvjerenju koje se graanima daje na osnovu kaznene evidencije, ne smiju se spominjati brisana osuda i brisane
pravne posljedice.


lan 427.

Molba i postupak prestanka mjere sigurnosti

(1) Molba za prestanak primjene mjera sigurnosti propisanih Krivinim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine
podnosi se sudu.
(2) Sudija koji za to bude odreen e prethodno ispitati je li proteklo potrebno vrijeme po zakonu, a zatim e zakazati i
sprovesti sasluanje radi utvrivanja injenica na koje se podnosilac molbe poziva. Sudija e pozvati tuioca i
podnosioca molbe.
(3) Sudija iz stava 2. ovog lana moe zahtijevati izvjetaj o ponaanju osuenog od policijskog organa, odnosno
ustanove u kojoj je osueni izdrao kaznu.
(4) U sluaju odbijanja molbe, nova molba se ne moe podnijeti prije isteka roka od jedne godine od dana
pravosnanosti rjeenja o odbijanju ranije molbe.



GLAVA - XXXI - POSTUPAK ZA PRUANJE MEUNARODNE PRAVNE
POMOI I IZVRENJE MEUNARODNIH UGOVORA U KRIVINOPRAVNIM
STVARIMA


lan 428.

Opa odredba

Meunarodna krivinopravna pomo vri se po odredbama ovog zakona, ukoliko zakonom Bosne i Hercegovine ili
meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno.


lan 429.

Upuivanje molbe za pravnu pomo

Molba suda, odnosno tuioca za pravnu pomo u krivinim predmetima dostavlja se inostranim organima
diplomatskim putem tako da sud, odnosno tuilac molbu dostavlja Federalnom ministarstvu pravde, koje ih dostavlja
nadlenom ministarstvu Bosne i Hercegovine.


lan 430.

Postupanje po molbi stranog organa

(1) Kada Federalno ministarstvo pravde primi putem nadlenog ministarstva Bosne i Hercegovine molbu stranog
organa za pravnu pomo, duno je molbu dostaviti nadlenom tuiocu.
(2) O dozvoljenosti i nainu izvrenja radnje koja je predmet molbe inostranog organa odluuje sud, odnosno tuilac
po propisima Bosne i Hercegovine i u skladu sa svojom nadlenou.


lan 431.

Izvrenje krivine presude inostranog suda

(1) Sud nee postupati po molbi inostranog organa kojom se trai izvrenje krivine presude inostranog suda.
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, sud e izvriti pravosnanu presudu u odnosu na sankciju koju je
izrekao inostrani sud ako je to predvieno meunarodnim ugovorom i ako sankciju izrekne i domai sud prema
krivinom zakonodavstvu Federacije.
(3) Nadleni sud donosi presudu u vijeu iz lana 24. stav 5. ovog zakona.O sjednici vijea obavijestit e se tuilac,
osueni i branilac.
(4) U izreku presude iz stava 3. ovog lana sud e unijeti potpunu izreku i naziv suda iz inostrane presude i izrei e
sankciju. U obrazloenju presude iznijee razloge kojima se rukovodio prilikom izricanja sankcija.
(5) Protiv presude iz stava 4. ovog lana mogu izjaviti albu tuilac i osueni ili njegov branilac, shodno odredbama
ovog zakona.
(6) Ako strani dravljanin osuen od domaeg suda ili lice ovlaeno ugovorom podnese molbu prvostepenom sudu
da osueni izdrava kaznu u svojoj zemlji, sud e postupiti po meunarodnom ugovoru.


lan 432.

Centralizacija podataka

O krivinim djelima pravljenja i stavljanja u opticaj falsifikovanog novca, neovlaene proizvodnje, preraivanja i
prodaje opojnih droga i otrova, trgovine bijelim robljem, proizvodnje i rasturanja pornografskih spisa, kao i o drugim
krivinim djelima u pogledu kojih se meunarodnim ugovorima predvia centralizacija podataka, sud pred kojim se
vodi krivini postupak duan je da, bez odlaganja, dostavi nadlenom ministarstvu Bosne i Heregovine podatke o
krivinom djelu i uiniocu, a prvostepni sud - i pravosnanu presudu. Kad je u pitanju krivino djelo pranja novca ili se
radi o krivinom djelu u vezi sa pranjem novca, podaci se moraju, bez odlaganja, dostaviti i organu Bosne i
Heregovine nadlenom za spreavanje pranja novca.


lan 433.

Ustupanje krivinog gonjenja stranoj dravi

(1) Ako je na teritoriji Federacije krivino djelo izvrio stranac koji ima prebivalite u stranoj dravi, toj dravi se mogu,
izvan uvjeta predvienih za izruenje osumnjienih, odnosno optuenih osoba predvienih u Zakonu o krivinom
postupku Bosne i Hercegovine, ustupiti svi krivini spisi radi krivinog gonjenja i suenja, ako se strana drava tome
ne protivi.
(2) Ustupanje krivinog gonjenja i suenja nije doputeno ako se njime stranac moe izloiti nepravednom postupku,
nehumanom i poniavajuem postupanju ili kanjavanju.
(3) Do potvivanja optunice, odluku o ustupanju donosi nadleni tuilac. Nakon podizanja optunice, a do ustupanja
predmeta sudiji, odnosno vijeu u svrhu zakazivanja glavnog pretresa - odluku donosi sudija za prethodno sasluanje,
na prijedlog tuioca.
(4) Ustupanje se moe dopustiti za krivina djela za koja je predviena kazna zatvora do 10 godina, kao i za krivina
djela ugroavanja javnog saobraaja.
(5) Ako je oteeni dravljanin Bosne i Hercegovine, ustupanje nije doputeno ako se on tome protivi, osim ako je
dato osiguranje za ostvarivanje njegovog imovinskopravnog zahtjeva.


lan 434.

Preduzimanje krivinog gonjenja

(1) Federalno ministarstvo pravde e zahtjev strane drave da se u Federaciji preuzme gonjenje dravljanina Bosne i
Hercegovine ili osobe koja ima prebivalite u Bosni i Hercegovini za krivino djelo izvreno u inostranstvu, dostavlja
se sa spisima nadlenom tuiocu.
(2) Ako je nadlenom organu strane drave podnesen imovinskopravni zahtjev, postupit e se kao da je taj zahtjev
podnesen nadlenom sudu.
(3) O odluci kojom se odbija preuzimanje krivinog gonjenja, kao i o pravosnanoj odluci donesenoj u krivinom
postupku, obavijestit e se, diplomatskim putem strana drava koja je uputila zahtjev.



GLAVA XXXII - POSTUPAK ZA NAKNADU TETE, REHABILITACIJU I
OSTVARIVANJE DRUGIH PRAVA OSOBA NEOPRAVDANO OSUENIH I
NEOSNOVANO LIENIH SLOBODE


lan 435.

Naknada tete zbog neopravdane osude

(1) Pravo na naknadu tete zbog neopravdane osude ima osoba prema kojoj je bila pravosnano izreena krivina
sankcija ili koja je oglaena krivom, a osloboena od kazne, a kasnije je povodom vanrednog pravnog lijeka novi
postupak pravosnano obustavljen ili je pravosnanom presudom osloboena od optube, ili je optuba odbijena,
osim u sljedeim sluajevima:
1) ako je do obustave postupka ili donoenja presude kojom se optuba odbija dolo zbog toga to je u novom
postupku tuilac odustao od gonjenja, a do odustanka je dolo na osnovu sporazuma sa osumnjienim, odnosno
optuenim;
2) ako je u novom postupku presudom optuba odbaena zbog nenadlenosti suda, a ovlaeni tuilac nije preduzeo
gonjenje pred nadlenim sudom.
(2) Osueni nema pravo na naknadu tete ako je svojim lanim priznanjem ili na drugi nain namjerno prouzrokovao
svoju osudu, osim ako je na to bio prinuen.
(3) U sluaju osude za krivina djela u sticaju, pravo na naknadu tete moe se odnositi i na pojedina krivina djela u
pogledu kojih su ispunjeni uvjeti za priznanje naknade.


lan 326.

Zastarjelost potraivanja za naknadu tete

(1) Pravo na naknadu tete zastarijeva protekom tri godine od dana pravosnanosti prvostepene presude kojom je
okrivljeni osloboen od optube ili kojom je optuba odbijena, odnosno pravosnanosti prvostepenog rjeenja kojim je
postupak obustavljen, a ako je povodom zahtjeva za podnoenje vanrednog pravnog lijeka podnesena alba vijeu
apelacionog odjeljenja -od dana prijema odluke tog vojea.
(2) Prije podnoenja sudu tube za naknadu tete, oteeni je duan da se sa svojim zahtjevom obrati Federalnom
ministarstvu pravde, radi postizanja sporazuma o postojanju tete i vrsti i visini naknade.
(3) U sluaju iz lana 437. stav 1. taka 2. ovog zakona, o zahtjevu se moe rjeavati samo ako ovlaeni tuilac nije
preduzeo gonjenje pred nadlenim sudom u roku od tri mjeseca od dana prijema pravosnane presude.


lan 437.

Podnoenje tube nadlenom sudu za naknadu tete

(1) Ako zahtjev za naknadu tete ne bude usvojen ili po njemu Federalno ministarstvo pravde ne donese odluku u
roku od tri mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, oteeni moe kod nadlenog suda podnijeti tubu za naknadu
tete.
(2) Ako je postignut sporazum samo u pogledu dijela zahtjeva, oteeni moe tubu podnijeti u pogledu ostatka
zahtjeva.
(3) Tuba za naknadu tete podnosi se protiv Federacije. U sluaju da Federacija naknadi tetu zbog neosnovanog
lienja slobode ili neopravdane osude ona stie pravo regresa od kantona ijim je zakonom osnovan sud koji je donio
pravosnanu presudu, odnosno rjeenje.


lan 438.

Pravo nasljednika na naknadu tete

(1) Nasljednici nasleuju pravo oteene osobe na naknadu imovinske tete. Ako je oteeni ve stavio zahtjev,
nasljednici mogu nastaviti postupak samo u granicama ve postavljenog zahtjeva za naknadu tete.
(2) Nasljednici oteene osobe mogu poslije njegove smrti nastaviti postupak za naknadu tete, odnosno pokrenuti
postupak ako je oteena osoba umrla prije isteka roka zastarjelosti a zahtjeva se nije odrekla.


lan 439.

Ostale osobe kojima pripada pravo na naknadu tete

(1) Pravo na naknadu tete pripada i :
1) osobi koje je bila u pritvoru, a nije dolo do pokretanja krivinog postupka, ili je postupak obustavljen pravosnanim
rjeenjem, ili je pravosnanom presudom osloboena od optube ili je optuba odbijena;
2) osobi koja je izdravala kaznu lienja slobode, a povodom ponavljanja krivinog postupka izreena joj je kazna
lienja slobode u kraem trajanju od kazne koju je izdrala ili je izreena krivina sankcija koja se ne sastoji u lienju
slobode ili je oglaena krivom, a osloboena od kazne;
3) osobi koja je usljed greke ili nezakonitog rada organa neosnovano liena slobode, ili je zadrana due u pritvoru
ili ustanovi za izdravanje kazne ili mjere;
4) osobi koje je u pritvoru provela due nego to traje kazna zatvora na koju je osuena.
(2) Osobi koja je liena slobode bez zakonskog osnova, pripada pravo na naknadu tete ako protiv nje nije odreen
pritvor, niti joj je vrijeme za koje je liena slobode uraunato u izreenu kaznu za krivino djelo ili za prekraj.
(3) Naknada tete ne pripada osobi koja je svojim nedoputenim postupcima prouzrokovala lienje slobode. U
sluajevima iz take 1. stava 1. ovog lana iskljueno je pravo na naknadu tete iako su postojale okolnosti iz lana
435. stav 1. ili ako je postupak obustavljen na osnovu lana 219. ovog zakona.
(4) U postupku za naknadu tete u sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana, shodno e se primjenjivati odredbe ove glave.


lan 440.

Naknada tete prouzrokovane sredstvima javnog informiranja

Ako je sluaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano lienje slobode neke osobe prikazivan u sredstvu
javnog informiranja i time je bio povrijeen ugled te osobe, sud e, na njen zahtjev, objaviti u novinama ili drugom
sredstvu javnog informiranja saoptenje o odluci iz koje proizilazi neopravdanost ranije osude, odnosno neosnovanost
lienja slobode. Ako sluaj nije prikazivan u sredstvu javnog informiranja, ovakvo saoptenje e se, na zahtjev te
osobe, dostaviti dravnom organu, privrednom drutvu ili drugoj pravnoj osobi u kojoj je ta osoba zaposlena, a ako je
to za njenu rehabilitaciju potrebno - politikoj stranci ili udruenju graana.


lan 441.

Osobe kojima pripada pravo podnoenja odtetnog zahtjeva

(1) Poslije smrti osuene osobe pravo na podnoenje ovog zahtjeva pripada njenom branom odnosno vanbranom
drugu, djeci, roditeljima, brai i sestrama.
(2) Zahtjev iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti i ako nije stavljen zahtjev za naknadu tete.
(3) Nezavisno od uvjeta predvienih u lanu 435. ovog zakona, zahtjev iz st. 1. ovog lana moe se podnijeti i kada je
povodom vanrednog pravnog lijeka izmijenjena pravna kvalifikacija djela, ako je usljed pravne kvalifikacije u ranijoj
presudi bio tee povrijeen ugled osuene osobe.
(4) Zahtjev iz st. 1. do 3. ovog lana podnosi se u roku od est mjeseci sudu O zahtjevu odluuje vijee (lan 25. stav
6.). Prilikom rjeavanja o zahtjevu, shodno se primjenjuju odredbe lana 435. stav 2. i lana 439. stav 3. ovog zakona.


lan 442.

Rehabilitacija

Sud koji je u krivinom postupku sudio u prvom stepenu donijee po slubenoj dunosti rjeenje kojim se ponitava
upis neopravdane osude u kaznenoj evidenciji. Rjeenje se dostavlja organu nadlenom za voenje kaznene
evidencije. O ponitenom upisu ne smiju se nikome davati podaci iz kaznene evidencije.


lan 443.

Zabrana upotrebe podataka

Osoba koja na bilo koji nain doe do podataka koji se odnose na neopravdanu osudu ili na neosnovano lienje
slobode, ne moe upotrijebiti podatke na nain koji bi bio od tete za rehabilitaciju osobe protiv koje je voen krivini
postupak.


lan 444.

Pravo na naknadu tete u vezi sa zaposlenjem

(1) Osobi kojoj je zbog neopravdane osude ili neosnovanog lienja slobode prestao radni odnos ili svojstvo
osiguranika socijalnog osiguranja, priznaje se radni sta, odnosno sta osiguranja kao da je bila na radu za vrijeme za
koje je zbog neopravdane osude ili neosnovanog lienja slobode sta izgubila. U sta se uraunava i vrijeme
nezaposlenosti do koje je dolo zbog neopravdane osude ili neosnovanog lienja slobode, a koja nije nastala krivicom
te osobe.
(2) Prilikom svakog rjeavanja o pravu na koje utie duina radnog staa, odnosno staa osiguranja, dravni organ,
preduzee ili druga pravna osoba uzet e u obzir sta priznat odredbom stava 1. ovog lana.
(3) Ako dravni organ, preduzee ili druga pravna osoba iz stava 2. ovog lana ne uzme u obzir sta priznat
odredbom stava 1. ovog lana, oteena osoba moe zahtijevati da sud utvrdi da je priznavanje ovog vremena
nastupilo po zakonu. Tuba se podnosi protiv dravnog organa, preduzea ili drugoe pravne osobe koje osporava
priznati sta i protiv Federacije.
(4) Na zahtjev dravnog organa, preduzea ili druge pravne osobe kod koje se pravo iz stava 2. ovog lana ostvaruje,
isplatit e se iz sredstava budeta Federacije propisani doprinos za vrijeme za koje je odredbom stava 1. ovog lana
sta priznat.
(5) Sta osiguranja priznat odredbom stava 1. ovog lana u cjelini se uraunava u penzijski sta.



GLAVA - XXXIII - POSTUPAK ZA IZDAVANJE POTJERNICE I OBJAVA


lan 445.

Traenje adrese

Ako se ne zna prebivalite ili boravite osumnjienog, odnosno optuenog, kada je to po odredbama ovog zakona
neophodno, tuilac ili sud zatrait e od policijskog organa da osumnjienog, odnosno optuenog potrae i da tuioca
odnosno sud obavijeste o njegovoj adresi.


lan 446.

Uvjeti za izdavanje potjernice
(1) Izdavanje potjernice moe se narediti kad se osumnjieni, odnosno optueni protiv kojeg je pokrenut krivini
postupak zbog krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna nalazi u
bjekstvu, a postoji naredba za njegovo dovoenje ili rjeenje o odreivanju pritvora.
(2) Izdavanje potjernice nareuje sud.
(3) Izdavanje potjernice naredit e se i u sluaju bjekstva osuenog iz ustanove u kojoj izdrava kaznu, bez obzira na
visinu kazne, ili bjekstva iz ustanove u kojoj izdrava zavodsku mjeru vezanu s lienjem slobode. Naredbu, u tom
sluaju, izdaje rupravnik ustanove.
(4) Naredba suda ili upravnika ustanove za izdavanje potjernice dostavlja se policijskim organima, radi izvrenja.


lan 447.

Izdavanje objave

(1) Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u vezi s krivinim djelom, ili ove predmete treba pronai, a
naroito ako je to potrebno radi ustanovljavanja istovjetnosti pronaenog nepoznatog lea, naredit e se izdavanje
objave kojom e se zatraiti da se podaci ili obavjetenja dostave organu koji vodi postupak.
(2) Policijski organi mogu objavljivati i fotografiju lea li nestale osobe ako postoje osnovi sumnje da je do smrti,
odnosno nestanka te osobe, dolo usljed krivinog djela.


lan 448.

Povlaenje potjernice ili objave
Organ koji je naredio izdavanje potjernice ili objave duan je da je odmah povue kad se pronae traena osoba ili
predmet ili kad nastupi zastarjelost krivinog gonjenja ili izvrenja kazne ili drugi razlozi zbog kojih potjernica ili objava
vie nije potrebna.


lan 449.

Ko raspisuje potjernicu ili objavu

(1) Potjernicu i objavu raspisuje nadleni policijski organ koga odreuje sud u svakom pojedinom sluaju, odnosno
ustanova iz koje je pobjegla osoba sa izdravanja kazne ili zavodske mjere.
(2) Ako je vjerovatno da se osoba za kojom je izdata potjernica nalazi u inostranstvu, nadleno ministarstvo Bosne i
Hercegovine moe raspisati i meunarodnu potjernicu.



GLAVA - XXXIV -NEDOVOLJAN BROJ SUDIJA


lan 450

Nedovoljan broj sudija

(1) Ako se kod suda koji sudi samo u prvom stepenu zbog nedovoljnog broja sudija ne moe obrazovati vijee
predvieno u lanu 25. stav 6. ovog zakona, poslove iz nadlenosti tog vijea vrit e vijee neposredno vieg suda,
ako odredbama stava 2. i 3. ovog lana nije drugaije odreeno.
(2) Poslije predaje optunice, prigovor odreuje ili ukida, po sasluanju tuioca, predsjednika vijea odnosno sudija,
na glavnom pretresu - vijea.
(3) Sudija prvostepenog suda donosi odluku o zahtjevu za ponavljanje postupka (lan 346. stav 1.).



GLAVA XXXV - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


lan 451.

Raunanje rokova

(1) Ako je na dan stupanja na snagu ovog zakona bio u toku neki rok, taj rok e se raunati po odredbama ovog
Zakona, osim ako je dotadanji rok dui.
(2) Odredbe lana 151. st. 2. i 3. ovog zakona o rokovima trajanja pritvora primjenjuju se u predmetima zapoetim
nakon stupanja na snagu ovog zakona.


lan 452.

Rjeavanje predmeta primljenih u rad

(1) Postupci u krivinim predmetima primljenim u rad kod sudova prije stupanja na snagu ovog zakona nastavit e se
po odredbama ovog zakona, osim ako odredbama ovog lana nije drugaije odreeno.
(2) Premeti istrage iz stava 1. ovog lana dostavit e se tuiocu odmah, a ako je u toku izvrenje pojedinih istranih
radnji - u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(3) Postupci u predmetima iz stava 1. ovog lana u kojima je optunica stupila na pravnu snagu nastavit e se po
dosadanjim propisima, osim ako odredbama ove glave nije drugaije odreeno.
(4) Predmete iz nadleanosti suda Bosne i Hercegovine primljene u rad kod sudova do stupanja na snagu ovog
zakona, u kojima je optunica stupila na pravnu snagu, dovrit e ti sudovi po dosadanjim propisima. Premete iz
nadlenosti suda Bosne i Hercegovine primljene u rad kod sudova u Federaciji, odnosno tuilatva u kojima optunica
nije stupila na pravnu snagu, dovrit e ti sudovi po odredbama ovog zakona, osim ako sud Bosne i Heregovine, po
slubenoj dunosti ili na obrazloeni prijedlog stranaka ili branioca, ne odlui da preuzme takav predmet.
(5) Postupke u predmetima u kojima je podnesen optuni prijedlog dovrit e sudovi po dosadanjim propisima, osim
ako odredbama ove glave nije drugaije odreeno.
(6) Premete primljene u rad kod viih sudova do stupanja na snagu ovog zakona u kojima e doi do izmjene u
pravnoj ocjeni krivinog djela ili do izmjene u stvarnoj nadlenosti suda, dovrit e ti sudovi.


lan 453.

Prihvatanje prikupljenih dokaza

Ako je sud Bosne i Hercegovine voenje postupka iz svoje nadlenosti prenio sudu u Federaciji na ijem je podruju
krivino djelo izvreno ili pokuano, taj sud e prihvatiti dokaze koji su u skladu sa zakonom prikupljeni u toku istrage i
sudskog osiguranja.


lan 454.

Pravo privatnog tuioca i oteenog kao tuioca

(1) Krivini postupak za krivina djela za koja se prije stupanja na snagu ovog zakona krivino gonjenje preduzelo po
privatnoj tubi iz lana 291. KZFBiH ("Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine", br. 43/98, 15/99 i 29/99), ili
po optunici, odnosno optunom prijedlogu oteenog kao tuioca, e se nastaviti po dosadanjim propisima, osim
ako odredbama l. 451. do 458. ovog zakona nije drugaije propisano.
(2) Istragu u predmetima iz stava 1. ovog lana sud e rjeenjem prekinuti i o tome u roku od osam dana obavijestiti
oteenog kao tuioca. Oteeni ima pravo u roku od osam dana od kada je primio izvjetaj podnijeti
prijedlog uredu tuioca radi preuzimanja gonjenja. Ako tuilac ne preuzme gonjenje u roku od 15 dana od dana
podnoenja prijedloga, o tome e obavjestiti sud, koji e postupak rjeenjem obustaviti.


lan 455.

Mogunost suenja u odsustvu

(1) Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona doneseno rjeenje o suenju u odsustvu, postupak e se rjeenjem
prekinuti. Kada prestanu smetnje koje su prouzrokovale prekid postupka, postupak e se nastaviti po ovom zakonu.
(2) Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona optuenom sueno u odsustvu i donesena presuda, postupak e se
zavriti po dosadanjim propisima, osim ako odredbama ove glave nije drugaije propisano.


lan 456.

Rjeavanje po albi na drugostepenu presudu i po zahtjevu za zatitu zakonitosti

(1) U postupcima u kojima je do stupanja na snagu ovog zakona izjavljena alba na presudu drugostepenog suda ili je
bio u toku rok za albu na presudu drugostepenog suda i u njemu izjavljena alba, postupak e se nastaviti i dovriti u
skladu sa dosadanjim propisima.
(2) U postupcima u kojim je do stupanja na snagu ovog zakona podnesen zahtjev za zatitu zakonitosti ili je bio u
toku rok za podnoenje zahtjeva za zatitu zakonitosti i u tom roku izjavljen zahtjev za zatitu zakonitosti, postupak e
se nastaviti i dovriti u skladu sa dosadanjim propisima.
(3) Federalni tuilac moe podnijeti zahtjev za zatitu zakonitosti u istom roku koji prema dosadanjim propisima vai
za osuenog i njegovog branioca.
(4) Ako se nakon stupanja na snagu ovog zakona povodom albe ili vanrednog pravnog lijeka ukine presuda,
postupak e se nastaviti i dovriti u skladu sa odredbama lana 452. st. 3. i 5. ovog zakona.


lan 457.

Donoenje podzakonskih propis

Podzakonski propisi predvieni ovim zakonom donijee se najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona.


lan 458.

Prestanak primjene propisa

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje vaiti Zakon o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine
("Slubene novine Federacije BiH", br. 43/98, i 23/99,) osim ako odredbama l. 451. do 457. ovog zakona nije
drugaije odreeno.


lan 459.

Stupanje na snagu ovog zakona

Ovaj zakon stupa na snagu 1. avgusta 2003. godine.