1.Zato uzimati alge ?

Suvremeni ljudi ive u prilino zagaenom i nervoznom svijetu. Sadraj veine hrane
nije izbalansiran - upravo zato su alge, osobito mikroalge od ivotne i strateke vanosti.
SZ!Svjetska Zdravstvena rganiza"ija# preporua njihovu uporabu kao jedan od
najboljih naina rjeavanja zdravstvenih problema nae sadannjosti a vjerujem i
budunosti. Zato uzimati alge$
1. Jaaju imuni sustav
2. Jaaju kardiovaskularni sustav, reguliraju teinu i poveavaju dobri
kolesterol na raun loeg.
. !oboljavaju stanje probavnog trakta, kao i samu probavu
". !oboljavaju prirodno ienje od toksina, otpada i radija#ije
$. %manjuju opasnost od tumora zbog bogatog sadraja antioksidanata
&. 'tite i (lijee(
). *jepota i odlina +orma od prirode

1. Jaaju imuni sustav
%lge %&% aktiviraju lim'o"ite i poboljavaju njihovu sposobnost prelaska iz krvnih ila u
tjelesna tkiva, u kojima otkrivaju i unitavaju bakterije, viruse, gljivi"e i tumorske stani"e.
(ogate su beta-karotenom !prirodni pigment od kojeg se u tijelu stvara vitamin %#.
Zahvaljujui njegovom snanom antoksidantnom i imunostimulirajuem djelovanju,
smanjuje se opasnost od raka.
)ajvaniji za nae zdravlje i blagostanje je psiho-neuro-endokrino-imuni sustav ili
*)+, sustav. %lge su savreno sredstvo njegovog jaanja i harmoniza"ije. )aroito su
korisne dje"i koja esto oboljevaju, osobama u ijim obiteljima ima sluajeva raka, protiv
krvarenja desni, tetnog utje"aja radija"ije, zagaenja, medikamenata, kod kroninih
bolesnika i rekonvales"enata, ali koriste i svim zdravim osobama kojima je stalo do
vlastitog zdravlja.
-ada je imuni sustav pod stresom ili je obolio, poinje se troiti metabolika energija
tijela i takve osobe pate od kroninog umora i nedostatka tjelesne energije. .ale koliine
algi vraaju imunom sustavu harmoniju i stabiliziraju ga ime se oslobaa od dodatnog
posla velik dio iste energije koja se moe iskoristiti za ponovnu uspostavu zdravlja i bolju
asimila"iju hrane.
ni koji redovito konzumiraju mikroalge, uvjerili su se osobno da se znaajno ubrzava
oporavak nakon bolest kao i zaratavanje rana. sim toga, energiniji su, sposobniji za
rad, otporniji na stres i nepovoljne vanjske uvjete. Zdrav imuni sustav je od osobitog
znaaja kod dje"e zbog sazrijevanja organizma. %ko u prvim godinama ivota esto
oboljevaju, nakon ukljuivanja algi u jelovnik - brzo kompenziraju ev. zaostatak rastu i
razvoju.
2. Jaaju kardiovaskularni sustav, reguliraju teinu i poveavaju dobri
kolesterol na raun loeg.
,straivanja u )jemakoj i ,ndiji pokazuju da alge uz smanjenje kolesterola, smanjuju i
kilograme. / +uropi i S%0-u debljina je jedan od najvanijih problema od so"ijalnog
znaaja. *redstavlja bolesno stanje povezano s metabolikim smetnjama i otvara vrata
najrazliitim oteenjima, smanjuje samouvjerenost i pogorava kvalitetu ivota.
1edovito uzimanje mikroalgi tijekom nekoliko mjese"i, po pravilu rjeava problem
gojaznosti, osim u sluaju ozbiljnih metabolikih poremeaja ili kod izuzetno prodrljivih,
bezvoljnih i inertnih osoba koje vode ustajali ivot. 0odavanjem kroma, 2oenz3ma 456 i
7- karnitina olakava se odravanje poeljne tjelesne teine.
. !oboljavaju stanje probavnog trakta, kao i samu probavu
%lge su poeljne i za jaanje blagotvorne "rijevne 'lore osobito laktoba"ilusa i bi'idusa,
poveavajui im koliinu a samim tim smanjujui opasnost od razvoja patogenih
bakterija kao to su +s"heri"hia "oli i 2andida albi"ans. (lagotvorna "rijevna 'lora
poboljava apsorp"iju hrane, titi od zatvora !opstipa"ije# i autointoksika"ije a temelj je i
stabilnog zdravlja. *reko 8666 razliitih en"ima u mikroalgama je od izuzetne vanosti
za dobro stanje metabolizma i probavnog sustava. .odrozelene alge su lako probavljive
a naroito u sluajevima kada "rijeva ne mogu apsorbirati obinu hranu. / tom pogledu
izuzetak je hlorela, ija je stanina stijenka od "eluloze. .eutim, hlorela ima drugu
prednost - "eluloza vee toksine i metale, isti "rijeva i izba"uje neistoe.
". !oboljavaju prirodno ienje od toksina, otpada i radija#ije
%&%, spirulina i hlorela proiavaju jetru, krv i samim tim "ijelo tijelo. )ajbolje
mehaniko ienje osigurava hlorela, jer sadri "elulozu i djeluje kao 9metla za "rijeva:.
.eutim, druge vrste algi, osobito kelp, imaju isto tako dobra kelirajua svojstva tj. veu
i izba"uju iz tijela radioaktivne i druge tetne tvari.
/tvreno je da takori kojima su davali spirulinu i hlorelu, izba"uju ; puta vee
koliine opasnog dioksina, nego pri koritenju druge prehrane.
.ikroalge se uspjeno primjenjuju kod oteenja bubrega uzrokovanog
intoksika"ijom ive i razliitim lijekovima. *ri tome regeneriraju !<oivljavaju<# veliki dio
oteenih i polumrtvih stani"a. =o nas navodi na misao da e alge blagotvorno utje"ati
na zdravlje ljudi koji ive u zagaenoj sredini stalno izloeni opasnosti intoksika"ije
tekim metalima.
%&% i spirulina smanjuju alergine reak"ije na zraenje. =ijekom 5>>?. godine ruski su
znansteni"i promatrli 8;6-ero dje"e, rtve @ernobilske katastro'e. Svaki dan, kroz ?A
dana, primali su po A grama algi, pri emu se koliina radionukleida u njihovim tijelima
smanjila za A6B.
0anas smo svi rtve toksinih kemikalija iz zraka, vode, hrane i lijekova koje naa
tijela moraju neprekidno eliminirati. *rirodna kombina"ija drago"jenih hranjivih tvari u
modro-zelenim algama moe nam u tome pomoi.
$. %manjuju opasnost od tumora zbog bogatog sadraja antioksidanata
%lge su izuzitno bogate beta-karotenom !provitamin %#, vitaminima (, 2 i + kao i
mikroelementimaC mangan, "ink, magnezij, kal"ij, bakar, eljezo, selen, krom i drugim
koji izgrauju antioksidantne en"ime u naim tijelima. =i en"imi nas rjeavaju slobodnih
radikala koji inae pospjeuju starenje i dovode do tetnih muta"ija.
-anadski lijeni"i su utvrdili da svakodnevno uzimanje jednog grama %&%-e poveava
za ?6B migra"iju = lim'o"ita u tkiva gdje otkrivaju i unitavaju ev. bakterije, viruse,
gljivi"e i stani"e raka.
/poraba jednog grama spiruline svakodnevno, tijekom godine dana, smanjila je
znaajno ona oboljenja kod dje"e predkolske dobi. ,sta koliina dovela je do pune
regresije raka usta kod ??B oboljelih !mukra"a koji su vakali duhan#.
,straivanja potvruju pretpostavku da prirodni karotenoidi u algama i u povru
posjeduju najvei antioksidantni i antikan"erogeni uinak. Sintetski beta-karoten ne daje
tako dobre rezultate. /ostalom, vei dio izoliranih minerala se nepotpuno apsorbira u
naim tijelima.
Ditamini i minerali djeluju sinergistiki a zbog maksimalno pozitivnog uinka,
neophodno ih je uzimati skupa. /pravo zbog toga neki autori tvrde kako veina umjetnih
vitaminskih preparata nije dovoljno izbalansirana i zato nemaju eljeno i teoretski
oekivano djelovanje. / tom pogledu, alge su bez sumnje u prednosti budui su
unikalna !jedinstvena#, prirodna, isprobana tijekom tisuljea, idealna kombina"ija
vitamina, minerala i ostalih esen"ijalnih tvari.
.ikroalge i njihovi ekstrakti sprjeavaju razvitak tumora kod ljudi i ivotinja koji inae
nastaju uslijed poremeene strukture 0)-, to vodi ka nekontroliranom bujanju stani"a.
*ostoji sustav spe"ijalnih en"ima, nazvan endonukleaze, koji popravlja 0)- i odrava
stani"e zdravim i ivim. -ada je aktivnost tih en"ima poremeena zbog radija"ije i
toksina, greke u 0)--u ostaju nepopravljene i moe doi do pojave raka.
7aboratorijska istraivanja dokazuju da unikalni polisaharidi razliitih mikroalgi
poveavaju en"imnu aktivnost u staninim jezgrama i pospjeuju obnovu 0)-. ,maju i
snano tonizirajue djelovanje na imuni sustav i pomau nam da izgradimo nove
imunokompetentne stani"e. Dani dijelovi imunog sustava su kotana sr, makro'agi, =-
stani"e, slezena i timus. Svi oni pod utje"ajem mikroalgi 'unk"ioniraju aktivnije.
%ktivira se i humoralni imunitet - poveava se proizvodnja antitijela i drugih molekula
koje tite organizam od virusa.
Stanini imuni sustav ine stani"e "irkulirajue u krvi i sta"ionarne u organima kao to
su jetra, slezena, timusna lijezda, lim'ni vorovi, adenoidi, krajni"i i kotana sr. %lge ih
stimuliraju i poboljavaju njihovu 'unk"iju.
)%S% pokuava uzgojiti spirulinu u svojim kozmikim stani"ama, jer ona proiava
zrak od ugljinog dioksida, stvara kisik i ekoloki je jedna od najusklaenije zdrave
hrane na Zemlji.
&. 'tite i (lijee(
)ajvei dio kroninih bolesti u drugoj polovi"i ivota uzrokuje stanina glad koja
pospjeuje starenje, intoksika"iju, opstipa"iju, metabolike smetnje, gojaznost, alergije,
upale, degenera"ije i dr.
%lge osiguravaju sigurnu zatitu organizma od svih tih problema. )jihova redovita
uporaba produava aktivni ivot za desetak godina i utjee blagotvorno na mnoge
bolestiC in'arkt, astma, aritmija, modana kap, staraka demen"ija, neke bolesti nervnog
sustava, eernu bolest i njegove komplika"ije, na smanjenje sluha i vida, razne kone
bolesti, alergina stanja, anemije, hipovitaminoze, bolesti probavnog trakta, probleme
jetre i bubrega.
). *jepota i odlina +orma od prirode
Stvarna ljepota dolazi iznutra. -ad su stani"e organizma proiene i dobro hranjene,
bolje i 'unk"ioniraju to se oituje veim samopouzdanjem i boljim izgledom, veoj
ukupnoj energiji. Sve <one< promjene !vidljive izvana# to nas smetaju, kao bore, sjene,
slabi nokti, proirene vene i kapilari, uvela koa itd. mogu se sprjeiti redovitom
uporabom algi. % ako su se ve pojavile, stanje se moe poboljati.
2.Zato uzimati alge ?

,nergija
,liksir za mozak i ivan i sustav
Zelena krv planete
-ranjenje i proiavanje tijela i du.a
-ranjenje s .olistike toke gledita
/jeana i jednolina pre.rana
,nergija
%lge nazivamo materijaliziranom Sunevom svjetlou. @esto ljudi osjeaju priljev
snage relativno brzo nakon uzimanja algi, mada se korist od njihove uporabe poveava
vremenom - naroito kod %&% algi koje kombiniraju kozmiku i zemaljsku energiju.
,liksir za mozak i ivani sustav
Sve su alge korisne za nervni sustav ali najdjelotvornije su %&% alge. ne bistre misao
i poboljavaju zapamivanje i pamenje uope. (alansiraju lijevu i desnu modanu
hemis'eru i potpomau razvoju integralnog ili holistikog miljenja koje kombinira logiku
s intui"ijom. 1azvijaju se kreativne sposobnosti i poveava produktivnost mozga.
Stimuliraju vie modane "entre ! epi'izu - tu se nalazi bioloki sat odgovoran za razvoj i
sazrijevanje osobe, za njegovu vezu s kozmosomE hipotalamus - "entralna distributivna
stani"a i koordina"ijski "entar mozga, predstavlja vezu sa podsvijeu i s vegetativnim
'unk"ijamaE hipo'iza - dirigent i koordinator hormonalne djelatnosti#. sim toga, %&% alga
aktivira suptilna osjetila, regulira san, obnavlja ivane stani"e i olakava njihovu
meusobnu vezu.
Zelena krv planete
-rvotvorni uinak mikroalgi potvren je u vie navrata. / tom pogledu najvei i
najpotpuniji e'ekt imaju %&% alge. (lagotvorno utjee na ljude oboljele od anemije zbog
neishranjenosti, na dje"u, trudni"e, dojilje i ene s materinim krvarenjem. )ormalno i
kod svih ostalih ljudi e'ekt na krv je izvanredan, a znamo da je krv nosila" vitalnosti
organizma.
-ranjenje i proiavanje tijela i du.a
bina, svakodnevna hrana esto sadri mnogo toksina !otrova#, otpadnih tvari i
kalorija. Dremenom, takav nain ishrane dovodi do intoksika"ije organizma to esto
rezultira raznim poremeajima i bolestima a esto dovodi i do gojaznosti sa svim njenim
neeljenim posljedi"ama.
.odrozelene alge su 566B kvalitetna hrana bogata svim sastoj"ima neophodnim za
normalno 'unk"ioniranje organizma u "jelosti usvojiva, ne sadre ni otrovne ni tetne
tvari, gotovo bez kalorija a uz to djeluju proiavajue, stimulirajue i obnavljajue za
tijelo ovjeka.
-ada se osjetimo umorni i radno nesposobni uz glavobolju i probleme s pamenjem,
najvjerojatnije je uzrok <zaepljenje< organizma otpadnim i tetnim tvarima iz hrane,
vode ili zraka.
Deinu programa za proiavanje je teko izvesti i oduzimaju puno vremena.
)ajjednostavnije je smanjiti obroke, prestati puiti i piti alkohol te u hranu ukljuiti modro-
zelene alge.
sim to proiavaju nagomilane toksine, tetne masnoe i sluz, alge osiguravaju
sve nezamjenjive !esen"ijalne# amino- i masne kiseline, vitamine i minerale, jaaju imuni
sustav, stimuliraju mozak i tite od oboljenja. )jihova je uporaba potpuno bezopasna.
)aroito su korisne tijekom zime, za dje"u i adoles"ente, trudni"e i dojilje, ljude
podlone stresu i velikim umnim i 'izikim naporima, kronino oboljele i rekonvales"ente.
*reporuljivo je zapoeti polagano. *ostoji program za lagani poetak, koji osigurava
detoksika"iju !ienje# organizma te postepeno privikavanje na alge. / krajnjoj mjeri
rezultati su uvijek blagotvorni, meutim, u poetku jako punovrijedna hrana moe
djelovati kao lagani ok. 0ok se ovjek nepravilno hrani, ne moe se osloboditi toksina.
%lge stimuliraju njihovo ienje a siguran znak zato je tzv. ljekovita kriza, koja se moe
oitovati laganom glavoboljom, proljevom i odreenim neraspoloenjem tijekom prvih
nekoliko dana uporabe.=o je znak priljeva toksina, nataloenih u stani"ama, u "irkula"iju
krvi - predstavlja dobar znak koji nas ne treba obeshrabriti. /brzo nakon toga, koa,
kosa i nokti postaju zdravijim i ljepim, a svi unutarnji organi poinju raditi usklaenije i
e'ikasnije.
*reporuam prije koritenja algi ukratko opisati kako spavamo, kakve su nam panja i
pamenje, da li imamo sklonost depresiji, imamo li kakve tjelesne tegobe, osjeamo li
pad energije i kako esto... %ko treniramo - kakva su naa postignua, kako se dugo
odmaramo itd. )akon nekoliko tjedana moemo usporediti stanje, odnosno vidjeti
uinak.
*rosjene dnevne potrebe odraslih osoba za algama su oko 5 gram. %ko je organizam
is"rpljen ili je dolo do ozbiljnog oboljenja, doza se treba poveati nekoliko puta s "iljem
breg obnavljanja i normaliza"ije biokemijskih pokazatelja. *oto su alge hrana, ne
postoji opasnost predoziranja, navike i dr. Fedino kod kelpa koji je bogat jodom treba
paziti na preporuenu dozu.
bvezatno se preporua poveati unos vode, kod zdravih ljudi to iznosi 8.A litre
dnevno - po mogunosti piti mineralnu negaziranu vodu a izbjegavati vodu iz vodovoda !
klorirana je i zagaena#, a ako se ve ne moe izbjei onda ju je potrebno prokuhavati.
(udui alge snabdjevaju organizam velikom koliinom energije, mnogi ljudi se
optereuju jo teim djelatnostima. 1azumnije je tu dopunsku snagu iskoristiti za
obnavljanje organizma ! san i odmor su pri tome jako vani#.
*o pravilu, korist od uporabe alge raste vremenom, doza takoer, to ovisi o nainu
ivota. .nogi ljudi osjeaju blagotvorne promjene ve prvih nekoliko dana ili odmah.
0rugi mogu imati potrebu za veim koliinama i osjeaju uinak tek nakon mjese" dana.
(udui alge rjeavaju problem <skrivenog, staninog gladovanja<, njihova uporaba
moe imati nevjerojatne uinke - vraanje ula mirisa, smanjenje nervoze kod dje"e,
poboljanje uspjeha uenika i studenata, reguliranje sna, olakanje premenstrualnog
sindroma, astme, alergije i migrene, poboljava stanja kod anemije, reumatske grozni"e,
%lzheimerove bolesti, epilepsije, multiple skleroze, raka itd.
,pak, ne treba oekivati trenutana uda - kada je rije o ishrani najbolji se uinak
postie nakon G-H mjese"i, ovisno o stanju organizma. %ko uistinu elimo promjeniti
stvari na dubljem nivou i ako smo uporni godinama, moemo doslovno preustrojiti svoje
tijelo i uivati u stvarnom zagrljaju zdravlja i vitalnosti organizma.
-ranjenje s .olistike toke gledita
Iolistika medi"ina prouava ovjekovo zdravlje na nekoliko nivoa- tjelesnom,
emo"ionalnom, psihikom i duhovnom. )a svakom nivou pojedinano <hranimo< svoju
energiju ovisno od toga s kakvim supstan"ana i vibra"ijama dolazimo u kontakt.
%ko se ograniimo samo na tjelesnu stranu zdravlja, ono ovisi o etiri osnovna 'aktora
- prehrana, ienje organizma, tjelesna aktivnost !vjebanje...# i odmor. Die panje u
sada posvetiti hranjenju i ienju tijelaC
*rehrana je vana jer njome osiguravamo, neophodne za normalno 'unk"ioniranje
organizma, brojne mikro- i makrohranjive tvari. .ikrohranjive tvari su vitamini i minerali
koji sami po sebi nisu izvori energije. =u ulogu imaju makrohranjive tvari !bjelanevine,
masti i ugljikohidrati # pod uvjetom da ima dovoljno mikrohranjivih tvari. Fo u drevnoj
kineskoj -njizi promjena ! Fi "zin# pieC <promatraj ime se ovjek hrani i znat e
njegovu bit<.
,shrana se moe promatrati s razliitih aspekata. 0o sada je medi"ina promatrala vie
njene 'izike i kemijske aspekte - kalorije, odnos izmeu bjelanevina, masnoa i
ugljikohidrata, vitamina i minerala dok se u zadnje vrijeme sve vea pozornost
posveuje suptilnoj strani prehrane - energiji, in'orma"iji itd.
Zadnjih godina se razvija znanost o staninoj prehrani koja prouava sve ove
stupnjeve - od odnosa izmeu bjelanevina, ugljikohidrata i masnoa do energetskih i
in'orma"ijskih pokazatelja.
%ko je jedna stani"a dobro ishranjena posjeduje vei vitalni poten"ijal i kao rezultat
toga, oboljeva mnogo manje, obnavlja se bre, ivi due i 'unk"ionira punovrijednije. ,
dok je ranije za ovjeka bilo od najvee vanosti stanje miia, danas je ipak vaniji
*siho-neuro-endokrino-imuni sustav.
Jto je ljudski organizam vie izloen stresu, utoliko je od vee vanosti pravilna
ishrana. .alo ljudi razmilja o problemima staninog gladovanja tj. malo se gleda na
kvalitetu onoga to se jede a vie na koliinu ! kvantitet#. *ostoji tvrdnja da ovjek
posjeduje uroenu sposobnost izbora hrane prema potrebama tijela. )a alost, ne
moemo uvijek raunati na tu nau intui"iju budui je kompromitirana suvremenim,
neprirodnim nainom ivota. d izuzetne je vanosti svjesni odnos prema ishrani,
preodgoj svojih ukusa i navika ovisno o tome kako smo odluili usmjeriti svoj ivot.
*ostoje razliiti sustavi hranjenja koji nose neto ra"ionalno u sebi i primjenjivi su za
odreene sluajeve, meutim niti jedan se ne moe primjeniti kao pana"ea. Svaki
ovjek ovisno o svom zdravlju, moralnim vrijednostima, 'inan"ijskim mogunostima itd.,
prolazi kroz razliite 'aze svog ivota u kojima primjenjuje jedan ili drugi sustav -
ponekad na tetu vlastitog zdravlja. Slijedi kratka in'orma"ija o razliitim pristupima
prehraniC
/jeana i jednolina pre.rana
(udui veina namirni"a, koje koristimo u svakodnevnoj prehrani, sama po sebi ne
sadri ba sve neophodne tvari za normalno, skladno 'unk"ioniranje organizma,
potrebno ih je kombinirati. 1azliita hrana je nalik razliitim ljudima - oni se ne slau
uvijek meusobno. Smatra se da "ijeli niz oboljenja nastaje kao rezultat nepravilne
kombina"ije nedovoljno punovrijednih namirni"a.
,dealno bi bilo, gledajui sa holistikog stanovita, konzumirati hranu koja sadri sve
neophodno u sebi, ne mjeajui je. )ajblie tom idealu su mikroalge, proizvodi pela,
voe, povre, itari"e i mlijeko.
S praktine toke gledita, najlake organizmu moemo priskrbiti sve potrebne
sastojke iz - algi. sim toga, one se dobro kombiniraju !podnose# sa drugom hranom
nadopunjujui je i inei je lake iskoristivom !usvojivom#. (udui su alge jako
kon"entrirana hrana, nije preporuljiva njena samostalna uporaba ! ona je suplement -
dodatak - ostaloj hrani#.
.zato uzimati alge
/esna i vegetarijanska pre.rana
!re.rambeni lana#
0u.ana i sirova .rana
!re.rana stani#a i .ranjivi doda#i
,nergetski aspekti .ranjenja
1n+orma#ijski aspekti .ranjenja
/esna i vegetarijanska pre.rana
Svi uitelji ovjeanstva i veina eminentnih ljudi, koji su ostavili trag u povijesti,
naglaavaju vanost vegetarijanstva za duhovni napredak ovjeka te njegov preodgoj.
Degetarijanstvo je nije samo vid prehrane ve predstavlja odreenu 'ilozo'iju ivljenja
povezanu s naelom nenasilja i potovanja prava postojanja svih vrsta. S druge strane,
postoje brojna znanstvena saznanja da meso teti zdravlju i uzrokuje ili pogorava tijek
mnogih kroninih bolesti naeg doba - povien krvni tlak, srani i modani udar, artritis,
tumori i dr.
0avno je opovrgnuto miljenje da je meso nezamjenjivo za obnavljanje krvi, kao izvor
aminokiselina, eljeza, vitamina!(58#... .ikroalge su, na primjer, nekoliko puta bogatije
aminokiselinama i organskim eljezom a da ne spominjem vitamin (58, od mesa a i
lagano se usvajaju. ,zuzetno su ista i energizirajua hrana to se ne moe rei za meso
u kojemu su kon"entrirani progutani i nagomilani pesti"idi, herbi"idi, hormoni,
radioaktivnni elementi, teki metali i dr.
/kljuivanje algi u jelovnik vegetarijana"a praktiki rjeava probleme vezane uz
mogue nedostatke jednih ili drugih hranjivih sastojaka. =o je osobito vano za dje"u
vegetarijanskih obitelji koja mogu ali i ne moraju, ako su ispravno hranjena, imati
nedostataka odreenih hranjivih tvari to se moe ispoljiti u njihovu razvoju u odnosu na
vrnjake. 1oditelji su zato prisiljeni dodavati im sintetske preparate koji sadre razne
vitamine i minerale. *onekad ti isti roditelji, duboko u sebi, nose osjeaj krivnje !to dje"i
uskrauju namirni"e ivotinjskog porijekla# i ne znaju kako ostati vjerni svojim
poimanjima prehrane i uope, etike i morala a da istovremeno osiguraju zdravlje svojoj
dje"i.
S druge strane, ene vegetarijanke ponekad, nije pravilo, imaju problema s
prehranom u trudnoi i dojenju pri emu razlog moe biti u povrnom i nedovoljnom
razumjevanju vegeterijanstva.
Sa sigurnou moemo svim vegetarijan"ima preporuati mikroalge kao prirodan i
izvanredan nain uravnoteivanja !balansiranja# prehrane i osiguranja neophodnih
uvjeta za savreno tjelesno zdravlje i duhovni razvoj. / tom pogledu, potvrujemo da su
alge savrena, najia i najpunovrijednija hrana u prirodi.
!re.rambeni lana#
/ osnovi ivota stoji energija koju dobivamo od Sun"a, dijelom je primamo izravno a
dijelom putem hrane !'otosinteza#.
&otosinteza je najaktivnija u mikroalgama ! vie od deset puta je e'ektnija nego u viim
biljkama# zbog bogatstva kloro'ila u njima !u biti bi trebalo govoriti o razliitim vrstama
kloro'ila koje reagiraju na razliite valne duine#. / tom pogledu su mikroalge na prvom
mjestu budui je njihov kloro'il, a i ostali 'ikopigmenti, u stanju asimilirati iri spektar
Suneve energije.
Sva su iva bia povezana u tzv. prehrambenom lan"u. *rin"ip je da se svaka
slijedea karika hrani prethodnom te slui za hranu slijedeoj. Sun"e sa svojom
energijom hrani osnovu tog lan"a, a na njegovom vrhu su ivotinje mesoderi, ovjek i
neki paraziti !ovisno od toga tko koga jede#
%lge su osnova prehrambenog lan"a - od njih lana" kree. =vrdi se da one ine KoB
biomase zemlje i proizvode vei dio kisika. )a taj nain obezbjeuju uvjete potrebne
ostalim ivim biima. *otpuno su autotro'ne tj. u stanju su prihvatiti duik iz zraka a da
ne moraju biti prihranjivane duinim gnojivom kao brojne agrarne kulture.
-ao hrana, alge imaju tu prednost jer su najblie Sun"u i prema tome primaju i
stvaraju najvie energije. / isto vrijeme, rastu u istim bazenima kao to je alkalno
-lamathsko jezero.
Jto se dalje dogaa u prehrambenom lan"u$ S jedne strane, poveava se entropija i
smanjuje energija, dok s druge strane - tetne tvari sadrane u svakoj prethodnoj,
prelaze i kon"entriraju se u slijedeoj kari"i. =ako se prema vrhu prehrambenog lan"a
nagomilava nekoliko tisua tetnih komponenti.
)pr. nitrati, 00= i drugi pesti"idi, herbi"idi i radija"ija iz tla i vode se nagomilavaju u
stonoj hrani i prelaze u organizme ivotinja koji pasu travu i koji se uzgajaju za meso i
mlijeko. - tome se jo dodaju i svi hormoni, medikamenti i dr. sredstva i postup"i koji se
koriste u stoarstvu.
%ko uzmemo za primjer razvoj patologije !oboljevanja# uslijed nagomilanog 00=-a u
pingvinima, 'okama i bijelim medvjedima u polarnim zonama, moe se pretpostaviti
zato ovjeanstvo zadnjih godina sve vie oboljeva. /tvreno je da su razlog brojni
tetni i teko razgradivi pesti"idi i herbi"idi koriteni masovo u bliskoj prolosti a preli su
iz tla u rijeke, mora i o"eane. / prehrambenom lan"u kreu se prema vrhu gdje su
svrstani ivotinje i ljudi.
)eki istraivai povezuju uestalosti i sve tee oblike degenerativnih bolesti, kao i
pojavu novih, neizljeivih oboljenja, s gomilanjem tetnih tvari u ljudskom organizmu.
Zato je od izuzetnog znaaja hraniti se to je mogue nie u tom lan"u budui tamo ima
manje toksina a vie energije. ,dealna hrana u tom pogledu su mikroalge, voe i povre,
itari"e, kotunjiavo voe i med. .lijeko i mlijeni proizvodi !ivotinjskog podrijetla# u
veini sluajeva su ve zagaeni kao i meso.
0u.ana i sirova .rana
*rema doktoru 2ousens-u hrana se dijeli u dvije grupe, koje on naziva <ivom< i
<mrtvom< hranom. snovna razlika meu njima je prisustvo ili odsustvo aktivnih en"ima.
<.rtva< je sva hrana toplinski obraena iznad AA 2, pri emu dolazi do denatura"ije
bjelanevina.
<Liva< se hrana dijeli u dvije grupe ovisno o tome koliko je svjea i koliko su aktivni
en"imi u njoj. Fedna ukljuuje tzv. biogenu .ranu - med i druge produkte pela, majino
mlijeko ! pod uvjetom da je majka zdrava i dobro hranjena#, sirovo mlijeko, namoene i
proklijale kli"e i drugu hranu bogatu en"imima. )pr. prilikom moenja sjemenki, en"imni
inhibitori se inaktiviraju a en"imi se aktiviraju i sjeme ivne pri emu poinje 'ormirati
ogromne koliine 'itohormona, 'itostimulatora, vitamina i drugih bioloki aktivnih tvari
jako korisnih za zdravlje ljudi. / stanju su ubrzati i olakati regenera"iju bolesnih stani"a.
.ikroalge pod uvjetima da su sauvale sve sastojke prilikom suenja se ubrajaju u
biogenu hranu visoke bioloke vrijednosti.
0ruga grupa ive hrane zove se tzv. bioaktivna. =u ubrajamo svjee sirovo voe i
povre. no je u stanju aktivirati, do izvjesne mjere, stanini metabolizam ali sami po
sebi ne mogu regenerirati ozbiljno oteene stani"e. +nergija sadrana u toj hrani posve
je dovoljna za odravanje organizma u dobrom stanju ali nije u stanju uzdii je na vii
energetski nivo u sluaju ozbiljne bolesti.
< Liva hrana < bogata je energijom i stimulira zatitne snage ovjeka, sadri veliku
koliinu organskih vitamina, minerala i drugih aktivnih tvari. *rema dr. 2ousens za
obnavljanje zdravlja neophodno je ukljuiti u na jelovnik vie od KoB biogene i
bioaktivne hrane. Za odrati relativno dobro zdravlje - oko HoB.
-uhana, smrznuta, konzervirana i uope preraena hrana ini grupu biostatine
!smanjenje vitalnosti# i bio"idne ! tetne i ubitane# hrane. Svjee pripremljena donosi
korist i energiju tijelu. *odgrijana, preprena, odstajala hrana, kao i ona u koju su
ubaene razliite tvari, neprirodne za organizam s "iljem poboljanja okusa i vanjskog
izgleda, ne bi se smjela uporabiti ako nam je stalo do naeg zdravlja. )a alost, doda"i
koji se nalaze u njima dovode ponekad i do psihike ovisnosti, a poznato je da je navika
na bilo to, opasna pojava.
0akle, budimo svjesni svakodnevne prehrane - moemo zapisivati to jedemo
tijekom jednog mjese"a i pokazati spisak nutri"ionisti. *rije nego ujemo miljenje
spe"ijaliste o naoj prehrani, uzmimo 8-G kapsule %&%-alge za osvjeenje naeg
ivanog sustava - jer ono to bi smo saznali, moglo bi nas iznenaditi i okirati M
!re.rana stani#a i .ranjivi doda#i
Fo prije G6 godina spe"ijalisti su zapoeli shvaati vanost problema stanine gladi i
predlagali su brojna rjeenja. )eprekidno se istrauju razliiti hranjivi produkti kako bi se
ustanovila njihova korist i nudile kombina"ije s "iljem poboljanja zdravlja.
)emogue je nabrojati i opisati svu zdravu hranu i dodatke - ipak se mogu naznaiti
opi prin"ipi i tenden"ije.
(jelanevine u svakodnevnoj prehrani su obino od mesa, jaja ili soje. / tome, u biti,
nema nita loe, meutim imajui u vidu nagomilavanje toksina u prehrambenom lan"u,
proteini soje imaju prednost. S druge strane, ivotinjski proteini su bogatiji eljezom i
vitaminom (58. *roteini mikroalgi su punovrijedniji i jo usvojiviji i to je vrlo vano bez
toksina.
Dei dio vitamina, koji se nude na tritu, sadri sintetizirane sastojke. Smjesa su
ekstrakata i kon"entrata, koji se akumuliraju u tijelu i mogu postati toksini, osobito ako
su topivi u mastima. 0rugi problem ovog pristupa !mislim na kemiju# je to to ljudi
pokuavaju imitirati prirodu, a to je prilino teak i gotovo neostvariv zadatak. )pr. neki
vitamini posjeduju po dva kemijski slina, "is i trans oblika, od kojih je samo jedan
aktivan, a drugi moe blokirati odgovarajue re"eptore i u stvari imati tetno djelovanje.
Za dobiti eljeni e'ekt su potrebne mnogo vee doze.
, ovdje, usporedba s mikroalgama se namee sama po sebi - njihovi su vitamini i
minerali prirodno izbalansirani u organskoj 'ormi i tijelo ih savrenom lakoom prihvaa.
-ombinirani su tako da uzajamno olakavaju i pojaavaju djelovanje !sinergizam#, bez
problema sa "is i trans obli"ima.
Svjetski <kapa"iteti< po ovom pitanju ve su odavno proglasili mikroalge
najsavrenijom staninom hranom na svijetu i preporuaju ih u rjeavanju problema u
svezi staninog gladovanja. / takvim sluajevima alge eleminiraju simptome kojima je
uzrok stanina glad a istovremeno se poveava i poboljava sposobnost reak"ije
bolesnika na lijeenje..
,nergetski aspekti .ranjenja
/zimanjem hrane stupamo u kontakt sa stanovitom enrgijom u prirodi. )pr. ,ndijan"i
su vjerovali, da e, ako pojedu sr"e jelena, dobiti njegovu plemenitost. %ko pozorno
promatramo ljude, koji redovito jedu svinjsko meso, nee nas iznenaditi ako najednom
otkrijemo neke "rte karakteristine za odgovarajuu vrstu. Fo oitija je stvar kod
pijana"a i narkomana - odmah vidimo da su < energizirani<.
*reputamo itateljima da sami izvedu svoje pretpostavke o utje"aju razliite hrane na
ljudski energetski sustav. Samo emo natuknuti da svaka hrana moe energizirati vie
energetskih "entara te uzrokovati djelovanje ne samo na 'izikom, ve i na
emo"ionalnom i psihikom nivou. Iranjenje utjee na karakter i miljenje ovjeka i
pitanje je odgovornosti odabir hrane, ukoliko se elimo pravilno razvijati.
Sva energija na Zemlji dolazi od Sun"a !tzv. suneva prana#. .ikroalge su najvei ivi
trans'ormator te iste energije. &otosintezom je uskladitavaju kao tekuu sunevu
svjetlost a kada uzimamo alge kao hranu ta se ivototvorna suneva energija razlijeva
naim tijelom.
1azumljivo, djelomino se to odnosi i na voe, povre i itari"e. 1azlika je u tome da
se u algama gomila univerzalna kozmika energija, dok biljke vie vrste, odabiru samo
stanovite njene sastojke. .oe se rei, da je energija algi polimor'na, a njihova korist
svestrana.
=o potvruje izmeu ostalog i radiestezija mjerenjem energije u produktima koji
sadre alge. )eki tvrde da je u algama klju rjeenja zdravstvenih problema
ovjeanstva - vrijeme e prosuditi.
(udui alge rastu na velikoj nadmorskoj visini ! oko 8666 m# u direktnom su dodiru s
energijama -ozmosa i Sun"a, te su zbog toga drago"jen izvor univerzalnih kozmikih
energija a pogotovo ako se ima u vidu utje"aj -raternog jezera, vrha Shasta i brojnih
geotermalnih izvora u regiji - sve to ini jedinstvenu energetsku kombina"iju koju je
nemogue oponaati bilo gdje na Zemlji. .oda tu treba traiti razlog za utje"aj algi na
ljudski um - ipak je evolu"ija ovjeanstva u svezi sa stanovitim kozmikim aspektima.
1n+orma#ijski aspekti .ranjenja
/ svakoj hrani koju primamo sadri se in'orma"ija koja se prenosi u nae stani"e
najmanje na dva naina C na nivou 0)-N1)- putem genetske in'orma"ije te na nivou
mikrotubularnog aparata kroz 'ine strukturne promjene u "itoplazmi.
/ ustima i grlu ovjeka nalazi se Oaldaerov lim'atini prsten - kompleks lim'nog tkiva
bogatog imunokompetentnim stani"ama, dok su u "rijevima *ajerove ploe - nakupine
lim'o"ita velikog znaaja za na imunitet. ,n'orma"ije koje primamo iz razliite hrane,
kao i od razliitih mikroorganizama odmah se obrauju u naem imunom sustavu.
Djerojatno u svezi s tim su od velikog znaaja i probioti"i - korisni mikroorganizmi koju
nastanjuju probavni, dini i urinarni trakt, kao i kou ovjeka, makar za sad njihova uloga
nije jo uvijek dovoljno prouena. /prkos oskudnim poda"ima preporua se dobro
odravanje korisne mikro'lore jer emo si na taj nain pritedjeti vie zdravstvenih
problema.
*rema nekim autorima, in'orma"ija sadrana u algama pomae u preivljavanju,
usklaivanju i evolu"iji svijesti ovjeka.
Jto se preivljavanja tie, moe se rei da su alge ampioni ne samo na planeti, ve i
u kozmikim razmjerima. 0ovoljno je spomenuti da su upravo one prva iva bia na
naoj planeti koja su se pojavila prije ? milijarde godina i od onda do danas su najbrojniji
stanovni"i Zemlje - KoB "ijele biomaseM
%lge su ne samo preivjele, usprkos svih kataklizmi, ve one <marljivo biljee u svom
notezu< naine preivljavanja i razmjenjuju ih s ostalim obli"ima ivota na planeti putem
izmjene signala ! tzv. replikoni - djelii genetske in'orma"ije#. vi signali se ire posvuda
velikom brzinom te pomau u opstanku ivota na Zemlji.
.ikroalge se nalaze posvuda, ak je i zrak koji udiemo ispunjen njihovim njenim
porukama. Itjeli - nehtjeli mi primamo njihove in'orma"ije. -ada ih jedemo, ta razmjena
postaje mnogo uinkovitija. )eemo pretjerati ako kaemo da su alge u mnogoemu
uitelji ljudi u nemilosrdnoj koli opstanka - vrlo kompetentni i na prvi pogled neprimjetni.
/sklaujue djelovanje algi ve smo vidjeli - radi se o njihovom uinku na ljudski *)+,
sustav.
".zato uzimati alge ?
2u.ovni aspekti .ranjenja
0armiki aspekti .ranjenja
Zemljopisni i sezonski aspekti .ranjenja
2ijeta duge
3ri gune4 tamas, ra5as i satva
Zakljuak
2u.ovni aspekti .ranjenja
/ usporedbi sa ostalim aspektima hranjenja ovaj je aspekt bezrazlono zanemarivan i
nedovoljno shvaan. Zar na osnovni zadatak na ovom svijetu nije na duhovni rast i
irenje nae svijesti do te mjere, kako bi se otvorili to vie prema osnovnim kozmikim
prin"ipima - 7jubavi i Svijetlosti.
Sa duhovne toke gledita najvaniji pokazatelji u o"ijeni hrane su njena istoa kao i
energija koju ona daje. d velikog je znaaja odakle ona potjee, donosi li njena
uporaba neku tetu ili uzrokuje bol nekome, koliko je svjea i najblia svom prirodnom
obliku, tko je priprema, u kakvom se stanju duha nalazimo dok jedemo, ukoliko je u
skladu sa potrebama sadanje etape naeg razvoja itd. / tom pitanju postoji i neto
tajanstveno i neuhvatljivo, skriveno za ne prosvijeene.
Svako moe sam pro"ijeniti koliko je njegova svakodnevna prehrana ista, svjea i
kakve je energetske vrijednosti. ,majui u vidu ulogu Sun"a, logino je prihvatiti da su
najkorisnije u duhovnom aspektu one hrane, one namirni"e koje su najjae povezane s
njim - dakle, ponovo mikroalge i neke biljke. 1azlika je u tome da alga ima univerzalno
usklaujue djelovanje, dok su biljke vie spe"ijalizirane.
0armiki aspekti .ranjenja
Zakoni karme u opim "rtama poklapaju se sa zakonima 'izike - svakom djelovanju
odgovara protudjelovanje !ak"ija-reak"ija#. 0rugim rjeima <to posije to e i njeti<.
@ovjek se povezuje s energijama svih stvari i bia koje prolaze kroz njegov ivot i nosi ih
u sebi ak i protiv svoje volje sve dok ne iskua posljedi"e ili ih se na neki nain uspije
osloboditi.
/ punom smislu rijei, to se odnosi i na hranjenje - svaka naa stani"a uva
uspomenu vezanu za povijest nae hrane. /pravo od toga ovisi prema emu ovjek
osjea privlanost i prema tome kako eli ivjeti. *onekad dolazi do unutarnje
proturjenosti - ovjek uti da ono to radi nije dobro - ali se ne moe zaustaviti. Fedan
od razloga ove neusklaenosti lei u njegovom nainu prehrane npr. pretjerano
stimulirajua ili neista hrana, uporaba alkohola, kave, mesa i dr.
*oznato je da su golubovi u prin"ipu miroljubiva bia, ali ne u svim uvjetima. =ako je s
njima eksperimentirano - jednoj su grupi davali meso a drugoj - ito. / prvoj grupi su se
golubovi poeli meusobno tui, dok u drugoj takvih problema nije bilo. Zar se isto ne
dogaa i sa ljudima $ .eu nasilni"ima koje susreemo vjerojatno nema mnogo
vegetarijana"a.
*redlae se u budunosti da ljude sklone prijestupima preodgajamo strogom
kontrolom njihove prehrane. *onimo se ve danas odnositi s vie odgovornosti prema
svojoj ishrani - od toga ovisi ne samo na ivot, ve i sudbina nae dje"e, unuka...
,ako za neke od nas tema karme izgleda apstraktno i maglovito, rije je o jednom
velikom kozmikom zakonu ije negiranje ne znai da neemo snositi posljedi"e. )asilje
raa nasilje i dok ljudi ne prestanu hraniti ak i dojenad mesom, to se inae prihvaa
sasvim normalno, jedva moemo govoriti o istinskom moralu. Za uspostavu mira u
svijetu vjerojatno bi najprije trebalo uspostaviti novi odnos prema svemu to je ivo.
Svatko bi se trebao zamisliti pred sljedeom 'ormula"ijom %lberta S"hPeitzera -< ushit i
strahopotovanje prema Livotu u svim njegovim obli"ima <.
Zemljopisni i sezonski aspekti .ranjenja
*ostoji miljenje da je najbolje konzumirati hranu uzgojenu u blizini naeg rodnog
mjesta to nam pomae uskladiti se s njegovim vibra"ijama.S druge strane oni koji
putuju trebali bi konzumirati hranu koja ih povezuje s mjestima kamo idu. %ko se elimo
uskladiti s valovima globalne svijesti i postati stvarnim graanima planete, trebali bi
uporabljati hranu sa najrazliitijih toaka zemlje.
*ostoje mjesta izuzetno jakih, 'inih vibra"ija, koje se prenose hranom koja tamo raste.
)jenom postojanom, svjesnom uporabom, ovjek se povezuje s odgovarajuim
energijama te aktivira svoje organe i sustave.
S holistike toke gledita, Zemlja se smatra organizmom sa svojim energetskim
sustavom nalik akrama i meridijanima u ljudskom tijelu. )eka mjesta imaju moan
energetski i duhovni utje"aj budui su u njima skon"etrirani najrazliitiji imbeni"i npr.
Iimalaje u ,ndiji, vrh Shasta i -lamathsko jezero u S%0-u, Funa &ran"uska u kojoj
raste mediteranski bor od kojeg se izvlai pi"nogenol, 1ila u (ugarskoj, .eugorje...
%ko ovjek eli proiriti svoju svijest mogao bi si pomoi konzuma"ijom hrane sa tih
mjesta. .oda nije daleko trenutak kada e se tom pitanju posveivati vea pozornost i
nudit se masa proizvoda koja e nas moi uskladiti s odgovarajuim valom vibra"ija.
0ovoljno je ba"iti pogled na na uobiajeni jelovnik kako bi smo se uvjerili u mjeanje
razliitih utje"aja. 1aji"e, kukuruz, krumpir, duhan, narande, banane, lubeni"e, dinje,
kikiriki, masline, meso, riba, pivo, okolada, kava, zaini i mnogi drugi proizvodi i napit"i,
koje svakodnevno konzumiramo, dolaze sa raznih kontinenta. =eko je vjerovati da ih ne
uporabljaju ak i pristali"e teorije o hranjenju samo s lokalnom hranom.
2ijeta duge
/ knjizi dr Qabriela 2ousens < Spiritual )utrition and the 1ainboP 0iet< detaljno je
opisana dijeta duge. *rema njemu svaka akra ima svoju boju s kojom se i aktivira. Zato
nije svejedno koju boju hrane primamo - razliite boje hrane utjeu na razliite akre.
*ostoji stanovit danononi i sezonski ritam postupnog aktiviranja svake akre a ako ga
imamo u vidu moemo odabrati dijetu koja e aktivirati na energetski sustav.
S tog stanovita, modro-zelene alge aktiviraju akre odgovarajuih boja - sranu akru
aktivira zelena boja, akru grla - plava i pritom pomau razvoj kvaliteta kao to su ljubav,
srdanost, dobronamjernost ! srana akra#, i istovremeno stimuliraju kreativnost,
rjeitost i spretnost ! akra grla#. ,stovremeno se jaaju organi vezani na ove akre -
titnjaa, dini sustav, sr"e, timus i preko njega imunitet. /ostalom, %&% je toliko bogata
Sunevom energijom da bez sumnje stimulira sve akre - to moe objasniti njen
snaan energizirajui uinak.
vo je jedan interesantan prava" u razmiljanju i vrijedi eksperimentirati. ,pak,
nemojmo zaboraviti da je rije o malim dozama i 'inim utje"ajima koji zahtjevaju
odgovarajuu senzibilnost da bi se mogli uoiti. %ko neto ne primjeujemo to ne znai
da isto ne postoji.
3ri gune4 tamas, ra5as i satva
vo je popularna ajurvedska klasi'ika"ija o kojoj moemo lako nai dovoljno
in'orma"ija. Spomenut emo samo najosnovnije.
=amasina hrana ima najnie vibra"ije i tetna je budui smanjuje vitalnost. / tu hranu
ubrajamo konzerviranu, preraenu, ustajalu i uope hranu niske kvalitete koju masovno
konzumiraju ljudi nie zdravstvene kulture.
1aas hrana nas aktivira i stvara agresivnost - raja znai vladar tj. ta hrana nama
upravlja i zarobljava nas. =u ubrajamo prije svega meso, kobasi"e, neke
jakostimulirajue namirni"e i zaine, alkohol i drugo.
Satvina hrana nas uzdie i puni nas istinom i svjetlou !sat#. )jene 'ine i njene
vibra"ije stimuliraju najbolje strane nae prirode. =u spadaju kotunjiavo i drugo voe,
povre, mlijeko, med i prirodno, mikroalge - najpunovrijednija hrana na svijetu.
/poraba hrane iz razliitih grupa sasvim sigurno utjee na nau svijest, na na
karakter, na na svijetonazor, na naa postignua i nae anse za uspjeh i sreu u
ivotu. 0rugim rijeima, nain ishrane utjee izravno na nau evolu"iju.
Zakljuak
)aa prehrana nije u vezi samo s naim zdravljem, ve je uzvieni in komunika"ije s
energijama kozmosa i jedna od najvanijih metoda ponovnog izgraivanja i
trans'orma"ije ljudske prirode - kako na materijalnom tako i na duhovnom nivou.
Znaaj hrane postaje vei kad se ima u vidu da je na duboko podsvjesnom nivou
povezana s osjeajem sigurnosti i zadovoljstva. -ada ovjek svjesno odabere istu i
zdravu prehranu to se pozitivno odraava na njegovu psihu. , obrnuto - samoruilake
tenden"ije psihe rezultat su izbora hrane koja po koliini ili kvaliteti ne odgovara tom
organizmu.
d naina prehrane moemo saznati o karakteru datog ovjeka i njegovim
problemima. =o je jo bilo poznato drevnim kineskim mudra"ima a danas se uglavnom
koristi prilikom odabira odgovarajue homeopatske remedije. Fo uvijek, meutim,
prehrana kao jedna od metoda lijeenja nije poznata irem krugu ljudi i pod"jenjuju je
ak i neki lijeni"i.
Za sada smo mi, koji obraamo dovoljno pozornosti skrivenoj snazi hrane, jako
malobrojni. Zato je vano pomoi u pronalaenju pravilne orjenta"ije to veeg broja
ljudi u podruju ra"ionalne i zdrave prehrane. )adam se da jedan takav nain moe biti
mrena distribu"ija zdrave hrane a ujedno i irenje novog pristupa hrani i nove svijesti
kao i kulture u tom pogledu.
Djerujem da e novi milenijum donijeti neophodna nova saznanja i stimula"iju za
poboljanje i ouvanje zdravlja kao uz pomo jedne nove savrenije kulture hranjenja,
koja e ujedno i utje"ati na poveanje poten"ijala ljudskog mozga. Djerujem takoer da
e ljudi koji rade na tom polju uivati zaslueno priznanje jer e putem zdrave prehrane
pripremiti tlo za pro"vat ljudskih genija od ega ovisi napredak ovjeanstvaM
0r. *eter )a3denov