1

7.1.2008 1
KONTROLNE KARTE ZA
NUMERIKE
KARAKTERISTIKE KVALITETA
UNIVERZITET U ZENICI
MAINSKI FAKULTET
U ZENICI
Mr. Sabahudin Jaarevi
7.1.2008 2
UVOD
Od kontrolnih karata za numerike karakteristike kvaliteta
postoje sljedee:
- kontrolna karta
- kontrolna karta
- Kontrolna karta za individualno praenje kvaliteta
(kontrolna karta sa pominim rasponom) i
- Statistiki izvetaj mjera (rabo kontrolna karta)
R x
x
7.1.2008 3
- R - KONTROLNA KARTA
Pomou ove kontrolne karte prate se prosjeci i rasponi R za
izmjerene vrijednosti u uzorku.
Uzorak za ovu kontrolnu kartu je mali, to znai n < 25 a u
praksi se najee uzima n = 5, n = 10 ili izmeu 5 i 10.
Ona je naroito pogodna u procesima gdje je komadna
proizvodnja i gdje se proizvodi na posmatranoj operaciji
pojedinano tretiraju, ali se takoe uspjeno primjenjuje i u
procesnoj industriji.
Kontrolnom tehnologijom se definie veliina uzorka i
uestalost kontrolisanja. Kontrolor vri obilaske kako je to
propisano i mjeri karakteristiku kvalitela ije se variranje
posmatra. Rezultali mjerenja biljee se u formular R -
kontrolne karte .
2
7.1.2008 4
- R - KONTROLNA KARTA
Da bi ovu kontrolnu kartu mogli podvri statistikoj analizi
potrebno je da broj posmatranja bude barem 20 ( k 20).
Kontrolor u svakom posmatranju evidentira pojedinane
vrednosti -x za posmatranu karakteristiku kvaliteta na uzorku
n koga ispituje.
Iz ovih vrijednosti se za svako posmatranje izraunava prosjek
i raspon R, kao u tabeli
x
7.1.2008 5
- R - KONTROLNA KARTA
7.1.2008 6
- R - KONTROLNA KARTA
Na osnovu tako dobijenih podataka vri se proraun za ovu
kontrolnu kartu, prema postupku koji slijedi:
1. Izraunavanje centralnih linija

k
x
k
x x x
x
k
i
i
k

=
=
+ + +
=
1 2 1
...
predstavlja srednju vrijednost svih srednjih vrijednosti ili
prosjek svih prosjeka.
x

k
R
k
R R R
R
k
i
i
k

=
=
+ +
=
1 2 1
...
predstavlja srednju vrijednost raspona.
Obrasci vrijede za n = const.
R
3
7.1.2008 7
- R - KONTROLNA KARTA
Proraun kontrolnih granica procesa
Kontrolne granice procesa pokazuju kvalitativno kretanje
procesa, njegovu stabilnost i sposobnost. To su granice
mogunosti jednog procesa i predstavljaju normalne varijacije,
koje se mogu oekivali.
Vrijednosti sa kojima se raspolae su dobijene mjerenjem
uzoraka pa koritenjem relacija izraunavaju se kontrolne
granice procesa; prvo za srednje vrijednosti .
R A x KG
x
G
D 2
=
a zatim za raspon
;
4
R D GKG
R
= ;
3
R D DKG
R
=
gdje su A2, D3 i D4 faktori za izraunavanje kontrolnih granica,
zavise samo od n i njihove vrijednosti se mogu oitati u tabeli
7.1.2008 8
- R - KONTROLNA KARTA
Proraun kontrolnih granica iz zadane tolerancije (dat
standard)
Poznato je x
o
i
o
. Moe bili poznata i tolerancija T iz koje se
izraunava
o
.
, odnosno
Kontrolne granice za srednje vrijednosti se dobijaju:
a za raspon:
gdje su A. D1 i D2 faktori za izraunavanje kontrolnih granica,
zavise samo od n i njihove vrijednosti se mogu oitali u tabeli.
o
T = 6
6
T
o
=
( )
o o
ST x
G
D
A x KG =
( ) o ST R
D GKG
2
= ( ) o ST R
D DKG
1
=
7.1.2008 9
PRIMJER 1
Proizvoa je u toku procesa proizvodnje kontrolisao elektrini
otpor u m.
Kontrolor je u jednakim vremenskim razmacima uzimao
uzorak od 6 jedinica pri emu je u 19 posmatranja registrovao
stanje prikazano u tabeli .
Dokumentacijom je postavljen zahtjev x
o
=56,5 i o=5,5.
4
7.1.2008 10
PRIMJER 1
Broj posmatranja 1 2 3 4 5 6 7 8 9
62 53 51 53 57 55 50 56 62
56 45 60 65 66 45 44 40 67
58 47 61 43 62 58 51 52 56
64 59 53 50 42 62 62 61 47
61 67 63 63 64 60 58 63 64
Rezultati mjerenja
uzorka n=6
59 65 54 62 45 56 53 58 58
Srednja vrijednost 60 56 57 56 56 56 53 55 59
Raspon 8 22 12 22 24 17 18 23 20

Broj posmatranja 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
51 50 64 52 70 66 68 55 55 50
40 52 62 45 60 50 65 44 51 44
62 64 68 53 52 47 70 60 65 68
67 60 50 57 43 52 62 65 58 57
59 62 46 49 65 67 65 56 69 70
Rezultati mjerenja
uzorka n=6
63 48 58 50 58 60 42 50 62 58
Srednja vrijednost 57 56 58 51 58 57 62 55 60 58
Raspon 27 16 24 12 27 20 28 21 18 26

7.1.2008 11
PRIMJER 1
Proraun centralnih linija
84 , 56
19
58 ... 56 60 ..
2 1
=
+ + +
=
+ +
=
k
x x x
x
k
157 , 20
19
26 .. 12 22 8 ..
2 1
=
+ + + +
=
+ + +
=
k
R R R
R
k
Proraun kontrolnih granica procesa:
157 , 20 483 , 0 84 , 56
2
= = R A X KG
x
G
D
578 , 66 =
x
GKG 105 , 47 =
x
DKG
395 , 40 157 , 20 004 , 2
4
= = = R D GKG
R
0 157 , 20 0
3
= = = R D DKG
R
7.1.2008 12
PRIMJER 1
3. Proraun kontrolnih granica iz datog standarda
5 , 56 =
o
X 5 , 5 =
o

( )
5 , 5 255 , 1 5 , 56 = =
o o ST x
G
D
A X KG
( )
24 , 63 =
ST x
GKG
( )
76 , 49 =
ST x
DKG
( )
93 , 27 5 , 5 078 , 5
2
= = =
o ST R
D GKG
( )
0 5 , 5 0
1
= = =
o ST R
D DKG
5
7.1.2008 13
PRIMJER 1
Grafiki prikaz
Grafika interpretacija ove kontrolne karte data je na slici.
7.1.2008 14
PRIMJER 1
Grafiki prikaz
Grafika interpretacija ove kontrolne karte data je na slici.
7.1.2008 15
PRIMJER 1
Zakljuak za dati proces proizvodnje
Na osnovu prorauna i grafikog prikaza moe se konstatovati da
je ovaj proces proizvodnje pod kontrolom, jer sve take
dijagrama lee unutar kontrolnih granica procesa.
Znai da je proces proizvodnje stabilan i da u budunosti
moemo oekivati takve vrijednosti.
U odnosu na zahtjev po dokumentaciji ovaj proces proizvodnje
ne zadovoljava.
Naime, rasipanje je vee od dozvoljenog i kontrolne granice
procesa izlaze izvan kontrolnih granica izraunatih iz datog
standarda.
Znai da se moe oekivati izvesna koliina proizvoda koji ne
zadovoljavaju postavljeni zahtjev.
6
7.1.2008 16
PRIMJER 1
U pogledu centrinosti procesa moe se rei da je on ekscentrian
na vie, s obzirom da je ostvarena , a trai se Xo=56,5
Postavlja se pitanje koliki je procenat proizvoda izvan
dozvoljenih granica.
Potrebno je izraunati standardnu devijaciju ovog procesa
proizvodnje i utvrditi maksimalnu i minimalnu vrijednost
elektrinog otpora koja se oekuje u ovom procesu proizvodnje.
84 , 56 = X
95 , 7
534 , 2
157 , 20
2
= = =
d
R

96 , 80 95 , 7 3 84 , 56 3
max
= + = + = X x
99 , 32 95 , 7 3 84 , 56 3
min
= = = X x
7.1.2008 17
PRIMJER 1
Dozvoljene vrijednosti elektrinog otpora prema zahtjevu
dokumentacije su:
73 5 , 5 3 5 , 56 3
0 max
= + = + =
o
doz
X x
40 5 , 5 3 5 , 56 3
min
= = =
o o
doz
X x
Grafika interpretacija ovoga data je na slici.
7.1.2008 18
PRIMJER 1
7
7.1.2008 19
PRIMJER 1
Izraunava se veliina:
Iz tabele se oitava vrijednost povrine ispod Gausove krive
linije za t
1
=2,212 kojoj odgovara F(t
1
)=0,4865
Iz tabele se oitava vrijednost povrine ispod Gausove krive
linije za t
2
=2,03 kojoj odgovara F(t
2
)=0,4795
Sabiranje F(t
1
) i F(t
2
) i oduzimanjem od 1 dobije se
Procenat proizvoda koji ne zadovoljava zahtjev dokumentacije
je 3,45%
212 , 2
95 , 7
84 , 56 40
1
=

X X
t
032 , 2
95 , 7
84 , 56 73
2
=

X X
t
( ) ( ) [ ] ( ) 0345 , 0 4795 , 0 4865 , 0 1 1
2 1
= + = + = t F t F F
7.1.2008 20
- - KONTROLNA KARTA
Pomou ove kontrolne karte se prati variranje karakteristike
kvaliteta preko srednje vrijednosti uzoraka i njegove standardne
devijacije.
U principu nema razlike izmeu ove karte i prethodne i
interpretacija je analogna.
Ova karta se koristi kada su uzroci vei, po pravilu vie od 15, a
to znai da se koristi za male n<25 i velike uzorke n>25.
Naroito se koristi u tehnolokim procesima, gdje se na
posmatranoj operaciji istovremeno tretira vei broj jedinica
proizvoda.
Ovo je sluaj u procesima termike obrade, povrinske zatite i
slino. Tamo gdje se na opremi radi jedan po jedan proizvod, ova
kontrolna karta se ne koristi, izuzev kod automatskih brzih
procesa. Takoe se koristi i na kontroli kvaliteta gotovih
proizvoda.
7.1.2008 21
- - KONTROLNA KARTA
Kontrolnom tehnologijom se definie veliina uzorka i
uestalost kontrolisanja.
Kontrolor vri obilaske kako je to za taj proces propisano i
mjeri karakteristiku kvaliteta ije se variranje posmatra.
Rezultati mjerenja se biljee u izvjetaj mjera u kome se za
svako posmatranje izraunava srednja vrijednost i
standardna devijacija uzorka.
n
x
n
x x x
x
n
i
i
n

=
=
+ + +
=
1 2 1
....
( ) ( ) ( )
( )
n
x x
n
x x x x x x
n
i
i
n

=

=
+ + +
=
1
2
2 2
2
2
1
...

8
7.1.2008 22
- - KONTROLNA KARTA
Izraunate vrednosti i za svako posmatranje unose se u -
kontrolnu kartu. Da bi se kontrolna karta mogla podvri
statistikoj analizi potrebno je izvriti najmanje 15
posmatranja (k > 15).
Kod ove kontrolne karte esto puta je uzorak promenljiv ,
odnosno n const.
U kontrolnoj karti je evidentno n, i u svakom posmatranju
i iz ovih podataka slijedi postupak prorauna.
7.1.2008 23
- - KONTROLNA KARTA
Proraun se sastoji u sljedeem:

=
=
=
+ + +
+ + +
=
k
i
i
k
i
i i
k
k k
n
x n
n n n
x n x n x n
x
1
1
2 1
2 2 1 1
..
...

=
=
=
+ + +
+ + +
=
k
i
i
k
i
i i
k
k k
n
n
n n n
n n n
1
1
2 1
2 2 1 1
..
...

- predstavlja srednju vrijednost svih srednjih vrijednosti

ili prosjek prosjeka
- predstavlja srednju vrijednost standardne devijacije
x
7.1.2008 24
- - KONTROLNA KARTA
Za sluaj da je n=const. obrazci postaju jednostavniji
k
x
k
x x x
x
k
i
i
k

=
=
+ + +
=
1 2 1
...
k k
k
i
i
k

=
=
+ + +
=
1 2 1
...

9
7.1.2008 25
- - KONTROLNA KARTA
Proraun kontrolnih granica
Kontrolne granice procesa pokazuju kvalitativno kretanje
procesa, njegovu stabilnost i sposobnost.
To su granice mogunosti jednog procesa i predstavljaju
normalne varijacije, koje se mogu oekivati.
Koritenjem relacija izmeu ukupne populacije i uzorka date
ranije izraunavaju se kontrolne granice procesa.
7.1.2008 26
- - KONTROLNA KARTA
Mali uzorci n 25

1
A x KG
x
G
D
=
Veliki uzorci n > 25
n
x KG
x
G
D

3 =
Mali uzorci n 25
Kontrolne granice za standardnu devijaciju
Veliki uzorci n > 25
Kontrolne granice za srednje vrijednosti

3
4
B DKG
B GKG
=
=
n
KG
G
D

3 =
A
1
, B
3
i B
4
su faktori za izraunavanje kontrolnih granica,
zavise samo od n i njihove vrijednosti se oitavaju iz tabela.
7.1.2008 27
- - KONTROLNA KARTA
Proraun kontrolnih granica iz zadane tolerancije (dat standard)
o
T = 6
odnosno
6
T
o
=
Kontrolne granice za srednje vrijednosti se dobijaju iz relacija:
Mali uzorci n 25 Veliki uzorci n > 25
( )
o o
ST x
G
D
A x KG =
( )
n
x KG
o
o ST x
G
D

3 =
10
7.1.2008 28
- - KONTROLNA KARTA
Veliki uzorci n > 25 Mali uzorci n 25
Kontrolne granice za standardnu devijaciju
gdje su A, B
1
i B
2
faktori za izraunavanje kontrolnih granica,
zavise samo od n i njihove vrijednosti se mogu oitali u tabeli
( )
( ) o ST
o ST
B DKG
B GKG

1
2
=
=
( )
n
x KG
o
o ST
G
D
2
3

=
7.1.2008 29
PRIMJER 2
Proces termike obrade kontrolie se mjerenjem tvrdoe na
uzorku od n=25 komada. U toku 22 posmatranja registrovano je
stanje u - kontrolnoj karti prikazanoj na slici.
Dokumentacijom je postavljen zahtjev za tvrdou od HB=200-
255.
Analizirati kvalitet ovog procesa.
Obilazak 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22
228,3 225,8 225,1 229,2 221,8 229,8 229,9 229,1 230,1 229,3 230,8
9,77 7,89 6,33 7,28 5,05 8,41 9,36 10,18 8,12 4,97 6,44
Sat 13:20 13:39 14:02 14:21 14:38 15:01 15:20 15:41 15:59 16:20 16:42

Obilazak 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
225,5 224,1 226,8 223,4 227,3 223,4 228,2 225,5 223 224,2 222,2
8,81 7,81 6,07 8,57 6,23 5,91 7,12 7,98 9,11 8,02 8,85
Sat 9:41 10:02 10:19 10:40 10:48 11:17 11:42 12:06 12:20 12:40 13:05

7.1.2008 30
PRIMJER 2
1. Proraun centralnih linija
58 , 7
22
44 , 6 ... 81 , 7 81 , 8 ...
1 2 1
=
+ + +
= =
+ + +
=

=
k k
k
i
i
k

[ ]
2
1 2 1
5 , 226
22
8 , 230 .. 1 , 224 5 , 222 ...
mm
N
k
x
k
x x x
x
k
i
i
k
=
+ + +
= =
+ + +
=

=
11
7.1.2008 31
PRIMJER 2
2. Proraun kontrolnih granica procesa:
Kontrolne granice za
90 , 10 58 , 7 435 , 1
4
= = =

B GKG
30 , 4 58 , 7 564 , 0
3
= = =

B DKG
Kontrolne granice za
58 , 7 619 , 0 5 , 226
1
= = A x KG
x
G
D
[ ]
2
2 , 231
mm
N
GKG
x
= [ ]
2
8 , 221
mm
N
DKG
x
=
7.1.2008 32
PRIMJER 2
3. Proraun kontrolnih granica iz datog standarda (iz zadatog
propisa)
Kontrolne granice za
2
N/mm 5 , 227
2
255 200
=
+
=
o
x
2
N/mm 2 , 9
6
55
6
= = =
T
o

( )
( )
2
1
2
2
N/mm 0 , 5 2 , 9 548 , 0
N/mm 7 , 12 2 , 9 392 , 1
= = =
= = =
o ST
o ST
B DKG
B GKG

Kontrolne granice za
( )
2 , 9 6 , 0 5 , 227 = =
o o ST x
G
D
A x KG
( )
2
N/mm 233 =
ST x
GKG
( )
2
N/mm 222 =
ST x
DKG
7.1.2008 33
PRIMJER 2
4. Grafiki prikaz dat je na slici
12
7.1.2008 34
PRIMJER 2
5. Zakljuak za dati proces proizvodnje
Da bi se izraunala maksimalna, odnosno minimalna tvrdoa
koja se moe oekivati u ukupno proizvedenoj populaciji,
potrebno je izraunati standardnu devijaciju ukupno
proizvedene mase
odnosno
C2 faktor koji zavisi od n i oitava se iz tabele.
Kada nam je poznata standardna devijacija proizvedene
populacije, onda se izraunava oekivana maksimalna i
minimalna vrijednost.
'
2 o
C =
2
'
C
o

=
2 '
max
N/mm 9 , 249 81 , 7 3 5 , 226 3 = + = + =
o
x x
7.1.2008 35
PRIMJER 2
Na osnovu grafikog prikaza i prorauna mo se zakljuiti
sljedee:
- Ovaj proces proizvodnje je stabilan i pod kontrolom tako da se
i u budunosti mogu oekivati vrijednosti u kontrolnim
granicama procesa,
- Rasipanje ovog procesa proizvodnje je manje od zahtjevanog,
- Proces je neznatno ekscentrian nanie,
- U ukupnoj proizvedenoj populaciji moe se oekivati variranje
tvrdoe od 203 do 249,9 N/mm2, to se u potpunosti uklapa u
prethodno postavljeni zahtjev i
- prema svemu navedenom ovaj proces proizvodnje u
potpunosti zadovoljava.
2 '
min
N/mm 203 81 , 7 3 5 , 226 3 = = =
o
x x
7.1.2008 36
Kontrolna karta za individualno praenje kvaliteta
Ova kontrolna karta se jo i naziva kontrolna karta sa pominim
rasponom.
Kod sprovoenja 100% kontrole kvaliteta, na primjer kod
sloenih proizvoda, skupih agregata (turbine, generatori,
pumpe) koje se rade u malim koliinama, onda se registruju
parametri kvaliteta i prate se putem ove kontrolne karte.
Pored toga, ima i takvih tehnolokih procesa gdje je dovoljno
izvriti jedno ispitivanje da bi se ocjenila itava proizvedena
masa.
Ovaj sluaj u procesnoj i hemijskoj industriji, na primjer u
proizvodnji pia i hemikalija.
Da bi se izvrila statistika obrada, potrebno je imati bar 20
posmatranja (k > 20).
13
7.1.2008 37
Kontrolna karta za individualno praenje kvaliteta
Naziv karta sa pominim rasponom dat je otuda to se raspon
izraunava izmeu dva uzastopna ispitivanja, tako da je broj
raspona za jedan manje od broja izmjerenih veliina.
Proraun se sastoji:
1. Izraunavanje centralnih linija

n
x
n
x x x
x
n
i
i
n

=
=
+ + +
=
1 2 1
....

1 1
...
1 2 1

+ +
=

=
k
R
k
R R R
R
k
i
i
k
7.1.2008 38
Kontrolna karta za individualno praenje kvaliteta
2. Proraun kontrolnih granica procesa
D3 i D4 su faktori za izraunavanje kontrolnih granica i za n = 2
oitavaju se iz tabele.
Ukoliko je dat standard, onda tolerancija koja je propisana,
odnosno X
max
i X
min
istovremeno predstavlja granice dozvoljenih
variranja.

R x KG
x
G
D
66 , 2 =

R D GKG
R 4
=

R D DKG
R 3
=
7.1.2008 39
PRIMJER BROJ 3
Kontrolie se sadraj silikona u manganovom eliku. U toku 15
ispitivanja dobijeni su sledei rezultati procenata silikona: 0,70;
0,75; 0,79; 0,74; 0,72; 0,70; 0,70; 0,73; 0,72; 0,76; 0,72; 0,71;
0,74; 0,78; 0,84.
Standardom je propisan za ovaj elik, procenat silikona od 0,7 -
1,0%. Analizirati kvalitet proizvedenog elika u ovih 15 ari.
1. Proraun centralnih linija
Najprije je potrebno odrediti pomini raspon, to je dato na slici.

74 , 0
15
84 , 0 ... 75 , 0 70 , 0 ....
1 2 1
=
+ + +
= =
+ + +
=

=
n
x
n
x x x
x
n
i
i
n

0314 , 0
1 15
06 , 0 ... 04 , 0 050 , 0
1 1
...
1 2 1
=

+ + +
=

+ +
=

=
k
R
k
R R R
R
k
i
i
k
14
7.1.2008 40
PRIMJER BROJ 3
2. Proraun kontrolnih granica procesa
Iz dijagrama na slici vidljivo je da 15-to posmatranje izlazi van
kontrolnih granica procesa, zato se proraunate granice ne
ucrtavaju u dijagram, nego se vri ponovan proraun srednjih
vrijednosti i kontrolnih granica, ali bez 15-tog posmatranja.

0314 , 0 66 , 2 74 , 0 66 , 2 = = R x KG
x
G
D

8235 , 0 =
x
GKG

6565 , 0 =
x
DKG

1026 , 0 0314 , 0 269 , 3
4
= = = R D GKG
R

0 0314 , 0 0
3
= = = R D DKG
R
7.1.2008 41
PRIMJER BROJ 3
7.1.2008 42
PRIMJER BROJ 3
Ponovljeni proraun bez 15-tog posmatranja
1. Proraun centralnih linija
2. Proraun kontrolnih granica procesa

733 , 0
14
84 , 0 10 , 11
1 1
....
1 2 1
=

+ + +
=

=
n
x
n
x x x
x
n
i
i
n

0292 , 0
2 15
06 , 0 44 , 0
=

= R

0292 , 0 66 , 2 733 , 0 66 , 2 = = R x KG
x
G
D

810 , 0 =
x
GKG

655 , 0 =
x
DKG

0954 , 0 0292 , 0 269 , 3
4
= = = R D GKG
R

0 0292 , 0 0
3
= = = R D DKG
R
15
7.1.2008 43
PRIMJER BROJ 3
3. Kontrolne granice iz zadatog standarda
Dobijena GKG
R
je daleko iznad kontrolne granice procesa za
raspon i nije ni prikazana na slici.

70 , 0
min
= x

00 , 1
max
= x

05 , 0
6
70 , 0 00 , 1
6
=

= =
T
o

0564 , 0 128 , 1 05 , 0
2
= = = d R
o o


( )
1834 , 0 0564 , 0 29 , 3
4
= = =
o ST R
R D GKG

( )
0 0564 , 0 0
3
= = =
o ST R
R D DKG
7.1.2008 44
PRIMJER BROJ 3
5. Zakljuak za dati proces proizvodnje
Na osnovu prorauna i grafikog prikaza za ovaj proces
proizvodnje, moe se zakljuiti sljedee:
- Ovaj proces proizvodnje je stabilan i pod kontrolom, jer se sve
take nalaze unutar kontrolnih granica procesa. Posmatranje
broja 15 je odbaeno, jer bi ono deformisalo rezultate.
- Rasipanje ovog procesa je manje od dozvoljenog. Dozvoljava
se od 0, 7 - 1,0% a ostvaruje se 0,65 -0,810%.
- Proces je ekscentrian na nie i zbog toga je DKGx ispod
dozvoljenog minimuma od 0,7%.
Na osnovu izloenog u ovom procesu proizvodnje moe se
oekivati izvjesna koliina elika koji ne zadovoljava zahtjeve
standarda. Postavlja se pitanje kolika je koliina elika van
postavljenog zahtjeva.
7.1.2008 45
PRIMJER BROJ 3
Koristei normalnu (Gauss-ovu) distribuciju izraunava se %
nezadovoljavajueg elika. Grafika interpretacija data je na
slici.
16
7.1.2008 46
PRIMJER BROJ 3
Iz tabele 4.1 za t = 1,28 oitava se vrijednost povrine F(t) =
0,3997 a odavde se dobija: F = 0,5 -F(t) = 0,5 -0,3997 = 0,1003
Zakljuak bi bio da se u ovom procesu proizvodnje moe
oekivati 10,03% nezadovoljavajueg elika sa manjim
procentom silikona od propisanog.

0258 , 0
6
655 , 0 81 , 0
=

=

28 , 1
0258 , 0
0733 , 0 7 , 0
=

x x
t
7.1.2008 47
PRIMJER BROJ 4
Kontrolie se vrijednost odnosa para/tenost T36 za motorni
bcnzin MB-95 u rezervoaru br. 2.
Vrijednost odnosa para/tenost T36 se utvruje raunskim
putem iz rezultata mjerenja vie karakteristika kvaliteta.
Posmatran je period od 26.06. do 31.12. i proraunate su
sljedee vrijednosti:
62,50; 73,13; 71,53; 62,74; 65,90; 66,99; 70,05; 67,44; 60,58;
63,67; 72,64; 77,07; 75,48; 74,29; 62,81; 70,81; 62,58; 66,13;
66,51; 67,42,
Standard propisuje vrijednost za odnos para/tenost T36 za
zimski period najmanje 45, dok za ljetnji najmanje 55.
7.1.2008 48
PRIMJER BROJ 4
Proraun
1. Proraun centralnih linija:
2. Proraun kontrolnih granica procesa

01 , 68
20
42 , 67 ... 13 , 73 50 , 62 ....
1 2 1
=
+ + +
= =
+ + +
=

=
n
x
n
x x x
x
n
i
i
n

7168 , 4
1 20
91 , 0 ... 6 , 1 63 , 10
1 1
...
1 2 1
=

+ + +
=

+ +
=

=
k
R
k
R R R
R
k
i
i
k

7168 , 4 66 , 2 01 , 68 66 , 2 = = R x KG
x
G
D

5566 , 80 =
x
GKG

4633 , 55 =
x
DKG

4192 , 15 7168 , 4 269 , 3
4
= = = R D GKG
R

0 7168 , 4 0
3
= = = R D DKG
R
17
7.1.2008 49
PRIMJER BROJ 4
4. Zakljuak
Na osnovu prorauna i grafikog prikaza moe se zakljuiti
da je proces zadovoljavajui.
7.1.2008 50
Statistiki izvetaj mjera (rabo kontrolna karta)
Ova kontrolna karta se veoma rado i esto koristi u praksi, jer
je jednostavana i efikasana. Izgled ove kontrolne karte dat je
na slici
Iz ukupne populacije N (gotovih proizvoda) uzima se uzorak
koji se podvrgava kontroli kvaliteta. Veliina uzorka se
odreuje pomou tabela uzorkovanja ili se proraunava, to
nije predmet ove materije.
Rezultati ispitivanja kvaliteta na uzorku registruju se u rabo
kontrolnu kartu, prema unaprijed utvrenim grupama i prema
usvojenom intervalu. Iz registrovanih podataka izraunava se
srednja vrijednost i standardna devijacija . Dobijeni
rezultati se uporeuju sa propisanim zahtjevom ili standardom
i donosi se zakljuak za ukupnu populaciju.
Ova kontrolna karta se takoe koristi i za ocjenu sposobnosti
sredstava rada (maina).
7.1.2008 51
Statistiki izvetaj mjera (rabo kontrolna karta)
18
7.1.2008 52
PRIMJER BROJ 5
Od proizvedenih 4.000 vijaka M10 uzet je uzorak od 100
komada na kojima je mjeren srednji prenik navoja. Propisane
su vrijednosti:
- gornja granica tolerancije GGT = 9,026 mm
- donja granica tolerancije DGT = 8,903 mm.
Mjerenje se vri mikroskopom sa tanou 0,01 mm.
Interval grupe je usvojen 0,02mm, a granice grupa 0,005 mm.
Rezultati mjerenja su registrovani u rabo kontrolnoj karti i
prikazani u tabeli. Ocjeniti kvalitet proizvedenih vijaka.
Podaci za proraun:
N = 4 000; n = 100; i = 0,02; GGT=9,026; DGT=8,903
7.1.2008 53
PRIMJER BROJ 5
Grupe f d fd fd
2

1 9,085 9,105 0- 7 0 0
2 9,065 9,085 1 6 6 36
3 9,045 9,065 2 5 10 50
4 9,025 9,045 1 4 4 16
5 9,005 9,025 7 3 21 63
6 8,985 9,005 9 2 18 36
7 8,965 8,985 15 1 15 15
8 8,945 8,965 24 0 0 0
9 8,925 8,945 16 -1 -16 16
10 8,905 8,925 12 -2 -24 48
11 8,885 8,905 5 -3 -15 45
12 8,865 8,885 5 -4 -20 80
13 8,845 8,865 2 -5 -10 50
14 8,825 8,845 1 -6 -6 36
15 8,805 8,825 0 -7 0 0
Ukupno: 100 -17 491

7.1.2008 54
PRIMJER BROJ 5
1. Izraunavanje srednje vrijednosti i standardne devijacije
Za pogodno odabranu grupu usvojena je grupa sa najveom
frekvencijom (grupa 8), pa je D = 8,955 (aritmetika sredina
gornje i donje granice grupe 8)
Izraunavanje se vri prema obrascima:

mm 9516 , 8
100
17
02 , 0 955 , 8 =

+ = + =

f
fd
i D x

mm 0442 , 0
100
17
100
491
02 , 0
2
2
2
=

f
fd
f
fd
i
19
7.1.2008 55
PRIMJER BROJ 5
2. Proraun kontrolnih granica procesa
Kontrolne granice se izraunavaju prema obrascu:
Dobivene vrijednosti su ire od dozvoljene tolerancije. U
proizvedenoj koliini vijaka moe se oekivati izvjesna koliina
koja ne zadovoljava zadatu toleranciju. Iznalaenje
nezadovoljavajue koliine vijaka vri se proraunavanjem
parametara t
1
i t
2
.
Uvrtvanjem vrijednosti dobija se:

0442 , 0 3 9516 , 8 3 = = x KG
G
D

mm 0842 , 9 = GKG

mm 819 , 8 = DKG

x x
t

=

68 , 1
0442 , 0
9516 , 8 026 , 9
1
1
=

x x
t

10 , 1
0442 , 0
9516 , 8 8903 , 8
2
2
=

x x
t
7.1.2008 56
PRIMJER BROJ 5
3. Grafiki prikaz
Za izraunate vrijednosti t
1
i t
2
oitavaju se povrine ispod
Gausove krive linije korienjem tabele, toje prikazano na slici.
7.1.2008 57
PRIMJER BROJ 5
F(t
1
)=0,4535 i F(t
2
)=0,3643
Ukupna povrina iznosi
F(t) = F(t
1
) + F(t
2
) = 0,4535 + 0,3643 = 0,8178
Znai da se u tolerantnom polju nalazi 81,78% vijaka, a van
tolerancije:
F = 1-F(t) = 1 -0,8178 = 0,1822,
odnosno 18,22% vijaka ne zadovoljava propisani zahtjev, od
ega je:
F2 = 0,5 -F(t
2
) =0,5 -0,3643 = 0,1357 ,
odnosno 13,57% vijaka je ispod dozvoljenog minimuma (DGT), a
F1 = 0,5 -F(t
1
) = 0,5 -0,4535 = 0,0465,
odnosno 4,65% vijaka je preko dozvoljenog maksimuma (GGT).
20
7.1.2008 58
PRIMJER BROJ 5
4. Zakljuak
U datim uslovima (oprema, alat, materijal, i osoblje) procesa ne
moe se ostvariti zahtjevana tolerancija.