Sveuilite u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike

Esej br. 23: Bisektorska metoda aproksimativnog odreivanja nultoaka funkcije. I

U Varadinu, 21. svibnja 2012.

Hrvoi Hrvoje, G13

Uvod- openito o metodi

Bisektorska metoda aproksimativnog odreivanja nultoaka funkcija ili bisekcijska metoda (eng.bisection method) koja se jo naziva i metodom raspolavljanja jedna je od najstarijih i najjednostavnijih numerikih metoda odreivanja nultoaka. itava metoda se zasniva na sljedeem korolaru: Ako je y=f(x) neprekidna na nekom zatvorenom intervalu i ako na krajevima poprima vrijednosti razliitog predznaka onda na tom intervalu ima bar jednu nultoku. [1] U osnovi, metoda se temelji na repetitivnoj podjeli intervala na dva jednaka podintervala i ispitivanjem koji od intervala (moda oba) zadovoljavaju uvjete navedenog korolara. Ukoliko je korolar zadovoljen, umnoak vrijednosti funkcija za rubne vrijednosti interval e biti negativan te e se u takvom intervalu nalaziti nultoka funkcije. Dakle, imamo neku funkciju koja je na intervalu [a,b] neprekidna, odredimo polovite c1 te formiramo nove intervale [a,c1] i [b, c1 ] te na kraju odredimo u kojem se intervalu nalazi nultoka temeljem predznaka umnoka vrijednosti funkcije rubnih toaka intervala. Recimo da je to interval [b, c1]. Onaj interval u kojem se nalazi nultoka opet raspolavljamo, u ovom sluaju to je [b, c1 ] i postupak ponavljamo dok se ne postigne odreena (traena) tonost te se na kraju uzima polovite n-tog podintervala (zadnjeg) koje zadovoljava tu tonost. [1] Dakle, imamo dva uvjeta koja moramo zadovoljiti kako ovom metodom mogli pronai nultoku funkcije, a to su: o funkcija mora biti neprekidna na intervalu [a,b]

o 0

Slika 1. Primjer funkcije koja zadovoljava navedene uvjete

Ova metoda je jednostavna, no nedostatak je da je vrlo spora ukoliko se trai velika tonost pa se postupak raspolavljanja intervala mora ponoviti poprilino mnogo puta, postoje metode i postupci koji puno bre konvergiraju k rjeenju. [2]

Zadaci
a) Odredite tonost na koju emo aproksimirati nultoku provedemo li n koraka u opisanoj metodi. Budui da metoda bisekcije ne daje tono rjeenje ve neki krajnji interval koji se dobije nakon n podjela, najtonije rjeenje e upravo biti sredina izmeu rubnih vrijednosti spomenutog intervala. Uzmimo da je c polovite, dok su a i b rubne vrijednosti intervala [a,b]. U prvom koraku izvoenja metode tonost je jednaka |b-c| odnosno primjeni na n sluajeva tada e formula za tonost biti:
||

. Kada se to

. Tonost u n-tom koraku metode

se moe interpretirati kao greka odnosno odstupanje trenutnog polovita od rubova intervala. Metoda e biti zavrena kada e greka biti manja od zadane odnosno kada e vrijediti: | | 2 -zadana tonost Te se iz toga moe dobiti potreban broj iteracija [n] ove metode: log log log2

n-cijeli broj (zaokruuje se na vei broj) [3] b) Skicirajte postupak odreivanja nultoke

Slika 2. Skica postupka odreivanja nultoke

c) Aproksimativno odredite realan korijen jednadbe 3x3 - 2x2- 3x+1=0 s tonou od 0.006 Kao prvo, treba se osvrnuti na poetne uvjete, ispitati prekidnost funkcije, te utvrditi interval [a,b] u kojem e 0. Oito je da se radi o polinomu 3. stupnja stoga se moe zakljuiti da je funkcija neprekidna na cijeloj svojoj domeni pa tako i na uzetom intervalu. Za primjer, uzet e se interval [1,1.5] jer on zadovoljava navedeni uvjet: 1 = 1 1.5 = 2.125 1 1.5 0

Oba uvjeta su zadovoljena, stoga se moe krenuti s algoritmom bisekcije. Jo bi se mogao odrediti i broj iteracija a kada se uvrste parametri u gornju jednadbu dobije se da bi nam za tonost = 0.006 broj iteracija iznosio n=6.38 odnosno imali bi 7 koraka. 1. n = 1 , interval [1, 1.5] =
.

= 1.25, = 0.015625

Za sljedeu iteraciju raspolavljanja su dva mogua intervala: [1, 1.25] i [1.25, 1.5] Sjetimo se da se uzima interval iji rubovi imaju razliite predznake vrijednosti funkcija, u ovom sluaju to su brojevi 1.25 i 1.5. 2. n = 2, interval [1.25, 1.5] =
..

= 1.375, = 0.892578

Mogui intervali su [1.25,1.375] i [1.375, 1.5]. 1.25 = -0.015625, 1.5 = 2.125 . Zbog predznaka funkcija za n=3 uzima se interval [1.25, 1.375]. Postupak se ponavlja po istom algoritmu do n=7 ili ako je = 0. Zbog jednostavnosti i skraenja prikaza metode bisekcije e se sljedei koraci prikazati u tablici.
n a b f(a) f(b) c f(c) promjena varijable tonost = | |

1 2 3 4 5 6 7

1.0 1.25 1.25 1.25 1.25 1.25 1.25

1.5 1.5 1.375 1.3125 1.28125

-1 -0.0156265 -0.0156265 -0.0156265 -0.0156265

2.125 2.125 0.892578 0.400146 0.182953 0.081339 0.032289

1.25 1.375 1.3125 1.28125

-0.0156265 0.892578 0.400146 0.182953

a=c b=c b=c b=c b=c b=c -

0.25 0.125 0.0625 0.03125 0.015625 0.007810 0.003905

1.265625 0.0616077 1.257810 0.0226277 1.253905 0.008191

1.265625 -0.0156265 1.257810 -0.0156265

Tablica 1. Aproksimacija nultoke funkcije 3x3 - 2x2- 3x+1

Kao to smo i pretpostavili, u 7. koraku se pojavila tonost od 0.003905 koja je manja od 0.006 stoga u tom koraku zavrava metoda bisekcije te se za nultoku funkcije uzima ona rubna vrijednost posljednjeg intervala za koju vrijedi || 0.006 ili || 0.006. No, poto ni jedna ne zadovoljava tu vrijednost moe se uzeti toka c jer ona ima vrijednost funkcije 0.008191 to je najblie 0.006. Dakle, aproksimirana nultoka ove funkcije je x = c = 1.253905. Uistinu, ona je najblie stvarnoj nultoki zadane funkcije, x = 1.252567. d) Aproksimativno odredite presjek krivulja f (x) = 3 cos x i g (x) = x2 + 2x + 1 Zadane su dvije funkcije i treba odrediti presjek dviju krivulja odnosno toka u kojoj te dvije funkcije daju isto vrijednost, odnosno jednakost = . U tom sluaju se dobije implicitno zadana funkcija no mi znamo aproksimirati nultoku stoga se funkcija moe prebaciti na lijevu stranu pa se dobiva izraz 3 2 1 = 0 to je zapravo parabola s dvije nultoke. Poto tonost nije zadana uzet e se greka < 0.005 to je poprilino dobra aproksimacija. Poetni interval e biti [0,1] jer on zadovoljava uvjet razliitih predznaka vrijednosti funkcija. Primijetimo da se u prolom zadatku interval smanjivao zdesna (b=c) no u ovom zadatku e zamjena varijabli varirati. Za prikaz metode e se opet koristiti tablica.
n a b f(a) f(b) c f(c) promjena varijable tonost = | |

1 2 3 4 5 6 7 8

0 0.5 0.5 0.5 0.5625 0.5625 0.578125 0.578125

1 1 0.75 0.625 0.625 0.59375 0.59375

-2.379093 0.5

0.382748 -0.867433 -0.207736 0.096367 -0.053494 0.021988 -0.015616 0.003219

a=c b=c b=c a=c b=c a=c b=c -

0.5 0.25 0.125 0.0625 0.03125 0.015625 0.007812 0.003906

0.382748 -2.379093 0.75 0.382748 -0.867433 0.625 0.382748 -0.207736 0.5625 0.096367 -0.207736 0.59375 0.096367 -0.053494 0.578125 0.021988 -0.053494 0.585938

0.585938 0.021988 -0.015618 0.582031

Tablica 2. aproksimacija nultoke funkcije 3 2 1 = 0

Nultoka je u ovom sluaju uz tonost od 0.003906 jednaka = = 0.582031 jer je fc 0.005. U ovom sluaju je metoda aproksimacije za krajnje dobivenu tonost 0.003906 za jedan korak dua nego u zadatku c) ba zato jer je izabrani poetni interval tono upola vei od poetnog intervala u spomenutom zadatku pa se postupak polovljenja da bi se dobila ba ta tonost trebao uraditi jedanput vie. No, to je vie stvar sluajnosti, jer su intervali bili izabrani ba u takvim razmjerima. Provjera ispravnosti samog postupka se moe uraditi tako da se u formulu za izraun tonosti u n-tom koraku =
||

uvrsti korak (n) u kojem smo

zakljuili da smo dobili traenu tonost. Npr., za zadatak d) se u formulu uvrste rubovi poetnog intervala, odnosno = 0 = 1 i = 8 poto smo napravili osam koraka, te se dobije izraz =
||

to je jednako 0.003906 te se ta vrijednost usporedi s onom u tablici za

= 8 i zakljui se da je postupak ispravno uraen.

Zakljuak
Bisektorska metoda aproksimativnog odreivanja nultoaka je jednostavna metoda za odreivanje nultoaka neke funkcije koja se temelji na dvije pretpostavke koje moraju biti zadovoljene u sluaju koritenja same metode: funkcija je neprekidna i rubovi pretpostavljenog intervala imaju razliite predznake funkcijskih vrijednosti (nultoka je negdje unutar intervala). Iako je to vrlo jednostavna metoda i algoritam se lako moe implementirati u raunalni program, s druge strane za visoku tonost bi se trebao napraviti velik broj iteracija odnosno koraka ove metode stoga e mnogi ovu metodu odreivanja nultoaka izbjei jer je spora i ne moe se primijeniti ukoliko je na odreenom intervalu funkcija prekidna a unutar intervala se nalazi nultoka.

Literatura
[1] Divjak B., Hunjak T. , Matematika za informatiare, TIVA, Varadin, 2004. [2] Gradri.uniri.hr, Tomislav Pecak, http://www.gradri.uniri.hr/adminmax/files/class/bisekcija.pdf, 25.5.2013. [3] Wolfram Research (MathWorld), Eric Weisstern, http://mathworld.wolfram.com/Bisection.html, 25.5.2013.

Popis koritenih alata

Jednadbe- Microsoft Word 2013 equation editor (alat ugraen u navedeni text procesor) Grafovi- GeoGebra 4.2. (slika 1. i 2.) uz naknadno sreivanje u alatu za manipulaciju slikom (slika 2).