Benson Bobrick SUDBONOSNO NEBO

Biblioteka KULTURA I CIVILIZACIJA

Naklada LJEVAK d.o.o.
Direktorica PETRA LJEVAK
Urednica NADA BRNARDI
BENSON BOBRICK
SUDBONOSNO NEBO
Povijest astrologije
Prijevod s engleskog
SENKA LJUBI GORDANA PERI-VUINOVI
Redaktura DINKO TELEAN
LI
Zagreb, 2007.
Naslov izvornika
THEPATEDSKY Benson Bobrick
Copyright 2005 by Benson Bobrick
za hrvatsko izdanje Naklada Ljevak d.o.o. 2007.
muizNiu
ZELINA
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu po
d brojem 625890
ISBN 978-953-178-819-7
Sadraj
Zahvale
PRVI DIO Prvo poglavlje. Drugo poglavlje Tree poglavlje etvrto poglavlje Peto pogl
avlje
DRUGI DIO
esto poglavlje Sedmo poglavlje Osmo poglavlje Deveto poglavlje Deseto poglavlje
TREI DIO Jedanaesto poglavlje Dvanaesto poglavlje Trinaesto poglavlje
Biljeke Rjenik Bibliografija Indeks
VI
1 3
15 27 59 75
115 117 145 171 195 215
235 237 261 291
305 329 341 357
ZA HVALE
Moj djed, duboko poboan uenjak i biskup Metodistike crkve, u starosti je priznao da
se jednom, premda nerado, dao nagovoriti da pita astrologa gdje je njegova izgu
bljena lisnica. U lisnici su bile razliite vrijedne stvari i posvuda ju je uzalud
traio. Astrolog je izradio horoskop za pitanje: Gdje je moja lisnica? i nakon palji
vog prouavanja planeta tono mu je rekao gdje ju moe nai. Biskupa je to razveselilo a
li i uznemirilo. Godinama je zbog toga bio oito zbunjen. Intelektualno je bio pre
vie poten a da bi to odbacio, no nije umio ni nai objanjenje. Pa i u mome je umu pria
ispisala upitnik iznad itave te teme koju sam, etrdesetak godina kasnije, naposlj
etku poeo istraivati. Budui da me zanimala povijest, zaao sam daleko unatrag, to mi s
e na koncu pokazalo neophodnim za ispravno snalaenje. Otuda je proizala ova knjiga
.
Prema astrologiji su moda, barem neki, sumnjiavi; no povijest astrologije neupitna
je za svakoga komu je stalo do povijesti ideja. Zadnjih su godina toj povijesti
u svim njezinim aspektima dragocjen doprinos dala djela mnogih vrsnih znanstven
ika -John D. North, Michael Molnar, Ro-bert Zoller, James Hershel Holden, Patric
k Curry, David Plant, Nicholas Campion, J. Lee Lehman, Tamsvn Barton, Anthonv Gr
afton, William R. Newman, Hilarv Carev, Annabella Kitson, Demetra Gorge, Laura A
cker-man Soller, Robert Hand i John Frawley, da nabrojimo najistaknutije -koji s
u omoguili da se nazre uvid u pravi doseg i opseg toga umijea. Neprocjenjivi rad s
vakodnevno se obavlja u okviru projekta Hindsight, koji je posveen otkrivanju i p
revoenju klasinih grkih, latinskih, arapskih i hebrejskih djela, kao i u sklopu ARH
AT-a, (The Archive for the
vi
SUDBONOSNO NEBO
Retrieval of Historical Astrological Texts - Arhiv za otkrivanje povijesnih astr
olokih tekstova). Jedno i drugo zasluuje vie pozornosti. Plodonosne su bile i moje
prijateljske i srdane veze s Amerikom Federacijom astrologa i Astrolokim udruenjem V
elike Britanije.
Zaista sam se oslonio na napore mnogih, no svi koji su mi izravno i posredno pom
agali u stvaranju ove knjige ne snose odgovornost ni za kakvu pogreku. Medu lanovi
ma obitelji, prijateljima, kolegama, suradnicima i svima s kojima sam vodio prep
isku u vezi s ovom temom s radou navodim sljedea imena: Eleanor Bach, James i Peter
Bobrick, Robin Brownstein, Herschel Farbman, John Frawley, Svetlana Gorok-hova,
Nancy Griffin, Peter Guttmacher, Hagop Merjian, Gloria Mul-cahy, Peter Murkett,
Pamela Robertson, George i Gene Rochberg, David Roell, Lora Sharnoff, Edward W.
Tayler, P.L. Travers, Richard i Bea Wemick, Danielle Woerner koji su, medu osta
lima, tijekom godina, ma koliko neizravno, pridonijeli neto vrijedno ovome tekstu
. Russel Ga-len, moj predani agent, od poetka je vrsto stajao iza ove knjige. Bob
Bender moj urednik, doputao mije, primjerno kao i uvijek, da radim na svoj nain. J
ohanna Li, njegova pomonica, korisno se skrbila za pojedinosti. Tri omiljena mjes
ta u mom rodnome gradu - Mocha Joe's, Amy's Bakeij Arts Cafe i The Cafe Beyond es
to su mi pruala okrepu i bila mi drugi dom. U svemu tome Hilary i blizanci Zuzu i
Jasper uinili su mnogo da ne posustanem. Svima sam njima zahvalan.
VII
BENSON BOBRICK
SUDBONOSNO NEBO
Za Hilary & Blizance
i u spomen na moga uenog prijatelja
Georgea Rochberga, ije je uho bilo ugodeno za Glazbu Sfera
Ima u nebu i na zemlji vie stvari, Dragi Horacije, nego to se i sanja U vaoj filozof
iji. - No doite;...7
Hamlet, Prvi in, prizor 5, str. 187-881
1 Prev. Josip Torbarina, Matica hrvatska, Zagreb, 1979.
Vili
IX
BENSON BOBRICK
PRVI DIO
Svemir, vjenost, beskonano, predstavljeni su sferom... Na sferi je svaka toka sredit
e, svaka je toka najvia toka i to objanjava zagonetku vremena i prostora. Nikad nije
postojao poetak vremena, i nikad nee biti ni kraja. Vrijeme uvijek jest. Koliko g
od bilijuna godina otada i koliko god... ih prolo, jednako si blizu kraju ili poet
ku Vremena kao i sada, i nita blie. Ovaj trenutak je sredite Vremena; ovaj je trenu
tak najvia toka sfere koja se okree. Isto je i s drugim oblikom Vremena, Prostorom.
Nema kraja Prostoru, i nema poetka. Ova toka u kojoj sada stoji, ovaj stolac, stab
lo, sredite je Prostora; sve se uravno-teuje iz te toke. Odi do najudaljenije nepom
ine zvijezde i ... tek si stigao Dovde. Tvoj vlastiti kuni prag jednako je blizu r
uba, i nimalo blii. To je zagonetka nad zagonetkama, ali to je tako.
John Burroughs, Dnevnici, 13. sijenja 1882.
BENSON BOBRICK
Prvo poglavlje
Sjeverni nebeski pol
Nebeska duina
Ekliptika
Zimski suncostaj
Ljetni suncostaj
Uspravno uzdizanje
Juni nebeski pol
Da nije bilo arapskih astrologa 9. stoljea iz Bagdada, Kristofor Kolumbo nikad ne
bi otkrio Ameriku. Dok je Kolumbo kretao na veliko putovanje na zapad koje gaje
odvelo do obala Amerike, nadahnjivalo gaje biblijsko proroanstvo, usmjeravala ar
apska astrologija, uz razna praktina pomagala trojice kontinentalnih astrologa, u
jedno i matematiara: Regiomontanusovu tablicu planeta, zemljovid Paola Toscanelli
ja i efe-meride Samuela Zacuta. Kasnije je Zacuto izradio sjajan eljezni astro-la
b koji je koristio Vasco da Gama pri oplovljavanju Rta Dobre Nade. Svime time ko
ristio se Kolumbo za svoje nebeske izraune i plovidbu otvorenim morem. Koristio j
e i astrolab i kvadrant za odreivanje visine zvijezda, ravnao svoj pjeani sat prema
tranzitu Sunca, prema Sjevernjaci odreivao magnetski sjever a vrijeme noi procjen
jivao prema zvijeu Velikog medvjeda. Domorocima nekog otoja ulio je strahopotovanje
vjetinom predvianja pomrine Mjeseca, a s odreenim je uspjehom iz astrolokog nauka crp
io umijee predvianja vremena -sklanjajui, primjerice, svoje brodove u luku Santo Do
mingo jer je aspekt izmeu Jupitera i Merkura nagovijetao tropsku oluju. No nije se
mogao oslanjati samo na nebo. Znanje o nebeskoj navigaciji u Europi bilo je man
jkavo pa je mahom ovisio o magnetskom kompasu kojim je odreivao kurs ili smjer, a
oslanjao se i na vlastitu metodu mrtvog ili izvedenog prorauna kako bi procijenio
svoj poloaj na oceanu.
BENSON BOBRICK
Ipak, vodile su ga zvijezde. Kolumbo je znao daje Zemlja okrugla i vjerovao je d
a e plovidbom na zapad najvjerojatnije doploviti do obala Azije (ili Indija). Narav
no, nije mogao znati da Amerika stoji izmeu. No, nije ga najvie oaravalo bajoslovno
bogatstvo Indija. Na samo putovanje potaknula gaje astroloka ideja. Taje ideja b
ila povijesna teorija velike konjunkcije, prvotno prikazana u perzijskim spisima,
koju su razradili Arapi a usvojio latinski Zapad. Kolumbo se s tom teorijom susr
eo u djelu francuskoga kardinala, teologa i astrologa Pierrea d'Aillvja.
Prema toj teoriji, vani povijesni dogaaji, poput uspona i pada carstava, nastajanj
a religija i kulturalnih preobrazbi, obiljeeni su velikim planetarnim konjunkcijam
a Jupitera i Saturna u njihovim nebeskim ciklusima. Takve velike konjunkcije dogaa
ju se jednom u 960 godina - to je temelj nae ideje milenija - kad planeti dovre zod
ijaki krug u neprestanom spajanju i razdvajanju u njegovim znakovima. Tijekom tog
a kruenja dva planeta u konjunkciji - to znai da se nalaze na istom stupnju nebeske
duljine - susretnu se 48 puta. Prema d'Aillvju povijest ovjeanstva objanjava se ra
zvojem djelovanja tih konjunkcija prema stupnju zodijaka na kojem se dogaaju. Pro
mjene izmeu tripli-citeta ili elemenata (zemlja, zrak, vatra i voda, prema kojima
su razvrstani znakovi zodijaka) povezivale su se s dinastikim promjenama; velike
ili gotovo milenijske konjunkcije zdruivale su se s epohalnim promjenama kao i s
prirodnim katastrofama poput potresa i poplava. Prema D'Aillvju, velike konjunk
cije najavljivale su ili se podudarale s Potopom, padom Troje, smru Mojsija, osnu
tkom Rima i Kristovim dolaskom. Svi se astronomi slau, izjavio je, u tome da nijedna
velika konjunkcija nije prola bez velike i znaajne promjene u ovom svijetu.
D'Aillvjev rad uvjerio je Kolumba da je kraj svijeta blizu i da e uslijediti preo
braenje svih pogana na kranstvo. S tog razloga prozvao se Christophorus (ili Christo
-ferens, kao to se poeo potpisivati), Donositelj Krista i zamislio sebe kao predstavn
ika Bojeg djela u svijetu koji se blii posljednjim danima. Sve to on objanjava u pi
smu svojim kraljevskim zatitnicima, Ferdinandu i Izabeli od panjolske. O Indijama
pie: Ova beskrajna kraljevstva naseljena su besmrtnim duama zbog ijeg je spasenja Kr
ist, sin Boji, podnio rtvu. To je poslanje koje mije dodijelio Bog, da ih pronaem i
donesem im spasonosno Evanelje. Za svoje geslo uzeo je tekst Izaije 11,10-12: Gosp
od e... otkupiti ostatak svog naroda... i skupiti rasprene... sa sva etiri kraja ze
mlje.
SUDBONOSNO NEBO
Ujutro 3. kolovoza 1492. Kolumbo je razvio jedra na trima malim brodovima - imen
om Nina, Pinta i Santa Maria - u Palosu u panjolskoj i zaputio se na Kanarsko otoj
e, gdje je obnovio zalihe prije pohoda na zapad. Nakon dva mjeseca naporne plovi
dbe s posadom na rubu pobune, 12. listopada napokon je ugledao kopno. U dva sata
ujutro topovskom je paljbom dan signal. Sva tri broda spustila su jedra i stala
nestrpljivo ekati zoru. Nakon iskrcavanja s njegovih se brodova razlio glas molitve
i zahvale a on sam smjesta se bacio niice na zemlju. Kolumbo je vjerovao daje kra
j plovidbe poslalo samo nebo. Za domoroce maloga bahamskog otoka to moda i nije b
ilo sasvim pogreno, jer su u zoru dozivali svoju brau da dou vidjeti ljude s neba.
Kolumbo je kasnije govorio da je sve to postigao zahvaljujui milosru Bojem i Bojem da
ru umijea astrologije, geometrije, navigacije i aritmetike.
Njegov primjerak d'Aillvjeve knjige, Rasprava o slici svijeta, krcat biljekama, j
o se moe vidjeti u Kolumbovoj knjinici u Sevilli.
Prema drevnoj tradiciji, zajednikoj gnostikom i istonom kranstvu kao i perzijskom i id
ovskom vjerovanju, Adam je nauk i tajne astrologije primio izravno od Stvoritelj
a i znalakim promatranjem sazvijeda na nebu predvidio da e svijet najprije biti unit
en vodom a zatim vatrom. U spomen onima koji dolaze poslije njega, on je (ili nj
egovi potomci, Set i Enoh) ta znanja uklesao na dvama stupovima, jednom od opeke
a drugom od kamena. Prema Josipu Flaviju, idovskom povjesniaru i gotovo Kristovom
suvremeniku, drugi stup se jo mogao vidjeti u Siriji 63. g. n. e.
Astrologija je najstarija medu okultnim znanostima. Ona je ujedno i poetak znanos
ti same. Iz astrologije proizlaze astronomija, raunanje vremena, matematika, medi
cina, botanika, mineralogija i, uz druge discipline (preko alkemije) moderna kem
ija. Logaritmi su osmiljeni za pojednostavljivanje izrauna nunih za izradu horoskop
a; teorija kojom se vid tumai zrakama - temelj suvremene optike - nastala je iz a
stroloke teorije utjecaja zvjezdanih zraka na duu. Tijekom pet tisua godina, od dre
vnog Sumera i Babilona do dananjih dana, na zvijezde se gleda kao na boanske sile
koje oblikuju tijek i sudbinu ljudskog ivota. Doista,
BENSON BOBRICK
prema New Catholic Encyclopedia, najstariji simbol nama poznatog boanstva - klina
sti znak koji znai bog - bijae zvijezda (*).
Na je jezik proet astrolokim terminima: konjunkcija, opozicija, prognoza, aspekt, l
unatik, venerini, influencija - od koje se izvodi i influenca iliti gripa, jer su
neko sve epidemije pripisivane nebeskim utjecajima; govorimo o merkurovskom, saturn
ovskom ili ovijal-nom temperamentu; ljudi zahvaljuju svojoj sretnoj zvijezdi, ili ako
osoba nema sree u ivotu smatra se daje roena pod nesretnom zvijezdom. Hebrejska rije m
azzal znai znak ili sazvijede; Mazzal tov (razgovorno estitam!) zapravo znai: Neka
retne zvijezde! Termin fali (engl. pad/jesen) je astroloki, jer jesenja ravnodne-v
ica oznauje toku opadanja zodijake godine; revolucija je preuzeta iz astrolokog izrau
na zvanog solarni povratak. Aureola zvjezdastog oblika koja je neko obrubljivala po
smrtni lik rimskog cara - sukladno vjerovanju da se uzdigao na nebo kao zvijezda
- kasnije se pretvorila u aureolu kranskih svetaca. Ljekarniki simbol Rx - obino sm
atran kraticom latinskoga glagola recipere (od kojega potjee recept ili sloaj, spo
j) - potjee od drevnog simbola za rimskog boga Jupitera, temeljenog na simbolu za
oko Horusa, egipatskoga boga arobnih iscjelitelj -skih moi.
Astronomija prouava nebeska tijela da bi odredila prirodne zakone koji njima upra
vljaju i razumjela razvoj fizike strukture svemira; astrologija opisuje utjecaj t
ih tijela na ljudski karakter i ivot. Ili, kao to je Ralph Waldo Emerson navodno p
rimijetio: Astrologija je prizemljena astronomija, primijenjena na ljudske postup
ke. Ona je primijenjena znanost, utoliko to se temelji na astronomiji; egzaktna zn
anost utoliko to se njene procjene temelje na matematikim izraunima; empirijska zna
nost utoliko to se njeni zakljuci temelje na podacima prikupljenim tijekom vremena
.
Njena metoda je horoskop, zapravo karta ili dijagram nebeskih dogaanja u pojedino
m vremenskom trenutku, a ita se prema utvrenim pravilima. U tim pravilima, ako su
tono primijenjena, nema elemenata sluajnosti ili pogaanja; tovie, vrsto su utemeljena
na pisanoj tradiciji ija vjerodostojnost ne proizlazi iz dogme ili vjerovanja, ve
iz
SUDBONOSNO NEBO
tisua godina promatranja. Sredinja je ideja astrologije ta da obrazac ivota osobe -
ili karaktera, ili naravi - odgovara obrascu planeta u trenutku njenoga roenja.
Takva je ideja stara koliko i svijet - da sve stvari nose biljeg trenutka u koje
mu su roene.
O tonosti te ideje moe se raspravljati. No vjerovanje u njenu tonost pokazalo se po
stojanim.
Astrologija u modernim vremenima doivljava silan preporod i sada (kao stoje Carl
Jung predvidio) ponovo kuca na vrata akademije. Astrolozi nastoje verificirati t
radicionalni nauk znanstvenim metodama i openito nastoje udovoljiti zahtjevu Joha
nnesa Keplera (uvjerenog astrologa) za odvajanjem ita od kukolja. U mnogim zemljama
, ukljuujui Englesku, Francusku, Rusiju, Njemaku i Sjedinjene Drave, astrologija se
ponovo ui na sveuilinoj razini, prvi put od doba renesanse. U Engleskoj kolegije iz
tog predmeta nude Brasenose College u Oxfordu, Bath Spa Universitv College, Sve
uilite Southampton i Sveuilite Kent. Moe se studirati i na Sveuilitu Cardiff u Walesu,
u Bibliotheca Astrologica u Francuskoj, Sveuilitu u Zaragozi u panjolskoj, Sveuilitu
Dogus u Turskoj, Sveuilitu Benares Hindu u sjevernoj Indiji te na Kepler Colle-geu
u Sjedinjenim Dravama, medu drugim kolama. Poeli su se osnivati znanstveni asopisi
poput Culture and Cosmos (asopis za povijest astrologije i kulturalnu astronomiju
), The Dublin Astrologer (asopis Dublinskog astrolokog centra) te Apollon (asopis z
a psihologijsku astrologiju), a cijenjeni Warburg Institut u Londonu nedavno je
pokrenuo stipendiju Sophia za astroloka istraivanja.
Ispitivanja su u posljednjih 30 godina pokazala da 30 do 40 posto Amerikanaca (o
ko 100 milijuna ljudi) vjeruje u astrologiju i misli da zvijezde upravljaju njiho
vim ivotima. Priblino deset milijuna ljudi platilo je astrologu izradu osobnog horo
skopa, a gotovo svi znaju koji je njihov znak. Astroloke kolumne pune veinu nacional
nih dnevnih novina i stotine asopisa, a mogu se nai i na brojnim internetskim stra
nicama. Samo Yahoo broji njih 1700 u posljednje vrijeme, dok Amazon.com broji 31
55 knjinih naslova. Veina velikih knjiara danas tom podruju posveuje itave odjeljke. P
rema nedavnoj procjeni, u Sjedinjenim Dravama ima 15.000 astrologa s punim radnim
vremenom i 225.000 zaposlenih na pola radnog vremena.
Nema dvojbe da utjecaj te teme na ljudski um ostaje neuzdrman.
BENSON BOBRICK
Biblija je prebogata astrolokim aluzijama. Poinje objavom neka bude svjetlost na sv
odu nebeskoin koja treba biti znak, a u Psalmu 19, na primjer, itamo: Nebesa slavu Boj
u kazuju, navjeta svod nebeski djelo ruku njegovih. Dan danu to objavljuje, a no n
oi glas predaje. Nije to rije, a ni govor nije, nije ni glas to se moe uti, al' po ze
mlji razlijee se jeka, rijei sve do nakraj svijeta seu. Prema rabinskoj tradiciji dv
anaest plemena Izraela predstavlja znakove zodijaka, a astro-loke simbole za etiri
fiksna znaka - lav, ovjek, bik i orao - hebrejski je narod nosio kroz egipatsku
pustinju kao toteme. Ti isti simboli ine sloeno stvorenje koje nazivamo egipatskom
Sfingom, a prema Ezeki-jelovoj viziji predstavljaju etiri velika evanelista - Mat
iju, Marka, Luku i Ivana. Josip je o Aronovu titu optoenom s dvanaest dragulja pis
ao: Dok po njemu brojimo mjesece ili slian broj znakova onog kruga koji Grci naziv
aju zodijakom, ne moemo pogrijeiti. Sedmokraki svijenjak simbolizira sedam planeta a
dvanaest hljebova kruha koji se za sabat polau u hramu predstavljaju dvanaest zn
akova. Kae se da svaki od dvanaest Kristovih uenika utjelovljuje jedan znak - zami
sao koja je prenesena u srednjovjekovnu romansu o dvanaest vitezova Okruglog sto
la kralja Artura (simbol zodijaka), koji takoer predstavljaju dvanaest astrolokih
tipova. Ideja da dvanaest tipova zajedno ine cjeloviti krug ovjeanstva prenesena je
i na sustav porote, koji bi trebao osigurati pravedno suenje od svih predstavnik
a (ili potpunog uzorka). To, teoretski, znai da e udruiti svoja iskustva radi savren
e prosudbe o sluaju. I hindusi smatraju dvanaest brojem savrenosti, a Biblija kae d
aje Krist u dobi od dvanaest godina bio u stanju pobijati uenjake u hramu jer je
njegovo znanje ve bilo savreno.
Sazvijeda i planete u starini su bili slavljeni u svetitima i hramovima uenosti. Bi
lo je dvanaest velikih religija misterija, a svaka je tovala i crpila svoju vjerod
ostojnost iz odreenog znaka zodijaka. Obredi Ariesa ili Nebeskog ovna, prema kaziv
anju Manlvja Halla, slavljeni su u hramu Jupitera Amona u libijskoj pustinji; obr
edi Taurusa u egipatskim misterijima Serapisa ili grobnice Nebeskog bika; obredi
Blizanaca u Samotrakiji, gdje se tovalo Kastora i Poluksa - Dioskure; obredi Rak
a u Efezu, gdje se tovala Dijana (boica Mjeseca); obredi Lava u bakhovskim i dioni
zijskim orgijama Grka, i tako redom.
SUDBONOSNO NEBO
Crkveni kalendari svih znanih religija takoer su astroloki povezani s glavnim mije
nama Sunca i Mjeseca. Pasha, na primjer, poinje za prvog punog Mjeseca nakon prol
jetne ravnodnevice; uskrsna nedjelja kojom se oznaava kraj korizme ujedno je prva
nedjelja nakon toga;2 kranski sabat dan je Sunca; a idovska Nova godina, Ro Haana, p
oinje u suton na dan mladog Mjeseca najblii jesenjoj ravnodnevici. Prvi dan Ramaza
na odreuje mladi Mjesec u Vagi kojim za muslimane poinje sveto razdoblje posta i m
olitve. U Vijetnamu Nova godina, koja se zove Tet, poinje za prvoga punog Mjeseca
kad je Sunce u Vodenjaku. Hanuku odreuje mladi Mjesec u Jarcu, a Purim puni Mjes
ec u Ribama. Boi je Crkva preuzela od poganskih proslava zimskog sun-costaja, stoje
ujedno bila i svetkovina Mitre, perzijskog boga Sunca. Tako je ponovno raanje bo
ga Sunca u kranstvu zamijenjeno raanjem Sina Bojeg.
Zapadnjaki nazivi dana u tjednu, naravno, imena su zvijezda-bogo-va; Mondav/poned
jeljak od Moon/Mjesec; Tuesdav/utorak je dan Tiwa, poganskog boga rata, srodnog
Marsu; Wednesday/srijeda pripada Wo-denu, srodnom Merkuru (u francuskom Mercredi
); Thursdav/etvrtak Thoru, ili Jupiteru; Friday/petak boici Freyi ili Veneri (fran
cuski Ven-dredi). Saturdav/subota je Saturnov dan, kojim zavrava ciklus.
Na sedmodnevni tjedan nastao je oko 2. stoljea pr. Kr. pretvorbom idovskog ciklusa
sabata u kojem je sedmi dan smatran svetim a astroloki tjedan temeljio se na plan
etima (ukljuujui Sunce i Mjesec) gdje svakim danom vlada jedan od sedam planetarni
h bogova. Isto tako, svaki sat u danu ima vladara prema ciklusu planetarnog sata
. Pratei egipatsku praksu, u danu imamo 24 sata, ali u ono doba sati nisu bili je
dnake duljine; dvanaest dnevnih sati jednako su podijeljeni od izlaska do zalask
a Sunca, a dvanaest nonih sati od zalaska do zore. Sati su redom pripadali Saturn
u, Jupiteru, Marsu, Suncu, Veneri, Merkuru i Mjesecu u beskonanom ciklusu u kojem
svaki u svoje vrijeme vlada i danom. To je bio Ptolemejev redoslijed planeta u
skladu s njihovom brzinom kretanja i udaljenou od Zemlje.
Planeti su nam dali i sedam humanistikih znanosti i, brojem i vrstom, sedam smrtn
ih grijeha: lijenost (Saturn), oholost (Jupiter), srditost
2 Osim kad se crkveni puni mjesec (odreen tablicama) i astronomski puni mjesec ne
podudaraju.
BENSON BOBRICK
(Mars), neumjerenost (Sunce), bludnost (Venera), krtost (Merkur) i zavist (Mjesec
). Poput znakova, i planeti su nadahnuli kult i oboavanje te je svako od sedam uda
antikoga svijeta, prema jednom znanstveniku, podignuto u slavu jednog od tada zn
anih planeta. Kolos s Ro-dosa bio je oltar Suncu; Dijanin hram u Efezu - Mjesecu
; Velika piramida u Gizi - Merkuru; Semiramidini visei vrtovi - Veneri; Hali-kama
sov mauzolej - Marsu; Zeusov hram na Olimpu -Jupiteru, a svjetionik u Aleksandri
ji Saturnu.
Mnogi drevni mitovi, k tome, mogu se otkljuati tek astralnim kljuem. Jedan od kljue
va je proljetna ravnodnevica, Sunev godinji prijelaz iz june u sjevernu hemisferu - k
oji svakih 2160 godina ulazi u novo zvijee. Prije nekih 4700 godina, na primjer, k
ad je proljetna ravnodnevica ula u znak Bika, egipatski bog Oziris poprimio je ob
lik Nebeskog bika a djeca Izraela u egipatskoj pustinji izradila su i klanjala s
e Zlatnom teletu. Kad je ravnodnevica kasnije ula u znak Ovna sunevo boanstvo obino s
e prikazivalo kao zlatokosi mladi koji zi-ba janje u naruju i dri pastirski tap. Kad
je ravnodnevica ula u znak Riba, Spasitelj svijeta pojavio se kao Ribar ljudskih d
ua.
U simbolizmu te velike pripovijesti Ovan (Aries, od grkog eras, to znai janje) je i
sto to i janje. Nakon izgona iz Egipta idovi su na sveanosti Pashe prinijeli rtvu ja
njeta; taje rtva kasnije postala uskrsno janje rtve i raspea u kranskoj vjeri. Ideja
Pashe vezana je uz Sunev prijelaz u vrijeme ravnodnevice ili krianje, koje je takoe
r u temelju simbola kria. Moemo ii dalje i dublje. Nakon raspea, smrti i ukopa, Kris
t se treeg dana uzdigao u nebo. Upravo tako Sunce ostaje tri dana u tranzitu u tok
i ravnodnevice prije ulaska u sjevernu hemisferu.
Ne elim rei daje pria o Pashi ili Kristovu ivotu tek alegorija nebeskih zbivanja. Boe
sauvaj! Astroloki govorei, u boanskom poretku stvari prije je upravo suprotno.
Moda je oboavanje nebesa kao lica onog boanskog poetak istinskog bogotovanja. Mitolog
ije Egipana i Grka esto sadre parabole i prie o zvijezdama. Trojanski rat, kao to nam
u Ilijadi pripovijeda Homer, izazvali su Zeusov i Letin sin, to jest Jupiter (u H
omera Zeus) i Apo-
10
SUDBONOSNO NEBO
Ion, Sunce. Na strani Trojanaca bili su Apolon, Venera i Mars; na strani Grka Ne
ptun, Mjesec, Vulkan, Atena i Jupiter. Homer nije spominjao Merkura, ali Iris, b
oica duge, njegov je enski oblik. Kao glasnica djeluje potpuno neutralno, ali svaki
prizor na zemlji je odraz, ishod ili namjerna posljedica nekog prethodnog nebes
kog prizora. to mislite, to su Homer i Vergilije imali na umu, pisao je renesansni as
trolog Gi-rolamo Cardano, kad su stalno opisivali bogove u prepirci ili borbi, Ho
mer protiv Grka ili Trojanaca a Vergilije protiv Turnusa ili Eneje?, Oito su neke
zvijezde vie voljele jednu stranu, a druge drugu. To objanjava brojna sastajanja
i savjetovanja bogova... Stoga, kad su govorili da je Venera bila sklonija Eneji
jer je on bio veoma pristao, ili da su Junona, Fortuna, i Mjesec bili naklonjen
iji Turnusu, ili da je Apolon, Sunce, bio skloniji Hektoru zato to je ovaj snaan i
pravedan, imali su na umu, pod velom prie, dobrog duha ili zvijezdu koja je njim
a zavladala pri roenju. Dvanaest Heraklovih poslova takoer su figurativan opis Sunev
a prolaska kroz dvanaest znakova i slini su priama Babi-lonaca o njihovu solarnom
junaku Gilgameu, iji je ivot opisan u dvanaest epskih pjesama.
Ako su poganski mitovi svojevrsne astroloke alegorije, to su moda isto tako i neke
biblijske prie - na primjer, pria o Samsonu, ije ime na hebrejskom znai onaj koji pr
ipada Suncu. Njegova duga kosa nalik na lavlju grivu bila je njegov ponos i simbo
lizirala je njegovu snagu; kao mladi susreo se s lavom i to je bilo prvo iskuavanj
e njegove snage. Dalila je njegova suprotnost u svakom smislu. Ako je on lavolik
, korijen njezina imena na hebrejskom je rije za Vodenjaka - suprotni znak. To je
pria u kojoj se astroloke suprotnosti susreu, ljube i su-kobljuju.
Moda emo naposljetku spoznati to sve jest, ali nikad neemo spoznati to to sve znai. Je
dnom se Ludwig "VVittgenstein u svome turobnom raspoloenju ganutljivo osvrnuo na
tu ideju: Osjeamo da e, i kad dobijemo odgovore na sva mogua znanstvena pitanja, ivot
na pitanja ostati posve neokrznuta. Religija je skrivena u svetom srcu svih onih
pitanja koja proizlaze iz ivotnih problema, a astrologija je najasnija grana te un
utarnje spoznaje iz koje izvire religija.
11
BENSON BOBRICK
Ovo nije knjiga za ili piotiv astrologije, ve knjiga o njenom utjecaju na povijes
t i na povijest ideja. Taj je utjecaj bio obiman te je, bez odgovarajueg znanja,
gotovo nemogue tono ui u trag ili rekonstruirati velik dio same povijesti ili ideje
koje su upravljale njenim tijekom. Jer ona tee i tekla je kroz ljudska djela pop
ut podzemne rijeke. tovie, sve do barem sredine 17. stoljea, astrologija je ulazila
u vijea vladara, vladala politikom naroda i upravljala svakodnevnim postupcima po
jedinaca, velikim i malim. Astroloka predvianja esto su imala utjecaj na tijek dogaaj
a jer su monici temeljili svoje djelovanje na savjetu astrologa. Govori se da su
se Inke predale panjolcima gotovo bez borbe jer se dolazak konkvistadora podudara
o s astrolokim proroanstvom prema kojemu se njihova civilizacija bliila kraju. Ovis
no o tumaenju, proroanstvo se ispunilo ili je, uslijed pokoravanja sudbini, bilo i
spunjeno. Drugim rijeima, astrologija ima mo.
Sama ideja o povijesnom periodu (kojemu su pripadale Inke) je astroloka i temelji s
e na teoriji konjunkcije koju je prihvatio Kolumbo. Ta je teorija unijela pravil
an slijed u inae nerazluiv tok vremena i uinila povijest razumljivom pratei njen gro
zniavi tok uz pomo nebeskih dogaaja. Isto tako nam je pomogla objasniti zato se ini d
a se povijest ponavlja, kao to to prispodobljuju ponavljanja na nebu. Suvremena z
nanost, poput suvremene povijesti, nastoji omalovaiti astrologiju, no to je neraz
umna predrasuda ili nehaj. Sama povijest znanosti obvezna je astrologiji i duguj
e joj potovanje ako ne i obilnu zahvalnost. Moete li vjerovati da bi se znanosti ik
ada izdigle i postale velike, primijetio je jednom Friedrich Nietzsche, da nisu sv
ojevremeno postojali arobnjaci, alkemiari, astrolozi koji su bili edni i gladni taj
ne i zabranjene moi? Astrologija, naravno, posjeduje vlastita znanja koja nemaju n
ita zajedniko s onim to moderna znanost tuje. Ali u tom smislu je istina da su magij
a i znanost u poetku napredovale jedna uz drugu. elja za razumijevanjem tajnog dje
lovanja prirode stvorila je intelektualno okruenje povoljno za pokuse i induktivn
o razmiljanje; kemija je nastala iz alkemije; neoplatonski i hermetiki nain razmilja
nja doveo je do Kopernikovih heliocentrinih hipoteza, Keple-rovih zakona o kretan
ju planeta i Harvevjeva otkria krvotoka. Mistino uvjerenje da broj sadri klju svih t
ajni ubrzao je razvoj matematike - a potom ju oivio nakon srednjeg vijeka kad je
znanje o tom predmetu ve bilo na izmaku.
12
SUDBONOSNO NEBO
Nepristojni prijezir kojemu je astrologija povremeno izvrgnuta u ko-nanici se tem
elji na praznovjerju, tim vie opasnom, kao to je Theo-dore Roosevelt jednom naglasio
(u eseju naslovljenom Potraga za istinom u smjernom duhu), stoga to oni koji jesu p
raznovjerni duboko vjeruju da to nisu. Nijedno srednjovjekovno praznovjerje... n
e bi moglo biti nesnoljivije... od onoga... koje ne samo da sebe naziva znanstven
im nego pravo na uporabu tog pojma dodjeljuje iskljuivo sebi. Bio bi primjereniji
odreen stupanj poniznosti pri pokuaju procjene vrijednosti doktrine - ili uenja - koj
e je preivjelo tisue godina.
Poput kostiju samoga Kolumba, i kosti astrologije toliko su esto premjetane da su
gotovo stekle vlastiti ivot. Iskapane pa opet zakapane najmanje est puta tijekom t
riju stoljea, od Valladolida do Santo Domin-ga, od Havane do Genove i do Seville,
ostaci istraivaa kao da se umnaaju poput relikvija svetaca i danas se mogu nai na b
arem tri mjesta u Novome i Starom svijetu. Ako je astrologija mrtva i zakopana k
ao to bi neki htjeli, njezin grob je nespokojan poput Kolumbova i ne-odrediv kao
i njegova grobnica.
Sir Elias Ashmole (po kojemu je Ashmolean Museum u Oxfordu i dobio ime) jednom j
e primijetio: Ima u astrologiji (priznajem) plitkih potoka kroz koje mladi poetnic
i mogu gacati; ali ima u njoj i dubokih gazova preko kojih i divovi moraju pliva
ti. Ona nudi mnogo vie no stoje moderno oko sklono uoiti. Njena pria, naposljetku, o
bogaena je izuzetnim ivotima, ukljuujui neke od najsjajnijih (i najozlo-glaenijih) u
ljudskoj povijesti, i kronoloki se provlai itavim rasponom ljudske kulture, od uliic
a carskoga Rima, u kojima su se gatalice bavile svojim zanatom, do zatvorenih kr
ugova svjetovne i religijske
moi.
13
Drugo poglavlje
14
I
Oito mjesto roenja astrologije je Mezopotamija, podruje izmeu rijeka Eufrata i Tigri
sa, u dananjem Iraku. Od Kaldejskog istoka, kako je nazvano podruje kraljevstva Kald
eje, Babilonije i Asirije, astrologija se proirila u Egipat a onda do drevne Grke.
Grci su vjerovali da je astrologija izum Egipana i Babilonaca. Platon ju je u Ep
inomisu izriito pripisao Asiriji i Egiptu. Marko Manilije, rimski autor Astronomi
-ce, astroloke poeme napisane u Augustovo doba, drao je da bi se izvorite astronomi
je moglo nai na podruju izmeu Eufrata i Nila. Dubok je zdenac prolosti, pisao je Thoma
s Mann. Ne bismo li ga trebali zvati bezdanim? Moda nikad neemo sa sigurnou znati dugu
ju li Egipani temelje svoga znanja astrologije Babiloncima ili su Babilonci, na em
u neki i dalje ustrajavaju, barem djelomino crpili iz nekog egipatskog izvora. Al
i kao to religijske ideje i njihov simboliki jezik, ini se, irom svijeta pripadaju n
ekoj vrsti prenesenog razumijevanja, tako i astroloki simboli, koji su po svojoj
naravi religijski, postoje od pamtivijeka. tovie, postoje tragovi u vremenu koji d
oputaju praenje njihova razvitka.
Babilonci i Asirci su etiri tisue godina prije Krista promatrali nebo traei znamenje
sudbine i s vrha svojih zigurata odnosno viekatnih tornjeva ucrtavali putanje pl
aneta i prema tim promatranjima poeli predviati vrijeme etve, sue, gladi, rata, mira
i sudbine kraljeva. Medu najstarijim znanim tornjevima su Uruk i Ur. Biblijski
prorok Abraham,
15
BENSON BOBRICK
otac idovskog naroda, roen je u gradu Uru od Kasdima (izraz koji znai svjetlo astrol
oga), dok su vladari Mezopotamije nazivani kralje-vima-astrolozima. Astrologija j
e cvjetala za vladavine Asurbanipala (Grci su ga nazivali Sardanapalus), koji je
vladao Ninivom sredinom 7. stoljeu pr. Kr. Asurbanipal je bio sin Asarhadona koj
i je naslijedio Sanheriba, vladara Asirije, spomenutog u Izaiji te Prvoj i Drugo
j knjizi
0 Kraljevima. U vrijeme biblijskog proroka Danijela pod asirskim vladarima bilo
je uobiajeno da vojskovoe na bojnom polju prati njihov asipu ili prorok, a pokreti
vojske oslanjali su se na njihovo tumaenje nebeskih znakova. Bilo da su tovali pla
nete poput bogova ili su obrasce njihovih putanja pripisivali uzroku neke vie sil
e, Asirci su poeli vjerovati u njihovo znaenje pa su biljeili svoja opaanja na vapne
ncu
1 valjkastim peatima od zelenog kriljavca. Sunce je opisano kao zra-kasti disk, Mj
esec kao srp, a Venera kao osmokraka zvijezda.
Velika zbirka ploica ispisanih klinastim znakovima, znana kao Enuma Anu Enlil, sau
vana je iz drevnih arhiva Ninive i sadri mnoga opaanja otprije Asurbanipalove vlad
avine. Veinom imaju oblik nebeskog znamenja koje je precizno biljeilo izlazak i za
lazak Venere s predvianjima na temelju njenog pojavljivanja i poloaja na nebu. Tip
ian znamenje: Kad se Venera pojavi u Dilganu (Djevici), kia na nebu, poplave na [ze
mlji], urod Aharua e se poveati; a ljudi e opet naseliti unitene domove. Ili: Ako se V
enera pojavi na istoku u mjesecu Airu a Veliki i Mali Blizanci je okrue, sva etiri
, a ona bude tamna, kralj od Elama e se razboljeti i umrijeti. Opet: Kad vatrena sv
jetla Venere obasjaju grudi korpiona, kia i poplave opustoit e zemlju. Opisani su i d
rugi planeti. Na primjer, ako aureola okrui Mjesec a Jupiter bude uza nj, ivotinje e
ugibati a kralj Akada bit e pod opsadom. Ili: Kad Jupiter stane ispred Marsa bit e i
ta u polju, a ljudi e biti ubijani... Kad se Mars priblii Jupiteru nastat e veliko
pustoenje... Te e godine kralj Akada umrijeti.
Prije nastanka drevnoga dvanaestmjesenog kalendara razliita godinja doba odreivala s
u se prema posebnim zvijezdama koje su se pri prelasku jednoga godinjeg doba u dr
ugo uzdizale na horizontu. Kad su odreena sazvijeda (oko 3000. godine prije Krista
), Sunce se za proljetne ravnodnevice nalazilo blizu Aldebarana, najsjajnije zvi
jezde u zvijeu Bika; za ljetnog suncostaja blizu Regulusa u zvijeu Lava; za jesenje
ravnodnevice blizu Antaresa, najsjajnije zvijezde u zvijeu
16
SUDBONOSNO NEBO
korpiona, za zimskog suncostaja blizu Fomalhauta, najsjajnije zvijezde Vodenjaka.
Te etiri zvijezde nazvane su kraljevskima, a znakovi (ili zvijea) u kojima se nalaze
fiksnima, jer se nalaze blizu etiri fiksne toke prividne Suneve putanje medu zvijezd
ama. Oko 700. pr. Kr. Asirci u Ninivi su vie-manje odredili ekliptiku; podijelili
je na etiri dijela u skladu s godinjim dobima; nainili popis zvijea ije je he-lijaktik
o izdizanje iznad horizonta odgovaralo razliitim mjesecima; razlikovali su planet
e od fiksnih zvijezda; pratili su njihovu putanju i priblino odredili trajanje nji
hove smodike revolucije. To im je omoguilo predvianje pomrina Sunca i Mjeseca i tono od
reivanje lunarnog mjeseca u trajanju od neto vie od dvadeset devet i pol dana. Najst
arije karte zvijezda bile su zapravo popisi zvijezda koje su bile ucrtane prema
njihovu poloaju u odnosu na Mjesec. Rane ploice navode zvijezde na putanji Mjeseca,
a najstariji kalendari bili su lu-narni, i u njima je mjesec trajao od prve etvrt
i do prve etvrti ili od punog do punog Mjeseca. To se razvilo u lunarni zodijak o
d dvadeset osam kua ili podjela koje su grubo oznaavale udaljenost koju je Mjesec sv
aki dan prelazio. Kue su povremeno oznaavale privremena odmorita za Sunce, Mjesec i
planete na njihovom putovanju nebom. S vremenom, godinji lunarni kalendar ili ci
klus povezan je s uobiajenim zodijakom od dvanaest znakova ili zvijea, kao stoje ve
liki astronom Johannes Kepler jednom objasnio: [U drevno doba] seljaci su morali
traiti svoj kalendar na nebu... Kad je Mjesec bio pun mogli su lako uoiti, na prim
jer, da se prvi puni Mjesec vidi izmeu rogova Ovna, drugi blizu Plejada, trei bliz
u Blizanaca itd. a na kraju da se trinaesti put opet pojavljuje u prvom zvijeu, iz
meu rogova Ovna. Tako je puni Mjesec razdijelio krug na dvanaest dijelova. Dvanaes
t zvijea na koncu je ucrtano i oblikovano u krug zodijaka (oko 6. stoljea pr. Kr.)
a znakovi su redom (za razliku od zvijea) utvreni tijekom sljedea dva stoljea kao dva
naest lukova od trideset stupnjeva.
Takvi su utvrdivi poeci kaldejskog nauka. Rije kaldejski izvorno je zemljopisni na
ziv od asirskog Kaldu i odnosi se na Kaldeju ili donju Mezopotamiju, kraj Perzij
skog zaljeva. Poslije je oznaavala lanove babilonskog sveenstva, potom grke astrolog
e izravno ili posredno povezane s babilonskom kolom i na kraju sve one koji se bave
proricanjem budunosti pomou zvijezda. Rimski povjesniar Diodor Sicilski govori nam d
a su Kaldejci nazivali planete Tumaima jer njihova putanja i
17
BENSON BOBRICK
meusobni poloaji otkrivaju ljudima volju bogova. Dodaje: Zvijezdu koju Grci zovu Kr
onos (Saturrij oni nazivaju zvijezdom Sunca [ili Suncem noi] jer im omoguuje brojna i
vana predvianja.
Babilonski zvjezdani nauk stigao je do Egipta s perzijskim osvajanjima u 6. stol
jeu pr. Kr., iako su poloaj veine zvijezda drevni egipatski astronomi ve bili ucrtal
i jo u 13. stoljeu pr. Kr. U grobnici Ramzesa II, koji je ivio oko 1292. - 1225. pr
. Kr., francuski egiptolog Jean Cham-pollion u 19. stoljeu naao je goleme krunice i
zraene u zlatu i podijeljene na 365 stupnjeva, a svaka je pokazivala izlazak i za
lazak zvijezda toga dana. U grobnici Ramzesa V, k tome, naao je papirus s tablica
ma zvijea i njihov utjecaj na ljudska bia za svaki sat svakog mjeseca u godini. Vje
rovalo se da odreeni sat odreenog zvijea na ascendentu, na primjer, upravlja odreenim
dijelom tijela - uima, srcem, rukama itd. -u skladu s astrolokom tradicijom koja
traje do danas. Taj tip astrologije nije bio poznat samo Kaldejcima, pie Ellen McCa
fferv, nego je uao u usmenu predaju idova, koji su time dali podrku iskazu Sepher Ye
t-ziraha (sainjenom za ranoga kranstva) prema kojemu je astroloko znanje prenio Abra
ham, roen meu Kaldejcima.
Najstarija sauvana natalna karta napravljena je za dijete roeno na podruju dananjeg
Iraka, juno od Bagdada, 29. travnja 410. pr. Kr. -kad je Sokratu bilo oko ezdeset a
Platonu sedamnaest godina. Sve u svemu, iz antikog doba sauvano je nekih 205 horos
kopa pojedinaca, najvie iz Grke. Koji put se uje da su natalnu astrologiju izumili
Grci, no teko daje tako, jer jo iz 1300. godine prije Krista imamo hetitski prijev
od babilonskog teksta koji prorie znamenje osobne sudbine prema mjesecu djetetova
roenja. Herodot u svojim Historijama opisuje da su davno prije njegova vremena (
5. stoljea pr. Kr.) Egipani nauili kako prema datumu roenja ovjeka pretkazati njegov k
arakter, sudbinu i dan njegove smrti.
No ini se i da astroloko znanje Grka see dalje u prolost. Filostrat, koji je pisao u
vrijeme ranoga kranstva, govori da su Grci poznavali astrologiju jo 1184. pr. Kr.;
Plutarh tvrdi daje Hesiod, grki pjesnik koji je ivio osam stotina godina prije Kr
ista, bio upuen u astrologiju; razliita zvijea kao to su Orion, Plejade i Veliki medv
jed bila su po-
18
SUDBONOSNO NEBO
znata Grcima u vrijeme kad je Homer pisao Odiseju (u kojoj su i spomenuta). Post
oji i jedna astroloka aluzija u kojoj Euripid (480. - 406. pr. Kr.) upuuje na pred
vianja temeljena na izlasku zvijezda. Plinije, Plutarhov suvremenik (prvo stoljee
n. e.), govori nam da su mnogi rani grki astronomi bili ujedno i astrolozi, ukljuu
jui Talesa (roenog oko 640. pr. Kr.), koji je bio upoznat s egipatskim naukom. Tal
es, ne sluajno, opisuje Zemlju kao kuglu, poput mnogih grkih astronoma, i odreuje S
unev promjer prema njegovoj prividnoj putanji. Prema He-rodotu, Tales je predvidi
o da e potpuna pomrina Sunca 609. pr. Kr. navijestiti kraj rata izmeu Meana i Lidija
ca. Pomrina se dogodila dok je bitka izmeu tih dvaju naroda bila na vrhuncu, a kad
je mrak pao na obje vojske, rat je prestao. Anaksimandar, Talesov uenik i prijatel
j, razradio je razliite instrumente, ukljuujui sunani sat za nebeske proraune; Platon
u svome Timeju aludira na astrologiju, a u poznim godinama poduava ga stariji ka
ldejski astrolog; Teofrast, koji je naslijedio Aristotela na elu Liceja, dri da as
trologija ne samo da moe predvidjeti svjetske dogaaje ve i tijek ljudskog ivota. I t
ako dalje. Moda je pokuaj odreivanja nastanka astrologije uzaludan poput pokuaja odr
eivanja povijesti vjere.
Jedno je izvjesno: astroloko znanje obuhvatilo je pitagorejski koncept izjednaavan
ja i razmjera (zajedniki svim granama matematike); tajno znaenje brojeva kao i shvaan
je daje ovjek mikrokozmos ili minijaturna verzija svemira, povezan sa zvijezdama
sustavom srodnosti. Takve ideje moda postoje od pamtivijeka i vjerojatno ih nije
smislio sam Pitagora, Grk iz 6. stoljea pr. Kr. koji je ivio u Krotoni, u junoj Ita
liji. Ali u svojem uenju dao im je mjesto i naziv. Osvajanjima Aleksandra Velikog
irio se okultni nauk, jer su i Mezopotamija i Egipat potpali pod grku vladavinu.
I doista, u helenistikom Egiptu razvila se zapadnjaka astrologija iz spoja babilon
skih, egipatskih i grkih elemenata. Ondje se upostavila kao sustav s vlastitim uen
jima i tradicijom te pitagorejskim uenjem koje je prihvatila, a grka matematika ast
ronomija dala joj je znanstvenu dimenziju.
Taj sustav ima znakove, vladare znakova, fiksne zvijezde, uenje o kometima i pomri
nama, dekanima (podjelama svakog znaka na treine), dodekatemorije (podjela svakog
znaka na dvanaestine), etiri elementa, planetarni tjedan, pet glavnih digniteta
znaka, egzaltacije, triplicitete, terminuse i faciese, nebeske kue, planete u zna
kovima,
19
, I N ** BENSON BOBRICK
kuama, u aspektima, i toke sudbine - na primjer, Toku sree, matematiki izraunatu toku n
a ekiiptici koja se dobiva zbrajanjem nebeskih duina Mjeseca i ascendenta te oduz
imanjem od tog zbroja duine Sunca. Procvat i razvoj umjetnosti pomae objasniti ras
ko planetarnog i drugih zodijakih simbola koji pronalaze izraze u arhitekturi i sl
ikarstvu a pojavljuju se i na kovanicama toga doba. Egipatske zvjezdane karte kr
ase hramove poput onoga u Esni ili Denderi, a reljef naen u Samosati prikazuje ko
njunkciju planeta u Lavu, stoje oznailo krunidbu Antiohija I Egipatskog. Najstari
ji astroloki prirunik takoer je bio grko-egipatski rad znan kao Nehepso-Petosiris, i
zraen u Alek-sandriji oko 150. g. pr. Kr. Doista, tijekom itavoga tog razdoblja na
djeluje bilo ivo proimanje (ili razmjena) ideja zapada i istoka - od Indije do Eg
ipta - diljem grkog svijeta.
Ujutro 12. srpnja 479. zabrinuti klijent potraio je u Smirni egipatskog astrologa
imenom Palhus i u osam i pol sati upitao hoe li brod iz Alek-sandrije koji je do
brano zakasnio moda ipak sretno stii i, ako hoe, kada. Astrolog je napravio horosko
p za vrijeme kad je pitanje postavljeno (sukladno uvaenoj, danas manje poznatoj g
rani astrologije zvanom horama - od hora, sat) i iznio strunu procjenu sluaja: Kako
su vladari dana i sata, poeo je, Saturn i Mars, oba u ascendentu, a Mjesec aplicir
a (pribliava se) aspektu sa Satumom, ini se da je brod zapeo u snanoj oluji, ali se
spasio, budui da Jupiter motri Veneru i Mjesec [u aspektu su s Jupiterom]... Kak
o je ascendent u dvostrukom znaku... posada broda je preivjela i prela iz jednog b
roda na drugi. A s obzirom na to daje Venera, koja upravlja pticama, u opoziciji
prema Strijelcu, sa sobom e donijeti neke ptice. A kako je Mjesec u Marsovoj kui
i u satima Merkura [podjela znaka kojom upravlja taj planet], najvjerojatnije e d
onijeti sa sobom neke knjige i papire [papiruse], i neke bronane posude budui da j
e i Mjesec u korpionu... A s obzirom na to da Eskulap (zvijee Ophiu-chus, Zmijonosa
c) izlazi s Mjesecom, u teretu e se nai i lijekovi. Reeno je da se sve stoje Palchus
potanko opisao i dogodilo. tovie, pret-kazao je da e brod uploviti kad Mjesec ude
u Vodenjaka. Tako je i bilo. Naravno, neki su astrolozi bili bolji od drugih, a
netemeljito znanje kakvog arlatana moglo je uroditi katastrofalnim posljedicama.
Na pri-
20
SUDBONOSNO NEBO
mjer, 484. g. dva bizantska dvorska astrologa nagovorili su nekog Le-ontija, amb
icioznog plemia, da sebe postavi za cara nasuprot enu, koji je u to vrijeme legiti
mno bio na elu drave. Oni su izabrali vrijeme za njegov prevrat (u skadu s jo jednom
uglednom granom astrologije znanom kao astrologija elekcija) u kojem su Sunce, Jup
iter i Mars na uzlazu, Merkur ih slijedi, a Mjesec je u prijateljskom aspektu sa
Saturnom i Jupiterom (to jest u sekstilu ili trigonu). Netko bi pomislio, sukla
dno uenju o elektivnoj astrologiji, daje Leontije uspio. Nije bilo tako. Jer, pre
ma onodobnom izvoru, nakon to je u odabrano vrijeme okrunjen, u isti mah je izgubi
o i kraljevstvo i sreu. Saznajemo da su dvojica astrologa propustila primijetiti d
aje Merkur, vladar dana i sljedeeg sata, bio u zlokobnom poloaju; bilo je to za nje
gove najvee udaljenosti od Sunca, to ukazuje na nasilnu smrt, a jedini aspekt bio
je sa Saturnom, velikim tetnikom planetarnog sustava na nebu. I Venera je bila izol
irana pa nije mogla u toj prilici odailjati svoje blagotvorne zrake, jer ju je pres
relo Sunce. Nisu uoili ni injenicu da se Mjesec, dispozitor Sunca, ascendenta Jupit
era, Marsa i prethodeeg mladog Mjeseca (prema odreenim pravilima ih u stvari zamje
njuje), nalazio u padu i bio u nepovoljnom poloaju. Uslijed toga, injenica da su Sun
ce, Jupiter, Mars bili na uzlazu nije bila dovoljna protutea zlokobnoj sili ostal
og. tovie, injenica daje Mjesec bio u svom padu (nasuprot znaku u kojem je egzaltir
an) i pribliavao se konjunkciji sa Saturnom, bila je siguran znak da e Leontije past
i. kakljiv posao! U stvari, nakon prividnog trenutka uspjeha, Leontije i njegovi
sljedbenici poraeni su te su utekli, najprije u Antiohiju u Siriji a zatim u Papi
rius u Isauriji (dananjoj Turskoj), gdje su ih etiri godine opsjedali u nekoj tvrav
i. Prije zavretka opsade zaklali su astrologe koji su im ulili toliko nade - iako
im je to teko moglo pomoi u tim neprilikama. Leontije je naposljetku bio uhvaen i
nasilno usmren, kao to je Merkur i pokazao. Godine 488. glava mu je odrubljena u S
eleukiji na Kalikadnu i odnesena u Konstantinopol, gdje je podignuta na gradske
zidine.
Tradicionalna astrologija dijelila se na etiri osnovne grane: mundanu, natalnu, h
orarnu i astrologiju elekcije odnosno izbora prvog trenutka. Prva, mundana (u zn
aenju svjetovna) sagledavala je drutvo kao
21
BENSON BOBRICK
cjelinu i predviala vrijeme etve, epidemije, politiku i ratove. Natalna se odnosil
a na karakter i sudbinu pojedinca, dok se horama (ili intero-gativna) bavila nek
im pitanjem tako to bi nainila horoskop za trenutak u kojem je pitanje postavljeno
. Astrologija elekcije odreivala je najpovoljniji trenutak za neko djelovanje ili
poduhvat. Tri velike krunice temeljne za to umijee bile su i ostale ekliptika (pr
ividna Suneva putanja oko Zemlje), nebeski ekvator i horizont. Nebeski je ekvator
naprosto Zemljin ekvator projiciran na nebeski svod. Slino tome, nebeski horizon
t je jednostavno krunica paralelna s vidljivim ili zamjetljivim horizontom, ije je
sredite - sredite Zemlje. Taj se zamjetljivi horizont mijenja ovisno o mjestu pro
matranja. U horoskopu ga odreuje mjesto roenja ili mjesto nekog drugog dogaaja za k
oji se pravi horoskop. Horizont nije poput ekliptike i nebeskog ekvatora, ve je j
edinstven za svaki pojedinani horoskop. Toka u prostoru tik iznad i pod pravim kut
em u odnosu na horizont je zenit (ili Medium Coeli) a tono ispod njega je Imum co
eli. Ascendent je toka u kojoj ekliptika presijeca horizont na istoku (horoskopi
se crtaju tako daje istok na lijevoj strani); njemu nasuprot je descendent, gdje
ekliptika presijeca horizont na zapadu.
Prirodni poetak zodijaka (grka rije koja znai krug ivotinja) jest proljetna ravnodnevic
a ili prvi stupanj Ovna, u kojemu se presijecaju ravnine ekliptike i ekvatora. S
uprotna toka je prvi stupanj Vage. Te dvije toke oznaavaju poetak proljea i jeseni. I
stodobno, dvije toke u kojima su ekliptika i ekvator najudaljeniji jedan od drugo
g oznaavaju poetak ljeta i poetak zime (solsticiji ili suncostaji), a irine na kojim
a one lee nazivaju se obratnice (grki trope, toka obrata). To je kut ekliptike prema
ekvatoru koji nam donosi promjene godinjih doba.
Ali Zemlja nije savrena kugla. Oko ekvatora je blago ispupena pa gravitacija Mjese
ca i, u manjoj mjeri, Sunca, uzrokuje nagib Zemljine osi i opisuje u prostoru st
oac. Zbog takozvane precesije toka ravno-dnevice se polagano vraa kroz zodijak za o
ko jedan luni stupanj svake sedamdeset dvije godine. S tog razloga se znakovi i z
vijea ne podudaraju. Precesija ipak nema utjecaja na znakove, koji se temelje na g
odinjim dobima. Znakovi se nikada ne mijenjaju, iako se jednom u dvadeset est tisua
godina znakovi i zvijea priblino podudare.
Kako je gore, tako je i dolje. To je sveta sr ideje astrologije. Gore, kao to je nav
eo neki astronom, velianstvena povorka tihih, nedos-
22
SUDBONOSNO NEBO
tinih zvijezda, tako pravilna i nepokolebljiva: dolje, kao nepogreivi odgovor, sli
jed proljea, ljeta, jeseni i zime, sjetve i etve, hladnoe i vruine, kie i sue. To su n
eski nalozi o kojima govori Knjiga o Jobu i pokazatelji vladavine (zvijezda) nad Ze
mljom. Bog je Jobu otro uputio pitanja koja su ga trebala podsjetiti na to da je
poredak stvaranja takav i izvan Jobove moi utjecaja. Moe li, pita On, ti stvoriti Mazz
aroth [dvanaest znakova zodijaka], u njihovim dobima? Zauzdati ili osloboditi utj
ecaj zvijezda na zimu ili proljee? Upravo je tako astrologija povezivala karakter
i slijed ivotnih zbivanja s prirodom, kojom upravlja nebo, a iji je poredak i kre
tanje odredio sam Bog. idovi su poznavali i tovali zodijak davno prije nego stoje
bila zapisana Tora ili Petoknjije, prvih Pet knjiga Mojsijevih. U poetku kranske ere
, Ptolemej gaje drao za neupitni autoritet nepoznata podrijetla i neistraive starin
e. Koliko god ga paljivo istraivali, podrijetlo zodijaka (poput stvarne starosti i
podrijetla ovjeka) ostaje toliko tajnovito da jami nae uenje te, na emu neki ustrajava
ju, potvruje uvjerenje kako je sam zodijak objavljen. Imena znakova i zvijea u svakom
su sluaju pretpovijesna, nema zapisa o njihovu nastanku, premda se popularno pretp
ostavlja da su znakovi proizvoljno imenovani prema nekom zamiljenom liku na nebu.
Na povrini se to ne ini vjerojatnim, budui da tek nekoliko zvijea - ili skupina zvij
ezda unutar njih - odgovara svojem imenu. Teko bismo, na primjer, pronali lik ovna
u zvijeu Ovna ili koze u zvijeu Jarca. Unato tomu, tipian pisac na tu temu iznosi neo
binu slutnju o nastanku naziva:
Sumerski se sveenik jedne noi obratio dvojici seljaka: Pravim kalendar, ree im. elim im
enovati skupine zvijezda kroz koje prolaze bogovi u svako godinje doba tako da moe
mo dobiti odnosne toke. Trebaju mi nazivi za te toke. Naini stanku i podigne crveno
pero. Ponimo s ljetom. Nazovi ga korpionom, ree Sin-Samuh. Jedan me ubo u stopalo pro
odine u to doba. To je bilo kasnije, ree Za-kir. Ugrizao te ujesen. Sin-Samuh se zamis
li. Moe biti da je to bilo kasnije. Tada emo uzeti to ime za kasnije, ree sveenik. t
ite o lavu? upita Zakir. Neki dan je jedan povei gonio Benovu enu, ali mislim daje t
raio vodu. Potok je presuio. Lav, ha? Sveenik se na trenutak zamisli. Nije loe. Zagle
u se u mirno, zvjezdano nono nebo. Vidim apu. Ja vidim tijelo, ondje preko. Ne, to je g
riva.
23
BENSON BOBRICK
Sin-Samuh mahne rukom. Vidi kako je valovita. Mislim da si u pravu, Same, ree sveenik.
Utisrie pero u mokru glinu. Neka bude lav.
To je razlog, zakljuuje pisac, to si ti Lav a ja korpion. Nita drugo.
Vjerojatnije je daje istina obrnuta: zvijea su dala nazive koji simboliziraju idej
e. Upravo kao stoje Anubis, zvijezda Psa u Egiptu, nazvan tako jer njegova godinj
a pojava upozorava na izlijevanje Nila, tako su i Vagu, koja oznaava jesenju ravn
odnevicu, kada dan i no jednako traju, svi drevni narodi postojano prikazivali sl
ikom vage ili te-zulje. Ako bi se uvjerljiva slika potom uspjela pronai selektivn
im povezivanjem zvijezda, to bi naposljetku pomagalo prisjeanju na znaenje to gaje
ona izraavala.
Jedna tradicionalna rima tvori draestan splet znakova:
Ovan, Bik, nebni Blizanci,
Rak i Lav su stari znanci,
Djevica, Vaga na svodu sjaje,
korpion, Strijelac, Jarac,
Krag vode nosi starac,
U Ribe blijete peraje.
Sedam planeta vlada tima dvanaestorim znakovima prema starostav-nom poretku i sl
ijedu: Mars vlada Ovnom, Venera Bikom, Merkur Blizancima, Mjesec Rakom, Sunce La
vom, Merkur Djevicom, Venera Vagom, Mars korpionom, Jupiter Strijelcem, Saturn Ja
rcem i Vodenjakom, Jupiter Ribama. Ovisno o kutnom poloaju postoji pet naina da bu
du u aspektu, ili da gledaju jedan drugoga i mijeaju svoje zrake: konjunkcija, se
kstil, kvadrat, trigon i opozicija - 0, 60, 90, 120 i 180 stupnjeva. Openito, tri
gon i sekstil se smatraju laganim aspektima jer povezuju znakove istog elementa il
i topline, dok su kvadrat i opozicija teki jer spajaju nezdruive ili suprotne znakov
e.
Dok su znakovi dijelili nebo sukladno proljetnoj ravnodnevici, povezani s kretan
jem Zemlje oko Sunca (ili, svejedno, Sunca oko Zemlje), dvanaest kua horoskopa tv
orile su podjelu neba u odnosu na mjesto roenja, povezanu s obrtanjem Zemlje oko
vlastite osi i oko Sunca. U tumaenju horoskopa kue obuhvaaju svaki aspekt ljudskog i
vota. U
24
SUDBONOSNO NEBO
najjednostavnijem opisu, one upravljaju (1) osobom; (2) pokretninama i financija
ma; (3) komunikacijom, braom i sestrama, kraim putovanjima; (4) kuom i nekretninama
, kao stoje zemlja; (5) uitkom i djecom; (6) boleu i slugama; (7) otvorenim neprija
teljima, partnerstvom i brakom; (8) smru; (9) uenjem, religijom i dugim putovanjim
a; (10) karijerom i drutvenim statusom; (11) prijateljima, nadama i eljama; (12) t
ajnim neprijateljima, zatvorima, bolnicama i samounitenjem. U svakoj natalnoj kar
ti, narav djelovanja i iskustava to ih prikazuju tih dvanaest kua naznaena je stanj
em planeta koji ih zauzimaju. Snaga ili slabost planeta ovisi o njegovom poloaju
u znaku, smjetaju, aspektu i kretanju. Planet bez osnovnog digniteta je bez kormi
la, bez moi, ili lutalica. Znakovi su se dijelili prema kvalitetu (kardinalni, fiks
ni, promjenjivi) kao i prema elementu; sjeverni i juni Mjeseev vor - dvije toke u ko
jima se presijecaju Mjeseeva putanja i ekliptika (znane i kao Zmajeva glava i Zma
jev rep) - vani su za svaki horoskop.
U najkraem moguem saetku, bila je to elementarna gramatika astrologije kakva se pra
kticirala u drevno doba. Ta je astrologija naglaavala dignitet ili snagu planeta
u znakovima, uzajamno prihvaanje i, u predvianjima, aspekte koji ukazuju na mogunos
t dogaaja - to je uvelike razlikuje od astrologije Suneva znaka u moderno doba. Ist
o tako je (jednom zauvijek) potvrdila da je vidljivo nebo dokaz strukture Prirod
e, da se kvalitet vremena razlikuje ne samo iz trenutka u trenutak ve i od mjestu
do mjesta, da sve dobiva nebeski otisak trenutka svog roenja i da se iz tog uzor
ka ili obrasca moe tumaiti sudbina. Doista, iako se izrauni i izjave Palhusa i drug
ih upuenika mogu initi nejasnima, njihovi su postupci bili pravovjerni i uvrijeeni;
njihovim prosudbama, ukoliko su bili struni, upravljali su nauci i tradicije (mod
a nabujali kroz iskustvo) koje su usvojili.
25
Tree poglavlje
26
Astrologija se proirila itavim grko-rimskim svijetom, dopirui do svih rasa, naroda,
tipova i slojeva ljudi: vladara, uenjaka, siromanih i bogatih; prodrla je u medici
nu, botaniku, kemiju (preko alkemije) i mineralogiju; zauzela je sredinje mjesto
u religijama misterija, osobito Mitrinim misterijima, i uvjerila sve osim epikurej
aca i skeptika.
Dio njene prevlasti moemo pratiti do helenizirajueg utjecaja koji je uslijedio nak
on Drugoga punskog rata (201. pr. Kr.), iako je ve stoljee prije poela proimati dravn
a tijela, u vrijeme kad su se rimske legije prvi put susrele s razliitim istonjakim
kultovima. Na poetku je privlaila prvenstveno nie slojeve drutvene ljestvice, no nj
en je utjecaj jaao, sve dok se, krajem 1. stoljea pr. Kr., nije potpuno uvrstio. Ul
ini astrolozi i drugi samozvani poznavatelji umijea preplavili su Rim, sve dok Pre
torijanskim proglasom 139. g. pr. Kr. nisu bili prognani, to je bio tek prvi medu
takvim proglasima u iduih 150 godina. Neki su svoje gatalake tezge postavili u sj
eni Cirkusa Maksimusa, goleme drevne sportske arene u Rimu, u dolini izmeu breulja
ka Palatina i Aventina. Drugi su ugovarali sastanke na novim mjestima, poput Izi
dina hrama ili u zabitim uliicama sirotinjske etvrti Subure i drugih dijelova rims
kog predgraa. U to doba astrologija je poela dopirati do sjedita moi. Jedan rimski k
onzul, zaveden astrolokim predvianjem, ubijen je 86. g. pr. Kr. u pukoj pobuni. Na
njegovu truplu pronaen je dijagram koji gaje namamio u smrt.
27
BENSON BOBRICK
Za to vrijeme astrologija je stjecala stalni ugled zahvaljujui popularnosti stoike
misli i fatalizma, kako astrolokog, tako i drugih uenja, kojima je, ini se, gledal
a kroz prste. Poduavala se na nekim istaknutim kolama (poput kole na otoku Rodosu k
oju je osnovao Posidoni-je). Prigrlili su je racionalisti, uvjereni da prirodom
vladaju nepromjenjivi zakoni, a oplemenila ju je obrazovana elita. Mnogi politiki
vode Rimske republike s povjerenjem su se oslanjali na njena uenja, a kroz itavo
carsko razdoblje, sve do vladavine Domicijana, smatralo se da su astrolozi monici
u sjeni prijestolja. Politika i drutvena previranja, obiljeena iznenadnim, neoekiva
nim obratima sree, uvijek su joj ila na ruku, poput svakog pretkazanog ishoda - to
se najbolje vidi po sudbini Julija Cezara na Martovske Ide 44. g. pr. Kr.
Iznimno omiljen lik u danima slabljenja Republike, Cezar se istaknuo uzornom kar
ijerom koja mu je osigurala okrutnu smrt. Kao lan demokratske stranke, razotkrio
je korupciju i potaknuo reforme. Kao lan Prvoga trijumvirata (s Pompejem i Krasom
) osvojio je nizom briljantnih vojnih pohoda itavu Galiju. Kad se Pompej, podran o
d Senata, okrenuo protiv njega, Cezar je, usprkos republikom zakonu, odbio raspus
titi svoje legije, preao je Rubikon i time zapoeo graanski rat. Nakon dvije godine
tekih borbi koje su sezale od Egipta do panjolske, trijumfirao je i prihvatio je v
anjske znakove autokratske moi. Prezrevi Senat, dao je iskovati novie s vlastitim li
kom te dopustio da se njegovi kipovi rese poput onih bogova, u javnosti je odije
vao carsku grimiznu odjeu. U veljai 44. g. pr. Kr. proglaenje dictatorperpetu-usom,
ili doivotnim diktatorom. Mjesec dana kasnije, na sjednici Senata, doekao gaje pr
etkazani kraj.
Brinuli su ga strani snovi njegove ene Kalpurnije, a bio je i pokoleban upozorenji
ma astrologa Vestricija Spurine (proroka u Shakespe-areovoj drami) - iako Spurin
a nije uvijek bio u pravu. Primjerice, 46. pr. Kr. upozorio je Cezara da ne odla
zi u Afriku prije zimskog suncos-taja, no u tom pohodu nita nije polo naopako. Pa
ipak, kao to kae povjesniar Dion Kasije, Cezar nije mario za proroanstva zbog svoga
fatalistikog svjetonazora: Unato primljenim upozorenjima, osjeao je daje, ako mu je
sueno umrijeti u odreenom trenutku, besmisleno pokuati izbjei smrt. Nekoliko minuta n
akon to je zauzeo svoje mjesto u dvorani Senata, na martovske ide, oborio ga je k
ovitlac bodea.
28
SUDBONOSNO NEBO
Veliki govornik i dravnik Marko Tulije Ciceron nije bio sudionik zavjere, no nako
n nje je, zajedno s Markom Antonijem, postao jedan od vodeih ljudi Rima - Ciceron
je postao glasnogovornik Senata, a Anto-nije konzul i izvritelj Cezarove oporuke
. Njih su se dvojica ubrzo razili, i Ciceron je nizom dramatinih govora ili filipi
ka napao Antonija pred Senatom. Za to vrijeme Antonije se udruio s Markom Lepidom
i Oktavijanom (buduim Augustom) u novom Trijumviratu te proglasio Cicerona nepri
jateljem drave.
Ciceron je zapoeo karijeru kao skroman ali briljantan odvjetnik s nenadmanim govor
nikim vjetinama, napredovao je korak po korak na ljestvici drutvenog ivota, od kvest
ora do edila pa do pretora i konzula, najvie dravne slube. Kao konzul, 63. godine r
azotkrio je zavjeru Katiline (biveg pretora i guvernera Afrike) kojoj je cilj bio
nasilno preuzimanje vlasti, no u graanskom je ratu izmeu Pompej a i Cezara izabra
o gubitniku stranu. Cezar mu je kasnije oprostio, no takva milosra u Antonijevu sr
cu nije bilo. Kako se obru stezao, ispunilo se jo jedno proroanstvo.
Ciceronov horoskop naznaio je da e on jednog dana biti ubijen i Ciceron je samo zb
og toga, stoje posve razumljivo, mrzio astrologiju. Pitao se kako blizanci mogu
imati razliitu sudbinu premda su roeni pod istim zvijezdama, i zato svi roeni pod is
tim zvijezdama nemaju istu sudbinu. Zar svi poginuli u bitci kod Kane, pitao se mi
slei na rimski poraz od Hanibala 216. godine pr. Kr., bijahu roeni pod istom zvijez
dom? No, ini se daje duboko u sebi ipak popustio. Meu svoje bliske prijatelje ubraj
ao je dvojicu vodeih astrologa - Publija Ni-gidija Figula i Lucija Tarucija iz Fi
rma; hvalio je Jupitera kao zvijezdu koja donosi bogatstvo i zdravlje; bojao se Ma
rsa kao planeta koji donosi ljudima zlo; prihvatio je astroloku zamisao daje svijet
zapoeo sa svim planetima u Ovnu; vjerovao je da su babilonski astroloki zapisi ute
meljeni na empirijskom promatranju koje see 470.000 godina unatrag; cijenio je Ves
tricija Spurinu koji je upozorio Cezara na martovske ide. Suoen s Antonijevim esto
kim gnjevom, bjeao je zacijelo posve shrvan prema obali, spaavajui goli ivot. No nita
ga nije moglo spasiti. Nekoliko dana kasnije uhvaen je kose duge i raupane, lica pr
estravljena te mu je 7. prosinca 43. g. pr. Kr. odrubljena glava. Kao stravian pri
mjer drugima, njegove odsjeene ruke izloene su na forumskoj govornici; u konanom sk
rnavljenju njegova mrtvog tijela
29
BENSON BOBRICK
ena Marka Antonija izvukla mu je jezik i probola ga svojom ukosnicom, osvetivi se
za rjeitost kojom je blatio ime njenog mua.
Antonijev vlastiti uspon bio je kratka vijeka. Ponavljajui sukob Pompeja i Cezara
, Antonije i Oktavijan ubrzo su se razili. Jo jednom je izbio graanski rat i nakon
desetljea borbi Oktavijan je do nogu potukao Antonijeve sljedbenike u pomorskoj b
itci kod Akcija te istupio kao gospodar rimskog svijeta.
Ubrzo po krunidbi Oktavijana, sada Augusta, 31. godine pojavio se komet blistajui
sedam uzastopnih dana za vrijeme svetkovine pukih igara. Igre su odrane u spomen
na Cezarov ivot a novije car vjeto iskoristio pojavljivanje kometa nazvavi ga Julije
vom zvijezdom; potaknuo je ideju da se Cezar nakon smrti pretvorio u zvijezdu. Ta
kva metamorfoza imala je upadljivo obiljeje grke religije i mitologije, u kojoj su
likovi poput Herakla, Perzeja, Andromede te Kastora i Poluk-sa poprimili oblik
zvijea. No Cezar je bio prvi toliko uzvieni Rimljanin, ime je uveden obiaj koji su sl
jedei vladari spremno prihvatili. Bilo kako bilo, kad se radilo o divinaciji Augu
st je zacijelo u nju vjerovao. Njegov je horoskop sastavljen pri roenju (iz pera
slavnog astrologa i rimskog senatora Nigidija Figula, koji je prorekao njegov us
pon k moi). Godinama kasnije, dok je studirao na Apoloniji, posjetio je, zajedno
s odanim prijateljem Markom Agripom, stanovitog Teogena, glasovitog mjesnog astr
ologa. Agripa je prvi okuao sreu i kad mu je predviena velika i gotovo nevjerojatna
karijera (to je bilo posve tono, jer je kasnije postao careva desna ruka) August je
, pomalo plaho, odluio doznati vlastitu sudbinu. Zapravo se bojao da bi mogla bit
i skromna. No, zavrivi svoje izraune, Teogen je, navodno, uzdahnuo i bacio mu se pr
ed noge.
Stoje Teogen vidio? Roen u zoru 22. rujna 63. g. pr. Kr., August je imao doista k
raljevski i velianstven horoskop. Njegovo Sunce bilo je u konjunkciji s ascendent
om u Vagi; Mjesec u Jarcu u petoj kui bio je u rastuoj fazi i kretao se prema Jupi
teru, egzaltiranom u desetoj kui. Suvremeni astrolog, vidjevi Marsa i Saturna u os
moj kui, olako bi natuknuo neto o nasilnoj smrti, to bi bilo pogreno u ovom sluaju. N
o ovdje je bilo vano neto drugo. Jedan klasini tekst navodi: Kad Jupiter u vlastitoj
kui ili egzaltaciji ili u znaku u kojem uiva, dolazi u aspekt s rastuim Mjesecom i
li kad se Mjesec kree prema Jupiteru, dobivamo nepobjedive vojskovoe koji vladaju i
tavim svijetom.
30
SUDBONOSNO NEBO
Prosudba je stoga glasila: U rukama e imati mo nad ivotom i smru. Podjarmit e zemlje i
proglasiti zakone. Pred njim e se klanjati gradovi i kraljevstva, a njima e vlada
ti ezlo jednog ovjeka.
Od tog doba August je postao otvoreni i odani poklonik astrologije s nepokoleblj
ivom vjerom u svoju sudbinu. Izuzetno samopouzdanje obiljeilo je sve njegove cars
ke pothvate, od kojih su mnogi bili okrunjeni uspjehom. U ranim danima svoje vla
davine podigao je egipatski obelisk u sklopu sunanog sata na Campusu Martiusu, il
iti Marsovu polju, pos-vetivi ga zvijezdama pod kojima je roen. S vremena na vrije
me uvodio je zabrane astrologije i drugih divinacijskih praksi, bojei se da bi la
koumna proroanstva mogla izazvati drutvene nemire, a kad se 27. g. pr. Kr. pronio
glas da bi ga mogao snai nenadani kraj, obznanio je javnosti svoj horoskop i pust
io u optjecaj srebrne novie sa znakom Jarca.
Roenje carstva pod Augustom uvelo je eru gotovo sveopeg prihvaanja astrologije medu
rimskom elitom. Dokazi e nam teko promaknuti, u miru ili ratu. Neke rimske legije u
zele su Bika kao svoj amblem; svako od dvanaest spremita bojnih kola na carskom t
rkalitu predstavljalo je znak zodijaka, a sedam traka za utrku bilo je posveeno se
dmorima znanim planetima (ukljuujui Sunce i Mjesec). Astroloki pojmovi proimali su t
adanju knjievnost. Najvea antika rasprava o arhitekturi, koju je napisao Vitruvije,
graditelj u Augustovoj slubi, ukljuuje iskaz potpune vjere u astrologiju, a osobit
o u kaldejsku tradiciju astronomskih izrauna... vrlo vjetih i istananih pomou kojih se
mogu objasniti prolost i budunost. Horacije, Perzije, Proper-cije, Ovidije, Juvenal
i drugi pjesnici redom su pjevali o planetima koji imaju neobian utjecaj, bilo d
obar ili lo. Plinije Stariji u svojoj Natura-Hs Historia prihvaa vladavinu planeta
rnih bogova; Vergilije u svojim Georgikama istrauje astroloka pravila za predvianje
vremena i sadnju prema Suncu i Mjesecu. Temeljem analize horoskopa Horacije je
tono predvidio vlastitu smrt, kao i smrt svoga velikog pokrovitelja Mecene. Prope
rcije se zadubio u horoskop svoje nevjerne ljubavnice ve-nui od ljubavne enje svoga
odbaenog srca; Ovidije nije mogao obuzdati sreu otkrivi da su nebesa osudila njego
va neprijatelja na bijedu. Roen si za nesreu, pisao mu je s uitkom. Nijedna zvijezda n
ije bila povoljna i blaga pri tvom roenju. Venera nije blistala, ni Jupiter [u po
voljnom aspektu]. Nisu ni Sunce ni Mjesec. Mars je smjeten tako da ti stalno dono
si jade; Saturn ocrnjuje tvoj horoskop.
31
BENSON BOBRICK
Kao satiriar, Juvenal je podrugljivo gledao na zvijezde:
Ako eli, srea e retora pretvorit
U konzula; a zatim istog ovjeka moe
Unizit na prijanji poloaj njegov.
to bijahu Ventidije ili Tulije [Ciceron]?
Samo sudba i zvijezde to e znati,
Blaen li e bit il propadati.
Istovremeno se zabavljao podbadajui ene visoka roda koje su stalno traile savjet u
horoskopu - bojei se ak i namazati rane ako ne bi najprije provjerile jesu li aspe
kti povoljni - kao i stare bludnice u razdrljenim haljinama koje su redovito urile
po savjet nekog arlatana na dokovima i na tezgama.
Pristojniji Vergilije preklinjao je Muze da mu pomognu shvatiti dublje dosege to
ga umijea:
Dajte da hodim kano lutalice zvijezde, da spoznam Dubine neba iznad mene i zemlj
e poda mnom Poduite me Mjeseevim raznim djelima, I kad e uslijediti pomrine Sunca...
Zvijezde lutalice su, naravno, planeti, koji krue nebom; Mjeseeva djela zadaci su sukl
adni svakoj Mjeseevoj postaji, koja se mjeri jednakim odsjecima na eklipsi i kojih
je bilo 28. Za sve postoji pravo doba, i trenutak za svaku nakanu pod nebom. Koje
je to pravo doba, koji su pravi trenuci? Ovdje se, kao to se esto dogaa, udruuju Sv
eto pismo i klasina astrologija. Jer, imenuje ih idovski prorok iz Knjige propovje
dnikove, i to upravo 28 razdoblja - po jedno za svaku mjeseevu postaju.
August je umro mirno, 14. godine u Noli. Njegov nasljednik Tiberije bavio se ast
rologijom, a mnogi carevi koji su uslijedili, poput Kaligule, Klaudija, Nerona,
Galbe, Otona, Vitelija, Vespazijana i njegovih sinova Tita i Domicijana i sami s
u bili uvjereni sljedbenici. Vespazijan je moda iz opreza popustio u svome vjerov
anju u zvijezde, no i oni po-
32
SUDBONOSNO NEBO
put Vitelija, koji je nesmiljenom estinom progonio astrologe, inili su to u strahu
od njihovih proroanskih moi. Iz vladavine u vladavinu, ivoti mnogih rimskih odlinik
a ovisili su o rijeima nekog carskog adepta koji ih je mogao oznaiti kao prijetnju
prijestolju.
Za vrijeme Tiberija, slubu dvorskog astrologa obavljao je Trasil, aleksandrijski
Grk, uenjak koji je stekao ime u znanstvenim krugovima na otoku Rodosu. Svoj je u
gled s pravom zasluio, jer upravo njemu moemo zahvaliti na konanom izdanju svih dje
la Platona, najveeg filozofa antikog doba. Tiberije je sreo Trasila u vrijeme izuz
etno bolnog otuenja od Augusta, kad je potajno otiao na Rodos u samona-metnuto pro
gonstvo, za koje se inilo da mu je oduzelo sve izglede da sjedne na prijestolje.
Ukratko, do tog otuenja je dolo zbog prisilnog braka bez ljubavi to gaje August nam
etnuo Tiberiju sJulijom, svojom muiavom keri, ija je dva sina iz prethodnog braka Au
gust usvojio. Ponosnom Tiberiju, bivem konzulu i namjesniku Transalpske Galije, z
apovjedniku na Rajni, inilo se da mu je namijenjena jedino uloga slubenog skrbnika
pravih nasljednika.
Tiberije i Trasil vrsto su se povezali, no moglo je biti i drugaije. Ako je pria o
njihovu prvom susretu istinita, taj savez teko daje mogao biti opasnije zamiljen.
Tiberije je, ini se, upravo poduzeo ozbiljnu potragu za astrologom koji bi mu pom
agao u karijeri. U svojoj vili na vrhu breuljka, s pogledom na more, razgovarao j
e s kandidatima na maloj verandi uza sam rub litice. Njegova pitanja su bila teka
, i pria se daje bacao u more one za koje je sumnjao da samo laskaju njegovim izg
ledima. Naposljetku je doao red da Trasil dokae svoje vjetine. Bez oklijevanja je p
redvidio da e Tiberije jednog dana vladati Carstvom unato suparnicima koji mu bija
hu na putu. Tiberije ga upita to moe predvidjeti u vezi s vlastitom sudbinom koja
mu upravo visi nad glavom. Trasil zatrai otpust kako bi prouio svoj horoskop, a za
tim pro-blijedivi najavi: ini se da moj ivot upravo visi o niti. Tako je Tiberije uvi
dio da ima tonog (iako prepredenog) proricatelja, i zadrao ga u slubi. S vremenom s
u Tiberijevi suparnici otpali, a August gaje proglasio svojim nasljednikom.
Tiberije je uvrstio carsku mo koju je uspostavio August, no dao joj je jai autokrat
ski peat. Strog i tajnovit vladar, omalovaio je Senat i ojaao dvorsku strau. Pa ipak
, ivio je u stalnom strahu za svoj ivot. esto bi se naslijepo obruio na one koje je
smatrao prijetnjom svojoj
33
BENSON BOBRICK
vlasti. Trasil se dobrostivo zauzeo u korist nekih od njih, no Tiberija, koji je
i sam prouavao horoskope moguih suparnika, bilo je teko smiriti. Jedan od moguih su
parnika bio je Servije Sulpicije Galba, istaknuti politiki i vojni zapovjednik, k
oji je sluio kao pretor, guverner Akvitanije i zapovjednik u Galiji. Tiberije gaj
e elio proglasiti konzulom, ali ne prije nego to paljivo proui njegovu natalnu kartu
. Navodno je pokazivala visok poloaj, ak blizinu prijestolja, stoje davno prije op
azio August, dok je Galba bio jo dijete. Prema Svetoniju, kad se Galba s ostalom
patricijskom mladei prema obiaju doao pokloniti Augustu, ovaj gaje utipnuo za obraz
i rekao: I ti e se jednog dana, sinko, osladiti ovom mojom moi. Meutim, Trasil je ispr
avno istaknuo da se to nee dogoditi sve dok Galba ne ostari. Sukladno tome, Tiber
ije gaje unaprijedio.
Druga osoba koja je brinula Tiberija bio je njegov neak Kaj Cezar, poznat u povij
esti po svome djejem nadimku Kaligula ili ti izmice. Tiberije je u njemu vidio utok
ljuno udovite i pri odreivanju nasljednika upitao Trasila treba li ga iskljuiti iz n
asljedne linije. Nainivi vjerojatno najveu pogreku u svojoj karijeri, Trasil ga uvje
ri da Kaligula ima izgleda da osvoji prijestolje koliko i da vozi bojna kola prek
o zaljeva Bai-ae. Kad je Tiberije 37. godine (godinu dana nakon Trasila) umro, Ka
ligula je preuzeo vlast te svojom nastranou i ludilom nadmaio najgore strahove svij
u. Smjetaje potratio ogroman proraun, opljakao privatne posjede kako bi odrao svoj r
askoni dvor, pokazao se okrutnim sadistom, narugao se civilnoj vlasti, kao to se n
avodi, proglasivi svoga konja konzulom, te se uputao u incestuozne veze. Njegov je
dini vojni pothvat vrijedan spomena bio je pljakanje Galije. Uza sve to, zahtijev
ao je da ga se tuje kao boga. Istovremeno, kako bi ponitio Trasilovo predvianje, pr
emostio je zaljev Baiae pontonskim mostom i provezao se svojim bojnim kolima. To
liko se oduevio tim pothvatom daje sebe u vatrenom govoru okupljenom mnotvu uspore
dio s Darijem, koji je premostio Dunav, i s Kserksom koji je preao Helespont.
Kaligulina estogodinja vladavina zavrila je njegovim umorstvom 24. sijenja 41. godin
e, a na prijestolje je doao njegov ujak Klaudije. Roen kao Tiberije Klaudije Druz
u Lugdunumu (dananji Lyon) 1. kolovoza 10. g. pr. Kr., njegovi su poeci bili ujedn
o blagoslovljeni i prokleti. Sjedne strane, njegov je otac bio rimski guverner G
alije, Augustov posinak, a njegova majka ki Marka Antonija. S takvim porijeklom a
u-
34
SUDBONOSNO NEBO
tomatski je stekao bogatstvo i mo. Ipak, bio je boleljivo dijete, ije su se brojne
bolesti pripisivale vodenoj glavi, epilepsiji ili pak obliku djeje paralize uzrok
ovanom preranim roenjem. Njegova majka se tuila da ga priroda nije dovrila a njegovo
mucanje, nervozni drhtaji, tikovi i ostale slabosti uvjerile su obitelj daje men
talno zaostao, i u odrasloj dobi nesposoban za dostojanstveno ponaanje kakvo se oek
uje od vladara kue. Svetonije kae daje epao, nervozno zabacivao glavu s jedne na dru
gu stranu, neobuzdano se smijao kad je bio radostan, a strano slinio kad je bio lju
t. Bojei se da e Klaudije ispasti smijean pri obavljanju drutvenih obaveza, August s
e pobrinuo da uvijek ima pratnju; u jednom gaje trenutku podvrgnuo nadzoru gonia
mazgi u nadi da e mu pomoi otra disciplina.
Klaudije se nije promijenio, ali su se postupno pokazivale njegove sposobnosti.
Pokazao je intelektualnu znatielju marljivim uenjem povijesti, uz podrku povjesniara
Livija, i bio posljednja znana osoba koja je govorila etruanski. S vremenom je is
kazao spretnost u dravnim poslovima. Nauio je u javnosti govoriti bez mucanja (pre
mda je ostao nerazgovijetan) a 41. godine neoekivano je preuzeo prijestolje. Dokaza
o se vrijednim tog poloaja i uloge koju mu je sudbina namijenila. Premda ga ponek
ad prikazuju kao drhturavu budalu ija je nespretna uprava pridonijela propadanju
carstva, Dion Kasije nam prikazuje Klaudija kao marljiva vladara, sa smislom za
ope dobro. Plini-je ga u Naturalis Historia hvali kao velikoga graditelja i pokro
vitelja umjetnosti. Mnogi manje poznati rimski povjesniari priznaju da su njegov
karakter i prosudbe nadmaili njegove nedostatke.
Kao car, proirio je granice rimske vlasti na sjevernu Afriku, Britaniju je progla
sio provincijom carstva, a ini se daje njegov unutarnja politika pogodovala blago
stanju ljudi povjerenih mu na skrb. Njegovi javni radovi obuhvaali su novi vodovo
d za glavni grad i novu luku u Portusu, u blizini Ostije. Premda je prognao idove
iz Rima u tekom asu svoje vladavine, drugdje je priznao idovima prava i povlastice.
Prividan nesklad izmeu poetka koji nije obeavao i vladarskih postignua temelji se na
predaji koju je nesmotreno otpoeo Svetonije i u novije doba nastavio Robert Grav
es u dvama povijesnim romanima, a prema kojoj je Klaudije namjerno uveliao vlasti
te slabosti kako bi djelovao beznaajno onima koji su bezobzirno teili moi. Njegovo
35
BENSON BOBR1CK
zdravlje, zajedljivo nas podsjea Svetonije, bilo je loe sve dok se nije popeo na pri
jestolje, a tada je iznenada postalo odlino.
Ipak, sva njegova lukavost nije ga mogla spasiti, jer ga je u listopadu 54. godi
ne otrovala njegova druga ena Agripina, kako bi vlast preuzeo njezin sin Neron.
Ako je Klaudije imao dvorskog astrologa, onda je to bio Balbil, Tra-silov sin. B
albil je bio svestran ovjek, a za vrijeme Klaudija sluio je i kao voda graditeljsk
ih trupa u Britaniji. Kasnije je preuzeo najviu slubu kao prefekt u upravi Egipta,
gdje je bio nadlean za sve carske graevine i javne radove. Ali um mu je bio izopae
n, te se uz Nerona u potpunosti rascvjetao. Njih dvojica bili su odlian par. Nero
n je roen 15. prosinca 37. godine; imao je neaspektirani Merkur u Strijelcu (to zn
ai um bez sidra ili smjera u znaku irenja, koji je u opoziciji znaku kojim vlada.)
, Mars u konjunkciji sa Suncem u ascendentu, u kvadratu s uzdignutim Saturnom u
Djevici u desetoj kui. Mjesec mu je takoer bio u Lavu (egzibicionist i egocentrik)
, u kvadratu s Jupiterom u korpionu - i sve to ga je obiljeilo kao osobu priroeno i
proizvoljno nasilnu, spremnu uiniti sve da se domogne moi. Doista, Balbil je povj
erio Neronovoj majci Agripini da e je sin jednog dana ubiti. No ona je, zaluena am
bicijom, izjavila: O, neka me i ubije, samo neka postane vladar!
U nadi da se njegova narav moe pripitomiti, Neron je dobio skrbnika, slavnog stoi
ka Seneku, koji je pokuao izvui najvie iz svoga jadnog uenika, premda se ini da je du
boko u sebi znao da su svi napori uzaludni. U pismu prijateljici koja je nedavno
prije toga izgubila sina, Seneka otkriva uvjerenje da se sudbina ne moe promijen
iti:
Zamisli da sam te u trenutku roenja doao savjetovati: Upravo e se prikljuiti ogromnoj
zajednici... koja obuhvaa svemir, u kojoj vladaju nepromjenjivi i vjeni zakoni, k
oju odravaju nebeska tijela u svome neumornom kruenju. Tamo e vidjeti blistanje bezb
rojnih zvijezda, vidjet e jednu zvijezdu koja sve ostale preplavljuje svjetlom - S
unce... Vidjet e Mjesec na nonom nebu... kao blijedi odraz Suneve svjetlosti... Vidj
et e pet planeta na njihovim razliitim putanjama... O njihovu najmanjem pokretu ovi
se sudbine naroda, najvei i najmanji dogaaj oblikovan je kretanjem sklone ili nesk
lone zvijezde.
36
SUDBONOSNO NEBO
Za Seneku su zvijezde i planeti, kometi, oblik ptijeg leta, ak i iznutrice rtvovane
ivotinje bili znakovi, a ne uzroci predstojeih dogaaja. to god se dogodi, jednom je n
apisao, znak je da e se neto dogoditi. Na primjer, komet nije znak oluje, kao to recim
o pucketanje ulja u svjetiljci oznaava kiu, ili kao to neveru nagovjeuje igra morskih
liski na alu. On je znak kao to je ravnodnevica znak da se godina okrenula s topl
og na hladno, ili stvari koje predviaju Kaldejci, tuga ili radost koju osobi pri
roenju dodjeljuju zvijezde. Jer kako stvari ukazuju na budue dogaaje ako nisu poslane
[od Boga]? Uloga sudbina odvija se prema tom principu, aljui unaprijed i posvuda
upozorenja to e se dogoditi. Jer, to neto jest, u prirodnom smislu, ili kako postaje,
u materijalnom smislu, nije jednako tome to ono znai. Plinije je slino tome smatra
o da meteori i kometi navjeuju nesreu -nesrea se nije dogodila zato to se meteor pojav
io, ve se meteor pojavio zato to se spremala nesrea, objasnio je.
Kad je Neron preuzeo vlast u dobi od sedamnaest godina, jo uvijek gaje vodio Sene
ka. I dokle god je to vodstvo trajalo, Neron je dobro pokazivao stanovitu prosvi
jetljenu samosvijest. Prvih pet godina njegove vladavine bilo je zapravo uspjeno,
oznaeno nizom propisa koji su smanjili porezna optereenja i donijeli novi i zamje
tni stupanj pravednosti carske vladavine u provincijama. No proradila je narav,
i kad je napunio 23 godine otrovao je mogueg suparnika, a njegovu majku dao nasmr
t pretui. Uslijedile su druge strahote, sve dok neodluni Seneka u svojoj ulozi reg
enta nije postao zatoenikom nastranog mladia, iju narav nije uspio ukrotiti. Iduih n
ekoliko godina Neron se rijeio razliitih pripadnika Augustove kraljevske loze, ubi
o je mnoge druge koji su imali nesreu da mu se ne svide, a nou bi se raspojasao kruei
sporednim ulicama Rima sa svojim razbojnikim drutvom, silujui djevojke koje bi mu z
apele za oko i reui grlo svakom nevoljniku koji bi mu se zamjerio. U drugim prilik
ama volio je besposliariti do zore u sparnoj trulei najbjednijih brloga ozloglaenih
etvrti, u kojima su robovi miljenici, mornari i razvratni sveenici Velike majke pi
janevali u nekoj raskalaenoj orgiji. Istovremeno je napunio vladu piskaralima i svo
jim pajdaima, odravao
37
BENSON BOBR1CK
je ekstravagantan dvor i zaduio se ak i vie od Kaligule, koji je postavio prilino vi
soka mjerila.
Glavni grad je strepio od prijekih sudova u vremenu strahovlade policijske drave.
Za vladavine Klaudija, Balbil je iznosio trijezne i umjerene stavove u dravnim ti
jelima, moda zato to je i sam Klaudije bio suzdran ovjek. No pod Neronom se pokazao
kao ovjek neutaive pakosti i okrutnog srca, nimalo poput svog oca. Neron je jednom
prilikom, uznemiren pojavom kometa, upitao Balbila to mu je initi. Ovaj ga je pos
avjetovao da komet nagovjeuje propast, ali je on osobno moe izbjei tako da pogubi nek
oliko odlinika. Prema njegovoj prosudbi, odreeni broj manjih rtava, ponuenih kao rtven
a janjad, bio bi prihvatljiv nadomjestak Sudbini za ivot monog vladara. Neron je pri
hvatio taj okrutni savjet i stao unitavati vladajuu klasu. U odabiru rtava, svaki r
azlog je bio dobrodoao. Ne iznenauje stoje medu ubijenim odlinicima bio i sam Senek
a. Ta je mjera, na alost, primijenjena pri svakoj pojavi kometa, pomogavi uvrstiti
tradicionalno uvjerenje da komet donosi katastrofu dravnim tijelima.
Godine 64. izopaeni Neron je nadmaio samoga sebe spalivi Rim do temelja. Vatra je b
jesnjela est dana gusto izgraenim etvrtima i uskim ulicama obrubljenim barakama; ti
sue su nestale u tom plamenu. Nitko se nije iznenadio kad je krivnju svalio na kran
e - iji je nauk o zemaljskom samoodricanju smatrao osobnom uvredom. Tri godine ka
snije, u progonima koji su uslijedili, sveti Petar i sveti Pavao postali su mueni
ci u Rimu. Nedugo nakon toga Neron je u bijesu ubio svoju trudnu ljubavnicu Pope
ju. Zaputio se zatim na putovanje junom Italijom i Grkom, gdje se zaustavljao u ra
znim mjestima kako bi pokazao tobonje vjetine - u glumi, pjevanju i sviranju - u g
rotesknim kazalinim rugalicama.
U tom udnom trenutku, napokon je kucnuo Galbin pretkazani as. Na brojnim mjestima
u Carstvu upravo su izbile mnoge javne pobune, a ratrkane legije su poele traiti po
drku novog vode. Uinak se irio u koncentrinim krugovim. Za Neronove duge odsutnosti
razbjeala se njegova pretorijanska garda, stoje ohrabrilo Senat da ga proglasi od
metnikom i ukloni s prijestolja. Galba je ostario u dravnoj slubi, no smatrali su
ga pouzdanim i bio je omiljen u vojsci. Tek to je uzdigao svoj stijeg u pohodu na
Rim, Neron sije 9. lipnja 68. godine prerezao grlo.
38
SUDBONOSNO NEBO
Ne bi se moglo rei da Galba nije zasluio svoje mjesto pod suncem. Premda plemenito
g podrijetla, ni roenjem ni posvojenjem nije bio povezan s nekim od prethodnih ca
reva i sam je zasluio svoj uspjeh. Tijekom karijere valjano je obavljao slubu pret
ora, a zatim konzula. Kasnije je bio odluan ali nepristran vojni upravitelj u Ger
maniji, Africi, panjolskoj i Galiji. Pokazao se nesebino odanim kada bi mu se vlas
t prerano osmjehnula - osobito nakon Kaliguline smrti, kad je odbio svoje pristae
te se smjesta zakleo na vjernost Klaudiju, kome je energino i sposobno sluio.
Ipak, kao car nije bio sposoban drati uzde moi. Predvianja su govorila da e njegova
vladavina biti kratka, te se ubrzo uspio otuiti ne samo od svojih prijanjih savezn
ika u vlasti ve i od samog puanstva. U nepromiljenom pokuaju da pokae odlunost pogubio
je nekoliko senatora koji ga nisu odrjeito podrali. Propustio je udovoljiti puanst
vu uobiajenim milodarima, svetkovinama i igrama. Moda ga je odmakla dob liila ivotno
sti i potrebne sposobnosti prosudbe. Samo est mjeseci kasnije suprotstavio mu se
Marko Salvije Oton, bivi provincijski upravitelj Luzitanije, koji je uredio da ga
ubije dvorska straa.
Oton je imao neznatno pravo na titulu koju je svojato. Bio je jedan od Neronovih
dekadentnih drugova, ak je dozvolio da mu ena postane Neronova ljubavnica u zamje
nu za neke povlastice. No on je bolje od Galbe znao kako se vodi dvorska politik
a. Kratkim postupkom Oton je rehabilitirao neke bive slubenike (kojima je Galba od
uzeo in ili se raziao s njima), ugaao je pretorijanskoj gardi da bi osigurao njihov
o saveznitvo i obeao zabaviti puanstvo u velikom stilu. No zapravo je trebao naklon
ost vojske, koju nije dobio. Nijedna legija mu se nije obvezala. Uzburkani vojni
redovi odluili su umjesto njega poduprijeti Lucija Vitelija. Vitelije je bio gen
eral znatnog ugleda i elni vojskovoa Donje Rajne. Oton je pokuao izbjei graanski rat
dogovorom o podjeli vlasti, no glatko je odbijen. Kad su bitke otpoele, nadmudril
i su ga i zaustavili kod Cremone, gdje su 14. travnja 69. godine njegove snage r
azbijene. Dva dana kasnije - nakon tromjesene vladavine - poao je Neronovim putem
i oduzeo si ivot.
Viteliju su u djetinjstvu rekli da ima kraljevski horoskop, no da e njegova vlada
vina, poput Galbine, biti kratka. Mrzio je astrologe unato openitoj vjeri u divina
ciju, no nije se spasio od ostvarenja proroanstva.
39
BENSON BOBRICK
Na vrtoglavom vrtuljku carske vlasti ubili su ga pristae Tita Flavija Vespazijana
, prije isteka godine.
Vespazijan je sluio kao kvestor u Levantu, s vojskom u Germaniji (kao i svi ostal
i aspiranti u neko doba), te kao voda ekspedicijskih snaga poslanih u Britaniju
64. godine. Kao prokonzul u Africi, nadlean za Palestinu, ratovao je protiv idova.
Kad je 66. godine izbila pobuna u Cezareji i Jeruzalemu protiv surovosti rimske
vlasti, okupirao je Judeju i tri godine kasnije zaposjeo Jeruzalem. Usred krvop
rolia, vojska mu je ponudila krunu. Na putu iz Palestine u Rim, obratio se astrol
ogu Pto-lemeju Seleuku radi naputaka. Seleuk je predvidio da Vespazijan nee imati
tekoa u preuzimanju vlasti te da e, kad sjedne na prijestolje, vladati deset godin
a. Vespazijanu je to dobro zvualo te je bio toliko smiren i siguran u vlastitu i s
udbinu svoje obitelji koja je zapisana u zvijezdama da je, unato neprestanim zavj
erama protiv sebe, imao hrabrosti obznaniti Senatu da ga jedino njegovi sinovi m
ogu naslijediti u Rimu. Kad se 79. godine pojavio komet i proirile se glasine o nj
egovoj smrti, sve ih je odbacio.
S obzirom na njegovu prolost, Vespazijanova je vladavina bila zaudno dobroudna. Vra
tio je dostojanstvo rimskom Senatu, ukinuo je zakon o izdaji koji je bio legalno
pokrie tiranije, reformirao je sudove i ponovno postavio carsku upravu na zdrave
financijske temelje. Uvrstio je rimsku upravu u Galiji i Britaniji te zapoeo grad
nju Kolo-seuma u sklopu programa obnove nekadanjeg sjaja. Kao to je i predvieno, na
divio je sve spletke i zadrao vlast deset godina, dok nije umro od bruceloze 24. l
ipnja 79. godine. Naslijedio gaje stariji sin Tit, koji je uz oca sluio u Britani
ji i u Palestini. Upravo je Tit dovrio stranu opsadu i zauzeo Jeruzalem te razorio
i oskrnavio Hram, a idove poklao i zarobio. Govorilo se daje za estomjesenih borbi
poginulo milijun ljudi, ime je idovska drava unitena za idue dvije tisue godina.
Car Tit nastavio je program javnih radova koje je zapoeo njegov otac, odvojio je
velike svote novca za zavretak Koloseuma, sagradio je novo carsko kupalite na Jugu
, otpoeo radove na proslavljenom Titovom slavoluku, ojaao rimske utvrde na Istoku
i sagradio nove ceste irom Carstva. Bio je popularan car, brzo i dareljivo je ublai
o posljedice katastrofalne erupcije Vezuva, a kad je umro 1. rujna 81. godine, n
akon dvogodinje vladavine, obini ljudi su ga oplakivali kao da su
40
SUDBONOSNO NEBO
izgubili nekog svog. Dok su ljudi oplakivali njegovu smrt, Tit je oplakivao svoj i
vot. Njegovi su posljednji dani bili tmurni i gorki, govorilo se daje okajavao s
voja ranija svetogrdna djela, poput razaranja Hrama i krvoprolia koja je poinio.
Tita je naslijedio mladi brat Domicijan, kojega se oduvijek s pravom bojao. Kraj
nji cinik, Domicijan se smjesta proglasio pobornikom tradicionalnih obiteljskih v
rijednosti i zapoeo kampanju protiv krana, ateista i idova. Pod njegovim okriljem bil
o je dozvoljeno samo tovanje rimskih bogova, i to u praznovjerni]im oblicima. Dok
je uvelike na-kitio velianstvenu arhitekturu glavnoga grada, pokazao je udan ukus
u zabavljanju javnosti, primjerice u takozvanim Kapitolijskim igrama. Poevi od 86
. godine te su igre odravane svake etiri godine u rano ljeto, a obuhvaale su utrke
bojnim kolima, atletska i gimnastika natjecanja i natjecanje u umjetnosti. Tome j
e dodao novosti poput gladija-torskih borbi u polutami veeri, kad su borci jedva
vidjeli jedni druge, te borbe do smrti izmeu ena i patuljaka. Premda se Domicijan
nije vojno dokazao, nadao se stei ugled nizom skupih i neuinkovitih vojnih pohoda
koje je pokrenuo uz Dunav i Rajnu. Senat je povremeno pokuavao obuzdati njegovu v
olju, ali je odgovor na njihove prigovore bilo pogubljenje nekoliko predvodnika
u znak prezira prema njihovoj ulozi u javnim poslovima. Svoj je poloaj odravao jed
ino strahom. A nitko nije bio ustraeniji od samoga Domicijana.
Od najranije mladosti znao je iz svoga horoskopa (koji je pri roenju naruio njegov
otac Vespazijan) tonu godinu, dan, sat, ak i nain svoje smrti. Uistinu, pie Svetonije
, jedne veeri dok je Domicijan jo bio dijete, otac se rugao njegovoj nevoljkosti d
a pojede gljive, rijeima: Hajde, mladiu, ne treba od gljiva strahovati, ve od neijeg b
odea. No to se jo dugo nee dogoditi.
No jednom kad je saznao, to je dobro zapamtio. Proganjan izvjes-nou vlastita krvav
og kraja, Domicijan je ivio u strahu. Taj strah se pojaavao s godinama, kako se bl
iio njegov as, a neko tek mrana, daleka prijetnja, kako su se godine slijevale u sred
ovjeje, sve gaje vie titila. Naposljetku se slutnja udruila sa sudbinom. U strahu od
svakovrsnog oruja, odbio je naoruane straare, odbacujui pratnju u kojoj su drugi vla
dari uivali. U tjeskobnoj osami, obloio je zidove svojih odaja ploama od uglaana mje
seevog kamena, koje su poput zrcala odraavale sve to mu se dogaalo iza lea. Uzalud je
pogubio
41
BENSON BOBR1CK
brojne roake i plemenitae za koje je sumnjao da mu rade o glavi. Pokuao je ak obezvr
ijediti samu astrologiju - premda je morbidno saznanje o proroanstvu uvjetovalo s
va njegova djela i rijei. Jednom je prigodom (koja podsjea na susret Tiberija i Tr
asila niz godina prije) zatraio da astrolog imenom Askletarion samome sebi predvi
di nain na koji e umrijeti. Askletarion je predvidio da e ga rastrgati psi. Da napa
kosti sudbini i moda dokae da se sudbina moe nekako nadmudriti, car gaje smjesta da
o ubiti i spaliti na pogrebnoj lomai. Lomaa je potpaljena, no kad se dim poeo dizat
i, snaan vjetar prevrnuo je lomau a divlji psi koji su vrebali u blizini prodrli su
poluspaljeni le.
U vrijeme njegova roenja Domicijanu je pretkazano da e biti ubijen 18. rujna 96. g
odine u pet sati ujutro. Neumoljivo je stigao sudbonosni dan. Dan ranije rekao j
e svom pomoniku: Sutra e Mjesec u Vodenjaku biti krvav zbog djela o kojem e govoriti
itav svijet. Ipak, te je veeri odbio jesti jabuke, voe koje je imalo okus prijetnje
. Jest u ih sutra, izjavio je, ako budem poteen. Pokuao je spavati, no u pono je ozno
iskoio iz kreveta. Disao je kao da die utege. S prvim jutarnjim svjetlom, u nervoz
noj napetosti je do krvi razderao bradavicu na obrvi. O, kad bi to barem bilo sve
! uskliknuo je. Vrijeme je prolazilo. Nije to vie mogao izdrati pa je upitao slugu
koliko je sati. ovjek (zavjerenik) mu slae: est je sati.
U zanosu olakanja, Domicijan pojede gurmanski spravljene tartufe i odbacivi odjeu s
premi se za kupanje. U tom trenutku netko zakuca na vrata. Pojavi se vjerni slug
a s hitnom porukom. Dok ju je Domicijan itao, ovjek mu zarije bode u prepone.
Sve to se toga jutra dogodilo Domicijanu potvreno je na nebu. U trenutku ubojstva
Mars je zalazio, a Mjesec u Vodenjaku bio je u kvadratu s Marsom (crveni planet, d
akle krvavi) i u konjunkciji sa Sa-turnom na nadiru njegovog horoskopa. Njegovo ti
jelo iznijeli su na obinim nosilima javnog pogrebnika, poput siromaha, i spalili
ga u vrtu na Latinskom putu.
Domicijana je naslijedio Marko Kokcej Nerva, bivi konzul, iji je kraljevski horosk
op pomogao uvjeriti Senat u opravdanost njegove pretenzije na prijestolje. Domic
ijan je odavno znao za Nervine zvjezdane izglede, jer nije propustio paljivo zabil
jeiti dan i vrijeme roenja istaknutih ljudi. No nitko nikada nije uspio ubiti svoga
nasljednika, i premda ga se Domicijan mislio rijeiti, propustio je potpisati nar
edbu.
42
SUDBONOSNO NEBO
Nerva je uinio sve to je mogao da vrati dostojanstvo svome visokom poloaju, a nakon
to je esnaest mjeseci kasnije umro od modanog udara (28. sijenja 98. godine) naslij
edio ga je Trajan, ije je glavno uporite bila vojska u Coloniji, dananjem Kolnu.
Trajanje izvanredno dobro nastavio vladavinu i blagostanje koje je zapoelo s Nerv
om. Preuzevi slubu, preimenovao je Domicijanovu palau u Narodnu kuu, zajamio podrku Se
tu, pustio iz zatvora mnoge politike zatvorenike i mnogim prognanicima dozvolio p
ovratak kui. Njegov dvor bio je skroman i dostojanstven te nije dozvolio izradu s
vojih kipova u zlatu i srebru; odravao je proraun ak i uz smanjenje poreza seljacim
a i siromasima; u upravi je namjestio predane dravne slubenike i poveao povlastice
veteranima, uza sve to odravi mo u domovini i u inozemstvu. U ratu i miru bio je po
put drugog Augusta. Kao ratnik, pokorio je Parte u pohodu na Perzijski zaljev; p
roirio je rimsku vlast u Arabiji, koja je postala novom provincijom; ispunio je d
ugogodinji carski san o smirivanju germanske granice. U spektakularnom pohodu na
Dunav premostio je eljezna vrata (dunavsku klisuru koja dijeli Karpate od balkanski
h planina) postavivi krakove mosta na strmoj strani litice, pa se inilo da vojska
marira po vodi. U iduem pothvatu sagradio je veliki most preko Dunava, poduprt sa e
zdeset kamenih stupova. U miru nije bio nita slabiji. Svoju vlast je uskladio s i
ndividualnom slobodom; sagradio je Forum sa sredinjom Bazilikom (najveom graevinom
s drvenim svodom u rimskom svijetu); velike knjinice za grke i latinske svitke; go
lema carska kupalita; nove i usavrene luke, ukljuujui heksagonalnu luku u Os-tiji ko
ja je preuzela vanost Puteolija, jer je preko Tibera tvorila izravnu vezu s Rimom
.
Nakon njegove smrti 8. kolovoza 117. godine naslijedio gaje Hadri-jan, usvojeni
sin i nasljednik. Hadrijan je nadmaio i samoga Trajana velianstvenim i blagotvorni
m vladanjem. Roen u Italici (u dananjoj panjolskoj) 24. sijenja 76. godine, u mlados
ti je pristupio vojsci napredujui do poloaja vojnog tribuna triju legija. Kad su m
u bile 32 godine postao je zamjenik konzula i legat Sirije odmah nakon Partskog
rata. Kad je 97. godine Nerva proglasio Trajana svojim nasljednikom, Hadrijan mu
je u ime legija odnio na Rajnu estitke. Tri godine kasnije oenio je Trajanovu pra
neakinju. Sedamnaest je godina bio carev povjerenik i miljenik, gotovo suvladar n
a prijestolju.
43
BENSON BOBRICK
Hadrijanov glavni cilj kao cara bilo je uvrenje uprave pregolemog carstva i svoenje
njenog opsega u granice kojima se moe upravljati. Hadrijan je, pravilno procijeni
vi situaciju, napustio neka osvojena podruja na Istoku, jer ih legije nisu mogle,
zadrati. Rimski povjesniar Dion Kasije kae nam daje putovao iz jedne provincije u dr
ugu, obilazio razna podruja i gradove provodei nadzor nad svim garnizonima i utvrd
ama... Osobno je vidio i istraio apsolutno sve, ukljuujui uvjete ivota, smjetaj i navi
ke asnika i vojnika. U tom je procesu uspostavio nove metode discipline i obuke,
i time zadobio potovanje vojnika. Jer, kae Dion, ivio je strogim ivotom, hodao ili ja
hao u svim prilikama, nijednom za to vrijeme nije stupio nogom u bojna kola ili
neko vozilo s etiri kotaa. Glavu nije pokrivao ni za vruina ni za hladnoe, na german
skim snjegovima jednako kao i pod uarenim suncem Egipta uvijek je hodao gologlav.
Konano, vlastitim primjerom i propisima, tako je uvjebao i disciplinirao cjelokup
ne vojne snage da se njegove metode [Dion je pisao stoljee kasnije] na pohodima p
rimjenjuju i danas.
U unutranjoj politici Hadrijan je otplatio javni dug i poduzeo mjere za stabilnij
u opskrbu Rima itom, posuivao je novac lokalnim zajednicama da potakne njihovu eko
nomiju, podupirao je odgajanje siroadi i openito provodio tedljiv ali human program
skrbi o svojim podanicima. Osim stoje bio spretan na prijestolju, bio je silno
nadaren na raznim podujima. Bio je dobar pjesnik, izvrstan arhitekt, vjet govornik
, istanan prozni stilist, mudrac u filozofiji i znanosti te veliki pokrovitelj um
jetnosti. Njegova vila u Tiburu u podnoju breuljka Sa-bine reprezentativni je prim
jer njegovih brojnih dostignua. Ondje je izgraeno stotinjak zdanja, od kojih su ne
ka meu najsmjelijim graevinama antikog doba.
Hadrijan je bio odan astrologiji i nije trebao strunjake za izradu i tumaenje horo
skopa. Redovito je to sam inio i svake je godine sam sebi pisao predvianja. Tako j
e predvidio sve velike dogaaje koji su mu bili sueni i tono izraunao vrijeme svoje s
mrti 138. godine. Njegov horoskop je, poput Augustova, nepogreivo kraljevski, s d
vama planetima - Mjesecom i Jupiterom - u konjunkciji na ascendentu, Venerom egz
altiranom u Ribama, Marsom i Saturnom u znakovima kojima vladaju. Merkur mu je b
io u Jarcu. Mjesec je brzao prema konjunkciji s blistavom fiksnom zvijezdom koja
udjeljuje kraljevski poloaj i zapo-
44
SUDBONOSNO NEBO
vjednitvo. Sve to zajedno ukazivalo je, za osobu roenu u najviim krugovima svjetovn
e moi, na vladarsku sudbinu. Hefest iz Tebe, antiki astrolog koji je prouio njegov
horoskop, kae nam: U toj natal-noj karti Saturn je vladar Mjeseeve kue. Nalazi se u
vlastitoj kui i time oznaava smrt u dobi od 56 godina. Venera mu je jako sklona, to
dodaje 8 godina njegovom ivotu, pa ih je ukupno 64. Ipak, nakon 61 godine i 10 m
jeseci, horoskopska toka (ascendent) i Mjesec ulaze u kvadrat sa Saturnom, no to
ga nee ubiti jer mu Venera pomae. Ustvari, umro je kad su mu bile 62 godine, nakon
dvadesetjednogo-dinje vladavine.
Astrologija je odigrala ulogu i u izboru Hadrijanova nasljednika, i oigledno izmi
jenila sudbinu jednog od razbatinjenih roaka, Pedani-ja, koji je zatraio ezlo za seb
e. Prema Antigonu iz Nikeje, onodobnom astrologu i lijeniku, nesretni je mladi bio
roen da u dobi od 25 godina postane vinovnikom propasti, svoje i svojih roditelja
... Pogrijeio je u prosudbama jer su i Merkur i Saturn bili u mukim znakovima. Ubi
jen je zbog Mjeseca koji je bio u opadanju u korpionu i u kvadratu s Marsom.
ovjek kojega je Hadrijan elio za nasljednika to je i postao. Bio je to Antonin Pio
, nazvan tako jer je, po preuzimanju vlasti, odbio potpisati naloge za pogubljen
ja koje su mu odmah dostavili na stol. To je obiljeilo itavu njegovu vladavinu. Bi
vi pretor i konzul u Rimu, prokonzul u Aziji i lan Hadrijanova carskog vijea, vlada
o je u duhu svoga mentora, a njegova dvadesettrogodinja vladavina bila je neupitno
najmirnija i najnaprednija u povijesti Rima. Nije bilo ratova, osim nunih suzbija
nja ustanaka i zatite granica, a njegov jedini kolonijalni pothvat bio je novi zi
d, Antoninov zid u podnoju Kaledonskoga gorja u kotskoj izmeu Firtha i Clvdea. Cvje
tali su obrt i trgovina, otvarali se pionirski putevi, novi su gradovi nicali iro
m rimskog svijeta. Zakonodavstvo je titilo potlaene, brojne dobrotvorne institucij
e primale su dravni novac za pomo siromanima.
U kratkom pohodu protiv nekih germanskih plemena na Dunavu sudjelovao je i jedan
astrolog. Dogaaj je kasnije zabiljeen na reljefnom podnoju carskog stupa koji prik
azuje Jupitera Pluvija -Jupitera, vladara Riba i rimskog boga kie. Pria kae daje po
izbijanju pobune protiv rimske vlasti, Antonin uurbano skupio vojsku da suzbije
pobunu, no njegove su trupe bile neiskusne. Gubio je sve bitke dok se nije
45
BENSON BOBR1CK
naao potpuno okruen na breuljku. Nije imao odstupnicu; propast se inila neminovnom.
Neprijatelj je poeo napredovati. Astrolog po imenu Julije iz Kaldeje pristupio mu
je i zatraio doputenje da mu se obrati, te mu rekao da se ne treba bojati. U podn
e, rekao je, stii e pomo u obliku strane oluje, netom prije nego neprijatelj navali
na njegove redove. Antonin je bespomono podigao pogled. U tom trenutku nije bilo
ni oblaka. No, kako se bliilo podne, nebo se poelo mraiti a gromovi grmjeti nad njim
a. Na planine se obruila tua, a uslijedile su bujice kie koja je zaustavila napad G
ermana i sprala ih s brijega.
Antonin je umro mirno, nakon kratke bolesti u Loriumu 7. oujka 161., a naslijedio
gaje Marko Aurelije, ovjek osobne svetosti i mudrosti odan Platonovu idealu kral
ja-filozofa. Kao konzul, tribun, magistrat i sveenik uspjeno je spajao aktivni ivot
javnog slubenika s kontemplativnim traganjima uenjaka, mislioca i posveenika umjet
nosti. Kad je preuzeo vlast, prema obiaju mu je predan kip Fortune.
Fortuna mu je, pak, namijenila dugu i nemirnu vladavinu. Carstvo se na rubovima
poelo uruavati te je, nakon to je partski kralj postavio svoju marionetu na armensk
o prijestolje, Aurelije odmah bio uvuen u petogodinji rat. U poetku su Rimljani loe
prolazili u bitkama, no do 166. godine partsko je uporite u Seleukiji na Tigrisu
i Kte-sifonu oslabilo, pa su legije nadrle istono, putevima koje je utabao Aleksa
ndar Veliki. Veselje pobjede pokvarila je epidemija kozica, koja je harala netom
smirenim provincijama. Za to vrijeme, neprestano jaanje germanskih plemena popri
milo je zastraujue razmjere kad su Germani organizirano nahrupili kroz rimske obra
mbene linije u Akvileji, u prvoj invaziji na Italiju nakon 2. stoljea pr. Kr. Aur
elije je pourio na sjever preuzeti vodstvo nad vojskom, i ostatak svoje vladavine
morao je provesti na sjevernoj granici.
Niz nedosljednih vladara uslijedio je za Aurelijem kad je zapoelo propadanje Rima
, a s njim je na neki nain propadala i astrologija jer je slabilo zapadnjako uenjatv
o. Jedan od posljednjih koji ju je prigrlio u svoj njenoj istananosti bio je Sept
imije Sever, koji je vladao od 193. do 211. godine. Prije nego stoje postao car
sluio je kao vojni legat na Eufratu, tribun u Rimu, zapovjednik legija u Siriji i
upravitelj brojnih provincija od Dunava do Sene. Kad su buntovni vojnici ubili
cara Per-tinaksa, tamonja vojna struja proglasila je Severa, tada guvernera Gornj
e Panonije, carem. Uspio je sprijeiti izbijanje graanskog rata, no
46
SUDBONOSNO NEBO
pravi temelj njegove moi bile su strane provincijske trupe. Umro je 4. veljae 211.
u pohodu na Britaniju u kojem su ga pratila dvojica sinova, Geta i Karakala.
Kad je Sever bio mlad, astrolog mu je navijestio blistavu budunost, a doavi na vlas
t ukrasio je svodove svojih carskih odaja freskama koje prikazuju zvijezde pod k
ojima je roen. Ali svoj ascendent nije jasno naznaio, kako nitko ne bi mogao dozna
ti kad e umrijeti. Krov svoje palae pretvorio je u zvjezdarnicu s velikom zbirkom
astronomskih instrumenata; postao je znalcem u izradi natalnih karata; svoju dru
gu enu, Sirijku Juliju Domnu, oenio je jer je imala kraljevski horoskop; iz vlasti
tih prorauna znao je da se, kad krene uguiti pobunu u rimskoj koloniji Britaniji,
vie nee vratiti.
Svojim znanjem Sever je bio suta suprotnost Komodu, Aurelijevu zaostalom sinu, ko
ji je bio tipian primjer cara u doba propadanja Carstva. Kao to je Dion Kasije to
opisao, Komod je neko zlatno kraljevstvo pretvorio u eljezo i rdu. Odgojen za vojn
ika, pratio je oca u pohodima na sjever, no nije mu nimalo bio nalik, neosnovano
uobraen a kukavijeg srca. U vlastitu ast preimenovao je dvanaest mjeseci rimske go
dine prema svojim carskim naslovima, te preimenovao Senat, vojne legije, ak i sam
Rim, prema udnim varijacijama vlastitog imena. Nezadovoljan uobiajenom deifikacij
om po carevoj smrti, zamiljao je da je ponovo roeni Heraklo, pa se ak ogrtao lavljo
m koom i nosio toljagu. U takvom ruhu sudjelovao je u tisuama gladijatorskih okraja
, obino protiv slabo naoruanih protivnika, osakaenih veterana ili bespomonih zvijeri
. U drugim stvarima pokazao se dostojnim Nerona, ak je (kako se sumnja) zapalio R
im. Ne udi da su ga nekoliko puta pokuali ubiti, dok to 192. godine naposljetku ni
je uspjeno organizirala njegova ljubavnica, zajedno s jo nekolicinom, kad gaje atl
et imenom Narcis zadavio u kadi.
Komod nije podnosio astrologiju, to moda daje naslutiti da sama astrologija, usprk
os nekim modernim povjesniarima, nije bila posve u krivu tumaei nedae koje su snale C
arstvo. Divinacija u raznim oblicima, u svakom sluaju, uvijek je bila dijelom ant
ike politike i ivota. ak je i Ciceron pripadao Drutvu augura, specijaliziranom za tu
maenje iznutrica rtvovanih ivotinja. Ipak, znanstvenici rado svu krivnju za uase tir
ana svaljuju na njihovu sklonost okultnom. Uvani Samuel Dill, na primjer, kazuje
nam:
47
BENSON BOBRICK
Strahove i sumnje careva uvelike su produbili upuenici u mrana umijea Istoka. Astro
lozi su imali veliku i pogubnu mo. Nadahnjivali su nedoputene ambicije ili su ih p
oticali i esto su plaljivim vladarima ukazivali na opasnost od zavjere. Te potkupl
jive prevarante uvijek su proganjali, no oni bi se uvijek vraali. Jer, ljudi koji
su ih tjerali u privremeno progonstvo vrsto su vjerovali u njihovu vjetinu. Vlada
r bi nad astrologijom elio zadrati monopol i tako sprijeiti da koristoljubivi adept
dovede njihovu ambiciju u iskuenje... Uz tako iskreno vjerovanje, nije udo to su s
e carevi bojali njenog uinka na suparnike, jednako lakovjerne, ili to su pomiljali
da bi praznovjerje, pothranjivano ambicioznim nadama, moglo dovesti do izdaje. Z
bog svoga nesigurnog poloaja car je bio sumnjiav i slutio je izdaju koje esto nije
ni bilo. Objekti carevih strahova tako su bili natjerani na zavjeru, ponekad u s
amoobrani, ponekad u elji da posegnu za nagradom koja se inila dohvatljivom.
Sve je to samo djelomino tono i ne objanjava stav Augusta, Sene-ke, Vespazijana, Ha
drijana, Severa i drugih, za koje je astrologija bila religijsko uenje, a ne znan
ost o moi. U svakom sluaju, nijedan ozbiljan mislilac toga doba ne dovodi u pitanj
e utjecaj nebesa na poslove pod Suncem. Neupitna mo Sunca nad svim ivim biima, Mjes
eev uinak na plimu i oseku, ponavljanje vremenskih obrazaca, poput olujnih razdobl
ja oko ravnodnevice ili podudarnost uzdizanja Sirijusa i najtoplijih ljetnih tje
dana - pomogli su utjecaj planeta i zvijezda uiniti vjerodostojnim.
Tada, kao i danas, razina znanja i primjene svakog umijea i znanosti uvelike je v
arirala. Neki horoskopi iz rimskih vremena primitivni su gotovo kao i babilonsko
znamenje. Primjerice: Ako se [Sirijus] uzdie dok je Mjesec u Strijelcu... ito na p
oljima... Ako se [Sirijus] uzdie dok je Saturn u Strijelcu: Kralj [e se] boriti, to
potjee iz rimskog Egipta; ili iz samoga Rima u 4. g. pr. Kr.: Godine 27. Cezara [A
ugusta], oko treeg sata u danu. Sunce u Vagi, Mjesec u Ribama, Saturn u Biku, Jup
iter u Raku, Mars u Djevici, [Venera u korpionu], [Merkur u Djevici], [korpion se
uzdie], [Lav u zenitu], [Bik] na zalasku. Opasnost. Budi oprezan etrdeset dana zbo
g Marsa. Takvu biste vrstu tumaenja mogli dobiti od gatare u mranim ulicama Ostije
ili Alek-sandrije, iji su klijenti pripadali bijednoj, praznovjernoj gomili, koju
naziremo na reljefima kolumbarija na Isola Sacri ili na stranicama Sa-tirikona.
48
SUDBONOSNO NEBO
Rafinirani su oekivali vie. Premda veina horoskopa koje su izradili carski astroloz
i poput Trasila, Balbila i Ptolemeja Seleuka nisu sauvani, moemo stei prilian uvid u
njihove metode iz radova drugih profesionalaca koji jesu sauvani. Zajedniki pruaju
sveobuhvatnu predodbu o vrsti astrologije kojom su se bavili uenjaci iz Aleksandri
-je, astrolozi rimskog dvora i helenizirani idovi u Palestini u Kristovo doba.
Temeljno astroloko djelo klasine starine napisao je u 2. stoljeu Klaudije Ptolemej,
roen u Ptolemais Hermii, grkom gradu u Gornjem Egiptu, koji je radio kao dvorski
istraiva u velikoj Aleksandrij-skoj knjinici, najslavnijoj znanstvenoj instituciji
klasinog doba. U neko doba brojala je 700.000 papirusovih svitaka, koje su paljivo
katalogizirali brojni slavni knjiniari (poput Kalimaha, najistaknutijeg elegiara h
elenistike Grke), koji su i sami dali trajan doprinos znanosti i umjetnosti. Uprav
o su ondje, primjerice, Euklid, Aristarh, Hi-parh, Eratosten, Hipokrat i drugi,
kao i Ptolemej, stvorili svoja temeljna i trajna djela. Aristarh je (u 3. stoljeu
pr. Kr.) postavio hipotezu da se Zemlja okree oko Sunca i daje Mjeseeva svjetlost
odraz Sunevih zraka. Hiparh je sastavio (oko 140. g. pr. Kr.) prvi veliki katalo
g zvijezda, utvrdio suvremeni oblik tropskog zodijaka te otkrio i tono izraunao go
dinju precesiju ravnodnevice, unutar etiri lune sekunde. Eratosten je odredio opseg
Zemlje a Euklid napisao Elemente, najznaajnije matematiko djelo ikad napisano. Tek
o nadmaivi Ptolemej na grkom je razmatrao razliite teme, ukljuujui astronomiju, astro
logiju, geografiju i optiku (posebno lomljenje svjetlosti); crtao je karte s koo
rdinatama na temelju podataka iz logora rimske vojske i razvio modele matematikog
predvianja za praenje drugih planeta osim Sunca i Mjeseca. U svome se astronomsko
m radu razvijao zahvaljujui Hiparhu i, koristei kasnije dobivene podatke, razvrsta
o je etrdeset osam zvijezda te na karti zabiljeio longitude vie od tisuu zvijezda. U
svome je geocentrinom modelu svemira (koji se odrao sve dok ga nije zamijenio Kop
ernikov heliocentrini model) uvjerljivo prikazao stvarne nebeske fenomene, onako
kako se nadaju promatrau sa Zemlje. To je predstavio u saetoj knjizi o matematikoj
astronomiji
49
BENSON BOBRICK
pod imenom Mathematike Syntaxis, koja je kasnije postala poznatija pod arapskim
naslovom Almagesc.
Kao popratni svezak napisao je Tetrabiblos (to znai knjiga u etiri dijela), koji kodi
ficira pojedine principe primijenjene astronomije, ili astrologije, i na zadivlj
ujui nain saima veinu dostignua helenistike astrologije. U sastavljanju knjige sluio se
neizmjernom knjini-kom zbirkom povezane grae - kaldejskim glinenim ploicama i papir
usima, perzijskim, egipatskim i grkim divinacijama - i tvrdio da ima pristup zapi
sima o pomrinama koji seu do doba grkog filozofa Pitagore, tisuu godina prije njega.
U nekim vidovima i danas klasini udbenik na tu temu - stablo i grana astrolokog uen
ja na Zapadu -Tetrabiblos je ustanovio kanon tropskog zodijaka, postavio pravila
za izradu horoskopa, odredio utjecaj razliitih fiksnih zvijezda, opisao as-trolok
u vladavinu nacija i odredio metodu utvrivanja trajanja ovjekova ivota.
Ptolemej je u Knjinici sve to ostvario u prilino ugodnim uvjetima, okruen egzotinim v
rtovima, u sobama opremljenim mramornim umivaonicima i zlatnim kaleima napunjenim
uljem. Miomiris tisuu cvjetova lebdio je sobama. S vremena na vrijeme, kau, pokorno
bi se uspeo stubama Knjinice i, smjestivi se u veliku, kupolom nad-svoenu itaonicu, s
pergamentima pred sobom... uzdahnuo bi iz dna due, kako to samo uenjaci znaju.
Evo to Ptolemej pie o svjetovnoj sudbini Roditelja:
U skladu s prirodom, Sunce i Saturn dodijeljeni su osobi oca, a Mjesec i Venera
onoj majke: i nain na koji ta svijetlea tijela i planeti mogu biti smjeteni jedni p
rema drugima, kao i prema drugim planetima i zvijezdama, nagovijestit e stanje st
vari koje utjeu na roditelje.
Tako e, na primjer, stupanj njihove sree i bogatstva pokazati sateliti ili pratite
lji svijetleih tijela. Ako su svijetlea tijela u drutvu dobroudnih planeta (bilo da
su u istom znaku u kojem su i svijetlea tijela ili u sljedeem znaku) ili takvih zv
ijezda i planeta koji imaju iste sklonosti, moe se predvidjeti istaknuta i brilja
ntna sudbina, osobito ako je Sunce u pratnji jutarnjih zvijezda, Mjesec pak veern
jih, a te zvijezde su dobro utvrene u sklopu spomenutih preduvjeta. Isto tako, ak
o su Saturn ili Venera jutarnji i u prikladnom licu (kad aspekt koji svaki od nj
ih ini sa Suncem ili Mjesecom odgovara onome koji njihova vlastita kua donosi njih
ovim kuama, to znai kvintil za Saturn, sekstil za Veneru) ili pod kutom, to,
50
SUDBONOSNO NEBO
prema danoj shemi, zasjenjuje blagostanje obaju roditelja [kad Satuma primjenjuj
emo na oca, a Veneru na majku]. Ako, meutim, svijetlea tijela nisu povezana s plan
etima, ili nemaju pratnju nikakvog satelita, oznaena je nepovoljna sudbina, skrom
an i neugledan poloaj.
Ovako Ptolemej zapoinje svoju raspravu (prilino podesnu za rimsko doba) o [Moralno]
nakaznim ili [tjelesno] manjkavim roenjima:
Otkrit e se da su kod opisanih roenja svijetlea tijela [Sunce i Mjesec] ili padajua
(u treoj kui) od ascendenta, ili s njim ni na koji nain povezana; dok u isto vrijem
e uglove [prva, etvrta, sedma ili deseta kua] zauzimaju zloudni planeti (Mars i Sat
urn). Stoga postaje nuno... smjesta pratiti sljedei mlaak ili utap i vladara Mjeseca
[planet koji vlada znakom u kojemu se Mjesec nalazi]; isto tako i vladare svije
tleih tijela... [te, ako nisu u aspektu s Mjesecom i vladarom njegovog znaka] roen
je e biti nakazno. Ako... su svijetlea tijela smjetena u kvadripetalne ili ivotinjsk
e znakove, a dva zloudna planeta na uglovima, roenje u tom sluaju nee biti ljudsko.
A ako svijetlea tijela ne budu poduprta nijednim blagotvornim planetom, nego samo
zloudnima, roeno stvorenje bit e potpuno neposluno, divlje i zle udi...
Kad svijetlea tijela budu u znakovima ljudskog oblika, dok su druge okolnosti u n
atalnoj shemi jednake kao u prethodnom opisu, roeno stvorenje bit e ljudsko, ili e
imati ljudsku prirodu, premda e i dalje biti manjkavo na neki osobit nain. Kako bi
smo razjasnili prirodu mane, moramo razmotriti oblik znakova na uglovima koje za
uzimaju zloudni planeti, kao i one u kojima se nalaze svijetlea tijela: i ako nije
dan dobroudni planet ne daje podrku bilo kojem od opisanih mjesta, potomak e biti p
otpuno lien razuma, tovie neodrediv. Ako pak Venera ili Jupiter daju podrku, mana e b
iti zasjenjena varljivom vanjskom pojavom, slinoj onoj u hermafrodita, i onoj u o
soba koje zovemo harpocratiaci (nijemi), ili drugim nesavrenostima. Ako Merkur bu
de davao podrku, uz onu Jupitera i Venere, potomak e postati tuma proroanstava i div
ina-cija; no, uz iskljuivo Merkurovu podrku, bit e gluh i nijem, premda bistrog i d
omiljatog uma.
Za Ptolemej a su astronomija i astrologija bile dvije strane iste medalje. U ast
ronomiji, pie, shvaamo gibanje Sunca, Mjeseca i zvijezda u odnosu jednih prema drug
ima i prema Zemlji; u astrologiji, promjene koje [nebesa] donose onome to okruuju. Nj
egova ljubav prema
51
BENSON BOBRICK
objema bila je ekstatina: Smrtan kakav jesam, znam da sam roen za samo jedan dan. N
o kad vidim zvijezde koje krue svojim putanjama, moja stopala vie ne dodiruju zeml
ju.
Premda je isticao proroansku mo astrologije, upozoravao je protiv pokuaja da se bud
e odvie precizan: Nije mogue da odreeni oblik dogaaja, pisao je, obznani bilo koja osob
a, koliko god uena bila, budui da razum poima tek odreenu opu predodbu o nekom opalji-
vom dogaaju, a ne njegov navlastiti oblik. (Na primjer, astrolog moe predvidjeti ne
zgodu, poput pada, ali ne nuno i hoe li to biti pad s krova ili s litice.) Dodao j
e da bi za potpune pojedinosti u tim stvarima bilo potrebno boansko nadahnue. Kasn
iji su astrolozi, meutim, smatrali da je vea preciznost zapravo mogua ako se tehniki
aspekti i principi vjetine potpuno svladaju te stalno i marljivo primjenjuju.
Ptolemej je takoer tvrdio da ope katastrofe imaju nedvosmisleno prvenstvo nad poje
dinanim ivotima. Ako katastrofa zadesi grad, uz zastraujui gubitak ivota, tada treba
pogledati horoskop grada, premda natalna karta svake poginule osobe na neki nain
nosi otisak njezine sudbine. No, kako oni pripadaju veoj cjelini (koja takoer ima
svoj horoskop) njihovi ivoti takoer mogu biti sabrani ili rasuti nekom kolektivnom
sudbinom. Pa kad se Ciceron, primjerice, naglas prezrivo pitao jesu li svi pogi
nuli u bitci protiv Hanibala kod Kane roeni pod istom zvijezdom, iznio je retoriki
ali ne i struan dokaz: nijedan ueni astrolog nikad ne bi drao da je cjelokupna sud
bina jedne osobe zapeaena jednim planetom ili zvijeem, samim po sebi. S obzirom na s
amu smrt, u svakom sluaju, znak s njom ima malo toga zajednikog, jer se vrijeme i
oblik smrti uvjetuju (meu ostalim) terminalnim kuama - etvrtom, osmom, i dvanestom
i njihovim vladarima - dok su svi poloaji kua odreeni trenutkom roenja, koji fiksira
horoskop ili znak ascendenta i njegov stupanj.
Premda jedan od najpoznatijih antikih astrolokih tekstova, Ptolemej ev je samo jed
an od mnogih i na neki nain nepotpun. On, na primjer, nije pisao o utjecaju plane
ta u znakovima ili kuama, upotrebi toaka (osim sretne toke), ili o metodama tumaenja
horoskopa pomou izvedenih kua ili njihovih vladara. Popunjavanje tih praznina pre
puteno je drugima. ini se daje bez sustezanja posuivao iz ranijih djela. Njegov Tet
rabiblos, primjerice, sadri odlomke o astrolokim vladarima naroda, za koje se govo
rilo da su pod vladavinom odreenog
52
SUDBONOSNO NEBO
znaka. Pred kraj Augustova doba, Marko Manilije, u svojoj velikoj as-trolokoj poe
mi Astronomica, koja se temeljila na grkim i latinskim prijevodima babilonskih te
kstova, takoer zagovara taj princip te pripisuje zakone i obiaje razliitih naroda o
sobinama znaka pod ijom su se vladavinom nali. Slino tome, on privlanost ili neprija
teljstvo meu ljudima i dravama objanjava aspektima izmeu njihovih vlada-juih znakova.
Neka su saveznitva stoga prirodno jaka, a drugi su odnosi zategnuti. Narodi i lj
udi predodreeni su ili za stalni sukob ili uivaju u prijateljskim sponama u skladu
sa silom svojih zvijezda. Za Manilija sudbina je bila sve. Nita i nitko joj ne m
oe izbjei: Sudbina vlada svijetom, i sve je potvreno zakonom. Shvatiti tu izjavu znail
o je shvatiti nesmiljen tijek ivota: Nitko ne moe molitvom zgrabiti sudbinu, ako on
a izmie, / Niti joj pobjei ako se blii: svatko podnijet mora to mu je namijenjeno.
Neki su, poput Lucijana iz Samosate, jo jednog poznatog astrologa, takav fataliza
m sagledavali u pozitivnom svjetlu: Tono je da astrologija ne moe uiniti dobrim ono t
o je zlo. Ona ne moe izazvati promjenu u tijeku dogaaja, no ona daje radost predvia
nja i doputa osobi da se unaprijed zatiti od nesree. U isto vrijeme, elekcije i odgo
vori na horama pitanja bili su implicitan pokuaj da se iskoristi svako znanje koj
e stoji na raspolaganju. U Carmen Astrologicum, udbeniku iz horarne astrologije,
Dorotej iz Sidona, upuenik iz 1. stoljea, navodi smjernice za odreivanje brane sree n
ekog nadobudnog mladoenje:
Pogledaj gdje se nalazi Venera i koji je prvi, drugi i trei vladar njenog tri-pli
citeta [elementa]. Ako su oni s Venerom pod kutom ili u trigonu s njom, to je do
bar znak. Isto tako, ako su vladari tripliciteta u kuama koje slijede uglove [suk
cesivnima, to jest drugoj, petoj, osmoj i jedanaestoj kui], uivaju u njihovom svje
tlu i kreu se izravno. No, ako se nalaze u padajuim kuama [trea, esta, deveta i dvana
esta], ili su oteeni, ili su pod Sunevim zrakama [u konjunkciji], u blizini Zapada,
tada predviaj drugaije, jer e natus biti jedan od onih koji se nikad nee oeniti ili e
oeniti robinju, osramoenu staru enu ili bludnicu.
Drugi astrolog, Retorije Egipanin, isto je sastavio koristan prirunik, u kojem, meu
ostalim, iznosi temeljan opis svake kue. Evo dijela rasprave o osmoj kui:
53
BENSON BOBRICK
To je znak okrenut od ascendenta; zbog toga i zato to je njeno znaenje smrt, ona o
znaava prekretnicu u ivotu. Ako se dogodi daje ondje sretna toka, i njen vladar, i
vladar ascendenta, to donosi nesree i nepravilnosti. A ako su ti [vladari] zloudni
planeti, tim gore, jer to daje nesretne osobe, a ako su [one] pod Sunevim zrakam
a [u konjunkciji sa Suncem], onda ive kratko. Merkur kao vladar [toke] Demona, [i]
u osmoj kui, [daje] neinteligentne, nepismene i lijene osobe. Merkur kao vladar
osme, dvanaeste ili este kue, a smjeten u osmoj pod Sunevim zrakama sa Sa-turnom i M
arsom [daje] gluhe i nijeme osobe. Ako je tamo Mjesec u rastuoj fazi pa ini no svje
tlijom, pogotovo ako je Jupiter u jedanaestoj kui [natus] e imati koristi u poslov
ima vezanim uz mrtve i nasljedstvima. Ako je vladar etvrte u osmoj, umrijet e u in
ozemstvu. Isti se uinak dobije ako je vladar osme u padajuoj kui. Venera u osmoj da
je bijedne i sramotne osobe. Ako je vladar osme u desetoj kui, jedanaestoj ili pe
toj, [natus] e se obogatiti na poslovima s mrtvima, osobito ako je vladar u domic
ilu ili egzaltaciji, te nije pod Sunevim zrakama, niti im se pribliava. No ako je
pod Sunevim zrakama, tada nema nasljedstva jer bi ono odmah bilo potraeno. Vladar
tree u osmoj prvo unitava brau. Ako je tamo vladar pete, osoba nema djece. Vladar d
vanaeste ili este ondje [daje] smrt neprijatelja i robova.
I tako dalje.
Poetnice i udbenik koje su sastavili rimski astrolog Julije Firmik Matemo i njegov
bliskoistoni kolega Vetije Valens, jo su opirniji. Potonji je vodio astroloku kolu u
Aleksandriji u 2. stoljeu, sastavio je izvanrednu Antologiju uputa, prepunu prim
jera za svoje uenike, koja obuhvaa sve aspekte umijea. Knjiga sadri sto dvadeset tri
stvarna horoskopa, ukljuujui horoskop cara Nerona. Evo to Valens pie o pet egipatsk
ih terminusa (nejednake podjele znaka na petine) Bika, od kojih svaki ima svoga
planetarnog vladara: Prvih osam [stupnjeva] pripada Veneri: plodni, bogati, voden
i, razbludni, za svaku osudu, mrze sukob. Sljedeih est su Merkurovi: otroumni, razb
oriti, zlotvori, s malo potomaka, slabovidni, uzronici smrti. Iduih osam su Jupite
rovi: irokog uma, muevni, sretni, vladarski i dobroiniteljski, velikoduni, umjereni,
vole skromnost. Sljedeih pet su Saturnovi: jalovi, bez djece, poput eunuha, skit
nice, pokudni, teatralni, alosni, muni. A posljednja tri su Marsova: muevni, tirans
ki, vatreni, grubi, ubojiti, pljakai hramova, krajnje zli, ne neplodni ali ruilaki i
kratkog vijeka.
54
SUDBONOSNO NEBO
Na drugim mjestima, na primjeru jedne natalne karte, Valens je objasnio kako pre
dvidjeti dobitak ili gubitak bogatstva pomou vladara tri-pliciteta Mjeseca i sret
ne toke zajedno s vladarom znaka u kome se toka nalazi. U tom je sluaju Mjesec bio
u Strijelcu, u vatrenom elementu kojim vladaju Jupiter i Sunce. Oba planeta imal
a su sluajan dignitet jer su bili smjeteni na uglovima, to ukazuje na bogatstvo; al
i, naalost, bili su i u suprotnim znakovima, to znai gubitak. Sama sretna toka bila
je u korpionu, pod vladavinom Marsa, pa je stupanj blagostanja pokazan (sukladno
toj metodi) Marsovim stanjem kao i stanjem jedanaeste kue brojano od sretne toke, t
o je u ovom sluaju ispala dvanaesta kua. Ondje je naao Marsa u Djevici kako pada od
ascendenta i oteenje kvadratom sa Satumom, u jadnom stanju.
Mathesis ili Drevna astrologija: teorija i praksa Firmika Materna zahtijeva jedn
aku pozornost kao najiscrpnije astroloko djelo sauvano iz klasinog doba. Za Firmika
kao i za Manilija, astrologija djeluje prema nepromjenjivim zakonima i pravom a
deptu doputa da prislukuje tajne svemira ako se strogo pridrava pravila umijea. Drao je
daje horoskop toliko fino ugoden da uz najmanji pomak stupnja ascendenta i sjenk
u prisutnosti planeta natus moe od slavne karijere spasti na prezren i mukotrpan
rad. Ciceronov kolega Nigidije Figul, da bi prikazao kakvu razliku moe izazvati ma
li interval, brzo je dvaput uzastopno udario lonarsko kolo i potom pokazao razmak
izmeu tragova. Sam Firmik kae: Ako je pri roenju Mjesec pun i kree se po danu od Mer
kura prema Saturnu, natus e imati naporno zanimanje, poput onih koji iznajmljuju
svoja tijela da bi na leima i ramenima nosili teret. Ako su zloudni planeti u aspe
ktu s tom kombinacijom, moe zavriti u zatvoru ili umrijeti u prljavtini, zaputen i i
zoblien. Isto tako, ako je Mjesec u praznom hodu, mimo aspekta s bilo kojim planeto
m, i bez povlastica kardinalnih [uglova], natus e biti siromah koji prosi i uvije
k treba pomo stranaca. Nadalje: S Venerom u Jarcu i sa Satumom u opoziciji [u horos
kopu mukarca] natusa e ene mrziti... U seksualnim vezama doivjet e prezir i postati p
redmetom sablazni zbog svojih niskih nagona... Mjesec, Saturn i Venera u sedmoj
kui, to znai na desecendentu, u kvadratu s Marsom ine enskaste pervertite i sodomite.
Takve prosudbe dobivaju se tek najtonijim izraunima u skladu sa starostavnim pravi
lima. Firmik je takoer utemeljio divljenja dostojan etiki kod za profesionalne ast
rologe, koji je takorei postao njihova Hipokratova zakletva:
55
BENSON BOBRICK
Prouavaj i slijedi sve oznake vrline... Budi skroman, estit, trezven, jedi malo, b
udi zadovoljan skromnim, tako da sramotna ljubav prema novcu ne zagadi slavu ove
boanske znanosti... Potrudi se da svoje odgovore daje javno, jasnim glasom, tako
da od tebe ne zatrae ono to nije dozvoljeno pitati ili odgovoriti... Imaj enu, kuu,
mnogo iskrenih prijatelja; budi stalno dostupan javnosti... izbjegavaj spletke..
. Pri izradi horoskopa ne pokazuj previe otvoreno loe stvari o ovjeku, no kada doe do
toga odgovaraj suzdrano, da se ne bi inilo kako ne samo da objanjava nego i potvruje
ono stoje zla putanja zvijezda namijenila ovjeku.
Nepotrebno je rei da se nisu svi njegovi kolege i sljedbenici pridravali postavlje
nih mjerila. I njegova mjerila analize bila su izuzetno visoka. Evo to Firmik nav
odi o izraunu sretne toke u horoskopu:
Ona pokazuje kvalitetu ivota, nasljedstvo i tijek sudbine... Stoga promotri vlada
ra znaka i stupanj na kojemu je ta toka, to jest u ijem je termi-nusu. Isto tako u
kojoj se kui nalazi svaki taj vladar, bilo u prvom ili drugom uglu, u povoljnim
ili nepovoljnim kuama, u svojoj egzaltaciji ili padu. Je li bilo koji vladar u as
pektu sa sretnom tokom i, ako su na uglovima, jesu li u aspektu jedan s drugim.
Kad si sve to paljivo istraio, pogledaj tko je (po terminusu) vladar Mjeseeva stupn
ja (u nonom horoskopu) ili Sunca (u dnevnom horoskopu) i pogledaj je li taj vlada
r u aspektu sa sretnom tokom. Ako otkri-je da je samo jedan planet vladar svih tih
stupnjeva i povoljno je smjeten u znaku u kojem uiva, ili je egzaltiran, ili je u
vlastitoj kui, to ukazuje na sretan horoskop. Ako je taj planet dobro smjeten sa
Suncem i Mjesecom i u aspektu je sa sretnom tokom, taj viestruki aspekt pokazuje j
o sretniju sudbinu. Ako je sretna toka najednom od uglova u aspektu s Mjesecom, to
jo jae ukazuje na isto. Ako ne postoji jedan [vrsti] vladar znaka u kojem je ta tok
a, a ni vladar njenog terminusa kao i terminusa Sunca i Mjeseca, onaj s najveom m
oi morao bi biti najznaajniji u predvianjima; a ako je taj dobroudni planet i u povo
ljnom znaku, u svojoj egzaltaciji ili vlastitoj kui, ili na prvim uglovima i u as
pektu s Tokom, sve to ini horoskop velikim i plemenitim.
Ako nije tako, onda je obrnuto. I tako nadugako nastavlja, s jo vie pojedinosti, do
k ne zakljui znaajnim upozorenjem da se mora silno paziti na duodecatemorion [podj
ela znaka na dvanaestine] sretne toke i njenog vladara da nam ne bi promaknulo znae
nje horoskopa.
56
SUDBONOSNO NEBO
Moe se rei da je s tim istananim rijeima astrologija antikog svijeta nestala, jer je
Firmikovo djelo bilo labui pjev ere i posljednje poznato djelo na tu temu prije n
o stoje uenje o kojemu je ovisilo baeno u sjenu.
Rim je na svome vrhuncu i u svojim najboljim danima bio utoite tom znanju. Na podr
ujima pod svojom upravom nametnuo je oblik vojnog drutva, pruajui zatitu svim svojim
graanima, bilo onima po roenju, pokorenim ili slobodnjacima. Glavninu utjecaja car
ski je glavni grad provodio preko modela civilne uprave, koja je znaila dobro odra
van red, odline sanitarne uvjete, centralno grijanje (bar za dobrosto: jee), tekuu
vodu i druge pogodnosti civiliziranog ivota. O siromanima je esto skrbila drava. Umj
etnost je cvjetala, premda nijedna tako dobro kao umjetnost ratovanja. Pa ipak,
za vrijeme Antonina i Hadrija-na, primjerice, rimske trupe su rijetko bile viene
daleko od granica Carstva, a relativan mir i stabilnost vladali su irom rimskog s
vijeta.
No tada se poela sputati no. Propast Rima, pie Edward Gibbon, bila je prirodna i neizbj
ena posljedica neumjerene veliine. Blagostanje se pretvorilo u siromaenje; uzroci r
aspada umnoavali su se brojem osvajanja i im su vrijeme ili sluaj uklonili umjetno
stvorene potpore, golemo tkivo popustilo je pod vlastitom teinom... Pobjednike leg
ije, koje su u dalekim ratovima usvojile poroke stranaca i plaenika, prvo su zati
rale slobodu republike a kasnije krile dostojanstvo carske krune. Propast je zapoel
a s Komodom, Hadrijanovim ludim i razuzdanim sinom. Nakon njega, svakog su cara
postavile ili potvrdile samovoljne carske strae, a izniklo je malo sposobnih ljud
i, s asnim izuzetkom Septi-mija Severa. Sever je vodio uspjene pohode protiv Parta
i Pikta, no njegov sin Karakala upleo se u domae istke dok je pokuavao smiriti ger
mansku granicu. U 3. stoljeu, brojni carevi zanemariva statusa - Ela-gabal (prozv
an tako zbog tovanja istoimenog boga Sunca u Emesi), Sever Aleksandar, Filip Arap
ski, Decije, Valerijan, Klaudije II, Aurelijan i Dioklecijan, medu ostalima - sl
ijedili su jedan drugoga u slijepoj povorci koja je samo biljeila faze propadanja
Carstva.
Dioklecijan je sudbonosnim potezom provizorno podijelio politiku upravu Carstva n
a istonu i zapadnu. Taje podjela zaivjela s Konstan-
57
BENSON BOBRICK
tinom Velikim (Konstantinom I) prvim kranskim carem, a postala je trajna nakon Teo
dozijeve smrti 395. godine. Kad se sredite carske moi preselilo u Konstantinopol n
a Istoku, ukinuta je politika vanost Rima. Strane ili barbarske legije vojske koja
se stvarala o troku rimske moi, sada su se okrenule protiv svojih gospodara i s p
lemenskom, ako ve ne posve etnikom solidarnou, iskuale vlastitu snagu. Posljednji zap
adni carevi napustili su sada zaputen glavni grad i nali nova uporita - Ravenu, Mil
ano ili Trier - koja su pretvorena u vojne logore protiv najezde germanskih plem
ena. No plima se nije mogla zaustaviti. Godine 410. Alarik, kralj Vizigota, proj
urio je Italijom, odbio pregovore te osvojio i opljakao Rim. itava Italija je nako
n toga bila poharana nizom nasrtaja sve dok 476. Got Odoakar nije svrgnuo poslje
dnjega rimskog cara Romula Augustula. Ono to je ostalo od Carstva uruilo se i zapoe
lo je mrano doba Europe.
Zapadna civilizacija kao takva nastavila je traiti svoj novi sigurni dom u Istonom
e rimskom carstvu, u Bizantu. U 6. stoljeu car Justini-jan nametnuo je jedinstven
u vlast na Mediteranu uvrujui luke u Maloj Aziji i Sjevernoj Africi te gradei strateku
mreu dvoraca, kula i utvrda po Italiji i Grkoj. Bizantski kulturni svijet zdruivao
je rimsku politiku tradiciju, helenistiku kulturu i kranski nauk, no uvijek je bio
tvrava zbijenih redova, dok su Alarikovi Vizigoti, Atilini Huni, Os-trogoti, Buga
ri, Vandali, Avari, Slaveni i Perzijanci na razliite naine prijetili dijelovima nj
egovih dominiona, pa ak i zauzeli glavni grad. Na koncu, najvea prijetnja stigla j
e od islamskih vojski koje su poharale Arapski poluotok u 7. i 8. stoljeu te prip
ojile podruja od Perzije do panjolske.
58
etvrto poglavlje
Govorilo se da u opem sumraku znanja koji je zahvatio zapadnu Europu tijekom prvih
stoljea kranstva, ni jedna znanost nije doivjela vee pomraenje od astrologije. Da bi n
apredovala bile su joj potrebne knjige, instrumenti, astronomske tablice i znanj
e koje joj je moglo osigurati samo okruenje blagonaklono visokom obrazovanju. Mran
i srednji vijek zasigurno nije imao tih kulturnih smjernica. Tako je bilo na Zap
adu. Na Istoku, u Bizantskom carstvu astrologija se nastavila prouavati, a arapsk
i svijet ju je preuzeo i prigrlio. Iako Kur'an zabranjuje tovanje Sunca i Mjeseca
, astronomija i astrologija su se razvijale kao i druge znanosti i umjetnosti.
U meuvremenu je na Bliskom i Srednjem istoku islam postao dominantna vjera. Godin
e 610. Muhamed, etrdesetogodinji trgovac iz Meke, imao je viziju u spilji iznad gr
ada koja ga je uvjerila da ga je Bog izabrao da bude jedinstveni arapski prorok
svete istine. U poetku je imao nekoliko obraenika, dosta neprijatelja pa je, nakon
pokuaja atentata, utekao u Medinu u kojoj je osnovao teokratsku grad-dravu. Okupl
jao je sve veu skupinu pristaa te poeo iriti svoj utjecaj. Tijekom nekoliko godina M
uhamed je vodio otvorene bitke s protivnicima i suparnicima koje je neoekivano do
bio - stekavi time ugled i temelj - i nije prolo puno vremena prije nego to su se n
jegovi misionari proirili diljem arapskog svijeta. Njegovom nauku pristupili su n
ovi sljedbenici, vojska vjernika je rasla i 630. g. Meka je pala bez borbe.
59
BENSON BOBRICK
Pokazalo se to nagovjetajem njegove neosporive moi i u nevjerojatno kratkom vremen
u arapska su se plemena pod islamom ujedinila u vjeri. Dio te vjere bio je osvaj
aki (usporedivo s kasnijim kriarskim ratovima u kranstvu), pa sedam godina nakon Muh
amedove smrti (632. godine) Arapi kreu u napad na sjevernu Afriku. Nasrui istovreme
no iz nekoliko smjerova, male konjike jedinice revnosnih pristaa prodiru u Bizants
ko carstvo i od tog trenutka dobivaju silnu snagu i brzinu. Palestina, Sirija, E
gipat, Cipar, Tripoli, Kartaga i itava Perzija padaju jedan za drugim i od 711. g
odine itava obala Afrike, od Sueza do Gibraltara, pod islamskim je nadzorom. Arap
i napreduju u panjolsku i nezadrivo kreu na sjever, u Provansu. Njihovo napredovanj
e na Zapad zaustavio je tek Charles Martel u Poitiersu 732. godine. Do tada je B
izantsko carstvo ve znaajno smanjeno, dok je jedna mala islamska militaristika sekt
a upravljala desecima milijuna podanika od Gibraltara do Aralskog mora.
Upravno je sredite u poetku bilo smjeteno u Siriji, u Damasku. Ali, ubrzo dolazi do
borbe za prevlast medu suparnikim plemenima. Nedugo nakon osvajanja, vladajuu din
astiju, znanu pod nazivom Omejidi, svrgavaju Abasidi te je donesena odluka da se
sjedite vlade premjesti dalje na istok. Godine 762. Abujafar al-Mansur, drugi ka
lif nove dinastije, putovao je du obala Tigrisa u potrazi za prikladnim mjestom.
Naposljetku se smjestio u malom selu na zapadnoj obale rijeke, gdje je ona kanal
ima bila povezana s Eufratom. Selo je bilo okrueno palmama, bilo je dostupno s ob
iju rijeka, kao i za karavane iz Sirije i Egipta; Perzijski zaljev bio je na put
u za Bizantsko carstvo a morskim putem i za Kinu. Izgradnja prijestolnice uslije
dila je vrtoglavom brzinom. Sam kalif poloio je prvu opeku, a golema radna snaga
od 100 tisua ljudi dovezena je iz Mosula, Kufe, Wasita i Basre, kao i iz Sirije,
Perzije i drugih zemalja. U osam godina je okrugli grad, kako su ga nazvali, bio
dovren kao vojna utvrda, opasan trima koncentrinim zidinama i opkopima. U sreditu
su bila Zlatna vrata, kalifova palaa nadsvodena velikom zelenom kupolom i povezan
a s Velikom damijom. etvora glavna vrata, smjetena na pravokutnim osima, otvarala s
u se poput etiriju toaka kompasa prema putovima koji su povezivali palau s podrujima
koja su bila pod arapskom vladavinom.
Tako je osnovan Bagdad - poznat kao Dar es-Salaam, Grad mira. Brzo se razvijao u v
eliko trgovite koje je povezivalo Aziju i Sredozem-
SUDBONOSNO NEBO
lje, a pod vladavinom al-Mansurova unuka Harana ar-Rashlda (786. -809.) - iliti
Arona Pravednoga, kalifa iz Tisuu ijedne noi - nadmailo je po blagostanju i veliini a
k i Konstantinopol. Uprava grada uredila je da se vode Tigrisa i Eufrata iskoris
te za navodnjavanje polja a savreni sustav kanala, ustava i spremnika vode isuio j
e okolne movare. Doseljenici svake vrsti - Perzijanci, krani, hindusi, zoroastrijan
ci i drugi -doli su sa svih strana muslimanskog svijeta, ali i iz dalekih zemalja
poput Indije i panjolske. Veina je bila doekana dobrodolicom u ekumenskom duhu, a m
nogo ih je toga mamilo na ostanak. Na izgraenim obalama bilo je puno bogatih baza
ra i natkrivenih trgovina gdje su svakojaki obrtnici i rukodjelci - rezai mramora
iz Antiohije, izraivai papirusa iz Kaira, lonari iz Basre, kaligrafi iz Pekinga -
obavljali svoj posao. Na tezgama s hranom prodavala se piletina s limunom ili jan
jetina na ranju s kardamomom, ili male savici umoeni u med, ili tanke kore pite na
mazane mau. Postojalo je veliko sanitarno podruje, brojne esme s pitkom vodom i javna
kupalita, a ulice su se (za razliku od ondanjih europskih gradova i naselja) redo
vito prale i mele od otpada. Mnoga su kuanstva imala vodovod, a neka i podzemne o
daje hlaene zavjesama od mokre trstike. Mramorne stepenice vodile su do ruba vode
gdje su, du iroko razvedene obale, bila vezana i usidrena najraz-liitija plovila -
od kineskih dunki do asirskih splavi - koja su plutala na napuhnutim koama. Tisue
gondola nakieno zastavicama prevozile su ljude gore-dolje. Po rubovima grada nala
zila su se brojna predgraa s parkovima, vrtovima i vilama, od kojih neke bijahu u
kraene sjajnim freskama u lazuru i cinoberu, ili ploicama od fajanse i keramike. G
olem trg ispred sredinje palae sluio je za turnire i utrke, vojne smotre i parade.
Gradska vreva danju, osvijetljene noi takoer su uvelike privlaile mnotvo. Bilo je tu
zabavita i gostionica, igranica za trik-trak i ah, te-atara sjena, koncerata u pro
storima hlaenim golemim lepezama, akro-bata koji su zabavljali prolaznike na pris
tanitima. Na uglovima ulini pripovjedai darivali su prolaznike pripovijestima poput
onih koje su nadahnule prie iz Tisuu ijedne noi.
U tim slavnim danima ureenog blistavila Bagdada, London i Pariz su jo bili blatni
i kaotini gradii sazdani od labirinta vijugavih ulica i uliica nakrcanih drvenim st
raarama ili kuicama od pletera omaza-nog ilovaom. Veina nastambi bila je bijedna i k
rcata iteljima koji su
60
Bjftl
61
BENSON BOBRICK
ivjeli i umirali na ulicama. Nije bilo nikakva poploenja, a za odvod je sluila tek
jama nasred puta. Ta je jama obino bila zaepljena smeem - ukljuujui otpad iz klaonica
kao i onaj ljudski. U vlano vrijeme ulice su bile gotovo movare, pod dubokim blat
om. Puteljci du glavnih ulica bili su oznaeni stupiima i lancima. Bilo je, naravno,
i trgovina, ali prava trgovina obavljala se veinom na trgovakim postajama (poput u
vene Six Dials u Southamptonu, u Engleskoj), gdje se kupovala ili razmjenjivala
stoka i rukotvorine. U Parizu, sve to je ostalo od razvoja trgovine za vrijeme Ri
mljana bile su goleme katakombe ispod Montparnassea.
Tek tada je Zapad poeo pomalo obnavljati nekadanji sjaj i snagu. Dogodilo se to po
d Karlom Velikim, najstarijim sinom Pipina Malog i unukom Charlesa Martela, koji
je kod Poitiersa zaustavio napredovanje Saracena u Europu. Karlo Veliki bio je
franaki kralj. Godine 773. njegovu je vlast u Rimu potvrdio papa Hadrijan I, a sv
oje je kraljevstvo proirio na Pirineje, sjevernu i sredinju Italiju, dio Bavarske
i podruje sjeverno od Rajne. Godine 778. preao je u panjolsku, zauzevi podruja oko Pa
mplone, Barcelone i Navarre, pa je, nakon zauzimanja Pa-vije u Italiji, preuzeo e
ljeznu krunu kraljeva Lombardije. Tijekom sljedeih trideset godina okupirao je Sa
sku, napredovao na zapad prema Pomeraniji protiv Avara i Slavena, te je oko 800.
ujedinio sve germanske narode zapadne kontinentalne Europe pod svojom vlau. Iste
godine, na sam Boi, u Rimu ga je okrunio papa Leon III i tako je stvoreno Sveto Ri
msko Carstvo.
Kao imperator Zapada, Karlo Veliki je stupio u kontakt s al-Ra-shldom u Bagdadu
pa su njih dvojica tijekom iduih desetak godina otvorili nekoliko poslanstava. Not
ker Mucavac, redovnik iz Sv. Galla, napisao je izvjetaj o jednoj od tih misija, u
kojem je poneto naivnom i tendencioznom priom pokuao uzvisiti Karla Velikog na raun
al-Rashida. Bagdadski izaslanici, pria nam on, stigli su u zadnjem tjednu korizme
807. godine, ali je Karlo Veliki odgaao audijenciju sve do uoi Uskrsa. Na sebi je
imao punu kraljevsku odoru - sjajno izvezenu tuniku sa svilenim resama, ukraenu
dragim kamenjem - stoje, uvjerava nas Notker, prestravilo Arape jer njima je izgl
edao znaajnije od svih kraljeva i careva koje su dotad vidjeli.
Tada ih je Karlo Veliki proveo svojim palaama, a Arapi nisu bili u stanju obuzdati
glasni smijeh zbog svoje radosti. U usporedbi s car-
62
SUDBONOSNO NEBO
skim sjajem al-Rashidove Palae Zlatnih vrata, s velikom zelenom kupolom, imanje K
arla Velikog u Aachenu ili Aix-la-Chapelleu - mjestu odabranom zbog ljekovitih p
ara toplih sumpornih izvora - bilo je prilino skromno unato mramornim stupovima i
mozaicima koje je za ukras dobio iz Ravenne i Rima. (Njegova ladanjska kua u Asna
piumu, koju su arapski izaslanici takoer moda vidjeli, bila je, prema jednom tadanj
em opisu, kraljevska kamena kua izgraena u najljepem stilu, a imala je tri sobe. Bez
obzira na to kako su te sobe mogle izgledati, njihova rasko teko ih je mogla zatra
viti.)
Sutradan, nakon uskrnje mise, Karlo Veliki je ugostio izaslanike na banketu, ali,
prema Notkeru, oni bijahu toliko zapanjeni vienim da su ustali od stola gladni go
tovo koliko i kad su sjeli. (U stvari, hrana im je bila odvratna, ali su nastojal
i biti pristojni.) Meutim, jedne noi za vrijeme svoga boravka opili su se jemenim p
ivom i neizravno odali svoje miljenje o Karlu Velikom. Evo Notkerova izvjea:
Izaslanici su bili raspoloeniji nego obino i u ali kazali kralju, koji je kao i uvi
jek bio staloen i trijezan: Care, vaa je mo doista velika, no mnogo manja od glasina
to se ire istonim kraljevstvima. Zato to govorite, djeco moja? odvrati on. Kako vam j
ta misao pala na pamet? Svi narodi na Istoku vas se boje, odgovorie oni, vie nego mi n
aega vladara, Harana. to se tie Makedonaca i Grka, to moemo o njima rei? Strahuju od v
ae silne veliine vie nego od valova Jonskog mora. Stanovnici svih otoka koje smo pr
oli na naem putovanju bijahu pripravni pokoriti vam se ba kao da su odrasli u vaem d
vorcu i bili obdareni vaom nemjerljivom milou. S drage strane, ili nam se tako samo
ini, plemii u vaim zemljama gaje malo potovanja prema vama, osim kad su u vaoj prisu
tnosti. Kad smo stigli na va veleposjed i poeli traiti Aachen te plemiima koje bismo
susreli objasnili da vas nastojimo nai, uope nam nisu eljeli pomoi ve su nas slali n
atrag.
Drugim rijeima, ljudi mogu izdaleka biti zadivljeni glasinama o vaoj moi, ali izbli
za se ona i ne doima tako silnom. Notker je to, meutim, previdio i vjerovao je da
Karla Velikog slave zbog strahopotovanja koje uiva u dalekim zemljama.
Protokol je ipak sauvan i razmijenjeni su lijepi darovi. Arapi su mu donijeli raz
ne zaine i ulja, bronane svijenjake, ahovske figure od bjelokosti, golem ator s vieboj
nim zastorima te vodeni sat koji je od-
63
BENSON BOBRICK
brojavao sate isputanjem bronanih kuglica u zdjelu. Kako bi kuglica pala, mehaniki
vitez ili konjanik - jedan za svaki sat - izaao bi iza vrataca koja su se za njim
zatvarala im bi zakoraio naprijed. Notker spominje i bijelog slona (neki raniji da
r) koji je nekad pripadao indijskom radi a kasnije je isklesan u kamenu u trijemu
katedrale u Baleu. Ovamo je pripadao i prekrasan astrolab, kao i niz astrolokih
knjiga koje je Karlo Veliki, vladar Francuske i Njemake, naredio da se s arapskog
prevedu na latinski. Notker je mislio: inilo se da su opljakali Istok da bi sve to m
ogli darovati Zapadu. Karlo Veliki je uzvratio to je bolje mogao izvezenim plastov
ima iz Frizije, uz nekoliko panjolskih konja i lovakih pasa, posebno odabranih sa s
voje okrutnosti i vjetine.
Kad su se arapski izaslanici vratili u Bagdad, al-Rashid je odmah iskuao pse. Pute
ni u lov na divljeg lava, stjerali su ga u kut, a to se (pria Notker) toliko dojm
ilo kalifa da je drao njihovu neustraivost simbolinom za veliku mo Karla Velikog. Ka
o dokaz, Notker je naveo pismo u kojemu al-Rashid (sa savreno ironinim velikodujem)
dirnut ali to je Sveta Zemlja predaleko da bi je Karlo Veliki branio pa se nudi d
a je brani u njegovo ime.
Da je izbio rat izmeu njih dvojice, al-Rashid bi vjerojatno imao premo. Kao i Karl
o Veliki, bio je sjajan ratnik, a jo kao mladi vodio je vojsku od 100.000 ljudi pr
otiv Bizantinaca, kojima je tada vladala carica Irena. Susreo je i pobijedio gla
sovitog vojskovou Niketasa i potom napredovao do Krisopolisa (danas Uskudar) nasu
prot Konstanti-nopolu na azijskoj obali. Razapevi svoje atore na uzvisini zaprijet
io je gradu pljakom ako odmah ne pristane na veliki godinji danak. Smjesta su pris
tali i nekoliko godina od tada prigodom sveanosti i parada u Bagdadu je doekivan s
fanfarama. Godine 802., meutim, bizantski car Nikefor I odbio je obvezu. Njegov
je izaslanik odnio drsku poruku u Bagdad i pod prijetnjom rata bacio snop maeva k
alifu pred noge. Izvlaei svoj vlastiti ma ili sablju, kalif je, prema legendi, jedn
im zamahom prerezao napola rimske maeve a da nije okrenuo svoju otricu. Tada je iz
diktirao pismo u kojem je stajalo: Harun-al-Rashld, Zapovjednik vjernika, Nikefor
u, rimskom psu: Proitao sam tvoje pismo. Nee uti, nego e vidjeti moj odgovor. Odmah se
zaputio s velikom vojskom, zauzeo i opljakao bizantski grad Herakleju na Crnom mo
ru i ubrzo prisilio Nikefora na predaju. Nakon po-
64
SUDBONOSNO NEBO
vlaenja, al-Rashid je susreo i porazio njegovu vojsku u Frigiji u Maloj Aziji, gd
je su Bizantinci izgubili etrdeset tisua ljudi.
Poetkom 9. stoljea Bagdad postaje kulturno i intelektualno sredite islamskog svijet
a. Al-Rashid je tomu uvelike pridonio, ali veliki procvat arapske kulture dosie s
voj vrhunac pod vladavinom njegova sina, Abu-al-Abbas al-Ma'muna. On je bio zasl
uan za prijevod stotina grkih djela na arapski, a osnovao je i Akademiju mudrosti
u Bagdadu, s velikom knjinicom gdje su uenjaci svih rasa i vjera mogli zajedniki is
traivati.
S vremenom su prevedeni cjelokupni medicinski i filozofski rad Ga-lena, Aristote
lova Fizika, Stari zavjet (s grke Septuaginte), Platon, Hi-pokrat, Ptolemej, Doro
tej, Arhimed, Euklid i drugi, jer su slobodne umjetnosti cvjetale usporedo sa zn
anstvenim istraivanjima. Napredak je postignut u sfernoj astronomiji, geometriji,
algebri, trigonometriji, integralnom raunu i na brojnim drugim poljima. Arapi su
otkrili algebarske jednadbe, izumili niticu, uveli arapske (zapravo indijske) bro
jke, stvorili decimalni sustav, usavrili lunarni kalendar te od panjolske do Samar
kanda izgradili nove zvjezdarnice koje su im na kraju omoguile da udvostrue razinu
nebeskih promatranja do koje su doli Grci. tovie, Arapi su u to vrijeme skovali mn
oga imena istaknutih zvijezda poput Betelgeusea i Rigela te astronomske pojmove
poput nadi-ra, azimuta i zenita.
Ako je astroloke ideje koje su nadahnule Kolumba usvojio francuski kardinal, bile
su one arapskog podrijetla, a njihov izvor bile su velike islamske kole. Takve s
u kole cvjetale u Kairu i Aleksandriji u Egiptu, u Kainvanu (jednom od prvih sred
ita islama otvorenih kopt-skim idovima) juno od Tunisa, te u Cordobi i Toledu u panj
olskoj. No njihovo sjedite bilo je u Bagdadu, i svak tko eli saznati to astrologija
znai za svjetsku povijest mora se upoznati s intelektualnom prijestolnicom svije
ta u 9. stoljeu, gdje su sve astroloke ideje starine -babilonske, grke, rimske, per
zijske i egipatske - sazdale svoj blistavi dom. U vrijeme kalifa islamskoga zlat
nog doba inovacije su bujale: Arapi su izumili sunev povratak kao prediktivnu teh
niku za natalnu astrologiju, ingresiju Ovna za mundanu prognozu (javna dogaanja)
i
65
BENSON BOBRICK
dodatno razvili perzijsku teoriju konjunkcije. Od 622. zajedno napreduju islamsk
i, idovski, perzijski, grki i hinduski uenjaci. Ono to danas zovemo arapskom astrolog
ijom zapravo je korpus astrolokih uenja - uz snaan grki utjecaj i oblikovanje - koja
su od 8. do 12. stoljea sakupili Arapi, idovi i Perzijanci u arapskim zemljama. Po
imence, veliki arapski astrolozi kao to su Masha'allah, al-Kindi, al-Biruni i Abu
Ma'shar postupno su dodali grka uenja arapskima, budui da su im grka djela postala
dostupnija za prouavanje.
Roen u Basri na uu Perzijskog zaljeva, Masha'allah (na Zapadu znan i kao Messahalla
) bio je arapski idov koji je imao udjela u astro-lokim savjetovanjima koja su dov
ela do osnivanja Bagdada 31. srpnja 762. Jedan od njegovih poznatih kolega u tom
pothvatu bio je veliki graditelj Ibrahim Fazari, koji je bio i konstruktor prvo
g astrolaba u arapskom svijetu. Tijekom svoje karijere Masha'allah je pisao o Su
nevu povratku, ingresijama, konjunkcijama, elektivnoj astrologiji, no posebno gaj
e zanimalo kako astrologiju primijeniti na povijest. Prema Ibn Hibinti, kranskom a
strologu iz 9. stoljea, rad Masha'allaha na tom podruju ukljuivao je i strunu analiz
u horoskopa nastanka islama, Kristova dolaska (koji je ukazivao na to da e ga nasi
lje zadesiti od vlastita naroda) i Muhameda (kojega je Mjesec u desetoj kui potedio
Kristove sudbine). Napisao je i komentar o Ptolemeju i astroloki udbenik koji je
u arapskom svijetu postao mjerilom za sva takva izuavanja.
Slijedi dio njegove cijenjene rasprave o recepciji, koja je povezana s utjecajem p
laneta (prema poloaju u znaku) i njihovom sklonou djelovanju:
Morate znati da se recepcija oblikuje preko egzaltacija i domicila [znakova], no
u oba sluaja radi se o istome: na primjer, ako se jedan od sedam planeta nalazi
u egzaltaciji drugog ili u njegovom domicilu, a isto je i kad je s drugim u vanom
aspektu; ili, ako su oba u istom znaku a jedan od njih je u egzaltaciji drugoga
i s njim povezan, utoliko se radi o vezi tijela (konjunkciji). Na primjer, Satu
rn na 20 stupnjeva Ovna i Mars na 15 stupnjeva Ovna; u tom sluaju, Mars se tijelo
m zdruuje sa Saturnom, a Mars ugouje Saturna u svom domicilu, ali potonji nije u re
cepciji s Marsom... Jo jedan primjer spoja i recepcije: kad je Saturn na 20 stupn
jeva Ovna a Mars na 10 stupnjeva Jarca, a nijedan drugi planet nije blii Mar-
66
SUDBONOSNO NEBO
su u jedinstvu sa Saturnom, to jest unutar par stupnjeva. Ako je Mars zdruen sa S
aturnom unutar stupnja, tada se oni nalaze u uzajamnoj recepciji po domicilu, je
r Mars prima Saturna zato stoje on u njegovom domicilu, a Saturn prima Marsa jer
je on takoer u njegovom domicilu. Isto tako, iz istog razloga, egzaltacija je ka
o i domicil: ali egzaltacija ima veu vanost u kraljevstvu; tj. ako je pitanje u ve
zi s kraljem [zato jer je] vladar egzaltacije jai od vladara domicila. Stoga, kad
je Sunce na 10 stupnjeva Ovna i Mars na 10 stupnjeva Jarca, Sunce je povezano s
Marsom a Mars prima Sunce, jer je u njegovom domicilu; ali Sunce ne prima Marsa
jer nije u svome domicilu. Na isti nain svaki drugi planet moe biti povezan sa sv
ojim sudrugom po domicilu ili egzaltaciji, vanim aspektom ili poloajem u istom zna
ku...
U meuvremenu je, 777. godine, idovski uenjak Jakob ben Tarik u Bagdadu osnovao prvu
astroloku kolu. Na elo te kole kasnije su stali al-Kindi i Abu Ma'shar. Al-Kindi je
bio Arapin iz Kufua te je, kao i Masha'allah, stekao obrazovanje u Basri. Oduevl
jen Aristotelom, bio je plodan znanstvenik zaudnog dosega. Pripisuje mu se oko dv
ije stotine radova razliitih tematika od magije, filozofije i metafizike do matem
atike, meteorologije i optike. Al-Kindi je preveo Aristotelova djela na arapski,
a njegov rad o teoriji velike konjunkcije sadri najstarije opise uporabe devedes
et sedam dijelova ili toaka koje su, poput sretne toke, aritmetiki izraunate toke na
ptici obdarene posebnom silom. (Mnoge od tih takozvanih arapskih toaka grkog su po
drijetla, druge pak predstavljaju izvorni arapski doprinos umijeu.)
Abu Ma'shar (na Zapadu znan i kao Albumasar) postaje profesor astrologije na Bag
dadskom sveuilitu za kalifata al-Ma'muna. Karijeru je zapoeo kao prouavatelj Hadisa,
odnosno kazivanja i tradicije proroka Muhameda. Ipak, 825. poinje prouavati matem
atiku u svim njenim oblicima, ukljuujui astrologiju. Studirao je s al-Kindijem i s
tekao neizmjernu slavu kao vodei astrolog islamskog svijeta. Nakon preseljenja u
Bagdad iz Balkha u Korasanu posveuje se prouavanju perzijskih, grkih i sirijskih te
kstova, a njegov eklektiki um sjedinio je njihove astroloke doktrine u jedinstveni
sustav, iznesen u njegovu temeljnom djelu Veliki uvod u znanost astrologije, sa
stavljenom oko 850. g. Pripisuje mu se jo pedesetak knjiga - ukljuujui radove o teo
riji velike konjunkcije i solarnom povratku - i, kao to i dolikuje
67
BENSON BOBR1CK
najistaknutijem studentu al-Kindi'a, njegov rad bio je enciklopedijskog raspona.
Jedna od njegovih izgubljenih knjiga, Knjiga o tisuama, oito je sadravala obrise s
vjetske povijesti. Nije sluajno to se Abu Ma'shar pobrinuo da se na arapski preved
e velika Ptolemejeva rasprava o astronomiji, kasnije poznata po njenom arapskom
naslovu Almagest.
Sve u svemu, njegov ugled uitelja naroda islama glede utjecaja zvijezda ostaje neos
poren za njegova ivota, iako je doputajui uenicima da se paaju u krivovjema gledita sr
o ekstremiste, a za kalifata al-Musta'ina - izopaenog monarha - ibali su ga jer ni
je uvijek inzistirao na njihovu striktnom pridravanju vjerske dogme.
Medu njegovim sauvanim djelima je i mala rasprava naslovljena Kratki uvod u astro
logiju - najstariji takav prirunik preveden na latinski i dobar saetak naela njegov
a umijea. To je umijee bilo pedantno, kao to to oprimjeruje tree poglavlje u kojemu
je nabrojao i objasnio dvadeset pet stanja planeta koja odreuju njihovo zdravlje i
snagu. To su redom: domena, napredovanje, povlaenje, konjunkcija, aspekt, aplikac
ija, separacija, prazni hod, silovitost, premjetaj, sabiranje, odraz svjetla, zab
rana, nametljiva narav, nametljiva snaga, nametljive dvije naravi, nametljivo vi
jee, vraanje, refranacija (prijeenje konjunkcije zbog retrogradnosti nekog planeta,
prev.), otpor, izbjegavanje, rezanje svjetla, naklonost, naknada i prihvaanje. M
nogi od tih pojmova suvremenim su astrolozima potpuno nepoznati. Na primjer, name
tljiva snaga znai da, ako je neki planet u vlastitoj kui ili u egzaltaciji, ili u d
ignitetu na neki drugi nain, zbog dijela znaka ili stupnja na kojem se nalazi, a
pribliava se drugom planetu, on drugome namee vlastitu snagu. Refranacija se, s drug
e strane, odnosi na planet koji se poinje pribliavati ili se kree prema drugome, a
zatim naputa taj aspekt jer zapoinje obrnuti hod putanjom. Ta razlikovanja nisu bi
la beznaajna, a u nekim sluajevima odreivala su procjenu horoskopa.
Sauvane su brojne su anegdote iz ivota Abu Ma'shara. Na primjer, Jednom sam, s jo ne
kim putnicima, navodno je ispripovijedao jednom ueniku,
otiao u Bagdad i odsjeo kod prijatelja koji je znao neto malo o astrologiji. Pitao
me kakav e sutradan biti Mjesec, a ja sam mu odgovorio: U kvadratu s Marsom. U tom
sluaju ne smije sutra otii, ree mi, a ja mu odgovorim: Nemam namjeru odlaziti na taka
v dan. Ali drugi putni-
68
SUDBONOSNO NEBO
ci ne ele uti moje upozorenje. Iskuajmo ih, ree. Stoga sam im rekao: Sutra je nepovolj
dan. Priekajte malo povoljniju priliku, a ja u se pobrinuti i da vae ivotinje budu
nahranjene. Ali nisu htjeli sluati. Idue jutro pripremili su se za polazak. Za to v
rijeme uoio sam da je ascendent u Biku, Mars blizu ascendenta, a Mjesec u Lavu u
kvadratu s Marsom. Rekao sam im: Za ime Boje, ne kreite u ovaj sat, no oni su me ism
ijali i u prezrivoj nevjerici krenuli na put. Okrenuo sam se prijatelju i rekao:
Istinski alim ove nerazumne ljude. Jutro smo proveli u dokonom obroku, i jo smo pij
uckali kad se jedan iz druine posrui vratio unutra. Bili su opljakani, ostali su bez
sve svoje robe, a neki su i ubijeni. Zaudo, neki preivjeli sada su okrivljavali m
ene - To se dogodilo zbog vaeg praznovjerja, kazali su i zaprijetili da e me nasmrt
prebiti. Za dlaku sam to izbjegao. Tada sam se zakleo da nikad vie neu raspravljat
i o astrologiji s tako neukim svijetom.
Veina drevnih astrologa, bez obzira na ugled, nastojala se drati tog pravila, znaj
ui daje njihovo znanje mone i svete naravi. Medu istaknute ubrajaju se Muhammad ib
n al-Biruni, Haly Rodoam, Haly Aben-ragel (kadto zvan Albohazen), Alcabitius i Ab
u Ali al-Khayyat. Aben-ragel je bio privatni uitelj prijestolonasljednika Tunisa
u Kainvanu a napisao je Razlikovnu knjigu horoskopa prema sazvijedima. Alcabitius
, znan i kao al-Qabisi prema rodnome mjestu Qabisi, selu blizu Mo-sula u Iraku,
bio je sredinom 10. stoljea dvorski astronom i astrolog u Aleppu u Siriji, a napi
sao je Uvod u umijee astrologije, uglavnom posveen natalnim kartama. Al-Khayyat bi
o je pak uenik Masha'allaha i uz mnoga druga djela napisao knjiicu Procjene nataln
ih karata, s dragocjenim odjeljcima o tome kako iz natalnog horoskopa odrediti h
oe li osoba napredovati, pa sve do toga kako e ivjeti neija braa. Ovako poinje njegov
prirunik Bogatstvo pojedinca i njegovi izvori, i stvari to ih oznauje druga kua:
Pogledaj drugu kuu od ascendenta, jer ako su sretni planeti [Jupiter i Venera] u
njemu ili u aspektu prema njemu, a zlosretnih [planeta] nema i ne ine nikakav asp
ekt, a njen je vladar na dobrom mjestu u krugu i u odnosu na Sunce, to znai velik
u sreu. Ali, ako je njihov poloaj obrnut, to sluti na gubitke u bogatstvu. I opet,
ako se vladar druge pribliava vladaru ascendenta, to upuuje na stjecanje bogatstv
a bez velikog rada; no ako se, obrnuto, vladar ascendenta pribliava vladaru druge
kue, vidi se naporan rad.
69
BENSON BOBRICK
Jo je dojmljiviji bio al-Biruni, s kojim se malo tko mogao usporediti. Roen 973. g
odine pokraj Khive u Khwarizmu na Aralskome moru, ve je prije svoje dvadesete bio
vrstan astronom i matematiar. Uspjeno je izraunao zemljopisnu irinu rodnoga grada p
omou promatranja najvee visine Sunca. Veliki znanstvenik Abu Nasr Mansur, koji je
razvio trigonometrijske funkcije, uzeo gaje pod svoje okrilje i ubrzo ga smatrao
sebi ravnim. U dobi od dvadeset dvije godine al-Biruni je napisao raspravu o cr
tanju karata, u kojoj je objasnio kako tono prenijeti hemisferu na ravninu, no nj
egov znanstveni rad ubrzo je bio prekinut nemirima koji su poeli proimati islamski
svijet. Godine 994. potraio je utoite u perzijskom gradu Rayyu, nedaleko od dananje
g Teherana. Tu je upoznao i pomagao astronomu al-Kujandiju, koji je na vrhu brda
podigao zvjezdarnicu opremljenu golemim sekstantom, pomou kojeg je izraunavao zak
rivljenost ekliptike i solsticijske tranzite Sunca. Sljedeih desetak godina al-Bi
runi je sluio kao dvorski astronom i astrolog kod brojnih kalifa i sultana, odred
io zemljopisne duine razliitih gradova usporeujui podatke o pomrinama dobivene s razl
iitih lokacija. Napisao je tri knjige o astrologiji, dvije o povijesti i po jednu
o astronomiji, decimalnom sustavu i astrolabu. Godine 1022. kalif kod kojeg je
slubovao, Mahmud od Ghaznija, prodro je u sjevernu Indiju i pozvao al-Birunija da
mu se pridrui. Pohod je trajao etiri godine, tijekom kojih su arapske trupe napre
dovale prema Indijskom oceanu. Al-Biruni je iskoristio okolnosti i odredio zemlj
opisne irine dvanaest gradova oko Pandaba i granica Kamira. Tijekom istraivanja tog
podruja ovladao je i sanskrtom, zapisao opsene biljeke o indijskoj kulturi, obiajima
, znanosti, zemljopisu i povijesti. Kasnije je sve to uklopio u golemu knjigu zv
anu Indija, djelo neprocjenjive vrijednosti za upoznavanje potkontinenta u to do
ba. U drugim znaajnim radovima pisao je o sjenama u svim njihovim vidovima, ukljuujui
povijest tangencijalnih i sekantnih funkcija primjenjivih na astrolab, ideji da j
e ubrzanje povezano s nejednolikim gibanjem, o uporabi pravokutnih koordinata za
odreivanje toke u trodimenzionalnom prostoru, iracionalnim brojevima, teoriji pro
porcija, trisekciji kuta, algebarskim jednadbama, mjerenju vremena, hidrostatici,
brzini svjetlosti, sijamskim blizancima, ak o cvijetnim laticama te funkcioniran
ju prirodnih izvora i artekih bunara. Takoer je vodio polemiku prepisku s velikim a
rapskim znanstvenikom Ibn Sinom (na Zapadu znanim pod
70
SUDBONOSNO NEBO
imenom Avicena) o toplini i svjetlosti, filozofiji, astronomiji i fizici; mnogo
stoljea prije teleskopa koji bi to potvrdio, opisao je Mlijenu stazu kao magliasti
zbir bezbrojnih zvijezda. Avicena je danas poznatiji na Zapadu, jer su njegove e
nciklopedijske kompilacije iz znanosti, medicine i filozofije postale primarnim
izvorom znanja za latinski Srednji vijek. Ali al-Biruni je bio jo vei um.
Ne iznenauje stoje njegov udbenik Knjiga naputaka o elementima umijea astrologije b
riljivo sastavljen i ima izrazito znanstveni, odnosno matematiki znaaj. Sadri on ne
samo podrobna objanjenja temeljnih elemenata nego i algebarske i geometrijske dem
onstracije njihovih svojstava. Napisan 1029., prava je poetnica iz znanosti 11. s
toljea, s poglavljima o geometriji, astronomiji, geografiji, aritmetici i kronolo
giji, o uporabi astrolaba u astronomske i astroloke svrhe, o tome kako odrediti ir
inu ili dubinu izvora i tako dalje. Al-Biruni je bio uvjerenja da se nitko ne moe
smatrati astrologom ako temeljito ne poznaje tu disciplinu. Njegova jezgrovita
rasprava o naslijeenoj tradiciji takoer je zadivljujue jasna. Ima odreenih znakova, pie
on,
koji su opisani kao mjesta egzaltacije planeta, poput kraljevskih prijestolja i
drugih visokih pozicija. U takovim znakovima egzaltacija se smatra posebno povez
anom s odreenim stupnjem, ali tu je mnogo razliitih miljenja; neki govore da se to
protee na nekoliko stupnjeva ispred ili iza tog stupnja, dok drugi smatraju da se
protee od prve toke toga znaka sve do tog stupnja, a neki opet daje egzaltacija p
risutna u itavom znaku bez nekog posebnog stupnja. Slijedi popis znakova i stupnj
eva prema Perzijancima i Grcima: Saturn, 21. stupanj Vage; Jupiter, 15. stupanj
Raka; Mars, 28. stupanj Jarca; Sunce, 19. stupanj Ovna; Venera, 27. stupanj Riba
; Merkur, 15. stupanj Djevice, Mjesec, 3. stupanj Bika; Zmajeva glava, 3. stupan
j Blizanaca; Zmajev rep, 3. stupanj Strijelca. Suprotni znaci i stupnjevi smatra
ju se mjestima padanja planeta, jer se veli da su ondje u padu.
Slijedi njegov komentar o tome kako procijeniti neki aspekt kua:
Prosperitet je vezan uz kardinalne toke, jer one ukazuju na sreu; nedae s padajuim k
uama, koje ukazuju na razaranje i prekomjerje; ako su u kuama koje slijede iza kut
ova, znai da su na pola puta do napretka, jer tvore put koji odvodi od zle kobi.
Ali napredak ili nedae nisu
71
BENSON BOBRICK
uvijek isti, ba kao to kardinalne toke nisu iste, ve su vie ili nie u sjaju i dignitet
u. tovie, padajue kue nisu sline ni po svome razornom utjecaju, jer, iako su 3. i 9.
kua padajue, 6. i 12. nisu samo padajue ve su i u inkonjunkciji s horoskopom.
Sve je povezano s nebeskim kotaem. Bagdad je utemeljen u vrijeme to gaje vladajui k
alif al-Mansur procijenio povoljnim. Njegov dvorski astrolog, Perzijanac po imen
u Naubakt, izraunao je odreeni dan i sat, zatim se savjetovao s pomonikom Masha'all
ahom, koji je za postavljanje kamena temeljca odabrao rano poslijepodne (dva i et
rdeset po lokalnom vremenu) 31. srpnja 762. godine. Jupiter se u to doba nalazio
na istoku i bio tono u konjunkciji s ascendentom, koji je bio u Strijelcu, njego
vu znaku. Sunce u trigonu s Jupiterom bilo je u vlastitom znaku Lava u devetoj k
ui, u sekstilu s Marsom u sedmoj, te odmicalo iz kvadrata sa Saturnom u estoj. Bio
je to dobar znamen za ranu slavu Bagdada, prijestolnicu znanja cijelog arapskog
svijeta. No malokad je horoskop samo dobar ili lo, bez suprotne strane. Tako je
u ovom sluaju Jupiter, u ascendentu, bio izravno u opoziciji spram Marsa u kui otv
orenih neprijatelja, to je ukazivalo na to da je Bagdadu bio suen procvat (Jupiter
u trigonu sa Suncem) u podruju visokog ue-njatva, iako je bio osuen na propast u ra
tu.
Abasidska dinastija ve je doivjela dvorske prevrate, a smrt velikog al-Ma'muna kao
da ih je nagovijestila. Pria nam govori da je tijekom zadnjeg pohoda protiv Biza
ntinaca stigao do rijeke Qushairah u Maloj Aziji i ulogorio se na njenoj obali.
Oaran bistrinom i istoom rijeke te ljepotom krajolika odluio je malo zastati da skup
i snagu. Voda je bila toliko bistra da se mogao vidjeti natpis na noviu koji je lea
o na dnu. No, bila je i iznimno ledena. Odjednom je pred njim bljesnula riba popu
t srebrne ploice, pratilac koji ju je pokuao uhvatiti poprskao ga je, pa je tako na
vukao prehladu. Pomonici su ga omotali dekama, ali ubrzo je pao u vruicu i duboki
san. Kad se probudio, pitao je kako se zove mjesto gdje se nalazi. Rekli su mu: Q
ushairah, to na perzijskom znai isprui noge. Tada je upitao za arapsko ime, pa mu od-g
ovorie: Rakkah. Odmah je ustao. Astrolog mu je u mladosti predvidio da e umrijeti u
mjestu takvog naziva. Sve vrijeme je mislio da se
72
SUDBONOSNO NEBO
to odnosi na grad Rakkah u Siriji, kamo je uvijek odbijao ii. Sada je znao svoj u
sud. Kad je pala no, traio je da ga iznesu van. Promatrao je dugake linije svoga lo
gora te svjetla baklji i logorskih vatri koja su svjetlucala u daljini dokle god
je sezao pogled. O ti, ija vladavina nee proi, tuno je uzviknuo, imaj milosti prema on
omu ija vladavina zavrava sada.
Od osam sljedeih kalifa dvojica su bila ubijena a dvojica umrla u progonstvu, u n
emilosti. Na kraju se sredite arapske kulture premjestilo iz Bagdada u Kairo, pod
razliitim dinastijama, te u Cordobu i To-ledo u panjolskoj.
Horoskop Bagdada se ostvario. Godine 1258. grad su opljakali Mongoli pod Hulagu-k
anom, unukom Dingis-kana, a njegova slavna knjinica spaljena je do temelja. Znanst
venici, svjetovni vode i velik dio stanovnitva je ubijen i nainjeno je brdo od nji
hovih lubanja. Kalif al-Musta'sim - posljednji abasid - zavaravao se da e mu poted
jeti ivot ako se sam preda, ali je u mongolskom zatvoru bio nasmrt izudaran u vrei.
Godine 1401. grad je ponovno opljakao i opustoio Mongol Timur Lenk. Ti estoki nasrt
aji prirodno su vodili drutvenom raspadu i politikoj zbrci. Nakon toga, u 15., 16.
i 17. stoljeu Bagdad je opetovano bio rascijepljen frakcijskim nasiljem i borbam
a pod Perzijancima i otomanskim Turcima. Otomansko carstvo gaje zaposjelo 1638.,
ali tada on ve i nije bio neki plijen. Izgubio je trgovaku vanost, jer se neko ekst
enzivni sustav navodnjavanja uruio. Pastirski plemenski nomadi zaposjedaju ruevine
. No to, naravno, nije bio njegov kraj. Britanci ga okupiraju za Prvoga svjetsko
g rata, istjeruju ih Turci, no 1917. vraaju se i osvajaju grad. Pod njihovim okri
ljem stvoren je moderni Irak kao neovisna drava. Ona je takoer ve bila a i opet e bi
ti na kunji. No to je ve druga pria.
73
Peto poglavlje
74
Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskom, za vrijeme kralja Heroda, dooe s istoka m
agi u Jeruzalem i upitae: Gdje je novoroeni kralj idovski? Vidjesmo, naime, gdje izl
azi njegova zvijezda, i dodosmo mu se pokloniti....
Tada Herod potajno dozva mage i pomno od njih istrai vrijeme kad im se ukazala zv
ijezda.
Zatim ih posla u Betlehem govorei: Idite i pomno se raspitajte za dijete. Kad ga p
ronaete, javite mi, da bih i ja doao i poklonio mu se.
Oni, sasluavi kralja, pooe. 1 gle! Zvijezda koju vidjee na njezinu izlasku ila je pred
njima dok se ne zaustavi nad mjestom gdje bijae dijete. Kad ugledae zvijezdu magi
se vrlo obradovae. Uoe u kuu i naoe dijete s Marijom, majkom njegovom; padoe niice i
klonie mu se... Poslije toga, u snu primie uputu od Boga da se ne vraaju k He-rodu,
i vratie se drugim putem u svoju zemlju.
Ovaj pripovjedni odlomak iz drugog poglavlja Evanelja po Mateju jedino je pisano
svjedoenje o Betlehemskoj zvijezdi, koja je postala opi simbol Kristova roenja. Taj
su simbol odmah prihvatili rani kranski vjernici, pa je uivao neosporan ugled tije
kom dvije tisue godina. Tu je i malo znana ali povezana legenda o istoj zvijezdi
koja je poetkom dvadesetog stoljea jo kolala Palestinom. Ona govori o ma-gima koji
su vodeni zvijezdom dolazili s Istoka. Konano stigavi do Betlehema, izgubili su je
iz vida na danjem svjetlu, pa su smeteni i oaj-
75
BENSON BOBRICK
ni lutali selom. Naposljetku, jedan od njih doao je do zdenca da izvue vode i, kad
se nagnuo nad vodu, ugledao zvijezdu koja se zrcalila usred bijela dana. To ih je
uvjerilo da su stigli u mjesto Kristova roenja.
Taj su zdenac pokazivali hodoasnicima sve do 1910.
Tko su bili magi? I kakva je to bila zvijezda? Jedan od prvih biskupa iz Antiohi
je u pismu Efeanima poetkom 2. stoljea n. e. (oko 30 godina nakon to je napisano Eva
nelje po Mateju) kae: Svjetlo zvijezde bilo je neopisivo i njena je pojava izazvala
divljenje. A u 3. stoljeu crkveni otac Origen napisao je da je to bila nova zvijez
da, nimalo nalik ni na koje poznato nebesko tijelo... ve slino tijelima poput kome
ta koji su se pojavljivali s vremena na vrijeme. U apokrifnom Evanelju po Jakovu it
amo: 1 [Herod] ispitivae mage i ree im: 'Koji ste znak vidjeli a odnosi se na novor
oenoga Kralja?' Magi odgovorie: 'Vidjesmo kako neopisivo velika zvijezda sjaji i z
asjenjuje druge zvijezde pa zato znamo daje roen kralj Izraela' (21,1).
Pod svjetlom biblijske povijesti zvijezda se pojavila da bi ispunila starozavjet
no proroanstvo proroka Bileama (u Knjizi brojeva 24,17): ...razvija snagu svoju Iz
rael, Jakov vlada nad neprijateljima. U dvije tisue godina otkako je zasjala vode
se beskrajne rasprave o tome -je li to bio stvarni ili prirodni dogaaj? Simbolini?
Ili udo koje znanost ne moe objasniti? Ako je prirodni, je li to bio komet, nova,
meteor, planetarna konjunkcija ili neki drugi fenomen? Ako je simbolian, u kojem
smislu? Ako je udo, kako ga protumaiti? Prema istonom hijerarhu sv. Ivanu Krizosto
mu (oko 347. - 407.), zvijezda uope nije bila zvijezda... ve se neka nevidljiva sil
a pretvorila u oblije zvijezde, kao to se vidi iz njene ekscentrine putanje. Njena boa
nska priroda, smatrao je, bila je toliko mona da je njena puka pojava bila dovoljna
da dovede barbarske mage Kristu pred noge. Ili, kako je to opisao sv. Augustin:
Zvijezda koju su magi vidjeli kad se Krist rodio u tijelu nije upravljala njegov
im roenjem ve mu je svjedoila; ona ga nije podvrgnula svojoj moi ve je, sluei mu, pokaz
ala put do njega. Ta zvijezda nije jedna od onih koje od poetka stvaranja slijede
svoju uobiajenu putanju prema zakonima Stvoritelja. U vrijeme poroda Djevice poj
avila se nova zvijezda, koja je obavljala svoju slubu idui ispred maga u njihovoj
potrazi za Kristom sve dok ih nije dovela do mjesta gdje je leala Rije Boja u liku
djeteta... Krist se nije rodio zato to je ona zasjala, ve je zasjala zato to
76
SUDBONOSNO NEBO
se Krist rodio; ako moramo govoriti o njoj, ne smijemo rei da je zvijezda bila su
dbinska za Krista, ve daje Krist bio sudbinski za zvijezdu.
Ukratko, zvijezda je bila ujedno nadnaravni dogaaj i nadnaravno odreen prirodni do
gaaj. U svakom sluaju, ni u kojem smislu nije upravljala Kristovim ivotom.
Prvi znani prikaz zvijezde pojavljuje se u 6. stoljeu, u rukopisu poznatom kao Ko
deks Egberti; drugi u 14. stoljeu, na Giottovu Poklonstvu kraljeva, gdje je prika
zana kao komet a ne zvijezda. Veina astrologa (i astronoma) danas dri da se radilo
o konj unkcij i Jupitera i Sa-turna koja se dogodila u Ribama u 7. godini pr. K
r., kao to jejohannes Kepler 1603. i pretpostavio. Dva su se planeta, misli se, u
jedinila u izuzetno blistavo svjetlo, pa je tako nastala betlehemska zvijezda iz b
iblijskog nauka. Ta se konjunkcija podudarila i s preklapanjem dvaju zodijakalni
h ciklusa - tropskog i sideralnog - to se dogaa samo jednom u dvadeset est tisua god
ina. To ujedno znai i svitanje novog doba i poetak novog velikog ciklusa era. Kao
stoje Kepler napisao: On [Bog] je odredio roenje svoga sina Krista, naeg Spasitelja
, tono u vrijeme velike konjunkcije u znaku Riba i Ovna, u blizini toke ravnodne-v
ice - to jest upravo kad se proljetna ravnodnevica, zbog precesije, pomaknula una
trag u prethodno zvijee zodijaka. I najbolji biblijski strunjaci dananjice smjetaju r
oenje Isusa u to vrijeme.
Ostale teorije o toj zvijezdi vrijedne spomena varijacije su na istu temu. Jedna
je povezuje s pomraenjem Jupitera Mjesecom koje se dogodilo 17. travnja 6. godin
e pr. Kr. u zoru i (zajedno s ostalim imbenicima) moglo je znaiti roenje idovskog kra
lja. Druga se odnosi na konj unkcij u Jupitera i Saturna kojoj je bio sklon Keple
r s nizom znaajnih nebeskih dogaanja. idovski povjesniar Josip, koji je pisao u 1. s
toljeu n.e., navodi da je Herod umro nakon pomrine Mjeseca vidljive u Jerihonu, ned
ugo prije Pashe, a mi znamo da se takva pomrina dogodila 13. oujka 4. g. pr. Kr., u
godini kad je Pasha padala 11. travnja. Kako se pokolj nevine djeice dogodio u n
jegovu kraljevstvu ubrzo nakon Kristova roenja i kratko prije Herodove smrti, pro
izlazi daje Krist roen godinu prije, u proljee 5. g. pr. Kr. Prema vienju astronoma
Marka Kidgera, ije je ue podruje upravo ta tema, roenje Krista bilo je najavljeno n
izom nebeskog znamenja, a konjunkcija Jupitera i Saturna koju je Kepler izdvojio
tek je prvi u nizu. Za njom je
77
BENSON BOBRICK
uslijedilo, pie Kidger, gomilanje gotovo svih planeta u Ribama (u veljai 6. godine p
r. Kr.\ zatim dva znaajna planetarna susreta, takoer u Ribama, kasnije tog mjeseca
- naime pomrina Jupitera od Mjeseca, pa konjunkcija Saturna i Marsa. Nakon toga do
lazi plamtea nova (zabiljeena u kineskim i korejskim astronomskim godinjacima) koja
je osvijetlila nebo u veljai ili poetkom oujka, proglaavajui roenje Krista djeteta. K
ineski ljetopis Ch'ien-han-shu, na primjer, biljei daje nova zvijezda bila uoena u
z Theta Aquilae u oujku 5. godine pr. Kr. i ostala je vidljiva sedamdeset dana. S
edamdeset dana ili deset tjedana dovoljno je, prema toj teoriji, vremena da magi
slijede zvijezdu na svom putovanju od Istoka preko pustinje. tovie, tijekom njihov
a putovanja, zvijezda koja je prvi put viena na istoku postupno bi se na nebu bil
a okrenula na jug. Kad su magi krenuli put Betlehema vidjeli su zvijezdu ispred
sebe, na jugu, u svitanje. To moe objasniti neobinu reenicu u tekstu Novoga zavjeta.
Oni dolaze, reeno je, s Istoka, iako su vidjeli svoju zvijezdu na istoku - to znai z
apadno od mjesta gdje poinje njihovo putovanje. to to znai? Prevoditelji kralja Jam
esa su pogrijeili. Biblijska reenica na grkom en tai anatolai ne znai na istoku ve, to
je, u zoru. Toan prijevod (danas mahom usvojen) glasi: vidjeli njegovu zvijezdu gdje
uzlazi - a to se odnosi na helijak-tiko dizanje planeta ili zvijezde.
Sve zvijezde, objanjava Kidger, osim onih koje su blizu nebeskih polova, u odreeno do
ba godine su nevidljive. To je zato to Sunce prolazi ispred njih (ako se nalaze n
a ekliptici) potpuno zaklanjajui zvijezde koje prolaze iza njega. Inae, ako je zvi
jezda sjevernije ili junije od ekliptike - u odreeno doba godine ona e se uzdizati
ili zalaziti u isto vrijeme kad i Sunce. To znai da je zvijezda iznad horizonta s
amo za danjeg svjetla i nou se uope ne moe vidjeti. Strunije kazano, od vremena kad
zvijezda zalazi u sumrak do vremena, tjednima ili mjesecima kasnije, kad izlazi
u svitanje, ona je u konjunkciji sa Suncem. Tada nevidljiva, naposljetku se ponov
no javlja na jutarnjem nebu, u svitanje. Promatranje Siriusa, ne sluajno, u drevn
o doba koristilo se za predvianje poplava Nila. Kad su tako magi rekli da su vidj
eli Kristovu zvijezdu na istoku, mislili su s prvim jutarnjim svjetlom. To je razlog
s kojega Herod nije znao o emu govore. Komet ne bi proao neo-paeno, no skriveniji
astroloki dogaaj, znan astrolozima ali ne nuno i laicima? Moda.
78
SUDBONOSNO NEBO
Magi koji su doli u Betlehem da se poklone djetetu Kristu nisu bili ni mudraci ni kr
aljevi, kako ih je kasnija pria nazivala, ve astrolozi. Biblijski grki pojam magos o
dnosi se na posebnu perzijsku kastu astrologa vidovnjaka. Pria o tri kralja uvede
na je kasnije, u 6. stoljeu, a njihov opis kao mudraca takoer je bio kasniji, pomalo
posramljen pokuaj potvrde njihova razbora, uz zatakavanje toga tko su doista bili
. U 9. stoljeu poeli su se pojavljivati pod imenima Gapar, Melkior i Baltazar, kao
predstavnici triju razliitih kontinenata i rasa - Europe, Afrike i Azije - te su
se nadavali kao prvi pogani koji su svjedoili da je Isus bio Krist. (Suvremena bi
blijska znanost prihvatila je tu istinu i danas veina prijevoda mage tumai kao ast
rologe, bilo u tekstu ili u popratnoj biljeci.)
Ako je roenje Kristovo najavljeno nebeskim i astrolokim dogaajem, tako je najavljen
a i njegova smrt. Biblija govori da je raspee bilo obiljeeno pomrinom Sunca - Bijae v
e oko este ure, prema Luki (23,44), kad nasta tama po svoj zemlji - sve do ure devet
e, jer sunce pomra... Taje pomrina, gledana iz Jeruzalema, morala biti potpuna ili
gotovo potpuna, kao to potvruje apokrifno Evanelje po Petru, u kojem se kae: I mnogi
su doli s luima, mislei da je no, i pali suniice.
Rana crkva odbila je zauzeti slubeni stav o astrologiji, iako su neki teolozi - T
ertulijan, na primjer - bili sumnjiavi prema njenom poganskom podrijetlu. Tertulija
n je dokazivao daje astrologija vrijedila sve do roenja Kristova, kada ju je isti
snula kranska objava. To je, prema njegovu alegorijskom gleditu, bilo skriveno znaenje
sna poslanog magima, da se vrate kui drugim putem - to jest da promijene put. Ali
drugi su (ukljuujui Origena, kao i neoplatonskog filozofa Plotina) drali da su, uko
liko su zvijezde smjetene (prema Knjizi Postanka) na nebesima po znakovima i godin
jim dobima, njihov umjetniki koreo-grafiran ples i konfiguracija Boja abeceda. Ast
rologija je zato bila boanska znanost, a oni koji su savladali njena nebeska slov
a mogli su samo uveati svoju pobonost i vjeru.
Neki kasniji crkveni oci, ukljuujui i sv. Augustina, slubeno su osudili astrologiju
, dok su je drugi prihvatili kao spojivu s vjerom. Sv.
79
BENSON BOBR1CK
Toma Akvinski, na primjer, potvrdio je utjecaj planeta na ljudski ivot i pokuao po
miriti astrologiju s kranskom doktrinom slobodne volje. Roger Bacon, franjevac i v
elikan srednjovjekovne znanosti, bio je strunjak u prosudbenoj ili mundanoj astro
logiji koja nastoji povezati planetarne cikluse i obrasce sa svjetskim dogaanjima
, a posvetio se prouavanju elekcija. Drugi srednjovjekovni strunjak bio je Giovan-ni
da Fidanza, poznatiji kao Bonaventura, jedan od najveih svetaca srednjeg vijeka.
Doista, unato svim svojim bojaznima Crkva nikad nije mogla posve zaobii injenicu d
a su astroloki dogaaji imali tako istaknutu ulogu u Kristovu ivotu. Tko bi osudio ue
nje o zvijezdama kad je sam Duh Sveti uzeo zvijezdu da najavi dolazak Spasitelja
? Ili zanemario injenicu daje bilo potrebno umijee trojice astrologa da bi se pron
ale jaslice u kojima je on leao? Istini za volju, u Svetom pismu nema mnogo toga p
rotiv nje. Naposljetku, Sunce, Mjesec i zvijezde stvoreni su na poetku kao znakovi,
Kristovo roenje oznaeno je zvijezdom, smrt pomrinom, a drugi dolazak, prema Luki 2
1, 25, bit e najavljen znacima na suncu, mjesecu i zvijezdama. Gotovo svi odlomci z
a koje se ini da poprijeko gledaju na astralnu divinaciju (Izaija 47, 13; Jeremij
a 10, 2-3; 2 Kraljevi 23, 54; Sefanija 1, 4-5) zapravo osuuju idolatriju prirode,
to jest oboavanje planeta ili zvijezda kao bogova. Ali ne osuuju ih kao znakove i
li izraze Boje volje. Tako, prema Bojoj volji, u Knjizi o sucima (6, 19-20) proroic
a Debora nam govori da su se zvijezde na svojim putanjama borile protiv Sisere, ko
ji je tlaio Izraelce te su ga na taj ga nain ponizile.3
Ipak, Crkva je na kraju doivjela astrologiju kao konkurenta svome autoritetu i os
udila je: Laodikejski koncil zabranio je sveenicima daje primjenjuju a Toledski k
oncil je zaprijetio prokletstvom svakome tko vjeruje u astrologiju ili proricanj
e. To su stajalite potvrdili koncili u Bragi, Agdi, Orleansu, Auxerreu, Narbonnei
i Rheimsu. U meuvremenu, Apostolskom uredbom iz 4. stoljea zabranjen je obred krte
nja onima koji tvrde da proriu; Salijski zakon (franaki kazneni zakon) osudio je ast
rologe zbog vraanja, a prvi kranski car Konstantin Veliki (unato vlastitom prigodnom p
rakticiranju astrologije) prijetio im
3 U naem prijevodu Biblije nismo mogli nai takvo mjesto. Pria o kanaanskom vojskovoi
Siseri i njegovoj pogibiji kazuje se u etvrtom i petom poglavlju Knjige o sucima
. (Nap. red.)
80
SUDBONOSNO NEBO
je smru. Njegov sljednik Konstantin Drugi zakleo se da e ih rasparati eljeznim klij
etima.
Ali crkvene vlasti nisu mogle iskorijeniti astrologiju. Na Zapadu se pritajila;
cvjetala je na Istoku diljem Bizantskog carstva; u Indiji pak, arapskom svijetu,
Kini i Perziji stekla je ne manje izraenu sporednu vanost. Marko Polo nam u svoji
m Putovanjima kazuje da je na dvoru Kublaj-kana bilo pet tisua astrologa. Hindusk
i astrolozi djelovali su od rijeke Inda do Cejlona, a islamski kalifi odravali su
kole u svojim velikim uilitima kao to je bila Akademija mudrosti, koju je u Bagdadu
(uz pomo idovskog upuenika Jakoba ben Tarika) osnovao al-Ma'mun. Oko 1136. Geoffre
v od Monmoutha napisao je da se u sedmom stoljeu northumbrijski kralj Edwin savje
tovao s astrologom Pellitusom iz panjolske, a legendarni kralj Artur drao u Caerle
onu kolu za adepte gdje su strunjaci u astronomiji i drugim umijeima marljivo pratil
i kretanja zvijezda te, u to vrijeme, pomou pomnih izrauna, kralju Arturu nagovjeta
li dolazak bilo ega znaajnog. Redovnici su itali, prepisivali i potajice uili Mathesi
s Firmika Materna, unato crkvenom neodobravanju; Gerarda, nadbiskupa od Yorka za
Henrika I, njegovi kanonici odbili su kranski ukopati jer je kad je umro pod njego
vim jastukom pronaen primjerak Materna.
Zanimanje za astrologiju oivjelo je i za vrijeme karolinke renesanse, a poveo ju j
e anglosaski pjesnik i uenjak Alcuin. Njega je Karlo Veliki postavio na elo velike
palatinske kole u Aachenu, a prije toga je upravljao katedralnom kolom u Yorku. Z
a vladavine nasljednika Karla Velikog, Luja Pobonog (vladao 814. - 840.) govorilo
se kako svaki karolinki plemi ima svog astrologa savjetnika, kao to gaje imao Vi-lim
Osvaja, koji se oslanjao na Gilberta Maminota, biskupa Lisieuxa.
Do 12. se stoljea astrologija ve otvoreno vratila na Zapad, obogaena brojnim arapsk
im pojmovima, ukljuujui i teoriju konjunkci-je, dvanaestak novih toaka - kao to su t
oka prijatelja ili sretna toka - i detaljnim prouavanjem lunamoga kalendara, uz ist
raivanje fiksnih zvijezda u odnosu na stupanj ili postaju Mjeseca. Prijevod na lati
nski arapskih djela (koja djelomino potjeu od Grka) oarao je uenu zajednicu. Tijekom
sljedeih pet stoljea astrologija je proela europsku kulturu, upravo kao to je neko p
roela kulturu carskog Rima. Doskora su mnogi gradovi (poput Firenze) uzdravali gra
dskog astrologa gotovo kao to dananje zajednice dre lijenika, te teko da se mo-
81
BENSON BOBRICK
gla nai vana osoba - papa, general ili kralj - bez dvorskog astrologa koji bije sa
vjetovao: Henrik II i Karlo IX Francuski; Katarina Medici (i sama vrsna u tom um
ijeu, kojim se bavila u zvjezdarnici kraj Pariza); sveti rimski car Karlo IV; Kar
lo V Francuski i tako dalje. Kad je 1380. umro Karlo V Francuski, otkriveno je d
a se gotovo desetina njegove goleme knjinice sastoji od astrolokih djela. Najmanje
dvanaest papa bilo je naklonjeno umijeu - medu njima Julije II, Pavao III, Sikst
o IV, Inocent VIII, Leon X i Urban VIII. Julije II se koristio astrologijom da b
i odredio dan svoje krunidbe; Pavao III da bi odredio pravi sat za svako crkveno
vijee; Siksto IV odredio je sve vane datume i primanja prema planetarnom satu, a
u reformi kalendara pomogao mu je njemaki astrolog Regiomontanus. Inocent VIII je
konzultirao horarnu astrologiju u ureivanju svojih vanjskih poslova; Leon X utem
eljio je katedru astrologije pri Sapienzi i ne sluajno pridonio pojavi Reformacij
e kad je pokuao financirati Baziliku sv. Petra prodajom indulgencija. Leonov omil
jeni astrolog bio je Franciscus Priulus koji je, reeno je, bio toliko zastraen vlas
titom sposobnou tumaenja horoskopa i otkrivanja dogaaja i tajni ljudskih ivota da je
postao neutjeno potiten te je poinio samoubojstvo. Neki su pape u doba Reformacije t
raili astrologe da bi saznali hoe li Luther prevladati. U Rimu za Urbana VIII astro
logija je medu obinim ljudima bila popularnija od kartanja ili kockanja. Du obala
Tibra i na Korzu, u uliicama Borga i Trasteverea ulini su prodavai nudili listove z
vane avvisi, neto poput dananjih tabloida, koji su sadravali sonu mjeavinu novosti, tra
va i predvianja, s naglaskom na to to zvijezde predviaju u vezi s velikim i malim do
gaajima.
to se tie Luthera, i protestanti i katolici na isti su se nain udublji-vali u njego
v horoskop nastojei otkriti je li on prorok ili Antikrist. To su teko mogli znati,
budui da su tona godina i sat njegova roenja bili pod upitnikom. Sam Luther nije b
io sasvim siguran kad je roen, a njegova majka se toga nije mogla sjetiti. To je
ostavljalo prostora raznim nagaanjima. Protestanti su davali prednost 1483. godin
i, u kojoj konfiguracija planeta ukazuje na teologa predanog vjeri te vrsto i nepo
kolebljivo usmjerenog cilju. Katolici pretpostavljaju daje roen u 1 i 10 ujutro 22
. listopada 1484. to ga povezuje sa zastraujuom ko-njunkcijom pet planeta u korpionu
u devetoj kui, u skladu s njegovom osobnou bogohulnog heretika, ljutog neprijatelja
kranstva i
82
SUDBONOSNO NEBO
bezbonika. Nijedno od toga nije bilo tono. Ali ni samom Lutheru nita od toga nije bi
lo vano. Iako je prihvatio vladajue vjerovanje u nebesko znamenje (to god se na nebe
sima pokrene na neuobiajen nain sigurnije znak Boje srdbe, pisao je) i oekivao da e obi
lje kometa u obliku kria najaviti drugi dolazak, s nepovjerljivou je gledao na astr
ologiju u cjelini. Ipak, Philipp Melanchthon, njegov glavni pomonik u Reformaciji
, bio je vjeran sljedbenik tog umijea i prijatelj Jo-achima Camerariusa, koji je
1535. objavio grko izdanje Ptolemejeva Tetrabiblosa. Melanchthon ga je proitao i o
dluio dati ovlatenje za prijevod na latinski te ga 1553. i dovrio.
Da bi se u cijelosti razumio taj silni procvat astrologije na Zapadu treba se vr
atiti u 12. stoljee i ponovno osvojenje muslimanske panjolske.
Reeno je da je sv. Jakov apostol, brat sv. Ivana, propovijedao u Galiciji gdje je
prema svojoj elji kasnije pokopan. S vremenom je, na alost vjernika, mjesto njego
va ukopa bilo zaboravljeno ili izgubljeno, sve dok se jedne noi nije javio Karlu
Velikom u snu i rekao mu gdje lei tijelo. Nagovarao ga je da povede vojsku preko
Pirineja da ga zatrai natrag, putem koji e biti oznaen zvijezdama. Zvijezda je kasn
ije odvela nekog biskupa do tog mjesta, i tako je mjesto njegova groba dobilo na
ziv Compostela - od campus stellae, polje zvijezde.
Jo je vei plijen od sveeve grobnice mamio kriare. Dva stoljea nakon osnutka arapska j
e panjolska postala najbogatija i najnaprednija zemlja u Europi, iji su najvei grad
ovi - Cordoba, Toledo i Sevilla - bili usporedivi s velianstvenim Bagdadom na svo
me vrhuncu. U vrijeme kad je Rim bio u ruevinama a London, Pariz, Venecija i Antw
erpen jo uvijek neureeni srednjovjekovni gradii, Cordoba - kupola islama, minaret pobon
osti - blistala je poput zlatnog vra sred glinenih posuda. Najvea od njenih palaa, A
zahara, bila je gotovo grad za sebe, a njena velika damija, Mezquita, izgraena od
sruenih crkava, bila je obloena svjetlucavim zlatom. Iznutra, mozaici u svim bojam
a prelijevali su se i blistali zrakama deset tisua svjetiljki. Mnoge njene raskone
kue bijahu opremljene mramornim balkonima da uhvate i zadre ljetni povjetarac, a
zimi je topli zrak strujao dovodima ispod podnih mozaika. Vie od tri stotine kupa
lita sluilo je populaciji od pola milijuna itelja, koji su u vrijeme molitve hrupil
i u sedam stotina damija. Ulice su takoer bile poploane i osvijetljene. U knjinici n
jene Velike akademije znanja, osnovane 948., bilo je pohranjeno priblino 600.000
rukopisa.
83
BENSON BOBRICK
Brojni zapadni uenjaci bili su fvjesni toga kulturnog bogatstva i dolazili ga kuat
i, poput Gerberta d'Aurillaca (kasnijeg pape Silvestra II), koji je studirao u C
ordobi i Sevijli prije no to je stao na elo katedralne kole u Reimsu. William od Ma
lmesburvja govori nam da je u panjolskoj, medu Saracenima, Gerbert prouavao Ptoleme
jev astrolab i Sudbinu od Firmika. Osim stoje bio predan prouavatelj astrologije,
imao je renesansnu irinu uenosti; konstruirao je globuse, astrolabe, uveni abakus i
cijevi za promatranje (pretee teleskopa) te izumio sat s klatnom. Uveo je na Zapad
arapske brojke.
Otkako su je osvojili Saraceni, panjolska je bila neovisan emirat, osnovan ubrzo
nakon to su svrgnuti Omejidi iz Damaska. Sustavno su je blagoslivljali upravitelj
ima izuzetne vjetine i mudrosti, ukljuujui uvenoga velikog vezira Almanzora (Abu 'Am
ir al Mansur), koji je proirio i dovrio Mezquitu prije smrti 1002. godine. Almanzo
r je usto uspio odrati muslimansku panjolsku na okupu svojom nedostinom vjetinom. No
, nakon njega ona se raspala na sitne feudalne posjede, stoje kranima omoguilo da k
renu u ponovno osvajanje. Od planina Asturije i Galicije kriarske vojske ustrajno
su utirale svoj put na jug, zauzimajui Toledo, Cordobu, Valenciju, Sevillu i dru
ge gradove. Mau-ri (kako su nazivali muslimane u panjolskoj) su se pregrupirali i
povratili neke gubitke, ali do 1248. samo je kraljevstvo Granade ostalo u rukam
a Saracena. I ono e naposljetku pasti pred udruenim vojskama Aragona i Castille.
Iako su doli kao osvajai, krani su uskoro postali oarani onime to su zatekli. Pokazalo
se to na mnogim poljima, ali nigdje tako silno kao u uenjatvu, koje je izmijenilo
Zapad. Na neki nain zapadna kultura sada je nanovo stekla svoje izgubljeno uporit
e uz pomo Arapa, jer je arapska uenost spasila zapadnu civilizaciju od izumiranja.
Kranske su vojske u svome napredovanju otkrivale da goleme arapske knjinice u osvo
jenim enklavama sadre mnoge izgubljene radove iz klasinog doba, kao i napredna djela
iz filozofije i matematike koja su stvorili sami Arapi. Iz panjolske su stigle A
ristotelova filozofija i prirodna znanost te njegovi arapski komentatori, u obli
ku koji e preobraziti europsku misao; antiki klasici medicine od Hipokrata do Gale
na; Eu-
84
SUDBONOSNO NEBO
klid i nova algebra; radovi arapskih lijenika poput Avicene; rasprave o perspekti
vi i optici, kao i nove planetarne tablice kralja Alfonsa X Mudrog. Dobivene su
novi i izvanredni podaci iz astrologije, astronomije, farmakologije, psihologije
, fiziologije, zoologije, biologije, botanike, mineralogije, kemije, fizike, mat
ematike, geometrije, trigonometrije, glazbe, meteorologije, geografije, mehanike
, hidrostatike, navigacije i povijesti - da damo tek jedan popis. U jezik zapadn
e znanosti i trgovine ulaze arapski nazivi: zero (nula), algebra, cifra, algorit
am, almanah, na-dir, alkemija, alkohol, eliksir, tarifa, arsenal, admiral, alemb
ik. Ponovo steena bogatstva klasine jednako kao i arapske kulture bila su zadivlju
jua, koliko i izuzetni prevoditeljski napori koji su uslijedili. Gotovo od trenut
ka kad je poelo ponovno osvajanje, europski prouavatelji i uenjaci poeli su prelazit
i Pirineje prema Toledu, Cordobi i drugim sreditima, gdje su suraivali u prevoenju
sauvanih tekstova.
Kao u Aleksandriji u helenistiko doba, idovi, krani i muslimani blisko su suraivali i
sudjelovali u sveopoj razmjeni ideja. Gerard Kre-monski preveo je radove Hipokra
ta i Galena, Ptolemejev Almagest, Aristotelovo djelo Analitica.posteriora, Teodo
zijevu Sfernu geometriju, i ezdesetak drugih djela; Herman Dalmatinac iliti Koroki
posvetio se Aristotelovoj Etici, Poetici i Retorici; Adelard iz Batha (koji je
napisao i raspravu o astrolabu) preveo je Euklidove Elemente i astronomske tabli
ce Muhammada ibn Musa al-Khwarizmija. Teodor iz Antiohije preveo je razna djela
iz zoologije; Platon iz Tivolija, Rudolf iz Brugesa, Hugo iz Santalle, Robert iz
Chestera i drugi preveli su Aristotelovu Fiziku i Metafiziku, Proklovo djelo O
gibanju, Pneumatiku Herona iz Aleksan-drije, Euklidovu Katoptriku i stotine drug
ih temeljnih tekstova. Barto-lomej iz Mesine, Burgundije iz Pie, Egidije de Treba
ldis iz Parme, Ar-nold iz Barcelone, Blasius Armegandus iz Montpelliera, Herman
Dalmatinac i Robert iz Retinesa jednako su tako posvetili svoj talent toj zadai.
K tome, do sredine 12. stoljea veina vanih djela iz astrologije postala je dostupna
latinskom Zapadu. Abu Ma'shara, Alcabitiusa i Mash'allaha preveo je Ivan Sevilj
ski; Halvja Abenragelajuda ben Moses, koji je preveo tekst s arapskog na staroka
stiljski, koji je kasnije preveden s kastiljskog na latinski; Centiloquium - zbi
rku stotinu aforizama koji se pripisuju Ptolemeju - preveo je Ivan de Luna Hispa
lensis, koji je napisao i udbenik iz umijea elekcija to ga je Chaucer koristio pri
pisanju Canterburyjskih pria. Abraham Ibn Ezra, sefardski idov, ob-
85
BENSON BOBRICK
jasnio je uporabu decimalnog sustava u odnosu na kalendar i napisao 1148. vlasti
ti kratki uvod u astrologiju pod naslovom Poetak mudrosti. Sve to ini dio velike e
uropske renesanse 12. stoljea, koja ne samo daje najavila jo slavniji procvat u 15
. stoljeu nego je predstavljala vrhunac romanike umjetnosti, poetak gotike, pojavu p
uke knjievnosti, obnovu grke znanosti i oivljavanje rimske klasike, pjesnitva i rimsk
og prava. Zbog tog pritjecanja znanja nastaju prva sveuilita, a fakultetski i sveui
lini stupnjevi razvijeni su radi vrednovanja steenog znanja. Brojni uenjaci upueni u
arapsko znanje stiu iz panjolske u Englesku, a otuda i naslov oksfordski don, koji
se poeo dodjeljivati profesorima koji su drali katedru - to jest onima koji su zaslui
li pravo na akademski tron zbog autoriteta u nekom podruju.
Budui da je Aristotel bio vodea linost nove uenosti, astrologija je sada uivala njego
v skolastiki ugled. Njegova znanstvena misao prvotno je zapravo bila prenesena na
Zapad preko prijevoda jednog djela Abu Ma'shara; a bilo je malo toga u aristote
lovskoj znanosti s ime astrologija nije bila u temeljnom suglasju. Sam je Aristot
el govorio u O nastajanju i nestajanju da je Zemlja na neki nuni nain vezana uz lok
alno gibanje nebesa, pa se odozgo upravlja svom moi koja poiva u ovom svijetu. U sa
mim znanostima, tri koje su se smatrale najvanijima - astrologija, astronomija i
matematika -jedva da su se razdvajale. Peter iz Bloisa, koji je uio teologiju kod
Ivana Salisburijskog (tajnika nadbiskupa muenika Thomasa Becketa, kasnije sveca)
, kae nam: Matematiari su oni koji iz poloaja zvijezda, aspekata na nebu i kretanja
planeta otkrivaju budue stvari. A astronomija, kako je vidi Adelard iz Batha, opisu
je cjelokupni oblik svijeta, putanje planeta, broj i veliinu njihovih orbita, pol
oaj znakova... Tom znanou stjee se znanje ne samo o sadanjem stanju svijeta ve i o prol
osti i budunosti. Jer su bia gornjeg svijeta, obdarena boanskim duama, poelo i uzrok
donjeg svijeta. U stvari, astronomija, astrologija i matematika su jedno.
Na Istoku, Bizantince je zahvatio isti plamen. Iako su istoni carevi, barem u ran
ije vrijeme, osuivali astrologiju, drugi su ju prihvatili, ili su dopustili da se
njeguje na dvoru. Prvi kranski car, Konstantin Veliki, bio je spreman pripisati a
stroloki utjecaj prirodnim katastrofama,
86
SUDBONOSNO NEBO
i navodno je od nekog astrologa zahtijevao da odabere najpogodnije vrijeme za ut
emeljenje Konstantinopola kako bi se grad odrao. Povjesniar Amijan Marcelin pie daj
e imperator Valens, nakon to gaje astrolog Heliodor upozorio na urotu, postavio o
voga u svoj tajni kabinet, a car eno zaduio je astrologe dok je bio na vlasti da an
aliziraju izglede politikih protivnika. Izmeu bizantskog i arapskog svijeta bilo je
znatnih razmjena ideja, ukljuujui i astroloke. Krajem 8. stoljea, na primjer, bizan
tski uenjak Stjepan Filozof donio je u Konstantinopol blago astrolokih rukopisa iz
Bagdada, gdje je studirao s Teofilom iz Edese, grkofonim vojnim astrologom Kali
fa al-Mahdija. Neki su (poput Retorija Egipanina) imali i arapsko obrazovanje. S
vremenom su sastavljene bizantske antologije astrolokih materijala, a poetkom 11.
stoljea kolali su grki prijevodi djela, medu ostalima, Masha'allaha, al-Kindija i
Abu Ma'shara.
Astrologija je stjecala sve vie prostora i ugleda za vrijeme bizantske renesanse
u 9. stoljeu (usporedo s karolinkom renesansom na Zapadu) uz grku astronomiju, koja
je dijelom spaena iz arapskih prijevoda grkih tekstova. Bizantski car Manuel Komn
en (vladao 1143. -1180.) oslanjao se na astrologiju i branio je na temelju priro
dnih znanosti, Biblije i crkvenog uenja. Pod njegovom vladavinom nainjeni su mnogi
prijevodi arapskih i perzijskih rasprava na grki, a vrijeme njegove krunidbe u s
v. Sofiji 31. oujka 1143. odreeno je postupkom elektivne astrologije (sauvan je hor
oskop dogaaja), to moe i ne mora objasniti uspjeh njegove vladavine. Njegov stalni
pratitelj Ivan Ka-mater, nadbiskup bugarski a kasnije patrijarh Konstantinopola,
takoer je bio adept. Napisao je dva astroloka spjeva posveena svome vladaru i pred
viao sudbinu svega, od jesenje etve do vojnih pohoda. Car Andronik II imao je strun
og astrologa Teodora Metohita, koji je ujedno bio i premijer u veem dijelu vladavin
e. Metohit je autoritativno pisao o filologiji, povijesti, filozofiji, retorici,
pjesnitvu i znanostima; Chaucer je odao priznanje njegovim astrolokim djelima; pa
ipak je nekako uspio uskladiti svoj privatni studij s voenjem dravnikih poslova. N
jegov suvremenik Nikefor Gregoras o njemu je kazao: Od jutra do veeri bio je u pot
punosti i gorljivo predan javnim poslovima, kao da mu znanstveni rad ne znai nita,
ali uveer, nakon to bi napustio palau, toliko bi se prepustio prouavanjima te biste
pomislili da se itav njegov ivot sastoji samo od uenjatva. Drugog cara, Andro-
87
BENSON BOBRICK
nika IV (koji je svrgnuo svog oca Ivana V Paleologa), astrolog Ivan Abramije sav
jetovao je pri opsadi Konstantinopola, pa je uao u grad u elektirano vrijeme u 8 i
30 ujutro 12. kolovoza 1376.
Do 13. stoljea astrologija je na istoku i zapadu zaokupljala velike i najutjecajn
ije linosti toga doba - Mihaela kota (oko 1175. - 1234.), jednog od prevoditelja A
ristotela s arapskog na latinski i savjetnika svetog rimskog cara Frederika II;
Guida Bonattija, savjetnika gibelinskog kondotijera Guida da Montefeltra, koji ni
kada nije poveo bitku a da se nije posavjetovao sa zvijezdama, Lutberta Hautschil
da, opata sv. Bar-tolomeja u Eeckhoutu i tienika vojvode de Berrvja, iji je glasovi
ti Tres riches heures ukraen astrolokim simbolima; Jaquesa Coeura, takoer i alkemiar
a; roenog jorkirca Ivana Sacrobosca (znanog i kao John od Holywooda, to je engleski
prijevod njegova prezimena), ije je djelo De Sphaera Mundi bilo jedan od izvora
koje je Chaucer koristio za svoju Raspravu o astrolabu, kao i Arnauda de Villene
uvea, autoriteta za hermetike znanosti koji je postao rektorom Sveuilita u Montpell
ieru prije no to je uao u spor s Crkvom.
Jedva je ijedan autoritet, ma koje veliine bio, poricao astrologiju. Robert Gross
eteste, biskup Lincolna u 12. stoljeu, napisao je posebnu studiju o kometima. Rog
er Bacon, ije je enciklopedijsko znanje obuhvaalo teologiju, matematiku, geografij
u, astronomiju, perspektivu, fiziku, alkemiju i eksperimentalnu metodu, vjerovao
je da se dolazak Antikrista moe predvidjeti pomou astrologije. Albertus Magnus (A
lbert Veliki), dominikanski fratar i najistaknutiji uenjak svoga doba, zagovarao
je utjecaj planeta na svjetska zbivanja kao i njegov uenik sv. Toma Akvinski, koji
je pomirio astrologiju i crkvenu vjeru.
Toma Akvinski je pak ustrajavao na ulozi milosti. Suprotstavljajui se kruto deter
ministikom tumaenju astrologije kao nespojivom s doktrinom slobodne volje, u Summa
Theologica tvrdio je da zvijezde imaju izravan i bitan utjecaj na ovjekovo tijel
o, ali neizravan i sporedan utjecaj na njegovu duu. Bio je uvjeren da astrologija
funkcionira, ali je drao da je to tako u mjeri u kojoj je osoba povezana sa svojom
tjelesnom prirodom - sa svojim fizikim tijelom, njegovim nagonima i potrebama. T
ada, kao i svakim drugim tijelom, njime upravljaju zvijezde. Ali kad je ovjekova dua
u skladu s Bogom, njegova se volja oslobaa te spone pa ima mo djelovati iznad i i
za te prinude jer je njegov duh u dodiru s viom moi. S tog razloga, mundana
SUDBONOSNO NEBO
astrologija, koja se bavi drutvima, esto bude u pravu, jer ljudi u skupinama, popu
t svjetine, ne mogu posjedovati neovisnu volju ve se po naravi kreu kao stado. Ukrat
ko, zvijezde mogu usmjeravati, ali ne i prisiljavati, jer je volja slobodna da i
m se odupre. Mudar ovjek koji gospodari sobom moe na taj nain gospodariti i zvijezd
ama. To rjeenje problema sudbine i slobodne volje postati e klasino za kasnije pisc
e i iskristalizirat e pravovjerni stav srednjovjekovne crkve prema astrologiji. N
o jo je ostalo raspraviti moe li slobodna volja mijenjati ili utjecati na dogaaje i
li je ona samo stanje due. Kao to je sv. Ivan od Kria kasnije rekao: ine me i rainjaju
ne stvari koje mi se dogaaju, nego moji odgovori na njih. A Bog mari jedino za to
.
U kasnome srednjem vijeku astrologija je ukljuena u nastavni plan brojnih europsk
ih sveuilita i smatrala se neizostavnim dijelom izobrazbe svakog lijenika u postavl
janju dijagnoze i lijeenju bolesti. Katedre za astrologiju uspostavljene su, prim
jerice, na sveuilitima u Parizu, Padovi, Milanu, Bologni, Firenzi, Beu i Oxfordu, a
drali su ih veliki znanstvenici toga doba kao to su Pietro d'Abano, Regiomonta-nu
s i Giorgio Peuerbach. Regiomontanus, profesor astronomije i astrologije u Beu, ij
i je rad cijenio Kolumbo, napisao je najnaprednije knjige toga vremena iz trigon
ometrije, sastavio neke od najranijih efemerida i preveo Ptolemejev Almagest.
No, ostala je odreena podvojenost. Nju su izazvala zastranjela petljanja oko magi
je, pokuaji primjene astrologije na Kristov ivot (izradom njegova horoskopa) i dru
ge preuzetne uporabe umijea. Cecco d'Ascoli, slavni talijanski profesor astronomi
je i astrologije, spaljen je kao heretik u Firenci 1327. nakon to je ustvrdio da
se iz horoskopa koji je sastavio mogla predvidjeti Isusova velika mudrost, njegov
o roenje u tali i smrt na kriu. On je iskupio grijehe mnogih koji su prije i poslije
njega radili takva predvianja, ukljuujui, ne sluajno, kardinala Pierrea d'Aillvja,
koji je nekako izbjegao ukor.
Bilo je i skeptika. Rabin Moses ben Maimon ili Majmonid, roen u Cordobi u panjolsk
oj ali odrastao u Kairu, u Egiptu, drao je da stih Levitskog zakonika 19, 26, Ne s
mije promatrati vrijeme, zabranjuje astrologiju, pa ju je osudio kao drvo u sjeni i
z kojeg bujaju svi oblici praznovjerja, pa se mora iskorijeniti da bi osobodilo
prostor drvu znanja i drvu ivota. Kad su neki rabini u junoj Francuskoj zatraili nje
gov savjet o tome moe li to umijee osigurati neke smjernice u mo-
89
BENSON BOBRICK
litvi, on im je odgovorio: Prava znanost o zvijezdama je znanje o obliku sfera, n
jihovoj veliini, kretanju, vremenu njihove revolucije, njihovoj sjevernoj ili juno
j inklinaciji, njihovoj rotaciji na istok ili zapad, orbiti svake zvijezde i nji
hovoj putanji - ukratko, astronomija. Ta znanost nas moe uputiti u pomrine svijetleih
tijela; u to kada i gdje e se one dogoditi; od kojeg se stupnja [mladi] Mjesec p
ojavljuje kao rastui do punog, pa se zatim postupno smanjuje; kad je Mjesec vidlj
iv ili nevidljiv; zato postoje dugi i kratki dani; zato dvije zvijezde mogu zajedn
o izlaziti ali ne moraju zajedno zalaziti; zato se na razliitim mjestima dan razli
kuje po trajanju, dok je na nekim mjestima dan jednak noi. No takoer je primijetio:
Budui daje Bog stvorio te zvijezde i kugle da upravljaju svijetom i smjestio ih v
isoko i udijelio im ast, a one su sluge koje slue pred njim, dolino je da ih ljudi
slave, veliaju i tuju.
Prevagnuo je stav daje astrologija, unato skolastikom rjeenju problema slobodne vol
je, po naravi fatalistika. No elekcije, naravno, uope nisu fatalistike. Albert Veli
ki otiao je toliko daleko daje rekao: Prenagliti i ne odabrati astroloki povoljno v
rijeme za djelovanje znailo bi raditi protiv slobode volje. Ta se doktrina odnosil
a i na astralnu magiju - pokuaj da se mo zvijezda kanalizira, upregne ili usmjeri
u predmete njihovim stvaranjem u vrijeme kad je nebo u najboljem rasporedu za nj
ihovu uporabu. Bilo je uobiajeno da se ljekarije pripravljaju u prikladno vrijeme
, jer se vjerovalo da su tada uinkovitije. Za neke biljke se vjerovalo da imaju sv
ojstvo ili snagu planeta koji njima vlada ili s kojim su u skladu. Nasuprot suvre
menoj predodbi, zamisao da se nebeska mo moe unijeti u likove strogo govorei nije id
olatrija ili praznovjerje, ve je povezana s naroitim poimanjem vremena. To vrijeme
je astroloko, kao u elekcijama. U pravom trenutku, pretpostavljalo se, moe se zau
zdati snaga ili svojstvo planeta pomou talismana napravljenih iz prikladnih mater
ijala koji mogu primiti tu snagu - kao to se danas staklene ploe prave tako da upi
jaju energiju Sunca. Hvatajui ta astralna zraenja astrolozi, teoretski, mogu preus
mjeriti snagu nebesa na vlastite ciljeve. Tako su se ljubavne ini pravile od bakra
(metal Venere) u satu vladavine Venere, kad je taj planet u dignitetu ili egzalt
aciji, a u njih bi se ugravirao prikladan lik ili simbol koji je izraavao njenu p
osebnu mo. No to nije uvijek bilo tako jednostavno.
90
SUDBONOSNO NEBO
Jedan od velikih predstavnika astroloke magije bio je astrolog The-bit ben Corat
(ili Thabit ibn Qurrah), koji je sluio bagdadskom kalifu a umro je 901. Evo primj
era njegova naprednog postupka. Poradi promicanja politike karijere, pie on,
kad eli nainiti lik ovjeka koji hoe postati upraviteljem nekog grada ili pokrajine, i
li sucem neke prefekture ili mjesta... izrezbari glavu lika u trenutku kad je Zm
ajeva glava na ascendentu a vladar ascendenta neka bude benefik, bez aspekata pr
ema maleficima. Izrezbari tijelo lika pod bilo kojim uzlazeim znakom u kojem je M
jesec, izrezbari ramena i prsa u vrijeme Venere na ascendentu, bokove pri izlask
u Sunca u jednom od digniteta, bedra uz Merkur u ascendentu u jednom od njegovih
sretnih [dignitetnih] mjesta, ali da ne bude retrogradan ili zapaljiv, ili pak
u aflik-ciji; i stopala pod ascendentom Mjeseca u konjunkciji s Venerom... I nas
-toj da je ascendent sretan, kao i njegov vladar i vladar desete kue. Male-fici m
oraju biti daleko od ascendenta i njegova vladara; i neka vladar desete kue bude
u konjunkciji s vladarom ascendenta u prijateljskoj konjunkciji ili u potpunoj u
zajamnoj recepciji. Kad si to uinio i napravio lik na opisani nain, kralj e mu ostv
ariti elje i dat e mu mjesto koje trai. Sauvaj kip kako sam ti rekao i on e djelovati
, ako takva bude volja Boja.
Albert Veliki je, nimalo sluajno, odobravao graviranje astrolokih slika na dragulje
i minerale radi injenja udesa. 1 Roger Bacon je potpisao vjerovanje da su slike i
usmene ini, ako su nainjeni uz potivanje traenih astrolokih uvjeta, obdareni nebeskom s
nagom. tovie, bio je uvjeren da su mnoga uda svetaca izvedena pomou tih sredstava, u
kljuujui magijske rijei izgovorene u pravo vrijeme.
Ipak, utjecaj sv. Augustina nije bilo lako nadvladati. Neobino je to se tako znaajn
om misliocu omaklo toliko nespretnih kontradikcija. Tvrdio je da ga je u mladost
i astrologija privlaila, ali da ju je s godinama odbacio; no, u kasnijim kritikam
a astrologije kao daje neupuen u veinu njenih tradicija te posuuje neke zamjerke iz
Ciceronovih djela. Na primjer, smatra astrologiju neodrivom zbog razliite sudbine
blizanaca i za primjer upuuje na Jakova i Ezava. Kako, pitao se, nebesa mogu obj
asniti tako dramatinu razliku u sudbini dva djeteta -jednoga koji je pustinjski l
utalica i drugoga koji je otac monog plemena - roenih u gotovo isto vrijeme? Astro
log bi odgovorio da je gotovo
91
BENSON BOBRICK
odgovor na to pitanje. Da bi omoguio umijeu da se samo brani vlastitim sredstvima,
nijedan adept u prvom redu ne bi smatrao njihove horoskope identinima. Svake etir
i minute novi stupanj (a tu je i mogunost novog dekana, podvladara, fiksne zvijez
de i tako dalje) izdie se iznad horizonta i daje potpuno razliito tumaenje djetetov
e sudbine. Radijski strunjaci, kako istie jedan pisac, rade s djeliima sekunda, izraiv
ai staklenih lea s milijuntim dijelovima centimetra. I opet, ako netko zaboravi jednu
znamenku kombinacije sefa, moe li ga otvoriti? Tako je i s blizancima, kod kojih
mala razlika u vremenu roenja moe dovesti do znaajne razlike u osobinama i tempiranj
u dogaaja. No to Augustin na neki nain nije pojmio. U Petoj knjizi Drave Boje on nam
kazuje:
Koliko je do pokuaja [astrologa] da izvedu zakljuke iz tog malog intervala vremena
izmeu roenja blizanaca, na temelju one toke na nebu koja oznauje sat roenja a oni je
nazivaju horoskopom, on je ili nesrazmjerno malen u odnosu na razlike koje se pok
azuju u naravi, djelovanju, navikama i sudbini blizanaca, ili je nesrazmjerno ve
lik kad se usporedi sa staleom, bilo visokim ili niskim, koji je za oboje isti, a
u svakom sluaju njihovu najveu razliku oni pripisuju satu roenja. Prema tome, nema
svrhe iznositi onu slavnu pria o lonarskom kolu, koja nam prenosi odgovor to gaje
navodno dao Nigidije [Figul, rimski astrolog] kad gaje to pitanje smelo... Zavrt
jevi lonarsko kolo svom snagom dvaput ga je najveom brzinom oznaio tintom, pa se inil
o da su oznake pale na isto mjesto. No, kad je vrtnja stala, oznake koje je uinio
naene su na obodu kotaa na nemaloj udaljenosti. Tako, kazao je, s obzirom na veli
ku brzinu kojom se kreu nebeska tijela, iako su blizanci roeni u jednako kratkom v
remenskom razmakom kao to je bio razmak izmeu oznaka koje sam napravio na lonarskom
kolu, taj kratki vremenski razmak odgovara silnoj udaljenosti na nebeskoj sferi
. Zbog toga, kae, dolazi do razliitosti u navikama i sudbini blizanaca.
U fizici, ili sferinoj geometriji u svome primjeru, Figul je bio potpuno u pravu.
I na kraju je, poput Cicerona, Augustin sjedio na dvije stolice. Priznao je da
astrolozi kojiput pokazuju zaudnu mo predvianja, to je mogao pripisati samo pomoi dem
ona, iako je kasnije priznao, u Dravi Bojoj, da zvijezde imaju oigledan utjecaj na
fiziki ivot (ako ne i na duu) ovjeka. Ako zvijezde utjeu na zemaljske pro-
92
SUDBONOSNO NEBO
mjene, dodao je, ne slijedi da je volja ljudi podvrgnuta rasporedu to ga zvijezde
mogu odrediti. (To je dalo Tomi Akvinskom vlastito polazite za razmatranje teme.)
Unato tome, bio je bolno uvjeren da to navodi ljude da se preputaju sudbini umjest
o da se slue vlastitom slobodnom voljom u tenji za milou Bojom. Stoga se gnuao svake p
rezira vrijedne ovisnosti o tom umijeu. Iznio je priu o ovjeku koji je tako arko elio
da mu se sin rodi u sretnom trenutku kad su zvijezde, kao stoje pretpostavljao,
bile dobro poredane, daje enu, kad su je spopali prerani trudovi, stao u panici
nagovarati da nekako odgodi porod.
Kao nasljednici grke i arapske misli, veina srednjovjekovnih mislilaca, poput Pier
rea d'Aillvja, bili su uvjereni da su povijesne promjene odreene planetarnim cikl
usima, poinjui s onima najkraeg trajanja, mjesenim lunarnim ciklusom, koji dobiva na
vanosti ako kulminira u pomrini, sve do dugih ciklusa konjunkcija Jupitera i Satur
na. Prema d'Aillvjevu gleditu, takva velika konjunkcija navijestila je ili se podu
darila s Potopom, padom Troje, smru Mojsija, osnutkom Rima i Kristovim dolaskom. E
lement u kojem su se ti dogaaji zbili kao da je ukazivao na patnju koju e donijeti.
Tako, ako eli saznati kakva e biti nevolja i muka (povezana sa svakim elementom), pi
sao je Ma-sha'allah, pogledaj smjenu konjunkcije iz jednog elementa u drugi u toki
tranzita, u kojem god znaku bila, a ako je u vatrenim znakovima, nesrea e stii od
vatre. U vodenim znakovima, od vode, ako je u zranim, od vjetra, a ako je u zemlj
anim znakovima, od klizita, potresa ili odrona.
D'Aillvjevo apokaliptino stajalite bilo je dijelom pod utjecajem velikog crkvenog
raskola koji je trajao 40 godina, doveo do postavljanja suparnikih papa i podijel
io zapadno kranstvo na dvoje. Cijela Europa bila je zahvaena kugom, ratom, glau, pob
unama i gospodarskim kaosom, a to je sve pridonijelo atmosferi apokaliptinog ludil
a. D'Aillvju je to nalikovalo, prema uobiajenom tumaenju Druge poslanice Solunjanim
a, na dolazak posljednjih dana, pa je vjerovao da e sljedea velika konjunkcija ozn
aiti poetak kraja svijeta. Prema D'Ail-lyju, meutim, puni uinak te sudbonosne konjun
kcije nee se pokazati sve do 1789. godine, kada e se pojaviti Antikrist a stari po
redak,
93
BENSON BOBRICK
to znai kraj svijeta, biti potpuno izokrenut. Naravno, nije bio sasvim u krivu, je
r je te godine Francuska revolucija okrenula politiki svijet Europe naglavce. Ako
svijet do tada opstane, to samo Bog zna, zakljuio je D'Aillv, onda e biti puno veliki
h i udesnih izmjena i promjena na svijetu, poglavito s obzirom na zakone i sekte
[religije]. Oni koji Francusku revoluciju vide kao poetak trijumfa svjetovnosti mo
gli bi doi u iskuenje da mu daju za pravo.
Slijedei Abu Ma'shara, d'Aillv je vjerovao da je Jupiter planet koji oznaava relig
iju, tovanje i vjeru te, budui da postoji est drugih planeta s kojima bi on mogao b
iti povezan konjunkcijom, iz toga je proizlazilo da e svijet vidjeti est glavnih re
ligija, svaku sa znaajkama njenoga planetarnog para. Prema tom obrascu idovstvo je
oznaeno konjunkcijom Jupitera i Saturna; idolopoklonstvo Jupiterom i Marsom; idol
opoklonstvo zvijezda Jupiterom i Suncem; islam Jupiterom i Venerom; kranstvo Jupit
erom i Merkurom, a sekta Antikrista Jupiterom i Mjesecom.
Druge konjunkcije imale su vlastiti utjecaj. Godine 1186., na primjer, Europom j
e zavladala panika zbog pretpostavljene konjunkcije Marsa i Saturna u Vagi (zrano
m znaku), za koju se mislilo da donosi olujni vjetar kataklizmike snage. U crkvam
a su odravane posebne mise da pripreme na najgore, a ljudi su gradili spilje i dr
uga sklonita u planinama, pa ak i podzemne tunele. U stiavanju straha morala je pom
oi via astronomija jednog arapskog astrologa. Ispravljajui predik-ciju, on je bisku
pu od Toleda ukazao na to da na predvieni dan konjunkcije, 16. rujna, Mars u stva
ri nee biti u Vagi, ve u Djevici (zemljanom znaku), a kako e Venera biti u korpionu,
koji je Marso-va kua, to e ublaiti ili ponititi Marsovu zloudnu snagu.
Od 1345. do 1348. kuga je harala Europom i ubila gotovo treinu njena stanovnitva,
pa se po istom naelu smatralo da i za to postoji as-troloki uzrok. Godine 1348. kr
alj Filip VI Francuski traio je od medicinskog fakulteta Sveuilita u Parizu da obja
sni katastrofu. Slubeni odgovor podnijeli su u listopadu, a poast su pripisali kon
junkciji Saturna, Marsa i Jupitera u Vodenjaku, pogoranom pomrinom Mjeseca. Kad je
Sunce izravno nasuprot Mjesecu, pisao je astrolog Geoffrev de Meaux, tada snaga sv
akog od njih dopire do Zemlje pravocrtno, a mijeanje utjecaja Sunca i Mjeseca s v
anim planetima stvara jedinstvenu nebesku silu. Da stvar bude gora, Mars je bio u
Lavu, vatrenom zna-
94
SUDBONOSNO NEBO
ku, zajedno sa Zmajevom glavom u kvadratu s Jupiterom, stoje pokvarilo itavu atmo
sferu i uinilo je zrelom za poast.
I opet, prije 1524., za predstojeu konjunkciju svih sedam planeta u Ribama vjerov
alo se da e navijestiti odreene promjene i preobrazbe za itav svijet... za kakve teko
da smo mogli uti stoljeima prije. Dvije prethodne Mjeseeve pomrine 1523. godine prid
onijele su opem strahu. injenica da se radi o vodenom znaku kao da je najavljivala
kine bujice, moda i poplavu biblijskih razmjera. Da bi preduhitrili potop, mnogi
ljudi prodali su zemlju i drugu imovinu za gotovinu, podigli atore na visoravnima
i planinama te izgradilo male arke da ih prenesu preko valova. Stanoviti nadsto
jnik Bolton iz samostana sv. Barto-lomeja u Smithfieldu - svojevrstan rani pristaa
preivljavanja - sam si je izgradio utvrenu kuu na Harrow Hillu i uskladitio namirnic
e koje su mu bile dostatne za godinu dana. Potopa nije bilo, ali je bilo velike
seljake bune u Njemakoj, koja je bilo prilino zastraujua te je potresla srednju Europ
u do sri.
Kako je srednji vijek prihvatio teoriju konjunkcije od Arapa, tako je prigrlio i
drevni nauk o kometima i pomrinama koji pripada astrologiji Kaldejaca i Grka. U
drevnom Babilonu komete su povezivali s nestabilnou vladavine i smru kraljeva, a u
Grkoj i Rimu drali su ih za donositelje svjetskih katastrofa. Homer u Ilijadi govo
ri o kometu koji isputa nesreu iz svojih plamteih uvojaka, a njegovu zlokobnu ulogu v
idjeli smo u politici carskog Rima. U Kini takoer, rat, pogubljenja, smrti genera
la i lanova kraljevske obitelji i svaki veliki prirodni sraz poput potresa - sve j
e jahalo na repu kometa.
Znaenje se razabiralo u njihovim oblicima - razliito opisivanima kao bradati, kosmati
(to i jest znaenje grkoga kometes) ili slini koplju ili mau - kao straan glasnik i oruj
e na nebu. Prema Josipu, padu Jeruzalema 70. n. e. prethodila je pojava kometa i
znad grada u obliku koplja. Plinije u svojoj Naturalis Historia pripisuje kometima
graanski nemir, a u 1. stoljeu Seneka primjeuje da su neki kometi omaeni krvlju i pri
jetei te navjeuju nadolazee krvoprolie. Poput konjunkcija, kometima u zemljanim znakov
ima pripisuje se sua; u vodenima kine bujice i poplave; u zranima snani vjetrovi i
95
BENSON BOBRICK
poasti; u vatrenima - rat. Marko Manilije ih povezuje s ratom, izdajom, pobunom i
prirodnim nepogodama, a kometu se pripisuje i poast koja je pogodila Atenu na poe
tku Peloponeskog rata. Kometi su navodno najavili i bitku kod Filipa (42. pr. Kr
.) i Akcija (31. pr. Kr.) te unitenje triju rimskih legija pod Varom u Germaniji
9. g. n. e. Kad se komet pojavio 11. g. n. e. u puku se vjerovalo daje to znak p
redstojee smrti Augusta, koji je objavio svoj horoskop da bi pokazao kako jo nije
vrijeme za njegov kraj. Ali njegov kraj se bliio, a kad je etiri godine kasnije um
ro vienje krvavocrveni komet.
Kau da su se kometi pojavili i 337. godine, u doba smrti Konstanti-na Velikog, 45
3. kad je umro Atila Hunski i 455. kad je umro car Va-lentinijan III; 729. u vri
jeme upada Saracena u Galiju i smrti anglosas-kog vladara Osrika i sv. Egberta;
1066. u vrijeme normanskog osvajanja; 1199. u vrijeme smrti Rikarda I Engleskog;
1477. u vrijeme smrti burgundskog Karla elavog; 1515. u vrijeme pobjede Franje I
Francuskog nad vicarskim trupama milanskog vojvode u bitci kod Marignana, a kome
t se vidio u Nizozemskoj 15. rujna, na dan kada je bjesnjela bitka; i 1560. u vr
ijeme smrti Franje II. Povezuju se i s poetkom Tridesetgodinjeg rata 1618. Kometi
su bili ekumenski i jednako su oznaavali smrt plemenitaa i monika, Arapa, krana i idov
a. Mu-hamedova smrt, reeno je, naznaena je na isti nain kao i smrt brojnih papa koj
i su preminuli pod svjetlom kometa. Rani crkveni oci (medu inima Origen, Sinezij
e Sirenski i sv. Jeronim) prihvatili su komete kao zlokobno znamenje, kao i Izid
or Seviljski, sv. Benedikt, Ivan Da-maanin, Petar Abelard i Robert Grosseteste. Sv
. Jeronim je tovie mislio da e kometi biti meu petnaest znakova koji e prethoditi Sud
njem danu. Obiaj zvonjave crkvenih zvona u podne potjee od papinskog edikta kojim
se trebao udobrovoljiti komet iz 1456. ija se pojava podudarila s najezdom Turaka
na Konstantinopol: Boe, spasi nas, pojao je papa Kalisto III, vraga, kometa i Turak
a. Za komet koji izlazi prije Sunca govorilo se da ubrzava dogaaj koji donosi, a vee
rnji ili noni komet da ga usporava. Boje su se povezivale s planetima, u skladu s
babilonskim obrascem: bijela boja, Venera; naranasta, Jupiter, zagasita ili siva,
Saturn; crvena, Mars; promjenjiva, Merkur; uta, Sunce; plava, Mjesec.
Solarne i lunarne pomrine takoer su se pomno promatrale. Od vanosti su bili datum i
sat dogaanja (poloaj pomraenog tijela na ne-
96
SUDBONOSNO NEBO
bu), trajanje, razmjer, smjer sjene, boja, oblik, znak, dekanat i nebeska kua, di
o pomraenog diska i aspekt prema planetima i zvijezdama. Babilonski tekstovi o zn
amenju veu pomrine uz smrt monarha - na primjer: esnaestoga dana dogodila se pomrina.
Kralj je umro. (1700. pr. Kr.). Ili, nedugo zatim, dvadesetog dana dolazi do pomri
ne. Kralj na prijestolju je ubijen. Plinije biljei daje Suneva pomrina uslijedila na
kon ubojstva Julija Cezara. Anglosaski ljetopis povezuje takvu pomrinu iz 664. uz
smrt kralja. Ptolemej je pripisivao veliku vanost pomrinama i predviao je mjesta k
oja e biti pod utjecajem dijela zodijaka gdje e se one dogoditi. Tako Kaska u Shak
espeareovu Juliju Cezaru govori: Jer vjerujem da ovo zloslutni su znaci / Onomu k
raju protiv kog su upravljeni.4 Upravo kao to rep kometa pokazuje na dio svijeta k
oji je pod njegovim utjecajem, tako, prema tradiciji, pomrina djeluje na one zeml
je iz kojih je vidljiva u potpunosti ili djelomino. Kad pada u fiksnom znaku, jedna
ko kao i u kraljevskom, kae se da e njen uinak na te zemlje i njihove dinastije bit
i trajan. Isto tako, ako je prvi put vien u Lavu, na primjer, komet navjeuje bolest
monarhu; ako je u Djevici, slabu etvu. Trajanje pomrine ukazuje na to koliko e tra
jati njen utjecaj: u sluaju Mjeseeve pomrine sati su se pretvarali u mjesece, a u s
luaju Suneve u godine.
Daleko na istoku, astrologa je na mongolskom i kineskom dvoru bila sva sila. Sva
tko tko je planirao putovanje ili poslovni pothvat elio se savjetovati s astrolog
om da provjeri izglede i stanje na nebu koje bi moglo ukazivati na nebeske namje
re. Kometi, konjunkcije, okultacije, gostujue zvijezde ili nova, neobian izgled Sunca
i Mjeseca, solarne i lunarne aureole i tako dalje, pie E. C. Krupp, nisu bile dobr
odole vijesti na nebeskoj oglasnoj ploi te su doekivani sa zanimanjem i zabrinutou.
U Kini, kao i u danima carskog Rima, astrolozi su u palaama zauzimali nesigurna m
jesta. Znanje o nebesima bilo je povlastica i svakom je vladaru bilo u interesu
nadzirati to astrolog moe rei. Na zalasku dinastije Sui (581. - 618.), na primjer,
astrolog Geng Xun je rekao caru Yang Diju da e vojni pohod koji je upravo zapoeo z
avriti propau. Car se razbjesnio i osudio ga na smrt. No prije no to je kazna izvrena
,
William Shakespeare, Julije Cezar, preveo Mate Maras, Nakladni zavod Matice hrva
tske, Zagreb, 1981.
97
BENSON BOBRICK
izvjee s bojnog polja pokazalo je da je astrolog bio u pravu. Geng je bio osloboen,
nagraen za svoje umijee i promaknut; no nekoliko godina kasnije car je ubijen i u
slijedila je borba za prijestolje. Geng je konzultirao zvijezde da utvrdi ishod
i odmah zakljuio da se nalazi na pogrenoj strani. No, prije no stoje stigao objavi
ti promjenu svoje odanosti, umoren je unutar palae. Dvjesto godina kasnije, 840.,
u nastojanju da zadri astroloko znanje za dravu, car je izdao edikt kojim je zabra
nio carskim adeptima razgovor o svojem radu s drugim dvorjani-ma, pa i s ostalim
iteljima. Godine 1583., kad je Matteo Ricci, slavni isusovaki astronom, putovao z
a Peking, reeno mu je daje uenje matematike radi primjene u astrolokim izraunima, a
bez carske dozvole, smru kanjiv zloin.
U natalnoj astrologiji pomrine se tradicionalno smatraju zlokobnima, posebno kada
padaju na ugao ili neki planet u horoskopu. Neki astrolozi vjeruju da je zadnja
pomrina prije roenja vana za dotinu osobu i da njena putanja moe oznaiti podruje na Zem
lji koje e joj biti od znaaja u ivotu. Na primjer, pomrina od 29. veljae 357. g. pr. K
r., koja je prethodila roenju Aleksandra Velikog, bila je na zenitu njegova mjesta
roenja, Pelle u Makedoniji. Njen put potpunog pomraenja prolazio je kroz zemlje k
oje e on kasnije osvojiti: Egipat, Mezopotamiju i Perziju. Slino tome, prema Larous
seovoj enciklopediji astrologije, put pomrine koja se dogodila na dan roenja Karla
Marxa (5. svibnja 1818.) izravno je prolazio carskom Rusijom. Na taj se nain, koji
put, presijecaju natalna i mundana astrologija. Prema srodnom obrascu, oni roeni
u vrijeme pojave kometa esto su godinama poslije povezani s epohalnim dogaajima. U
godini u kojoj je roen Mitridat, biljei Justin, pisac iz 3. stoljea, u Povijesti fi
lipika, kao i u godini u kojoj se popeo na prijestolje (120. pr. Kr.), pojavio se
komet koji je svijetlio sedamdeset dana takvim sjajem te se inilo da nebo gori.
Bio je toliko velik da je zauzeo etvrtinu neba i toliko bljetav daje zamraio Sunevo
svjetlo. Protekla su etiri sata od izlaska do zalaska. I pri roenju Aleksandra Veli
kog komet je zabljesnuo na nebu.
Neki su, dakako, zamiljali daje Betlehemska zvijezda bila komet, i doista, period
inost kometa e kasnije imati ulogu pri odreivanju Kristova roenja. U meuvremenu, veli
ke katedrale srednjovjekovne Europe pretvorene su u solarne opservatorije, i to
u nastojanju da se crkveni kalendar uskladi s kartom neba. Astronomi su jednako
kao i as-
SUDBONOSNO NEBO
trolozi (u poetku nije bilo jasne razlike meu njima) suraivali na toj zadai. Tradici
ja je kao dan Boia utvrdila 25. prosinca, jer se taj datum podudarao s poganskom p
roslavom koja se odravala sredinom zime, a zvala se Sol Invictus, Nepobjedivo Sunc
e. Nastojei privui poganske oboavatelje Sunca vjeri, Crkva je usvojila taj dan. Godi
ne 525. Dionizije Egzigus, skitski monah i crkveni uenjak, odluio je nazvati prvu
godinu Kristova ivota A. D. 1, iako danas znamo daje Krist roen pet do sedam godin
a ranije. U meuvremenu, datum Uskrsa (koji ima korijene u idovskome lunarnom kalen
daru) odreen je dvjesto godina ranije na Koncilu u Nikeji, A. D. 325., gdje je pr
edloeno da Uskrs padne na prvu nedjelju nakon prvog punog Mjeseca poslije proljet
ne ravnodnevice. Pa ipak, odreivanje univerzalnog datuma Uskrsa bilo je muna zadaa
za Crkvu.
Kako se puni mjesec i ravnodnevica mogu dogoditi u razliito vrijeme na razliitim m
jestima na Zemlji, Crkva je, u ime jedinstva obreda, nastojala odrediti prosjeni da
tum koji bi pouzdano mogao izraunati i unaprijed najaviti. Sve je ovisilo, pie J. L.
Heilbron, o tonom prosjenom izraunu perioda izmeu dvije uzastopne proljetne ravnodne
vice i dva uzastopna puna mjeseca. U isto vrijeme, zadravanje zastarjele julijansk
e godine iskrivilo je normalne izraune, jer je smanjilo trajanje solarne godine z
a oko jedanaest minuta - pogreka zbog koje je kalendar doao u nesklad s godinjim do
bima za itav dan svakih 125 godina. Tako do 12. stoljea pretpostavljeni datum prol
jetne ravnodnevice - pa stoga i Uskrsa - vie nije bio u skladu s nebeskim satom.
Da bi se ispravilo nesuglasje i pravilno izraunalo vrijeme Suneva povratka, katedr
ale diljem Europe - u Rimu, Milanu, Firenzi, Bologni, Chartresu, Antwerpenu i dr
ugdje - bile su domiljato pretvorene u solarne opservatorije. Da bi uli u trag lini
ji meridijana od juga do sjevera (u stvari, od suncostaja do suncostaja), pratili
su ulaz suneva svjetla kroz otvor na krovu i tijekom godine na podu katedrale is
crta-vali liniju njegova kretanja. Vrijeme koje je trebalo Suncu da ponovno doe d
o iste toke - koja se obino oznaavala znakom od mjedi ili metalnom ipkom - bilo je v
rijeme trajanja jedne godine.
Jedan od onih koji su se sjajno domislili tome i kasnije pomogli usavriti postupa
k bio je Paolo Toscanelli, astrolog koji je Kolumba snabdio kartama. Toscanelli
nije bio samo veliki kozmograf nego, u svoje vrijeme, i astronom gotovo bez prem
ca. Njegova pomna i tona
99
BENSON BOBRICK
promatranja i izrauni putanja razliitih kometa (ukljuujui i Hallev-jev) koji su se p
ojavili izmeu 1433. i 1472., sauvani su u rukopisima kao i njegov astroloki komenta
r o njihovu znaenju. U lijevoj lai katedrale Santa Maria del Fiore u Firenzi jo se
moe vidjeti slavni gno-mon koji je konstruirao 1468., a sastoji se od mramorne pl
oe s otvorom u kupoli, koja mu je omoguila da pomou sjene koja je padala od Sunca o
dredi podne s tonou unutar pola sekunde.
Mnogi astroloki adepti bili su ivopisne naravi. Galeotti Martius, astrolog Luja XI
, na primjer, bio je visok stameni ovjek duge, valovite brade, odjeven u najskupl
ji barun, glasoviti hrva i kapetan konjike legije. Izuzetan ali razmetljiv uenjak, z
abavljao je svoje mone klijente u raskono opremljenoj radnoj sobi sa srebrnim astr
olabom (dar njemakog cara) te potpornim tapom od ebanovine optoenim zlatom (dar ond
anjeg pape). No ipak, nijedna karijera za ranog preporoda nije bila toliko osebuj
na kao ona Mihaela kota. Roen oko 1175. u Bahvearieju kod Kirkcal-dyja u Fifeu, u k
otskoj, prvo je uio u katedralnoj koli u Durhamu te potom na sveuilitima u Oxfordu i
Parizu, prije no to je preao Piri-neje na putu za Toledo, gdje je nauio arapski, d
ovoljno da, u slavu Zapada, pomogne u prevoenju Aristotela na latinski. Iz Toleda
se zaputio na Siciliju, postao sveenik, adutant dvojice uzastopnih papa, Honorij
a II i Grgura IX, zatim dvorski astrolog svetoga rimskog cara Fridrika II. Oboji
ca papa su mu ponudili unaprjeenje, ukljuujui istaknuto mjesto nadbiskupa Cashela u
Irskoj i nadbiskupa Canterburv-ja u Engleskoj, ali uspjeh je postigao na Freder
ikovu dvoru. Car, koji je vodio redovnu prepisku s arapskim uenjacima, cijenio je
kotovo sveobuhvatno znanje o arapskim uenjima, a govorilo se da posebno cijeni kn
jigu, danas izgubljenu, koju je kot napisao o algebri. Druga djela koja mu se pri
pisuju dvojbena su. Jedno je bilo takozvana Magina knjiga, pomno ispisana utom, ze
lenom, crvenom i crnom tintom na tankom pergamentu od telee koe, tajnovitim pismom
s latinskim komentarom. Slova su bila nevjerojatno lijepa, ali ni iz jednog zna
nog jezika, premda arapskog stila. Latinski komentar sugerira da se radilo o nap
utku za prizivanje ili otputanje duhova i demona unutar kruga pomou tapa, mitre, od
jee, peata i pojanja prikladnih ini.
100
SUDBONOSNO NEBO
kotov posmrtni ugled stranog arobnjaka vjerojatno je nastao kad ga je Dante smjesti
o u svoj zamiljeni Pakao. Kasnijih godina taj se mit irio diljem Europe i konano uao
u mitove i legende kotskoga graninog podruja, gdje on postaje romantini lik. U Pjes
mi posljednjeg minstrela sir Waltera Scotta opisan je kao moni arobnjak koji vlada
samom prirodom. Pukim pokretom ruke on moe raskoliti planinu Eil-don na troje i zau
zdati [rijeku] Tweed kamenom branom. U Pjesmi postaje grof i dobiva pastuha crnog
kao ugljen, iji je topot mogao uzdrmati tornjeve katedrale, a svoje je prijatelj
e gostio jelima izuzetnog okusa koja su duhovi donosili iz kraljevskih kuhinja F
rancuske i panjolske.
Nema sauvanih primjeraka kotovih astrolokih djela, ali se zna da je pretkazao mjest
o smrti cara Fridrika II; sam Fridrik je vjerovao da e to biti Firenza ali je to
ispala Florentiola u Apuliji, godine 1250. ini se daje kot znao da e jednog dana po
ginuti tako to e mu pasti kamen na glavu. Da bi se zatitio, nosio je ispod kapuljae e
ljeznu epicu; ali skinuo ju je samo jednom, kad je ulazio u crkvu za blagoslov ho
stije, i kobni kamen pao je s krova.
kot ostaje neuhvatljiv, jer je njegov stvarni ivot gotovo zasjenjen legendom, a su
protnost mu je Guido Bonatti, najistaknutiji europski astrolog Srednjeg vijeka.
Njegova pisana ostavtina iznimno je vana, premda se o njegovu ivotu zna razmjerno m
alo. Roen u Forliju oko 1200., oito je astrologiju studirao u Bologni, bio je zeml
joposjednik, mnogo je putovao i pridobio povjerenje brojnih vladara i prineva koj
i su se oslanjali na njegov savjet. Veinu svoje karijere, ipak, proveo je u talij
anskoj politici i trajnom sukobu gvelfa i gibelina. Godine 1246. upozorio je Fri
drika II na zavjeru protiv njega, koja je stoga osujeena; pridruio se pratnji Guid
a Novella, gibelinskog vode u Toskani, kojeg je savjetovao u bitkama kod Montape
rtija i Lucce 1260. i 1261., te kao slubeni astrolog Firenze zakljuio primirje sa
Sienom kojim je otklonjena ratna prijetnja. etiri godine kasnije vratio se u Forl
i, koji od 1275. do 1283. godine pod Guidom da Montefeltrom postaje gibelinsko u
porite u Romagni. U godinjacima Forlija zabiljeeno je za godinu 1282. da je grad bi
o pod opsadom vojske kojom je zapovijedao papa Martin IV kao saveznik gvelfa. Bo
natti je predloio da njegov gospodar uvue u zamku papinsku vojsku povlaei vlastite s
nage i tako dopusti papi zauzeti grad. Tako je uinjeno, i, dok je papinska vojska
slavila prividnu pobjedu, Montefeltro, koji je znao svaku slabu toku obrane grad
a,
101
BENSON BOBRICK
napao ga je i ponovno zauzeo. Taj je sukob oito uslijedio nakon pounog ali uzaludn
og Bonattijeva ranijeg pokuaja pomirbe dvaju tabora. Zbog neprekidnog frakcijskog
sukoba koji je Italiju bezrazlono dugo vukao u propast i opsjedao njegov rodni g
rad, predloio je da se dvije strane udrue u izgradnji novih gradskih zidina. To je
trebalo biti uinjeno u pogodno vrijeme koje je on odabrao, a sroen je i provizora
n sporazum. U dogovoreno vrijeme predstavnici obiju strana doli su poloiti kamen t
emeljac novih zidina. Kako se bliio sveani trenutak, radnici su ekali sa svojim ala
tom dok su dva odabrana lana su-protstavljenih strana podigla svoje kamenove. Bon
atti je dao znak - i gi-belin je odmah poloio svoj kamen. No gvelf je oklijevao s
umnjajui u podvalu. Trenuci su prolazili; planeti su se pomaknuli i drukije raspor
edili. Proklet bio, ispalio je Bonatti. Neuka budalo. Zna li to si uinio? Ovo je bila
vie nego prilika ivota, ovakav se trenutak nee ponoviti u sljedeih petsto godina! Ubr
zo nakon toga, kau ljetopisi, u gradu je propala gvelfska frakcija.
Astrolog, pisao je Bonatti, zna sve. Sve to se dogodilo u prolosti, sve to e se dogodit
i u budunosti - sve mu je otkriveno jer zna uinke prolih, sadanjih i buduih nebeskih
gibanja i jer zna u koje e vrijeme djelovati i koje uinke nebesa moraju proizvesti
. U velianstvenoj demonstraciji svoje strunosti, Bonatti je posvetio posljednje god
ine ivota zavretku svoga remek djela, Liber astronomiae, sveobuhvatnoj raspravi o
astrologiji temeljenoj na arapskim izvorima, koju je Robert Hand pravedno opisao
kao vjerojatno najvaniji pojedinani astroloki rad napisan u zapadnoj tradiciji od P
tolemeja do Renesanse. Na tim stranicama sabrana je cjelokupna sr razumijevanja to
g umijea.
On je uvijek temeljit. Navodimo nekoliko od njegovih 145 slavnih Razmatranja, vieni
h kroz klepsidru vremena:
111. razmatranje odnosi se na poloaj Zmajeva repa u sedmoj kui natal-nog i horarno
g horoskopa, posebno kod zakonskih tubi i prijepora. To znai tetu ili poraz neprija
telja i napredovanje natusa toga natalnog horoskopa ili postavljaa upita, jer je
Zmajeva glava na ascendentu. Ako je u osmoj, obznanjuje propast i gubitak imovin
e ili bogatstva a poveanje imovine natusa. U treoj, na tetu je njegove brae. U etvrto
j, na tetu njegovih roditelja. U petoj, njegove djece. U estoj, njegovih slugu. U
devetoj, na tetu njegovih putovanja. U desetoj na tetu njegovih promak-
102
SUDBONOSNO NEBO
nua. U jedanaestoj, na tetu njegovih prijatelja. U dvanaestoj na tetu njegove stoke
krupnog zuba itd. Tako je i sa svime stoje oznaeno u odgovarajuoj kui: na isti nain
djeluju i Satum i Mars, ali ne toliko. Slino se zapaa kod drugih loih poloaja, koji
umanjuju navedena znaenja, osim kod Saturna ili Marsa, osim ako oni sami nisu oz
naitelji nesrea, a onda je velik dio njihova zla umanjen.
120. razmatranje odnosi se na to nalaze li se vladari nekih od tih osam kua, naim
e tree, etvrte, pete, este, sedme, devete, desete, jedanaeste ili dvanaeste, u sedm
oj. Koji god od njih bio tamo, osoba koju oznauje bit e neprijatelj natusa, osim a
ko bude savrene recepcije te ako iskrsne neki dobar aspekt poput trigona ili seks
tila. Ipak, kvadrat ili opozicija s recepcijom umanjit e neprijateljstvo, ali ne
i potpuno ga sprijeiti. Ako se radi o vladaru tree, njegova e braa biti njegovi nepr
ijatelji; o vladara etvrte - njegovi roditelji; pete - njegova djeca itd., niti e
toliko dobiti od ili preko njih niti e izgubiti; ili ako se netko pokae ljubazan,
to e biti neiskreno i za vlastite ciljeve.
Koji put su se takvim pomnim i zakuastim razmatranjima mogla sastavljati predvianj
a o ivotu i sudbini. Openito, iziskivala su ona savreno znanje matematike i astrono
mije, kao i sr tradicionalnoga as-trolokog nauka; tome je valjalo dodati jo godine
uenja i odreenu profinjenu nadarenost za tumaenje koja je, onkraj naela i pravila, o
moguavala astrologu razmrsiti niti sudbine.
Premda je Bonatti znao biti zastraujue podroban, znao je biti i kratak i jezgrovit
. Donosimo njegove naputke za otkrivanje, opet horarnim sredstvima, toga hoe li s
e prijetea bitka izmeu dviju vojski odigrati:
Pogledaj prvu kuu i njenog vladara, Mjesec i sedmu kuu i njenog vladara, zatim vid
i jesu li zdrueni tijelom ili u bilo kojem uglu, jer to znai da e doi do bitke medu
njima. Ali ako nisu spojeni tijelima, vidi jesu li zdrueni kvadratom ili opozicij
om, jer i to znai da e doi do bitke. Ali ako nema nijedne od tih konfiguracija, ond
a vidi prenosi li ijedan planet svjetlo izmeu njih bilo kvadratom bilo opozicijom
, jer to znai da e bitke biti ukoliko medu njima nema recepcije. Ali ako tei prima
onog koji prenosi medu njima svjetlo, to znai da bitke nee biti, ili ako je bude,
da nee trajati dugo... Ako nema planeta koji bi prenosio svjetlo izmeu njih, bitke
uope nee biti.
103
BENSON BOBRICK
Slijedi njegova procjena, na temelju natalnog horoskopa, je li netko predodreen z
a krunu: Pogledaj u horoskope roenja kraljeva, bogatih i plemenitaa koji su podobni
po pravu roenja, jesu li oba svijet-lea tijela u stupnju egzaltacije ili u vlasti
tim kuama, zajedno na istom stupnju i bez aflikcija? To naime znai da e natusu biti
ukazane velike asti, jer e postati carem ili tome slino; pa e biti takorei vladar sv
ijeta.
Svaki predsjedniki kandidat mogao bi to eljeti nauiti napamet.
Od svih kontinetalnih vladara nijedan nije bio toliko poznat po njegovanju okult
nog nauka kao Karlo V Francuski. Karlo je sakupio biblioteku s vie od tisuu knjiga
, za to doba golemu zbirku s velikim izborom u podruju astrologije i divinacije.
Medu njima bilo je djela Ptolemeja, Ibn Ezre, Abu Ma'shara, Masha'allaha, Guida
Bonattija i Ha-lyja Abenragela. Takoer je naruio prijevode arapskih komentara mnog
ih tekstova, premda se ne zna u kojoj se mjeri vodio njihovim savjetom. Christin
e de Pizan, ki jednog od njegovih talijanskog astrologa, napisala je u Knjizi o d
ravi daje Karlo bio opinjen tom temom, a znamo da su horama pitanja i elekcije bile
uobiajene na njegovu dvoru. Isto tako znamo daje glavni vojni zapovjednik u njego
voj slubi -Bertrand du Guesclin - stjecao taktiku prednost u bitkama pomou vlastiti
h astrolokih analiza i udubljivao se u horoskope barem dvojice engleskih zapovjed
nika s kojima se suelio u Stogodinjem ratu. Sam Karlo je 1371. novano podupro studi
j astrologije i medicine pri Sveuilitu u Parizu te je oito sama sebe smatrao i elio d
a ga drugi smatraju uenim ovjekom, vjetim, uz ostalo, u prirodnim i okultnim znanos
tima.
Iako Englezi nisu tako brzo prihvatili astrologiju poput svojih talijanskih i fr
ancuskih pandana (najstarija sauvana natalna karta je horoskop Edvarda II, roenog
25. travnja 1284.), astrologija se vrsto ukorijenila na dvoru, u Crkvi i na velik
im sveuilitima na tom podruju za vladavine Henrika VI (1422. - 1461.). U meuvremenu,
to umijee je
104
SUDBONOSNO NEBO
doivljavalo stalan uspon. Iako su raniji kraljevi pokazali tek ogranieno zanimanje
za okultno, neki plemii, posebno oni u kontaktima s Italijom i Francuskom, ve su
bili traili savjet od astrologa o raznim pitanjima. Sve vei broj astrologa-lijenika,
kae Hilarv Carev, veinom obrazovani u medicinskim kolama velikih talijanskih sveuilita
- u doba kad je astrologija bila nedjeljivi dio medicinske dijagnoze i lijeenja -
uivao je zatitu engleskih kraljeva.
Pedro Alphonso, lijenik engleskoga kralja Henrika I, pisao je: Pokusi dokazuju da
Sunce i Mjesec i drugi planeti imaju utjecaja na zemaljske stvari... I doista, m
noge od brojnih stvari koje se dogaaju na zemlji u skladu su s putanjom zvijezda
i prolaze nezamijeene osjetilima veine, ali otkrivaju ih i razumiju istanano otrouml
je uenih ljudi vjetih u tom umijeu.
Henrik II (vladao Engleskom 1154. - 1189.), sin Geoffreva Planta-geneta, grofa a
nujskog, prouavao je to umijee i 1158. pozvao arap-sko-idovskog astrologa i lijenika
Abrahama Ibn Ezru iz Toleda da dri predavanja u Engleskoj. Kralj je uzimao na zna
nje i astroloke savjete Adelarda iz Batha, koji je preveo Euklida, al-Khwarizm!je
ve astronomske tablice i Abu Ma'shara. Edvard III moda astrologiju nije u potpuno
sti prigrlio, ali je posjedovao osobni primjerak Secretum Secretorum iliti Knjig
e tajni, apokrifni saetak magijskih, politikih i medicinskih uenja to gaje navodno n
apisao Aristotel za Aleksandra Velikog. Sadravao je on propise iz znanosti vladan
ja i obuhvaao sve vrste okultnih znanosti, svrstanih od astrologije do magijskih
svojstava brojeva, dragoga kamenja i biljaka. Sadravao je i onomantiku tablicu (ob
lik gatanja pomou slova u imenu) za predvianje ishoda bitaka, ali nije poznato je
li se Edvard time koristio. Ipak, kraljev kapelan Thomas Bradwardine, nakon bitk
e kod Crecvja 1346., u kojoj su engleski strijelci pokazali nadmo nad oklopljenim
francuskih vitezovima, oito se osjeao obaveznim upozoriti kralja u svojoj propovi
jedi povodom pobjede koju je drao u Nevill's Crossu, kraj Durhama, da ne pripie po
bjedu izravno zvijezdama. Izabravi za propovijed Drugu poslanicu Ko-rinanima 2:14
(Ali hvala Bogu koji nas u Kristu uvijek proslavlja...), izjavio je: Koji bi astrol
og to mogao predvidjeti? Pretkazati takvo to? Postoji pretkazanje koje se nikad n
ee izjaloviti: to god Bog eli da se dogodi ili ispuni, to se ispuni: komu Bog eli da
bude pobjednik, bit e pobjednik; komu Bog eli da bude vladar, bit e vladar. I maka
r nebo i
105
BENSON BOBRICK
zemlja i sve pod nebesima bilo protiv tebe, ako ]e Bog za tebe, to ti moe nauditi?
A i ako su nebo i zemlja i sve pod nebesima za tebe, a Bog je protiv, to ti moe p
omoli? Teko da bi tako prikazao stvari da se astrologija nije poela uvrivati u dvorski
m krugovima.
Kao to se doista i jest poela uvrivati. Kalendar to ga je naruio John od Gaunta, jedan
od Edvardovih sinova, sadravao je astroloke tablice za lijenike svrhe, a jedan sauvan
i horoskop iz tog vremena jasno pokazuje daje napravljen kao odgovor na pitanje
nekog dvorjanina hoe li budui kralj Rikard II sjesti na prijestolje. U to je vrije
me nasljednik Ed-vard Crni Princ upravo umro, a vladajui je kralj Edvard III bio
na zalasku. Doista, horoskop je ukazivao na to da e Rikard biti okrunjen. Okrunje
n, Rikard je stao ukljuivati okultne znanosti u bogati i eklektini ivot svoga pomod
nog dvora. U tome se njegov ukus podudarao s ukusom Karla V Francuskog, ekoga kral
ja Venceslasa (Dobri kralj Venceslas iz boine pjesmice) i drugih vladara. Rikardova
lijepo ukraena knjiga divinacija, iji se veliki dio sastojao od izvadaka iz Secret
um Secretorum, sadravala je zbirku geomantijskih tablica, temeljenih na raspravam
a nekog arapskog astrologa, u kojima je dano 3200 moguih odgovora na dvadeset pet
oglednih pitanja. Meu tipinim pitanjima koja je klijent mogao postaviti astrologu
bila su i: Trebam li se oeniti? Je li moja ena (ili ljubavnica) trudna? Hoe li trudno
obro proi? Tko e pobijediti u boju? Hou li biti promaknut na dvoru?
Astrolozi koji su pravili takva predvianja ponekad su ivjeli na rubu otrice. Godine
1441. Richardu Bolingbrokeu i Thomasu Southwel-lu, uglednim lijenicima i oksfords
kim uenjacima, sueno je zbog izdaje jer je ustanovljeno da su sroili horoskop koji j
e predvidio smrt Henrika VI. Kako je kasnije dramatizirano u Drugom dijelu Shake
spe-areova Kralja Henrika VI, ta je epizoda ukljuivala i Eleanor Cobham, enu Lorda
zatitnika kraljevstva, koja je zajedno sa enom znanom kao Vjetica iz Eyea (Eye je bi
lo selo kraj Suffolka) traila od Boling-brokea i Southwella astroloku pomo radi zaea. S
uenje je zavrilo osudom Bolingbrokea, koji je objeen i raetvoren u Smithfieldu; South
well je umro u zatvoru; Eleanor Cobham je protjerana; Vjetica iz Eyea spaljena. Kra
lj je u meuvremenu, razumljivo prestraen, naruio od dvojice (drugih) astrologa da na
prave drugaije tumaenje horoskopa, ali prvo se tumaenje ipak pokazalo tonijim, bar to
se tie naina kraljeve smrti.
106
SUDBONOSNO NEBO
Jo je mnogo astrologa toga vremena, poput Johna Holbrokea ijohna Argentinea, takoe
r uivalo znatan ugled. Holbroke, doktor teologije, bio je rektor Peterhouse Colle
gea u Cambridgeu, kancelar sveuilita te glasoviti matematiar i astronom. Njegovo gl
avno djelo bile su efemeri-de koje su tonije biljeile stvarno i srednje kretanje S
unca, Mjeseca i planeta, s tablicama uzdizanja znakova, pa su ispravile i prepra
vile Al-fonsinske tablice, dotad u uporabi. John Argentine, ne manje ugledan, bi
o je nadstojnik Kings Collegea u Cambridgeu, kao i kraljevski lijenik i astrolog
Edvarda IV i Edvarda V. Henrik V takoer je izuavao reeno umijee i naruio je raskoan as
trolab od zlata i srebra za vlastitu uporabu. Henrik VII cijenio je Bonattijev r
ad i imao je najmanje dvojicu astrologa na dvoru, Baptistu Boerioa i Williama Pa
rrona. Henrik VIII se savjetovao s astrologom Johnom Robynsom i inzistirao je da
ga Thomas Cranmer obavjetava o svakom kometu koji se pojavi. Zet sir Thomasa Mor
ea, William Roper, pripovijeda kako je s vremena na vrijeme pozivao Morea da zaj
edno razmotre razliitosti, kretanja, putanje i djelovanje planeta i zvijezda. U meuv
remenu, kardinal Wolsey, Henrikov prvi kancelar, nadao se da e prouavanjem kraljev
a horoskopa moi uspjeno predvidjeti njegove postupke i udovoljiti njegovim muicama. W
olsey je takoer nastojao izabrati pogodno vrijeme za neke od njegovih diplomatski
h misija, ali to mu nije uspjelo svaki put. Sir Willi-am Paget, dravni tajnik Edv
arda VI, jedva je mogao neto izvui iz Bo-nattija, a njegov nasljednik za vrijeme E
lizabete, sir Thomas Smith, jedva da je nou spavao zbog prouavanja toga umijea. Smith
ov uenik Gabriel Harvey, prijatelj i savjetnik Philipa Sidneya i Edmunda Spen-sera,
bio je jednako opsjednut.
Ako je vladavina Marije Tudor bila ukaljana papinskim praznovjerjem, Elizabeta se
nije stidjela okultnog. Kad je Elizabeta dola na vlast u listopadu 1558. godine,
malo bi tko bio predvidio dugu i uspjenu vladavinu. Strah i nesigurnost uzeli su
maha nakon niza zlosretnih vladara. Gorina i neprijateljstva zbog vjerskih sukoba
doveli su do ruba graanskog rata. ak ni Ivan Grozni u Moskvi, uhvaen u spletke i n
a elu podijeljenog carstva, nije englesku krunu mogao doivjeti stabilnijom od vlas
tite. Kraljica se suelila s urotom izvana i u svojoj zemlji te je strahovala da e p
anjolska i Francuska prijei preko uzajamnog neprijateljstva i ujediniti se protiv
njene vladavine. Astrolozi koji su se priklonili uroti takoer su djelovali. Oni
koji su bili skloni Mariji,
107
BENSON BOBRICK
kraljici kotske, pourivali su pobunu u zemlji mislei da Elizabeta ne bi mogla preivj
eti svoju prvu godinu vladavine, i doista, Mjeseeva pomrina 2. travnja 1558., uz k
oojunkciju Saturna i Marsa, kao daje navjeivala najgore.
No, tajnovita proroanstva koja su uzrokovala najveu uzbunu kod Engleza bila su ona
Nostradamusa, ije mutne, ifrirane prognoze kao da su se odnosile na Elizabetinu v
ladavinu. Prema tijeku javnih dogaanja, mislilo se da ona pretkazuju vjenanje kotsk
e kraljice Marije s francuskim prijestolonasljednikom; nedavnu smrt Marije, kral
jice Engleske; smrt Henrika II Francuskog na vitekom turniru; prijetnju rata kotsk
e s Francuskom i stupanje same Elizabete na prijestolje. Elizabe-tin novi kanter
berijski nadbiskup Matthew Parker rugao se tim proroanstvima nazvavi ih fantastinom
zbrkom, no puk je bio zbunjen, a cijelo kraljevstvo u neprilici, zahvaeno stranom sum
njom.
Sama Elizabeta bila je spremna pruiti astrologiji sve to joj pripada. Prihvatila j
e shvaanje, kao stoje naznaila u pismu Mariji Stuart, da su nae sklonosti dijelom uz
rokovane nadnaravnim znakovima koji se svakodnevno mijenjaju, no u isto vrijeme o
beshrabrivala je svoje podanike da sami istrauju taj predmet. Od 1581. tumaenje, p
a ak i posjedovanje njezina horoskopa, bilo je kazneno djelo, a najtei je zloin bio
predvianje njene smrti. Unato tome, ona se bojala pretka-zanja, a ne samih zvijez
da. Bila je nepokolebljiva srca. U svibnju 1582., kad je itavu Englesku uzbunio k
omet, njezini su dvorjani htjeli odvratiti njezino visoanstvo (koje je tada boravi
lo u palai Richmond) da [ga] gleda, no ona je hrabrou koja je odgovarala veliini njezi
na poloaja naredila da prozor bude otvoren i izjavila, 'Iacta est alia, Kocka je
baena'. Kad ju je uplaena pratnja pitala: Zar se ne bi trebalo bojati kometa?, odgovo
rila je s primjernom pobonou da su njezina nepokolebljiva nada i vjera toliko vrsto u
korijenjene u Boju providnost da je ne mogu pokolebati ili zaplaiti te zrake svjet
la.
Taj je komet bio tek jedan od nekoliko nebeskih dogaaja koji su, inilo se, navijeta
li zlo. Najvie se mislilo na 1588., kad se trebala dogoditi nova velika konjunkci
ja Saturna i Jupitera. Astrologija me navela na zakljuak, pisao je Richard Harvy, da
emo dobiti novi svijet, i to nekom iznenadnom, estokom i udesnom nepoznatom promje
nom, koja se do sada uvijek ve dogaala. Malo je tko sumnjao da je tako. Godine 1475
., uoi svoje smrti, Regiomontanus je objavio go-
108
SUDBONOSNO NEBO
dinjak u kojem je predvidio da e 1588. biti znaajna za europsku politiku. Mislio je
da e biti najavljena Sunevom pomrinom u veljai i oznaena dvama potpunim pomrinama Mje
seca, jednom u oujku i drugom u kolovozu, kad Saturn, Jupiter i Mars budu u prije
teoj ko-njunkciji u Mjeseevoj vlastitoj kui. Nije bio u krivu. Te je znaajne godine pan
jolska armada bila izbaena i pobijeena, kralj Danske (Frederik II) je umro, francu
ski kralj (Henrik III) prognan je iz Pariza, a za poljsko se prijestolje vodila
strana bitka.
Katkad jedva zamjetno, koji put oito, astrologija je dodirivala gotovo svako podr
uje svjetovnog i vjerskog ivota. Unato slubenom stavu Crkve, progoni astrologa bili
su rijetki. Crkva nije nala prigovora medicinskoj astrologiji i otvoreno je prigr
ilila elekcije budui da je njihovo prakticiranje predstavljalo proraunate napore da s
e budunost izmijeni nabolje stratekim djelovanjem slobodne volje. U samoj nebeskoj
hijerahiji Crkve, devet redova anela takoer su astroloki odreeni. Prijestolja su bila
pod vladavinom Saturna, jer je Saturn statian, govori nam jedan pisac. Podruja vlad
anja bila su pod vladavinom Jupitera, jer je Jupiter planet vladara; Mo se pripis
ivala Marsu, planetu snage; Vladavine su se pripisivale Suncu, simbolu kraljeva;
Vrline Veneri; Arkaneli Merkuru a Aneli Mjesecu. Iznad Prijestolja su Kerubim i S
erafim, koji nadziru fiksne zvijezde i Primum Mobile, to ini Devet. Taj dostojanstv
eni sustav, utemeljen na astrolokom - ne astronomskom - znaenju svakog planeta moe
se vidjeti kao kabalis-tiki pandan proricanju sudbine igraim kartama, to je astraln
a metoda proricanja. etiri boje predstavljaju etiri fiksna znaka kao i etiri godinja
doba, a trinaest karata u svakoj boji predstavlja trinaest lunar-nih mjeseci. et
iri boje 13 karata daje 52 (tjedna u godini). Brojevi 1-13 u zbiru daju 91, umnoe
ni s 4 daju 364 ili priblian broj dana u godini. Doker je dodan da se dobije broj
365.
Umjetnost Srednjeg vijeka i Renesanse nala je nadahnue u astro-lokim motivima. Sve
do 18. stoljea mnoga knjievna djela, graevine i umjetnika djela gotovo su nerazumlji
va bez poznavanja tih ideja. Nalazimo simboline likove koji predstavljaju zodijak
u mnogim velikim katedralama - u Notre Dameu, Amiensu, Reimsu, Cremoni i
109
BENSON BOBR1CK
sv. Marku, na primjer - u skulpturama, mozaicima, slikama, freskama, iluminirani
m rukopisima, ak i kuanskom priboru. uveni astroloki friz krasi Merton College u O^f
ordu; sam Oxford nazvan je po znaku zodijaka (od Ox, to e rei nebeski Bik). Mnoge s
like Rafaela, Bottice-llija, Michelangela i Tintoretta, Diirera, Rubensa, Hieron
vmusa Boscha i drugih teko se mogu razumjeti bez upuivanja na astroloke teme. uvena
Rafaelova Ezekijelova vizija, na primjer, prikazuje Boga okruenog etirima fiksnim
zodijakim znakovima, a njegove dekoracije kupole palae Chigi prikazuju planete i z
vijea kao boanstva. Guido Reni je portretirao sv. Mihaela Arkanela s tezuljom Vage u
ruci; Dure-rova Melancholia savrenije portret Saturna egzaltiranog u Vagi, na ko
jemu lik melankolije, krilat i okrunjen Venerinim liem mirte, savjetuje strpljenje
koje e znaiti pobjedu due nad tugom kroz proimanje smisla ivota i smrti. Brojne Bottic
ellijeve slike - ukljuujui Veneru i Mars - astroloke su alegorije; Holbeinova Posla
nikova tajna sadri kompletan horoskop u ifriranom obliku.
Djela Chaucera, Dantea, Rabelaisa, Shakespearea i drugih velikana bogata su takv
im temama. Na primjer, uveni govor u Shakespeareovoj drami Kako vam drago o Sedam
doba ovjeka temelji se na planetarnom obrascu. U Boanskoj komediji Dante poinje svoj
e putovanje kad je Sunce u Ovnu - poetku zodijaka, ali takoer (kako sam Dante kae)
u znaku koji je vladao kad je Bog stvarao svijet: Bijae jutrom, te se Sunce zae / d
a die istim zvijezdama ko tada, / kad boja ljubav prvi put mae / te stvari divne.5 R
ibe, koje simboliziraju Krista, takoer se uzdiu iznad horizonta; Djevica - zvijee nj
egove majke, Djevice - nasuprot je, na descendentu, te dvije zajedno zibaju Zemlj
u. Venera, egzaltirana u Ribama, predstavlja boansku ljubav u prvom pjevanju istilit
a; u Raju Dante jasno pripisuje vlastitu pjesniku nadarenost zvijeu Blizanaca, znak
u koji vlada njegovim natalnim horoskopom. O slavno zvijee!, klie on, O mone zvijezde b
remenite svetom moi. Uza sve to smjestio je dva slavna astrologa u svoj poetski Pa
kao, a njihov grijeh nije toliko bila astrologija koliko oholost. Sam Dante, u s
vakom sluaju, nije dvojio o utjecaju zvijezda na ljudski ivot. Da nema utjecaja zv
ijezda, pisao je, djeca bi bila ista kao i roditelji - to je
1 Dante Alighieri, Boanska komedija, preveo Mihovil Kombol, MH, Zagreb, 1976.
110
SUDBONOSNO NEBO
okrenulo naglavce Augustinov argument o blizancima. Na ivot i ivot svih ivih bia, pisao
je, uvjetuju nebesa, to, kako je napisao u isti-litu, svako sjeme vode k nekom cilju
/ spram zvijezda to su pratnja mu u vijeku.6 Markov govor, upuen pjesniku u esnaesto
m pjevanju istilita takoer je ista izjava pravovjernog nauka o tom umijeu.
haucer, visoki dvorski slubenik za vrijeme Edvarda III, bio je upoznat s radovima
Ptolemeja, Alkabicija, al-Kindija, Masha'allaha i drugih, te duboko upuen u radov
e Bonattija i Mihaela kota. Njegova Rasprava o astrolabu, napisana oko 1391., za M
alog Lewisa, deseto-godinjaka koji bi mogao biti i njegov vlastiti sin, bavi se as
trologijom u svakom smislu, kao i tehnikalijama poput samog astrolaba. Njegov ra
d, koji je ostao nedovren, objanjava karakteristike znakova, podu-daranja s dijelo
vima ljudskog tijela i planetarne sate. Razmatrajui kako procijeniti je li neki a
scendent sretan ili nije, govori da u njemu ne smije biti zloudnog planeta (Marsa
ili Saturna) niti smije biti u aspektu s njima, ili u konjunkciji sa Zmajevim r
epom. Ipak, ako se u njemu nalazi sretni planet (Venera, na primjer), to e biti r
azlog za veselje. (Pojednostavljeno gledite, naravno, ali taj je njegov rad imao za
cilj uvesti u temu desetogodinjaka.)
Canterbuijjske prie pune su astrolokih predaja. Bestidna ena iz Batha pripisuje svo
ju pohotu Veneri, smionost Marsu a opu putenost svome ascendentu u Biku. Vaj!, zapo
mae ona, zar je ljubav grijeh tad, reci sada! / Svoj nagon uvijek slijedila sam st
oga / Po djelovanju ovog zvijea svoga.7 Uimo da onima s Merkurom u Ribama (znaku u k
ojemu je taj planet u padu) slabo ide u ljubavi jer su Ribe znak u kojemu je Vener
a egzaltirana; Venera, pak, pati i u Blizancima i u Djevici, kojima vlada Merkur
. Arcit u Vitezovoj prii savjetuje Palamo-nu da prihvati vladavinu zvijezda nad ovje
kovom sudbinom jer je nezaobilazna i savjetuje stoiko prihvaanje sudbine:
Strpljivo snosi ovdje ropstvo to, Zaboga, jer nam nema druge nade. Fortuna nam j
e dala ove jade. Poloaj nam slab il upliv zao
' Ibid.
7 Chaucer, Canterburyjske prie, preveo Luko Paljetak, Znanje, Zagreb, 1986.
111
BENSON BOBRICK
Saturnov na nebeska tijela dao Kob nam je ovu, protiv naeg mnijenja; To odredi na
m nebo pri roenju. Treba izdrat; tako je po svemu.8
Pria takoer objanjava planetarne sate i postupak izrauna sretnog ascendenta za elekt
ivni horoskop. U Odvjetnikovoj prii careva ki, gospa Constance zaruena je za turskog
sultana ali njezin otac proputa izabrati povoljno vrijeme za putovanje pa je nesr
etni ascendent pod kojim ono poinje dovodi do niza nesrea. Sve je to, reeno nam je,
savjesni astrolog mogao izbjei. Pravnici su pitali: Zar nije bilo filozofa [astro
loga] u cijelom tvome gradu [da odaberu bolje vrijeme]? Ovan se uzdizao s Marsom,
svojim vladajuim planetom, u Raku, znaku svoga pada, upravo kad se Constance ukrca
la, a slabi Mjesec, na katastrofalan je nain izlazio iz Ovna, mjesta uzajamne recepci
je, prema konjunkciji s Marsom. Ishod - eljeno vjenanje je propalo. Ne moemo uvijek z
nati kad Chaucer govori u svoje ime, iako je astrologija u Priama podcijenjena te
k iz usta sramotnih likova poput Frankli-na, koji se izruguje Mjeseevim postajama
. Chaucer sa aljenjem zakljuuje: Jer u njima je, ako blistav sjaj / Znade im itat, za
pisano, svima / Bez iznimke, kad umrijeti tko ima.
Neke pripovijesti, poput Prie opatikog sveenika, kao da su nebeske alegorije u kojima
sami likovi predstavljaju planete ili zvijezde. Na taj nain prividno priprosta se
oska pria o nadutom pjetliu koji s tekom mukom izbjegne postati lisiji plijen zrcali
trenutni poloaj zvijezda. Pria se zbiva 3. svibnja, govori nam Chaucer, sa Suncem
u Biku. Toan datum bio je 3. svibnja 1392. Pjetli (koji predstavlja Sunce) najavlj
uje prekid dana sedmerima svojim kokicama (Plejadama). Toga dana, lisica (Saturn
) pribliila se konjunkciji sa Suncem (dovodei pjetlia u rizian poloaj), ali Sunce je
spaeno pravodobnim dolaskom udovice i njezinih dviju keri, to odgovara izlasku Mjese
ca i dvostruke tezulje Vage. Opet, u Franklinovoj prii Chaucer nam omoguuje tono odreiv
anje datuma - Boi, 25. prosinca 1387. - kad je izuzetno visoka plima privremeno po
topila stjenoviti tjesnac britanske obale. U prii, arobnjak namjerava uiniti da se
1 Ibid.
112
SUDBONOSNO NEBO
obala pojavljuje pa nestaje, unaprijed razumijevajui utjecaj Mjeseca na plimu.
U Troilu i Kresidi, drugom Chaucerovu poetskom remek djelu, smjetenom u vrijeme T
rojanskog rata, trojanski astrolog Kalkas bjei kad po izraunima otkrije da e Grci pob
ijediti. Troilo je ivio u ljubavi sve dok je Venera bila u Kresidinoj sedmoj kui;
Pandarus je odabrao prenijeti poruku Kresidi kad je Mjesec bio u dobrom poloaju; lj
ubavnici su konzumirali svoju strast kad su se Jupiter, Saturn i Mjesec sastali
u Raku da uzrokuju bujice kie; a te noi Troilo se mogao samo nadati da e loi aspekti m
alefika u njegovu horoskopu kao i njegova spaljena Venera nekako biti prevladani p
od Jupiterovim blagotvornim zrakama. Jupiter ga iznevjeruje, Kresida je prisilje
na napustiti Troju u razmjeni zarobljenika, i na odlasku ali zbog prokletog zvijea po
d kojim je roena.
Gotovo svi koji su bilo to znali o astrologiji bili su ueni, kao to njena znanost n
alae. No neto od te uenosti znalo je procuriti u pojednostavljenom obliku. Najpopul
arnija dio predaje bio je lunarni te se bavio tumaenjem Mjeseevih mijena. Naravno,
sadnja prema mjeseevim fazama bila je uobiajena. Brzi ili rastui Mjesec, sve sjajni
ji, dobro smjeten i aspektiran, obino je pogodovao veini pothvata ili prigoda - osim
ako bi tko krvario; umni napor bilo je najbolje ulagati kad su Mjesec i Merkur
bili u prijateljskom aspektu ili obojica u znakovima kojima vlada Merkur. Dralo s
e da e frizura trajati ako Mjesec opada.
113
DRUGI DIO
Ima u astrologiji (priznajem) plitkih potoka kroz koje mladi poetnici mogu gacad;
ali ima u njoj i dubokih gazova preko kojih i divovi moraju plivati.
ELIASASHMOLE
114
115
esto poglavlje
116
Petnaesto i esnaesto stoljee s pravom su nazvani zlatno doba astrologije na Zapadu.
Do kraja renesanse astrologija je proela sve drutvene slojeve - od seljaka koji je
provjeravao ljetopis kako bi sadio prema Mjeseevim mijenama do papa i kraljeva k
oji su se oslanjali na smjernice sloenih prorauna okultnih vidovnjaka na dvoru.
Jedan je uenjak lijepo opisao ozraje tipine konzultacije u doba asnijih godina umijea
. Poput pacijenta koji posjeuje ordinaciju modernog zubara ili oftalmologa, pie, klij
ent koji prelazi preko praga astrologovih odaja u petnaestom ili esnaestom stoljeu
stupa u predjel koji mu se istovremeno ini neobinim i poznatim, prepun monih simbo
la i opremljen dojmljivim alatima. Soba za konzultacije sadravala je referentna dj
ela i instrumente kako bi uvrstila astrologo-vu profesionalnu vjerodostojnost - n
ebeski globus, na primjer, ili astro-lab i armilarnu sferu, kao i ljetopis s pla
netarnim tablicama i tablicama ascenzije (neophodna stolna referenca) rastvoren na
stalku. Tehniki podaci prikupljeni uz njihovu pomo biljeili su se na obrascu u koje
m su bili razvrstani po kategorijama. Oni su pomagali astrologu da odabere, orga
nizira i zabiljei znaajne injenice prema uvrijeenoj shemi koja podatke okuplja u smis
lenu mapu - biljeei znakove, kue, planete i njihove aspekte, Mjeseeve vorove, fiksne
zvijezde, dekanate (potpodjele svakog znaka), paranatellonte (zvijezde koje se u
zdiu s pojedinim stupnjem zodijaka), uglove karte i tako dalje.
117
BENSON BOBRICK
Ta mapa je, naravno, horoskop, to znai pogled na sat - a napose onaj trenutak u sa
tu kad se stupanj znaka uzdie iznad horizonta na nekom mjestu na Zemlji. Precizne
^ ga se moe usporediti s nebeskim satom koji prua sveobuhvatnu sliku osobe, njezin
a ivota i sudbine. Nezgode ili razvoj tog ivota obiljeeni su tranzitima i progresij
ama planeta, Mjeseevih vorova, uglova i drugih osjetljivih toaka, kao i smjerom zvi
jezda. Prije konane prosudbe, astrolog bi promotrio horoskop kao cjelinu, tempera
ment osobe koji horoskop otkriva i nain na koji se taj temperament izraava. Ascend
ent i njegov vladar (ili vladajui planet) smatrao se tih dana vanijim od Sunca i n
jegova znaka i osnovnog digniteta planeta (osnaenog znakom, egzaltacijom, triplic
i-tetom, terminusom i faciesom), vanijim od kua i aspekta. Astrolozi su priznali d
a naslijede, okolina i obrazovanje igraju ulogu, ali u konani-ci vlada vrijeme roe
nja. Nagrada za trud nije bila samo prodorna analiza neijih najskrovitijih osobin
a, s vrlinama i manama, ve i predvianje kakav e biti ivot. Kako ete ga vi ivjeti (ako
vjerujete u slobodnu volju) ovisilo je o vama.
Sve se to inilo za svaku osobu posebno. Struno govorei, sukladno sistemu kua horosko
pa, ne postoji dvoje ljudi, osim onih roenih u razmaku od etiri minute na istome m
jestu, koji bi mogli polagati pravo na istu sudbinu. ak je i medu blizancima takv
a istovjetnost rijetka.
Druge dvije vrste konzultacija, kao to smo vidjeli - zvane horama i elektivna - bile
su uobiajene dok je astrologiju jo odlikovala strunost i ugled. Horarni horoskopi d
aju odgovore na pitanja - bilo koje vrste, od ishoda bitke do izgleda za putovan
je - na temelju poloaja nebeskih tijela u vrijeme kad je pitanje postavljeno ili
primljeno. Elekcije su pruale sredstvo izbora povoljnog trenutka za bilo koju vrs
tu djelovanja ili poduhvata.
Kad se sve to uzme u obzir, izrauni su zahtijevali struno znanje matematike, sfern
e geometrije, astronomije, trigonometrije, geometrije i tako dalje, te stalno uen
je u trajnom procesu, premda su zraili nekom maginom aurom sveenikog ina i arolije.
To ne znai da su astrolozi uvijek znali o emu govore. U svim boljim obiteljima, bilj
ei Jakob Burckhardt u svome velikom djelu Kultura renesanse u Italiji,9 podrazumij
evala se izrada horoskopa djece, a
1 V. u nas prijevod Milana Preloga, Matica hrvatska, Zagreb, 1953. (Red.)
SUDBONOSNO NEBO
ponekad bi se dogodilo da ovjek proivi pola ivota progonjen uzaludnim oekivanjima do
gaaja koji se nikad nee dogoditi. Nesumnjivo, mnoga se predvianja nisu obistinila, p
remda ta predvianja, da zbune povijest, nisu brino sauvana poput onih koja su se ob
istinila. Astrologija je, naravno, imala svoje protivnike, premda oni, koliko go
d bili briljantni, nisu bili toliko uvjerljivi. Talijanski ljubavni pjesnik Fran
ces-co Petrarca, na primjer, imao je osobne zamjerke na astrologiju, to umanjuje
snagu njegove kritike. Godine 1350. pripala mu je ast, ini se, da odri slubeni govor
prilikom postavljanja novog vojvode od Milana, te se on, prema svom obiaju, teko n
amuio sastaviti savren govor na latinskome. Bio je napol govora kad ga je slubeni as
trolog -ija je zadaa bila najaviti toan trenutak nastupa novog vojvode - pokuao prek
inuti jer se govor oduio. Pred zapanjenim pogledom okupljenog mnotva, njih su se d
vojica stala nedostojno prepirati, no astrolog je, naravno, pobijedio: bez obzir
a na to koliko je vojvoda moda cijenio Petrarcinu rjeitost, elio je biti siguran da
e na svoj poloaj stupiti u povoljnom trenutku. Ishod je bio taj da su Petrarci ost
ali raz-derani ostaci njegova govora.
Znaajniji protivnik bio je Pico della Mirandola, renesansni humanist i ovjek encik
lopedijske naobrazbe, koji je nakon lutanja velikim sveuilitima Europe - gdje je s
tudirao grki, latinski, hebrejski, sirijski, arapski, filozofiju, znanost i kabal
u - odluio odrati devet stotina teza protiv svih pridolica u javnoj raspravi u Rimu
. Kad je trinaest od tih teza papa Inocent VIII osudio kao heretike, pognuo je sv
oju kanjenu glavu, unitio svoja poetska djela, odrekao se bezbone znanosti i odluio p
osvetiti starost obrani kranstva od idova, muslimana i astrologa. Piu je proreeno (od
astrologa Luciusa Bellantiusa iz Sie-ne) da e umrijeti u trideset prvoj godini. P
oput Cicerona, Pico je takvo proroanstvo smatrao nepoeljnim i ono ga je odvratilo
od astrologije. Obasuo ju je bujicom pogrda, koristei sve stare argumente, od koj
ih je neke probrao od Augustina, no opet, kao i u Ciceronovu sluaju, to nije spri
jeilo ostvarenje predvianja. Niccolo Machiavelli, pak, bio je jedan od onih otroumn
ih realista koji su prihvatili astrologiju a da nisu bili sasvim sigurni kako on
a djeluje. Odakle dolazi, ne znam, napisao je, no drevni i suvremeni primjeri dokaz
uju da se nikad nije dogodio velik dogaaj ni u kojem gradu ili zemlji a da ga nis
u pretka-zali ga taci, najavila otkrivenja ili predznaci i drugo nebesko znamenj
e.
118
i
119
BENSON BOBR1CK
Astrologija toga doba bila je na strani znanosti, a njeni protivnici esto su se slui
li praznovjernim predrasudama koje su brkale matematiku s magijom, a prouavanje n
eba s idolopoklonikim oboavanjem zvijezda. Neki od najveih znanstvenih umova toga do
ba vjerovali su u to umijee, biljei neki posramljeni povjesniar, i dok prelistavamo n
jihove knjige, primijetit emo, na svoje iznenaenje, da su veina tih astrologa otroum
ni pisci; s druge strane, preesto susreemo anti-as-trologe koji su istovremeno nez
nalice i glupani. Postoje brojni razlozi za to. Biti uvrten medu profesionalne as
trologe u esnaestom stoljeu znailo je ovladati astronomijom i matematikom... Da bis
te bili protivnik astrologije, morali ste samo znati dovoljno latinskog da proita
te Pia i samete njegove argumente. No, kao stoje razborito rekao jedan astrolog iz e
snaestog stoljea, astrolog nije boanski prorok, ve jednostavno uen i obrazovan ovjek,
koji moe pogrijeiti poput drugih ljudi. Tko se ne bi izgubio izmeu mnogobrojnih sje
na; tko ne bi zalutao u zavijucima takva zakrivljenog labirinta?'
Medu onima koji su rijetko zalutali bio je Marsilio Ficino, jedan od najveih liko
va talijanske renesanse. Roen u Figlineu u Italiji, 19. listopada 1433., Ficino j
e uio pravo, medicinu, teologiju i glazbu. Rano se proslavio obnovom klasinog obra
zovanja pod patronatom Cosima de'Medicija (Cosima Starijeg). On gaje mudro izabr
ao za glavara svoje nove Platonske akademije u Firenzi, koja je postala samo sre
dite onodobne znanosti i umjetnosti. irokogrudnou od koje bi moderni znanstvenici po
zelenjeli od zavisti, Cosimo gaje smjestio u vilu u Ca-reggiju, na rubu grada, i
podmirivao trokove njegovih znanstvenih pregnua dovoljno dareljivim iznosima da ga
oslobodi svake materijalne brige. Od 1459. nadalje, Ficino se mogao baviti svoj
im neprocjenjivim radom u udobnom i idilinom okruenju te se posvetiti prevoenju mno
gih novootkrivenih tekstova.
Na Cosimovu molbu, Ficino se prihvatio latinskog prijevoda svih Platonovih djela
; preveo je niz hermetinih tekstova (duboko proetih astrologijom) pripisanih Herme
su Trismegistosu, legendarnom egipatskom mudracu; djela Sinezija iz Kirene, Psel
a, Jambliha, Porfirija, Prok-la, Plotina, Teona iz Smirne i Dionizija Areopagita
, Homerske himne, Hesiodovu Teogoniju i Pitagorine Zlatne misli. Njegov vlastiti
rad obuhvaa Tri knjige ivota, Kransku religiju i nedovren komentar na Poslanicu svet
og Pavla Rimljanima, uz razna izdanja obilne prepiske
120
SUDBONOSNO NEBO
objavljene po njegovoj smrti. Zareeni sveenik i kanonik firentinske katedrale, Fic
ino je ustrajao u uvjerenju da ne postoji nesklad izmeu klasinog uenja i kranske obja
ve te je u vlastitim spisima spajao svoja vjerska uvjerenja s astrologijom, alke
mijom i magijom. Odravao je vjeni plamen pred Platonovom bistom u svojoj radnoj sobi
i smatrao da Platona treba itati u crkvama, a Sokrata je smatrao Kristovim preth
odnikom. Na neki je nain zaarao cjelokupni intelektualni ivot Firenze, a mnogi uenja
ci i umjetnici, koji su utjelovljivali renesansnu umjetnost i misao na njihovu v
rhuncu - Lorenzo de Medici (kojemu je bio privatni uitelj), Alberti, Poliziano, L
andino, Botticelli, Michelangelo, Rafael, Tizian, Dtirer (u Njemakoj) i drugi - b
ili su nadahnuti Ficinovim radom. On je bio njihovo sredite, a oni su bili sredite
renesanse.
U inozemstvu se dopisivao sjohnom Coletom, dekanom Katedrale svetog Pavla u Lond
onu, kancelarom francuskog parlamenta, kraljem Matijom Korvinom u Maarskoj i s nj
emakim humanistom Johan-nom Reuchlinom. Premda Ficino nije prvi oivio prouavanje Pl
atona, Europa se prvenstveno preko njega potpuno probudila za platonsku misao.
Nizak, sitan ovjek plave kovrave kose, visoka ela i glatke ali rumene puti, Ficino
je u svakom sluaju bio istanan i umjeren ovjek jednostavnih ukusa, s nepcem za dobr
o vino. Premda prirodno rjeit, neznatno je zamuckivao i uljetao izgovarajui slovo s,
a s vremenom postao i lagano pogrbljen od znanstvenog rada. Premda srdaan i veseo
u drutvu, ponekad bi se umrtvio u samoi, udubljen u sjetne misli, koje je pokuao odag
nati energinim posveivanjem poslu. Veina njegovih bliskih prijatelja bili su mukarci
, no ini se da je u privatnom ivotu eznuo za sublimacijom svojih strasti, koje su,
navodno, bile homoerotske prirode. Upravo je Ficino skovao izraz 'Platonska ljuba
v' kako bi izrazio temeljnu estitost sjedinjenja kojem je teio.
Ficinova misao bila je temeljno oblikovana djelom ijoj je obnovi i oivljavanju pri
donio. Njegov je ivot u tom smislu bio od jednog komada. U Timeju Platon govori o
planetima kao utjelovljenjima duhovnih inteligencija, koje ih obdaruju boanskom
vlau i moi. Nesmetan tok njihova gibanja, pie on, postavljenje kao znak i obrazac na n
ebesima, koji usmjerava nemirne obrate u naem razumu, koji su
121
BENSON BOBRICK
srodni njima, tako da steknemo predodbu o tome kakvi bismo trebali biti. To je tvo
rilo dio Ficinova uvjerenja. Kod Plotina je pak naao: O planetima moemo misliti kao
p slovima koja se uvijek iznova ispisuju na nebu. Oni koji znaju itati tu vrstu
pisma... mogu proitati budunost iz njihovih oblika, otkrivajui to je naznaeno. A tako
je vjerovao i Ficino. U mitu o postanku u Corpus Hermeticumu, pak, pronaao je sli
ku ovjeka kakvog je stvorio ili zamislio Boanski um, s utisnutim svojstvima sedam
planeta koji upravljaju njegovom sudbinom na zemlji. Ipak, u prirodi tog stvaran
ja je apsolutna sloboda od boanskog u kojoj sudjeluje i ovjek te, djelujui iz besmr
tnog dijela svoje due, tei ostvarenju neposrednije spoznaje Boga. Bila je to potaj
na nada Ficinova ivota.
Ficino je, kao vjet astrolog, tono predvidio da e Giovanni de'Me-dici, praunuk njeg
ova prvog velikog pokrovitelja, jednog dana postati papa (1513. ustolien je kao p
apa Leon X), i redovito je davao astro-loke savjete prijateljima. Bio je zaokuplj
en snagom Satuma u vlastitom horoskopu te je itav ugoaj i tijek svoga ivota pripisa
o njegovu utjecaju, u dobru i u zlu. Jednom se u pismu poalio prijatelju: ini se da
je Saturn utisnuo u mene peat melankolije od samog poetka. Muio se pod njegovom tein
om, no napokon je otkrio da mu samo duboka predanost donosi nadahnue i oslobaa ga
njegove zloudne moi. I doista, obdario gaje ozbiljnom naravi, snanim osjeajem odgovo
rnosti i odveo ga u pravcu znanstvenog i kontemplativnog ivota. U tome navlastito
m smislu, Ficino je vjerovao da svatko treba slijediti svoju zvijezdu, ili suraivat
i sa svojom nebeskom moi: Nebesa e poduprijeti tvoje pokuaje, pie prijatelju, i nagradi
t e tvoj ivot u o noj mjeri u kojoj bude slijedio pokroviteljstvo vladara svog roenj
a, osobito ako je taj platonski nauk toan... da svaka osoba pri roenju dobiva jedn
og posebnog demona, uvara svog ivota, koji joj je dodijeljen kao osobna zvijezda i
pomae mu u svakom zadatku koji su mu nebesa pri roenju namijenila.
Na koncu, sama astrologija bi mogla... biti opravdana samo ako osigura neka sreds
tva ili smjernice kojima bi ljudska dua poela spozna-vati sebe kao sliku Boga. Nita
od toga nije bilo nespojivo s astralnom magijom, koju je Ficino takoer prigrlio.
Jer, mislio je da nije mogue da neki materijalan in, pokret ili dogaaj postigne potp
unu ili savrenu uinkovitost osim ako ga sa svih strana ne vodi nebeski sklad.
122
SUDBONOSNO NEBO
Pomou rituala koji usmjeravaju astralne sile, ljudski se duh moe povezati s duhom
nebesa i primiti darove svoga navlastitog planeta koji vibrira u suglasju, poput
dviju struna na lutnji.
Potrebna je svojevrsna domiljatost da bi se horoskop protumaio s dosljednom tonou, al
i vjerodostojnost i tonost ne daju uvijek ispravno tumaenje. To je tako u svim zna
nostima, naravno, pa i u medicini - kao to svatko zna iz pogrenih dijagnoza bolest
i. Neki astrolozi, poput Abu Ma'shara, Guida Bonattija i Lue Guarica, ini se da su
znali to rade, barem u vlastitim okvirima. Drugi su bili jedva, ili jedino domilj
ati - bez potrebnog znanja i vjetine. Ipak, literatura obiluje zapanjujuim priama.
Na primjer, 1514., pet godina prije nego to se spremio oploviti kuglu zemaljsku s
a svojih pet brodova, Ferdinand Magellan sreo je astrologa Ruya Faleira u sjever
nom Portugalu, pa su zajedniki pokuali odrediti gdje bi se mogli nalaziti Moluki ot
oci. Njihova astronomska i zemljopisna nagaanja smjestila su ih u podruje otkriven
og svijeta to gaje papa Ugovorom iz Tordesillasa dodijelio panjolskoj, pa su se za
putili u panjolsku po podrku. Dobivi je, opremili su svoje brodove, a u rujnu 1519.
, tik pred ukrcaj, Magellan je pozvao Faleira da se pridrui pohodu. Faleiro je to
odbio. Nedugo prije toga sastavio je horar-ni horoskop putovanja pomou kojeg je
predvidio ne samo njegovu konanu slavu ve i krvoprolie koje e snai posadu pri jednom
iskrcavanju, na nekom od morskih otoka. Dne 20. rujna brodovi su odjedrili, a u
sljedeih osamnaest mjeseci njihov odluni kapetan otkrio je tjesnace koji su ponije
li njegovo ime, nazvao ocean Pacifikom, prebrodio zatija i oluje, spasio se od iz
gladnjivanja jedui sirovu goveu kou i piljevinu te se, obnovivi zalihe na otoku Guam
u, iskrcao sredinom oujka na Filipinima. Ondje se Magellan nepromiljeno umijeao u s
ukob suparnikih plemena i 27. travnja 1521. na otoku Mactanu bio ubijen zajedno s
mnogim svojim drugovima.
Osim takvih izvjetaja od povijesnog znaaja, postoji nepresuno obilje upozoravajuih p
ria (od kojih su neke i bajkovite, naravno) to podravaju uvjerenje u neizbjenost sud
bine.
Svi znaju, ili su neko znali, za priu o bagdadskom trgovcu koji je jednog dana pos
lao svoga slugu na trnicu, gdje je ovaj doznao kakav
123
BENSON BOBRICK
ga usud eka. Sluga je pohitao poneto kupiti, ali se ubrzo vrati drui, blijed kao krpa
. to se dogodilo? upita ga gospodar. Sluga odgovori: Na bazaru sam naletio na enu,. N
o kad sam se okrenuo i pogledao je, vidio sam lice Smrti. Pogledala me ravno u oi
i priprijetila mi. Gospodaru, molim vas, posudite mi svoga konja, jer moram hit
ro pobjei. Kamo e otii? upita ga. U Samaru, gdje nee ni pomisliti da me trai. I tak
onja i odjae najbre to je mogao. Sutradan gospodar sam ode na bazar i ugleda Smrt u
gomili. Zato si zaprijetila mom slugi? odvano je upita. Ona ga pogleda i nasmijei se
: O, to nije bila prijetnja, nego izraz iznenaenja. Zaudila sam se to ga vidim u Bag
dadu, jer veeras imamo sastanak u Samari.
Postoji neka ironina fasciniranost takvim priama koju nitko ne moe izbjei, jer je ug
odno i u isti mah strano zamiljati da prividnim kaosom ivota upravlja toan i zakuast
plan. Tommaso Campanella, u djelu objavljenom 1629. u Lyonu, kae nam da je znamen
iti astrolog Valentin Naibod predvidio vlastitu nasilnu smrt i uzaludno je pokuao
izbjei zakljuavi se u kuu. Lopovi su, vidjevi da je kua potpuno zatvorena, pomislili
da nikog nema kod kue i provalili. Zatekavi Nai-boda, proboli su ga prije nego to s
u pobjegli s njegovim stvarima. Drugi adept toga doba, Bartolommeo della Rocca,
jednako je tako, prema prianju, predvidio da e biti ubijen udarcem u glavu. Kako s
e pribliavao taj dan, dakako, smanjilo mu se pouzdanje u vlastitu vjetinu i, u str
ahu od dogaaja, u nadi da e ga izbjei, poeo je (poput Mihae-la kota) nositi metalnu p
loicu ispod kape. To ga nije spasilo, jer se dogovorenog dana na njegovim vratima
pojavio prodava trijea, za kojeg je mislio da ga poznaje, a ovaj ga je iz nepoznat
og razloga udario tapom po sljepooici. Ta neobina pria slina je onoj o uenjaku Jo-hann
esu Stoeffleru, koji je predvidio da bi odreenog dana mogao biti zgnijeen. Iz sigu
rnosnih razloga odluio je taj dan provesti kod kue, a da mu proe vrijeme, pozvao je
neke uene prijatelje na razgovor uz kale vina. Tijekom rasprave posegnuo je za tek
im sveskom da rijei neko pitanje, kad itav zid knjiga popusti i poklopi ga.
Nauk koji se vee uz Nostradamusa - lijenika Henrika II, Franje II i Karla IX od Fr
ancuske - od upitnog je interesa, djelomice stoga to se u vezi s njegovim navodni
m moima predvianja pretjerivalo posljednjih petsto godina. U nejasnim i nezgrapnim
stihovima navodno je prorekao uspon Olivera Cromwella u Engleskoj, Veliki poar u
Londonu
124
SUDBONOSNO NEBO
1666., roenje Napoleona i brojne dananje ratove. S obzirom na Veliki poar, njegovo
proroanstvo glasi: Krv pravednih trai / to se iz Londona iri, / koji mora vatrom zbri
san biti. / U godini koja triput dvadeset i est... Za druge stihove, u to doba nes
hvatljive, kasnije se smatralo da su proroanstvo Krimskoga rata.
U triput sto godina Medvjed Napast e Polumjesec; No ako Pijetao i Bik se udrue Med
vjed nee prevladat; Za dvaput deset godina opet Nek islam znade i strahuje; Kri e s
tajat, Polumjesec gasnut, Rasplinut se i nestat.
Godine 1853. Rusija (Medvjed) napala je Tursku (Polumjesec) a Pijetao i Bik (Fra
ncuska i Engleska) udruili su se da spase Tursku. Unato tome, Polumjesec se ugasio
. Takva proroanstva, ipak, nije mogue smatrati vjerodostojnima samima po sebi. Dov
oljno zagonetna da mogu znaiti bilo to, ili nita, njihovo predvianje nije se razliko
valo od gatanja iz ivotinjskih iznutrica, kao to su to radili proroci republikansk
og Rima.
Nostradamus je isto tako sastavio predvianja za Katarinu Medici dok je ova bila k
raljica Francuske, no ona je bila sklonija savjetu Rug-gierija Starijeg, koji je
predvidio glavne dogaaje njezina ivota, s tonou, pie francuski romanopisac Honore de
lzac, koja e i nevjernike dovesti u oaj. Ruggieri je predvidio nesree koje su, za ops
ade Firenze, utjecale na njezinu mladost, kao i na udaju za francuskog princa, n
jegov neoekivani uspon na prijestolje te broj i spol djece koju e roditi. Tri njez
ina sina, bilo joj je reeno, vladat e nakon nje, a njezine e dvije keri takoer postat
i kraljice. No nitko od njih nee imati djece. I to se pokazalo potpuno tonim, pie Bal
zac, pa su mnogi povjesniari to smatrali proroanstvom izreenim nakon dogaaja.
Drugi veleugledan astrolog u to doba bio je Lua Guarico, koji je jo oiglednije doka
zao svoju vjetinu u_ brojnim sluajevima, a sluio je kao dvorski savjetnik Katarine
Medici, kao i nekolicine papa. Predvidio
125
BENSON BOBR1CK
je poraz Franje I u bitci kod Parije; smrt vojvode od Bourbona na zidinama Rima
tijekom pljake 1527.; pad Giovannija Benvoglija (Signo-rea Giovannija II), tiranin
a iz Bojogne; izbor Alessandra Farnesea za papu; kao i promiskuitetno papinstvo
Giulija de Medicija, koji je kao Klement VII bio otac brojnoj vanbranoj djeci. Do
danas, povjesniari su ih otkrili dvadeset devetero. U meuvremenu, kad je Farnese
postao papa Pavao III, imenovao je Guarica biskupom od Giffonija, i u travnju 15
43. dao mu zadatak da odredi povoljan trenutak polaganja kamena temeljca za novo
, Farneseovo krilo vatikanskog kompleksa u Rimu. Trenutak je odreen, i im je astro
log uzviknuo da gradnja moe poeti, Ennio Verulano, veleuvaeni kardinal Albana, odjev
en u bijelu stolu s crvenom tijarom na glavi, smjesta postavi u temelj veliki mr
amorni blok, prekrasno uglaan i s ugraviranim papinskim grbom.
Ipak, Guaricova pronicavost nije bila uvijek cijenjena, a njegova ga je iskrenos
t dovodila u opasnost. Jedan nezadovoljni klijent, Giovanni Ben-tivoglio, doznavi
da e mu uskoro netko preoteti vlast, Guarica je vezao uzetom i puna dva dana ost
avio da se ljulja nad zavojitim stubama kule, udarajui o zidove. Unato tome, Guari
co je 1552. prilino hrabro tiskao svoje tumaenje horoskopa brojnih znamenitih ljud
i, ukljuujui pape, kardinale, vladare i znamenite umjetnike i uenjake - od kojih su
neki jo bili ivui. Knjiga horoskopa slavnih pokrenula je obiaj i ubrzo su uslijedil
e sline knjige Francisca Giuntinija iz Firenze i Girolama Carda-na iz Milana. Pot
onji je analizirao horoskope stotinu istaknutih pojedinaca, ukljuujui Erazma, Albr
echta Diirera i Henrika VIII.
Godine 1555. nastalo je moda najznamenitije Guaricovo proroanstvo. Na zahtjev kral
jice Katarine Medici, upozorio je kralja Henrika II Francuskog, tada starog trid
eset sedam godina, da e otprilike u etrdeset drugoj godini ivota biti u opasnosti d
a bude ubijen u pojedinanoj borbi u zatvorenom prostoru ranjavanjem u glavu. Dogodi
lo se da je iste godine francuski astrolog Nostradamus takoer predvidio nain na ko
ji e kralj umrijeti. To je zanimljivo zato to je to bilo njegovo jedino dokazano p
roroanstvo. Meutim, bilo je dovoljno potanko da nas zapanji. Godine 1555. u njegov
oj se slavnoj knjizi proroanskih stihova pojavila sljedea ka trena: Le Lyon jeune l
e vieux surmontera, / En champ bellique par singulier duelle, / Dans cage d'or l
es yeux lui crevera, / Deux classes une puis mourir mort cruelle. (Mladi e lav nadv
aladati staroga na turniru u pojedinanoj borbi.
126
SUDBONOSNO NEBO
Kroz zlatni kavez svojih oiju bit e proboden. Dvije e rane postati jedna, a uslijed
it e strana smrt.) Henrik nije bio spomenut poimence, no bio je smjesta prepoznatlji
v, ne samo zbog svoje pozlaene kacige ve i zbog zlatnog lava na svome grbu.
Kobna godina je stigla, i u lipnju 1559. kralj je slavio udaju svoje keri Elizabe
te Valois za kralja Filipa II panjolskog. Kao dio sveanosti, odluio je odrati trodne
vni viteki turnir u kojem je i sam elio sudjelovati. Za tu je priliku ulica St. An
toine ispred Tournellesa raiena, njen je plonik raskopan i podignut je veliki drveni
amfiteatar za gledatelje. Prvi srpnja bio je posljednji dan gozbi, i nakon niza
natjecanja stigao je veliki dogaaj. Henrik se osobno pojavio u svome kraljevskom
oklopu, s prepoznatljivom zlatnom kacigom, na turskome pastuhu to ga je netom bio
dobio na poklon od vojvode od Savoje. Pridruivi se nekolicini plemia koji su se pr
ijavili za natjecanje, Henrik je sudjelovao u tri propisana kruga, i u prva dva
je pobijedio. No u treem krugu, protiv Gabriela Montgomervja, kapetana njegove vl
astite kotske garde, gotovo je oboren s konja. Odluan da se pokae boljim, ustrajao
je na drugom pokuaju, premda gaje kraljica preklinjala da prestane, a Montgo-mery
se sam ponudio odstupiti. No kralj nije elio popustiti.
Jo jednom njih dvojica zauzela su poloaje, propela i zatim podbo-la konje, U bijes
nom srazu, obojica su skrhali koplja, ali pritom se kraljev vizir otvorio, a ive
rje Montgomervjeva koplja probolo mu je oi sve do mozga. Dok je urlao u agoniji o
dnijeli su ga s polja, a glasnik je smjesta pozvao poznatog anatoma Andreasa Ves
aliusa iz Bruxellesa da mu pokua spasiti ivot. Versalius je stigao 3. srpnja, no n
ije znao to uiniti. U pokusnoj operaciji bilo mu je dozvoljeno otvoriti lubanju ne
davne rtve ubojstva, kako bi srebrnom iglom proao kroz mrtvaevo oko. No kraljev je
sluaj bio oigledno beznadan. U poludelirinom stanju, skrueno se udarao u prsa, zakli
njao da e iskorijeniti herezu, zavjetovao se otii na hodoae u Bogorodiino svetite pokra
j Orlean-sa i zazivao svoju ljubavnicu Dianu od Poitiersa, koju je kraljica odlun
o izbacila iz prostorije. Ujutro 10. srpnja primio je posljednju pomast i u jeda
n sat poslije podne umro.
Kralj Francuske poginuo je u godini koju je predvidio Guarico i na nain koji je o
pisao Nostradamus. to su to njih dvojica vidjeli u kraljevu horoskopu? Jedna suvr
emena astrologinja pokuala je tome ui u trag djelomice temeljei svoju analizu na Fi
rmiku Maternu. Henrikovo
127
BENSON BOBRICK
Sunce i Mjesec, kae nam ona, bili su u kvadratu sa Satumom, to uvijek nagovijeta na
silnu smrt, a Mars u kvadratu s Jupiterom u estoj kui (koja opisuje bolest). U god
ini njegove smrti ascendent je u primarnoj direkciji ili progresiji doao u konjun
kciju s Marsom, koji je bio u kvadratu s njegovim Suncem u Ovnu i u opoziciji Sa
turnu, koji usto vlada osmom kuom. Saturn u tranzitu bio je tono u konjunkciji sa
sretnom tokom i Zmajevom glavom, sjevernim vorom Mjeseca. Napokon, kraljev je asce
ndent bio blizu Plejada, a Mars na maglici zvanoj Raje oko u Raku, koji oboje, tr
adicionalno, ugroavaju vid. Kad sve zbrojimo, ti imbenici po znaku i aspektu ukazu
ju na ranu na glavi koja uzrokuje sljepilo. tovie, ranije te godine dogodila se po
mrina u vrijeme kraljeva roendana, koja je pala na njegovu konjunkciju Sunca, Mjes
eca i Venere u dvanaestoj kui.
Prosudbu tonosti te analize moramo prepustiti onima koji bi to mogli znati.
Ipak, da se moglo dobiti drugo miljenje, nitko u to doba ne bi bio pozvaniji za t
o od Girolama Cardana iz Milana. Astrolozi su esto bili ljudi velikih sposobnosti
i izvan svoga podruja, no po obuhvatnosti svoga genija Cardano je vjerojatno nad
maio sve svoje kolege. Osim strunosti u divinaciji, pomogao je postaviti temelje m
oderne algebre, rastumaio pravila rjeavanja kubnih jednadbi, ovladao podrujima od fi
lologije do perspektive i izumio univerzalni zglob. Uivao je dobar glas i kao lij
enik. Medu prijatelje i pokrovitelje mogao je ubrojiti kardinale, nadbiskupe, gen
erale i vladare: Andreu Alciatija, vodeeg pravnika toga doba, Vesaliusa najistakn
utijeg anatoma; protestantske plemie engleskog dvora Edvarda VI, francuskog velep
oslanika u Engleskoj i Johna Hamiltona, posljednjega katolikog nadbiskupa St. And
revvsa u Edinburghu. Takoer je napisao niz popularnih knjiga, a neki od njegovih
uenika izgradili su istaknute karijere, poput Ludovi-ca Ferrarija, profesora mate
matike na milanskom sveuilitu. Razliiti su ga europski dvorovi - danski, kotski, man
tovski i francuski medu inima - pokuali namamiti u svoju slubu unosnom plaom, a mog
unost promaknua stigla je i od pape Pavla III i pape Pija IV. Iz njegove autobiogr
afije doznajemo i da je bio vjet maevalac, dobar ribi, dobar zborski pjeva, i da je
nadvladao brojne tjelesne nedostatke svakodnevnim predanim vjebanjem. Izrazito je
pazio na prehranu i, ispred svoga doba, naglaavao vanost voa, povra i ribe.
128
SUDBONOSNO NEBO
Pa ipak, aa gorine uvijek je bila puna. Roen u Paviji kao izvanbrani sin, Cardano je
bio neeljeno dijete. Majka gaje pokuala pobaciti i kad se rodio tono na vrijeme nak
on tri dana poradanja, izaao je gotovo mrtav. Lijenici su ga smjesta uronili u lavor
toplog vina da ga oive, a kad je zaplakao s prvim dahom - u 6 i 40 ujutro 24. ru
jna 1501. - oba svijetlea tijela [u njegovu horoskopu] bila su u padu, kae nam, i nij
edno nije bilo aspektom povezano s ascendentom, a bila su u estoj i dvanaestoj kui
. Da stvari budu gore, Mars je bio u kvadratu s Mjesecom. Ipak, Sunce, oba zloudna
planeta te Venera i Merkur bili su u ljudskim znakovima, dodaje, pa barem nisam roe
n kao udovite. Ipak je, poput Ficina, mucao (znaajka naslijeena od oca), imao je neob
ino oblikovane ruke i stopala, i neku nasljednu slabost koja mu je prijeila normal
an seksualni ivot prije trideset prve godine.
Mladost mu je bila grozniava i od poetka mu je zdravlje bilo krhko. Roditelji su g
a davali od jedne dadilje drugoj, a kad je jedna dadilja umrla od kuge, umoili su
ga u ocat radi dezinfekcije prije nego to su ga dali drugoj. Kad je imao osam go
dina gotovo je umro od dizente-rije, i budui da je bio sklon nezgodama pao je niz
a stube i slomio lubanju. Nekoliko mjeseci kasnije u glavu ga je pogodio kamen.
Bio je pomalo hipohondar, tijekom ivota na razne naine pogoen loom probavom, bronhit
isom, gnojnim upalama, gihtom, hemoroidima, lupanjem srca, nesanicom, mokranom in
fekcijom, ekcemom, vrbancem i dvaput je obolio od kuge. Muila ga je, kako nam kae,
tragina strast, tako junaka koja ga je navodila na samoubojstvo. Njegova majka bila
je pomalo hladna, iako naglaeno pobona; njegov otac, istaknuti pravnik, bio je pal
jiviji i pokuao je prenijeti sinu svoja znanja. Od desete godine Cardano je sluio
kao njegov pa, nauio latinski, grki, klasinu astrologiju i prvih est Euklidovih knjig
a pod njegovim vodstvom, a na sveuilitima u Paviji i Padovi stekao je diplome iz m
edicine i umjetnosti.
Nijedan student nije vie obeavao. Ipak zbog njegova nezakonitog roenja Lijeniki zbor
u Milanu ga je iskljuio, pa je postao otrovni kritiar te medicinske elite i godina
ma je morao zaraivati za ivot kao siromani seoski lijenik. S vremenom su mu njegovi
talenti prokrili put, no dok je stjecao poloaj zbog razdraljive je naravi nizao nep
rijatelje. Imao je brojne bliske susrete sa smru, Inkvizicija gaje uhitila jer je
nesmotreno napravio Kristov horoskop, i imao je dva samovoljna si-
129
BENSON BOBRICK
na, od kojih se jedan snalazio kao sitni lopov, a drugi je osuen na smrt te mu je
odrubljena glava jer je otrovao enu kolaem ukraenim bijelim arsenovim trisulfidom.
Card^ano je bio osjetljiv na znamenje, a prisjetio se daje na dan roenja svoga s
ina zabrinuto opazio djetetove male, bijele, nemirne oi, dva spojena prsta na lijev
oj nozi, kao i to da je dijete bilo gluho na jedno uho. U trenutku kad su ga pod
igli iz krstionice, u sobu je uletjela velika osa, dvaput preletjela bebinu koli
jevku i glasno zujala kao da udara u bubanj. Cardano se sjea i da je imao muan predo
sjeaj da e mu sin doivjeti nasilnu smrt. Godinama kasnije, na dan kad je njegov sin
uhapen, najednom prstu njegove ruke pojavila se crvena mrlja u obliku bodea.
Sve u svemu, Cardano je bio sklon usamljenikom ivotu, koliko god mu je to javna ka
rijera doputala, i uivao je u svome domu nakrcanom kunim ljubimcima, medu kojima je
bilo kunia, koza i roda. ahovski majstor, volio je igre na sreu, i po vlastitom je
priznanju bio roeni kockar - premda vjerojatno nitko iv nije bio bolji od njega u
izraunu vjerojatnosti u kartakim igrama i kockanju. Iako je jednom prokockao enin
nakit, dobivao je jednako esto kao stoje gubio, a povremeno se i uzdravao kockarsk
im dobicima. Kad je gubio, bilo gaje bolje izbjegavati. Jednom prilikom, u dobi
od dvadeset osam godina, u Veneciji za svetkovine Bogorodiina roenja, pripovijeda na
m, oinuo sam maem lice ovjeka koji me prevario na kartama. Bio sam u njegovoj kui, a
on je imao dva pratioca. Dva su koplja visjela s grede a ulazna su vrata bila za
kljuana. Uperio sam ma prema dvojici [pratilaca] i zaprijetio im da u ih ubiti ako
ne otkljuaju vrata. Car-danova knjiica o znanosti igara puna je zanimljivih podatak
a o kockarskim trikovima (poput uporabe nasapunanih karata) i opisuje naj-razliit
ije kartake igre - panjolske, francuske, njemake i talijanske -koje su se igrale u
to doba. Iz raznih je razloga volio svijet kocke. Za kockarskim stolom, zapisao
je, ovjek ne samo da zaboravlja svoje brige i osvjeava duh, ve prijatelji i poznanic
i nesvjesno otvaraju svoje due, kako tijekom igre njihove strasti i sklonosti izb
ijaju na povrinu. Tada ih vidite kakvi jesu. Kockarski stol, osim toga, pie on, izje
dnauje koliko i smrt, te se ondje lako mogu susresti kraljevii i prosjaci.
130
SUDBONOSNO NEBO
U Cardanovo se doba medicinska astrologija razvila do visokog stupnja. Hipokrat,
veliki grki lijenik i tvorac lijenike zakletve, inzistirao je na tome da njegovi st
udenti savladaju astrologiju jer ona pomae u odreivanju vremena kad je pacijent u
najveoj opasnosti. To mu se inilo toliko vanim te je ustvrdio da je lijenik koji ne r
azumije astrologiju - budala. Lijenik je dijelio svoje pacijente prema etiri tjeles
na soka - na kolerike, sangvinike, melankolike i flegmatike - kao stoje odreeno o
pom osobinom njegovog znaka, razmatrao je poloaj Sunca i Mjeseca te nastojao odred
iti bilo koji tetan planet koji mu je mogao pomoi u objanjenju bolesti. Kod oboljen
ja grla, ramena ili vrata mogao je potraiti Marsa u Biku; kod sranih tegoba Saturn
a u Lavu; konjunkcija Jupitera i Saturna u korpionu ukazivala je na venerine boles
ti. ak i sitnice poput pelinjeg uboda mogle su se lijeiti - u jednom slavnom sluaju
i uinkovito - uz pomo horoskopa. Na Sveuilitu u Bologni, geslo medicinske kole je gla
silo: Lijenik bez astrologije je poput oka koje ne vidi. U to je doba student koji
bi izaao na ispit najprije dobio pitanje: Gdje trai bolest? Toan odgovor je bio: U est
kui. U nekim je pogledima medicina bila vezana uz alkemiju i njen uobiajeni proces
povezivanja sa znakovima zodijaka: Ovan - kalcinacija, Bik - kongelacija, Bliza
nci - fiksacija, Rak - solucija, Lav - digestija, Djevica - destilacija, Vaga -
sublimacija, korpion - separacija, Strijelac - ceracija, Jarac - fermentacija, Vo
denjak - multiplikacija, Ribe - projekcija.
Cardanova lijenika vjetina bila je bez premca, a u godinama dok je predavao na Sveui
lite u Bologni se gledalo s divljenjem. Govorilo se daje izlijeio vie od stotinu pa
cijenata koji su bili beznadni sluajevi, ne samo u Bologni ve i u Rimu i Milanu. I
zgleda da se njegov prvi uspjeh dogodio u njegovim ranim tridesetim godinama, do
k je bio izdvojen iz medicinskog svijeta, koji je razgnjevio malom raspravom o m
edicinskim zlouporabama. Tom su prilikom pozvana tri lijenika -medu njima i Carda
no - uz bolesniku postelju jednog djeteta (sina senatora Francisca Sfondrata) koj
e je zbog grenja u groznici ostalo djelomice paralizirano. Dvojica drugih lijenika
imali su dulji sta, no nijedan od njih nije mogao dijagnosticirati uzrok. Kad je
dolo vrijeme da Cardano dade svoje miljenje, bez oklijevanja je rekao: Ovo je sluaj
opistotonosa, stoje znailo ekscesno djelovanje jedne skupine miia
131
BENSON BOBRICK
od kojega se uvijaju udovi. Jedan od dvojice lijenika tupo je zurio jer nikad pri
je nije uo tu rije. Drugi je upitao: Kako znate? Cardano je tada pokazao daje djetet
ova glaYa snano zabaena i daje nije mogue vratiti u normalan poloaj. Njegovi su kole
ge pohvalili njegovo otroumlje i sloili se s njime. Terapija koju je Cardano propisa
o oito je takoer djelovala, jer je zahvalni senator (kasnije kardinal, zamalo i pa
pa) nakon toga uinio sve to je bilo u njegovoj moi da pomogne Cardanu u karijeri.
Sfondrato je bio na poloaju s kojeg je mogao mnogo uiniti. Postavi kardinalom, imen
ovanje u Tajno vijee Svetoga rimskog cara Karla V, a nakon smrti Pavla III papins
tvo mu je izmaklo za samo tri glasa. Bio je krupan ovjek, prema jednom opisu, viso
k, prostoduna izgleda, debeo i rumen, vedar, elegantan, vesele naravi i ne bez mu
drosti i erudicije. U poslu je bio oprezan, razborit, toan i uspjean. Uivao je u ko
ckanju, i to takoer za velike svote. Vjerovao je u sudbinu i u Sor-tes Virgiliana
e (divinacijska upotreba Eneide srodna I Chingu), za koje je tvrdio da su esto bi
le u pravu. Godine 1550., godinu dana nakon to se kandidirao za papu, otrovan je i
umro umro u dobi od pedeset sedam godina. Cardano je u to vrijeme bio jedan od
pet ili est najpoznatijih lijenika na svijetu.
Cardanova medicinska astrologija bila je preistanana da bi ostala pri jednostavni
jim oblicima umijea. Je li tono ili nije, jednom je napisao, daje glava ugroena kad je
Mjesec u Ovnu, vrat kad je u Biku, prsa kad je u Raku i srce kad je u Lavu, a u
troba kad je u Djevici, ja... ne mogu ni potvrditi ni zanijekati. No medicina, obja
snio je, jest mnogostrano umijee, a prakticiraju je razni specijalisti - kirurzi, ok
ulisti, specijalisti za kosti (osteopati), travari (farmaceuti) i tako dalje, i svak
o od tih posebnih podruja dijele mnoge grupe posveene nekoj pojedinanoj fazi svoga z
anata. Lijenik ope prakse trebao bi biti upuen u sve njih, kae on, i znati se uinkovi
to ophoditi sa bolniarkama, pomonicima i ljekarnicima, ak i brinuti se da bolesnika so
ba bude ista, dobro zagrijana (zimi) s mnogo vode, te da pacijentova hrana bude p
ravilno pripremljena. Po savjesnoj panji spram svega toga, Cardano je bio ispred
svog vremena.
Astrologija je, naravno, takoer bila dio njegova umijea. Evo Cardanova izvjetaja o
nastupu i uzroku bolesti koja je snala stanovitog
132
SUDBONOSNO NEBO
Giovannija Antonija de Campionija 23. svibnja 1553. u 3 sata poslije podne.
Od poetka je pacijent imao Mjesec u kvadratu s Venerom. Manjak umjerenosti u jelu
i piu uinio ga je bolesnim, a njegovo se stanje ubrzo pogoralo zbog brzog kretanja
Mjeseca. Sedmoga dana osjeao se znatno loije, jer je Mjesec bio sa Zmajevim repom
, i bez ikakva aspekta s Jupiterom, te se kretao prema opoziciji s Venerom, a Su
nce je bilo oslabljeno kvadratom sa Saturnom. Osmoga dana inilo se da mu je krvar
enje iz nosa donijelo olakanje, no opala mu je snaga zbog opozicije Mjeseca i Ven
ere. Devetoga dana inilo se da slabo die jer je Mjesec bio u trigonu sa Suncem. De
seti danje zauzeo mjesto jedanaestog, jer je Mjesec dosegnuo ugao, to jest poetak
Riba, u opoziciji s Jupiterom i Marsom. Jedanaestog dana bilo je za oekivati da
umre, jer je Mjesec doao u konjunkciju sa Saturnom u deseti sat, u kvadrat sa Sun
cem u osamnaesti sat. Umro je 5. lipnja, u tri sata prije podne, a to je bio poet
ak etrnaestog dana, kad je Mjesec stigao na toku tono nasuprot svome [poetnom] poloaj
u.
Suvremenom itatelju ovo se moe initi pomalo zamrenim. No posrijedi je jednostavan op
is, posve u duhu tradicionalne astrologije. Poput crte pulsa na bolnikome monitor
u, hod ili putovanje Mjeseca du ekliptike opisuje ritminu terapijsku crtu.
Godine 1552. Cardano prihvaa ponudu da ode u kotsku radi lijeenja Johna Hamiltona,
nadbiskupa St. Andrevvsa, koji je patio od zagonetne bolesti. Nakon stoje izradi
o prelatov horoskop, otkrio je boljku (oblik astme) i izlijeio je, za to mu je zah
valni nadbiskup dao istokrvnog konja, nakit velike vrijednosti i devet stotina zl
atnih kruna. Ipak, Cardana su zamolili da pogleda u Hamiltonovu budunost i on je,
uz uslunu iskrenost, otiao s rijeima: Mogao sam vas izlijeiti od bolesti, no ne mogu
promijeniti vau sudbinu - niti sprijeiti da vas objese. Osamnaest godina kasnije t
oga je prelata regentica kotske optuila za izdaju i dala ga objesiti na vratima sv
oje palae. Cardano je iz kotske produio u Englesku, na dvor Edvarda VI, gdje je bio
gost u londonskome domu sir Johna Chekea. (Dok je bio ondje, nainio je jednu od
svojih malobrojnih pogreaka u predvianju, previdjevi da e boleljivi kralj uskoro izda
hnuti.) Cardanov povratak kroz Europu -preko Brugesa, Ghenta, Bruxellesa, Louvai
na, Antwerpena, Liegea, Aix--la-Chapellea, Klna, Basela i Ztiricha - bio je slavo
dobitno napredova-
133
BENSON BOBR1CK
nje, jer je sa svih strana bio obasipan priznanjima za svoje sposobnosti, pa su
pljutale ponude, pozivi i pokloni.
U svojoj je praksi Cardano nastojao slijediti etiki kodeks to ga je postavio Firmi
k Materno, naglaavajui jasnou i preciznost, i savjetujui suzdranost u procjenama o bez
naajnim stvarima... [I] neka sam astrolog bude razborit, blag, odmjeren u govoru,
elegantan, dobro odjeven, ozbiljan, odan i poten, primjeran na svaki nain. Jer est
o umjetnik moe ukrasiti umijee. Isto tako je razumno savjetovao protiv sigurnog pred
vianja nekog velikog zla vladaru ili nekoj drugoj monoj osobi, osim pod pritiskom, je
r je astrolog lako mogao potaknuti klijentov bijes ako ne bi dopustio neku odstu
pnicu. Istodobno, Cardano je bio opravdano ponosan na svoju vjetinu, i radosno je
navodio primjere kad bi zasjenio nekog kolegu ili suparnika. U knjizi Aforizmi
stjeemo uvid u to kako je otrouman umio biti. Na primjer, 21. oujka 1546. kolega as
trolog donio mu je pokusni horoskop na tumaenje: Gledajui ga, rekao sam: 'Ovaj je ov
jek saturnovski i melankolian tip.' On mi odgovori; 'Odakle ti to?' Odgovoriti mu
: 'Zato to Saturn vlada ascendentom, nalazi se na istom stupnju u opoziciji, i gl
eda ga. A Saturn je u Lavu, to dodaje tugu. No,' dodao sam, 'ponaa se zavaravajue m
irno i blago te je sposoban teno i lagano govoriti.' 'A odakle ti to?' 'Otuda, od
govoriti, to je Vodenjak [na ascendentu] ljudski znak, a Saturn [njegov vladar] d
aje ljude koji tako govore, dok je Zmajeva glava -stoje vrlo vano - isto tako na
ascendentu, i daje dranje koje sam opisao.' Njegov kolega, oigledno zapanjen, uskl
ikne: Opisao si ovjeka savreno... No molim te nastavi. Na to sam odgovorio: 'Pa, sig
urno je da e umrijeti nasilnom smru.' 'Ali kako to zna?' 'Ima Saturna koji je osuen
Zmajevim repom u sedmoj kui' 'Dakle kako?' 'Vjeanjem.' 'Kako to zna?' 'Stoga to su S
aturn i Zmajev rep u sedmoj kui i pokazuju da e biti objeen.' Tako je i bilo. Horosk
op je pripadao krivotvoritelju imenom Francesco Marsili - kojega je zadesila opi
sana sudbina.
Drugom mu je prilikom kolega pokazao natalnu kartu jedne bludnice i varalice. Po
gledavi je, vidio je Mjesec u korpionu, Mars sa Satur-nom u Lavu u opoziciji prema
Veneri, no u trigonu s ascendentom, to mu je pak (kako je detaljno obrazloio) odm
ah pokazalo tko je ona. Zatim je tu bio Paolo Sforza, plemi koji se nadao postati
vladarem Milana. Sforza je drugog astrologa upitao za svoje izglede; ovaj je pa
k upitao Cardana za miljenje. Kad mije pokazao horoskop, prisjea se
134
SUDBONOSNO NEBO
Cardano, rekao sam da e Sforza umrijeti te godine. Jer Mjesec je bio medu Plejadam
a u estoj kui, u kvadratu s Marsom i Jupiterom, koji su se kretali kroz fiksnu kuu
Saturna. To se i dogodilo.
Neki od Cardanovih Aforizama su britki i dojmljivi. Evo etiriju koji se odnose na
horoskope: Kad se Jupiter nade u desetoj kui, jak i u trigonu s Marsom, Sunce je sa
Zmajevom glavom a Mjesec s Cor Le-onisom [jednom od fiksnih zvijezda], takav na
tus, makar bio sin najnieg seljaka, bit e udesno uzdignut. Ili: Kad su Venera i Jupit
er u sedmoj kui, Mjesec ih gleda iz svojih digniteta [pet osnovnih digniteta: tri
plicitet, znak, egzaltacija, terminus i facies], a Zmajeva glava je s njima ili
s Merkurom, natus e stei velike posjede preko svojih ena. Zatim: Kad je Venera sa Sat
urnom i gleda vladara ascendenta, natus je sklon sodomiji ili e u najmanju ruku v
oljeti stare neprivlane ene ili siromane prljave bludnice. I konano: Mars je rijetko z
druen s Merkurom u dobru, jer ini ljude nepristojnima i nerazboritima, no ipak rad
inima u umjetnosti, a otuda se i zbiva da su najbolji umjetnici esto najgori ljudi
.
Cardano je napisao vie od stotinu knjiga i rasprava o raznim temama - od geometri
je i itanja iz dlana do otrova i snova, kao i ivota svetog Martina i oko sedam tis
ua stranica uenih komentara o Galenu i Hipokratu. Takoer je iscrpno pisao o glazbi
- o njenoj strukturi, ritmu, instrumentima i raznolikosti oblika. Jedno djelo pa
k govori o mehanikim izumima, o polugama i crpkama, o originalnoj napravi za podi
zanje potopljenih plovila i napravi koja je prethodila telegrafu. Napisao je i b
ogato ilustriranu studiju u vie svezaka o metoposkopiji, umijeu tumaenja crta na elu
pomou astrolokih metoda. itavo je elo, prema toj shemi, zamreno podijeljeno poput gr
afikona, sa sedam vodoravnih crta povuenih na jednakim udaljenostima, jedna iznad
druge, a koje poinju iznad oka i ine planetarne zone. Druga njegova djela nisu sau
vana. Dva -jedno o slini, a drugo o venerinim bolestima - unitena su majim urinom (a
mba hi libris corrupti urina felis), a kad mu je bilo trideset sedam godina sam j
e spalio devet rukopisa, jer sam znao da su isprazni i da e biti beskorisni. Godine
1552. pas ljubimac koji je bio predugo ostavljen sam kod kue, skoio je na stol i
njegova javna predavanja razderao na komadie.
Jedna od Cardanovih poznatijih knjiga, filozofska rasprava O utjesi, kasnije je
prevedena na engleski kao Cardano's Comforte na zahtjev
135
BENSON BOBRICK
SUDBONOSNO NEBO
vojvode od Oxforda 1573. Knjiga ima udan uvod to gaje napisao neki Thomas Churchva
rd, koji upozorava itatelje da ne zadrijemaju nad knjigom i slinavim prstima ili g
lavom ne zamrljaju ili nagrde ljepotu ove knjige, zbog ega se doimala neprimamljiv
om. Zapravo ju je resila rjeitost koja se zadrala i u prijevodu. Ljudi su na ovome
svijetu poput drvea, pie on,
neki vitki, neki krupni, neki cvjetaju, neki donose plodove, neki sahnu, neki ra
stu, neki su oboreni, kao u etveno doba kad se skupljaju na gomilu... Samo potenje
i vrlina uma ini ovjeka sretnim, a samo kukavika i pokvarena savjest donosi ti nes
reu. Jer ono najgore ega se dobar ovjek moe bojati jest najbolje to zao moe eljeti, a t
o je unitenje due u smrti. Ali dok se ovaj ne treba tome nadati, drugi se ne treba
toga bojati. Jer Bog, vjeni otac, poslao nas je na ovaj svijet kao djecu i naslj
ednike svoga kraljevstva te u potaji gleda kako se borimo i branimo protiv naih o
sjeaja, svijeta i Vraga. I tko se u borbi tako hrabro borio, bit e pozvan i smjeten
meu prineve nebeskoga kraljevstva. Onaj pak tko se lijeno i kukaviki ponaao, kao ro
b po svojim osobinama, bit e zauvijek sapet.
Cardano je danas moda najbolje znan po svojim pionirskim zapisima o matematici, k
oji su jo uvijek zanimljivi jer je bio silno nadaren. U pojedinim je trenucima vo
lio razraivati zakuaste probleme poput: Napravi mi od deset etiri kvalitete u jednak
om omjeru iji zbroj kvadrata daje ezdeset. Ili: Dvije osobe bile su u drutvu i imale
su ne znam koliko dukata. Dobile su kubus od desetine svoga kapitala, a ako bi d
obile tri manje od onoga to jesu dobile, stekle bi svotu jednaku svome kapitalu.
Koliko su dukata imali? Jednom prilikom ovako je izgrdio kolegu matematiara:
Gdje si ikad pronaao [kako si uope mogao pretpostaviti] da otkrie korijena pronica
media, koji je konano rjeenje svih trideset pitanja [koje je zadao kolega] a temel
ji se na osmom problemu este Euklidove knjige, moe razrijeiti problem jednadbe treeg
stupnja i broja jednakog cen-susu [vrijednost predstavljena s x na kvadrat], a u
tom odjeljku treba biti navedena proporcija koja kae: Nadi etiri vrijednosti, u ko
ntinuiranoj proporciji, od kojih druga treba biti dva, a prva i etvrta zajedno ine
deset. Govorim na isti nain o drugima, pa dok si se prodavau knjiga
elio prikazati kao udo znanosti, prikazao si se kao veliki neznalica onima koji su
u te stvari upueni; ja te pak ne drim neukim, nego oholim; kao stoje to bio Messe
r Zuanne da Coi [drugi matematiar], koji je mislio da e stei ugled zbog znanja koje
nije imao, a izgubio gaje zbog znanja koje je imao.
Ova uljiva kritika upuena je Niccolou Tartalei, matematiaru besmrtne slave. Nekoliko
godina ranije on je otkrio rjeenje jednadbi treeg stupnja, no odbio gaje objelodan
iti, a Cardano gaje ispipavao. Tartalea je bio bijesan i apsurdno je ismijavao C
ardanove strune primjedbe kao tako slabane i loe postavljene da bi ih i slaba enica m
ogla oboriti.
Dovoljno je rei daje Cardano s vremenom otkrio Tartaleinu tajnu, jer je i sam bio
na rubu otkria, a u svojoj velikoj knjizi Algebra koja je objavljena 1545., odao
je priznanje ondje gdje je trebalo. No isto je tako otiao dalje od svega to je Ta
rtalea ikad napravio. Jer, on je prvi izloio pravila za jednadbe treeg stupnja u sv
im njihovim oblicima, sa svim njihovim lanovima, ili bez nekog od njih, kao i u sv
im moguim varijantama znakova. Potom je prikazao svako pravilo geometrijski, i na d
otad nepoznat nain primijenio algebru na rjeavanje goemetrij-skih problema. Tako je
prvi put u svijetu objavljen cjelokupni nauk o jednadbama treeg stupnja.
Cardano je jednom primijetio da matematika samu sebe objanjava;... jer je uvid u t
o daje neto takvo kakvo jest uzrok na kojemu temeljimo dokaz. Negdje je naveo prim
jer: Razmotrimo li pretpostavku da je vanjski kut jednak zbroju dvaju nasuprotnih
unutarnjih kutova - vidimo da nema razloga zato bi bilo tako, ali to da jest tak
o jednostavno je injenica. Astrolozi, drevni kao i suvremeni, povremeno su isto to
tvrdili za svoje umijee. Jedan od suvremenih, John Frawley, duboko upuen u tradic
iju, primjeuje: Ne postoji oigledan razlog zato bi poloaj planeta trideset est dana na
kon roenja pokazivao iste dogaaje kao solarni povratak koji se dogaa toliko godina
kasnije, i lunami povratak, koji se dogaa svakog mjeseca tijekom te iste godine.
Pa ipak, oni to ine jer u svojoj je beskonanoj mudrosti Svemogui oblikovao svemir ij
i su dijelovi dobro uklopljeni u cjelinu. Jedan od brojnih uitaka to ih donosi pro
uavanje astrologije jest prilika da se divimo preciznosti i zamrenosti tog ustroja
u njegovu okretanju.
136
137
..........j
BENSON BOBRICK
Za Cardana se govorilo da nijedan drugi ovjek njegova doba nije za sobom mogao ost
aviti djela koja bi pokazivala prisnu upoznatost s tolikim podrujima, premda je nj
ihova neobina raznolikost navela jednog pisca da groteskno usporedi njegov polu-sr
ednjovjekovni, po-lu-modemi um s velianstvenim nonim leptirom napola izmiljelim iz l
iinke, ija se glava, noge i prednja krila probijaju prema slobodnom prostoru i viem
zraku, no sve ostalo vezano je nekim nezdravim prija-njanjem za mranu ahuru. To je
moderna predrasuda. Za Cardana, svijet i sve u njemu bilo je povezano i od jedn
oga komada.
Umro je samo etiri dana prije svoga sedamdeset petog roendana, 20. rujna 1576., i
pokopan je u Crkvi svetog Marka u Milanu.
Cardano je bio jedan od onih koji su uzeli k srcu Ptolemejevo upozorenje da znano
st [astrologije] zahtijeva silno uenje i pozornost stalno usmjerenu na mnotvo razl
iitih toaka. Takoer je dijelio gledite svoga prethodnika o skepticima. Pretpostavlja s
e, pisao je Ptolemej,
da se ak i takvi dogaaji koji su istinski predvieni dogaaju samo sluajno, a ne zbog b
ilo kojeg djelatnog uzroka u prirodi. No, treba zapamtiti da se takve pogreke jav
ljaju ne zbog manjkavosti ili nedostatka snage same znanosti, ve zbog nestrunosti
neobrazovanih osoba koje hine daje primjenjuju... Takve zamjerke... znanosti pot
puno su neopravdane, jer bilo bi jednako pravedno osuditi sve grane filozofije [
znanstvene discipline] zato to su brojni meu njenim zagovornicima pakosni varalice
.
Tako je bilo u klasino doba, tako je ostalo u vrijeme Cardana - a i dananje.
Cardanov engleski pandan u uenosti bio je John Dee. Roen 1527., Dee je bio sin Rov
vlanda Deeja, plemia u slubi Henrika VIII, koji je vukao porijeklo sve do Roderick
a Velikog, drevnog princa od Walesa. Malo se zna o njegovu djetinjstvu, no 1542.
poeo je pohaati St. John's College u Cambridgeu, gdje su ga, prema vlastitim rijei
ma, tako estoko tjerali na uenje da je nou spavao samo etiri sata. Isticao se na svim
podrujima; nastavio je studirati matematiku uz stipendiju na Tri-nity Collegeu u
Cambridgeu kod velikog humanista sir Johna Chekea.
138
SUDBONOSNO NEBO
U svibnju 1547. otputovao je u inozemstvo da bi razgovarao i raspravljao s uenim l
judima. Njegova preuranjena potraga dovela gaje u Nizozemsku, Italiju, Francusku,
gdje je skupljao rukopise i knjige i uspostavio kolegijalne veze s nekima od na
jsvestranijih ljudi toga doba. Sreo je velikog Gerarda Mercatora, poznatog karto
grafa, Gemmu Fri-siusa, velikog kozmografa i savjetnika cara Karla V, Pedra Nune
sa, portugalskoga kraljevskog kozmografa i profesora matematike u Coimbri, kao i
Oroncea Finea, profesora matematike na College Rovalu. Na iduem je putovanju pos
jetio Antwerpen, gdje gaje primio poznati kartograf Abraham Ortelius, i Pariz, g
dje je na sveuilitu predavao o Euklidu okupljenom mnotvu u prostoru za stajanje. De
ejeva kontinentalna putovanja bila su itekako plodonosna. Od Frisiusa, prvaka u
uporabi triangulacije u zemljomjerstvu, Dee je nauio upotrebu mjer-nikog tapa, astr
onomskih prstenova i drugih instrumenata; od Mercatora znanost izrade karata u n
ajnaprednijem obliku. Mercator je u to vrijeme radio na nizu globusa i zemljovid
a koji su bili revolucionarno oblikovani. Dok su srednjovjekovne karte opisivale
svijet kao disk ili polukrug s trima kontinentima razdijeljenima Mediteranom, s
Azijom na vrhu, Europom s lijeve i Afrikom s desne strane, a Jeruzalemom u sredit
u, Mercator je ukljuio veinu nedavnih otkria istraivaa, i matematiki projicirao zakrivl
jenu povrinu Zemlje na pravokutnu ravninu.
Dee se vratio u Englesku odluan (na nain na koji je to u ono doba jo bilo mogue) svl
adati sve to se tada znalo o astronomiji, astrologiji, matematici, algebri, geogr
afiji, navigaciji, alkemiji i kabali, poput svojih uzora Rogera Bacona i Alberta
Velikog. No zvijezde je volio vie od svega. Svake vedre noi, kae nam, pod nebeskim
svodom postavio bi svoj kvadrant ili mjerniki tap i biljeio (u sat i minutu) nebesk
e utjecaje i trenutana djelovanja... kojih sam zabiljeio na tisue u sljedeim godinam
a. Nekoje vrijeme bio privatni uitelj u domu grofa od Pembrokea, estokog, ratobornog
ovjeka koji nije znao ni itati ni pisati i koristio je peat umjesto potpisa. Nakon to
ga pridruio se kuanstvu vojvode od Northumberlanda, koji je tada vladao u ime mlad
og kralja Edvarda VI.
U tim burnim vremenima naglih smjena na prijestolju, Dee je bio dragocjen izvor
znanja i bilo je neizbjeno da vladari hlepe za njegovim vjetinama. Bio je na dvoru
za kratke vladavine Edvarda; Marija Tudor
139
BENSON BOBRICK
ga je zadrala nakon Edvardove smrti (iako su ga optuili za arobnjatvo) i nastavio je
sluiti Elizabeti I. Za njezine vladavine Dee je uivao znatnu kraljevsku naklonost
i medu svoje pokrovitelje mogao je ubrojiti mnoge mone ljude - Williama Cecila,
lorda Burghlevja, vojvodu od Leicestera, sir Christophera Hattona i sir Francisa
Walsinghama.
Bio je duboko zahvalan. Premda je Deejev otac za vrijeme Henrika VIII napredovao
kao carinski slubenik, kraljica Marija mu je oduzela sve svjetovne steevine. To j
e Deeja ostavilo gotovo bez nasljedstva - ili primjerenog uzdravanja, kao to je napi
sao u pismu lordu Burghle-yu - ali mu je Elizabeta I ubrzo priskoila u pomo. Pozna
vala ga je i prije nego je postala kraljica, jer su tri mjeseca bili zajedno zat
oeni u Hampton Courtu i bila je zahvalna za njegova ondanja nastojanja daje obodri
. U tim mranim danima napravio je njen horoskop i uvjerio je da e sve izai na dobro
. Kad je dola na vlast, Dee je izraunao najpovoljniji datum i vrijeme njezine krun
idbe te predvidio, unato opem oekivanju, da e vladati dugo i slavno. Takoer je djelov
ao kao njezin obavjetajac ili tajni agent, odlazio na zadatke u inozemstvo, prikupl
jao opise novootkrivenih zemalja kako bi ona bila u njih upuena, razraivao ifre za
njezinu tajnu slubu i na brojne druge naine bio koristan njezinoj vladavini. Dee j
e, ne sluajno, imao zanimljiv obiaj da potpisuje svoja izvjea s 007, s vrhom sedmice ko
ji se protezao iznad nula kako bi uputio na predodbu da slui kao kraljiine oi. (Roman
opisac lan Fleming kasnije je posudio tu ifru za svoga junaka Ja-mesa Bonda.) Jed
nom prilikom, kad su pod nekim drvetom u Lincoln's Inn Fieldu pronali kraljiinu sl
iku probodenu svinjskim ekinjama poput vudu lutke, Krunsko vijee je zatrailo od Dee
ja da suzbije svaku tetu namijenjenu kraljici astrolokim ili magijskim sredstvima.
U zapanjujuoj demonstraciji svojih dometa, u jednom svom djelu Dee je objasnio po
javu nove zvijezde 1572.; napravio izraune kako bi olakao usvajanje gregorijanskog
a kalendara u Engleskoj; ispitao je teoriju magnetizma koju je (kao Newtonov pre
thodnik) pridruio optikoj znanosti; podrao je Kopemikovu heliocentrinu teoriju i pok
uao je uiniti prihvatljivom znanou u Engleskoj; pisao je o plimi i oseki; postavio hip
otezu (prije Galileja) da dva tijela nejednake teine padaju na tlo istom brzinom;
uveo je u Englesku Euklidovu geometriju i klasini arhitektonski nauk. Sir Philip
a Sidneva i sir Edwarda Dyera poduavao je kemiji, a sir Humphrevja Gilberta morep
lovstvu; davao je
140
SUDBONOSNO NEBO
neprocjenjive savjete velikim moreplovcima poput Richarda Chancel-lora, Johna Ha
wkinsa, Stephena Borougha, Martina Forbishera i Sebas-tiana Cabota pri njihovim
istraivanjima novih zemalja i putovanjima u Kinu iliti Kitaj. On je skovao frazu B
ritansko carstvo kako bi otjelo-vio nadu i oekivanja kraljiinih dalekosenih trgovakih
ciljeva. Godine 1575., u radu sastavljenom u njezinu korist, Dee je predloio da
Engleska razvije snanu mornaricu kao glavni klju svoje ekspanzije i predvidio da e je
dnog dana ugroziti panjolsku, kolonizirati sjevernu Ameriku i utemeljiti prekomor
sko carstvo.
Dee je bio strastveni bibliofil. Pod kraljicom Marijom zagovarao je osnivanje kr
aljevske ili nacionalne knjinice i, kad je ona umrla, a protestantski fanatici po
harali samostanske knjinice i druge arhive da bi izbrisali svaki trag papinstva i i
skorijenili sve katolike tekstove, Dee je, premda protestant, intervenirao i spasio
to se spasiti dalo. S vremenom je knjinica u njegovoj kui u Mortlakeu u Surrevu -
razbacanom zdanju kojemu je neprestance dodavao prostorije - postala jedna od na
jveih i najraznoliki]ih na svijetu. Sadravala je knjige o znanosti i neznanstvenim
temama, religiji, filozofiji, anatomiji, medicini, glazbi, arhitekturi, geograf
iji, navigaciji, knjievnosti, povijesti i okultizmu. Imao je djela Ficina, Cardan
a (kojega je Dee i osobno upoznao), Pia i drugih renesansnih humanista, kao i spi
se crkvenih otaca i idovskih uenjaka, te posjedovao rasprave Luthera i Calvina, br
ojne primjerke Biblije i ak primjerak Kur'ana.
Uz knjinicu, Dee je sakupio znamenitu zbirku znanstvenih instrumenata - nebeskih
i zemaljskih globusa, kvadranata, mjernikih tapova, pomorskih kompasa, ak i depni sat
ili prenosivi mjera vremena, toan u sekundu; odravao je alkemijski laboratorij s pet i
li est kotlova u kojima je kljualo; arhive vezane uz njegovo prouavanje starina i br
ojne posebne zbirke, ukljuujui velke i irske zapise, genealogije i drevne peate. Bil
a je ondje i tamna komora u kojoj je jednom zabavljao djevojicu iz susjedstva pok
azujui joj sliku pomrine Sunca projiciranu kroz malen otvor.
Kraljica i njezino Krunsko vijee posjetili su Deeja u Mortlakeu u vie navrata, kao
i drugi istaknuti posjetitelji, ukljuujui veinu vodeih likova engleske renesanse. K
ako je njegov ugled rastao, Dee je uivao u gotovo opem odobravanju i tijekom ivota br
ojni su mu monici, poput Ivana Groznog, Borisa Godunova i cara Karla V nudi-
141
BENSON BOBRICK
li velike svote da doe na njihov dvor. Godinama kasnije, Deejev sin Arthur, takoer
astrolog, izgradio je uspjenu karijeru u Moskvi kao lijenik cara Mihajla I.
Ipak, pratile su ga glasine da je neka vrsta arobnjaka. Tako je bilo jo od vremena
kad je studirao na Trinitv Collegeu i izumio letei stroj koji je zbunio gledatel
je na izvedbi Aristofanova Mira. Kasnije je izvodio 'udesne pothvate i majstorije'
koje je javno mnijenje pripisivalo dijabolikim moima, premda su bile prirodno, mat
ematiki i mehaniki napravljene i izvedene. Ipak, bilo je to doba u kojemu su se brk
ale magija i matematika - sama rije kalkulirati opisivala ih je obje. tovie, tijekom
ikonoklastikog divljanja protestantskih reformatora za Edwarda VI, dostajao je je
dan matematiki dijagram pa da se rukopis osudi kao dijabolian tekst. John Aubrev je
mnogo godina kasnije pisao o tim mranim vremenima [koja su] astrologa, matematiara
i arobnjaka smatrala jednakima. Prisjetio se da su Tho-masa Allena, oksfordskog ma
tematiara i astrologa vojvode od Leicestera, smatrali avlom jednostavno zato stoje
u svojoj sobi imao neke matematike instrumente i staklene boice. Allenov osobni s
luga nije mu u tome odvie pomogao, jer je obiavao govoriti (da namami lakovjerne)
kako u kui svoga gospodara ponekad susree duhove koji se penju stubama poput roja pe
la. Dee je ipak uivao kraljiinu posebnu zatitu - veliku sigurnost, kako mu je rekla, od
bilo koga u njezinom kraljevstvu - kako bi po volji nastavio sa svojim prouavanji
ma.
Povremeno je iskuavao granice dozvoljenog. est se godina u Europi (od 1583.) bavio
alkemijom i proricao budunost iz kristala i, sa sa-moproglaenim medijem po imenu
Edward Kellev, astekim ogledalom od opsidijana i kristalnom kuglom pokuavao priziv
ati duhove i potinjavati ih svojoj volji. Zbog takvih mranih rabota car Rudolf II
(i sam alkemiar) prognao ga je iz Praga te ga je 1589. kraljica pozvala kui.
Deejeva astroloka teorija bila je eklektina, prikupljena iz svih moguih izvora, ara
pskih kao i rimskih i grkih. Astroloke simbole smatrao je univerzalnim rijenikom - z
nakove proete besmrtnim ivotom - a astrologiju matematikim umijeem koje razumski demon
strira djelovanje i uinke prirodnih zraka svjetlosti i tajni utjecaj zvijezda i p
laneta na svaki element i tijelo sastavljeno od elemenata u
142
SUDBONOSNO NEBO
svako doba i za svaki dodijeljeni horizont. Na neki nainje opkoraio dva doba. Pitag
orejac po sklonosti, moda, u srcu je bio empirijski znanstvenik i ini se da nikad
nije bio siguran gdje lei srce astrologije. Rimski stoik iz 1. stoljea Gemin s Rod
osa primijetio je daje zvijezda esto znak nekog vremena a ne njegov uzrok, kao to j
e krije simbol ali ne i uzrok rata. Ljudi misle, zapisao je, da Sirijus stvara pasj
e vruine, doim Sirijus samo obiljeava godinje doba kad je suneva vrelina na vrhuncu. P
oloaj planeta u vrijeme roenja, po njegovu vienju, samo ukazuje na igru razliitih si
la koje djeluju u tom trenutku, pa je dijete roeno u tom trenutku vie slika slike
- dio kozmikih sila u tom trenutku, a nije izravno oblikovano njihovom moi. Bila j
e to moda tradicionalnija (ili klasinija) ideja o tome to znai nebeski obrazac, prem
da su mnogi drali da ipak postoji i neka vrst izravnog uinka - putem zraka svjetlo
sti itd. Drugi su pak bili uvjereni daje astrologija zapravo pitagorejsko umijee. N
jen temelj, kao to objanjava Robert Zoller, nije fiziko kretanje planeta ili neko 'z
raenje' zvijezda, ve ezoterijska narav geometrije i broja. U tom smislu, ona se u o
snovi bavi stupnjevima i aritmetiki izvedenim tokama na eklipti-ci, kao i takozvanim
arapskim tokama.
Dojmljiv lik prema svim mjerilima, Dee je bio visok i vitak, nosio je odjeu slinu u
mjetnikovoj halji sa irokim razrezanim rukavima, imao je rumeno lice i bradu bijelu
poput mlijeka. Njegov vlastiti horoskop, koji je sam izradio, sauvan je i daje po
datke o roenju dne 13. srpnja 1527. u 4 sata i 2 minute poslije podne u Londonu i
li u njegovoj blizini, na 51 stupanj i 32 minute sjeverne irine. To stavlja Strij
elca (4 stupnja i 54 minute) na njegov ascendent koji je u konjunkciji s Antares
om, monom fiksnom zvijezdom. Unato svojoj slavi, Dee je posljednje godine ivota pro
veo u sjeni. Za vrijeme Jamesa I otjeran je sa skromnog poloaja upravitelja koleda
u Manchesteru (koji mu je 1596. dodijelila kraljica Elizabeta) te se vratio u o
biteljski dom u Mor-tlakeu, gdje je umro u siromatvu u prosincu 1608. godine.
James I bio je pomalo praznovjeran vladar, a njegovo vjerovanje u neprijateljsku
mo vraga bilo je neobino estoko. Ponekad je krivio zle duhove za nesree svog ivota,
i bio je uvjeren, na primjer, nakon to se brod na kojem je plovio gotovo razbio o
obale Sjevernog mora, da su vjetice bacile crne make u valove kako bi stvorile ol
uju. Nije odvie razbijao glavu astrologijom, no u drugim pogledima nije se razlik
ovao
143
BENSON BOBRICK
od pape Urbana VIII, koji je u nju vjerovao. Premda se Urbanov izbor za papu dog
odio u povoljnom trenutku - kad je Sunce bilo u konjunk-ciji s Jupiterom u Lavu,
koji jenajsnaniji znak vode - nebesko znamenje ipak je progonilo njegovu svakodne
vnu vladavinu. Svaka naznaka ili znamen boanskog nezadovoljstva - u obliku kometa
, okultacija, gostujuih zvijezda ili udnih pojava na Suncu ili Mjesecu -jako bi ga u
znemirili; jednom prilikom je, prestravljen nadolazeom pomrinom Sunca, pustio domi
nikanskog maga Tommasa Campanellu iz na-puljskog zatvora i u papinskim odajama u
Vatikanu uz njegovu pomo napravio umjetni svemir od kristala, u kojemu su njih d
vojica pokuala stvoriti povoljne konfiguracije planeta i zvijezda. Ta ga je simpa
tika magija spasila, kako je mislio, i ulila mu takvu sigurnost daje, ironino, kad
je neki astrolog lutalica predvidio da e 1631. godine umrijeti, osudio umijee u c
jelini. Unato tome, predvianje je bilo iroko prihvaeno i znatan broj stranih kardinal
a doputovao je u Rim, uvjereno iekujui izbor novog pape.
144
Sedmo poglavlje
U uvrijeenom smislu, nebo je nebeski sat i prema njemu odreujemo uvrijeeno vrijeme
- njime mjerimo svoje ivote u godinama, mjesecima i danima, prema kretanju Sunca
i Mjeseca. Kojoj svrsi onda slue, pitao je Tycho Brahe pet planeta koji krue svojim p
utanjama?... Ako je Bog smjestio nebeska tijela tamo gdje stoje u svojim znakovi
ma, ona sigurno neto znae, pogotovo ovjeanstvu, zbog kojega su poglavito i stvorena.
Astrologija i astronomija izvorno su bile jedno. Svi veliki astrolozi antike (Hi
parh, Ptolemej, Manilije, Firmik Materno i drugi) bili su vrlo vjeti astronomi, d
ok su mnogi medu zaslunima za najvee napretke u astronomskom znanju ukljuujui Nikolu
Kopemika, Brahea, Jo-hannesa Keplera, Galilea Galileja i Isaaca Newtona - bili
u dodiru s astrologijom. Kopemik je postavio teoriju da se Zemlja dnevno okree ok
o svoje osi a planeti se okreu na putanjama oko Sunca; Brahe je znatno usavrio umi
jee promatranja neba; Kepler je otkrio zakone koji vladaju eliptinim putanjama pla
neta, a Newton je odredio zakon univerzalne gravitacije djelomino utemeljen na Ke
plerovu radu. Neka od pionirskih djela Brahea i Keplera - primjerice, o planetar
nim putanjama - nastala su kako bi pribavila tone podatke za astroloke karte. Nije
dan od istaknutih umova rane moderne astronomije, istinu govorei, nije bio imun n
a ari astrologije. Naprotiv, okultne i mistine enje Kopernika, Brahea, Keplera i Gal
ileja pomogle su nadahnuti njihov znanstveni rad.
145
BENSON BOBRICK
Ne znamo to je tono Kopemik mislio o astrologiji, no neko vrijeme je prouavao to um
ijee, to nam je poznato iz zabiljeki to ih je sam unio u svoj primjerak Ptojemejeva
Tetrabiblosa. Posjedovao je i djela arapskog astrologa Halvja Abenragela (ili Al
bohazena), koja je cijenio; zadubljivao se u rad Regiomontanusa, dvorskog astrol
oga maarskoga kralja i astrologa kardinala Bessariona u Rimu; tiskanje svoga revo
lucionarnog djela povjerio je astrologu Georgu Joachimu Rheticusu, ije je djelo N
arratio Prima iz 1540. bilo najraniji tiskani prikaz nove astronomije. U Narrati
o Rheticus je ukljuio opaanja o ivotu carstava i njihovoj povezanosti sa zvijezdama
, osudio je Pia della Mirandolu zbog napada na astrologiju i drao da Kopernikov sv
eobuhvatni prikaz nebeskih pojava podupire astroloka shvaanja. Tako je nova astron
omija donesena na svijet.
Sam Kopernik bio je tota - lijenik, kanonski pravnik, slikar, nu-mizmatiar i slubenik
u katedrali, kao i astronom. No njegovo poimanje svemira s heliocentrinim ureenje
m bilo je nadahnuto neoplaton-skim oboavanjem Sunca, a ne matematikim izraunima. U s
reditu svega na prijestolju sjedi Sunce, pisao je. Zar bismo u tome najljepem hramu
mogli to svijetlee tijelo smjestiti na bolje mjesto s kojeg obasjava sve odjednom
? Ono se s pravom naziva Lu, Um, Vladar svemira. Hermes Trismegistus nazvao gaje
Vidljivim Bogom, Sofoklo-va ga Elektra zove Svevideim. Tako, dakle, Sunce sjedi n
a kraljevskom prijestolju vladajui svojom djecom, planetima, koji krue oko njega. K
opernik je bio posve obuzet onime to je nazivao zbornim plesom zvijezda, a itajui ast
rologa Manilija prvi se put susreo s idejom da se Zemlja okree oko osi i krui oko
Sunca.
Kopernik je veinu ivota proveo kao povueni kanonik katedrale u istonopruskom gradu F
rauenburgu, danas Fromborku u Poljskoj. Brahe je bio posve drugaija osoba i najvei
astronom promatra nakon Hiparha iz 2. stoljea n. e., Grka koji je razvio trigonom
etriju i razvrstao vie od tisuu zvijezda. Falstafski div od ovjeka s nosom od metaln
e legure (jer mu je pravi bio nos odsjeen u dvoboju), Brahe je bio roen u Knudstrup
u u Danskoj, u bogatoj i uglednoj obitelji. Njegov je otac bio upravitelj dvorca
u Halsingborgu i lan krunskog vijea za to podruje; majka mu je bila grofica i kral
jiina dvorska dama. No pod svoje okrilje gaje uzeo ujak, strogi gospodar dvorca T
ostrup. Pod njegovim vodstvom Brahe je studirao matematiku na Sveuilitu u Kopen-
146
SUDBONOSNO NEBO
hagenu, pravo u Leipzigu i pripremao se za karijeru u vladi. Astronomija i astro
logija takoer su ga privlaile. Godine 1560., kad je imao etrnaest godina, jedna pot
puna pomrina Sunca pobudila je njegovo zanimanje za zvijezde, jer su mu se predvia
nje toga dogaaja kao i sam dogaaj inili neim boanskim. Tri godine kasnije, iz istog gaj
e razloga oarala konjunkcija Jupitera i Saturna. Ujak je pokuao potisnuti to novo
oduevljenje i dodijelio mu skrbnika koji je ujedno bio njegov dounik. No Brahe je
uspio potajno zadrati neke knjige, ak i nekoliko astronomskih instrumenata, kao i
maleni globus veliine narane na kojemu je uz pomo efemerida ucrtao glavna zvijea. Bra
heov ujak je na koncu popustio pod pritiskom i pruio mu podrku, pa je tako zapoela
velika Braheova karijera.
Brahe je studirao astronomiju s Bartholomewom Schultzom u Leipzigu; itao je Ptole
meja, Kopernika, Regiomontanusa i Sacrobosca, izumio je nove instrumente i usavri
o ih kako bi lake promatrao nebo, ukljuujui golemi kvadrant koji je postavio na brd
o iznad Leipziga. Poeo je graditi zvjezdarnicu u danskoj opatiji Herrevad, upotpu
njenu alkemijskim kotlom za destilaciju. U zvijeu Kasiopeje 1572. godine pojavila
se nova zvijezda ili nova, i Brahe ju je jedne veeri kad se zaputio na pecanje pr
vi opazio. Sunce je upravo bilo zalo kad je pogledavi uvis svojim savreno uvjebanim
okom na nebu vidio sjajnu zvijezdu koja se isprva inila jednako istaknutom kao Ven
era. Svojim je sjajem nadmaila sve ostale zvijezde, zapisao je, i sjajila je gotovo n
eposredno iznad moje glave. Budui da sam od djetinjstva savreno poznavao sve nebes
ke zvijezde, odmah mi je bilo jasno da na tom mjestu na nebu nikad nije bilo zvi
jezde, ak ni najmanje, a da ne govorimo o toliko vidljivoj i sjajnoj zvijezdi pop
ut ove. Nova je bila toliko jasna da je se golim okom moglo gledati esnaest mjesec
i, a prva dva tjedna nakon to se pojavila mogla se vidjeti i danju. Na kraju je p
oela blijedjeti i mijenjati boju, od sjajnobijele u utu pa do slabane ruiaste boje, d
ok zauvijek nije nestala u vjenoj noi. No paljivim prouavanjem Brahe je dokazao da n
ova pripada, kako se vjerovalo, nepromjenjivom kraljevstvu fiksnih zvijezda. To
je naruilo prihvaeno uenje utemeljeno na aristotelovskoj teoriji i poklopilo se s K
opernikovim razmiljanjima, te staru astronomiju potreslo do temelja.
Nova je nadahnula Brahea da ostatak ivota posveti astronomiji, dok je u srodnom p
oduhvatu odluio preispitati i poboljati planetarne ta-
147
BENSON BOBRICK
blice koje su bile u opoj uporabi. One su bile toliko oajno neprikladne da je prem
a njihovim zastarjelim izraunima konjunkcija Jupitera i Saturna, koju je sam vidi
o 1563., trebala zavriti mjesecima ranije. To gaje strano razljutilo i otad se laao
vlastitih preciznih promatranja kako bi ih ispravio. Nekako je u to doba poeo sa
stavljati i vlastitu, jedinstvenu kozmoloku shemu - domiljat kompromis izmeu kopern
i-kanskog i ptolemejskog sustava - drei da se, dok se Sunce i Mjesec okreu oko Zeml
je, drugi planeti okreu oko Sunca. To se inilo posve vjerojatnim ondanjim astronomi
ma i bilo je opeprihvaeno.
Do 1574., u dobi od dvadeset osam godina, Brahe je ve stekao ugled. Objavljena su
njegova revolucionarna otkria o novi, o njegovim se teorijama nairoko raspravljal
o, a rad na planetarnim tablicama poeo je buditi velika oekivanja medu astronomima
i astrolozima. Danski kralj Frederik II smatrao ga je nacionalnim blagom i izja
vio je da nema tog prostora koji bi bio preskup ili odve velianstven da udomi njeg
ov rad. Brahe se sloio i sagradio Uraniborg, polu-podzemnu zvjezdarnicu na otoku
Hvenu (danas Ven) u tjesnacu 0resund i krstio je Stellberg, odnosno Grad zvijezd
a. Dne 8. kolovoza 1576., kad su se Sunce i Jupiter uzdizali, poloio je temelje,
navjetajui slavu projektu. Proeljao je Europu u potrazi za najboljim astronomskim in
strumentima, na rotirajuu platformu na vrhu tornjia velianstvene utvrde (opremljene
komunikacijskim sustavom, toaletima s tekuom vodom i drugom naprednom opremom) p
ostavio je kvadrante i armilarije koje je sam konstruirao i izradio. Krunski dra
gulj zvjezdarnice bio je nebeski globus od sjajne mjedi, promjera pet stopa, na k
oji je Tycho, nanovo pravei kartu vidljivog neba, upisivao jednu po jednu tisue zv
ijezda.
U Uraniborgu - nazvanom po Uraniji, muzi astronomije - Brahe i njegova eta pomonik
a pridravali su se iscrpljujueg rasporeda, radei od sumraka do zore, uz dugake posli
jepodnevne konzultacije u kojima je Brahe esto strogo kritizirao njihov rad. Kako
su prolazili dani, mjeseci i godine, prikupljali su nemjerljiv niz brojeva, datu
ma i vremena ispisanih uzdu i poprijeko glatkih stranica koje su se gomilale na d
rvenim policama prostorija zvjezdarnice koje su gledale na more. Bio je to neprek
idan i iscrpljujui rad. Kepler e se kasnije diviti opaanjima - odreda provedenima p
rije izuma teleskopa - koja su bila tona do unutar lune minute.
148
SUDBONOSNO NEBO
No u ostalim pogledima Brahe je ivio velianstveno poput renesansnog princa. Sama z
vjezdarnica nalikovala je dvorcu, a njegove su privatne odaje bile raskone, s runo
izraenim namjetajem, bogatim tapiserijama i drugim simbolima njegova bogatstva. O
snovao je vlastitu tiskaru da tiska i uvezuje svoje rukopise, te odabrao nizozem
ske i talijanske umjetnike da ukrase njegove astronomske prostorije. Masivna kam
ena vrata uvala su istoni i zapadni ulaz na bedemima, gdje su mastifi u tenarama up
ozoravali na pridole goste. Prostrani posjed obuhvaao je prostor za privatne igre, e
st umjetnih ribnjaka, ogromne vrtove i herbarije te botaniki vrt s tri stotine vr
sta drvea. Brahe je veeri provodio u pijanevanju na gozbama, na kojima je okruen etom
pratilaca volio isticati vanost svoga rada. Imao je patuljka imenom Jeppe (s kapo
m i zvoniima), svoju vlastitu dvorsku ludu iliti la-krdijaa. Poput kakva kraljevia,
Brahe je bio okruen uenjacima koji su mu se divili. Dolazili su mu iz itave Europe,
medu njima i radoznali plemenitai poput Jamesa VI kotskog, koji je kasnije postao
engleski kralj James I.
itavo je to vrijeme Brahe sluio kao dvorski astrolog danskoga kralja. Braheova oda
nost tom umijeu bila je strastvena. Bio je uvjeren u medicinsku vrijednost astrol
ogije; drao je da Biblija ne osuuje astrologiju, ve samo idolatriju zamaskiranu u to
vanje zvijezda; odbacio je Augusti-nove argumente protiv astrologije utemeljene
na razliitoj sudbini blizanaca (Brahe je i sam bio blizanac, ali je brata izgubio
pri roenju). Iz uvenog predavanja o astronomiji na Sveuilitu u Kopenhagenu u rujnu
1574. pamtimo izjavu: Ne moemo porei utjecaj zvijezda a da ne po-reknemo vjeru u Boj
u mudrost. Isto tako nije dvojio da nove zvijezde (nove), kometi, pomrine, konjunkci
je i ostala nebeska zbivanja obiljeavaju znaajne zemaljske dogaaje. Kad se 1572. po
javila nova, itava je Europa, prisjea se jedan pisac, stala zuriti, eljno iekujui ud
strasnije promjene nego to su se ikad dogodile od poetka svijeta. Brahe je kao ast
rolog, u skladu s vlastitim protestantskim uvjerenjem, mislio da ona oznaava kraj
prevlasti Rimokatolike crkve.
Vjerovao je i da kometi navjeuju bune, rat i pad onih na visokim poloajima. Takva ne
prirodna roenja na nebu, pisao je, uvijek raaju neto veliko u ovom donjem svijetu. Plam
teu zvijezdu ili komet koji se odjednom materijalizirao sredinom studenog 1577. vi
dio je kao Boje proroanstvo. On se najprije pojavio tik iznad Jareve
149
BENSON BOBRICK
obratnice, no za tri se dana pomaknuo iznad glave Strijelca, sjajei jasnim, bijelim
svjetlom. Bio je okruen bezbojnom grivom i imao je dugaak, zakrivljen rep, poput
turske sablje. Njegov je oblik zakrivljene sablje potaknuo strah od turskog napad
a, premda je glava kometa bila usmjerena prema zapadu, navodei na pomisao da bi nj
egov utjecaj mogao krenuti u tom smjeru, prema Novom svijetu. Brahe je, meutim, uoi
o da njegov rep pokazuje prema sjeveroistoku, gdje e 'izbaciti svoj otrov' na Ruse
i Tatare. (Bio je to isti komet koji je, nimalo sluajno, unio onakvu pometnju na
engleskom dvoru i od kojega je kraljica Elizabeta bila ponukana odvratiti pogled
.)
to se tie pomrina, Brahe je takoer slijedio pravila tumaenja koja je davno prije post
avio Ptolemej. Shakespeare e napisati: Repatice se ne viaju kad ubogari umiru. Isto
je tako, objanjava Brahe, s pomrinama: Pomrine vie utjeu na kraljeve i prineve nego na
obine ljude (to sam i sam primijetio), jer su Sunce i Mjesec prinevi medu planetima
. Uinak e trajati onoliko mjeseci koliko je pomrina trajala sati, a njen poetak ovis
i o mjeseevoj udaljenosti od horizonta na poetku pomrine. Naveo je nekoliko skoranjih
primjera: pomrinu Mjeseca od 3. travnja 1558. kad je umro Karlo V; pomrinu Sunca
18. travnja 1558. koja nije poela djelovati sve do kraja godine, kad je umro dans
ki kralj Kristijan III; i ubrzo nakon toga, pomrinu Mjeseca od 7. studenoga 1565.
, u blizini Plejada, koja je navijestila kinu bujicu. Pomrina Mjeseca od 28. listo
pada 1566. blizu Oriona izazvala je izuzetno vlanu zimu, kao to je Brahe i predvid
io.
Predvianje vremena silno gaje zanimalo, kao i Keplera, i vjerovao je, kao to su se
ljaci vjekovima vjerovali, da helijaktiko dizanje i za-laenje odreenih zvijezda stv
ara kiu, vjetar i druge atmosferske promjene, osobito kad planeti udrue svoj utjec
aj sa zvijezdama. Mislio je daje konj unkcij a Jupitera i Saturna iz 1563., koja
se dogodila pokraj Praesaepe, krupne skupine zvijezda u Raku, koju je Ptolemej
smatrao pogubnom, oznaila dolazak kuge.
Ipak, Brahe je takoer redovito ispravno shvaao i astronomiju fenomena. Pokazao je
da je nova bila stvarna zvijezda jer nije imala paralaksu, odnosno nije prividno
mijenjala poloaj promatrana iz dva razliita kuta ili toke; i da, suprotno tradicij
i ili aristotelovskom vjerovanju, komet iz 1577. nije bio sublunarno isparenje Z
emljine atmosfere, nego je bio udaljeniji od Zemlje nego Mjesec. U njegovo je do
ba
150
SUDBONOSNO NEBO
jo uvijek bilo mogue istovremeno biti empirijski astronom i uvjereni astrolog.
Kao dvorski astrolog Brahe je sastavljao godinja predvianja za dansku kraljevsku o
bitelj, koja je biljeio u irokom kvarto formatu lijepo uvezanom u zeleni barun s po
zlaenim hrptom. Kad se rodio sin Fre-derika II, Kristijan IV, pozvali su Brahea d
a napravi analizu i ivotno predvianje temeljem horoskopa. Prilikom izrade koristio
je dva izvorna i starostavna sistema za predvianje buduih uvjeta i vremensko odrei
vanje buduih dogaaja. Jedan, poznat kao primarna direkcija, uzimao je u obzir stup
anj rektascenzije kao ekvivalent godini ivota; drugi, poznat kao sekundarna direk
cija (ili progresija), uzimao je dan ivota kao jednak godini. U prvom sistemu, br
oj stupnjeva za koji planet (ili toka, poput ascendenta) napreduje kroz horoskop
odgovara godinama ivota roenog, dok se u drugom izraun pravi po danima. Na primjer,
poloaj planeta tridesetog dana nakon roenja, kao i aspekti koji se mogu formirati
s natalnim planetima, predstavljaju uvjete u tridesetoj godini ivota. Prvi se te
melji na prividnom kretanju planeta (svi se kreu jednakom brzinom i u istom smjer
u) kao rezultatu Zemljine rotacije oko osi; drugi, stvarni i promjenjivi, temelj
i se na orbitalnom kretanju planeta du ekliptike. (Ukratko, sekundarne progresije
smatraju znaajnom vezu izmeu dnevne Zemljine rotacije oko njene osi i njene godinj
e putanje oko Sunca.) U praksi, ta dva sistema bila su blisko povezana i esto su
davala iste rezultate.
Kepler je bio skloniji sekundarnoj progresiji. Brahe se drao primarnih direkcija
i stoga upozorio kralja da greka od etiri minute u navedenom vremenu roenja stvara
razliku od jednog stupnja ili greku od jedne godine ivota. Njegovo predvianje za no
voroenog princa glasilo je ovako: godine njegova djetinjstva protei e bez opasnosti
, budui daje Venera povoljno smjetena u devetoj kui. Premda opozicija Mekura i asce
ndenta u drugoj godini ivota ukazuje na bolest, ona nee biti ozbiljna. Kada djeaku
bude dvanaest godina, meutim, ascendent e biti u kvadratu sa Saturnom, ukazujui na
neku opasnost. Opasnost e se ponovo javiti s dvadeset devet godina, kada Sunce bu
de u kvadratu sa Saturnom, a Saturn i Venera u opoziciji. S pedeset est godina pr
inc bi mogao umrijeti, smatrao je Brahe, kad Venera, vladarka horoskopa, bude u
osmoj kui, a Sunce u direkciji sustigne Marsa. No ako preivi, doivjet e sretnu staro
st.
151
BENSON BOBRICK
Isprva odredivi vjerojatnu duljinu ivota, nastavio je opisivati narav ovjeka. Iz po
loaja planeta, snage i aspekata, zakljuio je da e Venera uiniti princa ugodnim, prist
alim i putenim, ljubiteljem glazbe i umjetnosti; Mars hrabrim i ratobornim; Merkur p
ametnim i pronicavim. Bit e prirodno veseo, dareljiv i ambiciozan, imat e sree u pothv
ima, ali e previe uivati u putenim uicima i upustiti se u borbu s Crkvom. Brojne i van
fiksne zvijezde koje e mu biti sklone, poput Blizanaca u desetoj kui, pice u prvoj,
i June krune na vrhu etvrte, podarit e princu obilje asti i dostojanstva. Zdravlje
mu je pak bilo osigurano time to je sretna toka bila u konjunkciji sa Suncem. Meuti
m, korpion na vrhu druge kue pokazuje da e bogatstvo stei u ratu.
to se tie prineva braka, moe oekivati dosta sukoba, na to ukazuju nepovoljni aspekti i
zmeu Venere i Marsa te Venere i Saturna, pogotovo s Mjesecom u estoj kui. Nije vjer
ojatno da e imati puno djece, jer je Saturn vladar pete kue i u sterilnom znaku. S
druge strane, imat e brojne izvanbrane veze. to se tie prijatelja, oni e biti sunam lj
udi, poput kraljeva i vladara, jer Sunce vlada jedanaestom kuom prijatelja. Njegov
i neprijatelji, pak, bit e sveenici i ratnici. Kako to? Zato to je Jupiter nesretno
smjeten u dvanaestoj kui, a Merkur koji vlada dvanaestom je u sedmoj, gdje je zam
ijenio svoje mjesto s Marsom i poprimio njegovu prirodu. Merkur je u kvadratu sa
Satur-nom, to stvara opasnost od zarobljavanja ili progona, no princ e na kraju p
obijediti svoje neprijatelje, jer je Venera, njegov vladajui planet, na apogeju s
voje ekscentrine putanje i mnogo via na nebu od Marsa. Nita nije ukazivalo na nasil
nu smrt, pa je Brahe predvidio da e princ umrijeti od bolesti izazvane neumjerenou,
u skladu sa svojom ljubavi prema uicima.
Na ovome mjestu neemo pretresati Kristijanov ivot, no svatko upoznat s njegovim ti
jekom moe prosuditi daje Brahe prikladno ocrtao njegovu karijeru.
Frederik II umro je 1588., i pod njegovim sinom Kristijanom IV, iji smo horoskop
upravo opisali, Braheovje utjecaj opao. Kad je novi kralj postao punoljetan, Bra
he - koji je dva desetljea bio gospodar svoga vlastitog malog lena - ostao je bez
kraljevske podrke. Isprva se inilo da se njih dvojica slau. Godine 1592. budui kral
j je doao u Urani-borg izraziti svoje potovanje, i nakon ugodnog dana provedenog u
152
SUDBONOSNO NEBO
razgledavanju i prijateljskog razgovora o raznim temama, Brahe mu je darovao meha
niki mjedeni globus, koji se pokretao pomou zupanika i prikazivao dnevno okretanje
neba. Mladi princ je smjesta uzvratio ovjesivi Braheu oko vrata zlatni lanac s gr
avurom svoga lika. No Kris-tijan nije dovoljno cijenio Braheov rad i druge su se
stvari s vremenom isprijeile izmeu njih. Brahe, koji je bio estoke prirode i ne uv
ijek pokoran kralju, prepirao se sa zakupcima kojima je dao dio svog posjeda u n
ajam i zanemario je primjereno odravanje svjetionika koji mu je bio povjeren na b
rigu. to je moda jo vanije, zanemario je odravanje kapele Tri kralja u Roskildeu, gdj
e je bio pokopan Kristijanov otac. Kralj se posluio tim propustima da obustavi do
tok kraljevskih sredstava, to Brahe u svojem osjeaju veliine jednostavno nije mogao
podnijeti. Nakon nekoliko teatralnih prijetnji da e napustiti domovinu (koje je
Kristijan otvoreno ignorirao), Brahe je 1597. napustio Hven -odvukavi svoj tiskar
ski stroj, namjetaj, knjinicu, slike te lanove obitelji i osoblje, medu kojim i Jep
pea, svoga patuljka. Nakon kraeg zadravanja u Rostocku i Hamburgu, smjestio se u eko
j, gdje je postao carski matematiar cara Rudolfa II. Rudolf je bio veliki pokrovi
telj nauke i jedva je mogao povjerovati svojoj srei, te je Braheu dao na raspolag
anje dvorac Banetek, sjeveroistono od Praga. Ondje mu se kao pomonik pridruio Keple
r, 4. veljae 1600., a njegovo je naukovanje potrajalo osamnaest mjeseci.
Uza svu svoju silnu razmetljivost, Brahe je katkada znao biti i previe susretljiv
, na vlastitu tetu. Jedne je veeri ujesen 1601. predugo ostao na sveanoj veeri i ulj
udno pustio da mu se rasprsne mjehur, radije nego da ranije napusti veeru i uvrij
edi domaina. Delirij je potrajao nekoliko dana - a Brahe je uvijek iznova vapio: N
e dajte da moj ivot bude uzaludan! - prije nego je 24. listopada 1601. umro. Keple
r je bio uz njega i zabiljeio daje Brahe izdahnuo kad je Mjesec bio u opoziciji S
aturnu i u kvadratu s Marsom. Da mu se prikladno odue, Braheu su u usvojenoj domo
vini priredili dravni pogreb u Pragu, gdje je uz oruanu pratnju pokopan u prakoj cr
kvi Teyn. Njegova neko raskona, a sada nenastanjena zvjezdarnica na Hvenu naposlje
tku se uruila, a 1623. ostaci su prodani kao graevni materijal.
Kepler je naslijedio Brahea na poloaju carskog matematiara, i udesnim stjecajem pov
ijesnih okolnosti, brojni izrauni koje je Brahe prikupio povjereni su jedinoj oso
bi sposobnoj da ih ispravno sastavi.
153
BENSON BOBRICK
Braheu je nedostajala sposobnost da iz njih izvue opu teoriju. Ipak, svi podaci ko
ji bi je podupirali bili su ondje. Temeljem tih podataka, Kepler je otkrio tri v
elika zakqna planetarnih kretanja koja upravljaju eliptinim putanjama planeta, to
je kasnije dovelo do Newtonova zakona ope gravitacije. Danas nitko ne dovodi u pi
tanje Keplerovo pravo da bude nazivan ocem moderne astronomije; no takva slava t
eko bi se mogla predvidjeti iz njegova ivota.
Roen u gradiu Weil der Stadtu u Njemakoj, 27. prosinca 1571., Kepler je bio pravi ud
ak - krivih nogu, kratkovidan, nagrden irevima i drugim boljeticama. Prema vlasti
tom opisu sliio je psiu koji je ulagi-vaki elio udovoljiti drugima. Otac mu je bio p
laeniki vojnik i pijanica; majka je bila umobolna ena koju je, prema Timothvju Ferr
isu, odgojila teta koju su ivu spalili kao vjeticu. Vei dio svojih dvadesetih Kepler
se muio. Radio je kao pera posuda, poduavao matematiku u mjesnoj srednjoj koli u Gra
zu i pokuavao zaraivati izradom horoskopa za smijeno malu naknadu. Pa ipak, bio je t
o ovjek, pie Ferris, koji e razabrati arhitekturu Suneva sustava i otkriti fenome-nolok
e zakone koji upravljaju gibanjem planeta. Immanuel Kant e ga nazvati najpronicavij
im ikad roenim misliocem.
Kepler nije uivao pogodnosti bogatstva i ugleda poput Brahea; bio je odgojen u pr
etrpanom i kaotinom domu djeda po oevoj strani, uz vojsku bliskih roaka koji su dol
azili i odlazili nepredvidivo poput prolaznika u pansionu. Mnogi od njih bili su
bizarni i nestabilni, a njegovi su se roditelji neprestano svaali i nasrtali jed
an na drugoga. Godine 1576. obitelj se preselila u oblinji Leonberg, gdje je njeg
ov otac, koji se nakratko vratio iz rata, otvorio gostionicu. Kad je ona prema oe
kivanjima propala, poao se boriti u Nizozemsku i nikad ga vie nisu vidjeli.
Unato kaosu tih godina, Kepler je stekao solidnu naobrazbu. U dobi od osam godina
krenuo je u njemako-latinsku Schreibschule u Leonbergu, napredovao do nieg sjemen
ita samostanske kole i 1586. do visoke kole u Maulbronnu, gdje je pola stoljea ranij
e studirao povijesni doktor Faust. Poetak je bio nespretan - u osnovnoj koli druga
su djeca svladavala latinski dvostruko bre od njega - no poboljao
154
SUDBONOSNO NEBO
je ocjene i u vrijeme kad je krenuo na Maulbronn postao je poznat po svojim spos
obnostima. Godine 1588. dobio je najviu nagradu akademije, a 1589. osvojio je uden
u stipendiju za Protestantsko sveuilite u Tubingenu, gdje je studirao latinski, grk
i, hebrejski, geometriju, teologiju, filozofiju, matematiku, astronomiju i glazb
u. Uitelj astronomije bio mu je Michael Maestlin, uvjereni kopernikanac istaknut
u to doba, a u Kepleru je prepoznao savrenog uenika te ga uzeo pod svoje okrilje.
U vrlo kratkom roku Kepler je stekao diplomu i doktorat i napredovao u svim pred
metima - ukljuujui latinski, na kojemu e sjajno pisati, u prozu kao i u stihu.
Kao student, nije bilo toga to nije umio. Bio je nadaren za pjesnitvo i strastveno
je volio zagonetke i akrostihove. Napisao je, kao stoje sam rekao, mnoge skladb
e o neobinim temama, poput prizora Atlanti-de u oblacima. Volio je matematiku, filozo
fiju i glazbu i bio je opsjednut razradom alegorija do najsitnijih pojedinosti. ini
se daje uivao u svemu to je bilo intelektualne prirode, raspravljao s ljudima svih
zvanja na dobrobit svog uma, u istraivanju matematike njegov se um obogatio, pris
jeao se, kao daje ona bila njegov izum, a u tom je procesu sam nanovo otkrivao nj
ena poela i unutarnje ustrojstvo. I astronomija je oaravala Keplera. Knjiica pod na
slovom Somnium ili San, koja je objavljena ppsthumno, ali je njen nacrt djelomino
nastao u to vrijeme, bila je prva moderna znanstveno-fantastina pria, o svemirsko
m putovanju na Mjesec. Uza svu raznolikost njegovih interesa nije bilo dvojbe ok
o toga to je bila njegova prava strast. No jo nije mogao slobodno zapoeti vlastitu
karijeru. Sukladno uvjetima znanstvene stipendije obvezao se pripremiti za Crkvu
pa se 1593. predao teologiji, koju je takoer poeo poduavati. Ipak, 1594. uplela se
sudbina. Promijenio je tijek svoje karijere, napustio sve izglede i preuzeo sla
bo plaeno mjesto srednjokolskog uitelja na Luteranskom sjemenitu u Grazu. Ondje je,
kao okruni matematiar i sastavlja kalendara, dopunjavao svoju bijednu plau objavljiv
anjem astrolokih almanaha.
Kao razredni uitelj u poetku je bio lo, prekidao je svoja predavanja udaljujui se od
teme te mumljao o neemu to bi mu iznenada palo na um, a to je samo on razumio. Ugl
avnom su to bile digresije mistine naravi. Nadahnut pitagorejskim naukom o glazbi
sfera, vjerovao je da kretanje planeta orbitama stvara eterian sklad, a da su in
tervali izmeu tih putanja matematiki povezani i da odgovaraju frekvenciji
155
BENSON BOBRICK
tonova glazbene ljestvice. Razvio je taj koncept i konano postao uvjeren da svaki
planet ima svoju posebnu melodijsku liniju. Shakespeare je istu openitu zamisao
izrazio u Mletakom trgovcu:
Gle kako je
Ravnica neba gusto naikana
Ko ploicama sva od suhog zlata
I nema niti najmanjeg kruga,
to tu ga gleda, a da ne bi pjevo
Ko aneo u svom kretanju
U vjenom skladu poju s kerubima
Bistrookim. Da, takva harmonija
I sklad u duama je besmrtnih!10
Jednom je prilikom Kepler prekinuo svoje predavanje objavom da postoji suglasje
izmeu astronomskih i glazbenih intervala, koje se temelji na broju. Drugo otkrie b
ilo je nadahnuto promatranjem dijagrama koji je prikazivao geometrijski obrazac
uzastopnih konjunkcija Jupitera i Saturna, u obliku uglatog gnijezda. To je navelo
Keplera da iznenada izjavi kako pet platonskih tijela, smjetenih jedno u drugom,
odreuju relativnu udaljenost est planeta u njihovim putanjama oko Sunca. Dogodilo se
to 19. srpnja 1595., prisjetio se kasnije,
dok sam u uionici pokazivao kako velike konjunkcije Saturna i Jupitera postupno p
relaze iz jednog trigona [tripliciteta] u drugi, tako da sam u krug ucrtao mnogo
trokuta, ili kvazi-trokuta, od kojih je kraj jednog trokuta bio poetak sljedeeg.
Na taj sam nain na manjem krugu nacrtao toke u kojima se trokuti presijecaju ... I
tada mije sinulo... Zemljina orbita je mjera svih stvari: opisi oko nje dodekae
dar i krug koji ga opisuje bit e Mars; opisi oko Marsa tetraedar i krug koji ga o
pisuje bit e Jupiter; opisi oko Jupitera kocku, i krug koji ga opisuje bit e Satur
n. Zatim unutar Zemlje [tj. Zemljine putanje] upii ikosaedar, i upisani krug bit e
Venera; upii u Veneru oktaedar i upisani krug bit e Merkur.
10 William Shakespeare, Mletaki trgovac, preveo Milan Bogdanovi, Matica hrvatska,
Zagreb, 1947.
156
SUDBONOSNO NEBO
Ono to je zapoelo kao astroloka postalo je astronomska misao, premda oblikom jo mist
ina. Njegovi studenti, vjerojatno neupueni u pet platonskih tijela, zbunjeno su slual
i - to je bilo razumljivo, jer Kepler je iznjedrio potpuno novu ideju.
Na koncu je bio u krivu. No isto tako je bio i u pravu, jer je krenuo putem koji
e ga na kraju dovesti do cilja. Dvije godine kasnije, 1597., Kepler je objavio s
voje prvo vano djelo, Tajanstveni kozmos, u kojem je objasnio tu hipotezu i razra
dio neka druga nova shvaanja. No tek 1619., u sljedeem djelu naslovljenom Harmonij
a svijeta, izloit e zamisao da svaki planet odgovara tonu glazbene ljestvice: Sunc
e je C, Saturn D, Merkur E, Mjesec F, Mars G, Venera A i Jupiter H. U zborskom s
mislu, ak je opisao Satuma i Jupitera kao basa, Marsa kao tenora, Veneru kao kont
raalt, a Merkura kao soprana nebeskog zbora.
Keplerov rani rad u teorijskoj astronomiji bio je dobro primljen te je uvelike p
ridonio prihvaanju kopernikanskog sustava, koji je on oduevljeno prigrlio. Isto ta
ko je objavio astroloki almanah za nekoliko godina i smjesta se proslavio zbog ton
osti predvianja dvaju glavnih dogaaja: rekordne hladnoe tijekom zime 1595.-96. i na
kon toga turske invazije na Austriju. Kao to je te godine pisao bivem profesoru as
tronomije Michaelu Maestlinu: Dosad su se predvianja iz almanaha pokazala tonima. U
naoj zemlji vlada neuvena hladnoa... Koliko je do Turaka, prvoga sijenja su opustoil
i itavu zemlju od Bea do Neustadta, sve su zapalili. U idua tri desetljea Kepler e obj
aviti osamnaest takvih almanaha, a umro je upravo dok ih je sabirao u jednu knji
gu.
Kepler je bio omalen ovjek, oiju crnih poput ugljena, crne kose te krhke ali sklad
ne grade. Bio je boleljivo dijete, a u odrasloj dobi esto su ga hvatale groznice, e
luani problemi, razliite kone bolesti, te je patio od dvostruke slike u jednom oku. H
ranio se oskudno, ak spartanski, bio je sklon odricanju i volio je suhi kruh i lj
utu hranu; vjebu je zamiljao ladanjski jednostavno - kao veranje strmim planinskim
157
BENSON BOBRICK
puteljcima ili dobru etnju padinama obraslim gutikom. Prema vlastitim rijeima bio j
e pomalo zajedljiv, a ipak sluganski posluan zbog mahnitog straha od siromatva i z
aduenja.
Bio je zaokupljen svojom obitelji, i kad mu je bilo dvadeset est godina opisao je
neke njene lanove prema njihovim horoskopima. Opisao je djeda i baku kao nepodnol
jive ljude; majku kao sitnu, mravu, crnomanjastu, zlobnu i mrzovoljnu; oca kao opak
og, strogog, zle udi i osuenog na lo kraj. Saturn u sedmoj kui odveo gaje u topnike, p
Kepler, dok je Marsovo stanje pojaalo njegovu zlou. Spaljeni Jupiter (u konjunkciji
sa Suncem) na vrhu descendenta uinio ga je siromahom, no dao mu je prihode preko
ene. Teta imenom Kuni-gunda bila je otrovana (Mjesec joj nije mogao biti gori), a u
jak isusovac lutao je u krajnjem siromatvu Francuskom i Italijom, predstavljao se k
ao lijenik i vodio neist ivot. Ako se Keplerove prosudbe ine strogima, on je isto tako
bio strog i prema sebi te je ne trepnuvi priznao da je i sam satkan od iste nebe
ske tkanine. Smatrao je samoga sebe nevjerojatno nesmotrenim (zbog Marsa u kvadra
tu s Merkurom u trigonu s Mjesecom); razbacivao je vrijeme i uvijek alio za tim gu
bitkom; bio tedljiv preko svake mjere; eljan okajati svako zlo koje je uinio nekom
podlom javnom izjavom; a pa ipak kvaran u srcu. Njegov prvi seksualni susret (u
dobi od dvadeset jedne godine) bio je katastrofa. Na novogodinju no ponueno mi je sj
edinjenje s djevicom, kae nam. To sam ostvario uz najvee mogue tekoe, trpei otre bolo
mjehuru.
Kepler je imao mlaeg brata Heinricha, ija mu je ivotna pria bila upozorenje kako stv
ari mogu poi po zlu. U neko doba djetinjstva, Heinrichje bio strano opeen, zatim se
gotovo utopio, te gaje teko ozlijedio podivljali pas. U dobi od dvanaest godina,
pobjegao je od kue kad je otac zaprijetio da e ga prodati, a iduih godina vukao se po
vojnim taborima dok se maarska vojska borila s Turcima, zatim je bio ulini pjeva,
pekar, sobar nekog plemenitaa, prosjak, svira doboa u regimenti i helebarda. U svemu
tome ostao je bespomona rtva jedne nezgode za drugom - uvijek bolestan, sa svakog
posla su ga najurili, lopovi su ga opljakali, istukli ga drumski razbojnici - do
k se na kraju nije predao, prosio je kako bi se mogao vratiti kui, svojoj majci i
drao se njezinih skuta dok nije umro u dobi od etrdeset dvije godine.
158
SUDBONOSNO NEBO
U Keplerovu se djetinjstvu istiu dva trenutka obiteljske topline i sjaja. Oba su
ga usmjerila prema njegovoj karijeri. Godine 1577. majka ga je odvela na vrh brd
a i pokazala mu komet na nebu; tri godine kasnije otac ga je jedne noi izveo van
da mu pokae pomrinu Mjeseca.
U Grazu je Kepler uinio sve da uspostavi normalan ivot. Pristao je predavati Vergi
lijevo pjesnitvo kako bi zadrao posao (kad se nitko nije pojavio na satu astronomi
je), oenio se i zasnovao obitelj. No inilo se da se nita ne moe odrati. Brak je bio t
eak, a nekoliko mu je djece umrlo odmah po roenju. Tada je 1600. godine proturefor
macija protutnjila njegovim okrugom i otjerala ga iz Graza. Tycho Brahe, koji je
proitao Keplerova djela, nije se slagao s njegovim teorijama, no cijenio je otrou
mlje kojim su izloene, pa je svjesno iskoristio njegovu nevolju i pozvao ga u Pra
g za pomonika, premda pod vrlo skromnim uvjetima. Kepler je u pregovorima traio veu
plau i bolje radne uvjete, no s punim potovanjem prema Braheovom poloaju i postign
uima u sebi je jedva doekao priliku.
Po Braheovu nalogu, Kepler je isprva radio na putanji Marsa i povezujui podatke o
paanja s vlastitom hipotezom o eliptinoj putanji aritmetikim je formulama ispisao t
isue stranica. S Braheom je suraivao i na velikoj novoj zbirci zvjezdanih i planet
arnih tablica, koje su na koncu nazvane Rudolfovim tablicama (u ast cara Rudolfa)
, a po zakanjelom objavljivanju 1628. postale su tono mjerilo za iduih stotinu godi
na. Kao Braheov nasljednik nakon 1601., Kepler je takoer objavio znamenito djelo
(O novoj zvijezdi u stopalu Zmijonosca) o zvijezdi koja se rasprskavala, sjajnij
oj od Jupitera, a koja se pojavila 1604. - danas zvanoj Keplerovom zvijezdom, posl
jednjoj vidljivoj novi u Mlijenoj stazi; dao je teorijsku suvislost bar onom dije
lu podataka koji su mu bili povjereni, a 1609. u Novoj astronomiji postavio je s
voja prva dva zakona planetarnih kretanja: (1) da se planet kree eliptinom putanjo
m, a jedno od arita elipse je Sunce; i (2) da spojnica planet - Sunce opisuje jedn
ake povrine u jednakim vremenima. Isto tako je tiskao djelo podrke Galileju na tem
u Jupiterovih mjeseca; zapoeo je raspravu o kronologiji kranske povijesti, u kojoj
je ispravno naglasio da kranski kalendar odstupa za pet godina; i napisao prvu ras
pravu o djelovanju teleskopa.
159
BENSON BOBR1CK
No marljivost i talent nisu davali nikakva jamstva. Godine 1612., nakon stoje Ru
dolf odstupio s prijestolja (zbog ludila) i ubrzo nakon smrti njegove ene i sedmo
godinjeg sina, Kepler je morao napustiti Prag i otii u Linz u Austriji, gdje je id
uih esnaest godina jo jednom radio kao okruni matematiar poduavajui na mjesnoj koli.
fovi nasljednici Matthias i Ferdinand II dali su mu simbolinu stipendiju, no sve
u svemu je ivotario. Iduih se godina ponovno oenio i - takav je bio njegov inventiv
ni um - na temelju usputnog promatranja zapre -mine pivskih baava na svome vjenanj
u stvorio je revolucionarnu metodu izrauna volumena vrstih tijela, to je prethodilo
infinitezimalnom raunu. U narednim je godinama iznio prvi matematiki pristup blis
kom prilijeganju jednakih sfera (stoje dovelo do objanjenja oblika elija u pelinjoj
konici); prvi je dokazao - na temelju Pete knjige Eu-klidovih Elemenata - kako d
jeluju logaritimi; napisao je prirunik o kopernikanskoj astronomiji (dok je nasto
jao ishoditi putanje svoje majke iz zatvora, jer su je optuili kao vjeticu); a u Ha
rmoniji svijeta postavio je trei veliki zakon planetarnog kretanja - da je za raz
liite planete kvadrat razdoblja njihove putanje proporcionalan treem korijenu njih
ove srednje udaljenosti od Sunca.
Sam princip gravitacije takoer mu je oito bio nadohvat. U stvari, ini se da ga je i
uoio - no iz nekog razloga nije ga primijenio na svoje planetarne zakone. U uvod
u Nove astronomije itamo: Ako su dva kamena smjetena bilo gdje u prostoru jedan bli
zu drugog i izvan dosega sile treeg srodnog tijela, onda e se spojiti kao to se spa
jaju magnetska tijela na sredinjoj toki, svaki e se pribliiti drugome razmjerno masi
toga drugog. Na primjer, kad Zemlja i Mjesec ne bi bili zauzdam svaki svojom puta
njom, Zemlja bi se pomaknula prema Mjesecu, a Mjesec bi se spustio prema Zemlji
i oni bi se spojili.
itavo to vrijeme nastavljala su se Keplerova astroloka razmatranja. U pismu napisa
nom 1599, (kad je imao dvadeset osam godina) Johan-nu Henvartu, njegovu prijatel
ju i ekom kancelaru, Kepler razmilja o utjecaju planetarnih obrazaca na karakter ovj
eka pri roenju. Njihov utjecaj na ljudsko bie, pie on, traje itavog ivota... kao to s
k vee vezice oko bundeve, zbog ega bundeva ne raste, ve joj vezica odreuje oblik.
S obzirom na svoj sluaj mislio je da je trigon Sunca i Saturna odredio ne samo nj
egov poloaj, sklonosti i ukus ve i fiziki izgled. Potpu-
160
SUDBONOSNO NEBO
no je prihvatio teoriju velike konjunkcije povijesnih razdoblja (pogotovo onih k
oja su obiljeena promjenom elementa), mislio je da konjunk-cija Marsa i Saturna v
odi graanskim sukobima i da planetarni aspekti imaju utjecaj na vremenske uvjete
svih vrsta: primjerice, da Venera u konjunkciji s Marsom donosi oluju ili da kon
junkcija Jupitera i Marsa u srpnju donosi vedro nebo. Kao to Mjesec utjee na plime
i oseke oceana, tako pulsiraju i tjelesni sokovi, a svaki lijenik vrijedan svoje
plae, mislio je, pazit e na Mjesec. itava stvar oko krize [u bolesti], zapisao je, ov
isi o povratku Mjeseca i o njegovim konfiguracijama s ostalim planetima, i uzalu
dno je tome traiti objanjenje bilo gdje drugdje.
Ponekad se kae daje Keplerovo zanimanje za astrologiju oslabilo s godinama. No is
tina je upravo suprotna. U pismu napisanom 1601., na vrhuncu svoga profesionalno
g ivota, objavio je da vjerovanje u uinak zvijea u prvom redu potjee iz iskustva, koje
je toliko uvjerljivo da ga mogu odbacivati samo oni koji ga nisu propitali i drao
se tog uvjerenja do kraja. U astronomskim knjigama taje Keplerova strana mahom
podcijenjena; no, bar za povjesniara, to je budalatina. Jer time se takoer krivotvo
ri povijest ideja. Kepler je, primjerice, vjerovao da dua svakog pojedinca sadri g
eometrijski otisak zodijaka pri roenju. Posredna svjetlost odraena pod pravim kutem
od planeta u pokretu upisuje trokute, kvadrate i heksagone u duu, oblikujui tako
izravnu i blisku vezu izmeu planetarnih gibanja i ovjeka. Ba kao to su Hiparhova astr
oloka razmiljanja dovela do razvoja trigonometrije - a ona Johna Napiera, baruna o
d Merchistona, do logaritama, koje je prvi put opisao 1614. - tako je Keplerova
teorija o prelamanju planetarne svjetlosti, u svome fizikom smislu, dovela do mod
erne optike, jer on je prvi oblikovao teoriju zraka svjetlosti da bi objasnio ka
ko djeluje vid. Takoer je dao prvo tono objanjenje o gradi ljudskog oka.
Njegova privrenost astrologiji tijekom itavog ivota je nesumnjiva. Godine 1601., na
primjer, kad je imao trideset godina, Kepler je napisao knjigu Temelji astrolog
ije, za koju se nadao da e reformirati neka naela tog umijea. Umanjio je naglasak n
a podjelu horoskopa na dvanaest jednakih dijelova ili kua; postavio je pitanje o
tradicionalnim vladarima znakova; ali je veliao planetarne aspekte kao temeljnu s
ilu. Smatraj ovo sigurnim, pisao je prijatelju 1602.: Mars mi nije nikad preao preko
puta a da me nije uvalio u razmirice i doveo me u svadlji-
161
BENSON BOBRICK
vo raspoloenje. Uveo je tri nova planetarna aspekta - kvintil (72 stupnja), bikvin
til (144 stupnja) i seskvikvadrat (135 stupnjeva) - na temelju djeljivosti kruga
s brojem pet.
Dvije godine kasnije, u Izvjetaju o vatrenom trigonu, koji se bavio teorijom veli
ke konjunkcije, napisao je: Filozofija, a stoga i prava astrologija, svjedoanstvo
je Bojeg djela, i otuda je sveta. To nipoto nije bezvrijedna stvar. I to se mene tie
, jaje ne elim obeastiti. Tri godine kasnije, u raspravi O novoj zvijezdi u stopalu
Zmijonosca (1606.), napisao je: Premda se na nebu neprestano dogaaju svakovrsne pr
omjene - ipak je ouvan znaaj te konfiguracije, naime konfiguracije koja je bila na
nebu kad je pri roenju zaiskrio ljudski ivot te se, takorei, ulio u kalup... Nekak
o su te slike nebeskih stvari utisnute u unutranjost ljudskog bia, nekom skrivenom
metodom apsorpcije ... Karakter neba ulijeva se u nas pri roenju. I opet je 1610.
u Posredovanju treeg ovjeka (djelu u kojem se usto narugao nepokolebljivim skepti
cima), objasnio kako progresivni horoskop predvia budui razvoj:
Narav ljudskog bia u poetku ivota prima ne samo trenutanu sliku neba ve i njegovo kre
tanje, kakvim se ono ini odavde sa zemlje, kroz nekoliko iduih dana; i iz tog kret
anja izvodi nain na koji e istjecati ovaj ili onaj tjelesni sok; a vrijeme kad e ta
narav to ispuniti vrlo je tono odreeno direkcijama utemeljenim na prvih nekoliko
dana ivota. To je doista udesna stvar, nalik slici ili pretakanju prirodnih propor
cija dana
mu.
Zatim je struno opisao kako se to ini:
Sunce treba direktirati na ekliptici prema njegovu dnevnom kretanju; Medium Coel
i [zenit ili vrh desete kue] rektascenzijom; ascendent kosom ascenzijom; i uvijek
, u odnosu na vrijeme roenja, rektascenzijom direkcijskog poloaja Sunca; tako se h
oroskop valja uvijek nanovo iscrta-vati. Mjesec isto tako mora biti direktiran n
a ekliptici, u skladu s dnevnim kretanjem Sunca, ali ne i sretna toka, jer ona ni
je nebesko tijelo niti dio neba. Ostale planete ne treba direktirati, jer one ne
maju same po sebi nita zajedniko s kretanjem Zemlje.
162
SUDBONOSNO NEBO
Objanjavajui kako je slika nebeskih bia utisnuta u novoroene, on pie: Taj karakter [neb
esa] ne prima se tijelom, koje je posve neprikladno za to, ve vie naravlju same due
, koja je poput toke. Deset godina kasnije, u Harmoniji svijeta (istom djelu u koj
em je izloio svoja prva dva zakona planetarnog kretanja), objavljenoj kad je imao
etrdeset osam godina, nastavlja tu istu misao: Prirodna dua ljudskog bia nije vea od
jedne toke, a u tu je toku mogue utisnuti oblik i karakter itavog neba. Kako to? Jedn
ako tako kao to dua u sebi nosi ideju zodijaka, bolje kazano njegova sredita, isto
tako osjea koji planet u koje doba stoji na kojem stupnju zodijaka i mjeri kutove
zraka koje se sreu na Zemlji. U progresivnom horoskopu, stoga, novoroene je obiljeeno
za itav ivot zvjezdanim obrascem u trenutku kada dolazi na svijet, te ga nesvjesn
o pamti i ostaje osjetljivo na povratak konfiguracija [to jest ponavljanje odreen
ih obrazaca] sline vrste.
U istom djelu, Kepler izraava i vrsto uvjerenje u astralno nasljeivanje.
Vjerujem da pri roenju djece, pogotovo prvoroene, planeti kao i ascendent i zenit
obino zauzimaju isti stupanj zodijaka, ili su u kvadratu ili opoziciji prema tom
podruju, kao i pri roenju oca ili (osobito) majke. Takoer vjerujem da se javljaju s
lini ili isti aspekti... Ja sam roen kad je Mjesec bio etrdeset stupnjeva dalje od
opozicije sa Suncem. Kod moga prvoroenog djeteta Mjesec je bio gotovo jednako uda
ljen od konjunkcije sa Suncem. Kod drugog djeteta Mjesec je proao opoziciju sa Su
ncem za isti broj stupnjeva. Kod etvrtog djeteta Mjesec je bio 38 stupnjeva udalj
en od opozicije sa Suncem. Ni kod treeg djeteta nije bilo drugaije, jer se Mjesec
odvajao od Sunca za etrdeset stupnjeva plus jedan dan lu-namog kretanja: roenje se
oekivalo prethodnog dana. Navodim daljnje primjere koji to potvruju.
Takva su uvjerenja s vremenom jaala. U pismu iz 1588. upuenom skeptinom prijatelju i
tamo:
Razmotri vezu izmeu roenja. Ti si roen pod konjunkcijom Sunca i Merkura, ba kao i tv
oj sin. Merkur je bio iza Sunca u trenutku obaju roenja. Roen si s trigonom Saturn
a i Mjeseca; tvoj sin je umalo roen sa Mjesec-trigon sekstilom. U asu obaju roenja
praktiki je na djelu bio trigon Saturna i Sunca. Ti si roen pod Saturnom, dok je t
voj sin roen
163
BENSON BOBR1CK
pod Suncem i Merkurom. Venera je bila u opoziciji u vrijeme tvog roenja kao i u v
rijeme roenja tvoga sina.
Budui da genetika, kao to znamo, prua analogan obrazac ili sustav nasljednih osobin
a, moemo se poeti pitati nije li ljudski svemir, u konanici, dvorana zrcala, u kojo
j jedna stvar odraava drugu kao i sebe samu.
Za Keplera je astrologija - koliko god mogla biti iskrivljena u svakodnevnoj pri
mjeni - bila boanski oblik filozofije prirode. Osuivao je njene nestrune pristae zat
o to su dopustili da postane raskalaena mlada ki astronomije, koja se prodaje ama ba
svakom klijentu spremnom platiti, i smatrao daje zbrka nezrelog nauka, u njegovu
popularnom izrazu, nainila takav nered od njenog uenja da je postalo gotovo nemogue
odvojiti ito od kukolja. U vlastitom pokuaju da to uini, usporedio se s marljivom kok
oi koja prebire zrnje u potrazi za kukuruzom. Ipak, nitko ne bi trebao smatrati nem
oguim da iz ludosti i bogohuljenja astrologa izroni razumno i korisno znanje, ili
da iz blata i prljavtine izau ostrige, muule, jegulje, dobra hrana. Znanstvenici bi
teko pogrijeili, upozorava Kepler, kad bi s pravom odbacujui praznovjerje promatraa
zvijezda, bacili s vodom i dijete. Pod praznovjerjem nije mislio na njenu mo opisiva
nja i predvianja, ve na budalasta uopavanja koja je zatiru, nalik dananjim tumaenjima
utemeljenim na znaku Sunca. Naprotiv, smatrao ju je vrijednom obimnog prouavanja
- kao to svjedoe njegova pisana djela - jer, kao to je napisao, osoba moe posvetiti
jednako toliko marljivosti astrologiji kao stoje botaniar posveuje travarstvu... to
vie, toliko je mara i potrebno. I svakog se dana nalazi novi dokaz. Nitko ne zna k
oliko je horoskopa izradio Kepler, no medu tisuama koliko ih je zacijelo napravio
sauvano ih je najmanje osam stotina. Godine 1999. pojavio se jo jedan u zbirci as
tronomskih spisa u arhivama Kalifomijskog sveuilita u Santa Cruzu.
Znanstvenicima je danas mahom neugodno zbog svega toga - zbog Keplerove ljubavi
prema neoplatonskoj i pitagorejskoj teoriji, ili njegova vjerovanja u glazbu sfe
ra. Kad bi mogli, ponovo bi ga stvorili prema vlastitoj predodbi. Ipak, kad se po
gleda cjelina onoga stoje imao rei, jasno je da ju on ne bi bio odbacio usprkos o
dreenom preziru prema tome kako astrologija moe biti prikazana. I usprkos svim nje
govim
164
SUDBONOSNO NEBO
ograivanjima od arlatana i nevjetih praktiara umijea, u konanici je pokuao reformirati
ili dotjerati tradiciju, a ne odbaciti je. Bilo je to tako sve do njegovih poslj
ednjih dana, kad je mislio daje vlastitu smrt jasno iitao iz zvijezda.
Kepler je ivio u vrijeme velikih politikih i vjerskih sukoba. itava karta Europe se
mijenjala. Kako su se sukobljavale snage protestanata i katolika, pojavile su s
e nove drave, a raseljeni ljudi bili su u stalnom pokretu. Godine 1618. propast S
vetoga Rimskog Carstva nagnala je razne drave i stranke da se time okoriste i uvu
ku itav kontinent u Tridesetogodinji rat. Kepler je pridavao stoje bilo mogue manje
pozornosti tim previranjima oko sebe, vjerujui, kao to je sam rekao, da kad oluja
bjesni i dravi prijeti brodolom, ne moemo uiniti nita vrednije no da spustimo sidro
svoga mirnog izuavanja na tlo vjenosti. Pa ipak, teko je mogao izbjei vrtlog dogaaja.
U mnogim je prilikama bio iseljen iz svoga doma i inilo se da dobrobit njegove ob
itelji, stabilnost njegova ivota, pa ak i nastavak njegova rada, vise o niti. Ne i
znenauje stoga to su njegove astroloke vjetine bile traene. Svakojaki ljudi eljeli su
znati to im nosi budunost, ukljuujui Rudolfa II, koji je zatraio predvianje o ishodu r
ata izmeu Mletake republike i pape Pavla V.
Kepler je, naravno, umio laskati. Rudolf je svojim pokroviteljstvom nad znanou od
Praga stvorio kulturnu oazu, a Kepler je estitao njemakom caru na njegovu horoskop
u, jer tako lijepo sadri Mars. Mars, objasnio je, vlada znakom na njegovu zenitu (ko
rpionu), egzaltiranje u znaku ascendenta (Jarac), kod kue je u znaku Sunca (Lav)
-jer su Lav i Ovan, kojime Mars takoer vlada, vatreni znakovi - i zato to Ovan vla
da Njemakom, kojom (pazi sad!) vlada Rudolf. Laskavo, ali vjeto uinjeno. Godine 160
8. kontaktirao gaje predstavnik neimenovanog gospodina koji je naruio horoskop. Kep
ler je prihvatio narudbu, protumaio horoskop i takoer, uz pomo progresija, predvidio
okolnosti njegova ivota.
Kao tumaenje na slijepo, ono zasluuje nae najvee potovanje. Mogu iskreno opisati tog ov
jeka, pisao je Kepler, kao nemirnog, radinog, brzog, pozornog, nestrpljivog prema s
vim konvencijama, prezrivog prema ljudskim zakonima i obiajima, varavog, hrabrog,
krajnje ratobornog, surova srca. Tijekom karijere mogao bi ostvariti velika djela
pie Kepler, no ed za slavom i udnja za svjetovnom
165
BENSON BOBR1CK
asti i moi e mu stvoriti niz ljutih neprijatelja, a s Merkurom u tako egzaktnoj opozici
ji s Jupiterom, ini se da e se upustiti u sulude planove. Kepler je bio iskren, aji
njegov se klijent mogao uvrijediti. To je za Keplera sigurno bio rizik, jer je n
eimenovani gospodin bio grof Albrecht von Wallenstein, koji e uskoro postati mona o
soba, premda je u tom trenutku bio tek dvadesetpetogodinji kapetan carske strae. K
eplerovo je tumaenje uvao uza sebe gotovo itavo desetljee, stjeui sve vie inove, dok n
e postao najvei i najokrutniji njemaki general u Tridesetogodinjem ratu.
Roen u Hermanicama u ekoj, 24. rujna 1583., Wallenstein je pripadao ekoj aristokracij
i. Od mladosti je pokazivao snanu sklonost prema vojnikom ivotu, pridruio se vojsci
i zasluio svoj dio asti, te je 1621., tri godine nakon stoje Tridesetogodinji rat z
apoeo, dogurao do neovisnog zapovjednitva. Slubovanjem protiv transilvanijskog prin
ca omilio je caru Ferdinandu II pa je nakon odluujue pobjede u bitci kod Bijele pl
anine zaposjeo sjevernu eku - otada zvanu Friedland - i njome vladao eljeznom rukom
. Kao prvak Habs-burgovaca i Katolike crkve u carstvu, skupio je priuvnu vojsku od
dvadeset tisua ljudi, a zahvalni ga je car proglasio kapetanom svih carskih snaga
i vojvodom. Njegova je zvijezda i dalje sjala. U drugom dijelu 1625. zaposjeo je
Magdenburg i Halberstadt, dvije bogate i strateki vane pokrajine, te u travnju 16
26. pobijedio u znaajnoj bitci nad protestantskim snagama na mostu Dessauu nad El
bom. Nakon neoekivanog ali brzog obrata u leskoj, viestruko je poveao svoju vojsku,
na prepad zauzeo lesku, ujedinio se s drugom snagom za pohod protiv Holsteina, i
napredujui sve do Jutlanda zauzeo Macklen-burg. U sijenju 1628. car mu je kao doivo
tno leno predao vojvodstvo Macklenburg.
Drugi su se katoliki vladari smrtno bojali rastue Wallensteinove snage, pogotovo k
ad se poeo smatrati diktatorom svih zemalja koje je zauzeo. No kao to je Kepler pr
edvidio, bilo mu je sueno da pokvari svoja postignua preputanjem ludim planovima. Med
u njima je bilo sklapanje bezbonog saveza izmeu katolikih i protestantskih drava; pr
okopavanje kanala do Baltika; podizanje flote koja bi se mogla mjeriti sa vedskom
; preotimanje Konstantinopola od Turaka, za stoje izjavio da bi mu bile potrebne
tri godine. U izmaglici ambicije, njegova se srea poela preokretati. U ljeto 1628
. nije uspio osvojiti Stralsund;
166
SUDBONOSNO NEBO
propao je pokuaj zauzimanja Gluckstadta. veani su napredovali. Kad ih nije mogao za
ustaviti, oduzeto mu je zapovjednitvo. Idue je tri godine pothranjivao gorinu dok g
a preokreti sudbine nisu vratili na bojno polje. U iznimnom je pothvatu natjerao
vedane da se povuku u Lutzen, no tada je stupio u pregovore koji su zavrili izdaj
om carskog prijestolja.
Mnogo prije toga, meutim, dok je grofa jo sluila srea, Kepler je na svoje zaprepatenj
e u prosincu 1624., esnaest godina nakon tumaenja naslijepo, primio natrag horosko
p s biljekama na margini ispisanima VVallensteinovom rukom. "VVallenstein, sada v
ojvoda od Friedlanda, traio je da Kepler proiri svoja predvianja i priloio je popis
pitanja za koja se nadao dobiti Keplerov odgovor. Kepler je posluao, onoliko koli
ko se usudio, no nije elio proiriti svoje izraune nakon konca veljae 1634., jer je z
a to razdoblje predvidio straan dogaaj. To je svakako bilo dalekovidno. Jer, Wallens
tein je bio ubijen 25. veljae. Stoje Kepler vidio? Moemo samo nagaati. Wallensteinj
e roen u 4 sata i 36 minuta poslije podne 24. rujna 1583., a u to je vrijeme imao
Marsa u Ovnu u osmoj kui, dok mu je zenit u progresiji ravnom ascenzijom bio u k
vadratu s poloajem Marsa pri njegovu roenju. Prema Ptolemejevu Tetrabiblosu, taj s
poj snano ukazuje na iznenadnu smrt od bodea. A tako je "VVallenstein i umro.
Tada ni Kepler vie nije bio medu ivima. Tridesetak godina ranije, u svome je alman
ahu iliti kalendaru za 1601. napisao: Gotovo svaki pokret tijela ili due u svom pr
ijelazu u novo stanje nastaje u trenutku kad obrazac neba odgovara obrascu pri n
jegovu roenju. To je moglo znaiti tota. Jedno od znaenja bila je smrt. U prosincu 1630
. Kepler se zaputio iz Sagana (u Pruskoj, u dananjoj Poljskoj) u Linz da bi pokup
io neke isplate i kamate na obveznice, i ini se da je znao da e mu to biti posljed
nje putovanje. tovie, svjesno je nastojao urediti svoje poslove i prikupio sve doku
mente vezane uz svoje financijske poslove. Bio je tako turobno raspoloen, prisjea s
e njegov zet, da su njegova ena i djeca oekivala Sudnji dan prije negoli njegov pov
ratak. Biografi vole rei daje Kepler imao predosjeaj. Zapravo, astroloki govorei, misli
o je da zna. Poetkom svake godine Kepler bi izraunao direkcije i revolucije svoga ho
roskopa, pa je to uinio i za svoju pe-desetdevetu godinu. Taj je horoskop sauvan u
z zabiljeku da e planeti zauzeti isti poloaj koji su imali pri njegovu roenju.
167
BENSON BOBR1CK
Stigao je do Regensburga, preao Kameni most i sruio se. Neki su mu lijenici uzaludn
o pustili krv, postao je delirian od groznice i u podne 15. studenoga umro^-Njego
va posljednja svjesna gesta bila je upiranje kaiprsta u glavu, a potom u nebo. Nj
egovi su posmrtni ostaci pokopani na protestantskom groblju Svetog Petra 18. stu
denoga -dan nakon kojega je, posve prikladno, uslijedila pomrina Mjeseca, kako pie j
edan tovatelj. Premda je bio siromaan, pratila gaje slava, pa su mu mnogi, iz viso
kih i niih slojeva, doli odati poast. Nadgrobni natpis ispravno ga opisuje kao princ
a astronomije; ispod toga stajao je epitaf to gaje nedugo prije sam sastavio: Mensu
s eram coelos, nunc terrae metior umbras / Mens coelestis erat, corporis umbra j
acet. (Moja dua bijae nebeska, pa sam mjerio nebo ozvjezdano; / Sad mjerim izdublje
ni komad zemlje gdje sjena moja lei.)
Ni grob ni nadgrobni spomenik nisu sauvani. Godinu i pol nakon Keplerove smrti, B
avarskom je protutnjala vojska Gustava Adolfa i razorila groblje. Nitko ne moe rei
ak ni na kojem dijelu zemljita lee njegove kosti.
U stanovitom smislu, u usporedbi s eklektinom irinom i dubinom njegova razumijevan
ja, nitko od Keplerovih nasljednika nije mu bio ravan. No u povijesnom panteonu
ima jednako istaknutih velikana. Po glasovitosti, dakle, ako ne i po naoj prii, sl
inog je statusa bio Galileo - risooki astrolog, kao to ga je nazvao jedan isusovac -
iji su rad o zemaljskoj dinamici (prema legendi voden s vrha kosog tornja u Pii),
eksperimenti s njihalom i astronomska opaanja uinili od njega diva svog doba. Gal
ileo je bio zasluan za konano javno prihvaanje koper-nikanske teorije svemira, izra
dio je prvi praktini teleskop stvarne moi, otkrio je kratere na Mjesecu, Jupiterov
e mjesece, Saturnove prs-tenove, Suneve pjege i injenicu daje Mlijena staza nainjena
od bezbrojnih zvijezda.
I on je sastavljao horoskope. Galileo je isprva doao do astronomije potaknut oduev
ljenjem to gaje u njemu izazvala konjunkcija Marsa i Jupitera; pravio je horoskop
e za svoje keri kao i za bogate klijente te pokuao odrediti tono vrijeme svoga roenj
a rektifikacijom natalne karte. U posveti svoje znamenite knjige Poruka sa zvijezd
a, o Jupitero-
168
SUDBONOSNO NEBO
vim mjesecima, nije mogao nai bolji nain zahvale svome pokrovitelju (Cosimu de'Med
iciju, ili Cosimu Velikom) nego hvalei njegov horoskop. U njemu Jupiter - najdobrou
dni]a zvijezda, nakon Boga izvor sveg dobra - zauzima ponosno mjesto. Jupiter je,
tvrdim, pri roenju Vae Visosti, proavi ve kroz mutne maglice horizonta, smjestivi se n
a zenit i iz svoje kraljevske kue obasjavajui istoni kut, pogledao s toga visokog p
rijestolja na Vae sretno roenje i izlio sav svoj sjaj i veliinu u najii zrak, tako da
se Vae njeno tijelo svojim prvim dahom i Vaa dua, koju je Bog ve uresio plemenitim uk
rasima, mogla napajati iz toga sveopeg autoriteta i moi. Nakon Galileove smrti, na
poleini jednog od njegovih crtea Mjeseevih planina pronaen je jedan horoskop. Danas
ga se, meutim, obino pamti po pokuaju da pomiri kopemikanski sustav s kranskom teolog
ijom, to gaje dovelo u sukob s Crkvom. Inkvizicija gaje zatoila u Rimu i nakon sen
zacionalnog suenja se povukao. Umro je, uvelike obeshrabren, 1642. godine, kad je
roen Isaac Newton.
169
Osmo poglavlje
170
U itavoj Europi gotovo do konca 17. stoljea znanost i astrologija ostale su blisko
povezane. Valentin Naibod, koji je danas ostao zapamen najvie po izraunu prosjenoga
godinjeg kretanja Sunca, nainio je taj izraun kako bi pomogao astrolozima u umijeu
izrade progresivnih horoskopa; Cvprian Leowitz, matematiar izbornoga kneza palati
na, pripremio je povijest svijeta utemeljenu na teoriji konjunkcije, poevi od Rima
pa sve do svoga doba; John Napier, barun od Merchistona kraj Edinburgha, izumio
je logaritme, koji su se izvorno zvali Napierove kosti ili ipke, kako bi pojednostav
nio izraune potrebne za izradu horoskopa. (Napier je takoer izradio prototipove mo
tornog bojnog broda i tenka.)
U vrlome novom svijetu koji je oznaio svitanje nove znanosti, astrologija se proir
ila i na druga podruja. Robert Burton, autor velike Anatomije melankolije, objavl
jene 1621., bio je sveenik Anglikanske crkve koji se latio astrologije kako bi do
kazao svojim upljanima da je lana. No, prouavanje astrologije uvjerilo gaje u njenu
istinitost. Primijenio je svoje novootkriveno umijee na psiholoku analizu u kojoj
je bio strunjak, kao i na predvianje dogaaja vlastitog ivota. Njegov glavni doprino
s bila je zbirka opaanja o mentalnim bolestima. Zabiljeio je da konjunkcija Satuma
i Jupitera u Vagi izaziva sklonost blagoj melankoliji, dok Saturn i Mjesec (vla
dari suprotnih znakova) u korpionu vode teoj boljci iste vrste. Za usporedbu, konj
unkcija Mjeseca i
171
BENSON BOBRICK
Marsa u opoziciji Saturnu i Merkuru izaziva manino stanje; Venera u Lavu u aspekt
u s Mjesecom pothranjuje poudu, a nekontrolirana iz-opaenost nastaje kad su Venera
i Merkur u konjunkciji s ascendentom ili je Merkur u konjunkciji s Mjesecom.
Astrologija je potaknula otru raspravu. Poetkom 17. stoljea sir Christopher Hevdon,
proglaen vitezom za hrabrost iskazanu u opsadi Cadiza kojeg je Essex poharao, na
pisao je Obranu astrologije kao odgovor na Raspravu protiv prosudbene astrologij
e, koju je pak napisao anglikanski kanonik John Chamber iz Windsora. Chambers je
bio nadjaan (ili je tako mislio) i u oaju se ubio. Mnogo ustrajniji skeptik bio j
e William Fulke, puritanski bogoslov koji je bio izvanredno moderan u poricanju al
kemije, maginih osobina kamenja, medicinske vrijednosti astrologije i utjecaja ko
meta na civilne i politike poslove. Bolest i zdravlje ovise o boanskim uzrocima, pie,
a nipoto o kretanju zvijezda jer, bez obzira na smjer kojim zvijezde hode, ako u
tijelu postoji viak ili manjak, ili vanjska infekcija pokvarenim zrakom, ono e se
morati razboljeti, a ako se nita od toga ne dogodi, usprkos svim zvijezdama na ne
bu koje se sa svim svojim opozicijama i zlim znamenjem nalaze u kui bolesti, tije
lo e ipak biti krepko i zdravo. Slino tome, rugao se svakom oslanjanju na zvijezde
u zemljoradnji ili trgovini: Dobri dani za kupnju ili prodaju su svi trni dani i s
vi drugi u kojima ovjek sklopi dobru pogodbu. Mislim da e mnogi trgovac izgubiti s
voje trite ekajui nebesku pomo zvijezda. Pa ipak, Fulke je jednom nogom ostao u suparn
ikom taboru. U Knjizi o meteorima objasnio je da vidljivi prstenovi oko Sunca i M
jeseca - poput duge ili fatamorgane - imaju moralnu svrhu i ne dogaaju se sluajno,
ve ih je poslao Bog, kao udesne znakove kojima objavljuje svoju mo. Na kraju se sloio
s moralizirajuim vienjem astronomije to ga je izrazio tudorski matematiar Robert Re
corde: Nikad nije bilo velike promjene u svijetu, niti smjene carstava, niti i je
dnog pada glasovitog vladara, ni nevolje i oskudice, niti smrti i smrtnosti a da
Bog nije znacima na nebu upozorio ovjeka, kako bi se pokajao i na vrijeme pripaz
io.
Astrologija se i dalje mijeala u sva podruja. John Perrin, kapelan St. John's Coll
egea u Oxfordu, profesor grkoga na kraljevskoj katedri i (nekoliko godina kasnije
) lan skupine koja je sastavila ovlatenu verziju Biblije ili Bibliju kralja Jamesa
, zamolio je mladog astrologa Roberta
172
SUDBONOSNO NEBO
Fludda za pomo u potrazi za novcem ukradenim iz njegove sobe. Fludd je izradio ho
rami horoskop za to pitanje, razotkrio kradljivca i naao zlatnike. Nekoliko godin
a kasnije Fludd je otputovao u Avignon, gdje je njegova sklonost astrologiji nal
jutila neke isusovce. Odvukli su ga pred papinskog legata i optuili kao mogueg her
etika no, na njihovo iznenaenje, legat je odbacio optube izjavivi: Zar u Italiji pos
toji ijedan kardinal koji nije dao izraditi svoj horoskop? Nakon toga isusovci se
nisu mogli nauiti njegove poduke i nukali su ga da ostane. Ipak, ubrzo se vratio
u Englesku, gdje je stekao doktorat iz medicine na Christ's Church u Oxfordu, t
e je postao predavaem na Kraljevskoj visokoj koli za lijenike, a s njime se konzult
irao sir William Paddy, lijenik kralja Jamesa I. Drugi kraljev glavni lijenik, tak
oer blizak Fluddu, bio je William Harvev, koji je otkrio cirkulaciju krvi. Harvev
-jeva hipoteza o krvotoku oigledno je bila nadahnuta astrolokom zamisli - upravo k
ao to planeti na nebu ine krugove, tako se i kod ovjeka, koji je slika nebesa, moe n
ai paralelno kretanje ili cirkulacija krvi kroz arterije i vene. U posveti svoje
velike rasprave kralju nije ostavio ni najmanje sumnje u svjetonazor iz kojega j
e to otkrie iznjedre-no. Presvijetli vladaru! poinje posveta, Srce ivotinja je temelj
njihova ivota, vladar svega u njima, Sunce njihova mikrokozmosa o kojemu ovisi sa
v rast, iz kojeg proizlazi sva mo...
Medu plemstvom astroloka znanost bila je, kao i uvijek, potovana, prihvaana i usvaja
na. U Elizabetino doba u astrologiju su duboko uronili grof of Leicestera, Willia
m Cecil, lord Burghlev, grof od Es~ sexa; sir Christopher Hatton i grof od Oxfor
da (da nevedemo samo neke), kao i mnogi koji su ih naslijedili na dvoru kralja J
amesa. U njegovo vrijeme, na poetku sjednice Parlamenta esto se izraivao horoskop d
a se vidi kako e ona protei. Taj se obiaj nastavio i za vrijeme Charlesa I. Dne 17.
oujka 1628. godine kraljev protokatoliki nadbiskup "VVilliam Laud ukazao je na tu
injenicu u propovijedi prilikom otvaranja Parlamenta. Pridruite se i zadrite jedins
tvo duha, jer ja ne osjeam opasnost iako je u ovom trenutku Mars gospodar ascende
nta i nalazi se u drugoj kui, te je zdruen ili u aspektu s gospodarom druge kue, to
bi, prema Ptolemeju, ipak moglo nanijeti mnogo tete dravi. Pa ipak je morao osjetit
i opasnost, jer kralj samo to nije krenuo smjerom kojim e Parlament pretvoriti u s
voga smrtnog neprijatelja.
173
BENSON BOBRICK
Astroloki almanasi razliitih oblika poticali su komeanje u javnosti. Neki od njih p
ripadali su, poput dananjih tabloida, najniim slojevima svoje vrste, s iskrivljenim
astrolokim nadrilijekovima prikupljenim iz ozbiljnijih astrolokih tekstova. Drugi
su bili mnogo ozbiljniji, a savjetovali su trgovce kao i domaice, kraljeve kao i
lopove. U svome najboljem vidu almanah, poput suvremenih travarskih knjiga, bio
je oblikovan tako da zadovolji zahtjeve veine i prosvijetli ih u strunim pitanjima
. Time je stvorio temelje za nepreglednu literaturu o popularnoj znanosti koja ota
d plijeni panju javnosti (i poduava je). U doba kad je veina ljudi i dalje ivjela u b
liskom kontaktu sa zemljom i njenim ciklikim promjenama godinjih doba, ciklusa sad
nje i etve, u stalnom drutvu sa suncem, mjesecom i zvijezdama, ljetopis je navodio
astronomske dogaaje nadolazee godine, poput pomrina, konj unkcij a i kalendarski pr
omjenjivih blagdana, crkvenih svetkovina, praznika, sajmova, plima i oseka i tak
o dalje. Sve je to bilo popraeno vjerskim i politikim komentarima, predvianjima vre
mena (esto vezanim uz Mjeseeve faze) i predvianjima vanih dogaaja. Prvi takav englesk
i almanah pojavio se 1545. godine, do 1600. bilo ih je tiskano vie od est stotina,
a do kraja stoljea etiri milijuna primjeraka dvije ili vie tisua ljetopisa preplavi
t e kraljevinu. U tom je razdoblju ljetopis nadmaio ak i prodaju Biblije i imao je
znaajan utjecaj na javno mnijenje. Postoji li itko, pita se jedan suvremenik, tko se
posve ne pouzdaje u svoj almanah za praenje dana i vremena, godinjih doba, te voen
ja svojih poslova uz najveu korist i zaradu? Ili, kao to kae Kraljevi u Shakespeareov
u Henriku IV, 2. dio: Ove su godine Saturn i Venera u konj unkcij i! to kae kalenda
r o tome?11 Veina je to eljela znati. Savjeti su esto bili pojednostavljeni - kao u
ovome zvjezdanom naputku za zainjanje mukog djeteta: Ako eli nasljednika ili muko dije
te da naslijedi tvoj posjed, prati vrijeme uzdizanja mukih planeta i znakova kad
su u punoj snazi i zamahu, i tada uzmi svoju enu i ubaci u nju svoje sjeme.
Druga iskrivljena astroloka ideja bila je ta da su neki dani u mjesecu sami po se
bi povoljni, dok drugi donose zlu sreu. To se ponekad prikazivalo u obliku tablic
a s naputcima, poput tablice pripisane Tychu
11 William Shakespeare, Henrik IV, u: Historije, preveo Mate Maras, Matica hrvat
ska, Zagreb, 2006.
174
SUDBONOSNO NEBO
Bracheu, koju je on navodno objesio na samostanski zid na Hvenu. Sastojala se on
a od trideset dva dana u godini u kojima ne bi trebalo poduzeti ili zavriti nita van
o.
Bili su to
l.,2.,4.,6., 11., 12. i 20. sijenja
11., 17. i 18. veljae
1., 4., 14. i 24. oujka
3., 17. i 18. travnja
7. i 8. svibnja
17. lipnja
17. i 21. srpnja
20. i 21. kolovoza
10. i 18. rujna
6. listopada
6. i 8. studenoga
6., 11. i 18. prosinca
Roendan na bilo koji od tih dana takoer bi osudio nesretnika na kratak ivot u sirom
atvu.
Protestantska je reformacija po svoj prilici bila djelomino odgovorna za to. Kato
lianstvo je uvijek bilo gostoljubivije prema astrologiji (i magiji), jer su crkve
ni rituali, a medu njima i transsupstancijacija - kojom se kruh i vino na priesti
udesno preobraze u tijelo i krv Kristovu - inovi bijele magije. Gdje god su imali p
revlast, protestanti su se rugali takvim ho-kus-pokus ritualima (zlobno izrugivanj
e sakramentalnim rijeima hoc est corpus, ovo je moje tijelo) te se svaka vrsta magij
e na neki nain smatrala dijabolinom, ba kao to su izjednaavali papinstvo i praznovjerj
Stoga su se obini ljudi, koji su se oslanjali na bijelu crkvenu magiju, anele uvare
ili duhove i svece zatitnike, sada obraali astrolozima iz susjedstva i drugim mudra
cima, kako su ih nazivali, a koji su, inilo im se, posjedovali tajna znanja koja e
im pomoi i zatititi ih u ivotu.
Istovremeno, kad je nekad zakuasta doktrina astrologije postala dostupna javnosti
u popularnom obliku, ona je podigla - ba kao i Biblija na narodnom jeziku - sveo
pu raspravu i prepirke. Ideja da je umijee astrologije plemenita grana znanosti nal
a je odjeka u narodu, iako je njena struna strana bila izvan dosega puka. Treba s
amo pogledati s kakvim se povjerenjem i lakoom u svojim djelima onodobni
175
BENSON BOBRICK
Astroloki almanasi razliitih oblika poticali su komeanje u javnosti. Neki od njih p
ripadali su, poput dananjih tabloida, najniim slojevima svoje vrste, s iskrivljenim
astrolokim nadrilijekovima prikupljenim iz ozbiljnijih astrolokih tekstova. Drugi
su bili mnogo ozbiljniji, a savjetovali su trgovce kao i domaice, kraljeve kao i
lopove. U svome najboljem vidu almanah, poput suvremenih travarskih knjiga, bio
je oblikovan tako da zadovolji zahtjeve veine i prosvijetli ih u strunim pitanjima
. Time je stvorio temelje za nepreglednu literaturu o popularnoj znanosti koja ota
d plijeni panju javnosti (i poduava je). U doba kad je veina ljudi i dalje ivjela u b
liskom kontaktu sa zemljom i njenim ciklikim promjenama godinjih doba, ciklusa sad
nje i etve, u stalnom drutvu sa suncem, mjesecom i zvijezdama, ljetopis je navodio
astronomske dogaaje nadolazee godine, poput pomrina, konj unkcij a i kalendarski pr
omjenjivih blagdana, crkvenih svetkovina, praznika, sajmova, plima i oseka i tak
o dalje. Sve je to bilo popraeno vjerskim i politikim komentarima, predvianjima vre
mena (esto vezanim uz Mjeseeve faze) i predvianjima vanih dogaaja. Prvi takav englesk
i almanah pojavio se 1545. godine, do 1600. bilo ih je tiskano vie od est stotina,
a do kraja stoljea etiri milijuna primjeraka dvije ili vie tisua ljetopisa preplavi
t e kraljevinu. U tom je razdoblju ljetopis nadmaio ak i prodaju Biblije i imao je
znaajan utjecaj na javno mnijenje. Postoji li itko, pita se jedan suvremenik, tko se
posve ne pouzdaje u svoj almanah za praenje dana i vremena, godinjih doba, te voen
ja svojih poslova uz najveu korist i zaradu? Ili, kao to kae Kraljevi u Shakespeareov
u Henriku IV, 2. dio: Ove su godine Saturn i Venera u konjunkciji! to kae kalendar
o tome?11 Veina je to eljela znati. Savjeti su esto bili pojednostavljeni - kao u ov
ome zvjezdanom naputku za zainjanje mukog djeteta: Ako eli nasljednika ili muko dijete
da naslijedi tvoj posjed, prati vrijeme uzdizanja mukih planeta i znakova kad su
u punoj snazi i zamahu, i tada uzmi svoju enu i ubaci u nju svoje sjeme.
Druga iskrivljena astroloka ideja bila je ta da su neki dani u mjesecu sami po se
bi povoljni, dok drugi donose zlu sreu. To se ponekad prikazivalo u obliku tablic
a s naputcima, poput tablice pripisane Tychu
11 William Shakespeare, Henrik IV, u: Historije, preveo Mate Maras, Matica hrvat
ska, Zagreb, 2006.
174
SUDBONOSNO NEBO
Bracheu, koju je on navodno objesio na samostanski zid na Hvenu. Sastojala se on
a od trideset dva dana u godini u kojima ne bi trebalo poduzeti ili zavriti nita van
o.
Bili su to
l.,2.,4.,6., 11., 12. i 20. sijenja
11., 17. i 18. veljae
1., 4., 14. i 24. oujka
3., 17. i 18. travnja
7. i 8. svibnja
17. lipnja
17. i 21. srpnja
20. i 21. kolovoza
10. i 18. rujna
6. listopada
6. i 8. studenoga
6., 11. i 18. prosinca
Roendan na bilo koji od tih dana takoer bi osudio nesretnika na kratak ivot u sirom
atvu.
Protestantska je reformacija po svoj prilici bila djelomino odgovorna za to. Kato
lianstvo je uvijek bilo gostoljubivije prema astrologiji (i magiji), jer su crkve
ni rituali, a medu njima i transsupstancijacija - kojom se kruh i vino na priesti
udesno preobraze u tijelo i krv Kristovu - inovi bijele magije. Gdje god su imali p
revlast, protestanti su se rugali takvim ho-kus-pokus ritualima (zlobno izrugivanj
e sakramentalnim rijeima hoc est corpus, ovo je moje tijelo) te se svaka vrsta magij
e na neki nain smatrala dijabolinom, ba kao to su izjednaavali papinstvo i praznovjerj
Stoga su se obini ljudi, koji su se oslanjali na bijelu crkvenu magiju, anele uvare
ili duhove i svece zatitnike, sada obraali astrolozima iz susjedstva i drugim mudra
cima, kako su ih nazivali, a koji su, inilo im se, posjedovali tajna znanja koja e
im pomoi i zatititi ih u ivotu.
Istovremeno, kad je nekad zakuasta doktrina astrologije postala dostupna javnosti
u popularnom obliku, ona je podigla - ba kao i Biblija na narodnom jeziku - sveo
pu raspravu i prepirke. Ideja da je umijee astrologije plemenita grana znanosti nal
a je odjeka u narodu, iako je njena struna strana bila izvan dosega puka. Treba s
amo pogledati s kakvim se povjerenjem i lakoom u svojim djelima onodobni
175
BENSON BOBR1CK
pjesnici, pisci i ostali slobodno na nju pozivaju i poigravaju njenim naelima. Po
stoji, primjerice, vie od dvije stotine astrolokih navoda samo u Shakespeareovim k
omadima, od kojih je veina nejasna. Astrologija je esto iskrivljena - kao, na prim
jer, u komediji Na Tri kralja, kad se Andrija Groznica i Tobija Podrig, dva klau
nska viteza, prepiru vlada li Bik grudima i srcem ili nogama i bedrima. Obojica
su u krivu. Bik vlada vratom i grlom. Veina publike morala je to znati da bi ih B
ardovo iskrivljavanje moglo nasmijati. Nekoliko redaka dalje, vitez Andrija alud
ira na neku pseudo-astroloku besmislicu koju je vitez Tobija rekao prethodne veeri
dok je bio pijan; Bome si sino sjajno ludovao kad si govorio o Pigrogromitu, o Va
pijevcima, koji su preli preko ekvatora od Quebusa.12 Moglo bi se misliti da Shake
speare ovdje ismijava astrologiju, no vjerojatnije je da ismijava one koji od nj
e prave zbrku, jer se upravo tome i ruga.
Njegovi likovi, podsjea nas strunjak za Shakespearea Johnstone Parr, govore o zvij
ezdama, planetima, kometima, meteorima, pomrinama, planetarnim aspektima, prevlas
ti, konjunkciji, opoziciji, retrogradnom kretanju i tako dalje. Oni znaju
da Zmajev rep vri lo utjecaj, da Merkur upravlja laganjem i lopovlukom, da Luna [M
jesec] vlada lutalicama i dokoliarima, da je Saturn zloudan a Jupiter dobroudan, da
planeti utjeu na gradove i narode, da svaki trigon ili triplicitet pripada jedno
m elementu, da zvijezde vladaju u svakom trenutku kao i pri roenju. Oni takoer esto
izraavaju shvaanje da razliite nebeske pojave - kometi, meteori, pomrine - navjeuju d
olazak stranih dogaaja.
U Rikardu III, dio kraljeve vojske hitro se razbjei kad meteori otjeraju fiksne zv
ijezde s neba, jer se vjeruje da oni navjeuju Rikardo-vu smrt; u Henriku IV, 1. dio
, Worchestera, kad napusti kralja, usporeuje se s meteorom i zlogukim znamenjem ne
sree, a u Henriku VI, 1. dio prizivaju se kometi da budu nebeski posrednici osvete
: Nek' se nebesa zastru crninom, neka / dan ustukne pred noi. O, repatice to / navj
eujete mijenu carstava i vremena, / uzmahnite pletenicama svo-
12 NVilliam Shakespeare, Na Tri kralja, preveo Milan Bogdanovi, Matica hrvatska,
Zagreb, 1979.
176
SUDBONOSNO NEBO
jim sjajnim / po nebu, biujte zle pobunjene zvijezde / na Henrikovu smrt to prista
doe!13 Na ovaj ili onaj nain, vrijedilo je kao aksiom da kometi znae pad monika, kida
nje drutvenog tkiva ili opasnost za dravu. Repatice se ne viaju, pie Shakespeare, kad u
bogari umiru.14 Ili, kako je Cvril Tourneur, njegov kolega, to sroio u Osvetni-kov
oj tragediji: Kad nose uvojke, zvijezde prijete glavi velikana.
Grozni dogaaji u Kralju Learu popraeni su nizom pomrina; u Juliju Cezaru, Antonije
vjeruje da pomrina Mjeseca pretkazuje njegovu propast. Otelo je uvjeren da pomrina
mora popratiti njegov zloin, a u Hamletu Mjesec bolestan od pomrine gotovo do sudn
jeg dana navjeuje dogaaje koji e uslijediti. Takoer se treba bojati planeta u loim aspe
ktima, kao to to objanjava Odisej u Troilu i Kresidi:
...no, kad planeti,
U zbrci zlokobnoj zalutaju u nered Kakvi sve jadi, kobni znaci, kakve bune, U mo
ru kakav bijes, na zemlji potresi, Poremeenje vjetrova, strah, preokreti, Grozote
, razvru i trgaju i kre Jedinstvo, skladni mir i stalnost drava!15
Tako Periklo pripisuje gubitak itavoga svog bogatstva gnjevu ljuti-tih zvijezda; Ro
meo i Julija su beznadni ljubavnici ukleti od zvijezda; Hermione u Zimskoj prii obj
anjava svoju nevolju vladavinom nekog zlog planeta.
Je li sam Shakespeare u to vjerovao? Moda. Oni koji ga svrstavaju u protivnike as
trologije moraju uzeti u obzir glas njegova najpodlijeg zlikovca - Edmunda u Kra
lju Learu. U Learu, napaeni Gloucester za svoje stanje i sav nered u dravi optuuje n
edavne pomrine Sunca i Mjeseca. Edmund nauje te primjedbe i ruga se:
U tom je svijet osobito glup, da onda, kad nam
13 VVilliam Shakespeare, Henrik esti, u: Historije, preveo Mate Maras, Matica hrv
atska, Zagreb, 2006.
14 VVilliam Shakespeare, Kralj Lear, preveo Milan Bogdanovi, Matica hrvatska, Zag
reb, 1979.
15 William Shakespeare, Troilo i Kresida, preveo Josip Torbarina, Matica hrvatsk
a, Zagreb, 1990.
177
BENSON BOBR1CK
srea stane kunjati - esto zato to smo je sami presitili - bacamo krivnju zbog svoji
h nevolja na Sunce, na Mjesec i na zvijezde, kao da ba moramo Biti nitkovi, kao d
a nas nebo nagoni na ludost, Kao da nas mo planeta tjera da budemo pijanice, Lasc
i i preljubnici, kao da nas bogovi potiu na Sve ono u emu smo zli. Sjajan je to iz
govor za ovjeka bludnika da zbog svoje jaree udi optuuje Zvijezde!16
Kao dokaz nudi svoj primjer: Moj otac se zdruio s mojom materom pod Zmajevim repom
, a ja sam se rodio pod Velikim Medvjedom, pa sam zato tvrd i bludan. - Kojeta! J
a bih bio postao kakav jesam pa da je i najdjevianskija zvijezda blistala na nebe
skom svodu kad sam se zaeo... Fa, sol, la, mi!17
Shakespeare je ovdje strunjak za astrologiju i daje uenom itatelju na znanje da je
Edmund roen upravo pod takvim aspektima koji dobro opisuju ono to on jest - nastra
na i izopaena dua. Za razliku od sir Andrewa i sir Tobvja, Shakespeareova astrolog
ija je ovdje tona. Ed-mundov poloaj odgovara poloaju suvremenog realista: osoba roena
s bilo kojim drugim horoskopom bila bi ista. To nama zvui razumno, jer se Edmundo
vo gledite danas cijeni. No Lear moe objasniti posve razliite karaktere svojih trij
u keri jedino astrolokom razlikom pri roenju. Da, zvijezde, zvijezde nebeske, klie on,
nam ud odreuju. Daje Shakespeare elio ocrniti astrologiju, dao bi Edmun-du sasvim dr
ugaiji horoskop. Kad ve sve to propitujemo, moglo bi nam biti korisno zapamtiti Ju
lijinu uvenu reenicu: Ime nije nita! to nazivljemo ruom, slatko bi / Mirisalo i s drug
im imenom.18 Dananji itatelji to uzimaju zdravo za gotovo. No i ovdje Shakespeare i
gra drugu igru. U komadu se ispostavlja da ime jest itekako vano: u Veroni se zbo
g imena Montecchi ili Capuletti moglo poginuti. Vrlo esto on potie publiku da ponovno
promisli o pretpostavkama to ih tako lako usvaja.
16 William Shakespeare Kralj Lear, preveo Milan Bogdanovi, Matica hrvatska, Zagre
b, 1979.
17 Ibid.
18William Shakespeare, Romeo ijulija, ibid.
178
SUDBONOSNO NEBO
Napokon, kao to primjeuje Johnstone Parr: Sva se astroloka predvianja kod Shakespeare
a obistinjuju.
Slinu istananost nalazimo u Byronovoj uroti Georgea Chapmana, elizabetinskoj trage
diji o propasti vojvode od Bvrona, miljenika kralja Henrvja od Navarre (Henrika
IV Francuskog). Vojvoda se u jednom trenutku odluio posavjetovati s astrologom o
zavjeri protiv prijestolja. Stie inkognito s horoskopom u ruci, no astrolog (La B
rosse) ga smjesta prozre i prorekne mu sudbinu:
BYRON:
Preklinjem vas, za krune to vam nosim,
Da sud svoj date o karti ovoj,
Da po horoskopu njeg'vom doznam
Kakav kraj tu osobu e stii
to poslala me k vama i ije to je roenje...
LA BROSSE:
Sinko moj, vidim daje onaj, iji
Kraj zacrtan je ovim likom, plemenita roda,
Te hrabrou se vojnikom uzdigao
Do prinevske asti i mogao bi kraljem postati;
No ovdje vidim Caput Algol
Koji, bojim se, to prijei.
BYRON:
Caput Algol?
to je to, molim vas?
LA BROSSE:
Suzdri se tog pitanja, sinko; Trai od mene da govorim o onome to mi strah nalae da sk
rijem... Bolje bi ti bilo nita ne znat.
Vojvoda, meutim, prijeti da e ga ubiti ako se ne izjasni. Astrolog popusti: ovjek ta
j nedavno uini / Djelo zbog kojeg izgubit e glavu. Razbjenjeli vojvoda pretue astrolo
ga, a potom prkosno izjavljuje:
179
BENSON BOBRICK
Unato zvijezdama, i svoj astrologiji, Neu izgubiti glavu; ako je pak izgubim, Prij
e moje past e stotinu tisua glava. Plemenitije sam grade ja od zvijezda, Pa zar e l
oiji nadvladati bolje?... Ja imam volju i mo izbora, Uiniti ili ne uiniti: i razlog
s kojeg inim to il ne inim; zvijezde ga nemaju. One ne znaju zato sjaje ko ni ova v
otanica, Niti kako ili to rade; ja u svojim putem. Dio po dio sastavit u okvir sviju
misli svojih, I ubacit svoju volju u drugi kalup: I gdje su svi vai Caput Algoli
tada? Svi vai planeti, pod zemljom budui Pri roenju: to mogu oni? Zloudni aspekti? K
rvave kue? Nek ih proguta vatrena stihija!
Kao i iz Edmundova govora u Kralju Learu, iz ovoga solilokvija doz-najemo da voj
voda ima gadan horoskop (zloudne aspekte, krvave kue), iako njegove izjave o slobodnoj
volji - Plemenitije sam grade ja od zvijezda - naim romantinim uima zvue kao podsjetn
ik na Hamletovu rapsodiku usporedbu ovjeka s anelom ili bogom. No unato volji, vojvo
da slijedi svoju zvijezdu. Ta zvijezda je Caput Algol - bijela binarna i varijabil
na fiksna zvijezda u zvijeu Perzeja, koja ocrtava gorgonsku glavu Meduze. Indijcim
a je bila poznata kao al Ghul, Demonova glava; Kinezima kao Tsieh she, ili nagomilana
trupla; a drevnim idovima ona je Lilith - nona vampirica za koju se smatra da je b
ila Adamova prva ena. Ona je jedna od dvije ili tri naj-zloudnije fiksne zvijezde,
povezana je s ubojstvom, nasiljem gomile, odrubljivanjem glave, a u horoskopu K
arla I uskoro e biti povezana s njegovom groznom sudbinom. U vojvodinom horoskopu
ona se nalazi na vladajuem (premda nenaznaenom) poloaju - zacijelo u konjunk-ciji
s njegovim Marsom ili Suncem. Ptolemej je to davno objasnio: Ako se Mars nade u n
esavrenim znakovima ili blizu Gorgone (Caput Me-dusae) Perzeja, izazvat e smrt odr
ubljivanjem glave ili sakaenjem udova. Ako se Sunce nade zdrueno s Gorgoninom glav
om (Caput Me-dusae), i ako nije aspektirano nijednom dobroudnom zvijezdom te
180
SUDBONOSNO NEBO
ako nema dobroudnog planeta u osmoj kui, ako je vladar svijetleeg tijela [u ovom sl
uaju Sunce] u opoziciji Marsu ili u kvadratu s njime, natus e ostati bez glave. I u
pravo se to dogodilo vojvodi.
Shakespeareovo gledite o svemu tome nije posve fatalistino. Prije je klasino, u ast
rolokom smislu. U Juliju Cezaru Kasije primjeuje: Ljudi su katkad gospodari svoje s
udbe: / U zvijezdama nam nije krivnja, mili Brute, /Ve je u nama, kad smo roblje.1
9 Shakespeare ovdje citira Manilija, gotovo od rijei do rijei: Ne udi se tekim nesream
a koje se dogaaju ovjeku i njegovim poslovima jer greka je esto u nama: nemamo povje
renja u nebeske poruke. Stoje Shakespeare mislio? Vjerojatno isto to i Manilije, a
to je upravo suprotno onome stoje suvremeni itatelj sklon misliti: ne daje sve u
naoj moi, nego da ako zanemarimo to nam nebo govori, moemo za razvoj stvari kriviti
samo sebe. I Prospero u Oluji navodi da su u trenutku brodoloma neprijateljskih
brodova planeti smjeteni povoljno za ispunjenje njegove osvete: Vidovitou svojom /
znam da mi zenit ovisi o jednoj / vrlo povoljnoj zvijezdi, koje utjecaj / ako sa
d propustim, ne iskoristivi ga, / vjeno e moja srea naopako. 20
Drugim rijeima, treba iskoristiti priliku koju zvijezde pruaju. Najglasovitiji sti
h na tu temu moemo nai u Juliju Cezaru: Ima plime i oseke u ljudskim poslovima: / t
ko dotok uhvati, taj plovi prema srei; / tko promai, svi puti njegova ivota / ogran
ieni su pliinama i bijedom.21
Veina knjievnih likova engleske renesanse nalazi uporite u astrologiji. Povremeno k
ao da zagovaraju pojedino naelo njenog uenja; katkad je pak naprosto ugrauju kao net
o dato u tkivo svoga djela. U dvadesetestom sonetu djela Astrofel i Stela, sir Ph
ilip Sidnev nam kae, u kontekstu duhovite usporedbe, da samo budale sumnjaju u as
trologiju - da tijela na nebu vladaju onima na zemlji. U Spenserovoj Vilinskoj kra
ljici, kao to istie Thomas Allen u svojoj nezaobilaznoj studiji Zvijezdama ukleta
renesansa, kad Saturn zasjedne u kuu agonije (to jest u dvanaestu) rada se odbojna
osoba. Sir Walter Ralegh je
19 William Shakespeare, Julije Cezar, preveo Mate Maras, Matica hrvatska, Zagre
b, 1981.
20 NVilliam Shakespeare, Oluja, preveo Antun oljan, Matica hrvatska, Zagreb, 197
9.
21
Julije Cezar, ibid.
181
BENSON BOBRICK
u Historiji svijeta podrao skolastiki nauk tvrdei da zvijezde imaju potpunu mo nad sv
im bezumnim biima u niem svijetu. One imaju presudan utjecaj na narav ovjeka te ve p
ri roenju odreuju prirodu njegova ivota. Pod bezumnim biima Ralegh misli na ivotinje,
ljke i minerale - i one ljudske due bez svjesnog smjera u svome ivotu. One su, u t
om smislu, tupe. Moda na to misli Shakespeareova Helena u Sve je dobro to se dobro s
vri kada tvrdi: Spas koji mi pripisujemo nebu / esto u nama lei; kobno nebo hoe / slo
bodu da nam dadne, al nas koe / nakane nae spore, glupost vlastita.22
Naravno da je argon astrologa nailazio na podsmijeh. U Nezadovoljnicima Johna Mar
stona bludnica daje sljedei savjet: Udvaraj se bilo kojoj eni u pravom znaku i nee po
grijeiti: no mora je uzeti u pravom duhu: kad je znak Riba, ribareva ena je vrlo dr
ueljubiva; u Raku je ena puri tanca vrlo prilagodljiva; u Jarcu se trgoveva ena teko
suzdrava; u Vagi je odvjetnikova ena vrlo povodljiva, osobito ako je njezin mu na r
oitu: samo u korpionu mijeanje je vrlo opasno (jer se korpion povezuje s venerinim bol
tima). Takvih igara rijeima ima posvuda. U Morskom putovanju Johna Fletchera jeda
n lik govori drugome: Silno sklon si sjeti: a to mi govori / Da mrki Saturn prevl
ast imae / Pri roenju tvome, zloudni planet / A neumekan ko-njunkcijom slatkom [tj.
kopulacijom] / S nekom oblom i rumenom curom, roenom pod Venerom, / Kobnim se pok
azat moe.
Ipak je veina aluzija izrasla na tradiciji standardnih tekstova. U Vojvotkinji od
Malfija Johna Webstera, gledajui u horoskop novoroeneta (vojvotkinjina djeteta), a
strolog glatko primjeuje Vladar prve kue spaljen je na ascendentu i oznaava kratak iv
ot: a budui da je u ljudskom znaku, spojen sa Zmajevim repom u osmoj kui prijeti n
asilnom smru. To je bilo kratko i jasno! U drugom prizoru istoga komada sastavlja
se horami horoskop. Ah, kako glasi vae pitanje? netko upita. Smatrate li ga korjenit
im? To je bilo tajanstvenije. To znai da takav horoskop mora biti u skladu s radiks
om - korijenom ili natalnom kartom - da bi bio toan.
i
Valjkasti peat od zelenog kriljevca iz Mezopotamije, oko 2300. pr. Kr. Venera (Bab
iloncima znana kao Itar) je drugi lik s lijeva. (Uz dozvolu British Museuma)
22William Shakespeare, Sve je dobro to se dobro svri, preveo Antun oljan, Matica
hrvatska, Zagreb, 1979.
Planisfera u klinastom pismu (oko 800. pr. Kr.) koja prikazuje planete i zvijezd
e (Uz dozvolu British Museuma)
182
Rimski novi iskovan za Cezara Augusta (63. pr. Kr. - 14. n. e.) s njegovim likom.
Na naliju je Kozoriba iliti Jarac, znak u kojem se nalazi carev Mjesec i kojega j
e usvojio kao svoj amblem. Nosi globus kako bi obznanio daje August gospodar svi
jeta. (Uz dozvolu British Museuma)
Klaudije Ptolemej (oko 100. - 178.), jedan od najistaknutijih astronoma i astrol
oga antikoga doba. Njegov Tetrabiblos, napisan na grkom u Aleksandriji, u Egiptu p
od rimskom vlau, jedan je od temelja klasine astrologije.
Ovaj detaljni horoskop -jedan od najstarijih sauvanih u rukopisu - izradio je Ret
orije Egipanin 497. godine (Uz dozvolu Tamsyn Barton, Ancient Astronomv, Routledg
e, 1994.)
' I
Muhamed ibn Ahmad al-Biruni (973. - oko 1048.), jedan od najveih arapskih astrolo
ga, ija je svestrana uenost bila primjer irokog znanja to ga ta disciplina zahtijeva
.
Dva zodijaka znaka kako ih opisuje turska rasprava o astrologiji iz 16. stoljea. O
van (lijevo) i Bik (desno). Takoer su prikazana tri dekana ili faciesa obaju znak
ova.
Prikaz Strijelaca u perzijskoj Knjizi zvijezda i sazvijea, 1630.
Geoffrev Chaucer (1342. - 1400.), vodei engleski pjesnik Srednjeg vijeka, ije se s
truno znanje o astrologiji odrazilo u njegovu djelu.
Astrolab, oko 1400. Astrolabi su se koristili u antiko i srednjovjekovno doba za
promatranje poloaja nebeskih tijela i za odreivanje njihove visine.
Iluminacija (oko 1250.) iz udbenika De Sphaera Johna Sacrobosca iliti Ivana od Ho
lywooda. Ovdje je Mjesec prikazan kao vladar znaka Raka i vodenog svijeta. Slika
ovjeka kao mikrokozmosa (oko 1300.) (desno), pokazuje kojim dijelom tijela vlada
pojedini znak zodijaka. (Knjinica Monacensia, Miinchen)
Stranica iz takozvane Magine knjige divinacija, pripisane Mihaelu kotu (oko 1175.
- 1235.), astrologu cara Frederika II. Znakovi, premda izgledaju poput arapskih
slova, ne pripadaju nijednom poznatom jeziku.
Marsilio Ficino (1433. - 1499.), veliki uenjak, prevoditelj, filozof 1 astrolog 1
5. stoljea kojeg neki smatraju sredinjim likom talijanske renesanse.
Na ovom drvorezu (iz oko 1500.) klijent konzultira astrologa, koji crta horoskop
. Obratite panju na to daje sam horoskop nacrtan u kvadratu, koji je pak podijelj
en na dvanaest jednakih trokutastih polja koja predstavljaju kue. Bio je to uobiaj
eni oblik horoskopa sve do modernih vremena. Horoskop bi mogao biti natalna kart
a,
no budui da astrolog pokazuje prema planetima i zvijezdama koje se u tom
trenutku nalaze na nebu, vjerojatno je rije o horamom ili elektivnom horoskopu
koji odgovara na pitanje koje je klijent postavio.
Girolamo Cardano (1501. - 1576.) iz Milana. Vrhunski matematiar (prvi je svijetu
predstavio cjelokupan nauk o kubnim jednadbama), Cardano je takoer bio jedan od vo
deih astrologa i lijenika svoga doba.
Drvorez s pamfleta o konjunkciji svih sedam planeta u Ribama 1524. godine. inilo
se da ta konjunkcija prijeti obilnom poplavom, a kasnije su je okrivili za velik
u seljaku bunu koja je te godine potresla srednju Europu. (Uz doputenje British Li
brary, 8610.eA)
Engleski matematiar, alkemiar i astrolog John Dee (1527. - 1608.) (lijevo), koji j
e odredio dan krunidbe kraljice Elizabete I, sluio joj je u raznim svojstvima i p
ridonio poticanju znanstvenih studija na svim podrujima u doba
engleske renesanse. (Ashmoleam Museum, Oxford)
Drvorez (desno) (oko 1525.) prikazuje Merkura, vladara Blizanaca i Djevice, koji
su prikazani kao ukrasi na kotaima njegove koije. Prikazane su i djelatnosti popu
t umjetnosti, glazbe, matematike i astrologije, kojima Merkur vlada.
Deejev horoskop to gaje on sam nacrtao, a koji prikazuje fiksnu zvijezdu Antares
u konjunkciji s njegovim ascendentom. Kao i u gotovo svim horoskopima, istok je
lijevo, zapad desno, jug je gore, sjever dolje - oblik
koji je konano izveden iz drevnih egipatskih karata. (The Bodleian Library, Unive
rsity of Oxford, MS. Ashmole 1788, fol. 137r)
Tycho Brahe (1546. - 1601.) (lijevo), najvei astronom promatra nakon
Hiparha i dvorski astrolog danskoga kralja Frederika II.
Johannes Kepler (1571. - 1630.) (desno), moda najvei matematiki astronom svih vreme
na i uvjereni astrolog. Kao astronom otkrio je zakone koji upravljaju eliptinim o
rbitama planeta i u bitnome pojmio zakone gravitacije, koje je kasnije
definirao Isaac Newton. Kao astrolog izradio je stotine horoskopa, pokuao je refo
rmirati neke aspekte umijea i tono predvidio smrt svoga pokrovitelja, grofa Albrec
hta von Wallensteina, kao i godinu vlastite smrti.
Ioannem Kepplenim
i 6 o 8 .
XI. X, IX.
vin.
ili. XV.
Slavni horoskop koji je Kepler izradio za von Wallensteina 1608. godine. Iz njeg
a je Kepler oitao tijek grofova spektakularnog ivota i njegovu stranu smrt.
William Shakespeare (1564. - 1616.), ija su djela proeta astrolokim naukom o kometi
ma, pomrinama, natalnim kartama, znakovima i odlikama planeta, te planetarnim sat
ima. Postoji u njegovim djelima vie od 200 aluzija na astrologiju, a sva su se as
troloka predvianja u njima ispunila.
Simon Forman (1553. 1611.) lijenik i astrolog Londonana iz visokih i niih stalea. Kr
aljevski zbor lijenika uinio gaje rtvenim janjetom, djelomino zbog vlastitih pogreaka
, no on ga je na kraju nadmudrio.
William Lilly (1602. - 1681.) {lijevo) moda najbolji astrolog kojeg je Engleska i
kad
imala i vodei lik Srebrnog doba astrologije. Njegova je vjetina u horarnoj astrolo
giji
bila nenadmana, no gotovo je jednako vrstan bio i u elektivnoj i natalnoj astrolo
giji.
Meu njegovim znamenitim javnim postignuima je predvianje ishoda nekoliko
bitaka za Engleskoga graanskog rata, sudbine krnjega parlamenta, odrubljivanje
glave Karlu I, kuga i Veliki poar koji su pogodili London 1665. i 1666. Horoskop
koji je izradio Lilly (desno) u vrijeme kraljeve smrti da bi predvidio budui tije
k dravnih poslova.
Drvorez iz jednog od Lillvjevih letaka iz 1648. koji pokazuje Blizance (znak zod
ijaka koji je na ascendentu Londona) kako naglavce padaju u vatru. To se smatral
o potvrdom njegova predvianja Velikog poara koji e zahvatiti grad u godini 1665... i
li blizu te godine... raznoraznih poara i harajue kuge.
Elias Ashmole (1617. - 1692.) (lijevo), Lillvjev prijatelj, sunarodnjak i kolega
adept koji je sluio kao neslubeni astrolog na dvoru Karla II. Ashmoleove revne st
udije o starinama kao i prikupljeni predmeti pohranjeni su u slavnom
Ashmolean Museumu u Oxfordu.
Jean-Baptiste Morin (1583. - 1656.) (desno), profesor matematike na College de F
rance i najvrsniji francuski astrolog svih vremena. Prisustvovao je roenju Luja X
IV, predvidio spektakularan razmjer njegova kraljevanja i predstavljao mo na dvor
u za njegove vladavine.
Siblvjev slavni horoskop Amerike revolucije, objavljen oko 1788. Predvidio je da e
mlada nacija na koncu postati meunarodna sila i svjetionik slobode za svijet. (5
doputenjem British Library C. 71.h.l4)
OF THE NHHETEENTH i
!"/.** TlreS-tikM>tn.i!naAtrm
MAJDEMOM0EI.UE LE NORMAK,
H.R. 11. THE PHiNCESS OLIVE OF CUMBERtAN'P, THE KJUTOR OF TE PKOPHSTK? AlS
UNACK,
HOROSCOP OF tllS MAJESTY CKORGR IV.
Jl. ltR.-nr-p">.
Naslovnica prvoga ikad objavljenog astrolokog tjednika - u Londonu 1824.
Alan Leo (1860. - 1917.) (lijevo), sljedbenik teozofskog uenja madame
Blavatskv i otac suvremene astrologije Suneva znaka. Walter Gorn Old (desno), tak
oer poznat kao Sepharial, prijatelj i mentor Alana Lea, kasnije je napustio teozofi
ju i pokuao ponovo prizemljiti astrologiju.
Evangeline Adams (1868. - 1932.) (lijevo). Navodno izravni potomak predsjednika
Johna Quincyja Adamsa, bila je najpopularnija i najuspjenija astrologinja u Ameri
ci tijekom prve treine 20. stoljea. Ova je fotografija snimljena
nekoliko godina prije njezine smrti.
Carl Gustav Jung (1875. - 1961.) (desno), slavni psiholog koji je ponekad izraiva
o horoskope svojih pacijenata kao pomo u analizi.
Louis de Wohl (lijevo), neslubeni astrolog Odbora za propagandno ratovanje
Winstona Churchilla za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Primjerak lanoga njemakog a
strolokog magazina Der Zenith (desno), koji je de Wohl pomogao objavljivati u skl
opu dezinformacijske kampanje tijekom rata.
William D. Gann (1878. - 1955.) moda najuspjeniji trgovac u povijesti Wall Streeta
, koji je koristio astroloke proraune kao pomo u predvianju cijena roba i opih kretan
ja na tritu.
Tipian dananji kompjutorski izraen horoskop (u ovom sluaju Win*Star Express softvero
m). Znakovi zodijaka prikazani su u krugu, s planetima u kuama i sa stupnjem i mi
nutom vladajueg znaka kue koji je oznaen na vrhu kue. Aspekti izmeu planeta oznaeni su
u sredim crtama ispresijecanim poput niti prediva.
SUDBONOSNO NEBO
Kad je astrologija ula u svoje srebrno doba, pojavile su se pojedine istaknute fi
gure. Jedna od njih bio je Simon Forman, ozloglaeni astro-loki lijenik iz Londona, ka
ko su ga neki nazivali, premda su ga drugi visoko cijenili. Ako je John Dee svoj
u klijentelu prvenstveno nalazio na dvoru, ona njegovog sunarodnjaka obuhvaala je
sve slojeve. U razna doba Formana su konzultirali biskupi, vitezovi, trgovci, g
lumci, prostitutke i admirali. Izraivao je horoskope za lanove Shakespeare-ove tru
pe, pomogao je kapetanu Elizabetine mornarice u borbi sa panjolcima na otvorenome
moru te bio upleten u najsenzacionalnije umorstvo toga doba.
Roen 30. prosinca 1532. u selu Quidhamptonu u "VViltshireu, kao sin slobodnih sel
jaka zakupnika iz zdrave loze seoskih maloposjedni-ka, Forman je bio revan uenik, o
drana mu je u koli ilo dobro, a kad je uao u pubertetske godine poeo je teiti viim stv
arima. Obiteljski prihod, meutim, nije mogao pratiti njegovo napredovanje, a izne
nadna smrt oca natjerala gaje da se zaposli kao pomonik mjesnog trgovca mjeovitom
robom koji je pripravljao lijekove i trave. To mu je otvorilo oi za lijenitvo, u koje
mu je stekao pristojne temelje, no nakon est godina pomaganja zakljuio je daje naui
o sve to mu je taj ovjek mogao prenijeti i sam se zaputio dalje. Pet je mjeseci pr
oveo kao ravnatelj kole u samostanu sv. Gilesa, nakon ega se zaputio u Oxford s na
dom u gospodsku karijeru. Upisao se na Magdalen College no, kako bi spojio kraj
s krajem, zaposlio se kao sluga dvojice aristokratskih raspikua koji su, kako nam
kae, rijetko otvarali knjige. Dok se iscrpljivao udovoljavajui njihovim eljama, on
i su sve vrijeme provodili u lovu, na gozbama i u ganjanju djevojaka. Jedan od t
e dvojice, Forman je kasnije zajedljivo primijetio, postao je biskup.
Nakon godine dana Formanu je bilo dosta. Napustio je Oxford, nakon ega je uslijed
io niz loe plaenih uiteljskih poslova u seoskim kolama. Izgleda daje u jednom trenut
ku otputovao u inozemstvo kako bi usavrio svoje obrazovanje, i ini se daje u Nizoz
emskoj pokuao stei diplomu iz medicine. Za to je vrijeme sam prouavao medicinu i as
trologiju. S vremenom se uspio nametnuti kao strunjak na oba podruja te je otvorio
ordinaciju u predgrau Londona, gdje je stekao odanu klijentelu. Njegov se ugled i
rio i od 1580. (stoje ozlojedilo Kra-
183
BENSON BOBRICK
ljevski zbor lijenika, pridruen Oxfordu) njegova je neovlatena praksa evala. Zbog t
oga su ga godinama proganjali, povremeno mu uspjeli zabraniti djelovanje, stigma
tizirali ga kao drskog i besramnog varalicu, te su ga barem dvaput dali uhititi i
zatvoriti. No 1592., dok je kuga harala Londonom, Forman je stekao zahvalnost pu
ka kad je odbio pobjei iz grada u sigurnija podruja, poput mnogih lijenika s dozvol
om. I sam je Forman bio medu tisuama zaraenih, no uspjeno je izlijeio sebe i pomogao
mnogim drugima.
Kad su se lijenici vratili, zahtijevali su objanjenje s ijom se ovla-u mijeao u njihovo
podruje i optuili ga daje nadrilijenik. Ali Forman se nije dao zastraiti. Rugao se nji
hovoj bapskoj medicini, kako ju je nazivao, i razumno je dovodio u pitanje praksu
putanja krvi i klistiranja kod plunih tegoba. U nekim je stvarima zacijelo bio u pr
avu, no 1594. godine, nakon to je radio esnaest godina, Kraljevski zbor ga je jo jed
nom pritegnuo da doe na ispit znanja. Ispitivali su ga o medicini i astrologiji,
ocijenili ga nestrunim u objema, globili ga i obiljeili kao arlatana. No on je odlui
o nadmudriti svoje klevetnike i nakon mnogo truda napokon je od Cambridgea dobio
dozvolu (27. lipnja 1603.), stoje razbjesnilo oksfordske profesore. Nakon godin
a poruge iz njega su provalili veseli stihovi:
Diljem svijeta peat njihov nosim Da radim gdje volja me sada A ja se u Lambeth vr
atih I puknut htjeli su od jada!
U meuvremenu se njegova praksa u Londonu irila, pa je kupio kuu, uloio u nekretnine
i (kao to su gospoda u to doba obiavala) dao naslikati svoj portret. Na njemu se,
prema jednom opisu, koilo sitno lice ispod upave brade i nakostrijeenih obrva; mala
i profinjena usta; velik, istraivaki nos; iroko elo i magnetski, opsjednut pogled u
krupnim oima. Neko odbaen, sada stilski dotjeran, dao je kod krojaa saiti ljubiaste hal
je s barunastim hlaama do koljena i plat od tafta, pustio je kosu i bradu (prema ta
danjoj modi), kupio je ma u izvezenim koricama, optoen srebrnim ukrasima i imao dov
oljno novca da posuuje svote u zalog za srebrninu ili dragulje.
Sva ta nova udobnost nije bila nezasluena. Uz kugu lijeio je sifilis,
184
SUDBONOSNO NEBO
kozice, ginekoloke poremeaje, prehlade, gonoreju, iijas, uticu, vodenu bolest, boles
ti mokranih puteva (polagano i bolno mokrenje) i druge bolesti. Zapravo se ini da
je bio jednako dobar lijenik poput veine, i bolji od mnogih s visokim diplomama. N
aglaavao je, poput svih lijenika tog doba, etiri tjelesna soka i nunost ispravljanja
neravnotee medu njima kako bi se sauvalo zdravlje. I bio je savreno sposoban za sv
e osnovne stvari koje rade lijenici: mjerio je bilo, podvezivao vene, rezao ireve,
stavljao udlage, obraivao rane, putao krv i znalakim pogledom pregledavao urin. Ka
o mladi s pouzdanjem je usvojio veinu onoga emu su uili standardni udbenici. No s isk
ustvom postajao je sumnjiaviji i na koncu je razvio vlastitu terapiju za brojne b
olesti. U svome je pristupu bio izrazito eklektian i spreman uzeti poneto iz svake
tradicije, ako je bilo djelotvorno. No u dijagnosticiranju se uvelike oslanjao
na medicinsku astrologiju ili dekumbiturske horoskope. To samo po sebi nije bilo
u suprotnosti sa slubenom medicinskom praksom, kakvu je, na primjer, usvojio Kra
ljevski zbor lijenika, ija bi veina lanova na pitanje gdje potraiti bolest smjesta od
govorila: U estoj kui.
Formanov vlastiti opi savjet o tome kako najbolje postupati sadran je u pjesmici k
oju je napisao 1594.:
Dobar lijenik ako eli biti I o bolesti ispravno prosuditi Upamti to u ti ovdje napisa
ti Jer urin je od slabe vajde, Al astronomiju dobro proui, Tijek nebesa dobro zna
j Jer ona e ti sigurno rei Ono to urin pokazat nee.
Pa ipak, oigledno je pratio medicinsku literaturu, kakva je ve bila, kao i nove ek
sperimente i teorije. Zasigurno je bio sposoban, bez obzira na to kakve bile nje
gove metode, jer je toliko istaknutih ljudi - koji su mogli otii bilo kojem ovlate
nom lijeniku - dolazilo kucati na njegova vrata. Njegove zabiljeke, doista, sadre o
dline opise brojnih stanja, mentalnih kao i fizikih, ukljuujui ludilo, koje je on zv
ao mah-nitou, i skorbut, bolest pomanjkanja vitamina. Njegov izvjetaj o mahnitosti, kao
stoje primijetio jedan uenjak, moe dobro posluiti
185
BENSON BOBRICK
kao uputstvo ekspirijanskoj glumici u usavravanju uloge Ofelije u prizoru ludila: O
ni e pjevati i recitirati stihove i nikad se nee prestati igrati rukama i lamatati
njim,a jedni oko drugih, & mnogo e se smijati i goli e ustajati iz postelje, luta
ti kuom i penjati se na vrh kue ako se oslobode... & ponekad su prestraeni i iznena
da e brinu ti u pla & dozivati & dizati silnu graju, & govoriti svima oko sebe da i
h ljube... i ispriati 20 bestidnih pria. I oni malo jedu i uope ne spavaju. Vidio s
am mnogo ena i mukaraca s tom bolesti. Njegov opis skorbuta jednako je pogoen:
Oboljeli od skorbuta imaju bolove u glavi, u vilici, desnima i zubima, njihove s
u desni nateene a meso im raste preko zuba, jako je upaljeno i puno vodenaste krv
i, tako da jedva mogu jesti ili stisnuti zube. Dah im zaudara i imaju jake bolov
e u trbuhu, osjeaju bockanje u glavi kao da ih bodu iglama, imaju rane posvuda po
tijelu te greve u zglobovima i nogama. Ponekad imaju kvrge u mesu i ponekad im s
e itavo tijelo od tjemena do stopala gri u bolovima. A u onih koji imaju tu bolest
najee se mogu primijetiti modrice na tijelu i udovima, kao da su ih tipali.
Kao lijek, Forman propisuje osam lica limunova soka na dan - i to cijelo stoljee p
rije nego su limun, limeta i drugi anti-skorbutici bili prepoznati kao lijek.
Forman je lijeio bogate i siromane, a pri naplati je primjenjivao prilagodljiv cje
nik. Ponekad, ako lijekovi nisu pomogli, ne bi naplatio nita. U tome je bio doslj
edan, kao i u mnogo emu drugom, uz to to je bio marljiv, neumoran i posveen svome p
oslu. No nije se ustruavao spavati s pacijenticama, ili klijenticama, te je pomou
svojih crnoma-njastih drai, ini se, u svoju postelju privukao beskonaan niz ena. For
manov ljubavni ivot bio je doista grozniav. U seksualnom se smislu probudio kasno,
no to je nadoknadio nezasitnom poudom nakon tridesete godine, seksualnim apetitom
jarca.
Znatan dio njegovih zabiljeki tvore opisi njegovih avantura, pogotovo mune ljubavn
e afere s Avis Allen, nepokornom katolkinjom, enom trgovca sirom. Njihova etverogo
dinja veza unitena je neobuzdanim enjama, cjelononim preznojavanjima i ljubomornim is
padima, a estoka strast mogla se usporediti samo s estinom nepovjerenja. Prigovara
la mu je kad bi u njegovoj kui pronala pregau druge ene ili seksom umrljane plahte na
njegovoj postelji, ili kad bi srela
186
SUDBONOSNO NEBO
enu koja se sumnjivo motala oko vrata njegova vrta. On se uzrujavao kad bi pomisli
o da joj se svia jedan od njegovih slugu, da ga vara s drugim, ili da pokuava prik
riti gdje je bila. Povremeno bi njihove svae postale nasilne, ali bi se pomirili
zagrljajima.
Nakon njezine smrti, koju je predvidio dvije godine ranije, tono gotovo u dan, za
pisao je sljedei nekrolog:
Zaeta je oko 4 poslije podne pod brezom u petak nakon Dana svetog Jur-ja. Bila je
u majinoj utrobi 270 dana ijedan i pol sat... bila je udana za trgovca. Bila je
katolkinja & nije odlazila u [anglikansku] crkvu. Umrla je od [modanog udara] 159
7. godine, 13. lipnja oko 7 sati ujutro i nije pokopana po kranskom obredu. Njezin
a je majka nikad nije voljela. Imala je silnih nevolja zbog svoje vjere. Imala j
e dvoje djece, djevojicu i djeaka, i 11 ili 12 [spontanih] pobaaja uz to. Njezina s
u djeca umrla prije nje. Bila je povisoka ena, dobroga majinskog i lijepog lica te
dobre naravi i dranja.
Imala je teak ivot.
Ako je Forman ikad brinuo zbog skandala, nikad to nije pokazao; no u seksualnim
obiajima toga doba bilo je slobode jednake dananjoj. Nitko se, ni u kojem sluaju, n
ije bojao doi na njegova vrata. Medu onima visoka roda medu njegovim klijentima i
li pacijentima bili su kraljevski vitezovi, vladini slubenici, istaknuti trgovci,
barem dvojica kanonika, jedan biskup, istaknuti puritanski teolog i sir William
Monson, najvei mornariki zapovjednik u godinama potkraj vladavine kraljice Elizab
ete. Dne 13. travnja 1595. dok se spremao odjedriti s monom flotom koja bi dokraji
la panjolsku, Monson je upitao Formana je li vjerojatno da e se sigurno vratiti iz
Cadiza. Forman je izradio horoskop i zakljuio da e se Monson nai u kripcu, ali e pov
ratak biti siguran. Monson je na pohodu sluio kao Essexov zastavnik na brodu Rain
bow, iskrcao se u Cadizu i bio je zamalo ubijen dok se probijao kroz grad. Ipak,
kao stoje i predvieno, sigurno se vratio kui.
Drugi redoviti klijent bio je dekan Rochestera koji je jedva ita poduzimao ako ne b
i dao napraviti horoskop za svoja djela. Dekan je propovijedao pred samim kralje
m Jamesom (koji je sad naslijedio prijestolje), imao je brojne unosne poslove uk
ljuujui tri rektorata, i bio je kraljiin kapelan. No vie od svega elio je postati bis
kup i stei sav pripadajui javni ugled. Od poetka su, meutim, njegovi izgledi za napr
edovanjem bili potkopani ispadima njegove ene. Bila je ona mlada i
187
BENSON BOBRICK
lijepa, irokih usta i crvenkaste kose, no ohola i nestalna, protratila je muevo boga
tstvo neobuzdanim kupovanjem i prepustila se poudi i mnotvu mukaraca. Uvijek je bila
zaljubljena u nekoga, a ak je imala vezu s muevim kolegom dekanom. Sam Forman s nj
om je spavao dvaput, u lipnju i srpnju 1593.
U to gaje vrijeme posjeivala i Martha Webb, ljubavnica sir Thoma-sa Walsinghama; e
ljela je znati hoe li joj sir Thomas biti odan. For-manu je bila privlana - bila j
e vrlo lijepa, skladna stasa, bucmasta lica, malih usta, njena i ljubazna; eljela j
e biti vesela - te ju je uzeo, unato riziku petljanja s plemievom ljubavnicom, kao t
o nam kae, 15. oujka u 2 i 10 popodne plene et volenter [potpuno i svojevoljno], bil
jeei tono vrijeme iz astrolokih razloga, u sluaju daje zaela. Ipak, ini se daje to spaj
anje za oboje bilo puka razonoda, jer je Martha i dalje venula za sir Thomasom,
a kako bi joj pomogao osigurati njegovu ljubav, Forman joj je napravio talisman
od kositra (Juptferov metal) kad se Jupiter jednog jutra uzdignuo na nebu.
Hugh Broughton, istaknuti prouavatelj Biblije i puritanski bogoslov, takoer se nad
ao promaknuu, a do njega bi i doao da svojim netaktinim jezikom i angrizavou nije pokv
ario svaku priliku koja mu se nudila. Broughton je elio postati biskupom od Chest
era i zatraio je od Formana da odredi vrijeme u kojem bi bilo najbolje pristupiti
lordu Burghlevu s pismom zamolbe. Forman je pogledao u zvijezde i vidio da on nee
biti biskup i daje najbolje da ide kui. Broughton je ipak Burghlevu podnio molbu i
bio odbijen. (Nekoliko godina kasnije, kad je birano vijee za prijevod Biblije kr
alja Jamesa, Broughton, koji je nekoliko godina radio na svome prijevodu, nije i
zabran.)
Zanimljivo je da se i Elizabetin nadbiskup od Canterburvja, John Whitgift, s koj
im se Broughton esto sukobljavao, i sam u tajnosti savjetovao s Formanom o svojim
boljeticama.
Tu je zatim bila i ki vikonta Howarda od Bindona. Prvi put se savjetovala s Forma
nom kad je imala devetnaest godina i reeno joj je da e se udavati tri puta. Kasnij
e se pokazalo da se redom udala za dobrostojeeg vinara po imenu Henry Pranell, za
tim za grofa od Hartforda te konano za vojvodu od Richmonda. U meuvremenu je progo
nila grofa od Southamptona (Shakespeareova pokrovitelja) ijednom upitala Formana
hoe li ga uspjeti osvojiti. On joj je rekao da nee, i opet je bio u pravu, jer se
krajem godine grof oenio drugom.
188
SUDBONOSNO NEBO
Kao to su drugi dolazili traiti odgovore na svoja pitanja, tako je i on izraivao ho
roskope za odgovore na svoja. Izraivao ih je da odredi najbolje vrijeme za svoje
trgovake transakcije, da osigura lojalnost slugu, da sazna boravite ljubavnice, ko
jeg od dva pomonika zaposliti, da pronae izgubljene stvari kao i da dijagnosticira
i izlijei bolest. U vezi sa svojim prognozama, ponekad bi izraivao skupocjene tal
ismane kako bi upregnuo i usmjerio snagu zvijezda. Jednom, kad mu se svidjela ne
ka djevojka koju je sreo na ulici, napravio je horoskop da vidi kakva bi ona bil
a supruga. Odgovor je bio uznemirujui: Pokazat e se bludnicom. Drugom su se prilikom
izgubile neke kare. Horoskop je pokazao da ih je uzela sobarica. I stvarno, naene
su u njezinoj sobi.
Zanimala su ga i ira pitanja od javnog znaaja. Godine 1599., na primjer, uspio je
zapanjujue tono pogoditi traginu sudbinu Roberta Devereuxa, grofa od Essexa, kad je
izradio horoskop da bi saznao kako e zavriti Essexov pohod na Irsku. Odgovor na t
o pitanje bio je zamren, ali se pokazao tonim: ini se da ga na kraju puta eka nemar,
izdaja, glad, bolest i smrt... Kraj e za njega biti lo, jer e biti zatoen ili e se nai
u velikoj nevolji. Naii e na mnoge neprijatelje na povratku i izgubit e veliko bog
atstvo i ast; podlosti i izdaje dovest e njegov ivot u opasnost. Nakon neuspjelog po
hoda na irske pobunjenike, Essex je sklopio nepovoljno primirje. Po povratku u E
nglesku pokuao se opravdati pred kraljicom, no ona mu je oduzela sve poasti i stav
ila ga u kuni pritvor. Pokuao je nahukati stanovnitvo Londona protiv nje, no nije us
pio, te mu je zbog izdaje 25. veljae 1601. odrubljena glava.
Veina Formanovih klijenata bili su vjerojatno trgovci, osobito oni koji su se bavi
li prekomorskom trgovinom, s velikom mogunou gubitaka, kao i majke, ene i djevojke mo
replovaca, zabrinute za njihovu sigurnost na moru. Jedan od tih trgovaca bio je
Nicholas Leate, trgovac eljezom koji je prvi uspostavio izravnu trgovaku rutu do I
ndije preko Rta Dobre Nade i iji su brodovi morali kroz tjesnace bjeati pred gusar
ima da doplove do Levanta. On se esto savjetovao s Formanom o njihovim izgledima,
jer je siguran povratak uvijek bio upitan. Izgleda daje Forman ba u svakom sluaju
tono proitao njihovu sudbinu.
Nije bilo pitanja koje ne bi prihvatio. Jedna gaje djevojka upitala je li mukarac
koji joj je ponudio brak uinio to s dobrim namjerama; druga je dola zbog izgublje
nog prstena. Jedan je ovjek elio znati
189
BENSON BOBR1CK
hoe li ponovno sresti enu koju je sreo na sajmu u Sturbridgeu. Odgovor je bio dvoj
ak: srest e je, no moda e mu zbog toga biti ao! Doista, klijenti nisu uvijek dobival
i odgovore kojima su se nadali. Jedna je ena eljela znati kad e se njezin mu vratiti
s putovanja. Forman je izradio horoskop i ustanovio da se ovjek vratio prije nek
oliko dana.
Forman se druio i s nekim poznatim londonskim kazalitarcima. U jednom je razdoblju
stanovao na sjevernom rubu grada - iza Cripple-gatea, uz Red Cross Street - nedal
eko od kue u Silver Streetu u kojoj je ivio Shakespeare. S njime se savjetovao Ric
hard Field, koji je tiskao Shakespeareovu Veneru i Adonisa i Spenserovu Vilinsku
kraljicu; kao i Philip Henslowe, najpoznatiji kazalini intendant toga doba, te R
ichard Burbage, glavni glumac Shakespeareove trupe. Dne 22. studenoga 1597. Shak
espeareova stanodavka dola gaje vidjeti zbog nekih dragocjenosti ukradenih iz nje
zine torbice. Druga pak klijentica mogla je biti Tamna dama iz Shakespeareovih son
eta (navodno stanovita Emi-lia Bassano), ako se moe vjerovati uenjaku A. L. Rowseu
. Svratio je i unuk sir Thomasa Morea, kao i Jane Sonders, ena sir Thomasa Flud-d
a, ratnog rizniara Nizozemske, i ljubavnica sir Thomasa Gatesa. Ga-tes je kasnije
postao upravitelj Virginije, a upravo je brodolom njegova admiralskog broda u u
raganu na Bermudskom otoju dao Shakespea-reu ideju za Oluju i njenu astroloku temu
.
Forman je i sam esto odlazio u kazalite, a 1611. je medu ostalim vidio etiri Shakes
peareova djela - Cymbeline, Rikarda II, Zimsku priu i Macbetha. Nije udo to se Form
an i sam pojavljuje u nekim ondanjim komadima. Ben Jonson ga osobito nije volio,
pa mu se rugao u djelima Epicoene ili Mualjiva ena, Alkemiar i Vrag je magarac. U p
otonjem podrugljivo povezuje Formana s onima koji imaju svoje kristale, znam, i p
rstenje / I djevianski pergament i svoje mrtvake lubanje / Svoja gavranova krila,
svoja svjetla i pentagrame / Sa znakovljem: Sve sam ja to vidio. U Alkemiaru (moda
vie nadahnut Johnom Deejem) junak, ili zlikovac, lijenik je skromna umijea koji svo
je nedostatke prikriva okultnim uresima svog zanata: taj Doktor... on je Faust / t
o horoskope pravi i arat umije, lijei / Kugu, uljeve i osip pomou efemerida / A iz t
riju okruga dounici mu / Svi svodnici i primalje.
Ovi stihovi napisani su nekoliko godina nakon Formanove smrti, kad je bio posthu
mno (i nepravedno) umijean u glasovito politiko umorstvo te mu je ugled uniten. To
ubojstvo je bilo trovanje sir Tho-
190
SUDBONOSNO NEBO
masa Overburvja koje je udesila lady Frances Howard, grofica od Esse-xa, na dvor
u kralja Jamesa. Okolnosti su bile ovakve: u dobi od trinaest godina lady France
s se nesretno udala za maloljetnog sina grofa od Essexa. Sam kralj bio je pokrov
itelj te veze, no ona je prezirala svoga supruga i na sablazan dvora uporno odbi
jala dijeliti s njime postelju. To je trajalo neko vrijeme, unato preklinjanjima
s mnogih strana; no ona nije mogla nadii svoje osjeaje, a potom se zaljubila u kra
ljeva miljenika Roberta Carra. U mahnitom stanju kontaktirala je Formana preko n
eke Anne Turner, alkemiareve ene, traei arobni talisman da iznudi Carrovu ljubav. Ipak
je dvojbeno je li ga ikad isporuio, jer je ubrzo potom - u utorak 8. rujna 1611.
- Forman umro.
Za to je vrijeme opsjednuta grofica uspjela ishoditi ponitenje svoga braka - nako
n to ju je porota matrona pregledala pod oblakom velova i odredila da je jo djevica
- a Carr joj je poeo uzvraati ljubav. Njih su se dvoje nakon toga mogli oeniti. Pla
novi za vjenanje su uznapredovali, ali se tome otro protivio sir Thomas Overburv,
Carrov prisni prijatelj i pratilac. Dogodilo se daje Overburv zatoen u Towe-ru je
r je odbio postati novi poslanik Engleske u Rusiji (to se tada s pravom smatralo
tekim poloajem), a kontesa je iskoristila njegovo zatoenitvo kako bi mu spletkama os
igurala propast. Tijekom etiri mjeseca u njegovu su se hranu kradomice stavljali
rosalger (sastojak arsena), sublimat ive i bijeli arsen. Kad je konano podlegao, n
jegova je smrt isprva pripisana sifilisu zbog brojnih plikova i rascjepina koje
je otrov izazvao na njegovoj koi. Prole su dvije godine prije nego to je zloin otkri
ven i krivci optueni. Uslijedilo je dravno suenje. Tijekom suenja iskrsnulo je Formano
vo ime i uspomena na njega izvrgnuta je gnuanju vrhovnog suca Edmunda Cokea. Izloeni
su razni ljubavni predmeti, slike i talismani, kao i popis navodnih preljubnica
na dvoru. Coke gaje otvorio, no odbio gaje naglas proitati kad je navodno na vrh
u popisa vidio ime svoje ene. Kao to je A. L. Rowe primijetio: injenica da su neki o
d tih ljudi bili Formanovi klijenti u ljubavnim pitanjima nije imala nikakve vez
e s njihovim nedjelima vezanim uz Overburvja dvije godine nakon Formanove smrti.
Pa ipak, posthumna ozloglaenost koju je stekao na suenju obiljeila ga je kao svojev
rsnog Fausta. Dvjesto godina kasnije Havvthorne e je iskoristiti u Grimiznom slov
u, u kojem se Formana usput povezuje s likom Rogera Chillingwortha, mranog zlikov
ca iz te pripovijesti.
191
BENSON BOBR1CK
Sve bi to za nj bilo silno razoaranje. itavog ivota Forman je teio drutvenom ugledu k
oji mu je bio zanijekan skromnim podrijetlom. Vjenao se sa enom na visokom poloaju
(neakinjom viteza, s vitekim grbom), izmislio svoju obiteljsku povijest ne bi li j
oj dao daak aristokratskog sjaja, a u svojoj se autobiografiji prikazao na biblij
ski nain, s genealokim pretenzijama vladara ili sveca:
Ovo je knjiga o ivotu i narataju Simona, sina Williama, sina Richarda, sina sir Th
omasa Leedsa, sina sir Thomasa Formana od Fumivalovih i Anne, njegove ene, keri si
r Anthonvja Smitha itd. Roen u godini od roenja naeg gospodina Isusa Krista 1552. 3
1. prosinca, u subotu i na Silvestrovo, 45 minuta poslije 9 sati naveer, iz zdrav
og tijela Mary, ene gorespome-nutoga Williama Formana i keri Johna Fostera, seosko
g plemia, uz pomo Marian Hallam, njegove ene. U selu zvanom Quidhampton u okrugu Wi
lts, smjetenom u dolini na sjevernoj strani rijeke izmeu Wiltona i Salisburyja. Ro
ditelji mu bijahu uglednog podrijetla i na dobru glasu.
U nedjelju prije smrti, Forman je hladno obavijestio svoju enu: Ja u umrijeti u etvr
tak naveer. Prema rijeima jednog suvremenika: Stigao je ponedjeljak i sve je bilo u
redu. Doao je utorak- nije bio bolestan. Srijeda - i dalje je bio zdrav, to mu je
njegova ena drsko predbacivala. U etvrtak nakon veere spustio se na obalu i uzeo par
ve-sala da obie zgrade koje je posjedovao na pristanitu Puddle. Naavi se nasred Temz
e, smjesta se sruio i samo rekao [veslau]: 'Dabina, dabina', te je izdahnuo.
Do Formanovih rukopisa doao je njegov prijatelj i uenik Richard Napier, rektor Gre
at Linforda u Buckinghamshireu i neak baruna koji je otkrio logaritme. Napier ih
je predao Eliasu Ashmoleu, uvaenom osnivau Ashmoleova muzeja u Oxfordu. Poznati bi
bliofil i znanstvenik, Ashmole je bio i predani astrolog, koji se bavio magijskom
praksom prizivanja duhova i ovjek, pie Rowe, koji je mnogo vremena provodio u izrad
i horoskopa, graviranju talismana, a kad je za svoje potrebe skupljao korijenje
boura i jelensku travu, inio je to za punog Mjeseca uz dolian obred.
Davno prije no stoje Robert Carr pao u nemilost kraljaJamesa, u naklonosti ga je
zamijenio George Villiers, kasnije prvi vojvoda od Buc-
192
SUDBONOSNO NEBO
kinghama. James mu je dao nadimak Steenie jer je, poput svetog Stjepana, imao aneosk
o lice, te ga je nagradio brojnim visokim poloajima i titulama, ukljuujui titulu dvo
rskoga konjuara i admirala flote, a vrhunac je bila titula vojvode 1623. godine.
Villiers je imao jake katolike veze, oenio je Katherine Manners, katoliku ker grofa
od Rutlanda, pokuao je dogovoriti savez sa panjolskom putem braka Ja-mesova sina C
harlesa I s infantkinjom Marijom, a odmah potom ugovorio je brak Charlesa s Henr
iettom Marijom, sestrom Luja XIII. Od 1625. do 1628. on je bio monik iza prijesto
lja, nadzorom nad kraljevskim pokroviteljstvom obogatio je svoju obitelj i svim
je svojim djelima izazivao nepovjerenje i neprijateljstvo Parlamenta. Nakon bije
dne propasti pohoda na Cadiz, Parlament ga je pokuao smijeniti pod optubom za koru
pciju, no umijeao se kralj i raspustio to tijelo prije glasovanja. Tada nastupa a
strolog John Lambe. Ba kao to su kraljeve pogreke pripisivali vojvodi, tako se utje
caj na vojvodu pripisivao Lam-beu, kojeg su pak krivili za svaku odluku koju bi
Buckingham donio. Uza svu svoju navodnu mo, Lambe je ostao tek ime u sjeni, bez i
jed-nog poznatog horoskopa koji je izradio, a koji bismo danas mogli prouiti, i n
ema naina na koji bismo mogli ocijeniti vrsnou njegova savjeta ili prosudbe, osim
kleveta njegovih neprijatelja. Sve to se zna o njegovim ranim godinama, na primje
r, jest to da je studirao li-jenitvo i bio privatni uitelj djeci brojnih plemia prije
nego je postao Villiersov povjerljivi pomonik. Ipak, prema anonimnom pamfletu tis
kanom u Amsterdamu 1628. pod naslovom Kratki opis zloglasnog ivota Johna Lambea,
optuivali su ga za arobnjatvo i aranje (kako inae objasniti Villiersov meteorski uspo
n?) i druge zle, dijaboline i ogavne vjetine. Posebno je navedeno daje zaarao Thomasa
, lorda Windsora da bi onemoguio, oslabio i iscrpio njegovo tijelo i snagu; daje pr
etkazao smrt utapanjem trojice sinova grofa od Mulgravea te da je iz hira razne
mukarce uinio impotentnima. Na kraju bi, kau nam, sigurno bio objeen da najvii sudac g
rofovije, predsjednik porote te drugi suci i prisutna gospoda i [lanovi] porote,
njih etrdeset, nisu umrli. Zatim je 1627. Lambe, ini se, ipak bio zatoen u londonsko
m zatvoru King's Bench zbog navodnog silovanja jedanaestgodinje djevojice. Dokazi
su bili dvojbeni, no suenje je bilo politiki obojeno, pa je stoga ipak osuen na smr
t. Kralj je ishodio njegovo oslobaanje, no Lambe je ve bio ozloglaen. Sljedeeg lipnj
a napala ga je nahukana
193
BENSON BOBRICK
rulja, gomila egrta - nazivajui ga vojvodinim viagom - i nasmrt ga pretukla na londo
nskoj ulici.
Lambeova orkestrirana smrt bila je upozorenje vojvodi. Nakon stoje Lambe ubijen
govorilo se:
to god uinili Charles i George, Vojvoda e umrijet ko Doktor Lambe.
U kolovozu 1628. godine mladi mornariki asnik imenom John Felton, potaknut javnim
osjeajima, preuzeo je na sebe izvrenje volje naroda te na smrt izbo vojvodu u Port
smouthu, gdje se ovaj pripremao osloboditi hugenote iz La Rochellea.
194
Deveto poglavlje
Lambe ostaje enigmom. Jasno je da je Forman, unato svoj ozlo-glaenosti i grekama, m
nogo uinio da siromasima Londona priskrbi pristupanu zdravstvenu skrb. To je za mn
oge bilo dovoljno da okaje svoje grijehe. Sljedei u tom plemenitom nizu bio je en
gleski botaniar, lijenik i astrolog Nicholas Culpeper, koga cijene svi moderni zag
ovaratelji biljne medicine. Roen u Sussexu 1616. kao sin i unuk puritanskih bogos
lova, Culpeper je bio udo od djeteta, studiozno naitan znatno prije vremena, te je
do dvanaeste godine ovladao latinskim i grkim. Tada je ve bio svjestan astrologij
e zahvaljujui itanju velike rasprave sir Christophera Hevdona u obranu tog umijea,
a oarao ga je i Novi bilinar Williama Tumera, objavljen 1551., s upeatljivim crteim
a trava i bilja. U to je vrijeme poeo istraivati botanika uda iz svoje okolice i uiti
anatomiju uz pomo slika i teksta Thomasa Vicarv-ja, brijaa-kirurga Henrika VIII.
Sa esnaest godina krenuo je na Cam-bridge studirati klasike te se, prema oekivanji
ma svoje obitelji, pripremiti za crkvenu karijeru. No to nije bila elja njegova s
rca. Nakon nekoliko godina mladenake rasputenosti, pokuao je s bogatom nasljednicom
pobjei u Nizozemsku, no ona je poginula na putu prema mjestu sastanka od udara g
roma u koiju. Obitelj ga se odrekla, pa je napustio Cambridge i smjestio se u Lon
donu, gdje je radio kao apotekarski pomonik prije nego je otvorio vlastitu trgovi
nu u Red Lion Streetu, u jednoj londonskoj sirotinjskoj etvrti. Godine 1624. krat
ko
195
BENSON BOBR1CK
SUDBONOSNO NEBO
su ga vrijeme sumnjiili za arobnjatvo jer je prakticirao medicinu bez dozvole, no o
n je, poput Formana, u stvari bio vie lijenik-praktiar, za razliku od mnogih lanova
Kraljevskoga zbora. Malo su toga nauili nakon Hipokrata, biljei Culpeper, te se slue p
utanjem krvi za tegobe iznad oita, a klistiranjem za one ispod oita. Drao je da takva
praksa ostavlja mnogo eljenog slobodnog prostora. Za to vrijeme je, uz istraivanj
e biljnih lijekova, poeo prouavati astrologiju, umijee koje iz knjige stvorenja, zapi
sao je, poduava o tome kakav je um nebeske providnosti i Boja namjera prema ovjeku. H
ipokrat, veliki grki lijenik, ustrajao je na tome da njegovi uenici ovladaju astrol
ogijom, pa ju je i Culpeper smatrao neizostavnom i jednom je primijetio daje medi
cina bez astrologije kao svjetiljka bez ulja.
Nakon stoje u Engleskome graanskom ratu sluio kao vojni lijenik i pjeadijski zapovje
dnik na strani Parlamenta, otvorio je kliniku u Spitalfieldsu, izvan Londona, gd
je je lijeio sve, ak i one koji nisu mogli platiti. U svojoj praksi ujedinio je klas
inu Galenovu anatomiju i nauk o etirima tjelesnim sokovima sa srednjovjekovnim nau
kom o simpatiji ili korespondenciji medu svim ivim biima. Astrologija je bila kljun
a. Sagleda li itav svemir, pie on, kao jedinstveno tijelo, a ovjeka kao jezgru toga tij
ela, samo e luacima i budalama biti udno to zvijezde imaju utjecaj na tijelo ovjeka,
s obzirom na to da je on (ovjek) jezgra stvaranja i mora u sebi imati zapisan neb
eski svijet... Svakim niim svijetom vlada njegov vii svijet i podloan je njegovom u
tjecaju.
Culpeper je u medicinskom svijetu bio jo omraeniji od Formana. Navukao je na sebe
njegovu vjenu mrnju kad je preveo standardni medicinski udbenik toga doba - Lijeniko
kazalo Hiti londonska farmakopeja - s latinskoga na engleski. Poput prijevoda Bi
blije na narodni jezik, taj je buntovni in odjednom uinio svima dostupnim neko tajn
o znanje. Razbjenjeli Kraljevski lijeniki zbor proglasio gaje ateistom (to nipoto nij
e bio) te pokuao osujetiti prodaju Culpeperova prijevoda napadajui njegove vjetine.
Prijevod je zapravo bio struan i toan, premda sije uzeo slobodu dodavanja vlastit
ih komentara prema podacima koje je prikupio o uporabi i svojstvima svakog lijek
a. Dvije godine kasnije objavio je vaan prirunik, Astroloka procjena bolesti, kao i
Prirunik za primalje, koje je savjetovalo ene i majke u svim fazama plodnih godin
a. Njegov magnum opus pojavio se 1653. Bio je to
Engleski lijenik, Hiti Astro-fizikalna rasprava o uobiajenom bilju ovoga naroda, s
aeta astroloka poetnica o biljnim lijekovima. Danas je poznata kao Culpeperov bilin
ar i jedina je knjiga u Engleskoj, osim Biblije kralja Jamesa, koja se neprestan
o iznova tiska od 1600. godine kad se i pojavila.
Najprije razmotri koji planet uzrokuje bolest, napisao je. Drugo, razmotri koji je
dio tijela napadnut boleu te je li ona u mesu, u krvi ili u utrobi... Tree, razmotr
i koji planet vlada napadnutim dijelom tijela. etvrto, u ovoj knjizi ima ljekovito
bilje prikladno za razne bolesti, a bolesti su, da bi ti bilo lake, smjetene na m
arginama, pa prema njima moe osnaiti dio tijela, kao to mozak moe osnaiti Merku-rovim t
ravama, grudi i jetra Jupiterovim travama, srce i vitalne organe Sunevim travama
itd. Sve je to bilo u skladu s jedinstvenom teorijom iz prakse o meusobnoj povezan
osti ili korespondenciji, kako ju je sir Walter Ralegh lijepo objasnio u svojoj
Historiji svijeta: Zato da prekrasnim zvijezdama otmemo njihovu mo djelovanja? pitao
se. Jer kad vidimo koliko su brojne i kako je znatna njihova ljepota i veliina, m
oemo samo pomisliti kako u riznici Njegove beskonane mudrosti ne nedostaje posebne
vrline i djelatnosti, ak ni za svaku zvijezdu napose; ba kao i za svaku travku, b
iljku, voku i cvijet koji krase lice zemlje. Napokon, kretanje nebesa stvara dnevn
i ciklus dana i noi, kao i tok godinjih doba, Mjesec kontrolira plimu i oseku, cvj
etovi se otvaraju da pozdrave izlazee Sunce.
U medicinskoj astrologiji natalna se karta koristi da bi se odredio pacijentov t
emperament, to pomae lijeniku odrediti odgovarajue lijeenje, dok se dekumbiturna kart
a - od latinskog decumbo, to znai pasti ili lei - izrauje za poetak bolesti (ili za tre
nutak kad je pacijent odluio posjetiti doktora) a slui kao pomo u dijagnosticiranju
bolesti, kao i tome da pokae njen tijek ili razvoj i da uputi na lijek. Dralo se
da raznim dijelovima tijela vladaju razliiti znakovi - glavom vlada Ovan; malim m
ozgom i vratom Bik; rukama i pluima Blizanci; elucem Rak; srcem i lenom modinom Lav;
probavnim traktom Djevica; bubrezima Vaga; spolnim organima i rektumom korpion;
bedrima i bokovima Strijelac; koljenima Jarac; glenjevima Vodenjak i stopalima Ri
be. Dralo se da razliitim travama vladaju razliiti znakovi prema srodnoj shemi. Pre
ma nauku o signaturama, pojavnost esto oznauje funkciju. Na primjer, uilo se da su e
trun, lavanda, metvica i
196
.A, JA-
197
BENSON BOBRICK
perin, koji imaju srcolik list, srodni srcu. Stoga je u medicinskoj astrologiji n
jima vladalo Sunce. Bilje kojim vladaju Blizanci javlja se u obliku plua, poput k
adulje i plunjaka, pa se uilo da je dobro za plune tegobe. Pa ipak, bilo bi pogreno
misliti da su sluajno povezani. Oni su (vjerovalo se) sutinski povezani, jer pojav
nost odaje Ideju.
Culpeperov holistiki pristup, kao to pie John Frawley, barem ima tu vrlinu ... da tr
etira pacijenta a ne bolest - to jest da gleda pacijenta kao zaseban organizam s
a zasebnim osobinama, a ne kao jedan od identinih strojeva s mehanikom grekom.
Nakon pregleda pacijenta i njegova horoskopa Culpeper bi primijenio odgovarajue t
rave. Kopriva se pokazala korisnom za upaljeno grlo; rabarbara je hladila opekli
ne od sunca; kumin je poboljavao probavu; mirta je ublaavala proljev; bubrege su p
roiavali tipavac i utilovka; livadna zeina (movarna biljka koja djeluje kao sredstvo za
zatvaranje) pomagala je pri konim oboljenjima. Culpeper je lutao itavom Engleskom
skupljajui i razvrstavajui biljke i trave koje je pronaao i za svaki primjerak je t
ono biljeio svojstva, uvjete u kojima je pronaena, vrijeme cvjetanja, njenoga zodij
akog vladara i bolesti koje moe lijeiti. Najbolji dani za putanje krvi, za proiavanje
za pripravljanje odreenih napitaka ili lijekova takoer su bili astroloki uvjetovani
, posebno prema Mjeseevim fazama. U medicinskoj je astrologiji vailo kao aksiom, n
a primjer, da se zahvat ne izvodi (ako se moglo birati) kad je Mjesec u rastuoj f
azi (da se ne pojaa krvarenje) i da se ne operira odreen dio tijela kad je Mjesec
u znaku koji vlada tim dijelom tijela.
Unato dokazanom uspjehu u lijeenju drugih, Culpeper je izgubio bitku s vlastitim s
labim zdravljem. Bio je ranjen u bitci kod Readinga u Engleskome graanskom ratu,
i dok je bio u bolnici zarazio se tuberkulozom koju nije mogao izlijeiti. Kad je
umro 10. sijenja 1654. bilo mu je samo trideset osam godina.
Culpeperove metode koriste se i danas za lijeenje svega, od zakazivanja srca do pe
linjeg uboda. U svakom dekumbiturnom horoskopu, objanjava jedan moderni praktiar, pog
ledaj ascendent i planet koji njime vlada te vidi kako simboli opisuju pacijenta
, njegovo zdravlje i vitalnost. Zapamti takoer element vezan uz znak zodijaka, te
kako se narav planeta - vrua, hladna, vlana ili suha - slae s nara viju elementa z
naka u kojem se nalazi. Stanje vladajueg planeta naroito
198
SUDBONOSNO NEBO
opisuje pacijentovu vitalnost - ako je u dignitetu ili egzaltaciji, pacijent je
snaan; ako je u detrimentu ili padu, onda je slab. Nadalje, bit e oslabljen ako je
planet retrogradan ili u aspektu sa Saturnom ili Marsom. Suncu i Mjesecu (ako n
isu vladajui planeti) treba pristupiti na isti nain. Sve to otkriva opu snagu pacij
enta. Da bi se odredila bolest, treba pogledati znak na vrhu este kue, planet koji
tim znakom vlada i znak u kojem se on nalazi. Opet, stanje (prema dignitetu) to
ga planeta ukazuje na snagu bolesti. Razni planeti mogu ukazati na njenu prirodu
- Saturn (kronina), Mars (akutna) - a kvadrati pokazuju njen vjerojatni tok: kar
dinalni znakovi ukazuju na brz razvoj bolesti u jednom ili drugom smjeru, fiksni
upuuju na ukorijenjenu bolest a promjenjivi na bolest koja raste i opada. Moe lij
e pacijent svladati (bez terapijske njege) ili ne, obino se odreuje prema tome koj
i je planet u boljem stanju - vladar ascendenta ili vladar este kue.
Koliko god trajan bio Culpeperov ugled, jo se vea slava mora priznati Williamu Lil
lvju, Engleskom Merlinu, koji se openito smatra jednim od najistaknutijih ikad ivuih
astrologa. Upravo je Lilly dao Cul-peperu prvu poduku iz astrologije kad je ovaj
s devetnaest godina stigao u London, posudio mu je efemeride i knjigu aforizama
za lijenike da ga usmjerava u uenju; i upravo su Lillvjev rad mnogi talentirani ast
rolozi u iduih stotinu godina smatrali mjerodavnim.
Lilly je bio roen u selu Diseworthu u Leicestershireu 1. svibnja 1602., a poeci su
mu bili slini Formanovima. Obeavao je kao nadareni sin seoskog maloposjednika, udi
o je za viim obrazovanjem, za koje se inilo da e ga i dobiti, no tada su njegovi ml
adenaki izgledi propali. Dok je jo bio mladi njegova su oca zatvorili zbog dugova,
i premda je prodano neto zemlje da se podmire trokovi, obitelj se borila s oskudic
om. Unato tome Lilly je stekao dobro temeljno obrazovanje - majka je uvijek eljela
da postanem uenjak - te je nauio latinski, grki i malo hebrejskog. itao je Katona, Ci
cerona, Ovidija, Horacija, Vergilija i Homera. Mogao je improvizirati stihove u sv
akom metru i na svaku temu. Takoer je, kako se ini, bio zvijezda kolske debatne gru
pe. Ako bi doao bilo koji uenik iz kakve udaljene kole na raspravu, kae nam, ja sam bio
kolovoa u raspravi; a ako
199
BENSON BOBRICK
bi nas neki sveenik doao ispitivati, mene bi doveli pred njega, i s njim bih raspr
avljao na latinskom, na kojemu su, kako sam ustanovio, tek malobrojni mogli dobr
o govoriti bez krenja gramatikih pravila.
Kad mu je umrla majka Lilh/je godinu dana poduavao u koli, to je odgovaralo njegovi
m knjikim sklonostima. No to je uzrujalo njegova oca, koji je trebao pomo na imanj
u. Lilly je oklijevao, djelomice i zbog izrazite odbojnosti prema seoskim poslovi
ma, kako je on to nazivao, ali i zato to nije vidio nadu u oporavak propalog imanja
priprostim gospodarenjem. Ne iznenauje to gaje otac proglasio beskorisnim i izbaci
o iz kue. Lilly je prihvatio svoju sudbinu, kupio je za putovanje novo odijelo od
grube tkanine i (poput Dicka Whittingtona i njegove make) s dvadeset ilinga u depu
zaputio se u London da si prokri put u svijetu. Pjeaio je itavim putem, kroz vjetar
i oluje, i stigao u London s preostalih sedam ilinga i est penija. Pa ipak, njego
vi izgledi nisu bili tako loi kao to su izgledali. Preko obiteljskog je prijatelja
dobio pismo preporuke za Gilberta Wrighta, istaknutog trgovca solju koji je bio
i vii sluga sir John Puckeringa, uvara velikog peata, povremenog predsjedatelja Don
jeg doma i velikoga kraljiinog miljenika. Lilly je postao njegov glavni pomonik, st
oje, na njegov jad, povlailo za sobom sve vrste sluinskih kunih poslova uz inovnike z
adatke. Morao je istiti Wrightove cipele, mesti plonik ispred kue, svakog jutra u v
jedru nositi vodu iz Temze, plijeviti vrt, prazniti njegove none posude i nedjeljo
m ceremonijalno hodati pred njim na putu do crkve. Prema Lillvjevom sjeanju, za vr
ijeme trajanja ugovora o sedmogodinjem slubovanju njegov je gospodar imao tri ene.
Druga od njih triju, koja je umrla od raka dojke, oigledno se u jednom trenutku s
avjetovala sa Simonom Formanom, jer je medu njenim stvarima nakon smrti pronaen j
edan od njegovih talismana.
Wrightova trea ena, Ellen Whitehaire, ipak ga je nadivjela, a Li-llyja je dopalo da
sredi Wrightove poslove i plati njegove dugove. Lilly je to vrlo sposobno obavi
o i sauvao posjed nedirnutim, pa gaje uz divljenje zahvalna Wrightova udovica odl
uila uiniti svojim. Imala je mnogo udvaraa, kae nam Lilly, staraca koje je odbila, net
propale gospode koja joj se nisu svidjela, jer je bila gramziva i tedljiva, no Lil
lvjev spoj domiljatosti i mladosti bio je najprivlaniji. Vjenali su se 8. rujna 162
7., i premda je Lilly bio gotovo dvostruko mladi od nje, ivjeli su prilino sretno
iduih est godina. Ona je uivala u njegovoj mla-
200
SUDBONOSNO NEBO
denakoj snazi, a on je uivao u mogunosti udobnog ivota u kojem nije morao raditi. Tko
bi ga mogao okriviti? Nakon to je crnio za Wrighta, sad je odlazio pecati na Temzu
, provodio vrijeme igrajui karte, redovito je posjeivao kazalita i sajmove. Ponekad
bi odlazio u Lincoln's Inn Field gledati kako strijelci s dugakim lukovima gaaju
metu ili dokono etao sa svojim slugom. Pa ipak, on nije bio dokona dua. Njegova st
rast za uenjem bila je golema te je uz privatni studij medicine (preuranjeno zapoe
t kad je umirala Wrightova druga ena) nastavio s klasinim studijem i odravanjem zna
nja latinskog i grkog.
Jedne subote 1632. Lilly je u crkvi sreo sudskog slubenika koji ga je kasnije upo
znao s jednim astrologom. Taj je astrolog bio John Evans, bogoslov iz "VValesa k
oji je morao napustiti svoju upu u Staffordshireu zbog nekog prijestupa. Bio je ud
na osoba i ne ba jedan od boljih svoje vrste. Kad gaje Lilly prvi put sreo patio
je od monumentalnog mamurluka i ivio u ruevnoj kui u Gunpowder Allevu, iza Shoe Lanea
. Svojom je pojavom Evans bio pomalo izoblien - zdepast i nizak ovjek, tamnoput i n
akostrijeenih obrva, pajeg hoda i spljotenog nosa - pronicav ali razdraljiv, lupe koji
je esto upadao u uline tunjave i gostionike kavge.
Ipak, Lilly je bio radoznao i krenuo je na poduku kod Evansa, te je nakon sedam
ili osam tjedana intenzivnog uenja mogao sasvim dobro izraditi horoskop. To nije bi
o maji kaalj, jer je u Londonu u to doba, prema Lillvju, dubinsko akademsko znanje
o astrologiji bilo prilino rijetko. Sam Evans, zapravo, nije imao znatniju zbirk
u knjiga i uglavnom se oslanjao na Procjenu zvijezda Halvja Abenragela, dvorskog
astrologa tuniskog vladara iz 11. stoljea. Lilly je kruio u potrazi za drugim upue
nicima, no nije imao sree. Primjerice, postojao je stanoviti Alexander Hart, koji
je ivio u Houndsditchu, pristao starac ugodne vanjtine. Bavio se astrologijom pita
nja [horarnom astrologijom] i pomalo medicinom. Njegova je najvea vjetina bila oda
bir prikladnog vremena za kockanje, tako da bi mlada gospoda pobijedila i dobila
novac. Odlazio sam k njemu u nekoliko navrata radi odgovora na tri pitanja, no
on je svaki put pogrijeio. Trezveno govorei, bio je varalica. Hart je kasnije optuen
kao prevarant, no spasilo gaje upli-tanje Johna Taylora, Vodenog pjesnika, koji j
e nagovorio glavnog suca da ga pusti uz jamevinu. Kad su ga pustili, Hart je pobj
egao u Nizozemsku, gdje je i umro. Drugi varalica bio je neki Kapetan Bubb
201
BENSON BOBRICK
koji je ivio u Lambeth Marshu. Bio je tu i William Poole, prigodni astrolog, povre
meno vrtlar, tkalac, tukater i zidar. esto bi se hvalio da je imao 17 zanimanja, b
io je odlino drutvo, uglavnom za zbijanje ala i imao je sklonost prema opscenim stih
ovima.
Nekolicina drugih adepata bila je bolja. Bio je tu Jeffrev Neve, negdanji gradonae
lnik Yarmoutha, koji je povrno poznavao astrologiju, a mogao je rijeti pitanja krad
e, ljubavna pitanja i poneto o bolesti, to nije bilo loe. Jo je bolji bio William Bre
don, vikar iz Thorntona, koji se strogo drao Ptolemeja, kojeg je dobro razumio, i b
io je apsolutno najpogodnija osoba za tumaenje natalnih karata u to doba. Bredon je
suraivao sa sir Christopherom Hevdonom na njegovoj Obrani astrologije i bio je as
na dua, no toliko ovisan o duhanu da je jednom, u nedostatku duhana, odrezao kono
pce zvona svoje crkve kako bi ih popuio u luli.
Nedugo nakon stoje Lilly sreo Evansa, umrla je njegova ena Ellen i ostavila mu pr
istojan prihod, to je iskoristio da iznajmi svoju kuu i kupi udio u trinaest kua na
Strandu. To mu je dalo slobodu da se potpuno posveti zvijezdama. Kupio je sve s
toje o toj temi mogao pronai te je naposljetku njegova knjinica sadravala gotovo sv
aku vanu knjigu koja je ikad tiskana. Veinu je nabavio od veleasnog Arthura Bedwell
a, bivega kapelana sir Henrvja Wottona, ija je zbirka sadravala mnoga birana djela,
ukljuujui Komentar o Alkabiciju Valentina Naiboda, koji je Lilly osobito cijenio.
Studij astrologije posve gaje zaokupio, prema njegovim rijeima i do osamnaest sa
ti dnevno, a tada je poeo eksperimentirati i s raznim oblicima okultizma, ukljuujui
astralnu magiju i gledanje u kristale, no to je kasnije ipak napustio.
Od Evansa je nauio osnove: kako izraditi i protumaiti natalnu kartu, odgovarati na
horama pitanja i elekcije, protumaiti solarni povratak, horoskope ingresija i os
talo, kao i vanost otroumne procjene u ispravnom tumaenju horoskopa. Sam Evans je,
prema Lillvju, imao najpronicavije prosudbe, naravno, u pitanjima kraa i mnogih dr
ugih pitanja s kojima sam se usto susreo, stoje bila vrijedna pohvala s obzirom n
a to kakav je majstor postao Lilly. Ipak, njih su se dvojica razili kad je Lillvj
u postalo jasno da je Evans za novac spreman prila-godavati svoja tumaenja. Jedno
g je dana, ini se, Evansu dola neka ena, a ja sam stajao sa strane i promatrao horos
kop, pria nam
202
SUDBONOSNO NEBO
Lilly, pa sam ga upitao zastoje dao takvo tumaenje kad su signifika-tori pokazival
i upravo suprotno, te sam mu za to dao svoje razloge. Kad je promislio, zazvao m
e: 'Mome', i upitao me zato mu takav poetnik proturjei? No kad se njegov bijes stiao
rekao je daje elio udovoljiti eni jer mu inae ne bi platila, a on mora uzdravati enu
i obitelj.
I Lilly je moda imao oportunistiku crtu, no u astrologiji je bio istunac, a pravila
koja je usvojio uinila su ga nepogreivim u primjeni njegove vjetine. Godinama kasn
ije postavio je etiki kod za budue astrologe i ponudio sljedei razborit ali uzvien s
avjet: Budite ovjeni, uljudni, prisni sa svima, lako pristupani. Nemojte opteretiti
jadnike strahom od otre prosudbe [predvianja]. Takve uputite da zazovu Boga, kako
bi s njih otklonio usud to im ga je namijenio. Budite pristojni, trijezni, ne udit
e za imanjima. Siromane savjetujte besplatno, ne dopustite da zbog svjetovnoga bo
gatstva date pogrenu prosudbu ili takvu koja bi obeastila umijee.
Na vlastitu ast, Lilly se drao svojih savjeta, te je mnoge godine posvetio praktic
iranju astrologije prije nego je poeo tiskati svoja djela. Do tada je ve stekao zn
atno ime. Njegova klijentela, poput Formanove, bila je arolika, od plemia i visoki
h dravnih slubenika do sobarica. Tijekom karijere napravio je na desetke tisua horo
skopa (samo u razdoblju od dvije godine njih etiri tisue) obuhvaajui sve vrste pitan
ja, no sve vei broj horoskopa bio je vezan uz pitanja koja su se odnosila na graan
ski rat. Godine 1640. privukao je pozornost i prijateljstvo brojnih monih ljudi,
ukljuujui Bulstrodea Whitelockea, kasnije uvara Velikog peata, sir Philipa Stapelton
a (istaknutog parlamentarnog vode), Roberta Revnoldsa, sir Roberta Pyea, Anthony
ja Ashleyja Coopera, kasnije prvoga grofa od Shaftesburvja, Philipa, etvrtog grof
a od Pembrokea, te sir Christophera Wraya. Svi ti ljudi dolazili bi mu u neko do
ba radi astrolokog ili medicinskog savjeta. Boleljivi Whiteloc-ke, na primjer, don
io mu je uzorak urina, i izraujui horoskop za trenutak kad gaje primio, Lilly je o
dredio (ini se tono) pravilno lijeenje bolesti. Doista, Lillvjeva praksa je ve uveli
ke cvjetala kad je 1644. objavio svoj prvi almanah, skromno nazvan Merlinus Angl
icus Junior, nakon kojeg je slijedilo Objanjenje proroanstva o Bijelome kralju i s
tranim mrtvacima. Otada pa sve do smrti svake bi godine objavio novi almanah.
203
BENSON BOBRICK
Medu svim prirunicima s predvianjima koji su tih godina preplavili knjiare, njegovi
su bili daleko najpopularniji i iroko cijenjeni. Pa ipak, izdavanje prvog almana
ha bilo je popraeno odreenim tekoama. Dogodilo se daje dravne dozvole za izdavanje sv
ih takvih tekstova izdavao John Booker, takoer astrolog, koji je stekao odreen ugle
d tonim predvianjem smrti Gustava Adolpusa i izbornoga kneza pala-tina. Booker je i
sam objavljivao svoj godinji almanah i isprva je bio oprezan prema Lillvju kao m
oguem suparniku. Stoga je prije nego to je pristao odobriti Lillvjev rad brojne dij
elove drsko izbrisao, kako prenosi Lilly, zbog ega je tekst okljatren i skraen. Takoe
r je dao tekst nekim vjerskim cenzorima koji su strogo ispitivali Lillvja o njeg
ovim osobnim uvjerenjima. Unato tome almanah je bio pun pogodak te su ga pohlepno
itali lanovi Parlamenta kao i svekolika javnost, pa ga je Booker morao ponovo tis
kati, ovaj puta u cijelosti.
U meuvremenu je 1642. Engleska ula u graanski rat. I astrolozi su, naravno, zauzeli
strane, a njihova su predvianja esto koritena kao propaganda - svaki od njih naglaa
vao je ona planetarna kretanja za koja se inilo da idu u prilog njegovoj strani.
Lilly se opredijelio za Parlament, a utjecaj koji je vrio svojim predvianjima poka
zao se toliko monim da je kralj obznanio kako bi mijenjao pola tuceta svojih regi
menti da ga pridobije na svoju stranu. Jednog dana kad se Crormvello-va vojska u
kotskoj pripremala za boj, jedan je vojnik s Lillvjevim almanahom u ruci dovikiv
ao trupama u prolazu: ujte i poujte to kae Lilly, ovog vam je mjeseca zajamena pobjeda
; izborite je, hrabri momci!, to im je dalo pouzdanja koje bi inae samo Cromvvell m
ogao potaknuti. Medu vanim bitkama, uspjeno je predvidio poraz rojalista kod Naseb
vja u lipnju 1645. i kapitulaciju rojalistikog uporita u Col-chesteru 1648. godine
. George Wharton, astrolog rojalista, svaki je put pokuao osporiti Lillvja, no u
nadmetanju predvianja gotovo je uvijek bio u krivu. Lilly, istina, nije osobito c
ijenio Whartonovu vjetinu. Jednom kad je Wharton poeo kritizirati Lillvjeve primje
dbe o konjunkciji Marsa i Saturna u Biku, Lilly mu je prezrivo napisao: Vi tek sv
ladavate abecedu; kad nauite morfologiju moi ete brbljati, no ni tada ne tono. To je
samo razbuktalo Whartonov bijes. Godine 1647. ponovno su se sukobili. Lilly je j
avno obznanio: Bog je na naoj strani. Nebeska e zvijea nakon nekog vremena potpuno pr
istupiti Parlamentu. Izazvat e uas, stravu, prepast i bojazan u svih tih rojalista
koji se sada
204
SUDBONOSNO NEBO
bore protiv nas. Wharton se pourio s objavom: Zvijezde su sada tako oigledno na naoj
strani a tako nesklone i razorne za njihovu... da nam pobjeda ne moe izmaknuti. Ip
ak, Parlament je prevladao.
Lilly je odbio brojne pokuaje rojalista da ga privuku na svoju stranu i u jednoj
je takvoj prilici izjavio da bi radije jeo kruh i vodu s Parlamentom nego peenku s
rojalistima. Pa ipak, za sve vrijeme sukoba ostao je naklonjen kralju. I stvarno
, dok je savjetovao Cromwellova generala Thomasa Fairfaxa (koji je priznao da ne
zna nita o astrologiji, ali se nada daje ispravna i prihvatljiva Bojoj rijei) nije mog
ao odbiti zamolbu da pomogne spasiti kraljev ivot. Dogodilo se daje, nakon to su g
a zarobili, Karlo I uputio k Lillvju izaslanika kako bi astrolokim sredstvima saz
nao u kojem dijelu ove zemlje moe biti najsigurniji ili kamo da krene ako uspije po
bjei. Lilly je priredio horoskop s odgovorom na to pitanje. Ukazivao je na to da
bi bilo mudro potraiti utoite u Essexu. Umjesto toga kralj se zaputio u Southampton
, odakle je elio pobjei brodom u Francusku. No nije bilo brodova, pa je otplovio n
a otok Wight, gdje su ga uhvatili. Lilly je kasnije primijetio: Rekao sam mu da o
de na istok, a on je otiao na zapad.
Lilly je bio upuen u sve grane astrologije - horarnu, natalnu, elek-tivnu i munda
nu - kao i u utjecaj kometa, pomrina i parhelija na javne poslove. Bio je zapanju
jue toan. U svome djelu Merlinus Anglicus Junior iz 1644., na primjer, analizirao
je odnos izmeu kralja i Parlamenta prema horoskopu za ulazak Sunca u znak Ovna te
godine. Planetarni obrazac pokazivao je obostranu elju za mirom (jer su planeti
koji vladaju dvjema stranama bili u povoljnom aspektu). S druge strane, ti su pl
aneti sami po sebi predstavljali lanke mirovnog ugovora, a zatim su u pregovorima
prevagnuli na kraljevu stranu. (Planeti o kojima se govori, ini se, bili su u tr
igonu prema desetoj kui, koja predstavlja Njegovo Velianstvo, a ne prema ascendentu
koji predstavlja Parlament.) S vremenom su lanci odbaeni upravo zato stoje kralj,
temeljem njihovih navoda, traio nepravedne uvjete. U drugom pamfletu objavljenom
iste godine - Proroanski vidovnjak Engleske - Lilly je povezao Graanski rat s neda
vnom konjunkcijom Jupitera i Saturna, premda je pomrina Sunca, koja se dogodila u
Blizancima 1639. godine, nagovijestila kraljevu propast. ini se da su to potvrdi
la dva lana sunca ili parhelija, koji su se mogli vidjeti s obje strane Sunca na
kraljev roendan 19. studenoga 1644.
205
BENSON BOBR1CK
Lana sunca odavno su zanimala astrologe i filozofe prirode. Aristotel je smatrao
da nastaju prelamanjem sunevih zraka kroz ledene kristale u gornjem zraku, drugi su
mislili da nastaju nekim isijavanjem sa Zemlje. Gotovo su svi mislili da oznaava
ju neke dogaaje. Plinije izvjetava o parheliju iznad Rima za krunidbe Augusta. God
ine 1434. tri vidljiva Sunca navodno su najavila pad Konstantinopola 1453. Dne 2
. veljae 1461. godine u bitci kod Mortimer's Crossa za vrijeme Rata rua, Edvard IV
je takoer vidio tri sunca, to Shakespeare prepriava u Henriku IV, 3. dio. Edvard k
ae: II mi se oi mute il tri Sunca vidim? Rikard, vojvoda od Yorka, odgovara:
Tri sjajna sunca, svako savreno sunce; Nerazdvojena zgomilanim oblacima, Nego na
blijedosjajnom nebu svako za se. Gle, spajaju se, grle, regbi da se ljube, Ko da
se zaklinju na sveti savez: sad su Tek jedna svijea, jedno svjetlo, jedno sunce.
Tim nebo neki dogaaj objavljuje.23
Nitko nije sumnjao da je Sunce prirodni simbol kralja, pa se inilo posve prirodni
m da e se njegova sudbina ocrtati u solarnim pojavama. Lana su se Sunca mogla poka
zati dobrim ili zlim. Kod Mortimer's Crossa stopila su se u nenadmaivom sjaju kak
o bi prestraila neprijatelje Edvarda IV. No, Lilly je u Astrolokom predvianju (1648
.) napisao: Kad lana sunca poput gardista opkole pravo Sunce, kao na roendan kralja
Karla, to znai njegovo zarobljavanje, to se ovome i dogodilo u daljnjem razvoju dogaa
ja. Lilly je takoer dao sljedeu procjenu horoskopa to gaje izradio 1647. za kraljev
u sudbinu: Luna je s Antaresom, nasilnom fiksnom zvijezdom za koju se kae da oznaav
a nasilnu smrt, a to najavljuje Mars koji se pribliava Caput Algo-lu, za koji se
kae da oznaava odrubljivanje glave. U to vrijeme samo je nekolicina pomislila da bi
moglo doi do takvog razvoja dogaaja. Dvije godine kasnije kraljeva glava pala je
na panju.
Godine 1647., usred graanskog rata, Lilly je objavio Kransku astrologiju, golemo dj
elo od 841 stranice koje je bilo prvi sveobuhvatni
23 William Shakespeare: Henrik etvrti, Trei dio, u: Historije, preveo Mate Maras,
Matica hrvatska, Zagreb, 2006.
206
SUDBONOSNO NEBO
prirunik iz teorije i prakse umijea na engleskom. Na njegovim se stranicama zrcali
la cjelokupna tradicija, a u tri dijela bila su saeta temeljna pravila, umijee hor
arne astrologije te natalne karte. Njegov je prikaz planeta i znakova najee sadrajan
i jezgrovit. Kao strunjak za horarnu astrologiju vjerojatno je bio neusporediv.
Knjiga je puna primjera horoskopa, mnogi od njih su izuzetni, a panja je uvijek u
smjerena na upadljive toke. Ako astrologu postave pitanje: Hoe li se odsutni vratit
i i kada?, on nam kae: Razmotrite kojom je kuom oznaena odsutna osoba i kojim planeto
m (u ovom sluaju to je vladar ascendenta), a ako je putovanje kratko, pogledajte tr
eu kuu, ako je neto dulje petu kuu. Dugo putovanje je deveta kua, a najdulja putovanj
a su dvanaesta kua... No ako se nalazi u padajuoj kui [treoj, estoj, devetoj ili dvan
aestoj] i ne gleda svoj ascendent, odsutni ili ne mari za svoj povratak, ili o t
ome razmilja, ili se ne moe vratiti ak i kad bi htio. Zatim, da doznate je li dama kr
eposna ili nije, pogledajte vladara sedme, vrh sedme i Sunce. Ako su u fiksnim z
nakovima i dobro aspektirani, moete prosuditi daje estita.
Njegovi opisi planeta bili su istovremeno jetki i zabavni. Na primjer, Merkur, ak
o je u dobrom dignitetu, predstavlja ovjeka istanana i politikog uma, intelekta i r
azmiljanja; odlinog diskutanta ili logiara, koji raspravlja znalaki i diskretno, vrl
o je rjeit i traga za svim vrstama tajni i uenja, otar i duhovit, gotovo sve ui bez
uitelja. U slabom dignitetu ili loe smjeten, pak, oznaava neugodan razbor, jezikom i p
erom usmjeren protiv svih, veoma sklon brbljanjem protratiti svoje vrijeme i pos
jede te okuavati svoje zakljuivanje bez ikakve svrhe. Veliki laac, hvalisavac, brbl
javac, zabadalo i dvolinjak. Zatim, ako je Mars dobro smjeten odnosno ako je u dign
itetu, u ratnim podvizima i junakim djelima je nepobjediv, omalovaava svakog tko ga
pokua nadmaiti, neprijemiv za razloge, smion, samouvjeren, nepokolebljiv, svadljiv
, osporava svaku ast, hrabar, ljubitelj rata. U slabom dignitetu, upuuje na blebetal
o bez skromnosti i estitosti koje voli pokolj i svae, ubojstvo, pljaku, podstreka po
bune, tunjave i nemira, nestalan poput vjetra, nemirnog duha, krivokletnik, besra
mnik, nagao, neljudski .
Horama se astrologija mahom bavila izgubljenim predmetima, a prema pravilima koj
a je postavio Lilly, da bi se ustanovio kradljivac i mjesto na kojem se predmet
nalazi, ascendent je u veini sluajeva oznaa-
207
BENSON BOBRICK
vao mjesto odakle je predmet ukraden, vladar ascendenta pokradenu osobu, Mjesec
i vladar druge kue oznaavali su predmet, etvrta kua i njen vladar oznaavali su gdje j
e predmet skriven, a sedma kua i njen vladar - lopova. Izgledi za pronalazak izgu
bljenog predmeta bili su dobri ako se Mjesec kretao prema vladaru ascendenta, pr
ema vladaru dvanaeste kue ili prema vladaru kue u kojoj se Mjesec nalazi. Inae nije
bilo izgleda - osim ako je Mjesec bio na ascendentu ili u drugoj kui.
Evo kako je Lilly procijenio jedan horoskop vezan uz kradu novca. Pitanje: Ukrade
n novac. Tko gaje ukrao? Moe li se vratiti? 24. svibnja 1647. godine, 5 sati popo
dne. Rezultat:
korpion se uzdie i djelomice opisuje osobu koja postavlja pitanje; Mars, vladar as
cendenta, pokazuje njegov stav i poloaj... Merkur se nalazi na uglu, ali nema osn
ovnog digniteta te se nalazi u razdvajajuoj konjunkci-ji sa Saturnom i u kvadratu
s Marsom, pa sam ga izabrao za signifikatora kradljivca... Mjesec je bio u mukom
znaku, pribliavajui se mukom planetu (Marsu), a Merkur je bio u konjunkciji sa Sat
urnom, oba u mukom znaku; iz toga zakljuujem daje kradljivac mukoga spola. Budui da
Merkur uvijek oznaava mladost... zakljuio sam da se radi o mladiu, izmeu 15 i 16 god
ina. Opisao bih ga kao osobu razumnih stavova, uskog lica, objeenih obrva, s oiljk
om ili nekom nepravilnou na licu, jer je Mars u kvadratu s Merkurom. Loeg je vida j
er je Merkur sa zlim fiksnim zvijezdama (Plejadama) koje imaju narav Marsa i Lun
e [Mjeseca]; tamnokos je zbog blizine Saturna, podlog izraza lica, ve je prije op
tuivan za lopovluk i kradu. Budui da je signifikator mladosti u konjunkciji sa Sat
urnom, vladarom tree i etvrte kue, procjenjujem daje dijete nekog susjeda, a budui d
a je Luna u Blizancima a Merkur u Biku u sedmoj kui, rekao bih da ivi ili nasuprot
pokradenog, ili malo jugozapadno.
Lilly je u tom sluaju bio potpuno u pravu. K tome, budui da Luna ulazi u sekstil s
Marsom, vladarom ascendenta, i nalazi se etiri stupnja udaljena od aspekta, zaklj
uujem da e [rtva krade]... povratiti svoj novac za etiri dana. I upravo je u tom roku
novac vraen.
Njegov je rad bio openito cijenjen, premda bi ga s vremena na vrijeme napali vjer
ski fanatici - emu se on udio jer je vrsto vjerovao da je astrologija u skladu s kran
skim vjerovanjem. Kad gaje stanoviti veleasni Thomas Gataker prozvao zbog nekog s
avreno obinog za-
208
SUDBONOSNO NEBO
paanja, Lilly se u pismu prijatelju naalio: Samo sam napisao 'senes bis pueri' [sta
rci su dvostruka djeca], a on je napisao 42 stranice protiv astrologije i protiv
mene.
No javnost je najvie zapanjio nevjerojatnom vjetinom u politikim predvianjima. Nema n
ieg to pripada ljudskom ivotu na ovom svijetu, pie Lilly u Kranskoj astrologiji, a to
ko ili onako nije povezano s jednom od dvanaest nebeskih kua. Na primjer, lan Donje
g doma upitao je Lillvja 1646. godine: Hoe li se prezbiterijanci odrati? to jest, hoe
li kalvinistika prezbiterijanska frakcija u vladi uspjeti u preuzimanju vlasti.
Rojalisti su se u tom trenutku povukli, no oni na drugoj strani bili su podijelj
eni: sjedne strane bili su Neovisni, koji su vjerovali u slobodu bogotovlja svih
protestanata, a s druge strane u to nisu vjerovali prezbiterijanci. Neovisni su
svoje uporite potraili u Cromwellu i njegovoj vojsci. Prezbiterijanci su na svojoj
strani imali Donji dom. Lilly je izradio horoskop. U njemu su svi uglovi bili u
promjenjivim znakovima, a jedini je od svih planeta Saturn bio fiksni. To je ukaz
ivalo na nepostojanost situacije koja se mogla razviti u oba smjera. Zatim je pr
ovjerio devetu kuu (kuu religije), to mu je dalo tri mogua planeta za ispitivanje: J
upitera, prirodnog vladara devete kue i opeg signifikatora religije, Saturna koji se
nalazio u devetoj kui i Veneru, vladarku Bika koji se nalazio na vrhu devete kue.
Iako egzaltiran u Raku, Jupiter je slabio na samom ulasku u znak Lava, gdje e as
pektirati zloudne fiksne zvijezde i nai se po terminusu i faciesu u padu. Venera j
e bila u padu u Ovnu u dvanaestoj kui od svoje vlastite (kad se broji u suprotnom
smjeru od kazaljke na satu, poevi od devete kue kao prve) i morat e proi kvadrat s J
upiterom i Marsom prije nego stigne u svoj znak. Konano, i Saturn (koji predstavl
ja prez-biterijance) bio je u loem stanju: bio je peregrin, zapadni, bez bitnih di
gniteta, nije bio u aspektu sa sretnom tokom i, to je bilo najvanije, nije bio u asp
ektu s Mjesecom (koji predstavlja narod). Iz svega je toga Lilly zakljuio da prez
biterijanci nee uspjeti u svom pokuaju da steknu podrku javnosti.
S obzirom na razvoj dogaaja, bio je u pravu. Isto tako je ispravno predvidio da e z
a tri godine kralj (tada jo na ivotu) otii i da e vladati mnogo otvorenija vlada. Tri g
odine kasnije, 30. sijenja 1649. Karlu I je odrubljena glava i stvorena je republ
ika (pod nazivom Common-wealth). Iz drugog horoskopa, pripremljenog na dan kralj
eva pogubljenja
209
BENSON BOBRICK
- koji je uzeo kao natalnu kartu samoga Commonwealtha - pokazalo se da e Commonwe
alth biti smijenjen novim vladarom za dvanaest godina. Upravo tako je i bilo: za
vrio je krunidbom Karla II 23. travnja 1661.
Mogao je, naravno, biti i u krivu, no to se rijetko dogaalo. Povremeno je sluio ved
skom kralju Karlu Gustavu, koji gaje nagradio medaljom i zlatnim lancem (dok je
usluga jo bila dobra). Posve sigurno je promaio kad je 1659. predvidio da e Cromwel
lov sin Richard biti sposoban nastaviti oevim stopama. Bar jednom, takoer, Lillvje
vo otroumlje dotaknulo je rub zakona. Uporaba astrologije u medicini bila je opepr
ihvaena, a u horarnoj astrologiji mali broj pitanja nije bio doputen. No 1655. Lil
lvje optuen daje nezakonito dao prosudbu a uzvraeno mu je isplatom s obzirom na pro
nalaenje ukradenih dobara. Sudac je prihvatio priziv u Lillvjevu korist i sluaj je
odbaen.
Tijekom tih godina Lilly je odravao praksu u svojoj kui na Stran-du, a usluge je n
aplaivao prema platenoj moi. Od onih koji su si to mogli priutiti naplaivao bi pola k
rune; iling od onih slabijih mogunosti. Ponekad bi siromanima besplatno davao medic
inske savjete i preporuivao je kolegama da ine isto. U meuvremenu je 1648. od vlade
primio pristojnu mirovinu (koju je kasnije opozvao Krnji parlament, iji je pad pre
dvidio), ponovno se oenio (nakon smrti druge ene) i prebrodio povratak monarhije n
a vlast. Lilly je prihvatio smjenu bez aljenja i gorljivo je dijelio nade kancela
ra lorda Clarendona, koji se u svom govoru Parlamentu o inu pomilovanja molio da
nacionalni horoskop sad poprimi vedriji oblik. Astrolozi su nam ponudili dobar iz
govor, rekao je Clarendon, i iskreno se nadam istinit: sva kretanja posljednjih dv
adeset godina bila su neprirodna i proizlazila su iz utjecaja zloudne fiksne zvij
ezde, a nemojmo previe prezirati utjecaj zvijezda. Isti nas astrolozi uvjeravaju
daje zloudnost zvijezde istekla: nadvisio ju je dobri duh ovoga kraljevstva i svl
adao je tu zlou, pa nad nama opet vladaju nae dobre stare zvijezde.
No vrhunac Lillvjeve slave tek je predstojao. Najslavnije njegovo predvianje nast
alo je 1648. kad je predvidio kugu koja e 1665. poharati London i Veliki poar koji
e ga gotovo progutati 1666. U godini 1665., zapisao je, ili blizu te godine... vie i
li manje u to vrijeme u ovom e se kraljevstvu pojaviti tako udan obrat sudbine, ta
ko velika katastrofa... kakve jo nikad nije bilo... bit e kobna za London... za sv
e slojeve ljudi... zbog svakojakih vatri i razorne kuge. Zagonetna najava te
210
SUDBONOSNO NEBO
dvojake strave nakon toga se pojavila i u njegovom pamfletu pod naslovom Monarhi
ja ili bez monarhije, objavljenom 1651. godine: slike koje predstavljaju veliku b
olest i smrt; na njima moete vidjeti prikaz ljudi u mrtvakim pokrovima, osobe koje
kopaju grobove i pogrebe, lijesove itd. Na sljedeoj stranici, nakon lijesova i trn
okopa prikazuje se veliki grad, sav u plamenim jezicima. Na naslovnici se nalazio
i dojmljiv drvorez blizanaca (koji predstavljaju Blizance, znak na ascendentu L
ondona) koji naglavce padaju u veliki poar a ljudi ga pokuavaju ugasiti.
Trinaest godina kasnije, poeli su se pojavljivati zloslutni znakovi same kuge u u
zavrelom londonskom ljetu 1664., kada su muhe hrupile u rojevima. Visjele su u t
amnim grozdovima sa stropova i gomilale se u gnijezdima na prozorima, gredama i
vratima. Prve prijavljene smrti sa stranim, crnim limfnim oteklinama dogodile su
se u St. Gilesu i Drury Laneu, no zaraza se ubrzo irila iz jedne upe u drugu, sve
dok u proljee 1665. nije dosegla vrhunac od 400 umrlih tjedno. Kuga se zatim proir
ila na istok, obuhvativi srce grada prije nego to je prela Temzu te zahvatila Rothe
rhithe i Deptford. U uzaludnom pokuaju da se zaustavi, gostionice i kazalita su za
tvorena, a sva sportska natjecanja i dogaaji u kojima se okupljalo mnotvo zabranje
ni su. Uveden je redarstveni sat u devet sati, no smrti su se irile eksponencijal
no svakoga mjeseca, dok krajem ljeta nije svakodnevno stalo umirati etiri do pet
tisua ljudi. Svi koji su mogli pobjegli su iz grada - kralj i njegov dvor u Oxfor
d, plemii na svoja seoska imanja, inovnici, lijenici, dobrostojei trgovci u druga ut
oita. Do rujna nije ostalo dovoljno sposobnih mukaraca da pokapaju mrtve. Nastambe
u kojima je dijagnosticirana zaraza bile su obiljeene crvenim kriem i rijeima Neka i
m se Bog smiluje narkanim iznad vrata. Svake noi praznim su ulicama prolazila kola s
akupljajui leeve, a voza je izvikivao: Izbacite svoje mrtve. Gomilani su u velikim po
grebnim jamama i zalijevani vapnom. Premda su, naravno, takori krcati buhama bili
pravi prenositelji zaraze, gradonaelnik je proveo kontraproduktivnu i pogreno usm
jerenu mjeru - potaknutu idejom da kuni ljubimci pridonose irenju zaraze - te izda
o naredbu da se u gradu ubiju svi psi i make. No to je samo stvorilo vie prostora
za takore, sada kad nije bilo njihovih prirodnih neprijatelja.
Iz nekog se nejasnog razloga vjerovalo da e mirisna kitica cvijea odagnati klice,
pa su mnogi koji su podlegli bolesti pronaeni s njenim cvijetom u ruci. Odatle zag
onetna rima:
211
BENSON BOBRICK
Krui vjeni ruica Dep je prepun kitica. Apiha! Apiha! Svi mi padamo.
Vjeni ruica bio je okrugli crveni znak izdajnikog osipa; kitice su bile cvjetne kiti
ce; apiha je bilo snano kihanje koje bi pred kraj spopalo rtve kuge; a svi mi padamo bi
la je sveopa sudbina. Prije nego to je kuga potpuno jenjala u zimi 1666. umrlo je
oko sto tisua Londonana.
Godinu dana kasnije, uveer 2. rujna u kui i duanu Thomasa Fa-rvnora, kraljevskoga p
ekara u Pudding Laneu, poeo je Veliki londonski poar. Farvnor prethodne veeri nije
ugasio ugljen u svojoj pei, pa je rasuta eravica zapalila trijee za potpalu pokraj p
ei. U jedan ujutro sluga se probudio i zatekao kuu u plamenu. Iskre su s kue padale
na sijeno i slamu u dvoritu susjednog konaita: odatle su plamenovi poput lave pote
kli preko slamnatih krovova londonskih gusto zbijenih koliba, pa zahvatili sklad
ita na Thames Streetu prepuna lako zapaljive mjeavine konoplje, pirita i ulja. Prob
udili su gradonaelnika, sir Thomasa Bloodwortha, no on, odavno iscrpljen od borbe
s kugom, nije tome posvetio panju te je jednostavno rekao: I ena bi ga ugasila mok
renjem. Meutim, za pet sati poar je postao pakao, potaknut snanim istonim vjetrom. Di
vljao je kuama izgraenima uglavnom od drva i izoliranima katranom i smolom. Zahvat
io je katedralu Sv. Pavla, ije su opeke pucale poput granata. Sutradan, pie kroniar
John Evelyn, vidjeli smo alostan prizor, itav grad u stranim plamenovima, du rijeke;
sve kue od mosta, sve ulice uz Temzu gore prema Cheapsideu i dolje prema Three C
ranesu... Ljudi su bili toliko zapanjeni da su se na poetku, ne znam uslijed kakv
a to maloduja ili sudbine, jedva pokrenuli gasiti poar, pa se nije moglo uti nita os
im krikova i alopojki dok su trkarali okolo poput rastresenih stvorenja ak ni ne po
kuavajui spasiti svoju imovinu. Zakanjeli pokuaji stvaranja prepreka poaru ruenjem kua
a putu vatri nisu uspjeli zadrati poar, pa je do etvrte, posljednje noi cijelo nebo b
ilo u plamenu, poput vrha uarene pei, a London je u radijusu od esnaest kilometara b
io osvijetljen kao daje dan. Veina preivjelih stanovnika sklonila se na oblinja pol
ja kod Highgatea, gdje su, najbolje to su
212
SUDBONOSNO NEBO
mogli, sklepali privremena sklonita. Ukupno 80% grada, ukljuujui 13.000 kua i 89 crk
ava, spaljeno je do temelja. Gotovo itav Shake-speareov London je nestao.
Nakon to su prole obje katastrofe, Lilly je pozvan da se pojavi pred odborom Donje
g doma, gdje su ga opseno ispitivali o tome stoje znao o Velikom poaru i njegovom
uzroku. (Teko su ga mogli osumnjiiti za izazivanje kuge.) No uspio se potpuno obra
niti jer, kako je kasnije napisao: Odbor se inio posve zadovoljnim onime to sam im
rekao. S obzirom na svoj vidoviti pamflet rekao je Odboru da ga je smatrao najprik
ladnijim za oznaavanje svojih namjera i shvaanja putem formi, oblika, hijeroglifa
i ostalog, bez ikakva komentara, tako da moja prosudba ostane skrivena obinom puk
u, a obznani se samo mudrima... Kad sam otkrio, sir, da e London biti tragino pogoe
n Velikom kugom, a nedugo zatim bezmjernom vatrom, oblikovao sam ta dva hijerogl
ifa koji su prikazani u knjizi, to se u konanici pokazalo posve tonim. Lillvje dodao
daje nekon toga pokuao pomou astrolokih sredstava otkriti je li vatra namjerno pod
metnuta, no inilo se da to nije bio sluaj. Zakljuio je stoga daje to bio prst Boji.
Kako je Lilly predvidio poar? Ovdje moramo povui granicu izmeu natalne i mundane as
trologije. U natalnoj se astrologiji konjunk-cija Sunca i Mjeseca ili jednog od e
tiriju uglova horoskopa s monom fiksnom zvijezdom smatra silno znaajnom - na primj
er, kad je roen Karlo I Sunce se nalazilo na 8 stupnjeva i 3 minute Strijelca i t
ime u konj unkcij i s Antaresom, zloudnom fiksnom zvijezdom koja je ukazivala na n
aglu, prodrljivu i tvrdoglavu osobu, destruktivnu prema samoj sebi zbog svoje sam
ovolje, to je kralj, malo tko se ne bi sloio, i bio. U mundanoj astrologiji prosudb
a od ascendenta prema fiksnoj zvijezdi ima jo veu teinu. Zato? Kao stoje Guido Bonat
ti objasnio: Fiksne zvijezde se sporo kreu i zbog toga sporo mijenjaju, no priliko
m svoga prolaska ostavljaju traga na istovrsne subjekte i pacijente, to znai one d
ugotrajnije [poput gradova, drava ili naroda] i usklauju se s njima da bi usavrile
ili postigle svoj uinak. U predvianju Velikog poara 1666. Lilly je primijetio blizin
u Bikova sjevernog roga - zvijezdu druge magnitude, Marsove prirode - na londonsko
m ascendentu (na 17 stupnjeva i 54 minute Blizanaca) te je izraunao vrijeme tone k
o-njunkcije 1666. (Slino tome je i tranzit Saturna preko londonskog ascendenta sl
utio na zlo. Pobune i boletine pratile su takve tranzite
213
BENSON BOBRICK
1408., 1439. i 1554.; poklopile su se s Engleskim graanskim ratom; u moderno doba
sa zranim napadima na London.)
Nakon tog odrjeenja, Lilly je dobio medicinsku dozvolu za lijeniku praksu i povukao
se u Hersham u Surrevu, gdje je u svojim pos-ljednim godinama nastavio praksu u
neto skromnijem obimu te bio na dunosti uvara upne crkve sv. Marije. Izuzev kratke
i ogorene prepirke sa Johnom Gadburvjem (uglednim astrologom kojemu je pomogao uvr
stiti karijeru), mirno se povukao uz veliku pomo Henrvja Co-leyja, sposobnoga mla
dog astrologa koji mu je postao usvojeni sin i pisar. Od 1676. godine Coley je s
vakog ljeta dolazio u Lillvjev dom u Hershamu da s njime radi na ljetopisu, a ka
d je Lillvja poeo izdavati vid radio je i na engleskom izdanju izvadaka iz klasini
h tekstova. Oni su objavljeni 1676. kao Anima astrologiae, Hiti Vodi za astrologe
, razmatranja Guida Bonatusa [Bonattija] i odabrani aforizmi Cardana [Gi-rolama
Cardana]. U meuvremenu se Lillvjevo zdravlje naglo pogoralo i 9. lipnja 1681. umro
je od modanog udara. Svugdje su ga oplakivali, veliali ga kao engleskog Atlasa zbog
njegova zakuastog zanata i ceremonijalno ga pokopali ispod crnoga mramornog kame
na (koji je nabavio njegov prijatelj i kolega Elias Ashmole) blizu ograenog prost
ora pred glavnim oltarom njegove crkve. George Smallridge, kasnije biskup od Bri
stola, pobrinuo se za epitaf na latinskom.
214
Deseto poglavlje
Astrolozi su se mogli meusobno prepirati o temama u rasponu od politike do strunih
pitanja svoga umijea, no svi su oni pripadali istom bratstvu te povremeno prekid
ali neprijateljstva radi graanskog okupljanja na astrolokim sveanostima u organizac
iji Drutva astrologa. Bili su to apolitini, nestranaki susreti na kojima se etrdeset
ak astrologa, inae sukobljenih, druilo uz dobro jelo, poneto cehovskog ogovaranja i ut
apalo svoje razlike u vinu. Sam bi gradonaelnik Londona ponekad predsjedavao tim s
kupovima, koji su se obino odravali u poznatim klubovima ili gostionicama - poput
White Harta u Old Bailevu, Painter's Halla ili Three Cranes u Chancerv Laneu. Sa
m se Lilly (unato svaama s Gadburvjem, Bookerom i Whartonom) uglavnom odlino slagao
s veinom svojih kolega. Premda se tijekom rata priklonio strani Parlamenta, uspo
stavio je prijateljstva i na drugoj strani. tovie, nakon rata, kad je Crormvell za
toio Georgea Whartona te je ovome prijetilo vjeanje, za pomo mu se obratio veliki p
rijatelj i kolega Elias Ashmole. Lilly je milostivo zaboravio Whartonove prijanje
uvrede i s uspjehom posredovao kod Bulstrodea Whitelockea, sada izabranog za pr
edsjednika Dravnog savjeta. Najvru vezu Lilly je zapravo uspostavio s nepokolebljivi
m rojalistom Ashmoleom.
Ashmole je roen 23. svibnja 1617. u Lichfieldu kao sin sedlara, studirao je matem
atiku u Oxfordu, pravo pod patronatom sir Jamesa Pa-gita, baruna od dravne riznic
e, i borio se na strani rojalista. Za vrijeme
215
BENSON BOBRICK
Graanskog rata upoznao je Whartona koji gaje prvi uveo u astrologiju, a godinu ka
snije (1646.) upoznao je Lillvja preko Jamesa Moorea, privatnog uitelja matematik
e vojvode od Yorka. Upravo je Moore kasnije uvjerio Karla II da za Johna Flamste
eda, prvoga kraljevskog astronoma, sagradi Kraljevski opservatorij u Oxfordu.
Prema ondanjem kroniaru Johnu Evelvnu, Ashmole je bio ovisan o astrologiji. Nema sum
nje, okusivi ju jednom, nikad je se vie nije mogao zasititi. S vremenom je ovladao
svim njenim aspektima i postao dovoljno upuen da (poput Lillvja) za petnaestak m
inuta sastavi horoskop. Zaarale su ga i alkemija i magija. Ashmoleova zrela dob b
ila je posve u znaku tih interesa te je stalno bio u potrazi za knjigama i raspr
avama o toj temi. S vremenom je doao do biblioteka Johna Deeja, Johna Napiera, Si
mona Formana i samoga Lillvja, medu ostalima, stoje inilo dio jezgre velike zbirk
e uz pomo koje je kasnije osnovan Ashmoleov muzej u Oxfordu, jedinstveno sredite z
a znanstvena istraivanja i prouavanja starina.
Ashmole je osobito volio elekcije, a u svome djelu Theatrum Chemi-cum, uglavnom
posveenom alkemiji, nadobudno je napisao: Pomou elekcija moemo upravljati poretkom i
stvarati stvari po vlastitoj volji. To je, naravno, ovisilo o vjetini. Ponekad se
inilo da ima dara. Godine 1647. Ashmole je poeo pripremati indeks za Lillvjevu Kran
sku astrologiju, pa je izabrao vrijeme za koje je mislio da e osigurati dobro nap
redovanje posla: Oko 10 uveer poeo sam raditi indeks za ovu knjigu, zabiljeio je u sv
ome dnevniku, Vodenjak se uzdizao, Mjesec je ulazio u sekstil s Merkurom, vladaro
m [planetarnog] sata / on je [Mjesec] bio u sedmoj kui / a Merkur je ponirao u pe
tu kuu / Mjesec se odvajao iz kvadrata sa Saturnom, vladarom ascendenta i pribliav
ao se Merkuru. Dugo sam se odluivao ovo nainiti, no sve dosad nisam krenuo. No sad
a kad je Merkur uao u Djevicu i kree se sporo, a izmeu nje i Merkura postoji recepc
ija, a on je vrlo spor, vjerujem da u kroz to proi vrlo brzo - stoje i uinio (na rav
nanje svima koji sastavljaju indekse!). Ukratko, Merkur je kao planet pisanja u
tom izabranom trenutku bio povezan sa Saturnom, preko Mjeseca koji je uao u Djevi
cu, znak povezan s panjom prema pojedinostima, kojim Merkur (pisanje) takoer vlada.
Njegov izbor dana za vjenanje nije bio tako dobar. No to nije bilo zato to se nije
trudio. Ashmole je u prvi brak stupio iz ljubavi. Za svo-
216
SUDBONOSNO NEBO
ju je drugu nevjestu izabrao bogatu udovicu, dvadeset godina stariju od sebe, da
bi mogao ivjeti u uvjetima koje sam uvijek elio, to znai da mogu ivjeti za sebe i svo
ja prouavanja, bez prisile na muku oko svjetovnog uzdravanja. Nekoliko se stvari ip
ak moralo poklopiti da bi to bilo mogue. Razmotrio je tri mogua datuma za sklapanj
e braka kao najbolja, ili ona koja najvie obeavaju, unutar tri dana (14. - 16. stu
denoga 1649.). Na koncu se odluio za 8 sati ujutro 16. studenoga -dodue neugodno ra
ni sat, kao to je sam rekao, za razdraganosti i svadbenu tortu. No Mjesec se uprav
o tada odvajao od trigona s Merkurom i ulazio je u sekstil s Venerom, Saturnom i
Jupiterom - dajui time, kako je mislio, dobre aspekte izmeu Mjeseca i dobroudnih pl
aneta, Venere i Jupitera, kao i Saturna. Meutim, nije uzeo u obzir direkcije ili p
rogresije vlastitoga natalnog horoskopa za tu godinu, kao stoje kasnije istaknuo
Lilly. Brak je bio katastrofa, a njegova ena tako nepopravljivo mrzovoljna da ju
je u svojim biljekama poeo oznaavati simbolom Saturna 0?).
Astralnom magijom bili su zaneseni mnogi ueni ljudi toga doba. Thomas Hyde, preda
va hebrejskoga na Queens's College u Oxfordu i kasnije kustos knjinice Bodleian, 1
661. godine pribavio je Ashmoleu podatke o izradi talismana utemeljene na islams
kim tekstovima, a Lilly mu je poslao jednu zbirku, iako ih je ubrzo i sam nauio i
zraivati. Jedan zbir, nainjen za konjunkcije Saturna i Marsa, trebao je oistiti nje
govu kuu od gamadi poput buha i mieva. Strateki razmjeteni po kui - u kuhinji, na tav
anu, u spremitu i drugdje - inilo se da odlino djeluju, pa je stekao visok ugled u u
klanjanju gamadi te su mu se i drugi obraali za pomo. Kako bi poboljao svoje izglede
za parlamentarnog kandidata za Lichfield 1678. godine napravio je magini talisma
n (u tom sluaju neuspjean) za poveanje vlastita ugleda i potovanja kod monih ljudi. Oni
su se zapravo mogli nainiti za bilo koju svrhu. Drugi je astrolog 1690-ih godina
napravio talismane koji su se prodavali za etiri ilinga protiv zaea sluavki.
Za vrijeme Karla II Ashmole je postao istaknuti dvorski slubenik, sluio je kao win
dsorski glasnik, revizor i nadzornik troarina za London, te kao doivotni tajnik i i
novnik Surinamskog dvora. Bio je takoer jedan od osnivaa Kraljevskoga drutva utemel
jenog 1662. te je napisao djelo Ustanova, zakoni i obredi Reda podvezice, plod du
gotrajnog i marljivog istraivanja. Kao neslubeni dvorski astrolog davao
217
BENSON BOBRICK
je uene savjete, a konzultirali su ga mnogi slubenici kabineta, medu kojima je bio
rizniar a povremeno i sam kralj - primjerice, za odreivanje trenutka dranja pojedin
jh govora u Parlamentu.
Njegovi su profesionalni standardi bili visoki. Poput Lillvja, smatrao je da je
sluba astrologa sveenike prirode i u svome je etikom kodu naglaavao estitu i trezvenu
odanost umijeu. Guido Bonatti, kojega su i Lilly i Ashmole cijenili, ustrajao je
na tome da ga klijenti konzultiraju samo o ozbiljnim pitanjima. Lilly je, pak, z
abiljeio da e oni koji krenu tim putem nai istinu o tome to pitaju: no tko god radi d
rugaije, vara i sebe i umjenika [astrologa]; jer budalasti pitalac moe izazvati pog
reku mudrog odgovaratelja. Ipak, od astrologije se ak i pod najboljim okolnostima t
eko moglo oekivati da uvijek bude u pravu. Planeti i zvijezde su orue, a ne gospodar
i, podsjetio je jednom prilikom Lilly svoje itatelje. Ne oekujte da e se svi dogaaji d
ogoditi tono u dan ili tjedan. Ipak, brinuo se da e se neznalice u svojim gorljivim
zahtjevima za nepogreivou izrugivati grekama. Nikakvo pozivanje na asnu tradiciju as
trologije tu ne bi pomoglo, jer teko da bi veina ita znala o njoj. Kao stoje primij
etio George Wharton - u tome se slaui s Lillvjem - S obzirom na to koliko oni znaju
o tome, Ptole-mej bi mogao biti neko jelo. Ashmole se pak grozio astrolokih arlata
na - mnogobrojnih varalica koji su poast ovoga doba - i bio je siguran da e njihove
nepromiljene, neuke izjave u konanici izvrgnuti predmet umijea poruzi i osudi. U Thea
trum Chemicumu upozorio je itatelje da ne vjeruju svim astrolozima... Ima u astrol
ogiji (priznajem) plitkih potoka kroz koje mladi poetnici mogu gacati; ali ima u
njoj i dubokih gazova preko kojih i divovi moraju plivati.
Takva su upozorenja bila potpuno uzaludna za uvjerene skeptike, naravno, i anate
ma satiriarima koji bi jedva doekali priliku da se na-rugaju slabostima astrologij
e. Nitko je nije s vie zanosa doekivao te svojim perom sipao obilje poruga i osuda k
ojih se Ashmole bojao, od Samuela Butlera. U Hudibrasu, satirinoj poemi u oktosil
abikim dvostisima, izvrgnuo je bespotednoj poruzi sve vidove svakodnevnog ivota, uk
ljuujui sektake svae prezbiterijanaca i Neovisnih, popularne razonode poput lova na
medvjede te navodne vjetine astrologa u pitanjima ljubavi i rata. Za Butlera su s
vi astrolozi bili lopovi, laljiv-ci, skitnice i nitkovi. Kao rojalist i aristokra
tski zastupnik (potekao iz skromne loze), ini se da je za lik Sidrophela odabrao
Lillvja zbog nje-
218
SUDBONOSNO NEBO
govih raznovrsnih buntovnih predvianja iz vremena Graanskog rata:
Nisu li nam reformatorske veliine Sluile se Sidrophelom da prorie novine; Da pie o b
uduim pobjedama, I dvorcima osvojenim, al u nadama? O bitkama pomorskim i potoplj
enom Brodovlju doskora? O pomrini posljednjoj? O kralju to naglavce s trona slijee
U Cornwallu, na idue pramaljee...?
U jednom od upeatljivih prizora poeme, junak Hudibras konzultira Sidrophela o izg
ledima da osvoji neku udovicu, a ovaj onda dobiva batina kad se njegova prosudba
pokae promaenom. Kao to je saeto u Radnji za Drugi dio, 3. pjevanje:
Vitez, kojeg dvojbe tite, Da osvoji tu damu ite Od Sidrophela, Rozikrucijanca Odgo
vore sudbinskog lanca; A raspru, s kobi kada se sretnu
0 znanstvu astrolokom zametnu, Dok od svae ne nastane boj, Opsjenaru u glavi zvije
zda je roj.
Butler je ipak morao uzeti u obzir injenicu da je Lilly esto bio u pravu. On je mi
slio daje Lilly jednostavno imao sree u svojim javnim predvianjima, a s privatnim
klijentima je imao uspjeha samo zato to bi unajmljivao privatne istraitelje da una
prijed istrae ivote klijenata. Stoga Sidrophel u pjesmi ima pomonika imenom Whachum
, iji
Posao bijae da laskom se dodvori,
1 da ljude njihovim kljuem otvori; Da privoli ih da odgovore sami daju, Za koje v
idovnjacima plaaju;
Da dozna i donese obavijesti Kome e to, gdje i kad se des'ti...
219
BENSON BOBR1CK
Tako si Whachum razbija glavu Kako da gospodaru donese slavu.
Tome slino posvemanje odbacivanje astrologije moe se nai u Varalicama Johna Wilsona,
satiri iz doba obnove monarhije u kojoj je i sam popis astrologovih tvrdnji smil
jen tako da izazove smijeh. Jedan nevaljalac izjavljuje:
Ovdje rjeavam sljedea astroloka pitanja: hoe li se bolesnici oporaviti ili ne; je li
odsutna stranka iva ili mrtva; koliko e ena imati mueva i djece; hoe li se oeniti osob
om koju eli ili ne, je li ona djevica ili nije. Hoe li ti biti vjerna u braku i hoe
li njezin miraz biti dobar. Hoe li ovjek biti mudar ili glup, je li dobro obui novu
odjeu i hoe li postati dvorjanin ove ili sljedee godine. Slute li snovi na dobro il
i na zlo; hoe li dijete biti na ponos ocu ili nee i hoe li biti sretno ili nesretno
. Hoe li brodovi na moru biti sigurni ili ne, treba li se preseliti ili ne; koja e
strana bolje proi u sudskom sporu i, openito sva astroloka pitanja.
Takva vrsta poruge nije prestajala. Pjesnik John Drvden imao je spretniji pristu
p i bacio je svjetlo na astrologe koji su mudro predvidjeli prole dogaaje. I ponovno
je Lilly zbog svoje istaknutosti postao metom ale. Tako, gospodo, mi kano Lilly p
redvidat znamo / No kakav bit e nam usud upita li nas samo, / Mi do sutra sudbinu e
mo svoju doznat /Jer on kae sve kad godina ve je pozna. To, naravno, nije bila Lill
vjeva praksa, stoje Drvden dobro znao, no u iskoritavanju Li-llvjevog imena vidio
je unosnu priliku. Tako je Drvden sebi stvorio izliku, jer je i sam bio astrolo
g. Koristio je tu temu za svoje drame, svoj Annus Mirabilis u poast Restauraciji
utemeljio je na astrolokoj ideji, a o svom se horoskopu konzultirao s Ashmoleom.
U Annus Mirabilis (Godina uda, 1666.) Drvden aludira na kugu iz 1665. i Veliki poar
iz 1666. koje su obiljeili kometi te daje Londonu astroloku odgodu smrtne kazne:
Sad najcrnja zloa zvijezda je prah, A dva strana kometa, od kojih sve strada, U ku
gi su i ognju zadnji ispustila dah, II tek mrko jo motre spram grada.
220
SUDBONOSNO NEBO
Sad esti su trigoni med sretnijim luima Jupiter iz negvi je odrijeen u visinu, Plan
et sad njegov die olakanim pluima, I nova e mu djela u slavi arkoj sinut.
Kad mu se rodio sin Charles, Drvden je zabiljeio toni trenutak njegova roenja, a, n
akon stoje izradio horoskop, sa aljenjem je primijetio da se rodio u zao as. Kao sto
je objasnio svojoj eni, Jupiter, Venera i Sunce odreda su bili pod Zemljom, to jest
ispod horizonta, a vladar ascendenta bio je u kvadratu s Marsom i Saturnom. Kad
je napravio progresivni horoskop, Drvden je vidio opasnost od nasilne smrti svo
g sina u njegovoj osmoj, dvadesettreoj, tridesettreoj i tride-setetvrtoj godini. To
se pokazalo tonim. Kad je Charlesu bilo osam godina, Drvden gaje poveo na odmor
na seosko imanje grofa od Berk-shirea, koji je priredio lov na jelene da zabavi
svoje goste. Da zatiti dijete od nesree, Drvden mu je zadao dvostruku zadau iz latin
skog sa strogim upozorenjem da ne smije napustiti kuu. No dogodilo se da je potjer
a otjerala jelena ravno prema kui, dok je mladi Charles mozgao nad svojim deklina
cijama. Sluge su pohitale za plijenom, a jedan je od njih uzeo Charlesa za ruku.
Upravo kad su stigli do vrata, jelen i psi preskoili su stari zid, koji se odmah
sruio i zatrpao krhotinama Dry-denova sina. Premda teko ozlijeen, Charles je preivi
o. U dvadesettreoj godini ponovno je umalo poginuo kad je na proputovanju Italijo
m pao s ruevnog tornja u Vatikanu. U tridesettreoj godini ivota utopio se plivajui T
emzom.
Astrologija je u Engleskoj uivala javni ugled dulje nego drugdje, a isti kralj Ka
rlo II koji je ohrabrio i novano podupro Butlerov satiriki rad, nije bio sklon odr
ijeiti Ashmolea i druge dvorske astrologe od njihovih privatnih obaveza prema Kru
ni. U to se doba inilo da su svi nekoga konzultirali. Astrolog Richard Saunders (i
je e ime kasnije Benjamin Franklin prisvojiti za svoj Almanah ubogog Richarda) sa
vjetovao je sir Waltera Copea, kapetana dvorske strae; John Booker lorda Berkelev
ja, grofa Riversa, sir Edwarda Haringtona, zeta Olivera Cromwella, i brojne dame
s titulama. Ashmole je savjetovao sir Roberta Howarda, sir Johna
221
BENSON BOBRICK
Hoskinsa (predsjedavajueg Kraljevskoga drutva), lijenika Thomasa Whartona i jezikos
lovca Johna Ogilbvja, koji je Ashmolea upitao za najbolje vrijeme da pone uiti grki
. Vrijeme je bilo dobro odabrano, jer je Ogilbv postao proslavljeni prevoditelj
homerskih pripovijesti.
Sam kralj je od poetka bio vezan za umijee. U vrijeme njegova roenja 1630. Venera i
Plejade (prozvane Karlovim kolima u pukom jeziku) mogle su se vidjeti i danju, a n
a nebu se pojavila podnevna zvijezda, to su neki protumaili kao nebeski blagoslov i
dokaz da je roen s boanskim pravom da vlada. Jer, im se rodio, Nebo gaje primijetilo
i pogledalo zvijezdom koja se pojavila prkosei Suncu u podne da oznai kako e mu ivo
t sjati poput zvijezde; ili pak kao dokaz, ako se dovede u pitanje jesu li nam v
ladari dodijeljeni sluajno ili rukom Svemogueg, daje ovaj princ doao s Neba. Kad je
Karlo okrunjen, ro-jalisti su usporedili tu zvijezdu s betlehemskom zvijezdom ko
ja je oznaila Kristovo roenje, jer se sama Restauracija smatrala neko vrsnim uskrs
om u kojemu se Karlo pojavio kao spasitelj svoga stada. Kralj je sve to prihvati
o, dijelom iz politikih razloga. I prije kraljeva uspona, sir Ke-nelm Digby napra
vio je njegov horoskop dok su zajedno bili u izbjeglitvu u Francuskoj i predvidio
njegov povratak na prijestolje.
injenica da je Karlo primao astroloke savjete bila je poznata Luju XIV, koji je im
ao vlastita dvorskog astrologa, Jean-Baptistea Morina. Morina je prije toga zapo
slio Lujev otac, a pri roenju prijestolonasljednika prokrijumaren je u odaje Versa
illesa da zabiljei djetetov prvi pla. Iz horoskopa koji je izradio, Morin je oigled
no predvidio mnogo toga to se ostvarilo za vladavine Kralja Sunca.
Morin je roen 23. veljae 1586. u Villefrancheu, studirao je medicinu u Aixu i Avig
nonu te je doao na glas kao vrhunski matematiar i lijenik. Godine 1630. imenovanje
kraljevskim profesorom matematike na College de France. Bio je iznimno otrouman,
a jedno od njegovih prvih postignua bio je razvoj pouzdane metode izraunavanja zem
ljopisne duine na moru. Uzdizanje Mjeseca, kao to objanjava jedan uenjak, mjerilo se
od zvijezde iji je poloaj bio tono poznat i iz toga se dobivala rektascenzija i irin
a, kao i njena duina i deklinacija. Zatim je trebalo pomou vremenskih tablica izrau
nati vrijeme kad je Mjesec na tom istom poloaju na nebu, na mjestu za koje su tab
lice bile pripremljene i ija je duina bila poznata. Razlika u vremenu pretvorila b
i se u stupnjeve i dala bi poloaj broda.
222
SUDBONOSNO NEBO
Kao astrolog, Morin je postao neovisna vlast na francuskom dvoru. U razliitim je
razdobljima sluio biskupu od Boulognea, vojvodi od Luxembourga, vojvodi od Effiat
a i kardinalu Mazarinu. Razvio je blizak iako nelagodan odnos s kardinalom Riche
lieuom (koji je i sam imao svoga dvorskog astrologa Jacquesa Gaffarela, kraljevs
koga kapelana). Birao je za grofa de Chavignvja, francuskoga dravnog tajnika, naj
povoljnije vrijeme za poetak slubenih putovanja. Prema Larousseovoj enciklopediji
astrologije Morin je takoer tono predvidio datum smrti kralja Luja XIII i kraj kar
dinala Richelieua do unutar deset sati. Malo je tko tako dobro poznavao tu znanost
kao on, to je obilato pokazao potkraj ivota u golemoj astrolokoj raspravi nazvanoj
Astrologia Gallica, ili Francuska astrologija, objavljenoj 1661., koja se ponek
ad po svojem znaaju usporeuje s Lillvjevom Kranskom astrologijom. Evo njegove analiz
e nekih aspekata solarnog povratka:
to je oblik revolucije, bilo solarne ili lunarne, sliniji radikalnom poloaju znakov
a i planeta, to e uinkovitije izraziti znaenje natalnog horoskopa, bilo dobro ili l
oe, a pogotovo ono koje e biti oznaeno slinom direkcijom. Jer ta slinost nije uvijek
poeljna i ne obeava neko veliko dobro, nego samo pokazuje iste stvari kao i oblik
natalnog horoskopa, bilo dobre ili loe. Inae planeti ne bi djelovali u skladu sa s
vojim odrednicama... A pogotovo treba paziti na one revolucije u kojima se ascen
dent nalazi na istom stupnju ekliptike kao ascendent radiksa. Tada svaki planet
vlada istom kuom u revoluciji kao to je vladao i u radiksu. To se obino ne dogaa bez
nekog zamjetnog uinka na natusa, jer e sila sig-nifikatora znaka biti udvostruena,
bar u mjestu roenja ili u blizini... [S druge strane,] kad su ascendent radiksa
i revolucija u opoziciji, to je loe i uznemiravajue, a jo je gore kad su [sami] stu
pnjevi u opoziciji, pogotovo u sluaju solarnog povratka. Jer, budui da revolucija
ili unapreuje ili koi djelovanje roenja, a unaprijediti ga moe samo na temelju slinos
ti oblika, jasno je da e ta suprotnost poloaja Sunca i itavog neba, zakoiti radikaln
o pritjecanje i sprijeiti ga da stupi u akciju, pogotovo u dobru. Donijet e samo n
euspjene napore u vezi s dobrim stvarima oznaenim u direkcijama za tu godinu, s mn
ogo otpora, tete, tjeskobe, bolesti i opasnosti po ivot. A razlog je taj to su znak
ovi tada odreeni signifikacijama suprotnima radiksu.
223
BENSON BOBR1CK
Morin i Lilly pripadali su izumiruoj vrsti. Nakon Restauracije, unato zanimanju en
gleskoga kralja, mnogi su rojalisti sumnjiavo gledali na astrologiju jer je, konan
o, ona odigrala vanu ulogu u poticanju 'Oianaca'24 na pobjedu nad rojalistima. Stoga
je bila neizbrisivo umrljana aurom subverzije, pogotovo otkako su Lilly i drugi dem
okratizirali neke tehnike svoga zanata. Govorilo se s uasom da svaki postolar, pok
uarac, kova i krovopokriva tvrdi da ima mo predvianja. Njihova nevjesta predvianja - p
oput svake glasine u koju se nairoko vjerovalo - mogla su potaknuti drutvene nemir
e. Kako istie jedan pisac, predvidjeti vrijeme znailo je predvidjeti etvu; predvidje
ti etvu znailo je predvidjeti nezadovoljstvo koje prati manjak hrane, i pobunu koj
a moe slijediti nezadovoljstvo. Zakupnik u Macbet-hu koji se objesio u oekivanju obi
lne etve25 (jer bi ona oborila cijene) bio je primjer kako se neki mogu prevariti;
drugi je bio prikladno nazvani Sordido26 u Koliko ljudi, toliko udi Bena Jonsona
, koji je temeljem predvianja u svome almanahu odluio stvarati zalihe ita. Tako je
grof od Northamptona bio u pravu kad se poalio: Pamfleti koji predviaju glad upravo
su njen uzrok; to nije zloudnost planeta... ve pohlepa seoskih gazda koji, prestr
aeni nekom olujom... unaprijed pokupuju... i potajnim stvaranjem zaliha ita povisu
ju cijene u strahu od nestaice. No, vrijedilo je i obratno. Rojalistiki astrologjoh
n Gad-bury tvrdio je, na primjer, da bi bolje znanje astrologije moglo spasiti n
arod od njegove kobi. Kako? Pa, jedna od mogunosti bila je da kralj uvidi kako pr
ijete previranja i poduzme mjere da ih sprijei. A kad je rat ve zapoeo, rojalisti s
u mogli izbjei bitke koje im je bilo sueno izgubiti.
Iako je naklonost prema astrologiji poela jenjavati, malobrojni su je medu onima
koje se vee uz roenje moderne znanosti otvoreno odbacili. Predvodnici uene i znanst
vene zajednice u cjelini su ostali uvjere-
24 Engl. Roundheads, pristae parlamenta, odnosno protivnici monarhije u englesko
me graanskom ratu. (Nap. red.)
25 William Shakespeare, Macbeth, prev. Josip Torbanna, Matica hrvatska, Zagreb,
1969., str. 58.
26 Engl. sordid znai, uz ostalo, lakom. (Nap. red.)
224
SUDBONOSNO NEBO
ni u njenu valjanost, no neki su traili njenu reformu; ali veina je mislila da u n
joj ima neega i smatrala je disciplinom koju tek treba potpuno razviti i istraiti.
U svome vrednovanju ili prevrednovanju nadali su se da nee (prema Keplerovu izra
zu) s vodom baciti i dijete. ak je i medu skepticima to dugo vremena bio trend. U
svom eseju O uveanju znanja sir Francis Bacon, otac moderne znanosti, je napisao: K
oliko je do astrologije... radije bih je proistio nego potpuno odbacio... Konano p
ravilo (kojega su se mudriji astrolozi uvijek pridravali) glasi da nema sudbinske
nunosti u zvijezdama ve da one vie navode nego prisiljavaju. Dodat emo jo jednu stva
r (pri emu e se sigurno initi da stajem na stranu astrologije, ako bi se ona reform
irala): sigurni smo da nebeska tijela imaju i drugaiji utjecaj osim svjetlosti i
topline. Neka se ta astrologija koristi s vie pouzdanja u predvianju, no opreznije
u elekcijama i u oba sluaja s dolinom umjerenou. Veliki pisac, istraiva starine i lije
ik sir Thomas Browne zalae se u svojoj Pseu-doxia Epidemica za trezvenu i ureenu as
trologiju, premda je njegov rad proet odobravanjima tog umijea.
Za intelektualce openito astrologija je ostala tema od arkog interesa, koja je pri
vlaila razliite likove poput Samuela Hartliba, drutvenog reformatora i zagovornika
opeg obrazovanja, Anthonvja a Wooda, istraivaa starine koji je napisao iscrpnu povi
jest Oxforda, drutvenog filozofa Johna Lockea (ideolokog mentora osnivaa Sjedinjeni
h Amerikih Drava) koji je, ne sluajno, vjerovao u astroloki odabir vremena za branje
medicinskih trava, i Roberta Hookea, fiziara koji je otkrio zakon elastinosti, obja
snio povezanost disanja i sagorijevanja (preko kisika) i izgradio prvi gregorija
nski reflektirajui teleskop. Wil-liam Gilbert, pionir teorije magnetizma, rugao s
e ideji da planeti vladaju metalima, no nije sumnjao da na djecu pri roenju utjeu
zvijezde. Kao to Patrick Curry istie u Proroanstvu i moi, Christopher Wren je 1657.
u svome pristupnom predavanju profesora astronomije pri Greshamovoj katedri izja
vio da treba otkriti pravu astrologiju propitivanjem filozofa, to e biti od znatne
koristi fizici, ako bi se ona mogla ispravno utvrditi.
Mnogi osnivai Kraljevskoga drutva bili su jednako tako zainteresirani. Robert Boyl
e, otac eksperimentalne kemije, mislio je da mora biti neega u astrologiji, inae bi
smo znali za planete tek toliko da ih znamo, to mu se inilo apsurdnim. U eseju nasl
ovljenom O nebeskim
225
BENSON BOBRICK
utjecajima ili isparavanjima u zraku ustrajao je u tvrdoglavom uvjerenju da nebesk
a tijela (ovisno o uglu koji tvore jedno s drugim, a pogotovo sa Suncem ili Zeml
jom jli naim meridijanom, ili nekom drugom tokom na nebu) mogu imati snagu da uzro
kuju takve... promjene i izmjene... koje e se na koncu osjetiti u svakom od nas. K
ad je John Wilkins, osniva Kraljevskoga drutva i nakon toga biskup od Cheste-ra, 1
9. studenoga 1672. umro, njegov kolega Hooke zapisao je u svoj dnevnik: Umro je o
ko 9 ujutro zbog potiskivanja urina... konjunkcija Saturna i Marsa... Kobni dan.
William Ramsev, lijenik Karla II, smatrao je astrologiju neizostavnom u svojoj pr
aksi, iako je osudio demokratizaciju tog umijea.
Ueni kroniar John Evelyn bio je isto tako dvojakog miljenja. Dne 12. prosinca 1681.
zapisao je: Nedavno smo imali nekoliko kometa, a iako vjerujem da se pojavljuju
zbog prirodnih uzroka i ne djeluju sami po sebi, ipak ih ne mogu ignorirati. Oni
bi mogli biti upozorenje od Boga, jer su obino prethodnici njegove osude. A kad s
e komet pojavio na zimskom nebu 1680. John Tillotson, kasnije nadbiskup od Cante
r-burvja, napisao je: to on navjeuje samo Bog zna: markiz od Dor-chestera i moj lord
Coventrv umrli su ubrzo potom. Lord Brouncker, prvi predsjedatelj Kraljevskoga d
rutva, izradio je horoskop Waltera Charletona, biveg predsjedatelja Kraljevskog zb
ora lijenika, na njegov zahtjev. Istraiva starina John Aubrev bio je uvjeren da nama
upravljaju planeti, kao to kotaii i utezi pokreu kazaljke sata, no u potpunosti je p
otivao beskonane hirove ljudske osobnosti, kao i potrebu za astrolokim rjenikom koji
m bi se one tono izrazile. Sukladno tome, kad je prikupljao biografske podatke to
ih je kasnije uvrstio u svoje Kratke ivote pazio je, kao to i dolikuje lanu Kraljev
skoga drutva, da tono zabiljei roenje svojih likova kad god je to bilo mogue. Tijekom
istraivanja uspio je dobiti podatke, medu inima, za sir Kenelma Digbvja, Roberta
Burtona, Johna Drvdena, Johna Evelvna, Ti-tusa Oatesa, "VVilliama Penna, Anthon
vja a Wooda, Thomasa Hobbesa, Waltera Charletona, Roberta Hookea, Edmonda Hallev
ja i Christophe-ra Wrena. Veina njih zanimala se vie nego usputno za svoje horoskop
e, kao i za 'revolucije' utemeljene na njima, iz godine u godinu. Aubrev je pak v
lastite ivotne borbe pripisao obilju loih direkcija (progresivnih aspekata) za koje
je mislio da objanjavaju brojna svjetovna razoaranja koja je doivio.
226
SUDBONOSNO NEBO
Jeremv Shakerlev, astronom koji je tono predvidio solami tranzit Merkura u listop
adu 1651., prihvatio je astrologiju ba kao i akademski astronom Vincent Wing, koj
i ju je branio kao boansko umijee i sastavio je astroloki almanah kao i brojne horarn
e horoskope. Njegov kolega Thomas Streete, koji je radio s Hookeom i Hallevjem,
razvio je metodu izvoenja zemljopisne duljine prema kretanju Mjeseca, upravo u asu
dok se muio oko nekog astrolokog udbenika jer je, prema Currvju, bio uvjeren da astro
loki aspekti imaju veliku snagu. Jo u poodmaklom 18. stoljeu, u londonskom Popisu um
rlih za one koji bi umrli iznenadnom smru od tajanstvene bolesti ponekad se aludi
ralo da su bili pogoeni planetom.
Premda je prvi kraljevski astronom John Flamsteed sumnjao u astrologiju i mrzio
almanahe -jer ih svjetina cijeni poput... proroita, a njihova su se predvianja esto ko
ristila za poticanje nemira - iz opreza je izabrao povoljan trenutak (10. kolovo
za 1675. u 3 i 45 poslije podne) za polaganje kamena temeljca uvene zvjezdarnice
u Greenwi-chu, a horoskop za taj dogaaj stavio je iznad vrata. Dodue, tu je gestu
moda smatrao alom; pa ipak, tri godine kasnije, 4. srpnja 1678. povjerio se prijat
elju: Ti zna da ne drim do astrologije, no ne usuujem se potpuno odbaciti utjecaj zv
ijezda, jer one previe zamjetno utjeu [na nas]. Sve u svemu, mislio je da je bolje
kladiti se na obje strane. Isto je mislio i osamnaest godina kasnije, jer je 30.
lipnja 1696., kad se spremao poloiti kamen temeljac za Kraljevsku bolnicu u Gree
nwichu, paljivo instrumentima pratio tono vrijeme i precizno zabiljeio vrijeme kad se
odigrao taj dogaaj.
U arhivima bogatoga engleskog trgovca Samuela Jeakea iz Ryea, koji je umro 1699.
, moemo nazreti kakav uinak moe imati podijeljen pogled na stvari. Jeake je odravao
poznanstvo ili prijateljstvo s Flam-steedom, Hallevjem i drugim poznatim znanstv
enicima, uvelike je dijelio njihove interese i pratio uene izvjetaje Kraljevskoga
drutva, no vei je dio ivota vodio astroloki dnevnik. Premda je Jeake bio skeptian pre
ma Kopemikovim heliocentrinim teorijama, pretpostavljajui (jo 1670.) da bi, ako se Z
emlja okree, bilo razumno zakljuiti da ovjek koji tri prema istoku pretri vie nego ako
tri prema Zapadu - nije u tome bio dogmatian. Znanstveno se zanimao za vremenske u
vjete i povezivao ih s Mjeseevim fazama a kao poslovni ovjek, primjerice, bio je p
osve moderan. Brinuo se da njegova ulaganja budu raz-
227
BENSON BOBRICK
nolika, bavio se dionicama, vjeto se nosio s fluktuacijom cijena dviju glavnih ro
ba kojima je trgovao (lanenim sjemenom i hmeljom) - sve to, meutim, uz pomo horarn
ih i elektivnih horoskopa. Jeake je u stvari bio ovjek novog doba, potpuno usklaen
s.novim tenjama kasne stju-artovske Engleske, no svaki put kad bi lupio glavom i
li se spotaknuo na stubama, objanjenje je traio u zvijezdama.
Dan 16. srpnja, etvrtak, oko 11 sati uveer. Ulazei u sobu koja je mrana... pao u podr
um koji je do polovice u vodi. No dobrom Bojom Providnou ne upadam u korito niti ud
aram glavom o zidove podruma, premda su blizu, pa nisam ni najmanje ozlijeen. Pro
matram poloaj neba za taj trenutak. Za to je izradio horoskop: Ove osobitosti treba
razmotriti. Prvo, Saturn se upravo uzdie u Ribama, vodenom znaku, i blizu stupnj
a na kojemu se nalazi vrh kue smrti u radiksu (kao kad sam [prolog sijenja] zamalo
slomio nogu).
Opet: Dan 24. prosinca (1672.), utorak, oko 9 i 45. Odlazim s Joh-nom Weeksom mla
dim i drugima u drutvu u Westfield. Oko 1 i 50 popodne, dok prelazim preko ivice,
primam sluajan udarac u desnu obrvu od sluge jednog iz drutva, to mije ogulilo kou a
mjesto je na-teklo i pocrvenjelo, te je nakon toga dva tjedna bilo crno. No Bojo
m providnou udarac me nije pogodio u oko. Sunce blizu vrha 8. kue u opoziciji poloaj
u Marsa u radiksu i u kvadratu s Jupiterom i Marsom i u opoziciji s Mjesecom. Sv
e u kardinalnim znakovima.
Jo jednom: Dan 14. svibnja (1677.), ponedjeljak. Oko 8 uveer. Silazei sa susjedova p
otkrovlja (gdje sam bio da bih sprijeio poar itd.) stao na posljednju stubu, koja
je bila polomljena; noga mi se okliznula, slomio sam lijevu goljenicu i bila je
velika milost da nisam slomio nogu. Saturn i Sunce u konjunkciji na poetku Blizan
aca u opoziciji vrhu 1. kue.
Sve je to bio pokuaj pridavanja objektivne suvislosti njegovu ivotu. U tom smislu
umio je biti razoruavajue iskren u opisu sebe sama: Niske sam grade... sjetna izraz
a, lica blijeda i mrava. elo visoko, oi sive, nos dugaak, zubi loi i okrnjeni, kosa t
amnosmeda i kovrava... Nakon 20. imao sam je mnogo, no otada se prorijedila i sta
njila. Glas mi je promukao otkad sam imao kozice. Tijelo mi je uvijek bilo mravo,
ruke i noge sitne, djelomice sam ljevoruk, a djelomice vjet s objema rukama. Na
mojemu desnom dlanu nalazi se [to je sada itanje iz dlana] savren trigon sastavlje
n od vitalne crte [ivota], kefalne
228
SUDBONOSNO NEBO
[glava] i hapatike crte [srce], i sve su cijele; no kefalna crta na lijevom dlanu
je prekinuta.
Povremeno se Jeake bavio tranzitima, progresijama i solarnim po-vratcima; na nje
ga je silno utjecao francuski astrolog i matematiar Jean-Baptiste Morin, istraivao
je itanje iz dlana, arobnu mo brojeva, talismane, pa ak (nakratko) i kune duhove. U
svjetlu njegovih raznolikih iskustava i strunosti, udno je da, poput Ashmolea, nij
e odabrao povoljniji trenutak za brak. Njegova astroloka (naknadna) analiza tog t
renutka je zajedljiva no iskrena:
Dan 1. oujka, utorak. Oko 9 i 35 ujutro. Oenio sam se gospoicom Elizabeth Hartshorn
u Ryeu, a vjenao nas je gospodin Bruce... Sunce je zasjalo upravo kad smo vezali
brani vor, ali poloaj neba nije se inio ba sretan za... Jupiter je u padu i u opoziciji
s Mjesecom, u kvadratu s Marsom, Merkur oslabljen u opoziciji s Marsom i u kvad
ratu s Mjesecom. ini se da to oznauje razne nevolje i nezadovoljstva, kao to Saturn
u 2. kui najavljuje promjene u... novcu. Mars... aspek-tiran u 5. kui: smrt ili n
ezgode koje se dogaaju djeci. Avaj!
Medu vodeim astrolozima, najistaknutiji zagovornik reforme bio je John Gadburv, n
eko Lillvjev protivnik. Roen 1627., studirao je matematiku na Oxfordu, u mladosti
se pridruio sekti slobodne ljubavi, za Graanskog rata bio je naklonjen Parlamentu (n
o nakon toga roja-listima), a 1652. uio je astrologiju s matematiarem Nicholasom F
is-keom kao mentorom. Godine 1659. objavio je Nauk o horoskopima, openitu raspravu
o natalnoj astrologiji s nizom astronomskih tablica koje su omoguavale sastavlja
nje i tumaenje horoskopa bez ikakva drugog prirunika. Gadburv je tiskao i brojne al
manahe, no danas ga se uglavnom pamti po djelu Collectio Geniturarum iliti Zname
niti horoskopi, u kojem je objavljeno 150 horoskopa (veinom istaknutih osoba, ukl
juujui i autora). Za svaki horoskop obino je naveo glavne nezgode u ivotu osobe, uz k
omentare o natalnom horoskopu i primarnim direkcijama povezanim s kljunim dogaajim
a. Poput Au-breya, nastojao je uspostaviti astrologiju kao legitimnu znanost, pre
ma empirijskim principima, nadajui se da se njena vjerodostojnost moe pokazati obje
ktivnim prouavanjem uzroka i posljedica. Jedan pravi
229
BENSON BOBRICK
eksperiment', izjavio je, 'vie vrijedi i treba ga vie cijeniti nego stotinu pompoz
nih predvianja.'
Istovremeno, budui daje u nekim stvarima bio vrlo tradicionalan, Gadburv je komet
e smatrao svjetionicima ija je svrha i zadaa da ovjeanstvo upozore na dolazee opasnost
i. Takoer je slijedio neobian ogranak prenesenog nauka koji je drao da horami astrol
ozi mogu koristiti fizike osobine pitaoca kako bi procijenili horoskop. Jer ako ma
-dei itd. postavljaa pitanja tono odgovaraju izraunatoj shemi, astrolog sa sigurnou moe
donijeti sud. Pravila su bila razraena i obuhvaala su veliinu, oblik, boju i poloaj
razliitih biljega:
1) Kad si postavio horoskop, razmotri znak koji se uzdie, te kojim dijelom ili ud
om ovjejeg tijela on vlada, ima li osoba koja pita made, biljeg ili oiljak na tom di
jelu tijela. Primjer, ako je uzdiui znak Djevica, to moe biti na trbuhu, ako je Vag
a na slabinama; ako je korpion na skrivenim mjestima itd. 2) Zatim razmotri na dr
ugom mjestu u kojem se znaku od njih dvanaest nalazi vladar ascendenta i recimo
da postavlja pitanja ima made i si. na tom udu ili dijelu tijela koji je tim znako
m prikazan. 3) Promotri poloaj Mjeseca i reci postavljau pitanja da ima jo jedan ma
de i si. u dijelu tijela prikazanom znakom u kome se on nalazi. 4) Razmotri znak
6. kue i znak u kojem se nalazi vladar 6. kue; jer je obino postavlja pitanja obiljee
n na udovima koje prikazuja taj znak. 5) Kad Saturn oznaava biljeg i si. obino je
to izraslina tamne ili crne boje. Ako je Jupiter, obino se radi o ljubiastom madeu
itd. Ako je Mars, obino je to oiljak, rasjeklina ili posjekotina, uglavnom u vatre
nim znakovima; ponekad je to crvenkasti oiljak ili tokice baruta. Ako je Sunce, ob
ino je boja maslinasta ili kestenjasta. Ako je Venera, boja meda. Ako je Merkur p
onekad je bjelkast, ponekad blijedoolovan. Ako je Mjesec, esto je bijel, ali mnog
o puta poprima boju planeta s kojim je u aspektu. 6) Ako su planet i znak koji p
redstavljaju biljeg, made ili oiljak muki, Mars itd., nalaze se na desnoj strani ti
jela; ako su enski, prosudi suprotno.
I tako dalje. Premda je Gadburv naglaavao polumoderni statistiki pristup, drugi su
, naprotiv, vjerovali da se astrologija previe udaljila od svojih klasinih korijen
a. Oni su svoga vodu pronali u Johnu Partrid-geu, Gadburvjevu buntovnom ueniku. Roe
n 1643. u Mortlakeu nedaleko od doma predaka Johna Deeja, Partridge je zapoeo ivot
kao postolar, sam je nauio latinski, hebrejski i grki, poeo se zanimati za
230
SUDBONOSNO NEBO
astrologiju, studirao je kod Gadburvja i stekao medicinsku diplomu u Levdenu, pr
ije nego stoje 1679. objavio vlastito astroloko djelo. S vremenom se zaljubio u P
tolemejev Tetrabiblos (mjerilo svih njegovih prosudbi); prezrivo je odbacio horar
nu astrologiju kao arapski izum, iskvaren divinacijom, veliao je natalnu astrologi
ju kao racionalni oblik znanja; stoga nije podnosio Gadburvjeve baconovske reforme
.
Partridge je u svome Opus Reformatum, iliti Raspravi o astrologiji u kojoj su uo
biajene greke tog umijea skromno izloene i odbaene (1693.), odluio ispraviti razne pogr
eke u uenju i prakticiranju astrologije, pogotovo onog dijela koji se tie natalne a
strologije, strogim pridravanjem ptolemejskih metoda, i poput Ashmolea, bio je ogo
ren na arlatane koji su okaljali Umijee. Osobito nije volio one koji su se petljali
u magiju i koji su hinili da vraaju odsutne ili odbjegle ljude, ili koji su izraiva
li astroloke talismane da omogue ili sprijee kopu-laciju, prema eljama njihovih klije
nata, koji su to eljeli bilo iz ljubavi ili iz zlobe, s obiljem slinih stvari koje
bih jo mogao ispripovijedati, a koje druina skandaloznih prevaranata radi pod izl
ikom astrologije. Izloio je vlastito umijee u nizu oglednih horoskopa. Jedan od nji
h bio je horoskop Olivera Cromwella, s tablicom direkcija od njegova roenja do smr
ti; za svaki luk njegova prava mjera, u kojem je pokazao daje ovaj morao umrijeti
upravo tada kad je umro.
S obzirom na Cromvvellovo roenje na dan 25. travnja 1599. u 1 sat i 5 minuta ujut
ro u Huntingtonu, Engleska, 52 stupnja sjeverne irine, otkrivamo: Vodenjak se uzd
ie, Saturn je u Vagi, Jupiter u Raku, Mars u Ovnu, Venera u Biku, Merkur u Biku,
Sunce u Biku, Mjesec u Djevici, Zmajeva glava u Vodenjaku, Zmajev rep u Lavu. U
solarnom povratku za posljednju godinu njegova ivota Partridge nalazi:
Saturn i Jupiter su se vratili na svoja radikalna mjesta; isto tako i Mars i Mje
sec u kvadrate sa svojima; Merkur i Venera su u Biku, gdje su bili i u radiksu,
i nisu daleko od svojih radikalnih poloaja. Tako vidimo da su se svi planeti vrat
ili na svoja vlastita mjesta, osim Marsa i Mjeseca koji su u kvadratu. Dakle, re
voluciju u upotrijebiti na sljedei nain: Mjesec, Mars i Saturn su svi promisori [pr
imatelji aspekta] u direkciji; Mars je u kvadratu sa Satumom, vladarom radiksa,
koji se vratio na svoje radikalno mjesto; a Mjesec, premda Hyleg [davatelj ivota]
ovdje je ipak promi-sor i ulazi u direktnu opoziciju spram mjesta direkcije i u
kvadrat s vlas-
231
BENSON BOBRICK
titim mjestom; uz to Mars ulazi u mundanu paralelu sa Suncem. I da to sve zbroji
mo, i Mjesec i Mars su u nasilnim sazvijedima, Mjesec s Alde-baranom, koji je Mar
sove prirode, a Mars s onim zvijezdama na poetku Raka koje zovemo Kastor i Poluks
a koje su Saturnove naravi. Tako iz Suneva povratka i usporedbe njegovih konfigu
racija s direkcijama, moemo zakljuiti da prema drugom uzroku to ne moje biti drugai
je nego smrtonosno.
Da potvrdi svoju dijagnozu, provjerio je i sekundarne direkcije i progresije hor
oskopa, jer ako se sve sloi, sa sigurnou moemo procijeniti da ga samo udo moe spasiti.
ve se, kao stoje ustanovio, podudarilo. Pod ovom revolucijom nalazimo da je ascen
dent sekundarnog pomaka u opoziciji Jupiteru, Sunce u kvadratu sa Saturnom... Mj
esec u opoziciji Jupiteru, Mjesec u opoziciji Marsu, kojeg je dotaknuo upravo u
trenutku njegove bolesti, no svi su oni bolesni i pokazuju lou godinu.
Brojni drugi primjeri horoskopa - Nostradamusov, onaj Cardanova nesretnog sina,
poznatog geografa Gemme Frisiusa i tako dalje - na slian su nain izloeni da pokau ne
umoljivo djelovanje sudbine. Iako se Partridgeove metode ine nevjerojatno sloenim,
one su bile rukovoene starostavnim pravilima. Kepler bi, primjerice, vjerojatno
doao do istih zakljuaka - a zapravo i jest, kad je za svoju posljednju godinu ivota
tuno uoio analogni obrazac u svojoj natalnoj karti.
Jo uvijek uobiajeno miljenje, da je do Newtonova doba prosvijeena znanstvena zajedni
ca jedinstveno odbacila astrologiju, nije potvreno. William Whiston, koji je 1707
. drao predavanja u spomen na Bovlea, i Newtonov nasljednik kao profesor matemati
ke pri Lucasovoj katedri na Cambridgeu, na primjer, smatrao je vjerojatnim daje
komet oznaio biblijski potop. Isto tako je smatrao da sveznajui Bog moe sinkronizira
ti redovite povratke kometa kako bi bacio grenike na koljena, tako da periodinost n
ije bila argument protiv znaenja dogaaja. Stoga mu nije bilo teko vjerovati da e kom
et jednog dana oznaiti razaranje Zemlje vatrom. U medicini, istaknuti lijenici pop
ut Richarda Meada, potpredsjednika Kraljevskoga drutva koji je lijeio Newtona i Ha
lleva, povezao je epileptine napade, menstruaciju i drugo s kvadratima Mjeseca.
232
SUDBONOSNO NEBO
Propast astrologije obino se pripisuje trijumfu Kopernikove helio-centrine hipotez
e, Keplerovim zakonima, Newtonovoj mehanici, otkriu novih planeta poput Urana i N
eptuna i na koncu, posljednje no ne i manje vano, zdravom skepticizmu modernog ovje
ka. Ipak, uz iznimku otkria novih planeta, kako istiu John West i Jan Toonder, ta znan
stvena otkria nisu nipoto natetila ni principima niti prakticiranju umijea. Sam astrol
og ne mari, ve je odavno izjavio sir Christopher Hevdon, je li (kao to Kopemik kae) S
unce u sreditu svijeta. Doista, to u tom smislu nije se nita mijenjalo na stvari ni
za Kopemika kao ni za Brahea, Deeja, Galilea, Keplera, Lillvja ili Morina. Pa o
pet se govorilo daje nakon pojave novih zvijezda na neko nepromjenjivom nebu ili ot
kria Jupiterovih mjeseca astrologija osporena; no astrologija je bila zatvoren su
stav koji je djelovao prema neopla-tonskim i pitagorejskim naelima. Govorilo se d
a poznata periodinost povratka kometa, koju je utvrdio Hallev, od astrolokih predv
ianja ini besmislice, jer je postalo tee promatrati komet na nebu kao nebesko upozor
enje na konkretnu nesreu. No ne i astrologu, koji se, naposljetku, oduvijek bavio
ciklikim ili povratnim nebeskim dogaanjima.
Sam Newton bio je poneto upoznat s astrologijom. Raspravljao je
0 njenom podrijetlu u svojoj Ispravljenoj kronologiji drevnih kraljev-stava iz 1
728. - u kojoj je pretpostavio vezu izmeu povijesti naroda
1 zvijezda - i smatrao je da bi neki davni povijesni datumi mogli biti rektificira
ni ili tono odreeni pomou astrologije. Prema njegovu roaku Johnu Conduittu, koji se oe
nio Newtonovom neakinjom, Newton je zapoeo ozbiljno studirati matematiku tek nakon
to je imao problema s matematikom u astrolokoj knjizi koju je kupio na sajmu u St
urbridgeu. Bio je i kabinetski alkemiar, napisao je vie od milijun rijei o retortam
a i kamenu mudraca te je koristio astroloke koncepte i nain razmiljanja u svome alkem
ijskom radu. Na primjer, drao je da se najbolja voda za to djelo dobiva 'snagom su
mpora koji lei skriven u Antimonu. Jer, drevno ime Antimona je Ovan. Ovan je prvi
astroloki znak u kojemu se Sunce poinje uzdizati, a Bog je najvie uzdignut u Antim
onu.' Ideja gravitacije takoer je bila nadahnuta (barem djelomice) astrolokom idejo
m - o djelovanju jednog tijela na drugo s udaljenosti, stoje Newton poeo smatrati
duhovnom silom.
233
BENSON BOBRICK
Astrologija je oslabjela ne zato stoje imala razlog za to, u Doba razuma ili razlon
osti, ve stoga to je Bog napustio svijer to jest, neopla-tonski Bog kozmikoga sklad
a i korespondencije, spojiv s kranskim Bogom, kao paradigmom. Premda je samog Newt
ona oigledno privlailo okultno, naposljetku je mehanika priroda znanosti koju je po
dupirao neopipljivom ostavila premalo ivotnog prostora. Divlji ples sjena koje bac
aju zvijezde na zidu Platonove peine, pie Arthur Koestler, smirivao se u pristojnom
i staloenom viktorijanskom valceru. inilo se da su sve tajne protjerane iz svemira
, a boansko je svedeno na ulogu ustavnog monarha, koji se odrava na ivotu iz razlog
a pristojnosti, ali bez stvarne potrebe i bez utjecaja na tijek dogaaja.
TREI DIO
Bogovi poprimie tuinski oblik, Divlji seljaci to u udnom kraju Svinje gone. Kroz gar
ava lica Zvjezdolika lica blistaju.
Pod sivim dronjcima neba napreu se i posru: No posvema prikrit ne mogu Velianstvo i
ljepotu, krasotnost, Vatru to sjaji u oku palom bogu.
Nou se u blatnim kolibicama zgure;
I, a da ni sami to ne znaju,
Sa sobom krunu i ezlo nose
I od prijestolja do prijestolja hodaju.
A. E., Progonstva
... Ovaj nered, ova neprekidna pomutnja Prizemnih htijenja i tenji k plafonu Vode
se zvijezdom to ne dosee je slutnja, I neotkritim planetom na nebosklonu.
I ko to mjesec iz oblanih dveri dobrodi Pa nad more baca most svjetlosti trajne, P
o ijim daskama drhtavim mata nam hodi Prema kraljevstvu tom noi i tajne -
Tako iz svijeta duhova se sputa Most svjetlosti, s onim tvorei sponu, I blude nae m
isli ponad bezdana suta Preko poda to ljulja se ko da e tonut.
Henry Wadsworth Longfellow, Kue duhova
234
235
Jedanaesto poglavlje
Godine 1680. neki je oksfordski astrolog uznemireno pisao kolegi: Jesi li uo novos
ti s Alme Mater? Svekolika astrologija mora se prognati, tako te e ostati tek u u
obrazilji ljudi! Do tada se susrela s cenzurom i otporom na Sorbonni kao i na Fra
ncuskoj akademiji znanosti, dok se u Rimu protiv nje pripremala papinska bula. S
line su se zabrane proirile itavom Europom - Njemakom, Maarskom, ekom i drugim zemljama
. I u Engleskoj se poela povlaiti u ilega-lu. Jedan od posljednih visokih dunosnika
koji su se pouzdavali u astrologiju bio je sir John Trenchard, dravni tajnik Vil
ima III. Tren-chard je na samrtnoj postelji priznao da se obistinilo sve to mu je
njegov astrolog predvidio. Posljednji engleski vladar za kojeg se zna da je prima
o astroloke savjete - od Nizozemca imenom Von Galge-broh - bila je kraljica Ana,
koja se popela na prijestolje poetkom 18. stoljea. Na njeno inzistiranje, nevoljko
joj je otkrio vjerojatni datum njezine smrti, objanjavajui da e 17. kolovoz 1714.
za nju biti vrlo teak dan. Toga je dana umrla. No astrologija je na veini frontova
bila pod opsadom. Oni koji su je prakticirali potpali su pod Zakon o skitnji, p
oput lupea, gatara i sijaa razdora i pobune, esto su izjednaavani s vjeticama, ili su i
m se rugali kao praznovjernim budalama. Daniel Defoe (u svome Dnevniku kugine go
dine), Jonathan Swift i Samuel Johnson svojim su se utjecajnim glasovima pridruil
i poruzi. U svome velikom Rjeniku Johnson - koji je ipak vjerovao u
236
237
BENSON BOBRICK
arobnjatvo i cijenio Culpeperov Bilinar- definirao je astrologiju kao praksu predvia
nja pomou zvijezda, umijee danas openito odbaeno kao iracionalno i lano. Na slian nain
ncyclopaedia Britan-nica iz 1771. odbacuje astrologiju kao znanost nagaanja koja je
odavno s pravom postala predmetom prezira i poruge.
Dok je Butler Lillvja razapeo posthumno, Jonathan Swift je Johna Partridgea poko
pao ivog. Poetkom 1708. Swift je napravio tobonji astroloki almanah pod pseudonimom
Isaac Bickerstaff, u kojem je vano predvidio da e Partridge, pisac almanaha, sasvim
sigurno umrijeti 29. oujka, oko jedanaest uveer, od strane groznice. Dan 29. je doao i
proao, a 30. je Swift, kako se i prilii, objavio potpun i detaljan Izvjetaj o naglo
j smrti g. Partridgea, autora almanaha, u obliku pisma ugledne osobe koje donosi na
vodnu ispovijed na samrtnoj postelji. Neslana ala okrunjena je Elegijom o smrti g.
Partridgea ukraenom zlobnim rimama. Poetak joj je glasio: Ovdje, na metar i po od z
emljina lica, / Lei postolar, trgovac zvijezdama i varalica.
Dne 1. travnja Partridgea je probudio mjesni crkvenjak zakucavi na njegov prozor
i, mislei da mu je on neki roak, upitao ima li obitelj ikakvih elja glede pogrebnih
tualjki. Kasnije toga jutra stigli su po-grebnikovi ljudi da izmjere kuu radi pog
rebnih priprema. Zatim je stigla skupina balzamera. A toga popodneva, kad je Par
tridge izaao u etnju, zaustavljali su ga ljudi da mu kau kako nalikuje nedavno prem
inulome kojega su poznavali. U tiskari su, mislei daje mrtav, izbrisali njegovo i
me s popisa klijenata, tako da idue godine nije mogao tiskati svoj rad. A nekolik
o je iduih godina neprestano morao dokazivati da je jo iv.
Partridge je s vremenom ponovno uvrstio prijanji ugled a Swift je umro u ludilu, n
o pakosna poruga potonjega upuena estom izdavanju almanaha bila je opravdana, jer
su se oni openito srozali - kao to je i potovanje prema umijeu opalo - i bili su isp
razni poput dananjih astrolokih kolumni u tabloidima. Njihove opaske i predvianja su
takva da jednako odgovaraju svakom dobu ili zemlji na svijetu, alio se jedan itate
lj. Ovoga mjeseca [kau] da nekoj znaajnoj osobi prijeti smrt ili bolest. A krajem s
vake godine vidimo da nije proao nijedan mjesec a da nije umrla neka znaajna osoba
. I bilo bi udno da nije tako, jer u ovom kraljevstvu ima bar dvije tisue znaajnih
ljudi, od kojih su mnogi stari. Ili, ovog e mjeseca biti unaprijeen istaknuti
238
SUDBONOSNO NEBO
sveenik; takvih ima vie stotina, a polovica njih je jednom nogom u grobu. Istovreme
no, kako se znanost primarno poela baviti mjerenjem materijalnih pojava, astronom
ija se, koja se bavi promatranjem zvijezda, odvojila od astrologije, koja tumai n
jihov utjecaj na ovjeka. Prisiljena povui se u sjenu, astrologija je pronala djelom
ino, skriveno utoite u polutajnim drutvima poput Slobodnih zidara ili Reda rue i kria,
gdje se sauvala u simbolinom obliku. U masonskoj tradiciji, ukorijenjenoj u gradn
ji velikih srednjovjekovnih katedrala, napose je odjekivao njen nauk s obzirom n
a strukturalni naglasak na astronomiju i astrologiju vremena. Primjerice, Mason k
raljevskog luka nazvan je tako u slavu luka ekliptike koji se protee od jedne ravn
odne-vice do druge - od nultog stupnja Ovna do nultog stupnja Vage - iji je vrh (
ili sredite) u ljetnom suncostaju (nulti stupanj Raka), mirnoj toki u vjenom kruenju
Sunca.
Bavljenje astrologijom nije posve zamrlo, premda su mnogi njeni predstavnici u n
edostatku znanja i obuke bili oigledni sumnjivci i stoga su - posve opravdano - p
otpadali pod Zakon o skitnji. Teko je pojmiti, pie Joseph Addison u Spectatoru, kolik
o je mnogo arobnjaka, Cigana i mudrijaa raspreno diljem svih grofovija i trgovita Ve
like Britanije, a da ne spominjemo gatare i astrologe. Njihove sumnjive radnje po
svoj su prilici bile utjelovljene u djelovanju seoskih vjetica. Tipian sluaj iz to
g doba izgleda ovako:
Prije nekoliko dana Robert Ashworth iz Marlanda u Castletonu posjetio je u Rochd
aleu enu imenom Alice Platt, gataru i prodavaicu vradbina, uroka i lijekova, s nado
m da e ga izlijeiti od epileptinih napada. Prepisan mu je sljedei lijek: Za punog mj
eseca treba nabaviti crnog maka, kojeg mora staviti u mreu. Zatim mu mora izvui rep
i odrezati ga u etvrtom zglobu. Naloeno mu je da uhvati trideset kapi krvi u au naj
boljega holandskog dina i popije mjeavinu u pono kad Mjesec bude pun. Odmah zatim m
ora otii u krevet i pod jastuk staviti zapeaen papir koji mu je dala vjetica, te ne
smije ustati prije est sati ujutro. ena, koja je imala oko pedeset godina i nosila
je muki kaput, uvjerila je Ashwortha da, bude li slijedio njezine upute i ponavl
jao Oena ujutro kad ustane iz postelje, nee vie imati napadaje.
Drugi su, meutim, inili sve da sauvaju dostojanstvo umijea i njegovu tradicionalnu p
rimjenu. U tom su smislu dvojica moda najistak-
239
BENSON BOBRICK
nutijih i najsposobnijih astrologa kasnoga 18. stoljea bili Ebenezer Si-bly i Joh
n Worsdale, koji su (premda nisu osobito voljeli jedan drugoga) pripadali izumir
uem bratstvu adepata. Roen 1766., "VVorsdale je bio Partridgeov uenik. Poput svoga
mentora i on je odbacio Gadburv-jev reformirani, empirijski pristup. Divio se Li
llvju i njegovu horamom umijeu (premda je prezirao neke Lillvjeve metode koje su
se kosile s tradicijom). Isticao je Ptolemeja kao prvaka svega onog to je u astro
logiji autentino. Besmrtni uitelju ovog boanskog umijea, / Pravila tvoja blistaju ko
najsjajnija svijea. Worsdaleova strogo racionalna vrsta astrologije obuhvaala je, pre
ma rijeima jednog pisca, vrlo detaljne matematike izraune, posebno u odnosu na direk
cije i tajne pojmove tumaenja poput aphete i hylega, koji su se bavili duljinom ivo
ta. U mranoj tradiciji Balbila - dvorskog astrologa Klaudija, Nerona i Vespazijan
a, ija se jedina poznata astroloka rasprava Astrologumena, ini se (prema sauvanom si
nopsisu), u cijelosti bavi pitanjem kako utvrditi kada i na koji nain e osoba umri
jeti - Worsdale je iskoristio svoju strunost da u Zbirci znamenitih horoskopa...
Koji dokazuju istinitost i vjerodostojnost astrologije pokae, sa zastraujuom tonou, mo
gunost horoskopa da precizno predvidi vrijeme i okolnosti neije smrti.
U pogledu vlastitih vjetina nije bio ni najmanje skroman. U Sadraju svoje Nebeske
filozofije Hiti Genetlealogije, na primjer, izjavljuje: Ovo djelo sadri nepristran
o izlaganje o grekama svih drevnih i modernih autora, koje dokazuje da ve nekoliko
stoljea nije objavljeno nijedno originalno djelo o ovoj grani astronomije, te da
su sve moderne publikacije o horoskopima plagirane od drevnih autora. Obeao je da
e sam pisati ispravno i osigurati pravu metodu donoenja prosudbi za sve sluajeve...
bez ikakve varave hipoteze. Potkrijepio je to primjerom horoskopa trideset znaajni
h suvremenih osoba, koji dosad nisu objavljeni, ukljuujui (iz nepoznatog razloga po
sebno naglaen) horoskop novoroenog vojvode od Bordeauxa. Tumaei horoskop za horoskopom
, u nastavku je prorekao smrt svakoga klijente ili osobe s trajnim uspjehom. Evo
, na primjer, sudbine stanovite Mary Dickinson, roene 1. veljae 1798. u 3 i 48 uju
tro, na irini od 53 stupnjeva:
240
SUDBONOSNO NEBO
Kad mi se obratila ta nesretna osoba odmah sam uvidio da prevladavaju upozoravaj
ua svjedoanstva koja se nalaze na svim dijelovima neba. Bio sam uvjeren da joj se
blii nasilna smrt te da nema niega to bi moglo umanjiti bijes tih neprijateljskih k
onfiguracija koje su se udruile s anaretskim direkcijama na odgovarajuim mjestima
i smrtnim postajama. Ascendent je oteen tijelom Marsa (koji je pored srca korpiona)
i... taj vani kut je isto tako oteen Mjesecom... dva svjetla svijeta su u opozicij
i a Mars, koji se u vrijeme roenja upravo uzdizao, oteuje Sunce i Mjesec s mrskih [
zloudnih] mjesta i terminusa, to redom navjeuje nasilnu smrt.
Takoer biljei da je Jupiter bio na nadiru horoskopa, oteen Marsom i Saturnom, Venera
je ulazila u kvadrat sa Saturnom... oba bene-fika bila su liena svojih prirodnih
i dobroudnih osobina, zbog poloaja i smjera, i tako dalje. Nastavivi u tom stilu jo n
eko vrijeme, pretkazao je smrt utapanjem. I doista, doznajemo da se uboga djevoj
ka pet mjeseci kasnije utopila.
Worsdale nije bio elegantan stilist, njegov okultni argon gotovo se mogao zamijen
iti za parodiju iz Swiftova pera. No ispod bombastinog jezika bila je eljezna logi
ka koja je, barem medu njegovim sljedbenicima, poticala strah i prepast.
Premda je smrt bila njegovo ue podruje, znao je biti u pravu i na drugim frontovim
a. Jedanaest godina prije Napoleonova poraza kod Waterlooa, Worsdale je predvidi
o da e, ako se Napoleon Bonaparte i vojvoda od Wellingtona ikad sukobe, Napoleon
izgubiti. Tako je mislio jer je Wellingtonov Jupiter u desetoj kui bio tono u konj
unkciji sa Saturnom u Napoleonovu horoskopu. Wellingtonje volio rei daje bitka bi
la dobivena znatno ranije, na sportskim igralitima Etona; u astro-lokom smislu bil
a je dobivena odvajkada. Jupiter u desetoj kui, kui asti, autoriteta i promaknua, itamo
, podupire dostojanstvo pojedinca; Saturn u desetoj svojim dominantnim magnetizmo
m dosnosi uzdizanje, no budui da je zemljan, vodi prema materijalnoj ambiciji da
se uzdigne iznad svoje odrive moi. Sam simbol tog planeta ukazuje na oiglednu prevl
ast materije (+) nad sublimiranim esencijama due (rastui Mjesec), preokrenuto stan
je koje samo neko vrijeme moe odrati privid sigurnosti. U Wellingtonovu horoskopu J
upiter i sretna toka takoer su bili u konjunkciji, dok su mu u sedmoj kui otvorenih
neprijatelja ili suparnika Mars i Satum (zapravo Napoleon) bili u Raku, znaku n
jihove slabosti, stoje ukazivalo na Wellingtonov uspjeh.
241
BENSON BOBRICK
SUDBONOSNO NEBO
Ebenezer Sibly pripadao je drugaijoj koli. Masonski metar rodom iz Bristola i lijeni
k pod utjecajem Primum Mobilea Placidusa de Titu-sa, astrologa redovnika i profe
sora matematike na Sveuilitu u Padovi (i neko savjetnika Leopolda Wilhelma, austrij
skog nadvojvode i brata svetog rimskog cara Ferdinanda III), Sibly se u mladosti
tako zaljubio u astrologiju da je dvije godine proveo zakljuan na tavanu, gdje s
u mu sve obroke slali kroz otvor na podu. Postao je istaknuti lijenik i tijekom d
uge karijere objavio je brojne knjige, ukljuujui struno izdanje Culpeperova Bilinar
a, biljekama popraenu Zbirku trideset znamenitih horoskopa Placidusa de Titusa, ope
nit prikaz Lijenitva i okultnih znanosti i sredinom 1780-ih svoje remek-djelo u eti
ri sveska Nov i potpun prikaz nebeske znanosti astrologije, koje je do 1817. doiv
jelo dvanaest izdanja.
Siblvjeva strunost pokrivala je sve grane astrologije. Dok je Wors-dale temeljio
svoj rad na onome stoje smatrao istom klasinom tradicijom, Sibly je potpuno prigrl
io njenu takozvanu magijsku stranu divi-nacije (oprimjerenu u horarnoj i elekcij
skoj astrologiji) te se bavio i horoskopima ingresija i solarnim povratcima. U d
rugom dijelu svoga Novog i potpunog prikaza, on kozmikim pojmovima objanjava zato um
ijee odgovaranja na horama pitanja djeluje: Pitanje od vanosti za nau dobrobit ne stv
ara se u umu, ve u toci vremena kad planeti i znakovi koji upravljaju roenjem osobe
djeluju na samu tu osobu te zaokupljaju njezine misli i panju. Dakle, roenje neko
g pitanja, kao stoje horoskop djeteta, prenosi priu o itavoj stvari na njegovo elo.
Iz toga slijedi i ona vjetina prirodnih predvianja pomou koje umjetnik moe pokazati
zahtijevane pojedinosti dogaaja. tovie, za one koji nisu sigurni u vrijeme svoga roe
nja nauk o horarnim pitanjima moe popuniti prazninu. Ozbiljno postavljena pitanja o
kojeemu mogu biti jednako zadovoljavajua kao daje poznato vrijeme roenja. Bonatti i
Lilly, medu ostalima, sigurno bi se sloili. Sibly u svom djelu daje potpun prikaz
pravila za izraun i tumaenje horarnih horoskopa spretno obraenim primjerima za pit
anja poput: Je li odsutni sin iv ili mrtav?, O izgledima za bogaenje, O sudbini broda
na moru, Hoe li pitalac doi do eljenog promaknua?, Hoe li mu biti proglaen krivim i
sloboditi? itd. - sve tipina pitanja. No opseg njegova rada bio je potpun. U Lilly
jevu duhu uvrstio je i vodi za planete u znakovima, umjetnost izraunavanja horoskop
a, astroloke
rasprave o Djeci, Prijateljima i neprijateljima i Braku, poglavlje o progresijama i di
rekcijama, i na kraju tablice rektascenzije za sjeverne irine, deklinacije za sje
verne irine, kose ascenzije i tako dalje. Evo primjera na temelju kojega moemo stei
dojam o njegovu nainu i metodi: Jupiter u korpionu predstavlja osobu srednjeg stas
a, vrstog tijela, smee kose, mesnatog lica, tamnog tena, no ponaanjem uzvienu, ponos
nu, ambicioznu osobu. To je osoba koja eli i nastoji nametnuti svoja pravila onim
a koji su joj jednaki, odluna je, zlobna, gramziva i odgovorna za pretjerano cjep
idlaenje u svim svojim postupcima. Stoga s takvim osobama treba postupati paljivo.
Evo to Sibly pie o seksualnim sklonostima mukaraca:
Jesu li njihove navike estite ili porone uvelike ovisi o poloaju i konfiguraciji Ma
rsa, jer ako se on razdvaja od Satuma i Venere i pribliava se Jupiteru, ljudi roen
i u tom trenutku bit e diskretni i skromni, pristojni u susretu sa suprotnim spol
om i raspoloeni samo za prirodno ponaanje. Ako su Jupiter i Venera u konfiguraciji
sa Saturnom i Marsom, osoba e se biti agilna i imati skrivene elje za ljubavnim d
jelovanjem, ali e izvana pokazati estitost i napor da izbjegne sramotu. Ako su sam
o Mars i Venera konfigurirani ili ako Jupiter tome svjedoi, osoba e biti otvoreno
lascivna i preputati se najraskalaenijim uicima sa suprotnim spolom.
Siblvja su esto konzultirali o ljubavnim pitanjima. Jednom gaje prilikom neka ena
upitala treba li nastaviti sa svojim zarukama. Sibly je prouio horoskop, usporedi
o ga s horoskopom budueg mladoenje i izjavio da ne moe pronai ni najmanju konfiguraci
ju koja bi imalo bila skladna ili slina s onim drugim horoskopom... Dobroudne zvij
ezde u uglovima jednog horoskopa u opoziciji su zloudnim planetima drugog. Muki te
mperament jai je u enskom horoskopu... dok je kod mukog i odvie oigledno mekutvo enskog
utjecaja. Stoga joj je savjetovao da prekine zaruke. No mukarac je, ini se, bio vr
lo bogat i ona je bila odluna da se uda iz financijske koristi. Oenili su se, a br
ak se iznenada raspao. Seks se pokazao vanijim nego stoje mislila. Mla-dence su st
avili u postelju - gdje su se trebali ispuniti ljubav i uitak: no [budui da ih nij
e bilo] mladenka je ustala sa suncem, pa kad nije nala nikakve drai koje bi nadomj
estile taj nedostatak, smjesta je napustila supruga koji se nije ni potrudio daj
e vrati. Nakon toga je imala djecu s dvojicom drugih mukaraca.
242
..i*.
243
BENSON BOBRICK
Sibly je svoje vjetine primjenjivao i na svjetovne poslove. Neka od njegovih mund
anih odnosno politikih predvianja zapravo su bila izvanredna. Kad je zapoela Amerika
revolucija, analiza horoskopa in-gresija za 1776. vrlo mu je jasno rekla kako e
se odvijati borba izmeu Krune i kolonija. Veina je oekivala da e pobuna biti uguena,
a Sibly je glatko predvidio njen trijumf i rezultat rata koji e biti potpuno razdv
ajanje dviju strana. Desetljee kasnije, u treem dijelu svoga Novog i potpunog prika
za objavljenog 1787. zakljuio je (gledajui unaprijed) iz horoskopa ingresije za ul
azak Sunca u Ovna 1789.: Svi su izgledi, iz rasporeda signifikatora u ovom horosk
opu, da e se u francuskoj politici dogoditi neki vrlo vaan dogaaj, koji bi mogao sv
rgnuti ili na neki drugi nain dotaknuti ivot kralja, te uiniti rtvama mnoge velike i
znamenite ljude iz crkve i drave, i to prije revolucije ili promjene u poslovima
carstva, koja e zapanjiti i iznenaditi susjedne narode. Dvije godine kasnije dogo
dila se Francuska revolucija (prema rasporedu, 1789.), koja je poprimila predvien
i zapanjujui karakter, upravo kao to je opisano.
Sibly je jo poznatiji zbog horoskopa koji je sastavio ranije, 1784., da utvrdi su
dbinu Amerike nakon revolucije - to jest kad je revolucija trijumfirala, ali su
se pobjednike kolonije jo borile za ujedinjenje. Na 53. ilustraciji u treem svesku
njegovoga velikog djela, prikazanje horoskop Amerike podignut u desnoj ruci anela
s trubljom koji lebdi u oblacima iznad eljene federalne unije, koja je prikazana
kao dijete na zemlji. Na temelju horoskopa Sibly je izjavio da e Amerika jednog
dana imati obimnu i plodnu trgovinu, napredan i sveobuhvatan promet sa svim dijel
ovima svijeta te veliku sigurnost i blagostanje svojeg naroda te da e, tovie, na kra
ju utemeljiti novo carstvo koje e prije ili kasnije davati zakone itavom svijetu. Za
nestabilnu, eksperimentalnu demokraciju -jo jedva naciju - kakva je Amerika tada
bila, to je bila izvanredno optimistina najava, kad se uzme u obzir da ni Washin
gton jo nije imao u vidu Ustavnu konvenciju koja e se dogoditi tri godine kasnije
u Phila-delphiji. (Worsdale, ne elei zaostati, kasnije je napisao da uzdignuti i do
stojanstveni poloaji planeta u vrijeme Amerike neovisnosti jasno najavljuju da e doi v
rijeme kad e TO CARSTVO dati zakone svim narodima i uspostaviti NEOVISNOST i SLOB
ODU u svim dijelovima nas-tanjivog svijeta. Premda je to napisao nakon rata 1812.
, bila je to prilino odvana izjava.)
244
SUDBONOSNO NEBO
Siblvjevo je predvianje ipak mnogo zanimljivije, jer je povezano s konkretnim hor
oskopom. A to je horoskop osnutka Sjedinjenih Drava. Kad su tono roene Sjedinjene D
rave? To je pitanje pobudilo mnoge rasprave. Horoskopi su sastavljani za prvo kol
onijalno naselje (u Roanokeu, u Virginiji), za Bostonsku ajanku, za Prvi kontinen
talni kongres, za Deklaraciju neovisnosti, ustavne lanke o konfederaciji, za brit
ansku predaju u Yorktownu, za Pariki ugovor, za Ustavnu konvenciju u Philadelphij
i, za inauguraciju Georgea Washingtona kao prvog predsjednika Sjedinjenih Drava.
Veina astrologa prihvaa kao kljuni trenutak Deklaraciju neovisnosti - to treba razli
kovati od Proglaenja neovisnosti koje se dogodilo u podne 8. srpnja kad je Deklarac
ija proitana na trgu ispred vijenice u Philadelphiji - no pokazalo se da je taj tre
nutak vraki teko odrediti. ak ni 4. srpnja nije dan oko kojeg se svi slau. John Adams
pie u jednom od svojih pisama da se glasovanje za neovisnost - za to da te Ujedin
jene kolonije jesu, i s pravom trebaju biti, slobodne i neovisne drave - nije dogo
dilo 4., ve 2. srpnja, na dan koji e, kako je on predvidio, slaviti idui narataji kao
veliku godinju sveanost... s vatrometima i predstavama... pompom i paradom. No na
koncu je slavu ponio 4. srpnja. ini se da nitko ne zna kad je sam dokument potvren
. Dne 2. srpnja, kad je predloena odluka o neovisnosti, sam dokument, koji je pri
premio Jefferson a ispravio Franklin, posluio je samo kao formalna objava potpore
odluci. Tako je na neki nain usvojen, a na neki i nije. Dva dana kasnije, meutim,
Journal of Congress objavljuje: Malo nakon podneva, 4. srpnja 1776. trinaest kol
onija se jednoglasno izjasnilo slobodnim i neovisnim dravama. Moglo bi se initi da
je to konano rijeilo stvar. No kopija dokumenta koji to potvruje nije objavljena u
to vrijeme u Journalu. Zapravo, donja polovica stranice ostavljena je prazna. Ko
pija Deklaracije umetnuta je tek kasnije i privrena pomou triju naljepnica. Ipak, sm
atralo se daje Deklaracija potpisana na taj dan. Nije bilo tako. Godine 1817. po
javilo se pismo koje je tri godine ranije Thomas McKean, sudionik Drugoga kontin
entalnog kongresa, napisao Johnu Adamsu. U njemu McKean izjavljuje da nijedna oso
ba toga dana nije potpisala Deklaraciju - premda je Jefferson tvrdio da njegove b
iljeke pokazuju da su to uinili gotovo svi lanovi.
Jefferson je vjerojatno pogrijeio. Ni nepotpun, pa ni ispravljen kongresni Journa
l ne spominju potpisivanje. No, s pravnog stajalita,
245
BENSON BOBRICK
to je moda samo tehnika pojedinost. Kongresna odluka dobiva legalni status kada do
kument potpie predsjednik Kongresa, a John Hancock, tada na toj dunosti, potpisao
ju je 4. srpnja. Charles Thomson, tajnik Kongresa, takoer ju je potpisao kako bi
ovjerovio Hancockov potpis.
Time datum 4. srpnja nema samo veliku tradicionalnu teinu ve i snagu legalnog doku
menta. Postoji i dokument koji je 20. lipnja 1782. proao u Kongresu, a definira i
zgled Velikog peata Sjedinjenih Drava. U posljednjem lanku stoji: Ovaj datum [4. srp
nja 1776.] ispod [Piramide, na naliju peata] je datum Deklaracije neovisnosti, a r
ijei ispod njega [Novus Ordo Seclorum] oznaavaju poetak nove amerike ere, koja zapoin
je tim datumom.
ini se da to rjeava pitanje datuma, no ne i sata. Predloen je rano-jutarnji sat, to
nije vjerojatno, jer je prethodne veeri sjednica odgoena a u Journalu je zabiljeeno
da je poetak sastanka zakazan za devet sati. Nema razloga pretpostaviti da se Ko
ngres nije okupio u taj sat. Prema Philadelphijskom povijesnom drutvu, prvi potpis
na Deklaraciju [Hancockov] tavljenje otprilike u pet sati poslije podne, nakon eg
a su svi lanovi krenuli na veeru. Pokazalo se daje to vrijeme uzeo Ebenezer Sibly z
a izradu horoskopa Deklaracije, s londonskim vremenom 10 sati i 10 minuta uveer, t
o odgovara 5 sati i 10 minuta u Philadelphiji, kada se Hancock potpisao.
Kako je Sibly dobio pravo vrijeme? Odgovor se vjerojatno krije u njegovim masons
kim vezama. U drugoj polovici 18. stoljea dogodila se eksplozija Slobodnog zidars
tva u zapadnim drutvima te su mnogi (vjerojatno veina) osnivai Amerike pripadali ma
sonskim loama i uzdigli se do visokih poloaja. Bar devetorica potpisnika Deklaraci
je neovisnosti bili su masoni, ukljuujui Benjamina Franklina i Johna Hancocka, a G
eorge Washington bio je Veliki metar Sjedinjenih Drava. Loa sv. Ivana u Philadelphiji
, kojoj je pripadao Benjamin Franklin, osnovana je 4. srpnja 1730. i tri je godi
ne kasnije zatraila slubeno priznanje Velike londonske loe. Masoni u Engleskoj i Am
erici bili su povezani unato politikoj podjeli, djelomice i zbog toga to je veina en
gleskih masona simpatizirala ameriku revoluciju. Sibly, masonski metar, zacijelo j
e tono vrijeme dobio od nekog svog amerikog kolege.
Naposljetku, jedina poznata potvrda vjerojatnog vremena osnutka nacije jest jedn
a astroloka karta.
246
SUDBONOSNO NEBO
to taj horoskop opisuje? Dne 4. srpnja 1776. u 5 i 10 u Philadelphiji uzdie se Str
ijelac kojim vlada Jupiter. Fiksna zvijezda Regulus - koja oznaava kraljeve - na
zalasku je, a Sunce u Raku je u konjunkciji sa sretnom fiksnom zvijezdom Sirijus
om, koja tradicionalno donosi uspjeh u ratu i poslu kao i vjernost i odanost, ast
i slavu. Sluajno ili smiljeno, trenutak u kojemu je Hancock primio pero istovreme
no je bio zapanjujue povoljan i simboliki prikladan, jer je odlino povezao revoluci
ju s energijom i poduzetnitvom te padom kraljevske moi.
Osnivai Sjedinjenih Drava uistinu nisu bili posve neskloni ezoteri-ji. Veliki peat
Sjedinjenih Drava, naravno, obiluje masonskim simbolima i - u poast trinaest kolon
ija - neizravnim priznanjima broju 13: postoji 13 pruga na titu, 13 zvijezda u kr
ugu slave iznad orlove glave, 13 grana i 13 maslina na grani u orlovoj desnoj pa
ndi, 13 strelica u lijevoj, 13 slojeva kamenja u nedovrenoj piramidi, ak i 13 slova
u dva natpisa, Annuit Coeptis i JE Pluribus Unum. Openitije, glavni simboli peata
- sveanj strelica i maslinova granica - simboli su Manaea, sina biblijskog Josipa,
za iji se rod kae da je inio trinaesto izraelsko pleme. Deklaraciju neovisnosti Ha
ncock je zapravo potpisao kad je Sunce u Raku bilo na 13. stupnju tog znaka.
Ponekad je teko razlikovati numeroloku koncepciju od unutarnje dosljednosti kabali
stike ideje. Odgovor na pitanje je li posrijedi neto vie od nategnutog shvaanja prep
ustit emo drugima. Amerika kultura je jo uvijek bila primarno britanska, to znai daje
astrologija pripadala tkivu kolonijalnog ivota. Davno prije nego to je Amerika iz
njedrila vlastiti stale profesionalnih adepata, astrologija se ukorijenila kod pr
vih doseljenika, koji su sadili prema znakovima, biljeili dobre ili loe aspekte plan
eta i pratili bolesti prema Mjeseevim mijenama. Astrolozi su od poetka ivo posloval
i u lukama, gdje su kapetani amerikih brodova poput svojih kolega u Bristolu ili
Calaisu eljeli saznati sudbinu svojih brodova i tereta, a roaci su se nadali sazna
ti sudbinu dragih osoba. S vremena na vrijeme astrolog bi izraunao najbolje vrije
me za porinue broda ili poetak puta na Barbados ili u Maroko, te savjetovao putnik
e o rizicima utapanja ili poslovne ljude o tome treba li njihov brod biti osigur
an. Posebno su oni koji su se bavili trgovinom robljem iz istog razloga esto odbi
jali zaploviti prije nego to bi dali izraditi horoskop.
Pratilo se i nebesko znamenje. Na primjer, prije Baconove pobune u Virginiji, ko
ja je prethodila kasnijoj velikoj kolonijalnoj pobuni, komet
247
BENSON BOBRICK
u obliku konjskog repa protezao se preko neba i inilo se da navjeuje nemire ili rat.
Onima koji su eljeli dublje istraivati temu astroloki tekstovi bili su nadohvat. Iz
danja Bonattija, Cardana, Lillvja, Gadburvja i ostalih uvozili su se iz Engleske
u velikim kovezima, a prva tiskana knjiga pionirske tiskare "VVilliama Bradforda
iz 1685. bila je Ameriki glasnik, astroloki almanah. Druge koje su se pojavile u
to vrijeme bile su Holwellova predvianja: O mnogim znaajnim stvarima koje e se vjer
ojatno dogoditi i Mjesena zapaanja i predvianja Johna Partridgea za 1692. Utemeljen
o je astroloko drutvo u Philadelphiji - osniva Johannes Kelpius pripadao je Redu rue
i kria - kao i astroloka knjinica i konzervatorij na Wissahickon Creeku. Pothvati
su se takoer povremeno poduzimali u odabrano vrijeme - na primjer izgradnja vedske
luteranske crkve u Wi-sacou, u Pennsvlvaniji 1698. godine. Revolucionarni rat n
ipoto nije oznaio podjelu. Stalni dotok tiskanih ili uvezenih knjiga nastavio se t
ih godina i kasnije popularnim prvim izlaskom Nove knjige znanja, koja pokazuje
uinke planeta i drugih astronomskih zvijea, na primjer, godine 1789., ili Predvianji
ma Johna Noblesa, astrologa i lijenika iz 1793. Disertacije na koledima povremeno
su se bavile astrologijom, a privren joj je bio John Winthrop, profesor matematik
e i prirodne filozofije pri Hollisovoj katedri na Harvardu. On je imao knjigu pu
nu praznih karata za svoje horame ili dekumbiturne horoskope i cijenio je kao pr
ave reference Tablicu 12 astrolokih kua na nebu (objavljenu u Londonu 1654.) i Ast
rologica aphoristica Ptolemaei Hermetica (Ptolemejevi okultni astroloki aforizmi,
objavljeni u Ulmu 1641.) Smatrao je da kometi imaju moralnu i prirodnu svrhu, n
e bez odnosa, kao to je rekao, spram minuta boanske pravde oslikane na nebu. Kalvini
st iz Nove Engleske, Jonathan Edwards je slino tome smatrao komete pogrebnim baklj
ama koje osvjetljavaju kraljeve u njihovim grobovima. Thomas Jefferson posjedovao
je glavno Gadburvjevo djelo, Zbirku znamenitih horoskopa, a Benjamin Franklin b
io je upoznat s astrologijom, premda nitko ne zna to je o njoj stvarno mislio.
Franklinov Almanah ubogog Richarda na koricama je imao Astro-loke znakove, planete
i aspekte s odgovarajuim simbolima, a ubogi Richard naveden kao autor bio je Richar
d Saunders, poznati engleski astrolog (i autor almanaha Apollo Anglicanus) koji
je ivio stoljee ranije. Franklin gaje pisao i tiskao tijekom dvadeset pet godina,
a Ubo-
248
SUDBONOSNO NEBO
gi Richard bio je zbirka izreka i poslovica Bog pomae onima koji pomau sebi, Svakog g
osta tri dana dosta i tako dalje - ispresijecana vremenima dizanja i sputanja Sunc
a i Mjeseca, poloajima planeta i predvianjima pomrina i drugih nebeskih dogaaja. Pon
ekad bi hrabro ukljuio dugorone vremenske izvjetaje. Pri tome je smislio duhovitu d
oskoicu: Osobito me raduje znati da moje predvianje vremena prua takvo sveope zadovol
jstvo; i doista, izrauni na kojima se temelji predvianje napravljeni su s takvom p
anjom da bih se gotovo usudio rei kako e se svako od njih, bilo za snijeg, kiu, tuu,
inje, maglu, vjetar ili grmljavinu, ispuniti tono i precizno na reeni dan, na ovom
ili onom mjestu na tom naem malom svijetu. Moda se samo zabavljao.
Neto zagonetnije, arhitektura amerikoga glavnog grada ozvjezdana je zodijacima. Na
bronanim ulaznim vratima Kongresne knjinice nalazi se zodijaki krug, u njenoj glav
noj rotondi zodijaki sat, zodijaci u jugoistonom paviljonu i na mramornom podu Vel
ike dvorane. Bronani kip ispred Nacionalne akademije znanosti prikazuje Einstei-n
a kako promatra mramorni horoskop posut zvijezdama za 22. travnja 1979., a desna
mu noga poiva na dvama zvijeima, Volaru i Herku-lu. U samoj Akademiji znakovi zodi
jaka ugraeni su u strukturu metalnih vrata. U susjednoj zgradi s istone strane - g
dje se sastaje Federalni odbor za rezerve - velika Steuben Glass Companv urezala
je druga dva zodijaka kao ukrasni obod svjetiljki.
Sve su to moda puki ukrasni motivi, iako se ini da su neke voing-tonske ceremonije
(bar simbolino) astroloki odreene. Primjerice, u srijedu 18. rujna 1793., kad je Ge
orge Washington kao predsjednik i ujedno Veliki metar masona Sjedinjenih Drava pol
oio kamen temeljac za novu zgradu Kapitola, uinio je to sa svim masonskim poastima
- u skladu s Velikom loom Marvlanda i Loom br. 22 iz Alexan-drije u Virginiji. Nos
io je masonsku pregau koju mu je za tu priliku darovao Lafavette, a na kojoj su b
ili brojni simboli reda - oko koje isijava ili oko Providnosti, Sunce i Mjesec, se
dam stepenica, otvorena knjiga, kompas, kutomjer i tako dalje, zajedno s dvama l
egendarnim stupovima o kojima govori Josip, a na kojima je urezano tajno znanje
astrologije. Sunce je, prikazujui roenje nove nacije, bilo u Djevici; novootkriven
i planet Georgium Sidus (kasnije Uran), nazvan prema pobijeenom kralju Georgeu II
I, bio je tono u konjunkciji s fiksnom
249
BENSON BOBRICK
zvijezdom Regulusom, koja znai mali kralj. Tijekom ceremonije, Georgium Sidus je za
lazio na zapadu - ba kao to je zalazio Regulus pri potpisivanju Deklaracije - Uako
simboliki oznaio kraj kraljevske moi. I opet, u etvrtak, 19. travnja 1883. u 4 sata
poslije podne, otkriven je bronani spomenik Josephu Henrvju, osnivau i direktoru
Smithsonova instituta, u trenutku kad je Jupiter, najsretniji od svih planeta, b
io tono iznad njega.
Drugdje, diljem Europe, estetsko divljenje takvim kozmikim rasporedima - po kojim
a se zemaljski i nebeski dogaaji mogu koordinirati oblikom - nastavilo je poticat
i matu umjetnika, a djela Goethea, Schi-llera, Bvrona, Blakea i sir Waltera Scott
a, medu ostalima, obilovala su as-trolokim idejama. Scott je zamislio astroloki ok
vir za svoj drugi roman iz kotskog ciklusa tj. skupine Waverley Guy Mannering. Blakej
e suraivao sa slikarom i astrologom Johnom Varlevjem kako bi povezao svoje vizion
arske crtee sa stupnjem zodijaka koji se tada uzdie. Goet-he je smatrao prikladnim
zapoeti svoju autobiografiju astrolokim koordinatama svoga roenja. U Americi, pjes
nik Henry Wadsworth Long-fellow udubio se u djela Abu Ma'shara.
Varlev se, nimalo sluajno, posebno zanimao za Uran, koji je otkriven za njegova iv
ota, 1781. godine. Prema njegovu sinu Albertu, provodio je mnogo vremena prouavaj
ui taj planet u svome vlastitom i u horoskopu drugih ljudi, paljivo promatrajui kak
ve dogaaje on uzrokuje. Jednog je jutra objavio obitelji da e tog dana ostati kod k
ue jer e se dogoditi neto vrlo ozbiljno, pa je elio biti kod kue kad se to dogodi. U
podne je kuu zahvatio plamen. Odmah je sjeo da to zapie (kao primjer nepovoljnog a
spekta Urana prema Marsu), i premda je na kraju u poaru izgubio sve, smatrao je to
sitnicom u odnosu na otkrie moi tog planeta.
Goetheova autobiografija zapoinje ovako: Bio je 28. kolovoza 1749. i upravo je odb
ilo podne, kad sam doao na svijet u Frankfurtu na Majni. Konstelacije su bile pov
oljne: Sunce u Djevici bilo je na vrhuncu toga dana. Jupiter i Venera su ga prij
ateljski gledali a ni Merkur nije bio neprijateljski nastrojen. Saturn i Mars dra
li su se neutralno. Samo je Mjesec, koji je tada postajao pun, bio u poloaju da i
zazove suprotne sile,
250
SUDBONOSNO NEBO
jer je upravo poeo njegov planetarni sat. On se, doista, opirao mom roenju, koje s
e nije dogodilo dok taj sat nije proao.
Byron je takoer bio vjet astrolog. Poput Drvdena, izradio je horoskop svoga sina i
, opet poput Drvdena, tono predvidio glavne dogaaje njegova ivota. U Hodoau Childea Ha
rolda moemo uti njegov glas pun potovanja:
Vi zvijezde! to ste poezija neba!
Ako po vama itamo sudbinu
Ljudi i carstva - tad oprostit treba
to elje, da bi' stekli veliinu,
Nitavnost nau smrtnu esto minu
1 trae srodnost s vama; jer tu gnijezde
Tajna se i ljepota, kroz daljinu
tovanje tako i ljubav nam jezde,
Stog sreu, slavu, ivot i mo zovu: zvijezde.27
U njegovu komadu Sardanapalus kralja izdaje astrolog koji izjavljuje: Ti sunce ko
je zalazi i vi zvijezde koje se uzdiete / Nad vama ja sam bdio, itajui zraku po zrak
u / Proglase vaih putanja...
Ipak, ope je razumijevanje tradicije bilo slabo. Scott je u uvodu svoga Guy Manne
ringa o tome zapisao: Zamiljena se shema moe pratiti u prva tri ili etiri poglavlja
djela, no daljnja su razmatranja navela autora da odloi svoju nakanu. inilo se, na
kon zrelog promiljanja, da astrologija, premda je njen utjecaj neko prihvatio i ci
jenio i sam Bacon, vie nema dovoljan utjecaj na ope mnijenje da stvori glavni izvo
r ro-manse. Scott se na koncu odrekao svoje izvorne sheme da prikae ivote svojih li
kova sukladno njihovim horoskopima. Shvatio sam, zapisao je, da bi pravian pristup t
emi iziskivao ne samo vei dar od onog to gaje autor svjestan, ve da bi to ukljuilo n
auke i rasprave koji su preozbiljne naravi za njegovu svrhu i za znaaj pripovijes
ti.
Ponovno uavi u javni govor, reene su se doktrine pomalo iskrivile. U tom smislu moe
se rei da je popularno oivljavanje astrologije zapoelo u Engleskoj objavljivanjem r
azliitih almanaha, poput Vox Stellaruma (Glasa zvijezda) Francisa Moorea, koji je
do 1803. imao
27 Hodoae Childea Harolda, 3. pjevanje 88, preveo Luko Paljetak, Znanje, Zagreb, 19
88.
251
BENSON BOBRICK
ogromnu nakladu od 200.000 primjeraka. Godine 1824. asopis The Straggling Astrolo
ger prvi je donosio tjedna predvianja - o ljubavi, braku, poslu, putovanjima i ta
ko dalje - poput dananjih astrolokih kolumni. Nakon toga je slijedio Proroanski gla
snik, koji je doivio jo vei uspjeh i uveo predvianja za svaki dan u godini. Slijedil
e su druge publikacije, a glad za astrologijom se irila.
Vodei predstavnik tog razvoja bio je Robert Cross Smith, koji je sebe prozvao Rafa
elom. (Iz nekog su razloga brojni astrolozi 19. stoljea, u potrazi za eterinom auro
m, sebe nazivali prema anelima ili duhovima - Sefarial, Karubel, Aforel, Rafael,
Zadkiel i tako dalje - kao da su eljeli potvrditi svoju povezanost s duhovnim svi
jetom. Smith je za pseudonim uzeo ime Rafael, ime je odredio svoj ton.) Roen u Brist
olu, u London je doao 1802. U astrologiju gaje uputio G. W. Gra-ham, poznati prof
esionalni leta u balonu. Godine 1824. postao je urednik asopisa Straggling Astrolo
ger i nakon toga Prophetic Messen-ger, iji gaje uspjeh potvrdio kao osnivaa moderno
ga popularnog as-trolokog novinarstva.
Na tom je podruju Smitha naslijedio Richard James Morrison, poznat i kao Zadkiel. ov
jek iz otmjene obitelji - djed mu je bio pomorski kapetan, otac rentijer - Morri
son je bio bivi asnik obalne strae i mornariki porunik koji je rano otiao u mirovinu n
akon vjenanja s neakinjom sir Joshue Paula, irskog baruneta. Godine 1830., oponaajui
Smitha pokrenuo je svoj prvi almanah s predvianjima koji je najprije nazvao The
Herald ofAstrology a nakon 1836. Zadkiel's Altna-nac. Prvi se broj potonjeg poja
vio u sijenju 1849. i sadravao je lanke o astrologiji, frenologiji, hipnotizerstvu,
meteorologiji i novootkrive-nom planetu Neptunu. Dok je Old Moore's Almanac (il
i Vox Stellarum) privlaio jednostavniji puk, almanasi Smitha i Morrisona bili su
omiljeni u srednjem staleu.
Morrison je razvio stanovitu vjetinu i bio je naroito uspjean u predvianju potresa.
U broju iz 1852. iz nadolazee potpune pomrine 6. lipnja 1853. naslutio je da, budui
da su Mars i Saturn u Biku u uglu prethodne pomrine u Panami, ne sumnjam da e se t
amo dogoditi zastraujui broj potresa kao i oko Darienske prevlake, a udari e se pro
tezati do Carthagene, uzdu sjeverne obale June Amerike do Hondurasa i Kalifornije,
Floride itd. te Indije. Ti se dogaaji mogu oekivati u srpnju 1853. oko esnaestoga.
Sruilo se da se strani potres dogodio
252
SUDBONOSNO NEBO
16. srpnja u Cumani, na Karibima. Godine 1864. Morrison je takoer predvidio da e A
meriki graanski rat zavriti idueg proljea i da e mir biti povezan s pomrinom Mjeseca.
se dogodilo kad se 10. travnja 1865., na dan pomrine, Robert E. Lee predao gener
alu Grantu. Od drugih djela Morrison je 1835. objavio skraenu verziju Lillvjeve Kran
ske astrologije, vlastitu Gramatiku astrologije i Prirunik za astrologiju u dva s
veska. Godine 1844. osnovao je Britansko udruenje za promicanje astralnih i drugi
h znanosti (koje je nadahnulo slina udruenja u Britaniji i inozemstvu) i poeo je (u
Deejevom duhu) eksperimentirati s proricanjem budunosti iz kristala i divinacijo
m pomou kristalne kugle. Seansama u njegovoj kui prisustvovali su brojni istaknuti
ljudi, ukljuujui groficu od Errolla, baruna Bunsena (pruskog veleposlanika), admi
rala FitzClarencea, markizu od Ailesburvja, biskupa od Litchfielda, vojvodu od E
ffinghama, lady Egerton od Tattona, vojvodu od Wiltona i romanopisca sir Edvvard
a Buhvera Lvttona.
Zadkielov almanah za to se vrijeme nastavio objavljivati iz godine u godinu, pov
remno burkajui valove svojim predvianjima i uzbuujui matu javnosti povremenim aluzija
ma o lanovima kraljevske obitelji kao i o tekuim dogaajima. Obino su bile nekodljive
ili bezazleno neodreene, no s almanahom iz 1861. Morrison je upao u ozbiljne nepr
ilike zbog neizravnog upozorenja suprugu britanske kraljice o njegovu zdravlju.
To vjerojatno ne bi privuklo mnogo panje da kraljiin suprug nije neoekivano umro ka
snije te godine, u dobi od etrdeset dvije godine. Daily Telegraph, razljuen uspjeh
om almanaha (koji su pripisivali pukoj srei), napao gaje kao zbrku bezvrijednog sm
ea i zahtijevao da se autora optui kao lupea i skitnicu prema Zakonu o skitnji. Sutrad
an je otkriven Morrisonov pravi identitet u pismu novinama koje je napisao kontr
aadmiral sir Edward Belcher, koji je pak s njim imao neke nesuglasice i optuio ga
za prijevaru. Morrison je zahtijevao ispriku, a kad je Belcher nije elio dati po
dnio je tubu. Sljedeeg lipnja odrano je suenje pred posebnom porotom na sudu Queen's
Branch u Guild-hallu, kojim je predsjedao vrhovni sudac sir Alexander Cockbum.
Belcher se pojavio sam, bez ikakve potpore. Morrison je imao popis istaknutih sv
jedoka, na kojemu su bili razni vitezovi, lordovi i plemkinje, jedan biskup, vojv
oda, markiza i razni pomorski velikani. U publici su takoer bile brojne istaknute o
sobe, plemii i vlastela kojima je izradio horoskope. Vrhovni sudac, meutim, prema o
sobnoj je sklonosti pre-
253
BENSON BOBR1CK
sudio u korist Belchera. Prezrivo je Zadkielov almanah nazvao besmislenom i tetnom
publikacijom i narugao se itavoj astrologiji:
Od svih neobinih zabluda koje su ikad zavele ovjekov um, vjerojatno je najudnija za
misao da na nau sudbinu utjeu kombinacije zvijezda. Drevni su astronomi iz praktini
h razloga utvrdili odreena imena za odreene zvijezde, posudivi ta imena iz poganske
mitologije, a onda su astrolozi, u svom neznanju, pripisali zvijezdama osobine
boanstava ija su imena nosile. Zatim su, zato to se jedna sjajna zvijezda zove Vene
ra, a druga plameno crvena Mars, zamislili da osobe roene pod tim zvijezdama imaju
osobine tih odreenih poganskih bogova. Nita ne moe biti apsurdnije i to su besmisli
ce kojima je ovaj almanah ispunjen. Doista je zauujue kako ljudi mogu biti navedeni
vjerovati da planeti imenovani prema poganskim bogovima mogu imati utjecaj na n
jihovo roenje i sreu.
Nakon stoje naglas proitao nekoliko odlomaka iz almanaha, stao je iza svakog pona
vljati pitanje Ima li veeg apsurda? i zakljuio je pozivom poroti da u donoenju presude
razmotri narav publikacije s obzirom na koliinu tete koju ete joj pripisati. Porota
je shvatila suev mig i nakon to je Belchera proglasila krivim zbog proceduralne g
reke osudila ga je na dvadeset ilinga kazne, to doista nije bila kazna. Ukratko, Mo
rrisonje dobio parnicu ali je izgubio rat u odnosima s javnou.
Poput Raphaelova almanaha koji je nadivio Smitha, i Zadkielov]t nadivio smrt svoga
osnivaa 1875. i nastavio se uspjeno prodavati sve do 1931. No sam se Morrison nik
ad nije posve oporavio od suenja.
Engleski su viktorijanci imali, naravno, svoje amerike pandane, od kojih je najis
taknutiji vjerojatno bio Luke Broughton, engleski emigrant. Roen u Leedsu 29. tra
vnja 1828., Broughton je pripadao staroj lozi astrologa i bio je jedan od nekoli
ko brae (koji su svi dobili imena po evanelistima) koji su doli u Ameriku 1850-ih k
ako bi se bavili svojim umijeem. Godine 1854. naselio se u Philadelphiji, gdje su
dvojica njegove brae, Matthevv i Mark, ve uspostavila skromnu praksu i suraivala u
mjeseniku zvanom Horoscope. Broughton im se pridruio u naporima, radio je na efem
eridama, studirao za lijenika i 1858. stekao diplomu. Te je godine poeo objavljiva
ti i vlastiti Monthly Planet Rea-der. Nakon toga napisao je prirunik nazvan Eleme
nti astrologije, koji je pridonio ponovnom uspostavljanju astrologije u amerikom i
votu.
254
SUDBONOSNO NEBO
Broughtonova astrologija bila je matematika i prediktivna. U svome Planet Readeru
za sijeanj 1861. (kad je veina oekivala da e Graanski rat biti gadan, brutalan i kra
tak) predvidio je da mir nee nastupiti prije ljeta 1865. Godinu dana kasnije predvi
dio je da general George McClellan nee uspjeti kao zapovjednik Unije i da e ga smi
jeniti krajem godine, kad Saturn u tranzitu preko njegovog ascendenta bude u kva
dratu sa svojim poloajem u desetoj kui. Njegovi e ga neprijatelji svim silama htjeti
ukloniti i sve pokazuje da e u tome uspjeti. McClellan je udaljen iz zapovjednitva
7. studenoga. Broughton je, ini se, naslutio i sudbinu predsjednika Abrahama Lin
colna. U listopadu 1864. tono je predvidio Lincolnov ponovni izbor, no napisao je
: Neka predsjednik pazi na tajne neprijatelje, kao i na pokuaj umorstva tijekom ov
og i nekoliko sljedeih mjeseci. Ptolemej je napisao: Ako jedno od svijetleih tijela
bude ugroeno Marsom iz kardinalnih znakova a Mars je u isto vrijeme uzdignut, oso
ba e doivjeti nasilnu smrt. Lincoln je imao uzdignutog Marsa u Vagi, kardinalnom zn
aku, u kvadratu s natalnim Mjesecom. Broughton se jednostavno drao knjige. Kad se p
ribliila 1865. vidio je i daje Lincolnovo progresivno Sunce u egzaktnoj opoziciji
Marsu, za to je mislio da bi moglo pokrenuti dogaaj. U oujku 1865. upozorio je da e
sredinom travnja neki visoki dunosnik umrijeti ili biti smijenjen. Dne 14. travnja
Lincoln je ubijen u Fordovu kazalitu i izdahnuo je sljedeeg dana.
Ta su predvianja podigla njegov ugled, ali ga istovremeno uinila oiglednom metom za
one koji su astrologiju smatrali izopaenom. Bro-ughtonov dom u Philadelphiji opl
jakala je razbjenjela gomila, pa se 1866. preselio u New York, gdje je zaposlio po
monika po imenu W. H. Chanev (ili Chenev, prema izvornoj grafiji), niskog, vrstog m
ukarca nagle udi i oca romanopisca Jacka Londona. Pomalo neprilagoen, Chanev je u ml
adosti bio divlji skitnica, potucalo s gusarskim tenjama; postao je dravni nadgled
nik; bio je novinski urednik a nakon studija prava sluio je kao okruni tuitelj u Io
wi i Maineu. Premda odlian matematiar (i astrolog dokazanih vjetina), ivio je na rub
u, upleo se u brojne skandale, od kojih su neki bili vezani uz seksualne afere,
i upustio se u dugaak i ogoren sukob s Katolikom crkvom.
U svojoj Astrolokoj poetnici i drugim knjigama Chanev je teite polagao na primarne di
rekcije ili progresije (jedan stupanj za jednu godinu) i proveo posljednje godine
ivota muei se nad ogromnim
255
BENSON BOBR1CK
efemeridama koje bi tono pokrile itavo 19. stoljee. Brougton je glede svoga kolege
kasnije primijetio : Nitko tko ne razumije astrologiju i matematiku astronomiju ne
ma pojma koliko je truda potrebno da se za pedeset ili sto godina unatrag izrauna
irina, duina i deklinacija Mjeseca, Merkura, Venere, Marsa, Jupitera, Saturna i p
laneta Urana u stupanj i minutu za svaki dan tog razdoblja.
Godine 1866. Chanev se preselio u New York i ondje gaje, u listopadu, Broughton,
koji je imao poprilino iroku klijentelu, zaposlio da mu pomogne u matematikim izrau
nima koji su mu poeli oduzimati vrijeme. Zajedno su otvorili ured na Broadwayu 81
4, gdje su predsjedali Eklektikim medicinskim sveuilitem, nekom vrstom New Age kole gd
je su poduavali astrologiju, itanje iz dlana, travarstvo i druge takve discipline.
Njihov relativni uspjeh izazvao je neeljenu pozornost Jamesa Gordona Bennetta, u
rednika New York Heralda, najmonijih novina u zemlji u to vrijeme, koji je odluio
napasti kolu. Na Bennettov poticaj vlasnik zgrade je gornji kat iznajmio goropadn
oj skupini Fenijana (drutvu posveenom osloboenju Irske od britanske vlasti) koji su
lupali stolicama o pod i svrdlali izmama dok su Broughton i Chanev pokuavali u priz
emlju odravati nastavu.
Sveuilite je rasputeno, no Chanev je ostao u New Yorku do 1869. predavajui astrologi
ju, frenologiju i prirodnu teologiju, piui pamflete i izraujui horoskope. Teko je ivio
i esto su ga ometali na predavanjima; jednom je zbog bogohuljenja bio zatoen est m
jeseci bez mogunosti jamevine u zatvoru u Ludlow Streetu. Kad su ga pustili krenuo
je na zapad i od 1871. do 1872. ivio je u Salemu, u Oregonu, gdje je, kako se ka
snije prisjetio, uivao u 'privatnom' drutvu senatora, kongresmena, guvernera, sudac
a vrhovnog i niih sudova... Mnogima sam pomogao da dou na poloaj, radei u tajnosti,
no oni se nisu usudili javno me nagraditi, premda su privatno bili moji najbolji
i odani prijatelji. U tom razdoblju postao je i povjerenik gradonaelnika koji je
i sam bio spiritualist i u ijem je domu prvi put sreo Floru Wellman, ker Marshalla W
ellmana, itnog tajkuna. Flora je bila odrasla na velikom oevom imanju u gradu ita Mas
sillonu u Ohiu (gradu to gaje pomogao izgraditi njezin otac), no zarana je poela p
okazivati boemske sklonosti a u dobi od esnaest godina pobjegla je od kue. Nekoje
vrijeme davale satove iz glasovira, a zatim je postala (ili se smatrala) medijem
i posvetila se svijetu duhova. Upoznavi Chanevja postala
256
SUDBONOSNO NEBO
je njegova ljubavnica i poslovna partnerica, a par se u listopadu 1873. preselio
u San Francisco, gdje su odravali seanse. On je poduavao astrologiju, astronomiju
, astro-teologiju i tome slino, a ondje je roeno njihovo dijete ljubavi, Jack London. T
ih su dana u San Franciscu u modi bili vrlo labavi drutveni odnosi, kasnije je zap
isao Chanev, i nije se smatralo sramotnim da dvoje ljudi ive zajedno izvan braka.
Mislim na spiritualiste i one koji su sebe drali reformatorima.
Njihova veza nije dugo trajala. Dne 4. lipnja 1875. u San Francisco Chronicku ob
javljenje lanak pod naslovom: Odbaena ena. Zato je gospoda Chanev dvaput pokuala samou
bojstvo. Otjerana od kue jer nije eljela ubiti neroeno dijete - poglavlje o bezdunos
ti i obiteljskoj bijedi. Slijedila je mrana pria:
Gospoa Chanev, ena profesora W. H. Chaneva, astrologa, prekjuer se pokuala ubiti popivi
laudanum. Kad u tome nije uspjela, juer se pokuala ustrijeliti pitoljem u elo. Meta
k se odbio nanijevi joj samo povrinsku ranu a prijatelji su se umijeali prije nego
je uspjela ostvariti svoju samoubilaku namjeru.
Povod stranog ina bila je obiteljska nesrea. Brani je par protekle godine bio poznat
kao sredite male skupine ekstremnih spiritualista, od kojih je veina zagovarala,
ako ve ne i primjenjivala, gnusni nauk o slobodnoj ljubavi razvratne [Victorije]
Woodhull.
Pria se daje ivot branoga para bio obiljeen samoprijegorom i odanom privrenou sa enine
trane te otrim rijeima i runim ponaanjem sa strane mua. On je prakticirao astrologiju
, izraunavao horoskope radi tumaenja, poduavao kemiju i astronomiju, hulio na kransku
vjeru, objavljivao asopis posveen hibridnom nauku zvanom platomatejski i toboe izr
aivao jeftine horoskope za tranzite planeta, 10 dolara po komadu...
ena mu je pomagala u poslovnim pojedinostima, odravala kuu, muila se s pranjem rublj
a, za novac se brinula o tuoj djeci i velikoduno mu davala sav novac koji bi zarad
ila i koji bi uzmogla utedjeti mimo svakodnevnih trokova. Nikad se nije tuila niti
priala o svojim najnovijim nedaama, osim najbliim prijateljima. Kae daje prije tri t
jedna zatrudnjela. To je rekla muu i zamolila daje na dva ili tri mjeseca potedi uv
anja djece kojim je pridonosila njihovu zajednikom uzdravanju. Odbio je njezin zah
tjev i uslijedile su srdite rijei.
257
BENSON BOBRICK
Tada joj je rekao da je bolje da ukloni svoje neroeno dijete. To je ona s gnuanjem
odbila uiniti...
On ju je tada napustio, i ubrzo nakon toga ona se prvi put pokuala ubiti...
Dvadeset jednu godinu nakon to je lanak objavljen, Jack London je u knjinici u San
Franciscu kopao po starim novinama traei zapis o svom roenju, i tada je otkrio tko
mu je pravi otac. U izdanju Chro-niclea od 13. sijenja 1876. proitao je: Roeni: Chan
ev - u ovom gradu, 12. sijenja, sin supruge W. H. Chaneva. Traio je jo dalje dokaz o r
azvodu ili rastavi te naao gore navedeni lanak o runom kraju njihove veze.
London je u zao as odluio stupiti u kontakt s Chanevjem (koji je tada bio u Chicag
u) da sazna vie. Dne 28. svibnja 1897. u pismu gaje upitao kakva je bila njegova
majka u mladosti i je li Chanev doista njegov otac. Chanev, koji je vodio Astrolok
i koled u svome stanu u Calumet Avenue na broju 2829, smjetaje zanijekao oinstvo boj
ei se da bi morao plaati nekakvu potporu te je na druge naine pokuao odbiti Londona
u dugakom (i pomalo uvrnutom) odgovoru. U pismu od 4. lipnja 1897. priznao je daj
e ivio godinu dana s Florom izvan braka, no u to sam doba bio impotentan zbog tekog
ivota, oskudice i previe posla. Ipak, sugerirao je da je Flora spavala uokolo. Na
primjer, u kui je tog proljea bio sustanar koji joj se sviao - Vrijeme je bilo toplo
i prozori otvoreni. Ja sam rano ujutro odlazio u ured a on je spavao dokasna - a
tamo je bio i vrlo uglaen gospodin, meetar (jedan od njegovih klijenata), ije su ena i
ki, mlada dama, tada bile u Europi. Reeno mi je da je Flora od njega traila deset
tisua dolara za utnju. On je tada financijski bio u vrlo neugodnom poloaju, jer je
imao dionice s niskom marom... Kasnije sam u nekim novinama iz San Francisca proit
ao da se ubio. No, Chanev je rekao da se ne moe sjetiti imena nijednog od te dvoji
ce, niti mu moe pomoi u pokuaju da ih pronae. to se tie njegove veze s Florom, u jednom
sam razdoblju prema njoj gajio vrlo njene osjeaje, no dolo je vrijeme kad sam je m
rzio svom silinom svoje nagle naravi i ak sam pomiljao da ubijem i nju i sebe... V
rijeme je ipak zalijeilo rane i ja vie ne osjeam nita runo prema njoj, a toplo suosjea
m s vama jer mogu zamisliti kako bih se osjeao na vaem mjestu. No, gorina njihova ra
stanka jo gaje iz-
258
SUDBONOSNO NEBO
jedala: Taje nevolja unitila deset godina mog ivota, rekao je Londonu. [Lane optube pro
tiv mene] kopirane su i raspaane irom zemlje. Moje sestre u Maineu su ih proitale i
dvije od njih postale su mi ne-prijateljice. Jedna je umrla u uvjerenju da sam
kriv. Druga bi mogla biti mrtva, nisam se s njom uo ve mnogo godina. Svi moji osta
li roaci, osim jedne sestre u Portlandu, u Oregonu, jo uvijek su moji neprijatelji
i smatraju me sramotom. I doista, unato policijskom izvjeu to ga je sastavio policij
ski detektiv, a koje pokazuje da su mnoge optube protiv mene bile lane, nikad nije u
spio sprati ljagu sa svoga imena. Tada sam se prestao braniti i godinama mije ivot
bio teret. No na koncu je stigla reakcija i sad imam nekoliko prijatelja koji m
e cijene. Sad imam 76 godina i dosta sam siromaan... Iskreno va, W. H. Chanev.
To je strano pismo okiralo Londona. Sadravalo je vie nego stoje elio znati, a manje n
ego to se nadao, bar to se tie njegova roenja. U drugi zao as ponovno je pisao Chanev
ju i dobio jo muniji odgovor. Ovaj puta Chanev objanjava da je otuenje izmeu njega i F
lore poelo kad ga je poela ispitivati bi li bio spreman na to da ona ima dijete s
drugim mukarcem, jer je eljela uivati u radostima majinstva a on je bio prestar da j
oj pomogne zaeti. Rekao je da je nevoljko na to pristao, pod uvjetom da otac takvo
g djeteta plaa za njegovo uzdravanje. U meuvremenu je njezina nevjera ve sablaznila
pansion u kojemu su ivjeli. Naveo je njezino podlo priznanje i molbu za oprost ko
ji joj je dao, kao i moralno gnuanje ostalih stanara kue. Da sam slijedio svoj prvi
dojam, nastavlja Chanev, tada sam je trebao ostaviti i to bi mi pritedilo godine j
ada. No moj je ivot bio slomljen i, raz-mislivi, oprostio sam joj. Nedugo nakon tog
a poela je tvrditi daje trudna sa samim Chanevjem. On u to nije elio vjerovati i r
ekao joj je daje s njima gotovo. Postala je histerina i pola po pitolj, a vratila s
e s ranom na lijevoj strani ela, a po licu joj je curila krv. Ipak, dodao je, pokuaj
samoubojstva bio je laan jer pitolj... nije opalio i nije bilo tragova opeklina od
baruta na njezinu licu.
To je bio kraj veze. Godinu ili dvije kasnije kazao je kako mu je reeno da je Flor
a otila s udovcem koji je imao malu djecu i vodio svratiste za ljubavne parove. Ta
koer je rekao daje od nekog negdje uo da je oboljela od venerine bolesti. Moj je ivot
bio vrlo tuan, pie na kraju, vie nego to e, mislim, biti tvoj, no izrazio je suosjea
s Londonovom nevoljom.
259
BENSON BOBRICK
Bila je to zasigurno hladna utjeha. London je kasnije svog oca opisao u prii koju
je napisao 1899. kao vrlo uenog ovjeka i proslavljenog prouavatelja starina [koji]
nije mario za obitelj jer je stalno bio izgubljen u apstrakcijama svojih prouavan
ja... Mogu samo rei daje bio naj-abnormalniji primjerak hladnokrvne okrutnosti ko
ji sam ikad vidio. No i London je bio sin svog oca. Drugdje je napisao, u skladu
s vlastitom fatalistikom nastrojenou: ivot je gulikoa. Nikad nisam imao ni najmanjeg i
zgleda... Bio sam krivotvoren pri roenju i obma-nut s majinim mlijekom. Kocke su b
ile oteane olovom kad ih je bacila, a ja sam roen kao dokaz gubitka.
260
Dvanaesto poglavlje
Poneto tuna saga o nestabilnom ivotu W. H. Chanevja, kao i sramno rasipanje njegova
talenta, mogu posluiti kao parabola za konfuzni smjer kojim je pola sama astrolog
ija pokuavajui nai uporite u modernom svijetu. Neki e za to okriviti jednog ovjeka. Ta
j je ovjek bio Alan Leo, putujui prodava slatkia iz Londona, koji je 1890. pokrenuo As
trologov mjesenik. Njime se na aljiv nain trebao natjecati s Almanahom staroga Moor
ea, Raphaeolovim prorokim almanahom, Zadkielovim almanahom i drugim komercijalnim
pothvatima te vrste. Njegov asopis ipak nije daleko dospio, pa ga je preinaio u M
odernu astrologiju, kako bi izgledao potpuno drugaije od suparnikih i privukao nov
e itatelje. U isto vrijeme promijenio je ime iz William Allen u Alan Leo, u skladu
sa svojim Sunevim znakom. Tako se astrologija Suneva znaka, u njegovoj osobi i u v
rsti astrologije kojom se bavio, poela brkati sa samom astrologijom. Doskora e pos
tati najslavniji i najutjecajniji astrolog na svijetu.
Roen u Londonu 7. kolovoza 1860., Leo je bio sin vojnika povratnika iz slube u kots
koj regimenti u Indiji koji je nastavio raditi u londonskoj ljekarni za sirotinj
u. Nekoliko godina kasnije tajanstveno je netragom nestao. U to je doba Leo jo bi
o dijete, pa se kasnije poalio kako je bio prisiljen rano poeti raditi. Do esnaeste
godine bio je egrt u nekoliko zanata u Liverpoolu, gdje je spavao na ulici. Nako
n toga doivio je dramatine uspone i padove, jedne godine bio bi unosno za-
261
BENSON BOBRICK
SUDBONOSNO NEBO
poslen (kao dobro plaen voditelj trgovine ivenim namirnicama, na primjer), a idue go
dine ostao bi bez iega.
Za to se vrijeme Leo preko nekog travara u Manchesteru upoznao s astrologom koji
gaje potom predstavio jezikoslovcu i kabalistu Walteru Gornu Oldu. Old je bio la
n nekoliko elitnih astronomskih drutava u Britaniji i Francuskoj te je studirao b
rojne orijentalne jezike, ukljuujui koptski, asirski, sanskrt, kineski i hebrejski
kao i egipatske hije-roglife. No njegova strast je bila numerologija. Jo u dvade
setima upoznao je madame Blavatskv, rusku okultisticu plemenita roda koja je 187
5. osnovala Teozofsko drutvo. Prema njezinim knjigama Razotkrivena Izida (1877.)
i Tajni nauk (1888.), biljei jedan autor, sve su svjetske religije poduprte istom
boanskom mudrou, koja je prenesena iz davnine. Te su drevne duhovne istine bile skr
ivene kako bi se izbjegao progon Zapadne crkve, a sad se ponovno pojavljuju zaje
dno s tajnama Istoka. Kao njihov medij, Blavatskv je tvrdila daje u dodiru s 'tajn
im uiteljima' koji s njom komuniciraju astralno i preko 'materijaliziranih' pisam
a koja joj se dostavljaju kroz eter iz planinske utvrde tih uitelja na Tibetu. Usk
oro su pokusne loe osnovane u zemljama irom svijeta.
"VValter Gorn Old ustro je zastupao teozofiju i postao je lan Blavat-skyne unutarn
je skupine Inicijata, koja mu je od milja nadjenula ime astralnog lutalice (zbog skl
onosti izvantjelesnim iskustvima). Old (koji se kasnije prozvao Sefarijal) vodio j
e Lea na teozofske sastanke koje je vodila madame Blavatskv te je Leo uskoro i s
am postao lan drutva. Nekoliko godina kasnije oenio je kolegicu teozofkinju i odreka
o se karijere prodavaa kako bi se potpuno posvetio astrologiji. Tijekom sljedeih pe
t godina njegov je asopis Moderna astrologija postao iznimno popularan, djelomice
zbog pogodnosti za sve pretplatnike koji bi za jedan iling dobili pokusni ili skrae
ni horoskop. Leo je uskoro bio zatrpan narudbama za horoskope. Proirio je osoblje i
novnicima i matematiarima, zapoeo je dopisni teaj, osnovao izdavaku kuu i otvorio pod
runice u Parizu i New Yorku.
Premda su njegove profesionalne aktivnosti imale mnogo aspekata, njegov je relat
ivno brz i znaajan uspjeh uvelike poivao na masovnoj izradi jeftinih horoskopa koj
i su tumaili Sunce, Mjesec, ascendent i poloaje planeta u znakovima na generiki nain
. Doskora su tiskane hrpe gotovih materijala koji su se spajali i kompletirali,
a svake je godi-
ne slano i do petnaest tisua osobnih horoskopa. Istovremeno, kako bi astrologiju uin
io pristupanijom masama, Sunevom znaku dao je univerzalnost koju on ima i u dananjoj
astrologiji. Za njega je, kako primjeuje Neil Spencer, Sunce bilo 'ope naelo', 'prvotn
i izvor postojanja', kojemu su sva ostala planetarna naela podlona. Bilo je to u s
uprotnosti s glavninom prijanjeg astrolokog razmiljanja, po kojemu je Sunce samo je
dna od sedam planetarnih energija, i to ne nuno dobroudna, budui da 'spaljuje' plan
ete u blizini.
To je bila istaknuta znaajka astrologije koje se pridravao. No, Leo je bio i uvjer
eni teozof te je na neobian nain spajao svoje elementarno razmiljanje i djelovanje
s gotovo nedokuivo zakuastom predodbom o tome stoje astrologija. Njegova je vrsta a
strologije bila obilno proeta uenjem madame Blavatskv i degradirala je predvianja a
umjesto toga naglaavala 'duhovnu dimenziju' zanata. Kao rezultat, teozofsko uenje o
inkarnaciji, karmi i evoluciji due kroz mnoge ivote - ideje koje je madame Blavats
kv preuzela iz hinduizma i budizma - sad su postale dijelom moderne astrologije.
Leo je ponovno rastumaio itavu tradiciju u svjetlu toga vjerovanja. U lanku objavlj
enom 1903. napisao je: Nije pretjerano rei da su svi astrolozi koje sam sreo na poe
tku karijere bili zadovoljni samim horoskopom... bilo je jasno da nisu pravilno
shvatili znaenje simbola u horoskopu... te sve dok svjetlost Religije mudrosti [T
eozofije] nije rasvijetlila drevnu simboliku, samo je nekolicina astrologa, usmj
eravajui zrake tog svjetla na astroloke simbole, bila u stanju proniknuti iza vela
. Time je tradicija ponovno definirana kao ifrirani jezik koji samo teozofsko uenje
moe deifrirati. Umjesto metode predvianja, horoskop moemo smatrati nekom vrstom ezot
erinog dokumenta [u teozofij-skom smislu] a njegovo tumaenje okultnom vjebom. U skla
du s tim uvjerenjem, Leo je 1915. osnovao Astroloku lou Teozofskog drutva, koja je
postala uporite za irenje njegovih ideja. Napisao je i niz pozamanih udbenika o mate
matici astrologije i tehnici tumaenja: Astrologija za svakog, Izrada horoskopa, P
rogresivni horoskop, Klju za vau natalnu kartu, Kako protumaiti horoskop, Umijee sin
teze i Ezoterina astrologija. No u njima se to uenje uvelike udaljilo od klasinih t
ekstova. Okolnosti njegova ivota navele su ga da se jo vie od njih udalji jer je, u
nato svome spiritualiziranom poimanju astrologije, Leo dvaput bio optuen za gatanj
e - prvi put u svibnju 1914., kad je osloboen zbog
262
i
263
BENSON BOBRICK
proceduralne greke i ponovno u srpnju 1917., kad je osuen. Zbog toga je, ini se, od
luio revidirati sve svoje publikacije prema savjetu pravnika da psiholokim indikaci
jama zamijeni predvianja buduih dogaaja. Nakon Lea, mnogi su astrolozi odbacili pred
vianja kako bi izbjegli sud. I tako je roena psiholoka astrologija.
to god se inae moglo rei o Leu, meutim, bio je on intelektualno privlaan i, ini se, po
tpuno iskren. Jedan je njegov tovatelj gledajui unatrag rekao: Imao je dara da priv
ue svakojake ljude, a mnogi medu njima imali su vrhunske intelektualne sposobnost
i i bili su spremni uiti astrologiju, stoje znailo da su uili sve stupnjeve vie mate
matike, sfer-ne geometrije i astronomije kako bi mogli temeljito razumjeti to zap
ravo rade kad izrauju horoskope. To je nesumnjivo pomoglo u ouvanju dijela tehnike
na ivotu. No umjetnost umijea bila je izgubljena.
Doista, to je astrologija postajala proizvoljnija, uhvaena u zamku ezoterijske teo
rije, pojavljivalo se sve vie arlatana koji su je svojatali. -U tom je smislu bio
tipian stanoviti dr. Karr. Karrov vodi prema uspjehu i srei, objavljen 1900., na ko
ricama je prikazivao astrologa s turbanom koji je izgledao poput Carmen Miranda
u Cesti za Rio. Autor, nudei javnosti ovo djelo, poinje knjiga, ima u vidu samo jedan
glavni cilj, naime da u najveoj moguoj mjeri slui svijetu i ovjeanstvu. Na poleini pam
fleta od dvadeset etiri stranice bili su oglasi za nepatvorene magnete (koji zajamen
o privlae bogatstvo), arobno korijenje, Knjigu zabranjenog znanja, (koja objanjava i
ni, znakove, hipnozu, divinaciju, orijentalnu elektrinu psihologiju, praznovjerje v
ezano uz boje, uroke, sretne i nesretne dane te druge skrivene tajne starih), kao
i oglasi za pamflete koji objanjavaju znaenje snova, itanje iz dlana, analizu rukop
isa, gatanje iz karata, gledanje u kristal i fre-nologiju. Astrologija u samom V
odiu bila je generika, te je sadravala neizbjean popis znamenitih ljudi roenih pod od
reenim znakovima - na primjer, u znaku Ovna: Thomas Jefferson, Otto von Bismarck,
William Wordsworth, J. Pierpont Morgan i Mary Pickford; u znaku Riba: George Wa
shington, Victor Hugo, Voltaire, Frederick Chopin, Kopernik, Geraldine Farrar i A
LLA RAGAH, ovjek koji vidi budunost, moda dr. Karr osobno.
U meuvremenu, iako je Sefarijel (Walter Gorn Old) uputio Lea u te-ozofiju, sam je
od nje odustao vjerujui da to prije spustimo znanost astrologije s oblaka gdje su
je tobonji ezoterici bezobzirno poharali,
264
SUDBONOSNO NEBO
tim prije e ona stei dolino priznanje u praktinom svijetu. Posebno ga je zanimalo moe
li se astrologija koristiti za zaraivanje novca, pa je svoje teorije o tome primj
enjivao na trgovanje dionicama i raznom robom, i to s odreenim uspjehom. Takoer je
razvio nekoliko sistema - s privlanim imenima kao to su Vrhunac, Zlatni klju, Snimak
eskalica i Proljee - za predvianje ishoda konjskih trka i drugih natjecanja. U svome
Priruniku iz astrologije iznio je progra-matsku prognozu smrti utemeljenu na plan
etu u osmoj kui i poloaju Saturna u znakovima:
Fiksni znakovi ukazuju na smrt od krvarenja (Vodenjak), poremeaje u grlu (Bik), b
olesti srca (Lav) i reproduktivnih organa (korpion). Promjenjivi znakovi ukazuju
na prehlade i pluna oboljenja (Blizanci), bolesti mjehura (Djevica) i nervnog sis
tema (Strijelac i Ribe). Kardinalni znakovi naznauju smrt zbog bolesti glave, moda
ne groznice itd. (Ovan), eluca (Rak), bubrega i jetre (Vaga) te zbog crvenog vjet
ra i konih bolesti (Jarac). Ako je Saturn u osmoj smrt e biti polagana i muna, ako
je ondje Mars brza i bolna, s Uranom iznenadna i neoekivana, s Jupiterom lagana i
oekivana, s Venerom mirna i bezbolna. Merkur i Mjesec su pasivni i djeluju u skl
adu s prirodom planeta s kojim su u najbliem aspektu; no Mjesec oznauje smrt u jav
nosti, na ulici ili u prisustvu stranaca, u bolnicama ili drugim javnim mjestima
, kada druga svjedoanstva na to ukazuju.
Prema tom tumaenju, onaj tko ima Saturna u Lavu kao i Mjesec u osmoj kui (u seksti
lu s Marsom kao najbliim aspektom) trebao bi umrijeti odjednom, iznenada, od srano
g udara, i to na javnome mjestu.
Evo Sefarijelova navoda o preranoj smrti predsjednika Jamesa A. Garfielda. U horo
skopu se Saturn nalazi u dvanaestoj, ukazujui na tajne neprijatelje; Mars je u kor
pionu u opoziciji Mjesecu, a Uran u petoj kui u kvadratu s Mjesecom koji je paral
elan s Marsom. Mars vlada osmom i ugroen je Uranom i Jupiterom iz pete kue, koja v
lada kazalitem. On je umro u kazalitu i nastrijeljen je u utrobu (Saturn u Djevici
). Horoskop kralja Georgea VI, pak, prua
savren primjer mirne, dobroudne vrste vladara koji je stupio u savren brak i bio si
lno zaljubljen u svoju draesnu kraljicu... U njegovom se horoskopu uzdie Vaga, izv
anredan zodijaki znak koji vlada ljubavlju, prijateljstvima i brakom. To je znak r
avnotee pa ukazuje na karakter
265
BENSON BOBRICK
vrlo prikladan za upravljanje branom kao i nacionalnom sudbinom. Venera, vladajui
planet, nalazi se s Mjesecom i Uranom u znaku korpiona, gdje ukazuje na njegovu s
nagu volje i osobnu vrstou. Odlian trigon Jupitera u Lavu i Marsa u Strijelcu ukazu
je na njegovu prijaznost, priroen arm, dobro raspoloenje i velikodunost. Sunce i Mer
kur u Strijelcu ine Njegovo Velianstvo demokratinim i filozofinim te pokazuju njegov
o veliko zanimanje za sve oblike drutvenog i filantropskog rada.
I, naposljetku, evo stoje zapisao o ivotu lorda Byrona: Lord Byron roenje 22. sijenj
a 1788., u 1 i 18 ujutro. Venera se nalazi u Vodenjaku, u konjunkciji sa Saturno
m, Mjesec je s Marsom u Raku u opoziciji Merkuru, Sunce u Vodenjaku je u opozici
ji Uranu u Lavu. etiri planeta su u fiksnim znakovima, a tri u kardinalnim. Poloaj
Venere oteene Saturnom, te Mjesec oteen Marsom i Merkurom vrlo prikladno pokazuju r
azoaranje i tekoe koje je doivio taj helenski junak: osu-jeenost njegove ljubavi, otue
nje od roda i domovine te kritika kojoj je bio izvrgnut cijelog ivota, ak i nakon
smrti.
Zakonski progon koji je demoralizirao Alana Lea dotaknuo je i amerike obale. Astr
ologija je u Engleskoj bila zabranjena 1736. zakonskom odredbom o arobnjatvu, te p
onovno 1825. Zakonom o skitnji, koji je astrologe svrstao u istu kategoriju s lup
eima i skitnicama. Poetkom 20. stoljea u New Yorku je donesen slian zakon koji je ast
rologe obiljeio kao poremeene osobe, zajedno s akrobatima, cirkuskim jahaima i mukarcim
a koji naputaju svoje ene. Taj je zakon stavljen na odluujuu kunju 1914. kad je tajni
agent uhapsio Evan-geline Adams, uglednu astrologinju koja je tvrdila daje potom
ak Joh-na Quincyja Adamsa, estog predsjednika Sjedinjenih Drava. Premda se Adamsov
a mogla izvui s globom, ustrajala je na suenju. Na sud je dola oboruana referentnim
knjigama, nairoko je sucima izloila principe astrologije i praktino pokazala svoj r
ad tumaei nasumino izabran horoskop za koji se kasnije pokazalo da pripada suevu sin
u. Sudac John J. Freschi bio je toliko impresioniran njezinom analizom da je kat
egoriki presudio u njezinu korist, zakljuujui da je ona svojim radom uzdigla astrolo
giju na razinu dostojanstva egzaktne znanosti.
266
SUDBONOSNO NEBO
Njezin odvjetnik Clark L. Jordan odlino ju je zastupao. U svojoj je obrani objasn
io:
Astrologija je znanost koja opisuje utjecaj nebeskih tijela na zemaljske poslove
i na ljudski karakter i ivot. U pitanju je matematika odnosno egzaktna znanost ut
emeljena na astronomiji koja opisuje nebeska tijela i objanjava njihovo kretanje
itd. Ona je primijenjena znanost utoliko to u ocrtavanju ljudskog karaktera kao v
odilju koristi utvrene astronomske principe, a sve se njene prosudbe temelje na m
etematikim izraunima. Ona je empirijska znanost jer se njeni zakljuci temelje na pr
eciznim podacima koji se prikupljaju tisuama godina. Astrologija je najstarija po
stojea znanost. Ona nije samo pretpovijesna nego je i pred-tradicio-nalna i ne sm
ije se staviti u isti ko s gatanjem ili nekim od brojnih oblika demonologije kakv
a se primjenjivala kako u davnim, tako i dananjim vremenima.
Sudac Freschi se sloio. Objanjavajui svoju presudu, naznaio je da je Adamsova u svom
e tumaenju do svojih zakljuaka dola apsolutno mehanikim, matematikim procesom... Temel
jei svoj horoskop na poznatoj i utvrenoj znanosti astronomije, ona nije prekrila za
kon... Jednostavan cilj zakona je zatita budala i lakovjernika od lopovluka onih
koji tvrde da su mudri i koji pribjegavaju obmanama i svakojakim prepredenim sre
dstvima kojima mogu na neki nain stei korist... Zadovoljan sam time to u ovom sluaju
ne postoji element prevare koji obino nalazimo u sluajevima proricanja sudbine.
Adamsova je u mladosti uila astrologiju kod J. Hebera Smitha, indologa i profesor
a medicine na Bostonskom sveuilitu, koji je bio ijedan od vodeih medicinskih dijagn
ostiara Nove Engleske u to doba. Smith je esto koristio astrologiju u svome medici
nskom radu, a kasnije je postao strunjak u analizi psihe zatvorenika prema njihov
im horoskopima. Imao je veliko povjerenje u Adamsovu, koja se prvotno smjestila
u hotelu Copley u Bostonu. No na glas je dola po predvianju stranog poara koji je 18
99. razorio hotel Windsor u New Yor-ku. Nedugo nakon poara novine su bile pune za
panjenog svjedoanstva vlasnika hotela koji je priznao daje zanemario njezino upoz
orenje o predstojeoj nevolji u kojoj e vatra odigrati ulogu.
Adamsova je na koncu otvorila atelje u Carnegie Hallu, gdje su je konzultirali b
ogati i slavni. Posjeivali su je ljudi poput engleskoga kra-
267
BENSON BOBRICK
lja Edvarda VII, Enrica Carusa, prirodoslovca Johna Burroughsa; brojni slavni ka
zalitarci (Geraldine Farrar, Lillian Russel, Tallulah Bankhead, Eva Le Gallienne,
Charlie Chaplin i Mary Pickford, medu ostalima); pisci Eugene O'Neill i Anita L
oos; Joseph Campbell, veliki mitologiar, dobio je u dobi od 21 godine tumaenje cij
eloga ivotnog puta koje se (izjavio je kasnije) obistinilo. Voditelj detektivske
agencije Pinkerton O. M. Hanscom konzultirao se s njome o najteim sluajevima. Pozn
ati kirurg iz Nove Engleske, A. M. Thaver, elio je znati koji su mu najbolji dani
za izvoenje operacija. Dolazili su i istaknuti poslovni ljudi i bankari, ukljuujui
Fritza Heinzea, kralja bakra iz Montane, Jamesa T. Hilla, predsjednika Velike sje
verne eljeznice, Johna P. Drvdena, koji je bio na elu Osiguravajueg drutva Razborit i
vot, Charlesa Schwaba (starijeg) i J. P. Morgana, kojemu je objasnila opi utjecaj
planeta na posao i politiku. Morgan, isprva skeptian, poeo je istinski vjerovati,
a prema njegovim rijeima njezina su mu predvianja pomogla da postane tako bogat ov
jek. Dva predsjednika newyorke burze, Sevmour Cromwell i Jacob Stout, slijedili s
u njegov primjer i otvoreno su se zapanjili njezinim vjetinama. Ona se ak nakratko
ukljuila u predsjedniku kampanju. John W. Weeks iz Massachusettsa, vodei kandidat
za republikansku nominaciju 1920. godine, odluio ju je konzultirati o svojim izgl
edima, da bi odustao nakon to mu je rekla da e Harding pobijediti. Isto tako je pr
edvidjela izbor Calvina Coolridgea 1924. kao i neoekivanu pobjedu Ala Smitha kao
guvernera New Yorka u istoj kampanji.
U travnju 1930. Adamsova je postala prva astrologinja na mjestu voditelja radijs
ke emisije, koja se davala tri puta tjedno. Sluatelji su je zatrpavali upitima za
horoskope (na koje je teko mogla odgovoriti), no njezina je slava uvrena s nekoliko
popularnih knjiga - autobiografijom Nebeska zdjela i trima prirunicima, Astrolog
ija za svakoga, Vae mjesto u Suncu i Vae mjesto meu zvijezdama. Sjedne strane Adams
ova je iskoristila prednost potranje za astrologijom Suneva znaka, koju je pomalo
prezrivo prozvala solarnom biologijom. S druge strane, ini se da je vrlo vjeto prakt
icirala umijee. Kao horarni astrolog razvila je vlastite posebne metode koje su u
kljuivale istovremeno razmatranje natalnog i horarnog horoskopa te horoskop koji
je smjetao natalne planete u kue horarnog horoskopa. Takoer je biljeila stupanj uzdiue
g znaka u trenutku klijentova dolaska, koji je postao sluajni ascendent horoskopa k
oji bi izradila. Kao vrsna itaica iz
268
SUDBONOSNO NEBO
dlana, upravo je Adamsova otkrila da e dlan premazan tiskarskom tintom, a ne adom,
dati bolji otisak crta i izboina na dlanu - ponekad bi spajala itanje iz dlana s
astrolokim tumaenjima, premda je u tome bila manje uspjena.
Astrologe ponekad njihovi klijenti mogu navesti na pogrean trag, naravno, stoje v
e i Lilly priznao; no Adamsovu nije bilo lako prevariti. Jednog dana dola je ena s
horoskopom za koji je Adamsova pretpostavila daje djetetov. ena je zatraila tumaenj
e ivotnog puta (analiza karaktera i openiti izgledi za budunost). Adamsova je prouil
a horoskop i rekla eni da je osoba roena u sirotinjskoj etvrti, da e s vremenom ivjet
i otmjeno i uvelike profitirati u vezi s nekom enom, biti mudra, moda se pojaviti
na pozornici, mnogo putovati i doivjeti duboku starost. ena je tada prezrivo otkri
la da podaci roenja pripadaju jednom psu ljubimcu. Ipak, pokazalo se da pas pripa
da poznatoj glumici koja gaje kupila od te ene. Nauila gaje trikovima, pa se pas p
ojavljivao s njom na pozornici u jednoj njezinoj uspjenoj predstavi te je pratio
na turnejama. K tome, ivio je dulje od osamnaest godina, to je za psa duboka staro
st.
Adamsova je bila istinska vjernica. Na kraju Nebeske zdjele ona us-klikuje: Astro
logija mora biti u pravu. Ne moe biti priziva protiv Beskonanog. Umrla je mirno, u
snu, 10. studenoga 1932. u dobi od ezdeset etiri godine.
Do tada je i novinska astrologija uzela maha. U ljeto 1930. London Sunday Expres
s pozvao je astrologa R. H. Navlora da izradi i analizira natalni horoskop novor
oene princeze Margarete, roene 21. kolovoza, keri buduega kralja Georgea VI. lanak ob
javljen na pola stranice privukao je veliku pozornost, pa su novine idueg tjedna
objavile drugi. Uskoro je Navlor redovito pisao, a naklada je rasla. Tada je, 5.
listopada, napisao lanak koji navjeuje daje Britansko zrakoplovstvo u opasnosti, a
upozorenje se obistinilo kad se veliki zrakoplov R-101 na putu od Cardingtona z
a Indiju sruio u Francuskoj. Sljedee nedjelje Express)e na naslovnici masnim slovi
ma pretiskao predvianje svog astrologa, a Navlor je stekao slavu kazaline zvijezde
. I druge su novine poele objavljivati vlastite astroloke kolumne i nedugo zatim o
ne su postale dio popularnog tiska irom svijeta. Veina nije bila tako traljava pop
ut dananjih, a nekoliko njih (poput Navlorovih) ponekad bi pogodile. U oujku 1936.
, kad je veina astrologa predviala mir, Navlor
269
BENSON BOBRICK
je predvidio izbijanje Drugoga svjetskog rata. U listopadu 1938. predvidio je tr
ei mandat Franklina Roosevelta, 1944. predvidio je da e Sjedinjene Drave doivjeti un
utarnje previranje izmeu 1966. i 1970. u vezi s ratom u Aziji to se, naravno, ostv
arilo u Vijetnamu. Engleski astrolog Edward Lvndoe, koji je pisao tjednu kolumnu
za The People, imao je bar jedan znaajan uspjeh. Nakon stoje tono predvidio smrt
Georgea V, objavio je da e, ako ga naslijedi princ od Walesa (kasnije Edvard VIII
i nakon toga vojvoda od Windsora), njegova vladavina biti kratka i zavriti abdik
acijom, to se i dogodilo. U meuvremenu, godine 1937. u Indiji, u listopadskom izda
nju Astrolokogmagazina B. V. Raman, koji se danas smatra ocem indijske astrologij
e 20. stoljea, predvidio je da e 1939. u Europi izbiti rat, nakon ega je uslijedila
Hit-lerova nemilosrdna agresija i konani poraz.
Pod utjecajem Alana Lea i njegovih glavnih uenika - Charlesa E. O. artera, C. C. Z
aina, Marca Edmunda Jonesa i Danea Rudhvara - moderna je astrologija dobila svoj
oblik. Svi su oni bili svojevrsni teozofi koji su zaogrnuli njen nauk i praksu
srodnim idejama. Dok je astrologija postajala uglavnom opisna, njen sve maglovit
iji karakter utirao je put psihologiziranoj verziji koja je zapravo internalizir
ala planete na nain koji bi Ficino (kojeg ponekad prizivaju kao sveca zatitnika to
g procesa) teko mogao predvidjeti. U to je vrijeme Teozofsko drutvo pod vodstvom A
nnie Besant, nasljednice madame Blavatskv, izdavalo tromjesenik Astrologija i odra
valo teajeve s dodjelom diplome ili titule. Godine 1926. Llewellyn George osnovao
je Nacionalno astroloko udruenje, koje je postalo Amerika federacija astrologa. U
Engleskoj je 1948. osnovan Fakultet astrolokih studija.
Nakon to je umro Alan Leo, njegovu je uspjenu astroloku lou preuzeo Charles arter, ko
ji je bio skloniji izbjegavanju teozofskog argona u korist praktinijeg pristupa. P
a ipak, Leove ideje su se posvuda vrsto ukorijenile. U Americi je Leov glavni apo
stol bio Mare Edmund Jones, prezbiterijanski sveenik, urednik i uitelj koji se u m
ladosti pridruio skrovitom Redu rue i kria, a kasnije razvio vlastiti sabejski susta
v astrologije kao moje ime za rekonstrukciju kaldejske ili babilonske znanosti, u
mjeri u kojoj sam ovdje ili ondje mogao ui u trag
270
SUDBONOSNO NEBO
njihovim izvorima. To jest, rije je o mojoj obnovi, a ne o mom izumu. Pa ipak, bio
je ovo posljednje. Sabejski simboli za svaki stupanj zodijaka bili su razaznati
na psihikoj razini bez dokazive reference u bilo kojem znanom drevnom sistemu, p
remda je narod znan kao Sabejci nastavao drevni Jemen osamstotinjak godina prije K
rista. U Jonesovim rukama astrologija je postala sredstvo istraivanja pojedineva p
otencijala za ispunjenje, psiholoka metoda za biljeenje ili mjerenje iskustva, kao to
je napisao u Astrologija: Kako i zato djeluje. Pod motom iz Cervantesa: Napravimo
sijeno dok sunce sja, Jones poglavlje o Biku zapoinje ovako: Bik je fiksni znak u
zemljanoj skupini, a to znai da u svakom horoskopu otkriva karakteristini nain na k
oji osoba koristi svoja neizravna iskustva kako bi stekla praktinu, svakodnevnu i
vanjsku stabilnost u ivotu. Kljuna rije za tu vrstu djelovanja je INTEGRACIJA. Ovd
je je definitivno najvei naglasak na fizikom od svih znakova u horoskopu, koji pok
azuje obrazac oslobaanja energije u pojedinanom sluaju, kao to odmjerava stanovitu n
eukrotivost ili jednostavno korijen postojanosti za koju je osoba sposobna.
Jones se takoer vie zanimao za obrasce planeta nego za njihovu narav. Tako je u sv
om Vodiu za tumaenje horoskopa iz 1941. izloio originalnu teoriju o sedam planetarn
ih grupacija ili obrazaca, za koje je vjerovao da izraavaju (ili simboliziraju) b
itni karakter koji svaki horoskop ima. Ti tipovi ili obrasci su: pljuskac, sveanj
, lokomotiva, zdjela, vjedro, klackalica i kosina. Svaki je obrazac ilustriran h
oroskopom neke slavne osobe za koju se kae da oprimjeruje prirodu tog obrasca. Na
primjer, pljuskac Jacoba Boehmea, sveanj Mussolinija, lokomotiva Isaaca Newtona, zdje
Olivera Cromwella, vjedro Napoleo-na, klackalica Percvja Bvsshea Shellevja i kosina He
nrika VIII. Tu su matovitu inovaciju (s imenima koja zvue poput Motovvnovih hito-v
a) openito prihvatili moderni astrolozi (koji su skloni takvim tipovima), premda
je njena praktina vrijednost upitna, jer ima primjera istog obrasca kod vrlo razl
iitih ivota.
Unato tome, Jonesov rad je doveo do humanistike astrologije Danea Rudhvara, koji je
1936. napisao Astrologiju osobnosti. U knjizi tumai natalnu kartu, prema rijeima jed
nog zajedljivog promatraa, kao 'mapu psihe' koja omoguuje astrologu da poput terape
uta prodre u najtamnije zakutke sebstva i da pod vidom planetarnih tranzita shva
ti psiholoke krize. Nije udo to vas progoni va odnos s majkom,
271
BENSON BOBR1CK
objanjava astro-psihi, Pluton upravo prelazi preko vaega natalnog Mjeseca. Psiholoka
astrologija, dodue, moe biti i zanimljivija od toga, a nerijetko ete u radovima nje
nih pobornika naii na ovakav odlomak: Lunarni simbol, mjeseev srp, opisuje djelominu
svijest podsvjesnog, onu nau stranu koju poznajemo samo u snovima. To poluos-vij
etljeno stanje je ivot naeg tijela i instinkata prije nego dosegnu podruje logike e
go-svijesti, a to je stanje Freud opisao kao id. Naspram toga, poneto bombastian arg
on nekih starijih astrologa zvui izrazito razgovijetno.
Za to je vrijeme astrologija nastavila privlaiti umjetnike - posebno one s mistini
m sklonostima - ukljuujui Arnolda Schonberga, Aleksandra Skrjabina i Gustava Holst
a; slikare Paula Kleea, Vasilija Kandin-skog i Pieta Mondriana, arhitekta Walter
a Gropiusa i pjesnika Williama Butlera Yeatsa (koji je i sam bio strunjak za astr
ologiju te je razradio poetsku sliku povijesti u kojoj se ljudski ivot razvija u
velikim obrascima analognima Mjeseevim mijenama). Henry Miller posvetio je velik
dio svoje knjige Kolos iz Maroussija raspravi o Satumovim obiljejima, pjesnik Lou
is MacNeice sastavio je astroloki udbenik, H. G. Wells, T. E. Lawrence, Thomas Har
dy, Edith Sitwell, Anais Nin, Aldous Huxley, William Carlos Williams, Lawrence D
urrell, Katherine Anne Porter i drugi pisci uinili su astrologiju dijelom svog ivo
ta.
Raznorazni slavni ljudi iz kazalinog svijeta takoer su posveivali panju svojim zvije
zdama, ukljuujui (medu modernima) Suan Strasberg, Fanny Brice, Johna Barrvmorea, Da
nnvja Kayea, Isadoru Duncan i Lillian Gish. Ako nita drugo, takav popis ukazuju n
a rairenu privlanost astrologije. Barrymore je pratio planetarne sate, a ljubavne
je prizore izvodio samo za vladavine Venere - ili borilake scene pod Marsom. Marg
aret Mitchell neke je svoje likove iz Zameo ih vjetar dijelom temeljila na znako
vima zodijaka. Tako je Ovan, kojim vlada Mars, crveni planet, nadahnuo lik Scarlet
t O'Hara, odakle i njezino ime.28
William Butler Yeats spajao je tumaenje tarot karata s astrolokim predvianjima (pon
ekad izraunavajui horarni horoskop za trenutak tumaenja karata) a u ezdesetosmoj god
ini, pet godina prije smrti, i dalje je izraunavao svoje sekundarne progresije za
iduu godinu. Vir-ginia Woolf zabiljeila je u svoj dnevnik: [Yeats] u potpunosti vj
eruje
28
Od engl. scarlet, grimizan. (Nap. red.)
272
SUDBONOSNO NEBO
u horoskope i ne eli ni s kim poslovati prije nego mu ispita horoskop. Nakon to se 19
17. oenio s Georgie Hyde-Lees, Yeats se poeo zanimati i za automatsko pisanje, no
uglavnom je astrologija proimala njegov rad.
Dok se u tradicionalnom astrolokom tumaenju zvijezde smatraju objektivnim silama k
oje odreuju nau sudbinu, psiholoka ih je astrologija, ne tako deterministiki, ubrzo
poela smatrati predstavnicima psiholokih aspekata naeg ustroja koji nas navode prem
a ciljevima do kojih dolazimo ili prema ivotu kakav vodimo. U tom smislu njen mot
o je glasio: Karakter je sudbina.
S vremenom su je usvojili mnogi psiholozi, koji su smatrali korisnim opisivati r
azne planetarne utjecaje (ili utjecaje koje oni simboliziraju) pod vidom psiholo
gije. Planete su smatrali samostalnim entitetima, otprilike kao to su Platon i dr
evni Grci smatrali dvanaest bogova arhetipovima: Saturn ili Kronos bio je princi
p ogranienja i zabrane, na primjer, a Venera ili Afrodita ljubavi i udnje. Ovi su
pak bili pridruivani bogovima. Mjesec odraava ego sliku osobne svijesti, itamo u jedn
om opisu. Merkur je princip utjelovljen u arhetipu varalice, Venera je djevica u
snovima, Mars herojski element psihe i tako dalje. U svemu tome je utjecaj vicarsk
og psihologa Carla Gustava Junga bio veoma velik.
Jung je vrlo rano u svojoj praksi pacijentima poeo izraivati horoskope, koji su mu
pomagali u analizi. U pismu Freudu od 11. lipnja 1911. pie: Moje veeri su uvelike
posveene astrologiji. Izraujem horoskopske izraune kako bih pronaao klju za psiholoku
istinu. Pokazale su se neke izuzetne stvari koje e ti se sigurno initi nevjerojatn
ima... Usuujem se rei da emo jednog dana u astrologiji pronai velik dio znanja koji
je intuitivno projiciran na nebesa. Na primjer, ini se da su znakovi zodijaka sli
ke karaktera. Freud, koji je netom posjetio nekog medija u Berlinu, odgovara: U pi
tanjima okultnog postao sam ponizan... Obeajem da u vjerovati u sve to moe izgledati
razumno. To ne inim rado, kao to zna. No moja je oholost uzdrmana. Njih su se dvoji
ca ubrzo razili zbog Freudove teorije seksualnosti, a Freud je zakljuio daje astro
logija samo oblik prenoenja misli - kao
273
BENSON BOBRICK
kad gatara na primjer, postaje poput medija prijemnik klijentovih misli. Kako to obj
anjava tumaenje horoskopa naslijepo i s udaljenosti, Freud nikad nije ni pokuao obj
asniti.
Jung je za to vrijeme nastavio stjecati uvid u astrologiju, sve do svojih poslje
dnjih dana. Godine 1947. napisao je hinduskom astrologu B. V. Ramanu: Kao psiholo
ga poglavito me zanima to posebno svjetlo to ga horoskop baca na odreene komplikac
ije karaktera. U sluajevima tekih psiholokih dijagnoza obino izradim horoskop kako b
ih imao dodatno gledite iz sasvim drugog kuta. Moram reci da vrlo esto otkrijem ka
ko astroloki podaci razjanjavaju odreene stvari koje inae ne bih mogao razumjeti. U j
ednom je eksperimentu napravio statistiku studiju o povezanosti izmeu horoskopa 48
3 brana para i otkrio da veina onih koji imaju dobar brak imaju planetarne aspekte
(Sunca i Mjeseca, Mjeseca i ascendenta ili Mjeseca i Mjeseca) koji na to upuuju.
Uvijek su postojale razliite teorije o tome kako astrologija djeluje
- neki misle putem zraka, drugi putem gravitacije, a trei putem nekakve elektroma
gnetske sile. Najstarije shvaanje, koje nalazimo u Knjizi postanka i drugdje, gov
ori o planetima kao znakovima, a ne uzrocima
- oni su dio Knjige prirode ili Boje abecede. ini se da je Jung 1930. govorio neto
slino: Sve to se rodi ili uini u ovom trenutku vremena ima osobine ovog trenutka. On
je to nazvao sinkronicitetom ili smislenom podudarnou, to podrazumijeva neuzroni zakon
rirode koji bi objasnio povezanost. Smislena podudarnost ipak je protuslovlje, a k
lasini tekstovi prije govore da se sve dogaa ondje gdje se dogaa i upravo kad se do
gaa zbog shematskih koordinata vremena i prostora (ili mjesta). Zatim postoji svo
jevrsna teorija matrice, koju je smislio bivi urednik magazina Znanost i astrolog
ija:
U trenutku neposredno prije roenja dijete nema zasebno postojanje, nego se sastoj
i od skupa ivih stanica koje se mogu smatrati dijelom majinog organizma. No u tren
utku kad udahne svoj prvi dah dogaa se vitalna promjena. Jer, u tom kritinom trenu
tku dijete kao da oivljava -to je rezultat ivotnih sila koje ulaze u njega. U istom
trenutku silnice magnetskog polja koje okruuje Zemlju (kao produkt ili rezultant
a sloenih magnetskih polja Sunca, Mjeseca, planeta i zvijezda) prolaze djetetovim
tijelom postavljajui putanje elektrona unutar atoma tvari koja
274
SUDBONOSNO NEBO
ini djetetovo tijelo u utvren i konaan obrazac koji, ini se, postoji za itavog trajan
ja ivota.
Junga bi to moda zaintrigiralo. Gotovo bi sigurno bio prestraen nainom na koji se p
siholoka astrologija ponekad primjenjuje na njegov ivot. Evo jednog sretno otkrive
nog opisa njegovih godina nakon jeseni 1909., kad je zapoeo privatnu praksu u Sje
dinjenim Dravama:
Jung je bio u pokretu, duhovno i intelektualno, a posebno se poeo mijenjati njego
v odnos prema enama. Kad je Neptun okonao drugi tranzit preko njegove natalne Vene
re, Jung je u ali rekao Freudu daje preduvjet dobrog braka dozvola za nevjeru. Poetk
om godine Venera je prela u Djevicu a Toni Wolff, Djevica, postala je njegova pac
ijentica. Ona e mu postati ljubavnica i ostati druga ena do kraja njegova ivota... Ju
ng je nedvojbeno bio enskar, imao je vatreni Mars u promiskuitetnom Strijelcu, sl
atkorjeivu konjunkciju Merkura i Venere te Sunce u Lavu u 7. kui. Do 1911. ve su se
etiri ene natjecale za njegovu naklonost... a uz njegovo Sunce u kvadratu s Neptu
nom, strogo potivanje analitikih okvira nije mu bilo jaa strana.
Jedan od onih na vrhu toga novog, dvojbenog razvoja bio je Grant Le-wi, iznimno
popularan astrolog koji je predavao englesku knjievnost na Dartmouth Collegeu i n
a Sveuilitu North Dakota prije nego to je profesorsku kapu i talar zamijenio astrol
okim platem. U 1930-ima i '40-ima bio je pomoni urednik Horoscope Magazinea, presel
io se u Ari-zonu, osnovao vlastiti asopis koji je nazvao The Astrologer, napisao
dva romana - Zvijezda carstva i Bogovi stiu - kao i dvije uspjenice, Astrologija z
a milijune i Samo nebo zna. U njima je objasnio svoj vlastiti sistem tumaenja hor
oskopa, temeljen na izjednaavanju znaka i kue, te svoju iskljuivu uporabu tranzita
u predvianju buduih dogaaja. Takoer je razvio teoriju koja povratke Saturna (koji se
dogaaju prosjeno svakih dvadeset osam godina) dri sredinjim trenucima u ljudskom ivo
tu. Lewi je jednom primijetio, s odreenom pitagorejskom duhovitou, da vjeruje u ast
rologiju iz istog razloga iz kojeg drugi vjeruju u tablicu mnoenja - zato to funkc
ionira. Govorilo se daje namjerno odbijao izvaditi policu ivotnog osiguranja dok
nije vido da mu se blii kraj, a tada je, s etrdeset devet godina (unato naizgled sa
vrenom zdravlju), kupio policu, uplatio jednu premiju i umro.
275
BENSON BOBRICK
Lewijevo shvaanje astrologije pripadalo je svome vremenu. Glavna korist od horosko
pa, napisao je, jest njegova pomo pri otkrivanju sama sebe... Ovo je, medu ostalim,
Doba psihijatrije. U knjizi Samo nebo zna, objavljenoj 1937., pisao je o kombina
cijama Sunca i Mjeseca na vrlo prisan, brbljav nain koji je na neki nain odredio t
on dananjih savjetodavnih kolumni. Evo njegova opisa osobe koja je imala i Sunce
i Mjesec u Ovnu:
Vi pripadate pozitivnoj ili izvrnoj skupini... Nitko za vas ne bi mogao rei da ne
znate to vam je na umu. Zapravo, vjerojatnije je da bi za vas rekli da to i predo
bro znate, te da ste spremni izraziti sve to vam padne na um, jer neovisnost je i
zraena crta vae prirode - neovisnost u intelektualnim i materijalnim pitanjima. Vi
ste individualist, od poetka do kraja i zauvijek; vjerujete u sebe i svoju sposo
bnost da svladate sile neba i zemlje, ljudi i Boga, kako biste ostvarili cilj os
obne ambicije koji je tako jasno definiran u vaem umu kao daje ve ostvaren. Vjeroj
atno ste poneto netolerantni prema razliitim miljenjima drugih ljudi. Ne samo da ih
ne tolerirate ve ih vjerojatno i ne razumijete, jer razumijevanje nije vaa jaa str
ana. Ne zanimaju vas osobito tekoe drugih ljudi, premda, paradoksalno, od drugih l
judi redovito oekujete da sluaju o vaim tekoama koje nadugo prepriavate.
Ipak, nemojte oajavati, kae on, jer ova e vas kombinacija odvesti daleko, jednom kad
nadvladate usmjerenost na sebe koja je svojstvena vaoj prirodi i kad nauite biti
objektivni. Grant Lewi bio je nadaren, no takva besmislena uopavanja - od tako mal
o prema tako mnogo - postala su prilino uobiajena.
Lewijeva Astrologija za milijune, objavljena tri godine kasnije, sadri poglavlja:
Zato vjerujem u astrologiju, Vjena potraga: ljudsko traganje za samim sobom, Obrazac
ota: kako ga prikazuje astrologija u vitasferi, Sudbina ili slobodna volja? Odgovo
r astrologije, dva odjeljka o Snanim ljudima sudbine (s astrolokim portretima Lin-col
na, Woodrowa Wilsona, Hitlera, Mussolinija, Staljina i F. D. Roose-velta, medu i
nima); poglavlje o Samounitenju te lanke o planetima i njihovu znaenju u znakovima. S
tranica o Mjesecu poinje ovako: Dok poloaj Sunca u znaku odreuje koji motivi i nagon
i dominiraju vaim ivotom i uoljivi su, znak u kojem se nalazi Mjesec govori o eljama
vaeg srca, koje mogu a ne moraju biti izraene ili ostvarene u
276
SUDBONOSNO NEBO
vaem ivotu. Kad 'znate to hoete a ne moete to rei, onda je to Mjesec koji zna, a Sunce
ono koje to ne moe rei. 'Misli koje esto lee preduboko za suze'29 misli su vae Mjeseev
e prirode. Ekstaza bez rijei, nijema tuga, tajni san, ezoterina slika vas samih ko
ju ne moete prenijeti u svijet, ili koju svijet ne shvaa ili ne cijeni - sve je to
djelovanje Mjeseca u vaoj vitasferi.
Lewijev stil bio je nevjerojatno utjecajan, a njegov odjek nalazimo u veini otad
napisanih astrolokih knjiga. Evo opisa Sunca u Ribama iz jedne novije knjige: Ribe s
u vieslojne i viestruko nadarene. One su posljednji znak... intuitivne i matovite,
obdarene su uvidom u ljudsku prirodu, suosjeanjem i stavom 'drugi ispred mene.' R
ibe su empa-tian znak okrenut ljudima. Kao teoretski znak one pokazuju, hrane i i
zraavaju svoj ego kroz druge ljude. Doznajemo i da Ribe pobiru vibracije drugih, to m
oe biti mentalno i emocionalno iscrpljujue; trebaju samou, a ipak se boje biti same. P
onekad ele ugoditi drugima iz straha da ne budu odbaene. Mogu biti lijene, nejasne i
liene koncentracije; bit e ovisne o zamiljenim emocionalnim povredama, pa ipak dobro ob
razovane, samosvjesne i hrabre, mogu biti kreativne, umjetnike i stvaralake. U obav
eznom popisu Poznatih Riba okupljeni su uobiajeni osumnjienici: Elizabeth Tavlor, Alb
ert Ein-stein, Michelangelo, Frederic Chopin, Victor Hugo, Rudolf Nurejev, Georg
e Washington i John Steinbeck - nabrojeni tako da se itatelj --Riba moe okupati u n
jihovoj svjetlosti.
Neki su astrolozi jednakiji od drugih, naravno, a razliite niti tradicije uvijek
su se ispredale. Mundana astrologija, nesputana zakonskim propisima, takoer je pr
isvojila svoje prediktivno podruje. Nastavila je cvjetati, u i izvan novinskih ko
lumni, a nauk o kometima i eklipsama zadrao je svoje poasno mjesto. Na neki nain, sl
ubena astrologija - to jest astrologija kakvom se koriste javni ili dravni slubenici
- nikad nije posve izumrla. Otto von Bismarck i njegov glavni general Hel-muth
von Moltke navodno su se savjetovali s astrologom prije izbijanja Francusko-prus
kog rata. Njegov kasniji tok tako se dobro odvijao za
29
Stih Williama Wordswortha. (Nap. red.)
277
BENSON BOBRICK
njih da su, stigavi do Versaillesa, astrologu poslali pozamanu nagradu. Dravnik ne m
oe nita stvoriti sam, jednom je primijetio Bis-marck. On mora ekati i sluati sve dok n
e zauje kako Boji koraci odjekuju u dogaajima; tada skae i grabi skute njegove halje
. Nakon jo jednoga svog trijumfa ustvrdio je: Zadovoljan sam kad vidim kamo Gospodi
n eli ii a ja mogu stupati za njim. Godine 1904. japanski su astrolozi pomogli odre
diti vrijeme za vojne akcije koje su dovele do neoekivanog poraza Rusa u Rusko-ja
panskom ratu. Meu ostalim znamenjem (da se vratimo u prolost), komet koji se vidio
1704. poklopio se s raspadom Poljske i engleskim osvajanjem Gibraltara u ratu z
a panjolsko nasljedstvo. Komet iz 1807. poklopio se s Na-poleonovom invazijom na
Portugal, onaj iz 1812. s francuskom invazijom na Rusiju i ratom izmeu Sjedinjeni
h Drava i Britanije; onaj iz 1858. (Donatijev komet) s nevoljama u Kansasu koje s
u prethodile Graanskom ratu.
Astrolozi su bili zaokupljeni i znamenjem koje je dovelo do Prvoga svjetskog rat
a. Tijekom 1914. Sunce je slijedilo Marsa poput psa, dok se na Boi nisu spojili u
konjunkciji. Tom je dogaaju prethodila, etiri mjeseca ranije, Suneva pomrina 21. kol
ovoza, koja se dogodila u zadnjem dekanatu Lava, s velikom fiksnom zvijezdom Regu
lu-som na ramenu Lava koja, prema rijeima Katherine Craig, oznauje zastraujui aspekt z
a careve, kraljeve, prineve i autokracije. Prema tradiciji, pomrina utjee na one zem
lje iz kojih je potpuno ili djelomino vidljiva, a kad se dogodi u fiksnom znaku, po
gotovo kraljevskom, njen e uinak biti trajan na drave i dinastije na koje se odnosi
. Oni koji su konzultirali Raphaelovu knjiicu Mundana astrologija mogli su proitat
i, odreenije, da pomrina u zadnjem dekanatu Lava znai: Zatoenitvo, pljakanje i osvajanj
e gradova, haranje i skrnav-ljenje svetih mjesta... progonstvo, zatoenje ili uboj
stvo nekog kralja, ugledne osobe ili velikog vladara. Mnogo nezadovoljstva meu lj
udima. Pokreti vojski, borbe, vatre, groznice, boletine i oskudnost plodova zemlj
e.
U kolovozu 1914. sredinji put pomrine protezao se od Baltikog mora kroz Istonu Europ
u, azijski potkontinent, Perziju, Afriku i drave sjevernog Atlantika. Za trajanja
pomrine, Sunce se nalazilo na istome mjestu na kojem je bio Mars u trenutku prvo
g mladog mjeseca nakon ljetnog suncostaja 22. lipnja. Tada su se, 26. lipnja, Me
rkur,
278
SUDBONOSNO NEBO
Mjesec, Sunce i Jupiter pridruili Uranu u istom znaku. Craigova je to protumaila n
eobino rjeito:
Jednom ranije u povijesti slina planetarna konfiguracija uzburkala je izopaeni sta
ri Rim, a previranja su izronila na povrinu u likovima Sule, Marija i Katiline, u
ubojstvu Julija Cezara i propasti Rimske republike. Iz Rima, velikog srca civil
izacije, virus anarhije i pobune potekao je venama svijeta. Kult boga Mitre je s
kren, Azija se raspala, a od Grke je preivjelo samo njeno ime; panjolska, Britanija
i Galija poklonile su se Rimu; Egipat je doivio bitku kod Akcija a Izidine je svee
nike izdao hir bludnice. Tada su se previranja smirila, Marsov ciklus je proao i
uslijedilo je svjetlo... Poraz Britanije, Galije i panjolske otvorio je put novim
i jaim narodima; Rim je zablistao u Augustovo doba, a iz jednih jaslica u okovan
oj Judeji zasjalo je svjetlo koje e otkupiti svijet.
Astroloka predvianja u to doba bila su gotovo jedinstvena u nagovjetaju Kaiserova p
onienja i poraza, djelomino zato to su u njegovu horoskopu Mars i Saturn bili u kva
dratu. Pod istim aspektom, koji se oblikovao na nebu u kasno ljeto 1914., Kaiser
je zapoeo rat i time zapeatio svoj poraz.
Astrologija je odigrala ulogu meu glavnim snagama Drugoga svjetskog rata, Savezni
cima i silama Osovine. U 1930-im godinama postojalo je nekoliko ozbiljnih njemaki
h asopisa na tu temu, no Hitler ih je smjesta ukinuo im je doao na vlast. Heinrich
Himmler je to objasnio: Ne moemo dopustiti astrolozima da se bave svojim pozivom,
osim ako rade za nas. U nacionalsocijalistikoj dravi astrologija mora ostati privi
legium singulorum. Ona nije za mase.
Hitler je imao razloga biti oprezan. Godine 1923., ubrzo nakon to je doao na elo Na
cistike stranke, astrologinja gospoa Elsbeth Eber-tin, koja je ureivala popularni g
odinjak Ein Blick in die Zukunft (Pogled u budunost), javno ga je upozorila da u s
tudenome ne poduzima nita vano. U broju objavljenom u srpnju 1923. napisala je: ovjek
od akcije, roen 20. travnja 1889., koji u vrijeme roenja ima Sunce na 29. stupnju
Ovna [pogrijeila je za nekoliko stupnjeva], moe se suvie neopreznom akcijom izloiti
osobnoj opasnosti i vrlo lako bi mogao pokrenuti nezadrivu krizu. Njegove konstel
acije pokazuju da tog ovjeka treba uzeti vrlo ozbiljno; sueno mu je da u buduim bit
kama odigra ulogu Voe... [i] rtvuje se za njemaki narod. Nije bilo
279
BENSON BOBRICK
dvojbe da se to odnosi na Hitlera, no kad su njemu pokazali lanak izjavio je: Kakv
e veze sa mnom, zaboga, imaju ene i zvijezde? Dana 8. studenoga poduzeo je neuspje
li pu u munchenskoj pivnici, nakon ega je uhapen i zatvoren na devet mjeseci.
Godinama kasnije, 1939., nakon to je Hitler proglaen za kancelara, vicarski astrolo
g Karl Ernst Krafft (za kojeg se kae da je uspjeno predviao trendove u robnoj trgov
ini) u pismu od 2. studenoga upozorio je njemaki Glavni ured za dravnu sigurnost d
a e Hitlerov ivot tog mjeseca izmeu 7. i 10. biti u opasnosti zbog eksplozivnog mate
rijala. Igrom sudbine, tri mjeseca ranije vicarski je urar imenom George Elser poeo
mirno prikupljati razliit alat i opremu potrebnu za postavljanje tempirane bombe
u stup munchenske pivnice u koju se Hitler 8. studenoga svake godine vraao da ob
iljei svoj pu. Elser je doputovao u Munchen 5. kolovoza i zaposlio se kao drvodjel
ac u grupi radnika koji su renovirali pivnicu, te se primio posla. U svojoj kuti
ji s alatom imao je velik izbor blanja, ekia, kutomjera, kara za lim, klesarskog pr
ibora, pila, libela, karica, klijeta, drvenih tipaljki te nekoliko obinih i finih dr
venih turpija. Drugije komplet sadravao pedeset kilograma eksploziva, est satova,
izolirane ice i baterije od est volti, sve lijepo zapakirano u 180-milimetarsku mj
edenu artiljerijsku cijev koju je nekako nabavio. Iz noi u no vraao se skrivenim pr
olazom u zgradu, skrivao se na galeriji dok ne bi svi otili, a zatim radio uz slab
o svjetlo baterije prekrivene plavom maramicom. Paljivo je odvalio komadi buke sa st
upa, uloio finu stolarsku pilu u sitnu rupicu koju je prosvrdlao u uglu panela, t
e bi vrlo sporo, po tri ili etiri sata u komadu, buio tek nekoliko milimetara drva
. Konano je pomou ekia i builica prilagoenih svome zadatku uspio u stupu izdubiti uplji
nu potrebne veliine. Istovremeno je poeo sklapati dva petnaestodnevna alarma, meha
nizam okidaa, detonatore, punila, zupanike i poluge u bombu, koja se mogla tempira
ti 144 sata unaprijed. U noi 4. studenoga bomba je bila povezana icama i tempirana
na 8. studenoga u 9 i 20 uveer. Te je veeri Hitler stigao u pivnicu u 8 i 10, pop
eo se na pozornicu ispred stupa - ureenu velikom zastavom sa svastikom - i zapoeo
govor. Govor je trebao trajati barem sat i pol. No u 9 i 12 odjednom je zavrio, hi
tro nacistiki salutirao i napustio pivnicu. Osam minuta kasnije Elserova je bomba
eksplodirala, ubivi sve koji su se zatekli na pozornici.
280
SUDBONOSNO NEBO
Smjesta su uhitili Kraffta pod sumnjom za suuesnitvo u zavjeri, a zatim ga primora
li da radi za njemaku propagandnu mainu. To je nevoljko inio - i ivotom je platio sv
oju otvorenost. U meuvremenu, 1931. "VVinston Churchill poeo je koristiti usluge a
strologa Louisa de Wohla, koji je precizno predvidio izbijanje rata i invaziju na
Poljsku na veernjoj zabavi na kojoj je bio i lord Halifax. De Wohl je kasnije nap
isao: Bilo mi je jasno, kao i svakom prouavatelju astrologije koji je poznavao Hit
lerov horoskop, da e on pokrenuti svoj veliki napad na Zapad kad Jupiter stupi u
konjunkciju s njegovim Suncem, u svibnju 1940.
Kad su Britanci doznali za Krafftove usluge, pogreno su zakljuili da je on osobni
Hitlerov astrolog. De Wohl je bio upoznat s Krafftovim radnim metodama, a poznav
ao je i druge adepte koji su navodno bili u Hitlerovoj slubi. Tako su ga pozvali
ne samo da bi iznosio predvianja, ve da bi predvidio to e oni predvidjeti ili savjet
ovati. U svome prvom izvjetaju britanskome Ministarstvu obrane iz 1940. izjasnio
se sigurnim da Nijemci nee napasti Englesku ako Hitler bude sluao savjete svojih a
strologa. Kasnije, kad je Hitler saznao da neki astrolozi misle da e njegova inva
zija na Rusiju zavriti propau (poput Napoleonove), bio je toliko bijesan daje nekol
icinu dao ubiti. U meuvremenu je Ru-dolf Hess, po savjetu svoga osobnog astrologa
Ernsta Schulte-Strathau-sa, pobjegao malim avionom u kotsku, a prije nego rat za
vri gospoda Elsbeth Ebertin poginut e od saveznike bombe koja e izravno pogoditi nje
zinu kuu. Krafft e umrijeti na putu za Buchenwald.
Hitler je zapravo mrzio astrologe i gnuao se njihovih savjeta. Prema Hughu Trevor
-Roperu (u knjizi Hitler's Table Talk) na veeri 19. srpnja 1942. potuio se nekim g
eneralima kako je dovoljno da jednom pogode i sva e njihova pogrena predvianja biti
izbrisana.
U meuvremenu, u britanskome Ministarstvu obrane de Wohl je dodijeljen tajnom odje
lu Britanske obavjetajne slube nazvanom Uprava za politiko ratovanje, koja se speci
jalizirala za dezinformacijske kampanje. U stanovitom je smislu on bio prikladan
za taj posao jer je bio nedokuiva ponaanja, krokodilskih oiju i imao udan dar da pie
istovremeno objema rukama, piui unatrag lijevom rukom iste rijei koje je desnom pi
sao normalno. Jedan od njegovih uspjenih projekata bilo je tiskanje lanog njemakog
astrolokog magazina imenom Der Zenith, ijih je est brojeva tiskano u pravilnim razm
acima u 1942.- 43.
281
BENSON BOBR1CK
Svi su sadravali uznemirujua predvianja za Hitlera i njegove snage. Bili su datiran
i ranije nego to su tiskani, nakon nekih dogaaja, pa su se inili nevjerojatno tonim
i groirili uzbunu. Zenit je oito stigao i u ruke nekih lanova njemakoga Vrhovnog zap
ovjednitva. Kad su Britanci doznali da admiral Karl Donitz obraa pozornost na savj
ete iz prethodnog broja o nepovoljnim danima, raspaali su primjerke sa strateki odab
ranim datumima kako bi ga odgovorili od porinua podmornica dok su savezniki brodov
i na moru. itatelji su u broju od oujka 1943., na primjer, zamoljeni da razmotre tun
i sluaj podmornice 335. To je plovilo imalo dobar horoskop pri porinuu, no horosko
p njegova zapovjednika, kapetana-porunika H. Pelknera, bio je lo. Posljedica toga
bilo je potonue podmornice nakon etiri dana na moru - dne 3. kolovoza 1942. - kad
je tranzitni Mjesec bio u kvadratu sa Suncem i Plutonom u njegovu horoskopu. Napr
avljena je nova tablica s povoljnim i nepovoljnim danima za podmornike operacije.
Suvino je rei da u oujku 1942. nije bilo mnogo povoljnih dana za njemake patrole.
Medu drugim takvim projektima Uprave za politiko ratovanje bili su tiskanje lanih
kupona za opskrbu, uputa njemakim vojnicima kako izai iz vojske glumei bolest, lanak
a o rairenoj nevjeri njemakih ena te slinih stvari koje su trebale demoralizirati nj
emake trupe. Krivotvoreni dokumenti koristili su se i za irenje glasina o Hitlerovu
naruenom fizikom i mentalnom zdravlju. Jedan je takav dokument, primjerice, tvrdio
da Hitler zbog problema s prostatom uzima lijek na osnovi kokaina zvan Cvclofor
m, kao i velike koliine enskih hormona. Dokument daje naslutiti da su lijekovi izazv
ali manino stanje, zbog ega je Hitler donio niz katastrofalnih vojnih odluka, uklj
uujui otputanje dvadesetak vrhunskih generala kao i naglu odluku da osobno preuzme
zapovjednitvo na ruskom frontu.
Za to je vrijeme u ulozi saveznikog vidovnjaka de Wohl tono predvidio ishod mnogih
bitaka, ukljuujui i onu u El Alameinu 1942. (usporeujui horoskope Rommela i Montgom
ervja), a ak je i Joseph Go-ebbels oajavao nad mranim predvianjima koja su zatrpala
njegove izvjetaje. Napokon, u travnju 1945. Goebbels je iskopao dva horoskopa koj
i su tono predvidjeli pobjede i poraze koje je Reich doivio, no oni su isto tako p
redviali mir do kolovoza 1945. Odluio ih je pokazati Hitleru u kontekstu povijesno
g argumenta koji je iao u prilog nji-
282
SUDBONOSNO NEBO
hovu beznadnom sluaju. Kad je Prusija bila na rubu poraza na kraju Sedmogodinjeg r
ata, objasnio je, neoekivano je umrla ruska carica, pa je Prusija izbjegla svojoj
oiglednoj sudbini. Isto tako, rekao je Goebbels, dva horoskopa koja je prouio uka
zuju na slian ishod. Predstoji smrt glavnoga saveznikog vode, koja e preokrenuti to
k zbivanja. I doista, Roosevelt je ubrzo umro, pa je Goebbels telefonirao Hitler
u da mu kae kako se sve odvija upravo onako kao to su se nadali. Hitler se tome si
gurno udio, jer se ve povukao u betonski bunker koji e mu postati grob. Moj Fuhreru,
estitam vam, rekao je Goebbels. Roosevelt je mrtav. Zapisano je u zvijezdama da e s
e u drugoj polovici travnja za nas dogoditi preokret. Danas je petak, 13. travnj
a. Ovo je toka preokreta.
Zvijezde su bile u pravu, no Goebbels ih je krivo protumaio. Mir je doao u kolovoz
u, no stigao je sa Saveznicima.
Ispravno ili pogreno, veina astrologa danas prihvaa ulogu vanjskih planeta, medu ko
jima Uran (otkriven 1781.), Neptun (otkriven 1846.) i Pluton (otkriven 1930.) pr
edstavljaju silu ili princip nepredvidljivih ili revolucionarnih promjena, maglo
vito i okultno, odnosno oslobaanje strahovitih podzemnih moi. Od tih triju planet
Uran je najbolje prouen i kae se da i u materijalnim i u drutvenim pitanjima ukazuj
e na nasilne promjene, iznenadne dobitke i gubitke, impulzivne i neuraunljive pos
tupke i tako dalje. U mundanoj astrologiji za njegove se tranzite kae da ukazuju
na muna razdoblja. Neki je astrolog, retroaktivno razmatrajui astrologiju Drugoga
svjetskog rata, zapazio da se tranziti Urana poklapaju s nizom kriza u nacistikoj
dravi. Kao trenutak roenja te drave uzeo je 30. sijenja 1933. uli prije podne, kad
je Adolf Hitler postao kancelar. Uran je bio u kvadratu s Merkurom (od svibnja 1
935. do travnja 1936.) kad je Hitler zauzeo Austriju i okupirao Porajnje. Zatim
je bio u kvadratu sa Saturnom (od svibnja 1936. do svibnja 1940.) kad je napadnu
ta Poljska i kad je zapoeo Drugi svjetski rat. Tada je, tijekom 1940., Pluton doao
u opoziciju skupini planeta prema kojoj je Uran prethodno bio u kvadratu. Niz a
spekata nastavio je drati korak s dogaajima. S Plutonom u opoziciji Merkuru Hitler
je napao Rusiju, s Plutonom u opoziciji Satumu (od listopada 1942. do lipnja 19
45.) Hitlerove su snage pretrpjele niz katastrofalnih obrata na terenu.
283
BENSON BOBRICK
Sve nacije, znale to one ili ne, imaju svoj horoskop koji se temelji na trenutku
njihova osnutka, a neke su od njih, ukljuujui Tajland, Mian-mar (bivu Burmu) i ri L
anku (bivi Cejlon) namjerno osnovane u trenutku izabranom pomou astrologije. Dvana
est znakova zodijaka vidno su utisnuti na poleini izraelskoga slubenog dravnog peata
, a Izraelska tajna sluba (poznata kao Mossad) navodno koristi horoskop utemeljen
na datumu osnutka drave kako bi joj pomogao predvidjeti prijetnje po sigurnost d
rave. Pokojna indijska premijerka Indira Gandhi bila je sklona astrologiji i oigle
dno je unaprijed znala za opasnost od atentata. Theodore Roosevelt primio je na
znanje svoj horoskop - posebno opoziciju Mjeseca u sedmoj kui s Marsom u prvoj -
i stalno gaje imao na oku. Taj je horoskop bio reljefno izdubljen na drvenoj ploi k
oja je stajala na stolu u njegovoj radnoj sobi. Inauguracija Ronalda Reagana za
guvernera Kalifornije odrana je, iz strogo astro-lokih razloga, usred noi - u 12 i
16, da budemo precizni, kad je Jupiter bio visoko na nebu. Njegova idua kampanja
za Bijelu kuu voena je na slian nain. Prema rijeima Donalda Regana, predstojnika osob
lja predsjednika Reagana, Reagan je doslovno svaki vei potez ili odluku donosio pre
thodno je pretresavi s astrolozima, osobito vrijeme objave da e se ponovo kandidir
ati, invaziju na Grenadu, napad na Libiju i osjetljive pregovore o razoruanju koj
e je vodio s Mihailom Gorbaovim.
Nije sluajno da se takozvani dvadesetgodinji ciklus koji upravlja smru slubujuih amer
ikih predsjednika - Harrisona, Lincolna, Gar-fielda, McKinleva, Hardinga, Rooseve
lta i Kennedvja - odnosi samo na one koji su izabrani za vrijeme konjunkcije Sat
urna i Jupitera u zemljanim znakovima. U vrijeme kad se Kennedv natjecao za pred
sjednika, oigledna podudarnost bila je dovoljno publicirana da mu zaokupi panju. N
o odbacio ju je primjedbom da e on prvi prekinuti nesreu. Ta veza nije sluajna (za as
trologe), ve je objanjena utjecajem te konjunkcije na nacionalni horoskop, u kojem
su Jupiter i Saturn u kvadratu.
Reaganovo navodno oslanjanje na astrologiju pobudilo je rasprave, djelomice i za
to stoje prva dama njenu ulogu prikazala nevanom. No medu politikim vodama on sigu
rno nije bio jedini. U kolovozu 1944.
284
SUDBONOSNO NEBO
Charles de Gaulle sastao se u Toulonu s vojnim kapelmajstorom i astrologom Mauri
ceom Vassetom, i od tog se trenutka pa do kraja karijere s njime savjetovao. Fra
ngois Mitterand se pak sedam godina savjetovao s francuskom astrologinjom Elizab
eth Teissier, a u istom je razdoblju Boris Jeljcin odlazio po savjete u moskovsk
u Astroloku akademiju.
Teko je znati jesu li savjeti to su ih dobivali imali veu vrijednost. Zapisi su nap
rosto odve nejasni.
Neki dananji prouavatelji pokuali su astrologiju iskuati statistikim metodama u duhu
reformatora s kraja 17. stoljea koji su se nadali povezati astroloke podatke s kar
akternim osobinama. Prve statistike studije od ikakve vanosti nainjene su u Francus
koj pod vodstvom Paula Choisnarda, artiljerijskog asnika i inenjera s kraja 19. st
oljea, koji je tvrdio da su aspekti Sunca i Marsa istaknuti u horoskopima onih ko
ji su umrli nasilnom smru. Tvrdio je da aspekti Merkura i Mjeseca snano obiljeavaju
horoskope filozofa i vizionarskih umova te da se aspekti Sunca i Mjeseca istiu u
horoskopima kazalinih zvijezda. Pola stoljea kasnije, druga dva francuska znanstv
enika, Michel i Frangois Gauque-lin, povezani sa Sorbonneom, prikupili su tijeko
m dvadeset godina podatke o roenju tisua pojedinaca iz registara irom Europe i proui
li ugaone poloaje planeta s obzirom na karijeru. Sa statistikom uestalou prevelikom d
a bi bila sluajnost (zapravo ak 1.000.000:1), pokazalo se da sportski prvaci imaju
istaknut Mars - to znai na uzlazu (blizu ascendenta) ili na donjoj kulminaciji (b
lizu zenita), znanstvenici imaju istaknut Saturn, pisci Merkur i tako dalje. Te
su rezultate provjerili vrlo sumnjiavi belgijski znanstvenici, koji su potroili eti
ri godine u pokuaju diskreditacije rada svojih francuskih kolega. Na kraju su i n
jihovi podaci dali iste rezultate. Za to su vrijeme Gauquelinovi nastavili sa sv
ojim radom i naposljetku 1976. objavili rezultate svojih otkria u trinaest svezak
a. Ta otkria, ma koliko impozantna, manje su dokaz astrologije, a vie njihove para
digme.
Pa ipak, izuzetan procvat astrologije, sa svim njenim inovacijama, moda pokazuje
njenu protejsku raznolikost i snagu. Mogli bismo je isto tako smatrati, sa stano
vitim pravom, nekom vrstom udovita s glavom Hidre, bez dosljedne doktrine i bez ieg
a utvrenog od ega se
285
BENSON BOBRICK
ne bi mogla i udaljiti. Modem?, astrologija ukljuuje jungovsku psihologiju, kozmob
iologiju (tehniko prouavanje utjecaja svemira na pojedinca izraenog u njegovu kozmogr
amu), francusku simbolis-tiku kolu (prema kojoj je astroloki simbol jedino dostupno s
redstvo za izraavanje sloene emocionalne stvarnosti koja se ne moe jasno pojmiti), h
umanistiku astrologiju s naglaskom na analizu osobnosti, sideralnu astrologiju, h
eliocentrini zodijak, utjecaj pretpostavljene skupine jo neotkrivenih transneptuns
kih planeta, vibracije razliitih asteroida (poput Lilit, tamnog oblaka sitnih estica
praine koji navodno krui oko Zemlje poput drugog mjeseca). Tu su i novi vladari z
nakova - vanjski planeti (Uran vlada Vodenjakom, Neptun Ribama, a Pluton korpiono
m), teorija sredine, razne konfiguracije poput T-kvadrata (u kojem su dva planet
a u opoziciji a trei na njihovoj sredini), jodovi (u kojima su dva planeta u seks
tilu a trei u opoziciji spram njihova poluzbroja, tvorei s oba planeta kvinkunks),
veliki ili kozmiki kri (kojeg tvore etiri ili vie planeta i u kojem svaki planet uz
astopno tvori kvadrat s prethodnim planetom). Zatim su tu i novi, sporedni aspek
ti, poput seskvikvadrata (135 stupnjeva), polusekstila (30 stupnjeva), bikvintil
a (144 stupnja) i decila (36 stupnjeva).
Uslijedio je kaos, zajedno sa zbrkom iranske, indijske, vedske, as-teke, kineske
i ostale astroloke grade pomijeane s ezoterinim teozo-frjskim i New Age idejama. Iz
te su mjeavine takoer proizila proizvoljna pravila i reforme. U drevnom sistemu uv
ijek se postavljalo pitanje: koliko je jak planet u nekom znaku? U 19. stoljeu as
trolozi su se pomalo poeli baviti slobodnim asocijacijama i izjednaavati prirodu zna
ka s planetom koji njime vlada, to je posve razliit koncept a danas je prevladao.
Iz toga je proizilo ono to J. Lee Lehman zove iskrivljenim znaenjem planeta u dignit
etu i gubitak znaenja pet osnovnih digniteta: znaka, egzaltacije, tripliciteta, te
rminusa i faciesa. tovie, ona navodi da su zbog moderne prakse izjednaavanja planeta
, kue i znaka mnogi astrolozi ak izgubili sposobnost razlikovanja tih kategorija. N
adalje, tradicija smatra da svaki planet ima svoju vlastitu putanju. Alan Leo uv
eo je koncept da aspekti imaju putanje, to je neto sasvim drugo.
Moderna astrologija, koja se ravna prema modernoj psihologiji, smatra planete i
planete u znakovima vrstama energije ili ak simbolima energije, to moe biti tono. Meuti
m, to ima malo osnove u tradiciji, koja ima
286
SUDBONOSNO NEBO
razumljivu strukturu kojom upravljaju matematika pravila. Nasuprot tome, moderna
astrologija sklona je asocijacijama, vie je impresionistika i dri se pojma unutarnje
g ili subjektivnog neba. To doputa odreenu proizvoljnu irinu u analizi, tako da se ak i
prema njenim vlastitim pravilima rijetko kad moe iscrtati jasan psiholoki portret
.
Naravno, postoji mjesto, i uvijek je postojalo, za psiholoku astrologiju (ili ast
roloku psihologiju) koja identificira tipove i otkriva proturjeja ljudske osobnost
i u svoj njenoj raznolikosti, i to, mogli bismo ustvrditi, mnogo istananije i nij
ansiranije od sirovosti psihoanalize i njenih posve beskorisnih kategorija super
ega, ega i ida. Za to u tradiciji nalazimo obilatih potvrda, posebno medu onima
koji su pisali i prakticirali u doba renesanse, kad je roena ideja unutarnjeg ili p
odsvjesnog sebstva. Moemo je slijediti u razvoju Shakespeareovih drama, u kojima
se javlja unutarnji monolog, i u novim razmiljanjima renesansnih astrologa poput
Marsilija Ficina, koji je napisao: Ova nebeska tijela ne trebamo traiti izvan nas,
na nekom drugom mjestu; nebesa su u cijelosti u nama, gdje prebiva svjetlo ivota
i izvor neba. Valentin Wiegel u Teologiziranoj astrologiji, djelu iz 16. stoljea,
takoer iznosi ideju da su nebesa pri roenju objektivno zrcalo bia. Izreku da e mudar
ovjek vladati svojim zvijezdama, pie on, ne treba shvatiti samo u odnosu na vanjske
zvijezde na nebu ili nebeski svod iznad velikog svijeta, ve u odnosu na unutarnj
e zvijezde... Zvijezde nad kojima trebamo vladati ako elimo biti mudri, jesu sva
razmiljanja, nagaanja, pohlepe, sklonosti itd. koje se matom uzdiu iz naih srca... i
smjeraju uz pomo slobodne volje i razuma prema zadovoljstvima i zlouporabama. Nije
dan od njih nije, naravno, mislio da su same zvijezde psiholoki fenomeni ili proje
kcije, ve objektivni fenomeni utisnuti u nas.
Ako astrologija jo povremeno pokuava predvidjeti budunost, to, medu ostalim discipl
inama, ine i meteorologija, medicina i ekonomija. Meteorolog prognozira vrijeme (
ne uvijek tono) prije nego to se dogodilo, ekonomist (ne uvijek tono) ekonomske tre
ndove, lijenik (ne uvijek tono) tijek bolesti. Uspjenica Jess Stearn Vrijeme za ast
rologiju sadri sljedeu anegdotu:
287
BENSON BOBRICK
Bio je vedar lipanjski dan 1970. u sunanoj Kaliforniji. Kate Lyman je sjedila i p
ila na svom trijemu pod zrakama sunca te lijeno motrila svoj osobni horoskop, ka
d je iznenada poskoila. U progresivnom horoskopu ugledala je nadolazei aspekt koji
joj se inio nevjerojatnim dok je pogledavala mirne poumljene breuljke svoga dragog
Malibua.
A ondje su neumoljivo - u etvrtoj kui njezina horoskopa, kui doma, u znaku tuge i p
ropasti - ondje su Mars, koji predstavlja poare i nesree, i Saturn koji predstavlj
a ogranienja i gubitke, bili u tonoj ko-njunkciji, stapajui se na istom stupnju, to
je dodavalo snagu svemu onome to predstavljaju.
Kao revna prouavateljica astrologije... Kate Lyman nimalo nije dvojila o tome to z
nae Saturn i Mars zajedno u etvrtoj kui... Smjetaje odloila horoskop, ula u kuu, posegn
ula za telefonom i nazvala svoga osi-guravateljnog agenta. elim povisiti svoju pol
icu osiguranja protiv poara, rekla je.
Tri mjeseca kasnije, kad su plamenovi koje je donio suhi vjetar iz pustinje zahv
atili breuljke Malibua, gospoda Lyman je zgrabila svoje estogodinje blizance, malu
menaeriju maaka i nekoliko sitnica te pred plamenovima pobjegla autocestom uz paci
fiku obalu prema sigurnosti.
Kao to je predvidjela, opasnost je bila u njenoj etvrtoj kui, a ne u prvoj, to bi oz
naavalo nju osobno, ili u petoj, koja oznaava njezinu djecu. Njezin dom u prekrasn
om Sierra Retreatu u Malibuu s pogledom na Tihi ocean bio je sravnjen, sav njezi
n namjetaj i stvari unitene...
Zadravala je suze dok je pogledom prelazila ruevine koje su se jo uvijek dimile...
Zaputila se, uzdignute brade, po pougljenjene ostatke svoga ivota i plan za novi
dom koji e trebati - kao i dodatni novac od osiguranja to joj gaje osigurala odano
st astrologiji.
Aspekti koji su je uzbunili mogli su zapravo znaiti tota, no ne moemo nai zamjerku nj
ezinoj pretpostavci osobe upuene u astrologiju.
Gdje zavrava predvianje a poinje analiza? U staroj astrologiji oni su bili odijelje
ni samo pitanjem koje astrolog unosi u horoskop. Prokrusto-va postelja modernog
pristupa zamjenjuje jedno drugim, to se moe vidjeti u astralnim portretima u veini
horoskopa slavnih. Astroloke su ih knjige prepune. Pokojna princeza Diana bila je
vjena ljubimica, dok njezina iznenadna smrt nije zatekla struku. Otada se njezin
drastini kraj fleksibilno objanjava na stotine razliitih naina. Drugi je primjer Ad
olf Hitler, iji se esto psihologizirani horoskop, ako ga uzmemo za primjer, pokaza
o kao hrid na kojoj se nasukala veina modernih astrologa.
288
SUDBONOSNO NEBO
Poznat e ih po njihovim plodovima. Taje bibilijska izreka iznimno prikladna za razli
kovanje onih koji znaju to rade i onih koji to ne znaju. Jedan od adepata koji to
dokazuju s ubojitom otrinom je John Frawley, engleski astrolog koji je uinio mnog
o u oivljavanju starih uenja. U usporednom testu sposobnosti drevne i modeme tehni
ke da odredi to je vano u horoskopu - i to te vane stvari znae - pogledao je kako bi
kod svakog od njih moglo izgledati tumaenje Hitlerova horoskopa naslijepo.
Roen 20. travnja 1889., Hitler ima Vagu koja se uzdie. Sunce, Venera, Merkur i Mar
s su u Biku, Mjesec i Jupiter u Jarcu a Saturn u Lavu, visoko u desetoj kui. Od a
spekata, Satum je u dvostrukom kvadratu prema Veneri i Marsu. Tipini suvremeni vo
di, naglaava Frawley, kae nam daje ovjek roen s Vagom u ascendentu leerna, armantna i
ubazna osoba, diplomatina, spremna na suradnju i voljna uiniti sve za mir i sklad.
Inteligentna je ali sklona neodlunosti pa drugi lako utjeu na nju. Kad je Venera v
ladarica ascendenta te se nalazi u Biku i u sedmoj kui, osoba e biti ugodna, ljubaz
na, vjerna, cijenit e uglaeno ponaanje, volit e rasko, osobito dom, imat e ugodan glas
, dobar ukus, zanimat e je vrtlarenje, moe biti vrlo posesivna, no imat e problema u
bliskim vezama. Mjesec u Jarcu daje rezerviranu i opreznu narav... Ambiciju i sp
remnost na teak rad... Poriv za uspjehom, a budui daje u treoj kui pokazuje snano razmi
janje kojim upravljaju emocije, sklonost sanjarenju i osobu koja se brzo umara od
monotone rutine. Istovremeno, kvadrat Saturna i Venere ukazuje na enju za panjom i pot
ovanjem. I tako dalje. Ta smjesa osobina potom se, prema Frawleyevim rijeima, sint
etizira prema ukusu astrologa.
Tradicionalni astrolog, s druge strane (u ovom sluaju temeljei tumaenje naslijepo n
a Ptolemeju), najprije e odrediti temperament -tvar od koje je osoba sazdana. Taj t
emperament (odreen tradicionalnim metodama) pokazao se u ovom sluaju kolerinim, a ne z
emljanim kao to bi rekli moderni astrolozi (prema pukom brojanju planeta u znakovi
ma). Frawley se pita kako e taj kolerini temperament pronai svoj izraz? Snaan, dobro
smjeten Mars [najprikladniji da ga izrazi]... upuuje na to da osoba moe uspjeno uklj
uiti svoju narav u drutvo... Hitlerov Mars je, meutim [po dignitetu i aspektu] u st
ranom stanju. tovie, prema antisciju (drevnom matematikom izraunu koji daje... sjenu sv
akog planeta) Saturn pada tono na istu
289
BENSON BOBRICK
konjunkciju Venere i Marsa s kojom je u kvadratu. Satum, veliki male-fik, tako j
e njihovo sjenovito ja. Taj zlokobni razvoj pogoranje injenicom da
u Hitlerovu horoskopu nema snanog planeta... Jupiter je u padu, Mjesec i Mars su
slabi, Merkur i Sunce su peregrini. To je snaan pokazatelj izopaene naravi. ak je i
Venera, koja ima snagu time to je u svome znaku Bika, teko hendikepirana time to j
e retrogradna i u neposrednom dodiru s dvama zloudnim planetima, Marsom i Satumom
. Taj je dodir jo ozbiljniji jer su oba malefika slaba, a to su malefici slabiji,
to je njihov uinak gori. Sve se to dogaa u fiksnim znakovima, to daje trajnu bolest
. S veinom planeta iznad horizonta (horizontalne osi horoskopa) i u ugaonim kuama,
bolest e pronai izlaz u svijet: da su planeti ostali skriveni ispod horizonta, Hi
tler bi proveo svoj ivot s groznim mislima a ne bi ih ostvario... [No] sa svim ti
m teko oteenim planetima, ishod nije tako povoljan. Ptolemej sugerira da u takvim s
luajevima nastaju lopovi, gusari, preljubnici, ljudi koji se potinjavaju sramotnim
postupcima (sjetimo se Hitlerovih seksualnih sklonosti), uzimaju neasnu dobit, be
zbonici, bez srca, uvredljivi, prepredenjaci, kradljivci, krivokletnici, ubojice,
trovai, pljakai crkava i grobova, i potpuni izopaenjaci. Sve e se to pokazati kroz de
generirano kolerini temperament. Osjeamo da nam je Ptolemej dao neto bliu sliku osob
e od miroljubiva vrtlara to ga je stvorilo moderno tumaenje naslijepo - to nije loe
za nekoga tko je pisao gotovo 2000 godina prije Hitlerova roenja.
Nauk o fiksnim zvijezdama ptolemejske tradicije popunit e portret. Sunce, Mjesec
i zenit (ili vrhunac karijere) Hitlerova horoskopa, pie Frawley, u konjunkciji su
sa zloudnim fiksnim zvijezdama. One su povezane s gomilanjem leeva, razaranjem vatr
om i ratom, beskrupuloznim porazom i nasilnom smru. Ukratko, moderni astrolozi daju
nam zemljanu, vedru duu, ambicioznu i s potrebom da ugodi gomili. Ptolemej nam d
aje potpuno izopaenu osobu ija e karijera voditi masovnom pokolju, gomilanju leeva, bes
krupuloznom porazu i nasilnoj smrti.
Pogledamo li vanjske planete, vidjet emo daje Uran u konjunkciji s Hitlerovim asc
endentom u opoziciji Merkuru, to ukazuje na nasilno histerinu narav i nepostojan u
m.
290
Trinaesto poglavlje
Na dan 21. svibnja 2000. Saturnje uao u konjunkciju s Jupiterom, to prema starosta
vnom gleditu nekih astrologa znai da e se svijet promijeniti. Predvianja o tome to bi
to moglo znaiti bila su zlokobna od samog poetka jer se Saturn takoer pribliavao ko
njunkciji s Aldeba-ranom, fiksnom zvijezdom koja je poznata kao uzronik gladi, ra
zaranja i rata. Taje konjunkcija poela djelovati 2002. godine, ponavljajui nebeski
aspekt koji se posljednji put podudario s Prvim svjetskim ratom 1914. - 18. Bro
jni astrolozi predvidjeli su prije desetak ili vie godina da e se idui svjetski rat
voditi izmeu Zapada i islamskog svijeta. A to bi se i moglo dogoditi.
Kardinalni dogaaj u tom sukobu dosad je nedvojbeno samoubilaki napad na Ameriku 11
. rujna 2001. pod vodstvom Osame bin Ladena, bogatog saudijskog fundamentalista
koji nesmiljeno mrzi Sjedinjene Drave. Retroaktivno, taj je sukob podvrgnut brojn
im pouzdanim analizama. Mjesec dana nakon dogaaja zabiljeeno je u Today's Astrolo-
geru (od 16. listopada 2001.) da se 1. srpnja 2000. dogodila iznimno mona pomrina S
unca tono u konjunkciji s Marsom koji je bio u svom padu u Raku, a kojim vlada Mje
sec. Pomrina je trajala dva sata i pedeset jednu minutu, to je (tradicionalno) uka
zivalo na to da e se njen uinak osjeati dvije godine i deset mjeseci. Mjesec je u t
om trenutku bio na perigeju ili u najbliem poloaju u odnosu na Zemlju, a budui da o
n openito upravlja javnou, u mundanoj astrologiji nje-
291
BENSON BOBRICK
gova konjunkcija s Marsom znai nasilje i rat. Budui da se pomrina takoer dogodila u
devetoj kui inozemnih poslova, s aktiviranim Marsom, bilo je vjerojatno da e prije
isteka te dvije godine i deset mjeseci Sjedinjene Drave doivjeti napad izvana, a s
ame napasti strane zemlje i sile. I to se, naravno, dogodilo. Teroristiki agenti A
l-Qaede prekomorskog podrijetla napali su teritorij Sjedinjenih Drava. Sjedinjene
su Drave pak napale Afganistan, a u travnju 2003. napale i okupirale Irak, a sve
to u vremenskom okviru odreenom duljinom trajanja pomrine.
U istom broju Toda/s Astrologera, u drugom lanku pie:
Svi dobroudni Merkurovi aspekti pokazuju uspjeh teroristikih napada. Na zrane letov
e ukazuje Merkur u konjunkciji s ascendentom u zranom znaku. Merkur se nalazi u d
vanaestoj kui skrivenih neprijatelja. Takoer vlada devetom kuom putovanja i stranac
a. Mjesec je u Blizancima u devetoj kui, u opoziciji Marsu u Jarcu u treoj kui krat
kih putovanja, pri emu Mars vlada sedmom kuom otvorenih neprijatelja. Sunce je u k
onjunkciji s natalnim zenitom Sjedinjenih Drava. Saturn je u osmoj kui u Blizancim
a i ukazuje na smrt iz zraka. injenica daje tranzitni Merkur vladar natalne sedme
kue i u razdvajajuoj konjunkciji sa Saturnom u desetoj kui, otkriva namjeru neprij
atelja da iz zraka uniti vladu i predsjednika (Djevica vlada desetom kuom).
Bez obzira na to iji se horoskop za 4. srpnja prihvati - uz Siblvjev postoje i dr
ugi za razliita vremena toga dana - tranziti 11. rujna 2001. za nacionalni horosk
op pokazuju tri vrlo znaajna aspekta: tranzitni Saturn u konjunkciji s Marsom i Ur
anom, eksplozivno nasilje i frustracija; tranzitni Pluton u opoziciji Marsu koji
sve to naglaava, i tranzitni Uran u konjunkciji s Mjesecom. Mjeseev aspekt ukazuje
na emocionalni ok stanovnika zemlje. Budui da Mjesec vlada i horoskopom grada New Y
orka (koji je osnovan kao New Amsterdam 16. svibnja 1626. u 8 i 52 ujutro, na 74
. stupnju zapadne duine te na 40 stupnjeva i 43 minute sjeverne irine) u kojem se
uzdie Rak, taj moni tranzit donosi neoekivano emocionalno previranje i razdor.
Sve se to ini uvjerljivim i domiljatim. Pogotovo nakon to se dogodilo. Retroaktivno
, sve se moe smisleno uklopiti.
to se tie predvianja, ini se da je jedan astrolog tono znao o emu se radi. Uenje Sinedr
ija (ili Vijea idovskih starjeina) iz drevnih vre-
292
SUDBONOSNO NEBO
mena kae nam da astrolog moe prema svojim izraunima odrediti pod kojim e planetom, u
kojem mjesecu i na koji tono odreen dan narod pretrpjeti napad. Za takve astrologe,
ako postoje, moe se rei da su rijetki, no ini se da oni malobrojni koji prihvaaju t
radicionalne (matematiki stroge i zahtjevne) tehnike to su ih njegovali Grci i Ara
pi, a u svom radu saeli Guido Bonatti, Girolamo Cardano, William Lilly i drugi, d
oista kadri pogoditi, barem povremeno. Dogodilo se da je astrolog Robert Zoller,
latinist, strunjak za srednji vijek i (za sluaj prikladno) specijalist za arapsku
astrologiju, posve jasno vidio dolazak napada 11. rujna. Njegovo se predvianje r
azvijalo kroz niz prognoza, od kojih je svaka bila otrije fokusirana od prethodne
. U svome Nuntiusu, mjesenom biltenu od etiri stranice posveenom predvianjima iz mun-
dane astrologije i kratkim lancima o srednjovjekovnoj filozofiji i modemom okulti
zmu, u broju iz srpnja 1999. napisao je: Ako se Sjedinjene Drave ne prestanu nekomp
etentno ponaati, izazvat e pustoenje avanturista poput Osame bin Ladena, Saddama Hu
sseina, Slobo-dana Miloevia [koji jo nije bio svrgnut s vlasti] i drugih. Ovo je po
ziv na buenje. Na kocki su na nain ivota i nae kulturne vrijednosti (i nai ivoti). Opa
osti su, kako ih je on protumaio, bile naznaene nadolazeom pomrinom Sunca koja se do
godila 11. kolovoza 1999. i koja e, prema ptolemejskim principima, s obzirom na s
voje uinke trajati oko dvije i pol godine. Godinu dana kasnije, u Nuntiusu iz kol
ovoza 2000. napisao je: Prisutna je sve vea prijetnja graanima Sjedinjenih Drava, a
pogotovo onima na Istonoj obali. A sljedeeg mjeseca: Ponovno skreem pozornost na rast
uu prijetnju od islamskog terorizma koja e se osjetiti na tlu Sjedinjenih Drava. Ra
zdoblje najvee opasnosti je rujan 2001.... Pratim islamski terorizam koji je ukor
ijenjen u islamskom fundamentalizmu i usmjerenje na obinog graanina koji obavlja s
vakodnevne poslove u naim gradovima. Razaranje i gubitak ivota sve e nas okirati, [d
odan kurziv] Ponavljam svoje upozorenje sad ve trei put: ako Sjedinjene Drave ne os
tanu budne, bit e uhvaene nespremne i uzdrmane do same sri. Bit e to ratni in, no sas
vim drugaiji od svih dosadanjih u naoj povijesti. Naa kultura, nain ivota i sami ivoti
su u opasnosti. U post scriptumu napomenuo je da e u rujnu 2001. posljedino i burza
doivjeti velike poremeaje nakon kojih e uslijediti strmoglavi pad. To je predvianje i
zneseno, naravno, tono godinu dana prije nego to se dogodio napad na Sjedinjene Dra
ve.
293
BENSON BOBRICK
Reklo bi se daje priprost ali sposoban astroloki uenjak zadubljen u nekoliko indik
ativnih horoskopa - koristei metode mundanog predvianja Ptolemeja, Masha'allaha, A
bu Ma'shara i Bonattija - znao vie o tome to e se tog dana dogoditi od svih obavjeta
jnih strunjaka u FBI-u i CIA-i zajedno.
Moda se ipak, nakon svega, tradicionalna astrologija moe primijeniti na nae vrijeme.
Moda nije neumjesno istaknuti da su Sjedinjene Drave odabrale oujak 2003. za napad
na Irak, kad je Saturn (veliki malefik) bio u ko-njunkciji s Marsom u sedmoj kui
(otvorenih neprijatelja) u nacionalnom horoskopu. Oba su pak bila u konjunkciji
ili zdrueni s dvostrukom fiksnom zvijezdom znanom kao El Nath - od Al Natih, to u ar
apskom znai Onaj koji udara - na vrhu Bikova Sjevernog Roga. Ta znaajna trostruka ko
njunkcija oznaavala je opasnu vojnu situaciju i odlunu silu. Mars je, k tome, bio
egzaltiran u Jarcu (to se moe smatrati dobrim za kampanju prepasti i strave), ali be
z ijednog dobrog aspekta s Jupiterom ili Venerom da ga smire. Otuda bi astrolog mo
gao rei - razvuen rat. Merkur, vladar sedme kue (vanjskih poslova) takoer je bio u R
ibama (u svom padu), u aspektu s Caput Algolom, fiksnom zvijezdom koja znai obezg
lavljenost - to moe pomoi objasniti zato je kampanja zapoela gromoglasno najavljivani
m a na brzinu organiziranim napadom obezglavljenja na iraki reim (kako ga je sam Pen
tagon hvalisavo nazvao), i zato su strani prizori odrubljiva-nja glave otada posta
li istaknuto obiljeje rata.
Nadalje, nasuprot Antaresu, jednoj od etiri Kraljevske zvijezde Perzije, znanoj k
ao uvar Zapada, stoji drugi Nebeski uvar, najsjajnija zvijezda u zvijeu Bika, Aldebara
od arapske rijei koja znai slijedei jer slijedi iza Plejada. Ptolemej je prije dvije
tisue godina zapisao da bilo koji aspekt izmeu Aldebarana i Marsa znai vojnu akcij
u bremenitu opasnou. Oni su bili u opoziciji, s Marsom u egzaktnoj konjunkciji s A
ntaresom 31. sijenja 2003. kad je, kako nam je reeno, Bushova administracija donij
ela odluku da krene u rat.
Trenutak nije bio najbolji. Astrolog bi se mogao pitati (s Chaucerom u Odvjetniko
voj prii): Astrologa zar nema Rim ti grad? / Zar nisi bolji as izabrat znao?30
30 Chaucer, Canterburyjske prie, preveo Luko Paljetak, Znanje, Zagreb, 1986.
294
SUDBONOSNO NEBO
Na nesreu, horoskop predsjednika Georgea W. Busha bio je, ini se, u skladu sa stran
im dogaajima. Kad padne na monu fiksnu zvijezdu, ascendent moe osjetno utjecati na
sudbinu osobe. Ascendent Sal-vadora Dalija bio je na fiksnoj zvijezdi Propusu, k
oja daje istaknutost, Freudov na Poluksu, koji daje istanan um, Einsteinov na Sir
ijusu, koji daje ast i slavu, Bushov na Prezepi, jednoj od najzloudnijih skupina f
iksnih zvijezda na nebu. Ve smo se s njome susreli. Kad je Marsove i Mjeseeve narav
i, uzrokuje avanturizam, drskost, obijest, brutalnost i sramotu. Povezuje se i sa
sljepilom (fizikim i drugim), pa ukazuje na osobu koja ne moe jasno sagledati pos
ljedice svoga djelovanja. To ne znai da predsjednik nije, na neki nain, osobno ugod
an ovjek ili ak dobronamjeran, koliko god bio sirov (Prezepa i sirovost su ne-raskidi
vo povezani). To znai, astroloki gledano, da tei sijanju uasa. Postoji nada u konjun
kciji njegovog Sunca s Kanopusom (bijelom zvijezdom u jednom od Argusovih vesala
), koja donosi pobonost i konzervativnost s potencijalom za pretvaranje zla u dobro.
S druge strane, njegov Mjesec je u konjunkciji sa Seginusom (malom zvijezdom smj
etenom na lijevom ramenu Volara), koja daje nezakonita promaknua za kojima esto slij
ede propast i sramota. Ili bi barem tako mogao rei astrolog. Ja nisam jedan od nji
h, a ovo nisu moje proizvoljne procjene ve ptolemejski nauk. Vrijeme vlada vladari
ma, vladari vladaju ljudima, rekao je Cardano. Potrai svretak vremena: Povijest e ispr
iati svoju priu.
Taje pria, u odreenom smislu, ve zapisana. Evo politikog predvianja nastalog u oujku 2
004. na horami nain, za ishod predsjednike utrke izmeu Johna Kerrvja i Busha. Pitan
je je autor, kao eksperiment, 17. oujka (kad je Kerry bio izjednaen ili u neznatno
j prednosti po broju glasova) postavio astrologu u kotskoj koji je bio struno kolov
an u tradicionalnim tehnikama. Horoskop je postavljen za 8 i 33 ujutro po Greenw
ichu, pa je ascendent bio na 12 stupnjeva i 19 minuta Blizanaca, sa strukturom k
oja daje sljedee: Bush, koji je bio na predsjednikom poloaju, oznaen je desetom kuom;
Kerry, kao izaziva i stranka izvan vlasti, oznaen je etvrtom. Druga kua oznaava ekon
omiju, sedma vanjske poslove. (Ovo je sve prema pravilima.) Budui da je znak na v
rhu desete kue bio Jarac, Bush osobno je u horoskopu prikazan Saturnom (koji vlad
a tim znakom). Na vrhu etvrte je Rak, pa je Kerry predstavljen Mjesecom. Astrolog
je ovdje ci-
295
BENSON BOBRICK
tirao Bonattijev aforizam: Saturn dobiva kraljevstva ili prevlast radom, prijevar
om i podlou. U svakom sluaju, tako kae tradicija.
Na prvi pogled inilo se da horoskop oznaava kraj mandata, to je izgledalo dobro za
Kerrvja, jer su vrhovi desete i etvrte kue bili na posljednjim stupnjevima znakova
. No nakon Jarca slijedi Vodenjak -kojim takoer tradicionalno vlada Saturn - pa vl
adar ostaje isti. To je samo po sebi ukazivalo na to da e Bush ostati na vlasti. N
adalje, Mjesec (Kerry) je bio slab ili peregrin (to jest u neodreenom stanju), premda
je i Bushevom Saturnu nedostajalo snage (jer je bio u Raku, znaku svoje slabosti)
. To je pokazivalo daje nekompetentan (ponovno navodim rijei astrologa prema tradic
ionalnom tumaenju), a Mjesec (koji u horarnom horoskopu takoer oznaava javnost) je bi
o pod dominacijom Saturna jer se nalazio u Vodenjaku, znaku tog planeta. Dakle,
Bush e osvojiti glasove javnosti. Dogodilo se da su dva suparnika planeta bila smj
etena svaki u znaku kojim onaj drugi vlada, pa su tako bili povezani uzajamnom rec
epcijom. To je znailo openitu izjednaenost u nadmetanju i pokazivalo da Busha brine K
erry, dok Kerry uope nije bio siguran da e pobijediti. Horoskop je usto pokazivao da e
se u kampanji koristiti taktika ocrnjivanja, da e utrka biti izjednaena, ali e Bus
h ipak pobijediti zbog terorizma i stabilne ekonomije - to pokazuje Saturn u drug
oj kui (ekonomija) u sekstilu s Jupiterom u sedmoj (vanjski poslovi). Presuda je
zatim potvrena usporedbom horoskopa solarnog povratka za njih dvojicu. Kerrvjev n
ije ukazivao ni na to povezano s trijumfom; Busha je pak, ini se, pratila srea. Mar
s u njegovu solarnom povratku padao je tono na njegov natalni ascendent, ali i (sn
aan znak pobjede) vladao desetom kuom oba horoskopa. inilo se da nikako ne moe izgubi
ti.
Veina je modernih astrologa, ne sluajno, predviala Kerrvjev trijumf temeljen na povolj
nim tranzitima. Pa ipak, ma kako to eljeli objasniti, sve stoje predvidio tradicion
alni astrologu oujku, sedam i pol mjeseci prije izbora, bilo je tono.
Jednom su Aldousa Huxleyja upitali to bi moderni znanstvenici rekli kad bi neki n
jihov istaknuti lan objavio da vjeruje u astrologiju. Odgovorio je: Rekli bi, 'evo
velikog znanstvenika s manom.' Iznimno
296
SUDBONOSNO NEBO
popularni astronom Carl Sagan smatrao je astrologiju beskorisnom, no ipak je odb
io staviti potpis na proglas protiv astrologije koji su potpisala 192 znanstveni
ka, ukljuujui devetnaest dobitnika Nobelove nagrade, a koji se pojavio u asopisu Hu
manist u broju od rujna/listopada 1975. U pismu uredniku je objasnio:
Ne mogu poduprijeti priopenje pod naslovom 'Prigovori astrologiji', ne zato to mis
lim da astrologija ima ikakvu vrijednost, ve zato to sam osjetio i jo osjeam autorit
aran ton te izjave. Bit nije u tome daje porijeklo astrologije zastrto praznovje
rjem. Isto vrijedi i za kemiju, medicinu i astronomiju, da ih navedem samo nekol
iko. Raspravljati o psiholokoj motivaciji onih koji vjeruju u astrologiju ini mi s
e posve sporednim u procjeni njene valjanosti. To to nam je nezamisliv mehanizam
po kojemu bi astrologija djelovala vano je, ali neuvjerljivo. Nije bio poznat ni
mehanizam djelovanja kojim bi se moglo protumaiti razdvajanje kontinenata kad je
svoju teoriju o tome iznio [Alfred] Wegener. Ipak, vidimo daje Wegener bio u pra
vu, a oni koji su prigovarali zbog nepoznatog mehanizma bili su u krivu.
U astrolokoj praksi neka su se predvianja obistinila, a neka nisu. Jacques Gaffare
l, astrolog jednog od najlukavijih francuskih dravnika, kardinala Richelieua, naz
vao ju je rukopisom na nebeskom zidu, a Louis de Wohl je opreznije primijetio: Astr
ologija nije proricanje. Ona se bavi tenjama, a ne izvjesnostima. Ima vrlo veliku
mogunost pogreke - ali djeluje. Slino je napisala Evangeline Adams: Horoskop ne dono
si presudu... on daje upozorenje., ali je dodala: Astrologija mora biti u pravu. N
e moe biti priziva protiv Beskonanog. O njenoj se vjerodostojnosti u svakom sluaju m
oe raspravljati. Kao to je sir Isaac Newton navodno jednom rekao Edmundu Hallevju
koji je usputnom primjedbom omalovaio astrologiju: Ja sam, sire, prouavao astrologi
ju, a vi niste. Pria je moda i izmiljena, ali je u sri istinita.
Vidovitosti je zacijelo bilo poprilino, kao to smo vidjeli. U Stogodinjem ratu izmeu
Francuske i Engleske, francuski su astrolozi tono predvidjeli ishod bitke kod Cr
ecvja 1346. godine, zarobljavanje francuskoga kralja Ivana II u bitci kod Poitie
rsa 18. rujna 1356. i njegovo oslobaanja iz ruku Engleza etiri godine kasnije, smr
t Edvarda, Crnog princa, 1376. i svrgnue Rikarda II 1399. godine. Engleski biskup
sv. Andrewsa je 1552. konzultirao slavnog astrologa i matematiara Giro-lama Card
ana u vezi s tekom boleu, a nakon to je izradio biskupov
297
BENSON BOBRICK
horoskop (koji je dao tonu dijagnozu i lijeenje) Cardano je otiao s rijeima Mogao sam
vas izlijeiti od bolesti, no ne mogu promijeniti vau sudbinu, niti sprijeiti da va
s objese. Osamnaest godina kasnije regentica kotske optuila gaje za izdaju i dala o
bjesiti na vratima svoje palae. Johannes Kepler tono je predvidio smrt svoga pokro
vitelja grofa Albrechta V/allensteina potkraj veljae/poetkom oujka 1634. (horoskop
za to predvianje je sauvan). William Lilly, najznamenitiji engleski astrolog, pred
vidio je 1648. priblian dan izbijanja Velikog poara 1666. Lillvje ovako protumaio h
oroskop koji je 1647. izradio za Karla I: Luna je s Antaresom, nasilnom fiksnom z
vijezdom za koju se kae da znai nasilnu smrt, a Mars se pribliava Caput Algolu, za
koji se govori da znai obezglavljivanje. Dvije godine kasnije kraljeva je glava pa
la na panju. Neki je njemaki astrolog u broju Berliner Aus-kunftbogena iz prosinc
a 1958. tono predvidio smrt pape Ivana XXIII 1963. godine - kada e, objasnio je, M
ars doi u opoziciju prema Sa-turnu i Uranu u papinom horoskopu, a Pluton e biti u
kvadratu s njegovim Suncem.
Kako god se odnosili spram drai tog umijea, astrolog, napokon, moe rei da stoji u dr
utvu Brahea, Galilea, Keplera i Newtona u astronomiji, Dantea, Chaucera, Shakespe
area, Drvdena, Goethea i Bvrona u knjievnosti, Platona i Ficina u filozofiji, Tom
e Akvinskog i Bonaventu-re u teologiji, J. P. Morgana i raznih drugih taj kuna u
financijama, kraljice Elizabete, Charlesa de Gaullea i Ronalda Reagana u politi
ci, Botti-cellija, Tintoretta, Albrechta Durera i Hieronvmusa Boscha u slikarstv
u, Carla Junga u psihologiji, Aleksandra Velikog, Darija od Perzije, Ha-driana,
al-Rashida, Lorenza de'Medicija i brojnih drugih generala i osvajaa u ratu. To je
zastrauju popis.
Niz promjena u povijesti znanosti pomogle su astrologiji da se donekle vrati na
prijanji poloaj. Nova fizika predstavlja znaajan izazov uenju znanstvenog materijalizm
a; drutvene znanosti nanovo su istaknule ljudsko ponaanje kao prikladan predmet is
traivanja; psihoanaliza je ukazala na skrivene, okultne sile u strukturi ljudske ps
ihe koje vode ljudsko ponaanje neovisno o svjesnoj volji; a moda je najvaniji razvo
j genetike, koja je poela opisivati, na polu-deterministiki nain, bioloku kartu ili
otisak s kojim smo roeni. Njena analogija s astrologijom pokazala se zaudno preciz
nom. Nedavna statistika istraivanja pokazala su da se'astroloki obrasci u horoskopi
ma roditelja
298
SUDBONOSNO NEBO
esto ponavljaju u horoskopima njihovih potomaka, s uestalou koja slijedi Mendelov ob
razac nasljednih osobina. Ukratko, kao to je in-zistirao Kepler: Dijete koje se sp
rema ui u svijet vodi tajni razgovor s planetarnim bogovima, te se ini da iskazuje
nasljednu sklonost da se rodi u istim kozmikim uvjetima koji su prevladali pri roe
nju njegovih roditelja.
Analogija je, k tome, astroloki potkrijepljena fenomenom astralnih blizanaca. Jedan
takav sluaj dogodio se izmeu engleskog podanika i njegova kralja. Na dan 4. lipnj
a 1738. u upi St. Martins-in-the-Field, rodila su se dva djeaka u razmaku manjem o
d minute. Jedan je bio "VVilliam Frederick, kasnije okrunjen kao engleski kralj
Juraj III, a drugi James Hemmings, sin trgovca eljeznom robom. Posve razdvojeni s
taleom, a ipak povezani paralelnom sudbinom, ta su dvojica ivjela svaki u svojoj d
rutvenoj sferi prema proglasu svojih zvijezda. U listopadu 1760., kad je Juraj II
I naslijedio oca na prijestolju, time ispunjavajui svrhu svoga roenja, Hemmings je
preuzeo oev posao. Obojica su se oenila 8. rujna 1761. i imali su isti broj djece
(ak, zaudo, i isti broj sinova i keri), doivjeli su iste nezgode, bolovali od istih
bolesti i umrli u razmaku manjem od jednog sata, u subotu, 29. sijenja 1820. god
ine.
Druga poznata pria o kraljeviu i prosjaku spojila je dimnjaara i princa od Walesa (
kasnije kralja Jurja IV). E. Oakes-Smith u knjizi Zemlja sjena, Hiti Vidovnjak (
1852.) pie:
O karijeri princa od Walesa nije potrebno govoriti - njegove mane, njegove ludos
ti i njegova krivokletstva bila su kraljevska, a njegov drug, dimnjaar, nije nima
lo zaostajao za njim. Metla i etka jednako su loe pristajale rukama jednoga kao ezl
o rukama drugoga. Dimnjaarevi roditelji, umorni i posramljeni zbog njegove razuzd
anosti, napokon su sina uspjeli zaposliti kao svjeara. Istog dana Jurju IV odobri
li su kraljevsku rentu, i njih su dvojica zapoeli razdvojene ali slino zloglasne iv
ote kockara, preljubnika i rasipnika - no na posve razliitim financijskim i drutve
nim razinama. Puanin je nabavio staju magaraca i vodio je najbolje utrke magaraca
u to doba. Juraj IV drao je rasne ponije i vodio najbolje konjske trke u zemlji.
Jednog je dana princa Jurja magarac udario u bedro, a Jurja IV konj je udario u r
ebra. Obojica su bili ozlijeeni i onesposobljeni na jednako dugo razdoblje. Kad j
e princ od Walesa izgubio sve i bankrotirao, to se dogodilo i pukom princu. A kad j
e kraljev-
299
BENSON BOBRICK
ski prodava konja prodao sve kraljeve konje, bivi dimnjaar je pod drabenim ekiem izgub
io svoje magarce.
Kako je gore, tako je i dolje - a, ini se, i unutra. Biblijska ideja daje ovjek st
voren na sliku i priliku Boju (to je dobar judeokranski nauk) nije nita drugo nego ve
rzija jo starijega shvaanja prema kojemu je ovjek mikrokozmos ili minijaturna slika
kozmosa, po kojoj se otkriva mo Boja. Jer, i sam nebeski obrazac je slika Boga.
U podruju predvianja - kao to govore sva sveta uenja - moemo rei da su mu poznate sve
stvari. U njegovu vjenom umu, prolost, sadanjost i budunost tvore neprekinuti krug.
U tom smislu sudbina i slobodna volja nisu nespojive, jer Bog unaprijed zna ne s
amo sve stvari koje su nam suene ve i svaku nau slobodnu odluku. Po tom znanju unapri
jed, budunost ve postoji i zapravo se u njegovom umu i dogodila. Svemir je vidljiv
i izraz tog uma, a sposobnost da ga proitamo - astrolokim sredstvima - prozor je u
vjenost, vrata to vode k prijestolju.
Poela se javljati nova, sloena astralna znanost. U vremenskoj prognozi, na primjer
, ini se da planetarne konjunkcije i opozicije utjeu na razvoj tornada (Meteoroloki
zrakoplovni centar u Kansas Citvju koristi takve podatke kao osnovu svojih pred
vianja), a poremeaji u Sunevu sveobuhvatnom magnetskom polju (kad na nj djeluju raz
liite planetarne skupine) prodiru u gornje slojeve Zemljine astmosfe-re i utjeu na
prilike na Zemlji. Elektronski istraivaki centar u NA-SA-i koristi planetarne asp
ekte (pod imenom gravitacijskog vektoriranja) da predvidi magnetske oluje, kao i N
ATO da sprijei prekidanje radio frekvencija za trajanja oluje. U studenome 1969.
NASA je navodno pozvala desetoro lanova Amerike federacije astrologa u Cape Kenned
v kako bi prisustvovali lansiranju Apolla XII na Mjesec. Dva dana prije lansiran
ja bostonska astrologinja Frances Sakoian objavila je da horoskop lansiranja uka
zuje na probleme s gorivom. Na zaprepatenje dunosnika, neposredno prije polijetanj
a jedan je spremnik za gorivo morao biti zamijenjen. Jedan je astrolog kasnije o
bjasnio: Mars je bio u prvoj kui u kvadratu sa Saturnom u treoj kui komu-
300
SUDBONOSNO NEBO
nikacija i kratkih putovanja te s Venerom u devetoj kui koja oznaava duga putovanj
a.
U podruju financija, astrolozi su takoer bili relativno uspjeni u povezivanju trinih
fluktuacija s planetarnim ciklusima, a u brojnim londonskim bankama danas su zap
osleni astroekonomisti. Astroeko-nomija je stara koliko i sama astrologija. Prije g
otovo 4.000 godina, kau nam Nicholas Champion i Steve Eddy, Babilonci su koristili
planete za predvianje dobre ili loe etve, stoje znailo bolju ili loiju zaradu za trgo
vce. U antikom Rimu te srednjovjekovnoj i renesansnoj Europi, veina je obrazovanih
ljudi konzultirala zvijezde u pogledu svojih financijskih izgleda. Muslimani su
koristili toke na nebu kako bi ispitali pojedine vrste roba. U cjelini, kae se da
su solarni, lunarni i planetarni povratci precizniji od direkcija u prediktivnim
tumaenjima poslovnih horoskopa. Jednu od klasinih izjava na tu temu dao je Clemen
t Hay u Today's Astrologeru 20. listopada 1941.:
U poslovnom horoskopu solarnog povratka, prva, etvrta, sedma i deseta kua klju su p
rosperiteta unutar te godine. Planete u etvrtoj kui treba odmjeriti bez obzira na
znak u kojem se nalaze. Ako se u tim kuama nalaze malefici, no samo s dobrim aspe
ktima, tvrtka e prosperirati. Ako se u etiri glavne kue nalaze malefici s loim aspek
tima, biti e gubitaka i nesree. Ako su ondje benefici, ali oteeni, nee biti dobitka,
no ako su benefici dobro aspektirani u etirima glavnim kuama, prosperitet e biti vi
sok. Ako su Jupiter, Venera i Pluton redom u glavnim uglovima (a ondje nema drug
ih planeta) i dobro aspektirani, to e biti zlatna godina.
Razlikuju se miljenja o tome koji je horoskop najbolje rabiti za newy-orku burzu.
Jedan horoskop osnutka burze navodi kao polazno vrijeme podne 17. svibnja 1792.
po lokalnom vremenu u New Yorku, kad je grupa trgovaca, pie GrahamBates, zakljuila sp
orazum oreguliranju svojih aktivnosti. Drugi, a neki kau i pouzdaniji horoskop izraen
je za 11. svibnja 1869. godine, kad su se razliite newyorke burze spojile u jednu,
a trgovanje je zapoelo u 10 i 25 ujutro prema istonoame-rikom vremenu. Moda najuspjeni
ji trgovac u povijesti Wall Streeta bio je svojevrsni astroekonomist po imenu W. D
. Gann, koji je djelomino koristio astroloke metode u stjecanju svoga golemog boga
tstva.
Roen 6. lipnja 1878. na imanju pokraj Lufkina u Texasu, Gann je bio sin krajnje s
iromanog uzgajivaa pamuka, gotovo bez izgleda da
301
BENSON- BOBRiCK
izbjegne predodreeni ivotni put. Kao djeak prodavao je novine i cigarete u vlaku, p
a je sretao poslovne ljude i razgovarao s njima. Tako je pronaao posao u brokersk
oj kui u Texarkani, a uveer je pohaao poslovnu kolu. Godine 1903. preselio se u New
York i u ranim tridesetima poeo stvarati ime. U listopadu te godine The Ticker and
In-vestment Digest (kuni bilten newyorke burze) objavio je daje imao 286 dobitaka
i 22 gubitka, to je u trgovini za taj mjesec inilo dobit-nu stopu od 92%. Taj izuzet
ni uspjeh prvotno se smatrao sretnim sluajem, no nastavio se mjesecima i godinama
. Godine 1919. poeo je objavljivati vlastiti dnevni trini izbor lanaka, The Supply a
nd De-mand Letter, koji je pokrivao dionice i robnu trgovinu a svojim je itatelji
ma davao godinja predvianja koja su obino bila tona. Nije potrebno rei da je predvidi
o slom burze 1929. Poetkom te godine predvidio je da e trite dosegnuti vrhunac poetko
m travnja, potom iznenada pasti da bi ponovno skoilo, a 3. rujna doivjeti potpuni
slom. U meuvremenu, 1927. napisao je proroanski roman nazvan Tunel kroz zrak, u ko
jem predvia iznenadni napad Japana na Sjedinjene Drave i zrani rat izmeu tih dviju s
ila.
Tijekom 1930-ih Gannovje portfelj rastao: stekao je mjesto na raznim burzama, tr
govao je za vlastiti raun, pisao Wall Street Selector, New Stock Trend Detector i dru
ga kuna glasila za kontinuirani nadzor trita. No njegove su metode ostale skrivene. N
eke od njih su se uvelike oslanjale na numerike odnose, poput 9 na kvadrat, 144 n
a kvadrat, kao i na horoskope s planetarnim aspektima - osobito ciklusom Jupiter
a i Saturna. Takoer je koristio neke astroloke formule za odreivanje ishoda natjeca
nja koje je razradio Sefarijal. Do trenutka kad se povukao - u sjaju, kupivi prvi
privatni mlanjak - zaradio je 50 milijuna dolara (to bi danas bilo dvostruko vie).
Za njim su uslijedili drugi, sa svojim metodama.
Oigledno je da na sav organski ivot donekle djeluje okretanje Zemlje, njen put i o
rbita oko Sunca, promjena godinjih doba, rast i opadanje Mjeseca. Na koncu, mi ivi
mo u Mlijenoj stazi. Nae nebesko i zemaljsko okruenje - povezano svjetlom, gravitac
ijom, ak i ritmikim obrascima u biolokom smislu - dio su iste cjeline. To znai da sm
o
302
SUDBONOSNO NEBO
unutarnjim satom dokazivo vezani uz luname i solarne cikluse. Pokazalo se da met
abolike razine biljaka i ivotinja stoje u odnosu spram solarnog i lunamog ciklusa;
kemijska taloenja (primjerice bizmutovog oksiklorida) pod utjecajem su Suneve akt
ivnosti, a naftalin se najbre stvrdnjava za mlaaka. To se savreno poklapa s alkemijsk
om idejom da su planetarni poloaji i kemijske reakcije povezani.
Thomas Hardy napisao je ljupku pjesmu, upuenu proljetnoj ptici pjevici, o instink
tivnoj vezi izmeu prirode i zvijezda:
Kako zna da trag hodoasnika Du pojasa zodijaka to Sunce ga prividnim krugom iba Slije
dit sad se moe do granica Riba Pa do u Ovna, kad oblani tjedni Umotaju nebo u veo
vlani A nikad jo ni traak proljea Pokazala nije Zemljina odjea: O veernja ptico, kako
zna, Kako zna?
Sve na svijetu ima svoj obrazac. Zato ne i ti? Ilija? Imamo ga, naravno, u obliku
DNA i drugih genetskih obiljeja. No tempiranje dogaaja, kao i trajanje namijenjen
o svaijem ivotu, takoer pripadaju vremenu samom. Vrijeme kakvo znamo mjeri se kruenj
em Sunca i Mjeseca, pa zato duljina i obrazac naih ivota ne bi isto tako bili kalib
rirani velikim nebeskim satom? Naravno da jesu (rekao bi astrolog), jer moraju b
iti. Kako bismo mi mogli biti iznimke? Sve ima predodreeni vijek trajanja, ba kao t
o planeti, zvijezde i dva velika svjetla naega svijeta, Sunce i Mjesec, krue svoji
m predodreenim putanjama. Kepler bi se sloio s pjesnikom Georgeom Meredithom, koji
je lirski izrazio srodnu zamisao, s obzirom na glazbu sfera:
itat ih moemo, i teko hladnima drat: Nit' lui to su lene to mrtvu prostoru svijetle, Ni
ti tudinci daleki, a niti beutne sile. U njima je oganj iz kojeg roeni mi smo; Giba
nja njihovog glazba moebit je naa.
303
BENSON BOBRICK
Moda je Paracelzus na to mislio kad je rekao: Na nebu moe vidjeti ovjeka, svaki dio z
a sebe, jer ovjek je sazdan od neba. I tvar od koje je ovjek stvoren takoer pokazuj
e obrazac prema kojemu je oblikovan.
Jedan nas noviji pisac o zvijezdama uvjerava: elja da se konstruira zodijak motivi
rana je prirodnom sklonou koju svi imamao, da traimo poznato u nepoznatom, da izraz
imo nepoznato pod vidom onoga to znamo, u ovom sluaju onog to svi moemo jasno vidjet
i na nebu. Pripisujemo svjetovna obiljeja nevienim silama prirode. Izumljujemo sve
mir prema sebi samima. Ja bih ipak pomislio da je svemir izumio nas. Predodbe koje
o njemu imamo potjeu iz naeg sudjelovanja, a ustroj koji mu dajemo - poput uroene
strukture koju dajemo jeziku -odraava stvar iji smo dio. Prirodoslovac John Burrou
ghs to je ovako sroio: Sada smo na nebu upravo koliko to ikad uope i moemo biti. Ako
bi ovjek dospio i do Plejada, ne bi bio u svemiru vie nego to je [pijanac] u jarku
.
BILJEKE
Epigraf Prvog dijela: stranica 1 Svemir, vjenost: The Heart ofBurroughs's Journals
, 13. sijenja, 1882., str. 85.
Prvo poglavlje stranica
4 Svi se astronomi slau: Wedel, The Medieval Attitude Toward Astrology, str. 20; Ge
neva, Astrologyand the Seventeenth Century Mind, str. 133.
4 Ova beskrajna kraljevstva: Abbot, Makers of American History. Christopher Co-l
umbus, str. 19.
5 nestrpljivo ekati: Irving, The Life and Voyages of Christopher Columbus, str. 6
3. 5 da dou vidjeti ljude: Ferris, Corning of Age in the Milky Way, str. 57.
5 Bojem daru: NVatts, Prophecy and Discovery, str. 100; Geneva, Astrology and the Se
venteenth Century Mind, str. 133.
6 Astrologija je prizemljena astronomija: MacNeice, Astrology, str. 66.
7 odvajanjem ita: Negus, Kepler's Astrology; West and Toonder, The Case lorAs-trolog
y, str. 87.
7 vjeruje u astrologiju: Brau et al., Larousse Encyclopedia ofAstrology, str. v.
8 neka bude svjetlost: Knjiga Postanka 1, 14
8 Dok po njemu brojimo: McCafferv, An Astrological Key to Biblical Symbolism, st
r. 80.
9 a svaka je tovala: Hali, The Story of Astrology, str. 123. 9 slavljeni su u hra
mu: Ibid.
10 Crkva preuzela: Spencer, True as the Stars Above, str. 119. 10 sunevo boanstvo: Ib
id., str. 127. 10 pojavio se kao Ribar: Ibid.
10 Zeusov i Letin sin: navedeno u McCafferv, Astrology: Its History and Influenc
e, str. 53.
11 svaki prizor na zemlji: Ibid.
11 to mislite: navedeno u Grafton, Cardano's Cosmos: Worlds and Works of a Re-
naissance Astrologer, str. 131.
11 iji je ivot opisan: McCafferv, Astrology: Its History and Influence, str. 38.
11 pripada Suncu: Dobin, Kabbalistic Astrology, str. 109.
11 Osjeamo da e: navedeno u Wigzell, Reading Russian Fortunes, str. 14.
12 ulazila u vijea: iz J. M. Ashmand, Introduction to Ptolemv, Tetrabiblos, str.
xi. 12 Moete li vjerovati: navedeno u Krupp, Skywatchers, Shamans & Kings: Astrono
-
my and the Archeology ofPower, str. 223.
12 intelektualno okruenje povoljno: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str.
643-44.
304
1
305
BILJEKE
13 tim vie opasnom: Roosevelt, History As Literature, str. 247. 13 Ima u astrologi
ji: McCaffery, Astrology, str. 276.
Drugo poglavlje stranica
15 Dubok je zdenac: Mann, Joseph and His Brothers, str. 1.
16 svjetlo astrologa": Dobin, Kabbalistic Astrology, str. 151. 16 prorok: McCaffe
ry, Astrology, str. 20.
16 Kadse Venera: Stevrart, Astrology; What's Really in the Stars, str. 36.
16 Kad vatrena svjetla: Sachs, The Astrology File, str. 26.
16 ako aureola: Stone, The United States: Wheel ofDestiny, str. 26.
16 Kad Jupiter stane: Krupp, Skywatchers, str. 229.
17 priblino odredili: Cumont, Astrology and Religion Among the Greeks and Ro-mans
, str. 7.
17 tono odreivanje: Ibid., str. 8.
17 zvijezde na putanji: Stewart, Astrology, str. 50.
17 privremena odmorita: Cornelius and Devereaux, The Secret Language ofthe Stars,
str. 50. 17 [U drevno doba] seljaci: Kepler, Report on the Fiery Triplicity, nave
deno u Negus,
Kepler's Astrologv, str. 2. 17 izravno ili posredno: Cumont, Astrology and Religion
, str. 16.
17 sve one koji se bave proricanjem: Ibid.
18 Zvijezdu koju Grci: Ibid., str.28.
18 nije bio poznat samo: McCafferv, Astrology, str. 46.
18 kad je Sokratu: Cramer, Astrology in Roman Law and Politics, str. 5.
18 Egipani nauili: Campion, Mundane Astrology, str. 48.
19 mrakpao: McCaffery, Astrology, str. 54.
20 Kako su vladari: Gleadow, The Origin ofZodiac, str. 69.
21 u isti mah: Ibid., str. 72.
22 Gore, velianstvena: Maunder, The Astronomy olthe Bible, str. 256.
23 neupitni autoritet: navedeno u Steward, The Zodiac and Its Mysteries, str. 5.
23 Sumerski se sveenik: Stewart, Astrology, str. 135.
Tree poglavlje stranica
28 Unato primljenim upozorenjima: navedeno u Cramer, Astrology in Roman Law and P
olitics, str. 5.
29 Zar svi poginuli: navedeno u Wendel, The Medieval Attitude, str. 12-13.
29 zvijezdu koja donosi: Cicero, Nine Orations and The Dream ofScipio, str. 300.
29 planeta koji donosi ljudima zlo: Ibid.
29 utemeljeni na empirijskom promatranju: On Divination: vidi McCafferv, Astrolo-
gy, str. 97.
29 kose duge i raupane: Cramer, Astrology in Roman Law and Politics, str. 78.
30 velika i gotovo nevjerojatna: Suetonius, The Twelve Caesars, str. 103.
30 kadJupiter u vlastitoj kui: Firmik Materno, navedeno u Molnar, The Star of Bet
lehem: The Legacy ofthe Magi str. 6.
31 U rukama e imati: Manilius, Astronomica, Book 4, 549-54; str. 267.
306
BILJEKE
31 uvelo je: Cramer, Astrology in Roman Lawand Politics, str. 78.
31 astronomskih izrauna: Vitruvius, The Ten Books on Arhitecture, str. 89.
31 Roen si: navedeno u Cramer, Astrologyin Roman Law and Politics, str. 89.
32 Ako eli, srea: u Temple Hungad, A BriefHistoryofAstrology, str. 3, i ponovo obj
avljeno u Lewis, The Beginnings ofAstrology in America.
32 stare bludnice: Barton, Ancient Astrology, str. 173.
32 Dajte da hodim: prijevod Johna Drvdena naveden u Annabella Kitson, Some Va-rie
ties of Electional Astrologv, u Kitson, ur., History and Astrology: Clio and Uran
ia Confer, str. 175.
33 ini se da moj ivot: navedeno u Tacit, The Annals oflmperial Rome, str. 205.
34 I ti e se jednog dana, sinko: navedeno u Cramer, Astrology in Roman Law and Pol
itics, str. 131.
34 ima izgleda: Suetonius, The Twelve Caesars, str. 158.
35 priroda nije dovrila: navedeno u Scramuzza, The Emperor Claudius, str. 35. 35
nesposoban za dostojanstveno ponaanje: navedeno u ibid., str. 36.
35 strano slinio: Suetonius, The Twelve Caesars, str. 199.
35 nerazgovijetan: Scramuzza, The Emperor Claudius, str. 37.
36 Njegovo zdravlje: Suetonius, The Twelve Caesars, str. 200.
36 O, neka me i ubije: navedeno u Cramer, Astrology in Roman Law and Politics, st
r. 117.
36 Zamisli da sam: navedeno u ibid., str. 117.
37 to god se dogodi: navedeno u Schechner Genuth, Comets, Popular Culture, and th
e Birth ofModern Cosmology, str. 21.
37 robovi miljenici: Dill, Roman Society from Nero to Marcus Aurelius, i str. 15
.
38 komet nije znak: Cramer, Astrology in Roman Law and Politics, str. 18. 38 nad
omjestak: Ibid.
40 toliko smiren: Ibid., str. 138.
40 obini ljudi: Suetonius, The Tv/elve Caesars, str. 293.
41 tonu godinu, dan, sat: Cramer, Astrology in Roman Law and Politics, str. 140.
41 Hajde, mladiu: Seutonius, The Tv/elve Caesars, str. 305.
41 Tek mrana, daleka: Berlinski, The Secrets ofthe Vaulted Sky, str. 73.
42 Sutra e Mjesec u Vodenjaku biti krvav: Suetonius, The Twelve Caesars, str. 305
. Vidi Michael Molnar, Blood on the Moon in Aquarius: The assassination of Domiti
-an.
42 nije propustio: Cramer, Astrology in Roman Law and Politics, str. 155.
44 putovao iz jedne provincije: Cassius Dio, Roman History, Book 69, 1-4.
45 U toj natalnoj karti Satumje vladar: Cramer, Astrology in Roman Law and Polit
ics, str. 164.
46 roen da: Ibid., str. 176-177.
48 Strahove i sumnje careva: Dill, Roman Society, str. 45-46.
48 Ako se (Sirijus) uzdie dok je Mjesec: Stewart, Astrology, str. 10.
48 Godine 27. Cezara: Ibid.
50 sveobuhvatnu predodbu: Campion, Dorotheus of Sidon: His Life and Significan-
ce, str. 4.
50 okruen egzotinim vrtovima: Berlinski, Vaulted Sky, str. 42.
50 smjestivi se: Ibid.
50 U skladu s prirodom: Ptolemv, Tetrabiblos, str. 77-81.
51 (Moralno) nakaznim: Ibid., str. 85.
53 shvaamo gibanje Sunca: Berlinski, Vaulted Sky, str. 43.
307
BILJEKE
51 promjene koje [nebesa]: Ibid.
52 Nije mogue da odreeni oblik: McCaffery, Astrology, str. 81.
53 Sudbina vlada svijetom: Manilius, Astronomica, Book 4,1. 14; str. 223.
53 Tono je da astrologija: navedenoj! Mclntosh, Astrology: The Stars and Human Lif
e, str. 20.
53 Pogledaj gdje se nalazi Venera: navedeno u Holden, A History ofHoroscopic As-
trology, str. 55.
54 To je znak okrenut: Ibid., str. 83. 54 Prvih osam: Ibid., str. 52.
54 u padajuoj kui: Plant, VettiusValens: An Ancientjudgement ofWealth, str. 2. 54 da
prislukuje tajne svemira: Bram, Preface to Matemus, Ancient Astrology: Theo-
ryand Practice, str. 3.
54 uz najmanji pomak stupnja: Barton, Ancient Astrology, str. 161. 54 Ako je pri
roenju Mjesec: Ibid., str. 161.
54 ako je Mjesec u praznom: Ibid., str. 162.
55 S Venerom u Jarcu: Ibid., str. 165.
56 Prouavaj i slijedi: Maternus, Ancient Astrology: Theory and Practice, str. 68-
69.
56 Ona pokazuje kvalitetu: Ibid., str. 136-137.
57 Propast Rima: Gibbon, The Decline and Fali oiRoman Empire, str. 800.
etvrto poglavlje stranica
59 u opem sumraku: Wedel, The Medieval Attitude Tov/ard Astrolog/, str. 25.
61 janjetina na ranju: Berlinski, Vaulted Sky, str. 82.
62 njima je izgledao: Notker, Life of Charlemagne, u Two Lives of Charlemagne, str
. 143.
62 Arapi nisu bili u stanju: Ibid.
63 od kraljevske kamene kue: Ogg, A Source Book of Medieval History, str. 127. 63
da su ustali: Notker, Life of Charlemagne, u Two Lives of Charlemagne, str. 144.
63 Izaslanici su bili raspoloeniji: Ibid., str. 145-146.
64 inilo se da su opljakali: Ibid., str. 146. 64 posebno odabranih: Ibid., str. 147
.
64 Harun-al-Rashid, Zapovjednik: Harun al-Rashid, Wikipedia, http://en.wikipe-dia.
org/wiki/Harun_al-Rashid.
65 Arapi su u to vrijeme skovali: Kenton, Astrology: The Celestial Mirror, str.
17.
66 kako astrologiju: Geneva, Astrology, str. 222. 66 nasilje zadesiti: navedeno u
ibid., str. 127.
66 Morate znati da se recepcija: navedeno u Holden, A History ofHoroscopic Astro-
logy, str. iii. 68 uitelja naroda: Abu Ma'shar, The Abbreviation of the Introducti
on to Astrology,
str. 104-6. 68 stanja planeta: Ibid., str. 20-28.
68 jednom sam, sjo nekim putnicima: Holden, A History ofHoroscopic Astrology, str
. 113. (Moje skraenje i parafraza - Benson Bobbrick)
69 Bogatstvo pojedinca: Al-Khayyat, TheJudgements of Nativities, str. 28-30.
71 Ima odreenih znakova: Al-Blruni, The Book of Instruction in the Elements ofthe
Art of Astrology, str. 256. 71 Prosperitet je vezan: Ibid., str. 100.
308
BILJEKE
72 poput srebrne ploice: Al-Masu'di, The Book ofGolden Meadows, str. 100.
72 Rakkah: Ibid.
73 O ti. ija vladavina: Ibid.
73 nasmrt izudaran u vrei: Huxley, From an Antique Land, str. 188.
Peto poglavlje stranica
75 Kad se Isus rodio: Matej 2, 1-2, 7-12.
76 zvijezdu koja se zrcalila: Kidger, The Star of Betlehem: An Astronomer's View
, str. 34.
76 Svjetlo zvijezde bilo je neopisivo: navedeno u ibid., str.17-18.
76 nova zvijezda nimalo nalik: navedeno u ibid., str. 18.
76 zvijezda uope nije bila zvijezda: navedeno u George, Manuel I Komnenos and
Michael Glvcas: A Twelfthe-Century Defence and Refutation of Astrologv, Part 1,
Historv and Background, str. 12.
76 Zvijezda koju su magi vidjeli: navedeno u Tester, A History of Western Astrol
ogy, str. 112.
77 On [Bog] je odredio: navedeno u Hyde, Jungand Astrology, str. 15.
77 roenje idovskoga kralja: Molnar, The Star of Betlehem: The Legacy ofthe Magi, str
. 7.
77 Herod umro nakon pomrine Mjeseca: navedeno u Krupp, Beyond the Blue Hori-zon:
Myths and Legends ofthe Sun, Moon, Stars and Planets, str. 307.
78 gomilanje gotovo svih: Kidger, The Star of Betlehem, str. 88. 78 tijekom svog
putovanja: Ibid., str. 262.
78 Sve zvijezde osim onih: Ibid., str. 26.
78 s prvim jutarnjim svjetlom: Ibid., str. 28.
79 poslanogmagima: George, Manuel I Komnenos and Michael Glvcas, Part 1, str. 11.
80 koji tvrde da proriu : Brau et al., Larousse Encyclopedia ofAstrology, str. 18
4.
81 strunjaci u astronomiji; Carev, Courting Disaster: Astrology at the English Co
urt and University in the Later Middle Ages, str. 28.
81 svaki karolinki plemi: Campion, Mundane Astrology, str. 53.
82 astrologija je meu obinim ljudima bila popularnija: Reston, Galileo: A Life, st
r. 219.
82 teologa predanog: Grafton, Cardano's Cosmos, str. 102.
82 bogohulnogheretika: Ibid., str. 101.
83 togod da se na nebesima pokrene: navedeno u Berlinski, Vaulted Sky, str. 60.
83 kupola islama, minaret pobonosti: Sedgwick, A Short History ofSpain, str. 38-39.
84 Ptolemejev astrolab: navedeno u Introduction to Maternus, Ancient Astrology,
Theory and Practice, str. 6.
86 Matematiari su oni: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 193.
86 opisuje cjelokupni oblik: navedeno u Wedel, The Medieval Attitude, str. 49-50
.
87 da analiziraju izglede: George, Manuel I Komnenos and Michael Glvcas, Part 1, s
tr. 11.
87 Od jutra do veeri: Vasiliev, History ofthe Byzantine Empire, sv. 2, str. 702.
88 utjecaj planeta: Smoller, History, Prophecy, and the Stars: The Christian Ast
rology ofPierre dAilly, 1350-1420, str. 30.
309
BILJEKE
BILJEKE
89 moe nagovijestiti: Ibid., str. 78
89 drvo u sjeni: navedeno u Thejewish Encyclopedia, str. 245.
90 Prava znanost: Epstein, Meira B. The Correspondence, str.14-15.
90 Prenagliti i: Smoller, History, Prpphecy, and the Stars, str. 30.
91 Kad eli nainiti: Gleadow, The Origin ofthe Zodiac, str. 57.
91 graviranje astrolokih slika: Smoller, History, Prophecy, and the Stars, str. 3
0.
92 rade s djeliima i milijuntim dijelovima: McCafferv, Astrology, str. 137. 92 ako
netko zaboravi: Ibid.
92 Koliko je do: sv. Augustin, The City oi God, str. 145.
93 ne slijedi: Ibid.
93 poinjui s onim najkraeg: Nicholas Champion, Astrological Historiography in the Rena
issance u Kinston, ed., History and Astrology, str. 114.
93 Tako, ako eli saznati: Geneva, Astrologyand the Seventeenth Century Mind, str. 12
4.
93 pridonijelo atmosferi: Smoller, History, Prophecy, and the Stars, str. 155.
94 Ako svijet do tada opstane: navedeno u ibid., str. 155-156. 94 iz toga je proi
zlazilo: Ibid., str. 62.
94 Kad je Sunce izravno nasuprot: navedeno u Berlinski, Vaulted Sky, str. 156-15
7.
95 da e navijestiti odreene promjene: navedeno u Grafton, Cardano's Cosmos, str. 5
3.
95 sve je jahalo: Cramer, Astrology in Roman Lawand Politics, str. 117. 95 koplja:
Ryan, The Bathhouse at Midnight, str. 375.
95 omaeni krvlju i prijetei: Geneva, Astrologyand the Seventeenth Century Mind, str.
98.
96 da ubrzava dogaaj: Brau et al., Larousse Encyclopedia ot Astrology, str. 74.
97 esnaestoga dana: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth Century Mind
, str. 98.
97 Dvadesetog dana: Ibid. 97 Jer vjerujem: in I, 3. prizor, 31-32.
97 vidljiva u potpunosti ili djelomino: Brau et al., Larousse Encyclopedia ofAstro-
logy, str. 101.
97 gostujue zvijezde i neobian izgled: Krupp, Skywatchers, str. 232.
98 posljednja pomrina: Brau et al., Larousse Encyclopedia ofAstrology, str. 184.
98 bila je na zenitu: Ibid.
98 put pomrine: Ibid.
98 Godina u kojoj je roen Mitridat: navedeno u Larousse Encyclopedia ofAstrolo-gy
, str. 73.
99 Sve je ovisilo: Heilbron, The Sun in the Church, str. 3.
101 planinu Eildon na troje i zauzdati [rijeku] Tvveed: Drugo pjevanje, 13. strof
a, 9-10.
102 Prokletnici: Burckhardt, The Civilization ofthe Renaissance, str. 325. 102 A
strolog zna sve: navedeno u Wedel, The Medieval Attitude, str. 79.
102 moda najvaniji: Robert Hand u Introduction to Bonatti, Liber Astronomiae, Part 1
, str. i.
102 111. razmatranje: Lilly, ur., Anima Astrologiae, str. 48.
103 120. razmatranje: Ibid., str. 51.
103 Pogledajprvu kuu: navedeno u Holden, A HistoryofHoroscopicAstrology, str. 133.
104pogledaj u horoskope roenja kraljeva: Lilly, ur., Anima Astrologiae, str. 61.
104 horama pitanja i elektivna: Laird, Christine de Pizan and Controversy Concer-ni
ng Star-Study in the Court of Charles V, str. 41.
104 sam sebe smatrao: Carey, Courting Disaster, str. 107.
105 Sve vei broj: Ibid., str. 23.
105Pedro Alphonso, lijenik: Astrology in Medieval Europe, www.meta-reli-gion.com.
105 Koji bi astrolog to mogao predvidjeti .navedeno u Carey, Courting Disaster, s
tr. 83.
106 Trebam li se oeniti?: Ibid. str. 105.
106 traila od Bolingbrokea: Whitfield, Astrology: A History, str. 126.
106 naruio od dvojice: Ibid., str. 127.
107 razmotre: Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 180.
107 udovoljiti njegovim muicama: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 287
.
107 prijatelj i savjetnik: Grafton, Cardano's Cosmos, str. 104.
108 fantastinom zbrkom: Larkey, Astrology and Politics in the First Years ofEliza-
beth's Reign, str. 181.
108 da su nae sklonosti: Parker, Familiar to Ali: William Lilly and Astrology in th
e Seventeenth Century, str. 56. 108 htjeli odvratiti: navedeno u Allen, The Star-C
rossed Renaissance, str. 180.
108 Astrologija me navela: navedeno u Wooley, The Queen's Conjuror: The Science a
nd Magic ofDr. John Dee, Adviser to Queen Elizabeth I, str. 141.
109 u Mjeseevoj vlastitoj kui: Geneva, Astrologyand the Seventeenth Century Mind, s
tr. 137.
109 proraunate napore: Anabella Kitson, Some Varieties of Electional Astrology, u Ki
tson, ed., History and Astrology, str. 174.
110 proricanju: Ibid., str. 220-21.
110 savjetuje strpljenje:Mc Caffery, Graphic Astrology, str. 298-99. 110 Bijaejutrom:
Dante, Pakao, 11. pjevanje,! 113.
110 zibaju Zemlju: Ovason, The Secret Architecture of Our Nation's Capital, str.
358.
111 Na ivot i ivot: Key, Dante's Christian Astrology, str. 4.
111 svaico sjeme vode: Dante, istilite, 21. pjevanje, 109-11; Key, Dante's Christian
Astrology, str. 4. 111 Vaj!: Chaucer, prolog za Wife of Bath's Tale, 614-16, u The C
anterbury Tales,
u The Works of Geoffrey Chaucer.
111 Strpljivo snosi: Knight's Tale, 1084-91.
112 Astrologa zar nema: Man of Law's Tale, 1. 310. 112 pada: Ibid., 1.303.
112 slabi Mjesec i loem stanju: Ibid., 1. 306.
112 propalo: Ibid., 1. 301.
112 Jer u njima je: Ibid., 194-196.
112 priprosta seoska: Whitfield, Astrology, str. 102.
112 pravodobnim dolaskom: Ibid., str. 102.
113 izraunima: Chaucer, Troilus and Creseyde, Book 1,1. 71, u Works. 113 u dobrom p
oloaju: Ibid., Book 2,1. 74.
113 loi aspekti: Ibid., Book 3,1. 716. 113 spaljena Venera: Ibid., 1. 717. 113 proklet
ogzvijea: Ibid., Book 4,1. 745.
113 koji pojaava svjetlo: Anabella Kitson, Some Varieties of Electional Astrology, u
Kitson, ur., History and Astrology, str. 176.
310
311
BILJEKE
esto poglavlje stranica
117 zlatno doba: Brau et al., Larousse Encyclopedia ofAstrology, str. 240. 117 Popu
t pacijenta: Grafton, Cardano's Cosmos, str. 23.
117 biljeili su se na obrascu: Ibid.
118 U svim boljim obiteljima: Burckhardt, The Civilization ofthe Renaissance in I
ta-ly, str. 325.
119 teko namuio: Russel, History ofAstrology & Prediction, str. 56 119 Petrarcisu os
tali: Ibid., str. 57-58.
119 Odakle dolazi, ne znam: navedeno u Schechner Genuth, Comets, str. 83.
120 Neki od najveih znanstvenih umova: Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 1
00.
120 nije bio boanski prorok: navedeno u ibid., str. 78.
121 srdaan i veseo: Clvdesdale, Marsilio Ficino's Holistic Astrologv, str. 25. 121 sk
ovao izraz: Ibid.
121 Nesmetan tijek: navedeno u ibid., str. 28.
122 Oplanetima moemo misliti: Voss, The Astrologv of Marsilio Ficino, str. 40. 122 ini
se daje Saturn utisnuo: navedeno u Clvdesdale, Ficino's Holistic Astrolo-
gy, str. 26.
122 Nebesa e poduprijeti: Ibid., str. 94.
122 bi mogla . . . biti opravdana: Voss, The Astrologv of Marsilio Ficino, str. 40.
122 materijalno djelovanje: Ibid., str. 38. 125 Krv pravednih trai: navedeno u Russel
l, History of Magic and Experimental
Science, sv. 5, str. 100. 125 U triput sto godina: u Craig, Stars ofDestiny: The A
ncient Science ofAstrology
and How to Make Use ofk To-Day, str. 85. 125 takvom tonou: Balzac, Catherine de Medic
i, str. 101.
125 I to se pokazalo: Ibid.
126 Ennio Verulano: Thorndike, A History of Magic and Experimental Science, sv. 5
, str. 100.
126 u pojedinanoj borbi: Greene, The Astrology ofFate, str. 143.
126 Le Lyon jeune: Ibid., str. 144.
127 bio je smjesta prepoznatljiv: Ibid.
129 oba svijetlea tijela: Cardan (Cardano), The Book ofMy Life, str. 4.
129 tragina strast: Ibid., str. 25.
130 male, bijele, nemirne: Morlev, Jerome Cardan, sv. 1, str. 120. 130 kao da udar
a: Ibid., str. 121.
130 na svetkovini Bogorodiina roenja: Ibid., str. 77. 130 prijatelji i poznanici: Ibid
., str. 93.
130 istinski izjednaava: Ibid.
131 Lijenik bez astrologije: Ibid., str. 252.
131 Ovan - kalcinacija: Christianson, This Wild Abyss, str. 110.
131 Ovo je sluaj: navedeno u Morlev, Jerome Cardan, sv. 1, str. 165.
132 pohvalili njegovo otroumlje: Ibid.
132 visok, prostoduna izgleda: Ibid., sv. 2, str. 72.
132 Je li tono ili nije: navedeno u Nancy Siraisi, Girolamo Cardan and Medical Astro
log}', u Grafton and Newman, ur., Secrets of Nature: Astrology and Alchemy in Ear
ly Modem Europe, str. 91.
312
BILJEKE
132 medicina jest mnogostrano umijee: Cardan (Cardano), The Book ofMyLife, str. 18
0-81.
133 Na poetku: Grafton and Newman, ur., Secrets of Nature, str. 70.
133 Mogao sam vas izlijeiti: Forman, The Story of Prophecy, str. 120; Allen, The St
ar-Crossed Renaissance, str. 52.
134 o beznaajnim stvarima: navedeno u Grafton, Cardano's Cosmos, str. 19. 134 Gleda
juiga, rekao sam: Ibid., str. 94-95.
134 Kad mije pokazao: navedeno u Grafton and Newman, ur., Secrets of Nature, str.
94.
135 Kadsejupiternae:Cardano, Aphorisms,uLilly,ur.,AnimaAstrologiae, str. 83. 135 Kad
su Venera i Jupiter: Ibid.
135 Kad je Venera sa Satumom: Ibid.
135 Mars je rijetko zdruen: Ibid., str. 89.
135 amba hi libris corrupti: navedeno u Morlev, Jerome Cardan, sv. 1, str. 76.
135 jersam znao: Ibid., str. 223-24.
136 slinavim prstima: Ibid., str. 192.
136 Ljudi su na ovome svijetu: Ibid., str. 196-97. 136 Napravi mi od deset: Ibid., s
tr. 234. 136 Dvije osobe su bile u drutvu: Ibid.
136 Gdje si ikad pronaao: Ibid., str. 132-32.
137 tako slabane: Ibid., str. 238.
137 navodei sve njihove lanove: Ibid., str. 275.
137 na nain dotad: Ibid.
137 matematika samu sebe objanjava: Cardan (Cardano), The Book ofMy Life, str.
246. 137 Razmatranjem pretpostavke: Ibid.
137 Ne postoji oigledan razlog: Frawley, The Real Astrology, str. 119.
138 nijedan drugi ovjek: Morley, Jerome Cardan, sv. 1, str. 90. 138 velianstvenim non
im leptirom: Ibid., str. 90-91.
138 znanost [astrologije]: Ptolemy, Tetrabiblos, str. 5.
138 tako estoko tjerali: French, John Dee, str. 2.
139 razgovarao i raspravljao: Ibid., str. 25. 139 razdijeljenima Mediteranom: Ibid.
, str. 26.
139 biljeio: navedeno u Woolley, The Queen's Conjuror, str. 116.
139 estokog, ratobornog ovjeka: Ibid., str. 22.
140 primjerenog uzdravanja: Ibid., str. 27.
140 vrhom sedmice: Holden, History of Horoscopic Astrology, str. 172.
140 suzbije svaku tetu: French, John Dee, str. 7.
141 glavni klju: navedeno u Woolley, The Queen's Conjuror, str. 116. 141 sat: Ibid.,
str. 85.
141 s pet ili est: Ibid.
141 sliku pomrine Sunca: Ibid., str. 83.
141 uivao u gotovo opem odobravanju: French, John Dee, str. 4.
142 izvodio udesne pothvate: Ibid., str. 8. 142 prirodno, matematiki: Ibid., str. 7.
142 kalkulirati: Ibid.
142 dijabolini: Thomas, Religion and the Decline of Magic, str. 362. 142 tim mranim v
remenima: Aubrey, Aubrey's BriefLives, str. 5. 142 susree duhove: Ibid. 142 veliku si
gurnost: navedeno u French, John Dee, str. 7.
313
BILJEKE
142 znakove proete: Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 53.
142 matematikim umijeem: navedeno u Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 53.
143 zvijezda esto znak: McCafferv, Astrology, str. 61.
143 pitagorejsko umijee: Zoller, T^eArabic Parts in Astrology, str. 2.
143 nije fiziko kretanje: Ibid.
143 aritmetiki izvedenim tokama: Ibid.
143 slinu umjetnikovoj halji: Aubrey, Aubrey's BriefLives, str. 89.
143 bijelu poput mlijeka: Ibid.
144 znatan broj: Parker, Familiar To AH, str. 186.
Sedmo poglavlje stranica
145 Kojoj svrsi onda slue: navedeno u Cowling, lsaac Newton and Astrology, str. 4.
146 U sreditu svega: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth Century Mind
, str. 178.
146 zbornim plesom: Thorndike, A History ofMagic, sv. 5, str. 406.
146 div od ovjeka: Ferris, Corning ot Age in the Milky Way, str. 74.
147 neim boanskim: Christianson, This Wild Abyss, str. 133.
147 sjajnu zvijezdu koja se isprva inila: navedeno u Gleiser, The Prophet and the A
s-tronomer, str. 63.
147 Svojim je sjajem nadmaila: Ibid.
148 nebeski globus od sjajne mjedi: Ferris, Corning ofAge, str. 73.
148 nemjerljiv niz: Berlinski, Vaulted Sky, str. 179.
149 prostor za privatne igre: Ferris, Corning of Age, str. 73. 149 Dolazili su mu:
Encyc!opedia Britannica, Vol. 2, str. 460.
149 Ne moemo porei: Drever, Tycho Brahe, str. 100; Christianson, This WildAbyss,
str. 224
149 itava je Europa stala zuriti: Woolley, The Queen's Conjuror, str. 141. 149 Takva
neprirodna roenja: navedeno u Schechner Genuth, Comets, str. 51.
149 tik iznad Jareve obratnice,: Woolley, The Queen's Conjuror, str. 143.
150 Repatice se ne viaju: Shakespeare, Julije Cezar, in 2, prizor 2,1. 130. 150 Pomri
ne vie utjeu na kraljeve: navedeno u Dryer, Tycho Brahe, str. 55. 152 ugodnim, prist
alim i putenim: Christianson, This Wild Abyss, str. 150-52.
152 nakon ugodnog dana: Ibid. str. 194.
153 Ne dajte da moj ivot: navedeno u Christianson, This Wild Abyss, str. 224
154 odgojila gaje teta: Ferris, Corning of Age, str. 74. 154 Pa ipak, to je bio ovj
ek,: Ibid., str. 75.
154 najpronicavijim ikad roenim misliocem: Ibid.
154 svladavala latinski: Koestler, The Sleepwalkers, str. 240.
155 neobinim temama: Ibid. 155 prizora Atlantide: Ibid.
155 do najsitnijih pojedinosti: Ibid.
155 raspravljao s ljudima: Ibid.
156 Gle kako je: Mletaki trgovac, in 5, prizor 1, 66-71.
156 gnijezda i pet platonskih tijela: Nick Kollerstrom, Kepler's Belief in Astrology,
u Kitson, ur., History and Astrology, str. 156.
156 Dogodilo se to 19. srpnja 1595.: Berlinski, Vaulted Sky, str. 181.
157 nebeskog zbora: Christianson, This Wild Abyss, str. 246.
314
BILJEKE
157 Dosad su se predvianja iz almanaha: navedeno u Casper, Kepler, str. 63.
157 patio od dvostruke: Ibid., str. 369.
158 sunu, mravu, crnomanjastu: Koestler, The Sleepwalkers, str. 227. 158 Na novogod
inju no: Ibid., str. 232.
158 pobjegao je od kue kad: Ibid., str. 230.
160 Ako su dva kamena smjetena: navedeno u Koestler, The Sleepwalkers, str. 337.
160 kad Zemlja i Mjesec: Ibid., str. 228.
160 Njihov utjecaj na ljudsko bie: Ibid., str. 152.
161 itava stvar oko krize: u Kitson, ur., History and Astrology, str. 159. 161 vjer
ovanje u uinak: navedeno u Koestler, The Sleepwalkers, str. 243-44. 161 Posredna sv
jetlost odraena: Christianson, This WildAbyss, str. 234.
161 Smatraj ovo sigurnim: navedeno u Nick Kollerstrom, Kepler's Belief in Astrolo-
gy, u Kitson, ur., History andAstrology, str. 166.
162 Filozofija, a stoga i: prevedeno u Negus, Kepler's Astrology, str. 3. 162 Premda
se na nebu neprestano dogaaju: Ibid.
162 Narav ljudskog bia: Ibid.
162 Sunce treba direktirati: Ibid.
163 Karakter [nebesa]: Ibid.
163 Prirodna dua: Kitson, ur., History and Astrology, str. 154., Negus, Kepler's As-
trology, str. 2. 163 Vjerujem da pri roenju djece: Negus, Kepler's Astrology, str. 2.
163 Razmotri vezu: navedeno u Gauquelin, Cosmic Influences on Human Behaviour, st
r. 249-50.
164 raskalaena mlaa ki: navedeno u West and Toonder, The Case Astrology, str. 87. 16
4 marljivom kokoi: Negus, Kepler's Astrology, str. 2.
164 nitko ne bi trebao smatrati:}. Allen Hynek, predgovor za Gauquelin, Cosmic Inf
luences, str. 12.
164 moe posvetiti jednako: Negus, Kepler's Astrology, str. 3.
165 kad oluja bjesni: navedeno u Casper, Kepler, str. 248-49. 165 neimenovanoggosp
odina: Ibid., str. 340.
165 Mogu iskreno: Ibid. 167 straan dogaaj: Ibid., str. 342.
167 Gotovo svaki pokret tijela ili due: navedeno u Nick Kollerstrom, Kepler's Belief
in Astrology, u Kitson, ur., History and Astrology, str. 160.
167 sve dokumente vezane uz: Casper, Kepler, str. 357.
168 dan nakon kojega je : navedeno u Casper, Kepler, str. 358. 168 princa astronom
ije: Ibid., p. 359.
168 Mensus eram coelos: Ibid.
168 Moja dua bijae nebeska: autorov prijevod.
168 risooki astrolog: Reston, Galileo, str. 18.
169 najdobroudnija zvijezda: navedeno u Sobel, Galileo's Daughter, str. 34. 169 ka
d je roen lsaac Newton: Ferris, Corning ofAge, str. 101.
Osmo poglavlje stranica
171 Napierove kosti: McCaffery, Astrology, str. 266.
172 Bolest i zdravlje: navedeno u Aveni, Conversing with the Planets, str. 129. 1
72 Dobri dani za kupnju: Ibid.
315
BILJEKE
172 ne dogaaju se: Ibid.
172 Nikad nije bilo velike: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic,
str. 298
173 Zar u Italiji postoji ijedan kardinal: navedeno u Yates, Theatre ofthe World,
str. 63. 173 Presvijetli vladaru!: Modem Histoij Sourcebook, on-line. http://ww
w.ford-
ham.edu 173 potovana, prihvaena: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 290.
173 Pridruite se i zadrite: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth Cen-tu
ry Mind, str. 266.
174 iskrivljenim astrolokim nadrilijekovima: Stone, The United States, V/heelofDe-
stiny, str. 28.
174 stvorio temelje: Wright, Middle-Class Culture in Elizabethan England, str. 602
.
174 ivjela na zemlji: Curry, Prophecy and Power, str. 97.
174 Postoji li itko: navedeno u Whitfield, Astrology, str. 176.
174 Ove su godine Saturn i Venera: Shakespeare, Henrik IV, Drugi dio, in 2, prizor
4, 286-87; u Complete Works. Svi ostali citati u ovoj knjizi takoer su iz tog izd
anja
njegovih djela.
174 Ako eli: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 331.
175 samostanski zid: Wigzell, Reading Russian Fortunes, str. 41.
176 Bome, sinod si: Na Tri kralja, in 1, prizor 3, 146-49.
176 da Zmajev rep:Johnstone Parr, Shakespeare's Artistic Use of Astrologv, u Lynch,
The Coffee Table Book ofAstrology, str. 259.
176 meteori otjeraju fiksne zvijezde: Rikard II, in 2, prizor 2, 1.8. 176 zloguko zn
amenje naete nesree: Henrik IV, Prvi dio, in 5, prizor 1, 1.9.
176 Nek se nebesa zastru: Henrik IV, Prvi dio, in 5, prizor 1, 3-7.
177 Repatice se ne viaju: Julije Cezar, in 2, prizor 2,1. 30.
177 Kad zvijezde nose uvojke: Tourneur, The Revenger's Tragedy, in 5, prizor 3,
1.23.
177 bolestan od pomrine: Hamlet, in 1, prizor 1, 1. 132. 177 ... no, kad planeti: Troi
lo i Kresida, in 1, prizor 3, 85-92. 177 gnjevu ljutitih zvijezda: Periklo, in 2, pr
izor 1, 1. 9. 177 preskoile: Romeo i Julija, Prolog, 1. 6.
177 vladavinom nekog zlog planeta: Zimska pria, in 2, prizor 1, 1.107.
178 Nedavne pomrine: Kralj Lear, in 1, prizor 2, 98-131. 178 Da zvijezde: Ibid., in 4,
prizor 3, 32-35.
178 Ime nije nita!: Romeo i Julija, in 2, prizor 2,46-47.
179 Sva se astroloka: Parr, Tamburlaine's Malady, str. 62.
179 Preklinjem vas: Byron's Conspiracy, in 3, prizor 3, 38-127.
180 al Chul: Robson, The Fixed Stars & Constellations in Astrology, str. 124.
180 Ako se Mars nae u nesavrenim znakovima: Ptolemej, Tetrabiblos, str. 136.
181 Ljudi su katkad gospodari: Julije Cezar, in 1, prizor 2, 139-41.
181 Ne udi se tekim: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth Century
Mind, str. 133.
181 Vidovitou svojom /znam da mi zenit: Oluja, in 1, prizor 2, 181-84. 181 Ima plime: J
ulije Cezar, in 2, prizor 3, 248-52. 181 tijela na nebu vladaju onima: Sidnev, Astr
ophel and Stella, Sonet 26,1. ll.uBen-
der, Five Courtier Poets ofthe English Renaissance, str. 345. 181 u kuu agonije: na
vedeno u Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 174.
316
BILJEKE
182 imaju potpunu mo: navedeno u Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 154. 182
Spas koji mi pripisujemo nebu: Sve je dobro to se dobro svri, in 1, prizor 1,
231-34.
182 Udvaraj bilo kojoj eni: navedeno u Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 15
8. 182 Siino sklon: Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 174. 182 Vladarprve k
ue: Allen, The Star-Crossed Renaissance, str. 177.
182 Ah, kako glasi vae pitanje?: Webster, The Duchess ofMalfi, in 2, prizor 2, 29-3
0.
183 ozloglaeni astroloki lijenik: Traister, The Notorious Astrological Physician of
London, passim.
183 zdrave loze seoskih maloposjednika: Rowse, Sex and Society, str. 49.
184 drskog i besramnog: kako je navedeno u Traister, The Notorious, str. 3. 184 s i
jom se ovlau mijeao: navedeno u Rowse, Sex and Society, str. 49. 184 nadrilijenik: Ibid
.
184 bapskoj medicini: Ibid., str. 33.
184 bio upravu: Ibid.
184 Diljem svijeta: Traister, The Notorious, str. 23.
184 sitno lice: Rowse, Sex and Society, str. 93.
184 da posuuje svote: Ibid.
185 Dobar lijenik ako eli biti: navedeno u Traister, The Notorious, str. 37.
186 Oni e pjevati i recitirati: Ibid., str. 49. 186 Oboljeli od skorbuta: Ibid., str
. 58. 186 seksualnim apetitom: Ibid., str. 5.
186 kad bi u njegovoj kui pronala: Ibid., str. 150.
187 Zaeta je: Ibid., str. 151.
187 sigurno vratiti: Rowse, Sex and Society, str. 164.
187 jedva ita poduzimao: Ibid., str. 120
188 ohola i nestalna: Ibid., str. 128. 188 vrlo lijepa: Ibid.
188 2 i 10 popodne: Ibid.
188 on nee biti biskup: Ibid., str. 151.
188 da ide kui: Ibid.
189 Pokazat e se bludnicom: Ibid., str. 191.
189 ini se da: navedeno u Rowse, Sex and Society, str. 220.
189 osobito oni koji su trgovali: Ibid., str. 161.
190 iza Cripplegatea: Ibid., str. 38.
190 imaju svoje kristale: The Devil is an Ass, in 1, prizor 2,44-48.
190 taj Doktor... on je Faust: The Alchemist, in 2, prizor 3,1. 127.
191 da iznudi Carrovu ljubav: Ibid., str. 38. 191 porota matrona: Ibid., str. 255.
191 iskrsnulo je i uspomena na njega izvrgnuta je: Ibid., str. 260.
191 injenica da su neki: Ibid.
192 Ovo je knjiga o ivotu: navedeno u Rowse, Sex and Society, str. 267. 192 Ja u umr
ijeti: Ibid., str. 259.
192 magijskom praksom: Rowse, Sex and Society, str. 40.
193 lijenitvo: A Briefe Description ofthe Notorious Life ofjohn Lambe, str. 2. 193 z
le, dijaboline: Ibid., str. 4.
193 da bi onemoguio, oslabio: Ibid., str. 6-7. 193 najvii sudac grofovije: Ibid., str.
14.
317
BILJEKE
194 vojvodinim vragom: Amundsen. The Duke's Devil and Doctor Lambe's Darling,
str. 49. 194 togod uinili: Ibid., str. 51.
Deveto poglavlje stranica
196 Malo su toga nauili: navedeno u Warren-Davis, Culpeper: Herbalist of the Peo-
ple, str. 5
196 umijee koje iz knjige: Ibid. 196 medicina bez astrologije: Ibid., str. 10. 196 lij
eio sve,: Kitnev, Culpeper's Herbal Medicine, str. 12
196 Sagleda li itav: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 332.
197 Najprije razmotri koji je planet: navedeno u Parker, Familiar to Ali, str. 24
1-43.
197 Zato da prekrasnim zvijezdama ukrademo: navedeno u Thomas, Religion and the Dec
line ofMagic, str. 333.
198 ima tu vrlinu . . .: Frawley, The Real Astrology, str. 69.
198 za svaki primjerak je tono: Kenton, Astrology: The Celestial Mirror, str. 27.
198 svakom dekumbiturnom horoskopu :Wanm-Davis, Astrology and Health, str. 76.
199 majka je uvijek eljela: Lilly and Ashmole, Lives ofThose Eminent Antiquaries E
li-asAshmoleand William Lilly, V/ritten by Themselves, str. 5.
199 mogao je improvizirati: Ibid., str. 8.
199 Ako bi doao neki uenik: Ibid.
200 seoskim poslovima: Ibid., str. 5. 200 nadu u oporavak: Ibid.
200 vii sluga: Ibid. str. 33.
200 nedjeljom ceremonijalno hodati: Ibid., str. 34.
200 Imala je mnogo udvaraa: Lilly and Ashmole, Lives, str. 27.
201 uivao u mogunosti: Parker, Familiar to AH, p. 13. 201 patio je od monumentalnog:
Ibid., p. 45.
201 zdepast i nizak ovjek: Lilly and Ashmole, Lives, str. 31. 201 sasvim dobro izrad
iti horoskop: Ibid. str. 30. 201 pristao starac: Ibid., str. 35.
201 Kapetan Bubb: Ibid., str. 36.
202 prigodni astrolog: Ibid., str. 38. 202 povrnopoznavao: Ibid., str. 37
202 kojegje dobro razumio: Ibid., str. 44. 202 imao najpronicavije: Ibid., str. 31.
202 a ja sam stajao sa strane: Ibid., str. 34.
203 Budite ovjeni, uljudni: To the Student in Astrology, predgovor za Christian Astro
logy, n.p.
204 koji je stekao: Parker, Familiar to Ali, str. 89.
204 brojne dijelove drsko: Lilly and Ashmole, Lives, str. 64.
204 ujte i poujte to kae Lilly: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth
entury Mind, str. 64. 204 Vi tek svladavate abecedu: navedeno u McCaffrey, Astrolog
y, str. 292.
204 Bog je na naoj strani: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth en-tury
Mind, str. 64.
205 Zvijezde su sad: Ibid.
318
BILJEKE
205 radije jeo: Parker, Familiar to Ali, str. 153. 205 nezna nita o astrologiji i ispr
avna: Ibid., str. 148. 205 u kojem dijelu: Lilly and Ashmole, Lives, str. 88. 205 Re
kao sam mu da ide: Ibid., str. 89.
205 koja predstavlja Njegovo Velianstvo: navedeno u Geneva, Astrologyand the Seven
teenth Century Mind, str. 182.
206 II mi se oi mute: Henrik VI, Trei dio, in 2, prizor 1,1. 25.
206 kad lana sunca: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth Century Mind,
str. 100.
206 Luna je s Antaresom: Lynch, Astrology, str. 32.
207 Hoe li se odsutni vratiti: Lilly, Christian Astrology, str. 50. 207 Je li dama
biti kreposna: Ibid., str. 132.
207 ako je u dobrom dignitetu: Ibid., str. 57-80.
208 Pitanje: Ukraden novac: Ibid., str. 395.
208 budui da Luna ulazi: Ibid., str. 396.
209 Samo sam napisao senes: navedeno u McCaffrey, Astrology, str. 305. 209 nieg to p
ripada: Lilly, Christian Astrology, str. 50.
209 Hoe li se prezbiterijanci odrati?: Ibid., str. 439.
209 openitogsignifikatora: Ibid., str. 440.
209 peregrin, zapadni: navedeno u Campion et al., Mundane Astrology, str. 360.
209 za tri godine: Ibid.
209 vladati mnogo otvorenija: Ibid.
210 nezakonito dao: Parker, Familiar to Ali, str. 189.
210 Astrolozi su nam ponudili: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth Ce
ntury Mind, str. 260.
210 Ugodini 1665.: navedeno u Innes, Horoscopes, str. 75.
211 koje predstavljaju veliku bolest: navedeno u McCaffrey, Astrology, str. 307.
211 nakon lijesova: The Great Plague 1665, http://www.historic-uk.com/History-
UK/England-History/GreatPlague.htm 211 Neka im se Bog smiluje: Ibid.
211 Izbacite svoje mrtve: Ibid.
212 I ena bi ga ugasila mokrenjem: navedeno u Cities Guide, London.www.tcono-mist.
com/cities.
212 vidjeli smo alostan prizor: www.pepys.info/fire.html
212 nebo je bilo u plamenu: Ibid.
213 Odbor se inio: navedeno u Craig, Stars ofDestiny, str. 87.
213 najprikladnijim za oznaavanje: navedeno u Whitfield, Astrology, str. 82. 213 prs
t Boji: Ibid.
213 naglu, prodrljivu: navedeno u Geneva, Astrology and the Seventeenth Century Min
d, str. 248.
213 Fiksne zvijezde se sporo kreu:Hazt\rigg, Metaphvsical Astrology, str. 14; u Le-w
is, The Beginnings ofAstrology in America.
214 engleski Atlas: Ashmole, navedeno u McCaffery, Astrology, str. 306.
Deseto poglavlje stranica
215 poneto cehovskog ogovaranja.Parker, Familiar to Ali, str. 164.
216 ovisan o astrologiji: McCaffery, Astrology, str. 296.
319
BILJEKE
216 Pomou elekcija moemo: Annabella Kitson, Some Varieties of Electional Astro-
logy, u Kitson, ed., Histoijand Astrology, str. 171. 216 Oko 10 uveer: Ibid., str. 1
86.
216 znak povezan s: Ibid.
217 u uvjetima: Lilly and Ashmole, Lives, str. 304.
217 neugodno rani sat: Kitson, ur., History and Astrology, str. 187.
217 dobre aspekte izmeu: Ibid.
217 visok ugled u: Ibid., str. 189.
217 za poveanje vlastita ugleda: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 635
.
217 protiv zaea: Ibid.
217 plod dugotrajnog: Sutherland, English Literature ofthe Late Seventeenth Centu
ry, str. 285.
218 oni koji krenu tim putem: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 232.
218 Planeti i zvijezde su i Ne oekujte da e se svi: navedeno u Parker, Familiar to
Ali, str. 98.
218 5 obzirom na to koliko oni znaju: navedeno u Curry, Prophecy and Power, str. 9
6. 218 mnogobrojnih varalica: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 296. 218 poruzi
i osudi: Ibid.
218 ne vjerujte svim: Ibid.
219 buntovna: Butler, Hudibras, Part 2, Canto 3, 44. 219 Nisu li nam reformatorske
veliine: Ibid., 171-78. 219 Vitez, kojeg dvojbe tite,: Ibid., 295-300.
219 Posao bijae da laskom se dodvori,: Ibid., Part 2, Canto 3, 335-40, 371-72.
220 Ovdje rjeavam sljedea: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str
. 383.
220 Tako, gospodo, mi kano Lilly: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 323.
220 Sad najcrnja zloa zvijezda je prah: Annus Mirabilis, strofe 291 i 292, 1161-68
,u Poems and Fables, str. 103.
221 sa aljenjem je primijetio: Luke Broughton, navedeno u McCafferv, Astrology, st
r. 322.
221 zadao dvostruku zadau: Ibid., str. 323.
222 podnevna zvijezda: Schechner Genuth, Comets, str. 84. 222 im se rodio: Ibid.
222 mjerilo se od zvijezde: predgovor za Morin, Astrologia Gallica, Book 21, str.
ii.
223 do unutar deset sati: Brau et al., Larousse Encyclopedia ofAstrology, str. 19
3.
223 Stoje oblik revolucije: Morin, Astrologia Gallica, Book 22, str. 258-59.
224 odigrala vanu ulogu: Plant, John Gadburv: Politics and the Decline of Astrolo-g
y, str. 2.
224 neizbrisivo umrljana: Ibid. 224 demokratizirali: Ibid.
224 predvidjeti vrijeme: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 334. 224 se
oslonio na predvianja: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str.
341.
224 Pamfleti koji predviaju: Ibid.
225 Kolikoje do astrologije: Hungard, A BriefHistory ofAstrology, str. 7, u Lewis
, The Beginnings of Astrology in America.
225 trezvenu i ureenu: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 35
1. 225 vjerovao u astroloki: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic, s
tr. 355.
320
BILJEKE
225 treba otkriti pravu astrologiju: navedeno u Curry, Prophecyand Power, str. 164
.
225 bismo znali za planete tek toliko da ih znamo: navedeno u Spencer, True As th
e Stars Above, str. 74.
226 nebeska tijela: navedeno u Curry, Prophecyand Power, str. 63. 226 Umro je oko
9: Ibid., str. 140.
226 Nedavno smo imali: Ibid., str. 51.
226 to on navjeuje: Ibid., str. 141.
226 nama upravljaju: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 325
.
226 zanimala se vie nego usputno: North, Horoscopes and History, str. 181.
226 obilju loih direkcija: Ibid., str. 329.
227 boansko umijee: Curry, Prophecy and Power, str. 35. 227 astroloki aspekti imaju: I
bid.
227 pogoeni planetom: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 633. 227 svjeti
na cijeni poput: navedeno u Curry, Prophecy and Power, str. 141. 227 Ti zna da ne d
rim: Ibid. 227 instrumentima pratio tono vrijeme: Ibid.
227 ako se Zemlja okree: Hunter and Gregory, ur., An Astrological Diary, str. 76.
228 Dan 16. srpnja, utorak: Ibid., str. 104. 228 24. prosinca (1672.): Ibid., str.
145. 228 14. svibnja (1677.): Ibid., str. 150.
228 Niske sam grae: Ibid., str. 117.
229 Dan 1. oujka, utorak: Ibid., str. 155.
229 openitu raspravu: Holden and Hughes, Astrological Pioneers of America, str. 187
.
229 obino je naveo glavne nezgode: Ibid., str. 188.
230 svjetionicima ija je svrha: navedeno u Schechner Genuth, Comets, str. 151. 230
Jer ako madei: navedeno u Plant, John Gadbury. str. 2.
230 Kad si postavio horoskop: Ibid.
231 prezrivo je odbacio horamu: Curry, Prophecy and Power, str. 83. 231 razne pogr
eke: Partridge, Opus Reformatum, str. vi.
231 hinili da vraaju: Ibid., str. xi. 231 da omogue ili sprijee: Ibid. 231 s tablicama
irekcija: Ibid., str. 111.
231 Saturn i Jupiter su: Ibid. str. 45.
232 jer ako se sve sloi: Ibid. 232 Pod ovom revolucijom: Ibid.
232 sveznajui Bog: Schechner Genuth, Comets, str. 111.
232 kvadratima Mjeseca: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 355.
233 posljednje no ne i manje vano: West and Toonder, The Case Astrology, str. 81.
233 uz iznimku otkria: Ibid., str. 82.
233 Sam astrologne mari: Hevdon, A Defence ofjudiciall Astrologie, str. 371. 233 pr
etpostavio vezu: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 326. 233 u astrolok
oj knjizi: Cowling, Isaac Newton and Astrology, str. 2. 233 koristio astroloke konc
epte: Curry, Prophecy and Power, str. 143. 233 drao je da se najbolja: Ibid.
233 duhovnom silom: Covvling, Isaac Newton, str. 12.
234 Divlji ples sjena: Koestler, The Sleepwalkers, str. 509.
321
BILJEKE
Jedanaesto poglavlje stranica
237 Jesi li uo: navedeno u Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 353-54. 2
37 na samrtnoj postelji priznao: Thomas, Religion and the Decline ofMagic, str. 29
1.
237 sijaa razdora i pobune: navedeno u Curry, Prophecy and Power, str. 105.
238 praksu predvianja: Ibid., str. 108. 238 znanost nagaanja: Ibid., str. 150.
238 Partridge, pisac almanaha: navedeno u Russel, History ofAstrology & Prediction
,
str. 72.
238 sasvim sigurno: Ibid.
238 Izvjetaj o nagloj smrti: Curry, Prophecyand Power, str. 90. 238 Ovdje, na metar
i po od zemljina lica: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 328. 238 Njihove opas
ke i predvianja: navedeno u Thomas, Religion and the Decline of
Magic, str. 336.
238 Ovoga mjeseca: Ibid.
239 Teko je pojmiti: navedeno u Curry, Prophecy and Power, str. 106.
239 Prije nekoliko dana: Hood, The World ofAnecdote, str. 314.
240 Besmrtni uitelju: Worsdale, Celestial Philosophy or Cenethliacal Astronomy, str
. xix.
240 vrlo detaljne matematike: Curry, Prophecy and Power, str. 132. 240 Ovo djelo sad
ri: Worsdale, Celestial Philosophy, str. i. 240 pravu metodu: Ibid.
240 trideset znaajnih: Ibid.
241 Kad mi se obratila: Ibid., str. 127. 241 Venera je ulazila: Ibid.
241 Jupiter u desetoj kui: Hungard, A Brief Historv of Astrologv, str. 8, u Lewis, T
he Beginnings ofAstrology in America.
242 Pitanje od vanosti: Sibly, An IUustration ofthe Celestial Science ofAstrology,
str. 278.
242 Ozbiljnopostavljena pitanja: Ibid., str. 277.
243 Jupiter u korpionu: Ibid., str. 377. 243 Jesu li njihove navike: Ibid., str. 456
.
243 ne moe pronai ni najmanju: Mclntosh, Astrology, str. 115-16.
243 Mladence su: Ibid.
244 potpuno razdvajanje: navedeno u Ovason, The Secret Architecture of Our Na-tio
n's Capital, str. 145.
244 Svi su izgledi: navedeno u Curry, Prophecy and Power, str. 135. 244 imati obimn
u: Siblev, Newand Complete IUustration, str. 1053.
244 uzdignuti i dostojanstveni: Curry, Prophecy and Power, str. 134.
245 da te Ujedinjene kolonije: Adams, Familiar Letters ofjohn Adams and His Wife,
str. 191.
245 Malo nakon podneva: Hazelrigg, Metaphvsical Astrologv, str. 23, u Lewis, The
Beginnings ofAstrology in America. 245 triju naljepnica: Stone, The United States:
Wheel ofDestiny, str. 53.
245 nijedna osoba: Ibid.
246 Ovaj datum (4. srpnja 1776.): navedeno u Rudhvar, The Astrology of America's
Destiny, str. 19.
246 Prvi potpis na Deklaraciji: navedeno u Stone, The United States, str. 57.
322
BILJEKE
248 minuta boanske: navedeno u Schechner Genut, Comets, str. 196.
248 pogrebnim bakljama: navedeno u Gleiser, The Prophet and the Astronomer, str.
63.
249 Bogpomae onima: navedeno u Steel, Marking time, str. 253.
249 Osobito me raduje: Ibid.
250 provodio mnogo vremena: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 335. 250 smatrao
je to: Ibid.
250 Bio je 28. kolovoza: navedeno u Sachs, The Astrology File, str. 17.
251 Vi zvijezde1, to ste: Byron, Hodoae Childea Harolda, 3. pjevanje, 88.
251 Ti sunce koje zalazi: Sardanapalus, in 2, prizor 1, 5-7, u Poetical Works, str.
463. 251 Zamiljena se shema: Hungard, A Brief Historv of Astrologv, str. 8, u Lewis,
The Beginnings ofAstrology in America.
251 Shvatio sam: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 338.
252 osnivaa: Howe, Astrology. A Reeni History, str. 29.
252 budui da su Mars i Satum. Ibid., str. 334.
253 mir biti povezan s: Whitfield, Astrology, str. 191.
253 zbrku bezvrijednog: navedeno u Curry, Astrologv on Trial, and Its Historians:
Reflections on the Historiographv of 'Superstition', str. 49. 253 lupea: Ibid.
253 razni vitezovi, lordovi: Ibid., str. 50.
254 besmislenom i tetnom: Ibid., str. 51. 254 Od svih neobinih zabluda: Ibid.
254 Ima li veeg apsurda: Ibid.
255 prijeljeta 1865: Hazelrigg, Metaphvsical Astrology, str. 37,uLewis, TheBegin-ni
ngs ofAstrology in America.
255 sa svojim natalnim poloajem: Ibid.
255 Neka predsjednik pazi na: Ibid.
255 Ako jedno od slijedeih tijela: Ibid.
255 neki visoki dunosnik: Craig, Stars ofDestiny, str. 89.
255 niskog, vrstog mukarca: Holden, Astrological Pioneers, str. 29.
256 Nitko tko ne razumije astrologiju: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 348.
256 svrdlali izmama: O'Connox,Jack London: An American Myth, str. 7.
256 uivao u 'privatnom' drutvu: navedeno u Kingman, A Pictorial Life ofjack London,
str. 23.
256 gradu ita: Ibid., str. 21.
257 astro-teologiju: Ibid.
257 vrlo labavi drutveni odnosi: Ibid. 257 Odbaena ena: Ibid., str. 15.
257 Gospoa Chaney: Perry, navedeno ujack London: An American Myth, str. 7.
258 Roeni: Chaney. Ibid., str. 8.
258 Astroloki koled: Kingman, A Pictorial Life, str. i8.
258 u to sam doba bio impotentan: Ibid.
259 otuenje: navedeno u O'Connor, Jack London, str. 20.
259 Da sam slijedio svoj prvi: navedeno u Kingman, A Pictorial Life, str. 20. 259 s
ranom na lijevoj strani: Ibid. 259 pitolj... nije opalio: Ibid., str. 21. 259 daje F
lora otila: Ibid. 259 Moj je ivot bio: Ibid.
323
BILJEKE
260 vrlo uenog ovjeka: navedeno u Perry, Jack London, str. 9.
260 ivot je gulikoa: Ibid.
Dvanaesto poglavlje stranica
261 putujui prodava slatkia: Spencer, True as the Stars Above, str. 79. 261 u skladu
sa svojim Sunevim znakom: Ibid.
261 netragom nestao: Howe, Astrology: A Recent History, str. 57.
261 u Liverpoolu: Ibid., str. 58.
262 dre da su sve svjetske: Spencer, True as the Stars Above, str. 81. 262 u dodiru
s 'tajnim uiteljima': Ibid.
262 i odrekao se karijere prodavaa: Holden and Hughes, Astrological Pioneers of Am
erica, str. 201.
263 od astrologije Suneva znaka: Spencer, True as the Stars Above, str. 83. 263 deg
radirala je predvianja: Ibid.
263 Teozofsko uenje: Ibid.
263 Nije pretjerano: navedeno u Howe, Astrology, str. 56.
263 horoskop moemo smatrati: Ibid.
264 revidirati sve svoje publikacije: Holden and Hughes, Astrological Pioneers of
America, str. 202.
264 Imao je dara: McCafferv, Astrology, str. 350.
264 Autor, nudei publici ovo djelo: Karr, Dr. Karr's Guide, str. 17, u Lewis, The Be-
ginnings ofAstrology in America. 264 orijentalnu elektrinu: Ibid., str. 20. 264 ALLA
RAGHAT: Ibid., str. 14.
264 to prije spustimo: navedeno u Howe, Astrology, str. 65.
265 Vrhunac: Ibid.
265 Fiksni znakovi ukazuju na smrt: Sepharial, The Manual ofAstrology, str. 128. 2
65 Uhoroskopu: Ibid., str. 134.
265 savren primjer: Ibid., str. 133.
266 Lord Byronje roen: Ibid.
266 lupeima i skitnicama: Omarr, My World of Astrology, str. 73. 266 poremeene osobe:
Ibid.
266 uzdigla astrologiju: Coleman, Astrology and the Law, str. 46.
267 dola apsolutno mehanikim: Ibid., str. 56.
268 kralja bakra iz Montane: Christino, Foreseeing the Future: Evangeline Adams a
nd Astrology in America, str. 81.
268 sluajni ascendent: Adams, The Bowl of Heaven, str. 9.
269 Astrologija mora biti u pravu: Ibid.
270 moje ime za rekonstrukciju: navedeno u Zoller, Mare Edmund Jones and New Age A
strologv in America, str. 51.
271 psiholoka metoda za biljeenje: Ibid.
271 Napravimo sijeno: Jones, Astrology: Howand Why It Works, str. 186. 271 Bik je f
iksni znak: Ibid.
271 mapu psihe: Spencer, True as the Stars Above, str. 86.
272 Lunarni simbol: Merlin, Character and Fate, str. 25.
272 [Yeats] potpuno vjeruje: navedeno u Heine, W. B. Yeats, Poet and Astrologer, str
. 60.
324
BILJEKE
273 Mjesec odraava sliku ega: Kenton, Astrology, str. 31.
273 Moje veeri su uvelike posveene: Main, ur., Jung on Synchronicity and the Para-
normal, str. 11. 273 Upitanjima okultnog: navedeno u Begg, Jung, Astrologv & the Mi
llennium, str.
21.
273 prenoenja misli: navedeno u Campion, Sigmund Freud's Investigation of Astrolog}
', str. 52.
274 Kao psihologa: Main, ur., Jung on Synchronicity, str. 11. 274 Sve to se rodi il
i uini: Ibid.
274 sinkronicitet: Ibid.
274 U trenutku neposredno prije: navedeno u Stewart, Astrology, str. 122.
275 Jung je duhovno i intelektualno: Hyde, Jung and Astrology, str. 89.
275 uplatio jednu premiju: Holden and Hughes, Astrological Pioneers olAmerica, st
r. 101.
276 Glavna korist od horoskopa: Lewi, Heaven Knows What, str. 13. 276 Vi pripadate
pozitivnoj: Ibid., str. 25.
276 Dok poloaj Sunca: Lewi, Astrology for the Millions, str. 141-42.
277 Ribe su vieslojne: Aubin i Rifkin, The Complete Book of Astrology, str. 67-70.
278 Dravnik ne moe: navedeno u Tavlor, Bismarck, str. 115 278 Zadovoljan sam kad vid
im: Ibid.
278 s velikom fiksnom zvijezdom: Craig, Stars ofDestiny, str. 100. 278 potpuno ili
djelomino vidljiva: Ibid.
278 Zatoenitvo, pljakanje: Ibid., str. 101.
279 Jednom ranije u povijesti: Ibid., str. 103-4.
279 Ne moemo dopustiti: navedeno u Avery, The Rising Sign, str. 8. 279 nita vano: naved
eno u Howe, Astrology, str. 90.
279 ovjek od akcije: Ibid.
280 Kakve veze sa mnom: Ibid., str. 93. 280 eksplozivnogmaterijala: Ibid., str. 169
.
280 radio uz slabo svjetlo: The Lone Assassin - George Elser (1900-1945), http://www
.joric.com/Conspiracy/Elser.htm.
280 ureenu velikom zastavom: Ibid.
281 precizno predvidio: Avery, The Rising Sign, str. 8.
282 nepovoljnim danima: Howe, The Black Game: British Subversive Operations Again
st the Germans During the Second World War, str. 225.
282 razmisle o tunom sluaju: Ibid.
282 o Hitlerovu naruenom: Ibid., str. 215.
282 velike koliine: Ibid.
283 Moj Fiihreru, estitam vam: iz H. R. Trevor-Rope's The Last Days ofHitler, nave
deno u Mclntosh, Astrology, str. 94-95.
284 stalno gaje imao na oku: Stone, The United States: Wheel ofDestiny, str. 33.
284 Reaganje doslovno svaki: Regan, For the Record: From Wall Street to Washing-
ton, str. 3.
284 prekinuti nesreu: navedeno u Stearn, A Time for Astrology, str. 275. 286 jedino
dostupno: Brau, et al., Larousse Encyclopedia of Astrology, str. 187. 286 iskrivlj
enim znaenjem: Lehman, The Book of Rulership, str. 8.
286 zbog moderne prakse: Ibid., str. 12.
287 Ova nebeska tijela: navedeno u Clydesdale, Marsilio Ficino's Holistic Astrolog
y, str. 26.
325
BILJEKE
287 Izreku da e mudar ovjek: navedeno u McCafferv, Astrology, str. 251.
288 Bio je vedar lipanjski dan: Stearo, Time for Astrology, str. 13-14.
289 Roen 20. travnja: Frawley, The Real Astrology, str. 14. 289 tvar od koje je: Ibi
d., str. 12.
289 Snaan, dobro smjeten Mars: Ibid., str. 14.
290 u Hitlerovu horoskopu: Ibid., str. 15.
290 gomilanjem leeva: Ibid., str. 14.
Trinaesto poglavlje stranica
291 iznimno mona: Arens, Attack on America, str. 7,
292 s aktiviranim Marsom: Ibid.
292 Svi dobroudni Merkurovi aspekti: Horton, Attack on New York City and the
United States, str. 14.
292 pokazuju tri vrlo znaajna: Ruiz, Chart Comparisons of the U.S.A., str. 12. 292 emo
cionalni ok: Ibid.
292 taj moni tranzit: Ibid.
293 astrolog moe: Dobin, Kabbalistic Astrology, str. 173.
293 predvianjima iz mundane astrologije: Zoller, Prediction and llth September
2001, http://www.new-library.com/zoller/features. 293 Ako se Sjedinjene Drave ne pr
estanu: Ibid. 293 Prisutna je sve vea prijetnja: Ibid. 293 Ponovno skreem pozornost: Ib
id. 293 doivjeti velike poremeaje: Ibid. 295 pobonosti konzervativnost: Ibid., str. 150
. 295 nezakonita promaknua: Ibid., str. 207.
295 Vrijeme vlada vladarima: navedeno u Morley, Jerome Cardan, sv. 2, str. 31.
296 Satum dobiva kraljevstva: autorove biljeke.
296 Rekli bi: navedeno u Omarr, My World ofAstrology, str. 127.
297 Ne mogu poduprijeti: pismo za The Humanist, sijeanj/veljaa 1976., objavljeno u
Today's Astrologeru od 21. lipnja 2001., str. 10.
297 Horoskop ne donosi presudu: Adams, The Bowl ofHeaven, str. 271.
297 Ja sam, sire, prouavao: navedeno u West and Toonder, The Case for Astrology, s
tr. 96.
298 Mogao sam vas izlijeiti: Forman, The Story ofProphecy, str. 120.
298 Luna je s Antaresom: Lynch, The Coffee Table Book of Astrology, str. 32.
298 dijete koje se sprema: navedeno u Gauquelin, Cosmic Intluences on Human Be-ha
viour, str. 186.
299 O karijeri princa: Goodavage, Astrology: The Space Age Science, str. 9.
300 Mars je bio u prvoj kui: Stearn, A Time for Astrology, str. 100.
301 Prije gotovo 4000godina: Campion and Eddy, The NewAstrology, str. 254. 301 Upo
slovnom horoskopu solamogpovratka: Hay, Business Astrology, str. 12. 301 grupa trgov
aca: Bates, Cycles in the U.S. Stock Market. p.51.
301 pouzdaniji: Ibid.
302 dobitnu stopu: navedeno u Thallon, The Life and Work of W. D. Gunn, str. 1.
303 naftalin se najbre stvrdnjava: Ibid., str. 248.
326
BILJEKE
303 Kako zna: Hardy, The Year's Awakening,l-10, u The Complete Poems, No. 275, str. 2
25.
303 itat ih moemo: navedeno u Mclntosh, Astrology, str. 116.
304 Na nebu moe vidjeti: navedeno u Woolley, The Queen's Conjuror, str. 256. 304 elja
da se konstruira: Aveni, Conversing with the Planets, str. J53.
304 Sad smo na nebu: Burroughs, The Heart of Burroughss Joumals, December 2, 1860,
str. 22.
327
RJENIK
Afel Toka u kojoj je putanja planeta najudaljenija od Sunca. Usporedi s PER1HEL.
Afeta Doslovno davatelj ivota. Isto to i HYLEG. Dobro aspektiran benefik - dobroudan
planet.
Aflikcija - Oteenost Lo, nepovoljan aspekt. Planet je oteen kad je paralelan, u konju
nkciji, kvadratu ili opoziciji Marsu ili Saturnu, ili kad je u kvadratu ili opoz
iciji s bilo kojim drugim planetom.
Anareta Iz grkog, to znai razoritelj. Pojam se odnosi na malefike - zloudne planete -
koji zauzimaju anaretni poloaj (u etvrtoj, estoj, osmoj ili dvanaestoj kui) ili anar
etni stupanj (posljednji stupanj bilo kojeg znaka) i oteuju Hyleg. Vidi AFETA i HY
LEG.
Antiscij Iz grkog, to znai suprotna sjena. Luna udaljenost planeta od osi ljetno-zimsk
og suncostaja, to znai od osi koja prolazi nultim stupnjem Raka i Jarca, zrcalno j
e projicirana oko te osi. Projicirana toka koju smo dobili je antiscij. Stupanj n
a kojem se nalazi neki planet i njegov antiscij jednako su udaljeni od osi ljetn
o-zimskog suncostaja. Planeti povezani antiscijem imaju snagu konjunkcije.
Aplikacija - Pribliavanje Pribliavanje breg planeta sporijem prilikom ulaska u aspe
kt. Utjecaj planeta koji se pribliava drugom planetu jai je kod pribliavanja nego p
rilikom razdvajanja. Ipak, ako je sporiji planet retrogradan, tada se za oba pla
neta moe rei da se pribliavaju jedan drugome. Utjecaj planeta snaniji je kad se prib
liavaju, nego kad se udaljavaju. Vidi SEPARACIJA i RETROGRADNO.
Apogej Toka u kojoj je putanja planeta najudaljenija od Zemlje. Usporedi s PERIGE
J
328
329
RJENIK
Ascendent Znak i stupanj zodijaka koji se uzdie na istonom horizontu mjesta u tren
utku roenja. Svake etiri minute uzdie se novi stupanj zodijaka, novi znak uzdie se o
tprilike svaka dva sata. Znak koji je na ascendentu zove se i podznak. Toka ascen
denta istovremeno oznaava vrh prve kue. Vidi HYLEG.
Ascenzija - Uspon Postoje znakovi dugog i kratkog uspona, te ravnog i kosog uspo
na. Znakovi dugog uspona su Rak, Lav, Djevica, Vaga, korpion i Strijelac. Znakovi
kratkog uspona su Jarac, Vodenjak, Ribe, Ovan, Bik i Blizanci. Zbog nagiba ekli
ptike znakovi dugog uspona sporije se uzdiu u sjevernim irinama, to znai due od prosj
ena dva sata koliko je potrebno da se svih dvanaest znakova izmijeni ujednaenom br
zinom. Na Junoj hemisferi znakovi kratkog uspona postaju znakovi dugog uspona i o
brnuto. Duina se mjeri na ekliptici ili Sunevom hodu od poetne toke Ovna. Ravna asce
nzija mjeri se na ravnodnevnom ili nebeskom ekvatoru.
Aspekt Kutni odnos izmeu dva ili vie planeta, te izmeu planeta i ugla ili osjetljiv
e toke. Kutni odnosi mjere se na ekliptici i izraavaju u lunim stupnjevima. Glavni
aspekti su: konjunkcija 0 stupnjeva, opozicija 180 stupnjeva, kvadrat 90 stupnje
va, trigon 120 stupnjeva i sekstil 60 stupnjeva. Postoji mnogo daljnjih podjela
krunice, ime se dobivaju sporedni aspekti. Aspekt je egzaktan kad se planeti nalaz
e na istom stupnju znaka. Aspekt nije egzaktan kad se planeti nalaze udaljeni je
dan od drugog nekoliko stupnjeva, ali se unato tome smatra da snano djeluju jedan
na drugoga i da tvore aspekt. Udaljenost izmeu planeta zove se orbis, a kod glavn
ih aspekata iznosi 6-8 stupnjeva. Vidi ORBIS.
Benefik - Dobroudni planet Planeti: Jupiter i Venera. Aspekti: sekstil i trigon.
vorovi Vidi MJESEEV VOR.
Debilitates - Slabost Poloaj planeta u kojem je njegov utjecaj oslabljen. To je p
oloaj planeta u znaku koji je nasuprot znaku njegova vladarstva - egzil ili izgon
, te u znaku suprotnom od znaka njegovog ushienja - detriment ili pad.
Dekanat Podjela znaka na treine, od kojih svaka ima 10 stupnjeva.
330
RJENIK
Deklinacija Uglovna udaljenost planeta, sjeverno ili juno od nebeskog ekvatora. M
aksimalna deklinacija Sunca dogaa se za ljetnog suncosta-ja (sjeverna deklinacija
) te za zimskog suncostaja (juna deklinacija), a iznosi 23 stupnja i 27 minuta. M
ars, Merkur i Mjesec doseu deklina-cije od 27 stupnjeva sjeverno, a Venera u rije
tkim prilikama 28 stupnjeva. Jupiter i Saturn imaju priblino jednaku deklinaciju
kao i Sunce. Planeti koji se nalaze na istom stupnju i smjeru deklinacije su par
alelni; oni koji se nalaze na istom stupnju ali na suprotnom smjeru su kon-trapa
ralelni.
Dekumbitur U medicinskoj astrologiji, horoskop trenutka u kojem je pacijent prvi
put konzultirao doktora ili trenutka kad je bolestan pao u postelju.
Descendent Toka suprotna ascendentu. Znak i stupanj zalaska na zapadnom horizontu
dok se isti stupanj suprotnog znaka uzdie na horizontu. Descendent istovremeno o
znaava vrh sedme kue. Vidi ASCENDENT
Detriment Vidi DEBILITATES
Dignitet - Dostojanstvo Poloaj planeta na kojem je njegov utjecaj uvren. Razlikujemo
dvije vrste dostojanstva, temeljno i sluajno. Temeljno dostojanstvo oznaava poloaj
planeta u znaku kojim vlada - domicilu ili u znaku u kojem je ushien - egzaltaci
ji. Planet je u temeljnom dostojanstvu i kad se nalazi u triplicitetu, znaku koj
i pripada istom elementu kao i znak kojim planet vlada, te u terminusu ili fa-ci
esu kojim vlada. Sluajno dostojanstvo oznaava poloaj planeta u nekoj od etiri uglovn
e kue horoskopa - prvoj, etvrtoj, sedmoj ili desetoj, kao i poloaj na najvioj toki ho
roskopa. Vidi ZNAK, TERMI-NUS, FACIES.
Direktno Opisuje kretanje planeta prema naprijed, kroz znak, u prirodnom smjeru
kretanja. Suprotno od RETROGRADAN.
Direkcije Brojne metode koje pomiu planete i uglove natalnog horoskopa prema neko
m vremenu nakon roenja, obino u skladu sa sustavima koji uzimaju bilo dan bilo stu
panj za godinu ivota.
Efemeride Tablice koje sadre precizno izraunat poloaj svakog planeta svakog dana u
godini, odreen njihovom nebeskom duinom, iri-
331
RJENIK
nom i deklinacijom. Astroloke efemeride, za razliku od astronomskih, navode poloaj
planeta u geocentrinom smislu, dakle gledano sa Zemlje. Neophodne su za izraunava
nje horoskopa.
Egzaltacija - Ushienje Poloaj planeta u znaku kojim ne vlada, ali u kojem je osnaen
. Vidi DIGNITET.
Eklipsa Vidi POMRINA Ekliptika - Vidi Zodijak
Ekvator Zamiljena linija u ravnini pod pravim kutem sa Zemljinom osi, na pola put
a izmeu sjevernog i junog pola. On dijeli Zemlju na dvije hemisfere (polutke) sjev
ernu i junu. Nebeski ekvator je projekcija zemaljskog ekvatora u prostor.
Elekcija Astroloki proces odabira najpovoljnijeg trenutka za zapoinjanje neke djel
atnosti ili pothvata.
Elevacija - Uzdignutost Sunce se u podne nalazi u zenitu, najvioj toki neba. to je
neki planet blie zenitu ili vrhu neba, kae se da je uzdignu tij i.
Facies Prema suvremenijim autorima, poput Alana Lea, jedna od podjela svakog zna
ka zodijaka na manje dijelove u kojem svaki dio ima svog planetarnog vladara. Ta
kvo se tumaenje razlikuje od Ptolemejevog. U modernoj astrologiji ovaj je pojam z
anemaren.
Fiksni znakovi Bik, Lav, korpion i Vodenjak.
Fiksne zvijezde Zvijezde i skupine zvijezda koje su toliko udaljene od Zemlje, d
a se ini kako stoje na istom mjestu.
Helijakalni Helijakalni izlazak zvijezde ili planeta je njegovo vidljivo pojavlj
ivanje kad se odvoji od konjunkcije sa Suncem.
Horama astrologija Znanost prosudbe razvoja dogaaja iz horoskopa koji je izraen za
trenutak postavljanja pitanja astrologu koji na nj moe dati odgovor.
Horizont Mjesto roenja u astrologiji se smatra najviom tokom na'' Zemlji. Horizon
t je krug koji omeuje na pogled, a u kojem se prividno spajaju nebo i zemlja.
332
RJENIK
Horoskop Karta ili simbolina slika neba, nacrtana za roenje bilo ega - ukljuujui osob
u, naciju ili pitanje; takoer i karta izraena za vrijeme koje bi bilo najbolje za
neko djelovanje ili pothvat. Suvremeni horoskop iscrtava se u obliku kruga a ozn
aava poloaj planeta, liniju horizonta i zenita, te podjelu na dvanaest kua.
Hyleg Izraz koji su koristili drevni arapski astrolozi za Sunce, Mjesec i ascend
ent kao glavno sredite ivotnosti i zdravlja u horoskopu.
Imum coeli - Nadir Od latinskog izraza u znaenju dno neba. Toka nasuprot Medium coel
i ili zenitu koja tvori vrh etvrte kue.
Ingresija Ulazak planeta u znak. Sunev ulazak u kardinalne znakove (Ovan, Rak, Va
ga i Jarac) oznaava poetak svakog godinjeg doba.
Kardinalni znakovi Ovan, Rak, Vaga i Jarac, znakovi koji se prirodno nalaze na k
ardinalnim tokama horoskopa. Oznaavaju poetak novog godinjeg doba: Proljetna ravnodn
evnica poklapa se s ulaskom Sunca u znak Ovna i oznaava poetak proljea, a jesen poin
je ulaskom Sunca u znak Vage. Ljetni suncostaj poklapa se s nultim stupnjem Raka
s kojim poinje ljeto, a zimski suncostaj s nultim stupnjem Jarca s kojim poinje z
ima.
Konjunkcija Aspekt, kutni odnos izmeu dvaju ili vie planeta od 0 stupnjeva. To znai
da se dva ili vie planeta ili planet i ugao ili osjetljiva toka horoskopa nalaze
na istom stupnju istog znaka.
Kratki uspon Proljetni i zimski znakovi na sjevernoj hemisferi trebaju manje vre
mena od ostalih da se uzdignu iznad horizonta - Ovan, Bik, Blizanci, Jarac, Vode
njak i Ribe.
Kritini stupnjevi To su stupnjevi koji oznaavaju priblian kraj Mjeseeva dnevnog kret
anja (sukladno njegovu prosjenom dnevnom kretanju) kroz dvanaest znakova. Mjesecu
je potrebno oko 27 i pol dana da zavri puni obilazak zodijaka, u prosjenom hodu o
d 13 stupnjeva dnevno. Stoga, poevi od prvog stupnja Ovna, putovanje prvoga dana z
avrit e na 13. stupnju, putovanje drugog dana na 26. stupnju i tako dalje. Kritini
stupnjevi su stoga 1., 13. i 26. stupanj kardinalnih znakova, 9. i 21. fiksnih z
nakova te 4. i 17. stupanj promjenjivih znakova.
333
RJENIK
Kue Kue su podjela neba na dvanaest dijelova u odnosu na mjesto roenja. U toki mjest
a roenja odreuju se dvije osi: horizont i zenit. Horizont je os koja spaja znak i
stupanj zodijaka koji se uzdie na istoku, a istovremeno isti stupanj suprotnog zn
aka zalazi na zapadu. To je os ascendent - descendent, skraeno AC - DC ili vrhovi
prve i sedme kue. Os zenita povezuje vrh neba, znak i stupanj na kojem se Sunce
nalazi u podne i dno neba. To je os zenit - nadir, Medium coeli - Immum coeli, l
atinski naziv ije se kratice MC - IC najee koriste za ovu os koja predstavlja jug i
sjever, vrh desete i etvrte kue.
Podruja koja u tradicionalnoj astrologiji opisuje svaka od dvanaest kua ukratko su
: Prva kua: osobni znaaj. Druga kua: pokretna imovina. Trea kua: braa i sestre, kratka
putovanja. etvrta kua: svojina, poput zemlje, otac. Peta kua: djeca, uici. esta kua:
bolest, sluge. Sedma kua: partneri u braku, poslu ili drugim vezama, otvoreni nep
rijatelji. Osma kua: smrt. Deveta kua: religija, obrazovanje, duga putovanja. Dese
ta kua: drutveni poloaj, karijera. Jedanaesta kua: prijatelji, nade i elje. Dvanaesta
kua: samounitenje, zatvori, bolnice, tajni neprijatelji.
Kue se dijele na tri skupine. Kardinalne ili uglovne kue su prva, etvrta, sedma i d
eseta. Sljedujue kue su druga, peta osma i jedanaesta. Padajue kue su trea, esta, deve
ta i dvanaesta.
Kulminacija Planet kulminira kad dosegne zenit.
Kvadrat Aspekt, kutni odnos izmeu dva ili vie planeta, ili planeta i ugla ili osje
tljive toke, od 90 stupnjeva.
Kvadruplicitet vidi ZNAK
LatLtuda U astronomiji, udaljenost planeta sjeverno ili juno od eklip-tike.
Longituda U astronomiji, poloaj planeta ili toke du ekliptike. Kad se taj poloaj izr
auna na nebeskom ekvatoru, zove se rektascenzija.
Lunacija Pojam se odnosi na konjunkciju Sunca i Mjeseca koju zovemo mladi Mjesec
ili mlaak.
Malefik - Zloudni planet Mars i Saturn u tradicionalnoj astrologiji, a suvremeni
astrolozi u tu skupinu svrstavaju i Uran, Neptun i Pluton.
334
RJENIK
Medium coeli - Zenit Od latinskog, sredina neba. Zenit ili najvii stupanj ekliptike
.
Mjeseev vor Toka u kojoj putanja Mjeseca presijeca ekliptiku. Kad se Mjesec kree od
juga prema sjeveru presjecite se zove uzlazni ili sjeverni vor, a kad se Mjesec kr
ee od sjevera na jug presjecite se zove silazni ili juni vor. Vidi EKLIPTIKA, ZMAJEV
A GLAVA, ZMAJEV REP
Mjeseeve postaje Podjela zodijaka (ili horoskopa) na dvadeset osam kua ili postaja
, temeljenih na prosjenom Mjeseevom dnevnom kretanju. Vidi KRITINI STUPNJEVI.
Mundana astrologija Grana astrologije koja se bavi zbivanjima u javnom ivotu.
Natalni horoskop Karta neba izraena za trenutak roenja neke osobe.
Nebeska sfera Prividna sfera sa Zemljom u sreditu, za koju su naizgled privrena nebe
ska tijela.
Nebeski ekvator vidi EKVATOR
Opozicija Aspekt, kutni odnos izmeu dva ili vie planeta od 180 stupnjeva. To znai d
a se dva ili vie planeta nalaze na istom stupnju nebeske duine, ali u suprotnim zn
akovima zodijaka.
Orbis Udaljenost izmeu planeta u aspektu pri kojoj aspekt jo uvijek djeluje zove s
e orbis. Orbis ovisi o vrsti aspekta i planetima u aspektu, a prosjeno iznosi 6-8
stupnjeva. Kod glavnih aspekata, kon-junkcije, opozicije i kvadrata, dozvoljeni
su vei orbisi - oko 8 stupnjeva - pogotovo kad su u aspektu Sunce ili Mjesec. Ko
d trigona i sekstila aspekti su manji, oko 5 stupnjeva, a kod sporednih aspekata
orbisi iznose 2 stupnja. Kad je orbis 0 kaemo daje aspekt egzaktan.
Os Zemljina os je zamiljena linija oko koje se planet okree, uzrokujui pojavu dana
i noi. Os je uvijek usmjerena prema Sjevernjaci u zvijeu Ursa Minor - Mali medvjed.
Pad Vidi DEBILITATES
Padajue kue Trea, esta, deveta i dvanaesta kua i planeti koji se nalaze u tim kuama.
335
RJENIK
Peregrin Planet koji nije u znaku osnovnog digniteta niti je oslabljen. Peregrin
i planet je poput lutalice ili beskunika i u biti mu nedostaje jasna mo djelovanja
.
Perigej Toka u kojoj je putanja planeta najblia Zemlji. Usporedi s APOGEJ
Perihel Toka u kojoj je putanja planeta najblia Suncu. Usporedi s AFEL.
Pomrina - Eldipsa Postoje dvije vrste pomrina: pomrina Sunca i pomrina Mjeseca ili s
olarna i lunama eklipsa. Kad Mjesec na svojoj putanji prolazi izmeu Sunca i Zemlj
e, promatrano s odreenog mjesta na Zemlji, privremeno e zakloniti Sunce i izazvati
pomraenje. To je pomrina Sunca ili solarna eklipsa. Dogaa se kad se Sunce i Mjesec
nalaze u konjunkciji. To ne znai da su samo na istom stupnju nebeske duine, kad i
mamo obini mladi Mjesec ili mlaak; da bi dolo do pomrine moraju se nalaziti i na istom
stupnju nebeske irine. To znai da se konjunkcija Sunca i Mjeseca dogaa u blizini M
jeseevog vora, tono na ekliptici. Mjesec se nalazi na istoj ravnini sa Suncem i Zem
ljom.
Kad se Zemlja nade izmeu Sunca i Mjeseca, Mjesec e proi kroz Zemljinu sjenu. Kroz it
av niz faza u trajanju od nekoliko sati proi e od djelominog do potpunog pomraenja i
polako izai iz Zemljine sjene. To je pomrina Mjeseca ili lunama eklipsa. Dogaa se
kad se Sunce i Mjesec nalaze u opoziciji, no za razliku od obinog punog Mjeseca ili
utapa Sunce i Mjesec se nalaze na istom stupnju nebeske irine kad se kao i kod po
mrine Sunca sva tri nebeska tijela nalaze u istoj ravnini. Godinje se dogaaju najma
nje dvije pomrine, a najvie ih je sedam. Uobiajeni broj pomrina je etiri: dvije solam
e i dvije luname. Pomrina Sunca i Mjeseca uvijek se dogaa u paru u razmaku od otpr
ilike etrnaest dana.
Prazni hod Mjesec se nalazi u praznom hodu kad se nalazi pri kraju nekog znaka z
odijaka i ne tvori nijedan glavni aspekt s bilo kojim od planeta. Prazni hod pre
staje kad Mjesec ude u novi znak.
Precesija Prividno, postupno gibanje proljetne ravnodnevice unatrag kroz zodijak
, brzinom od 50 lunih sekundi godinje. Precesija ravno-
336
RJENIK
dnevice se dogaa zbog kolebanja Zemlje na vlastitoj osi, to uzrokuje okretanje pol
a ekvatora oko pola ekliptike.
Promjenjivi znakovi Blizanci, Djevica, Strijelac i Ribe. Radiks Isto to i natalni
horoskop ili horoskop roenja.
Ravnodnevica - Ekvinocij Toka na Zemljinoj putanji oko Sunca u kojoj je nagib Zem
ljine osi pod pravim kutem na ravninu u kojoj se nalaze Sunce i Zemlja, zbog ega
je trajanje dana i noi jednako, odakle naziv i potjee. Dogaa se dva puta godinje. Pr
oljetna ravnodnevica dogaa se na nultom stupnju Ovna, oko 21. oujka, a jesenja rav
nodnevica na nultom stupnju Vage, oko 23. rujna.
Rektascenzija - Ravni uspon Izmjereni luk na nebeskom ekvatoru istono od nultog s
tupnja Ovna, koji opisuje planetarne poloaje u smislu stupnja, minute i sekunde.
Rektifikacija Metoda provjere pravog vremena roenja prouavanjem planetarnih koresp
ondencija u vrijeme vanih dogaaja.
Retrogradno Opisuje prividno kretanje planeta prema natrag, u suprotnom smjeru o
d svog prirodnog smjera kretanja, gledano sa Zemlje. Usporedi s DIREKTNO
Separacija - Odvajanje Odvajanje breg od dva planeta iz aspekta. Razdvajanjem pla
neta aspekt prestaje djelovati. Suprotno: APLIKACIJA.
Sekstil Aspekt koji tvore dva ili vie planeta ili planet i ugao ili osjetljiva tok
a od 60 stupnjeva.
Sideralni zodijak Vidi TROPSKI ZODIJAK
Sljedujue kue Druga, peta, osma i jedanaesta kua koje slijede uglove kue.
Solsticij - Suncostaj Toka na ekliptici u kojoj je Sunce na najveoj sjevernoj ili
junoj udaljenosti od ekvatora. Tada se ini da Sunce stoji. Ljetni suncostaj dogaaj
se na nultom stupnju Raka oko 21. lipnja i njime na sjevernoj hemisferi poinje lj
eto. Tada je dan najdui a no najkraa. Zimski suncostaj dogaa se na nultom stupnju Ja
rca, oko 21. prosinca i njime na sjevernoj hemisferi poinje zima. Tada je dan naj
krai a no najdua u godini.
337
RJENIK
Solarni povratak ili revolucija Horoskop postavljen za tono vrijeme u danoj godin
i kad se tranzitno Sunce vrati na isti poloaj u znaku i stupnju kojeg ima u natal
nom horoskopu.
Stacionarna faza Prividno mirovanje planeta, kad mijenja smjer kretanja iz direk
tnog u retrogradni ili obrnuto.
Stupanj Ekliptika je zamiljena krunica kojom se, gledano sa Zemlje, kree Sunce. Pod
ijeljena je na dvanaest znakova zodijaka po trideset stupnjeva. Kretanje planeta
Sunevog sustava prati se njihovim prolaskom kroz znakove zodijaka, a poloaj u odr
eenom trenutku izraava se lunim stupnjevima i minutama. Tako se, na primjer, Sunce
na prvi dan proljea nalazi na nultom stupnju Ovna, kojim zodijak zapoinje. Stupanj
u tom smislu odreuje toan poloaj planeta kako ga u odreenom trenutku vidimo sa Zeml
je.
Svijetlea tijela Sunce i Mjesec.
Tablica kua Tablini izraun koji pokazuje koji je znak i stupanj zodijaka na vrhu sv
ake od dvanaest kua u bilo koje vrijeme, a prema mjestu za koje se izraun kua radi.
Terminus Jedan od pet nejednakih dijelova znaka, od kojih svaki ima svog vlastit
og vladara.
Toka sree Aritmetika toka izvedena zbrajanjem poloaja ascenden-ta i Mjeseca od kojeg
se odbije poloaj Sunca. Najee je koritena od svih arapskih toaka.
Tranzit Dnevno kretanje planeta.
Trigon Aspekt, kutni odnos izmeu dva ili vie planeta, ili planeta i ugla ili osjet
ljive toke od 120 stupnjeva.
Triplicitet - vidi ZNAK. Tropski zodijak Vidi ZODIJAK
Uglovi Prva, etvrta, sedma i deseta kua. Isto tako ascendent, descen-dent, zenit i
Imum coeli - etiri kardinalne toke horoskopa.
Uzajamno prihvaanje Dva planeta smjetena u znaku u kojem je onaj drugi u temeljnom
dignitetu - primjerice, Mars u Ribama (kojima tradicionalno vlada Jupiter) i Ju
piter u korpionu (kojim tradicionalno
RJENIK
vlada Mars) - tada se meusobno prihvaaju, podupiru jedan drugog i skladno su povez
ani.
Uzdiui znak Ascendent
Vatreni znakovi Ovan, Lav i Strijelac.
Vladar Svaki znak zodijaka ima svog planetarnog vladara. Sunce je vladar Lava, M
jesec vladar Raka, Merkur vlada Blizancima i Djevicom, a Venera Bikom i Vagom. M
ars je vladar Ovna i korpiona. Saturn vlada Jarcem i Vodenjakom, a Jupiter Strije
lcom i Ribama. To su tradicionalni vladari znakova. U modernoj astrologiji Uranu
je dodijeljeno vladarstvo nad Vodenjakom, Neptun vlada Ribama, a Pluton korpiono
m. Kad se planet nalazi u znaku kojim vlada, nalazi se u domicilu gdje je osnaen
i ima temeljni dignitet. Vladar kue je vladar znaka koji se nalazi na vrhu kue.
Vladar horoskopa Planet koji je u horoskopu najjai, to znai povoljno smjeten u znaku
svog digniteta, temeljnog ili sluajnog, uzdignut ili smjeten u jednu od uglovnih
kua, te osnaen povoljnim aspektima. Takav snani planet ima najvei utjecaj na horosko
p u cjelini. Ako se ne moe jasno prosuditi koji je planet najjai, onda se za vlada
ra horoskopa uzima vladar ascendenta.
Vrh Prvi stupanj kue ili znaka. Zemljani znakovi Bik, Djevica i Jarac.
Zmajeva glava Od latinskog caput draconis, Mjeseev sjeverni vor. Vidi MJESEEV VOR
Zmajev rep Od latinskog cauda draconis, Mjeseev juni vor. Vidi MJESEEV VOR
Zodijak Zamiljena putanja Sunca, gledano sa Zemlje, zove se ekliptika. To je kruni
ca koja je dogovorno podijeljena na dvanaest jednakih dijelova po 30 stupnjeva,
poevi od proljetne toke ravnodnevice ili nultog stupnja Ovna. Svaki dio ima svoje n
azive, preteno prema ivotinjama. Naziv zodijak potjee od grke rijei zoon i znai ivot
pojas. To je tropski zodijak na kojeg ne utjee precesija ravnodnevice. Preteno ga
koriste astrolozi na Zapadu. Sideralni zodijak podijeljen je na dvanaest nejedna
kih dijelova koji odgovaraju
338
339
J.L,
RJENIK
zvijeima fiksnih zvijezda. Usklauje se s precesijom ravnodnevice. Preteno ga koriste
astrolozi na Istoku.
Znak Dvanaest znakova zodijaka dijele se u skupine prema elementima ili kvalitet
i. Postoje etiri elementa: vatra, zemlja, zrak i voda. Svakom elementu pripadaju
tri horoskopska znaka, odakle potjee naziv triplicitet. Vatreni znakovi su Ovan,
Lav i Strijelac; zemljani znakovi su Bik, Djevica i Jarac; zrani znakovi su Bliza
nci, Vaga i Vodenjak; vodeni znakovi su Rak, korpion i Ribe. Druga podjela znakov
a vri se prema kvaliteti znaka. Svakoj kvaliteti pripadaju etiri znaka, odakle pot
jee naziv kvadriplicitet. Kvalitete su kardinalna, fiksna i promjenjiva. Kardinal
ni znakovi su Ovan, Rak, Vaga i Jarac; fiksni znakovi su Bik, Lav, korpion i Vode
njak; promjenjivi znakovi su Blizanci, Djevica, Strijelac i Ribe.
Zrani znakovi Blizanci, Vaga i Vodenjak.
"KNJINICA ZELINA
340
BIBLIOGRAFIJA
Abbott, John, S. C. Makers ofAmerican History: Christopher Columbus. New York:
Dodd&Mead, 1875. Abu Ma'shar. The Abbreviation ofthe Introduction to Astrology.
Trans. by Charles
Burnett. New York: E. J. Brill, 1944. Reprint, Brewster, Mass: Arhat Publication
s. Aczel, Amir D. The Riddle ofthe Compass. New York: Harcourt, 2001. Adams, Eva
ngeline. Astrology: Your Place Among the Stars. New York: Dodd,
Mead, & Co., 1930.
------. Astrology: Your Place in the Sun. New York: Dodd, Mead, & Co., 1928.
------. The Bowl ofHeaven. New York: Dodd, Mead, & Co., 1926.
Adams, John, and Abigail Adams, Familiar Letters ofjohn Adams and His Wife.
Boston: Houghton Mifflin & Co., 1875. A. E. Voices ofthe Stones. New York: Macmi
llan, 1925. Al-Biruni, Muhammad Ibn Ahmad. The Book of Instruction in the Elemen
ts ofthe
Art of Astrolog/. Trans. by R. Ramsey Wrihgt. London: Luzac & Co., 1934. Al-Khay
yat, Abu Ali. TheJudgements ofNativities. Trans. byj. H. Holden. Tempe,
Ariz. American Federation of Astrologers, 1988. Al-Masu'di, Abul Hasan Ali. The
Book ofGolden Meadows. Trans. by Paul Lunde and
Caroline Stone. London: Kegan Paul, 1989.
Allen, Don Cameron. The Star-Crossed Renaissance. New York: Octagon, 1966. Allis
on, Chantal. The Ifriqiya Uprising Horoscope from On Reception by
Masha'allah, Court Astrologer in the Early Abbasid Caliphate. Cukure and
Cosmos, Vol. 3, No. 1 (Spring/Summer 1999), str. 35-56. Amundsen, Karin. The Duke
's Devil and Doctor Lambe's Darling; A Case Study of
the Male Witch in Early Modem England. Ph. D. diss.:, University of Nevada,
Las Vegas, 2003. Andrews, Luke. Prediction and lllh September 2001.
http://www.new.library.com/zoller/features. Arens, Christine. Attack on America. T
oday's Astrologer. October 16,
2001. str. 7-13. Arroyo, Stephen. Astrology, Karma &r Transformation. Sebastopol
, Calif.: CRCS, 1989.
------. Astrology, Psychology, and the Four Elements. Sebastopol, Calif.: CRCS,
1989.
------. Chart Interpretation Handbook. Sebastopol, Calif.: CRCS, 1989.
. Practicing the Cosmic Science. Sebastopol, Calif.: CRCS, 1999.
------. Relationships &r Life.Cycles. Sebastopol, Calif.: CRCS, 1993.
Arroyo, Stephen, and Liz Greene. New Insight in Modem Astrology. Sebastopol,
Calif.: CRCS, 1984.
341
Astral Religion. In New Cathohc Encyclopedia. Vol. 1. New York:McGraw-Hill,
1967. ------. The Astrolabe World Ephemens 2001-2050 at Noon. Atglen, Penn.: Whi
tford
Press, 1998. Aubin, Ada, and June Rifkin. The Complete Book ofAstrology. New Yor
k:
St. Martin's Griffin, 1998.
Aubrey, John. Aubrey's BriefLives. Ann Arbor: University of Michigan Press, 1962
. Augustine, Saint. The City ofGod. Trans. by Marcus Dods. New York;
Modem Library, 1950.
Aveni, Anthony. Conversating with the Planets NewYork: Kodansha, 1994. Avery, Je
anne. The Rising Sign. NewYork: Doubleday, 1982. Bach, Eleanor. Astrology form A
to Z. New York: M. Evans <Sr Co., 1990. Balzac, Honore de. Chaterine de Medici.
Trans. by K. P. Wormeley. Whitefish,
Mont.: Kessinger Publishing Co., 2004. Barrus, Clara, ed. The Heart ofBurroughs'
s Joumals. Boston: Houghton Mifflin,
1928.
Barton, Tamsyn. Ancient Astwlogy. London: Routledge. 1994. Barz, Ellynor. Gods a
nd Planets. Trans. by Boris Matthews. Willmette, 111.: Chiron,
1991. Bates, Graham. Cicles in the U.S. Stock Market. AstrologicalJournal, Vol. 10
,
No. 10 (May/June 2000), str. 51-54. Begg, Ean. Jung, Astrology & the Millennium. A
strologicalJoumal, Vol 10,
No. 10 (May/June 2000), str. 10-15. Bender, Robert M., ed. Five Courtier Poets o
fthe English Renaissance. New York:
Washington Square Press, 1969. Bentley, G.E., Jr. The Stranger From the Paradise
: A Biography of William Blake.
New Heaven: Yale University Press, 2001.
Berlinski, David. The Secrets ofVauhed Sky, Orlando, Fla.: Harcourt, 2003. Bezza
, Giuseppe. Astrological Considerations on the Length of Life in Hellenistic,
Persian, and Arabic Astrology. Culture and Cosmos, Vol. 2, No.2
(AutumnAVinter 1998), str. 3-15. Blaise, Clark. Time Lord: Sir Sandford Fleming
and the Creation of Standard Time.
New York: Pantheon 2000.
Blish, James. Doctor Mirabilis. New York: Dodd, Mead, & Co., 1971. Bonatti, Guid
o. Liber Astronomiae, Part 1. Trans. by Robert Zoller. Ed. by Robert
Hand. Berkeley Springs, W. Va.: Golden Hind Press, 1994. Bowden, Mary Ellen. The
Scientific Revolution in Astrology: The English Reformers,
1556-1686. Ph.D. diss., Yale University, 1974. Brady, Bernadett. The Eagle and th
e Lark: A Textbook of Predictive Astrology. York
Beach, Me.: Samuel Weiser, 1992. Brau, Jean-Louis, Helen Weaver, and Allan Edman
ds. Larousse Encyclopedia of
Astrology. New York: Plume, 1980. ------. A Briefe Description ofthe Notorious L
ife ofjohn Lambe, othenvise called
Doctor Lambe, together with his ignominious death. Amsterdam, 1628. Brown, J. Wo
od. Enquirylnto the Life and Legend ofMichael Scot, 1897. Whitefish,
Mont.: Kessinger Publishing, 2001. Burckhardt, Jacob. The Civilization ofthe Ren
aissance in Italy. New York: Penguin
Classics, 1990.
Burke, Thomas, The Streets of London Through the Centuhes. London:
B. T. Basford, 1943.
Bumet, Bishop Gilbert. HistoryofHis Own Time. New York: Charles E. Tuttle, 1992.
Burritt, Elijah H. The Geography ofHeavens. New York: Mason Bros., 1856. Burrou
ghts, John. The Heart of Burroughs's Journals. Ed. by Clara Barrus., Boston:
Houghton Mifflin, 1928.
Burton, Robert. Anatomy of Melancholy. New York: Farrar & Rinehart, 1927. Butler
, Samuel. Hudibras. Whitefish, Mont.: Kessinger Publishing Co., 2004. Byron, Geo
rge Gordon, Lord. Poetical Works. London: Oxford University Press,
1967.
Camilleri, Stephanie. The House Book. St. Paul, Minn.: Llewellyn, 1994. Campion,
Nicholas. The Book of World Horoscopes. Bristol, England: Cinnabar, 1996. -----
-. Dorotheus of Sidon: His Life and Significance. Introduction to Carmen
Astrologicum, by Dorotheus of Sidon, trans. by David Pingree. London: Ascella
Books, 1993.
The Great Year: Astrology, Millenarianism and History in the Western
Tradition. New York: Arkana, 1994.
Sigmund Freud's Investigation of Astrology. Culture and Cosmos, Vol
2,
No. 1 (Spring/Summer 1998), str. 49-53. Campion, Nicholas, Michael Baigent, and
Charles Harvey. Mundane Astrology.
London: Thorsons, 1995. Campion, Nicholas, and Steve Eddy. The New Astrology. No
rth Pomfret, Vt.:
Trafalgar Square, 1999. Cardan, Jerome [Girolamo Cardano]. The Book ofMy Life. T
rans. by Jean Stoner.
New York: Dover, 1929. Carey, Hilary M. Courting Disaster: Astrology at the Engl
ish Court and University in
the Later Middle Ages. London: Macmillan, 1992. arter, C. E. O. Astrological Aspe
cts. London: L. N. Fowler, 1967.
------. The Astrology of Accidents. Addington, England: Astrologer's Quarterly,
n.d.
------. An Encyclopedia of Psychological Astrology. London: Theosophical Publish
ing
House, 1963.
Essays on the Foundations ofAstrology. London: Theosophical Publishing
House, 1947.
The Principles ofAstrology. London: Theosophical Publishing House, 1939.
Casper, Max. Kepler. Trans. by C. Doris Hellman. New York: Dover, 1993. Cassius,
Dio. Roman History. Books 67-70. Trans. by Earnest Cary. Boston: Loeb
Classical Library, 1992. Chapman, George. The Plays and Poems of George Chapman.
Ed. by Thomas More
Parrott. London: Macmillan, 1910. Charpentier, Louis. The Mysteries ofChartres C
athedral. Wellington, England:
Thorsons, 1966. Chaucer, Geoffrey. The Works of Geoffrey Chaucer. Ed. by F.N. Ro
binson. New
York: Houghton Mifflin, 1957. Christianson, Gale E. This WildAbyss: The Story of
the Men Who Made Modem
Astronomy. New York: Free Press, 1978. Christino, Karen. Foreseeing the Future:
Evangeline Adams and Astrology in
America. Amherst, Mass.: One Reed Publications, 2002. Cicero, Marcus Tullius. Ni
ne Orations and The Dream ofScipio. Trans. by Palmer
Bovie. New York: Mentor Books, 1967.
342
343
BIBLIOGRAFIJA
Clulee, Nicholas H. John Dee's Natural Philosophy. London. Routledge, 1988. Clyd
esdale, Ruth. The Guardians of the Months: Manilius and the Guardian Deities.
AstrologicalJournal, Vol. 43, No.6 (Novemer/December 2001), str. 53-57. ------. M
arsilio Ficino's Holistic Astrplogy. Mountain Astrologer, August/September
1996, str. 22-28.
Coleman, Walter. Aslrology and the Law. Greenlawn, N.Y.: asa de Capricomio, n.d.
Colling, Rodney. The Theory of Celestial Influence. NewYork: Arkana, 1993. Corne
lius, Geoffrey, and Paul Devereux. The Secret Language ofthe Stars and
Planets. San Francisco: Chronicle Books, 1996.
Cowling, T. G. Isaac Newton and Astrology. Leeds: Leeds University Press, 1977.
Craig, Anthony. Gauquelin's Legacy: New Evidence for Planetary Types. C.U.R.A.
2001. Craig, Katherine Taylor. Stars ofDestiny: The Ancient Science of Astrology
and How
to Make Use oflt To-Day. New York: E. P. Dutton & Co., 1916. Cramer, Frederic H.
Astrology in Roman Law and Politics. Philadelphia: American
Philosophical Society, 1954. Cumont, Franz. Astmlogy and Religion Among the Gree
ks and Romans. New York:
Dover, 1960. C.U.R.A. Centre Universitaire de Recherche en Astrologie (Center fo
r Astrological
Research). Editions 1-31, January 1999-January 2004.
http://cura.free.fr/artic-en.html. Curry, Patric. Astrology on Trail, and Its His
torians: Reflections on the
Historiography of 'Superstition.' Culture and Cosmos, Vol. 4, No.l
(Spring/Summer 2000), str. 2-9. ------. Prophecy and Power: Astrology in Early M
odem England. Cambridge,
England: Polity Press, 1989. -, ed. Astrology, Science and Society: Historical E
ssays. VVoodbridges, England:
Bovdell Press, 1987. Dante, Alighieri. The Divine Comedy. Trans. byjohn Ciardi.
New York: W.W.
Norton, 1970.
Davi, Geraldine. Horary Astrology. Los Angeles: Tate Printing, 1942. Davison, Ron
ald C. Astrology. Sebastopol, Calif.: CRCS, 1987.
------. Synastry. Santa Fe, N.M.: Aurora, 1983.
-------. The Technique of Prediction. Chadwell Heath, England: L. N. Fowler, 195
5.
De Madariaga, Salvador. Christopher Columbus. NewYork: Macmillan, 1940. Dill, Sa
muel. Roman Society from Nero to Marcus Aurelius. New York; Meridian
Books, 1964. Dobin, Joel C. Kabbalistic Astrology: The Sacred Tradition ofthe He
brew Sages.
Rochester, Vt.: Inner Traditions, 1999. Dreyer,J.L.E. Tycho Brache. NewYork: Dov
er, 1963. Dryden, John. Poems and Fables. London: Oxford University Press, 1962.
Ebertin, Elsbeth. Astrology and Romance. New York: ASI. 1973. Ebertin, Elbeth,
and Georg Hoffman. Fixed Stars and Their Interpretation. Trans. by
Irmgard Banks. Tempe, Ariz.: American Federaton of Astrologers, 1971. Eggelston,
Edward. The Transit of Civilization from England to America in the
Seventeenth Century. NewYork, 1901. Epstein, Meira B., trans. The Corespondence
Between the Rabbis of Southern France
and Maimonides about Astrology. Arhat, 1998.
344
BIBLIOGRAFIJA
Famell, Kim. The Astral Tramp: A Biography of Sepharial. London: Ascella, 1998.
Ferris, Timothy. Corning ofAge in the Milky Way. New York: Anchor Books, 1989. F
icino, Marsilio. The Book ofLife. Trans. by Charles Boer. Irving, Tex.: Spring
Publications, 1980. ------. Selected Letters (Meditations on the Soul). Trans. b
y Members of the Language
Dept., School of Economic Science, London. Rochester, VT.: Inner Traditions, 199
7. Forman, Henry James. The Story of Prophecy. NewYork: Ferrar & Rinehart, 1936.
Forrest, Steven. The Inner Sky. San Diego: ACS Publications, 1982. Frank, Denni
s. Astrological Space. C.U.R.A., 2001. ------. Astronomy Considered as a Potential
Science of Time, C.U.R.A., Edition 11,
April 19. 2001.
------. On the Metaphysical Basis of Astrology. C.U.R.A., Edition 5, May 17, 2000.
Frank, Tanney. A History ofRome. New York: Holt, Rhinehart, & Winston, 1961. Fra
wley, David. The Astrology ofthe Seers: A Guide to Vedic/Hindu Astrology.
Salt Lake City: Passage Press, 1990.
Frawley, John. The Real Astrology. London: Apprentice Books, 2000. French, Peter
. John Dee: The World ofan Elizabethan Magus. New York: Dorset,
1972. Gadbury, John. The Nativity ofthe Most Valiant and Puissant Monarch Lewis
the
Fourteenth King of France and Navarre. London, 1680. Galileo, Galilei. Dialogue
Conceming the Two ChiefWorld Systems. New York:
RandomHouse, 2001. ------. Discoveries and Opinions: The Starry Messenger (1610)
; Letter to the Grand
Duchess Christina (1615), Excerpts from Letters on Sunspots (1613), and
The Assayer (1623). New York: Anchor Books, 1989. Gardner, F. Leigh. Bibliotheca
Astrologica: A Catalog of Astrological Publications
ofthe 15th through the 19*1 Centuries. North Hollywood, Calif.: Symbols & Signs,
1977. Garin, Eugenio. Astrology in the Renaissance: The Zodiac ofLife. London; R
outledge
& Kegan Paul, 1982. Garrett, Helen Adams. Astrology and Metaphysics in the Bible
. Belleville, HL:
AisA, 1997. Gauquelin, Michael. Cosmic Influences on Human Behaviour. Santa Fe,
N.M.:
Aurora, 1994.
. Planetary Heredity. San Diego: ACS, 1966. ------. The Scientific Basis of Astrol
ogy. Trans. by James Hughes. New York: Stein &
Day, 1969. Gauquelin, Michael, and Francoise Gauquelin. Birth and Planetary Data
Gathered
Since 1949. C.U.R.A., Edition 11, April 19, 2001. Geddes, Sheila. The Art ofAstro
logy. Wellingborough, England: Aquarian Press,
1980. Geneva, Ann. Astrology and the Seventeenth Century Mind: William Lilly and
the
Language ofthe Stars. Manchester, England: Manchester University Press, 1995. Ge
orge, Demetra. Manuel I Komnenos and Michael Glycas: A Twelfth-Century
Defence and Refutation of Astrology. Part 1, History and Background,
Culture and Cosmos, Vol. 5, No.l (Spring/Summer 2002), str. 23-43. George, Llewe
llyn. The New A to Z Horoscope Maker and Delineator.
St. Paul, Mirni.: Llewellyn Publicatons, 1997.
345
BIBLIOGRAFIJA
Gettings, Fred. Fate &r Prediction. NcwYork: EceterBooks, 1980. Gibbon, Edward.
The Decline and Fali of Roman Empire. Abridged edition.
NewYork: Penguin, 2001. Gillman, Ken. Twelve Gods and Seven Planets, C.U.R.A., Edi
ton 10, November 2,
2001.
Glazerson, M. Astrology and Kabbala. Moscow: Gesharim, 1998. Gleadovv, Rupert. T
he Origin ofthe Zodiac. London: Jonathan Cape, 1968. Gleiser, Marcelo. The Proph
et and the Astronomer. New York: W.W.
Norton &Co., 2002. Goodavage, Joseph F. Astrology: The SpaceAge Science. West Ny
ack, N.Y.:
Parker, 1966. Grafton, Anthony. Cardano's Cosmos: The Worlds and Works ofa Renai
ssance
Astrologer. Cambridge, Mass.: Harvard University Press, 1999. Grafton, Anthony,
and William R. Newman, eds. Secrets of Nature: Astrology and
Alchemy in Early Modem Europe. Cambridge, Mass.: MIT Press, 2001. ------. The Gre
at Plague 1665. http://www.historic-uk.com/HistoryUK/England-
History/GreatPlague .htm Greene, Liz. Astwlogy for the Lovers. York Beach, Me.:
Samuel Weiser, 1989.
------. The Astrological Neptune. York Beach, Me.: Samuel Weiser, 2000.
------. The Astrology of Fate. York Beach, Me.: Samuel Weiser, 1984.
------. Satum: A NewLook at an Old Devil. York Beach, Me.: Samuel Weiser, 1976.
Greene, Liz and Howard Sasportas. The Inner Plannets. York Beach, Me.:
Samuel Weiser, 1993. ------. and Howard Sasportas. The Luminaries. York Beach, M
e.: Samuel Weiser,
1992. Guinard, Patrice. L'astrologie francaise au XXeme siecle, C.U.R.A., Edition
10,
November 2, 2001. Hale, Edward Everett. The Life of Christopher Columbus from hi
s own Letters and
Joumals and Other Documents ofHis Time. McLean, Va., 1891. Halevi, Z'ev ben Shim
on. Astrology & Kabbalah. London: Urania Trust, 1999. Hale, Manly P. Astrologica
l Keywords. Los Angeles: Philosophical Research Society,
1995.
The Philospohy ofAstrology. Los Angeles: Philosophical Research Society,
1976.
Planetary Influence and the Human Soul. Los Angeles: Philosophical Research
Society, 1957.
Psychoanalyzing the twelve Zodiacal Types. Los Angeles: Philosophical
Research Society, 1982. ------. The Secret Teachings of Ali Ages. Los Angeles: P
hilosophical Research Society,
1997.
------. The Story ofAstrology. Los Angeles: Philosophical Research Society, 1975
.
Hamaker-Zondag, Karen. Aspects and Personality. York Beach, Me.: Samuel Weiser,
1990.
1996.
The House Connection. York Beach, Me.: Samuel Weiser, 1994. Planetary Symbolism
in the Horoscope. York Beach, Me.: Samuel Weiser,
Psychological Astrology. York Beach, Me.: Samuel Weiser, 1990. The Twelfth House
. York Beach, Me.: Samuel Weiser, 1992.
346
BIBLIOGRAFIJA
Hand, Robert. Planets in Transit. Atglen, Pa: Whitford Press, 1976. Harding, Mik
e. Prejudice in Astrological Research, C.U.R.A., Edition 11,
April 19, 2001.
Hardy, Thomas, The Complete Poems. New York: Macmillan, 1979. Hare, Christopher.
The Romance ofa Medici Warrior. New York: Charles Scribner's
Sons, 1910. Harvey, Charles, and Suzy Harvey. Principles ofAstrology. London: Th
orsons, 1999.
------. Sun Sign, Moon Sign. Northampton, England: Thorsons, 1994.
Haskins, Charles Homer. The Renaissance ofthe 12th Century. New York: Meridian,
1960. ------. Studies in the History ofMedieval Science. Harvard Historical Stud
ies,
No. 27. Cambridge, Mass.: Harvard University Press, 1924.
Hay, Clement. Business Astrology. Today's Astrologer, October20, 1941. Pretiskano
u Todafs Astrologer, August 18, 2001, str. 12-16. Heilbron, J.L. The Sun in the
Church: Cathedrals as Solar Observatories. Cambridge,
Mass.: Harvard University Press, 1999.
Heindel, Max. Simplified Scientific Astrology. London: L.N. Fowler & Co., 1928.
Heine, Elizabeth. W. B. Yeats: Poet and Astrologer. Culture and Cosmos, Vol. 1,
No.2 (Winter/Autumn 1997), str. 60-75.
Herodotus. The Histories. Trans. by Aubrey de Selincourt. New York: Penguin, 196
0. Heydon, Sir Christopher. A Defence ofjudiciall Astrologie. Cambridge, England
,
1603.
Hickey, Isabel. Astrology: A Cosmic Science. Sebastopol, Calif.: CRCS, 1992. ---
---. Minerva/Pluto: The Choice Is Yours. Watertown, Mass.: Fellowship House
Bookshop, 1977. Hodges, Richard, and David Whitehouse. Mohammed, Charlemagne & t
he Origins of
Europe: Archeology and the Pirenne Thesis. Ithaca, N.Y.: Cornell University Pres
s,
1983. Holden, James Hershel. Arabian Astrology. C.U.R.A., Edition 23, March 12, 20
02.
------. Early Horoscopes of Jesus, C.U.R.A., Edition 24, May 1, 2003.
------. The Foundation Chart of Baghdad, C.U.R.A., Edition 25, March 12, 2003.
------. A History of Horoscopic Astrology. Tempe, Ariz.: American Federation of
As-
trologers, 1996. Holden, James Hershel, and Robert A. Hughes. Astrological Pione
ers of America.
Tempe, Ariz.: American Federation of Astrologers, 1988.
Holt, Peter. Stars oflndia: Travels in Search of Astrologers and Fortune-Tellers
. London: Mainstream Publishing, 1998.
Hone, Margaret. Applied Astrology. Chadwell Heath, England: L. N. Fowler, 1953.
Hood, Paxton. The World of Anecdote. London: Hodder and Stoughton, 1897.
------. The Modem Textbook ofAstrology. London: L.N. Fowler, 1951.
Hoppmann, Jurgen G. H. The Lichtenberger Prophecy and Melanchthon's Horoscope
for Luther. Culture and Cosmos, Vol. 1, No. 2 (AutumnAVinter 1997), str. 49-53. H
ort, G. M. Dr.John Dee: Elizabethan Mystic and Astrologer. Whitefish, Mont.: Kes
-
singer Publishing, 2000. Horton, Suan. Attack on New York City and the United Stat
es, Today's Astrologer,
October 16, 2001, str. 14-16. Houlding, Deborah. John Gadbury: Of Thefts, Fugitiv
es, and Strays, &ct. Doctrine
of Horary Question, Chapter 9, Part 3. Transcribed and annotated 2004. http://-
www.skyscript.co.uk
347
BIBLIOGRAFIJA
Howe, Ellic. Astrology: A Recent Hisiorv Including the Untold Story oflts Role i
n
World War II. New York: Walker & Co., 1967. ------. The Black Game: British Subv
ersive Operations Against the Germans During
the Second World War. London: Michael Hoseph, 1982. Huber, Bruno, and Louise Hub
er. Moon-Node Astrology. York Beach, Me.: Samuel
Weiser, 1995. Hunter, Michael, and Annabel Gregory, eds. An Astrological Diary o
fthe Seventeenth
Century: Samuel Jeake ofRye, 1652-1699. Oxford: Claredon Press, 1988. Huxley, Ju
lian. From an Antique Land. London: Max Parrish, 1954. Hyde, Maggie. Jung and As
trology. Northampton, England: Thorsons, 1992. Idemon, Richard. Through the Look
ing Glass. York Beach, Me.: Samuel Weiser,
1992.
Innes, Brian. Horoscopes. New York: Crescent Books, 1976. Irving. Washinton. The
Life and Voyages of Chistopher Columbus. New York: T.
Nelson&Sons, 1892. ------. J. Gaffarel's Unheard-of Curiosities conceming the Ta
lismanical Sculpture of
the Persians. London, 1650. ------. Thejeivish Encyclopedia. Vol. 2 KTAV Publish
ing House. n.d. Jocelyn, John.
Meditations on the Signs ofthe Zodiac. Blauvelt, N.Y.: Multimedia, 1975. Jones,
Mare Edmund. Astrology: How and Why It Works. Baltimore: Penguin, 1972.
------. The Essentials of Astrological Analysis. New York: Sabian Publishing, 19
60.
------. The Guide to Horoscope Interpretation. Philadelphia: David McKay, 1946.
. How to Leam Astrology. Boulder, Colo.: Shambhala, 1969.
Jonson, Ben. The Alchemist. Cambridge, England: Cambridge University Press, 1996
.
------. The Devil Is An Ass, and other Plays. Oxford, England: Oxford University
Press, 2000. Jordan, Shelley. An Astrological Saga of Wolfgang Amadeus Mozart: Ge
nius before
His Time. C.U.R.A., Edition 14, October 14, 2001. Jung, Carl Gustav. Synchronicit
y. Trans. by R. F. C. Huli. Princeton, N. J.: Princeton
University Press, 1973. Kay, Richard. Dante's Christian Astrology. Philadelphia:
University of Pennsvlvania
Press, 1994. Kennedy, E. S., and David Pingree. Astrological History of Mash'all
ah. Cambridge,
Mass.: Harvard University Press, 1971.
Kenton, Warren. Astrology: The Celestial Mirror. New York: Thames & Hudson, 1997
. Kepler, Johannes. Conceming the More Certain Fundamentals ofAstrology. New
York: Holmes Publishing Group, 1987. ------. Epitome of Copernican Astronomy and
Harmonies ofthe World. Trans. by
Charles Glenn Wallis. New York: Prometheus Books, 1995. ------. Mysterium Cosmog
raphicum. Trans. by E. J. Aiton and A. M. Duncan. New
York: Opal, 1979. ------. Somnium: The Dream. Trans. by Edward Rsen. Madison: Un
iversity of
Wisconsin Press, 1967. Kidger, Mark. The Star of Betlehem: An Astronomer's View.
Princeton: Princeton
University Press, 1999.
Kingman, Russ. A Pictorial Life ofjack London. New York: Crown, 1979. Kitney, El
izabeth. Culpeper's Herbal Medicine and Mesmerism as Healing Modali-
ties. Astrological Journal, Vol. 44, No.33 (May/June 2002), str. 11-14.
348
BIBLIOGRAFIJA
Kitson, Annabella, ed. History and Astrology: Clio and Urania Confer. London:
Mandala, 1989.
Koestler, Arthur. The Sleepwalkers. New York: Grosset & Dunlap, 1963. Kohout, Ed
ward. The Riddle of the Sibly Chart for American Independence.
C.U.R.A., Edition 22, September 28, 2002. Kolev, Rumen. Some Reflectons about Bab
ylonian Astrology. C.U.R.A., Edition 9,
November 22, 2000. Kollerstrom, Nick. The Star Zodiac of Antiquitiy. Culture and C
osmos, Vol. 1,
No. 2 (AutumnAVinter) 1997), str. 5-22. ------. Beyond the Blue Horizon: Myths a
nd Legends ofthe Sun, Moon, Stars, and
Planets, London: Oxford University Press, 1992. Krupp, E. C. Skywatchers, Shaman
s &t Kings: Astronomy and the Archaeology of
Power. New York: John Wiley & Sons, 1997. Kugel, Herb. The Roman Empire and Astro
logy: A Contemporary View.
Astrological Journal, Vol. 43, No. 2 (March/April 2001), str. 6-11. Laird, Edgar
. Christine de Pizan and Controversy Conceming Star-Study in the
Court of Charles V. Culture and Cosmos, Vol. 1, No.2 (Winter/Autumn 1997),
str. 34-48. Larkey, Sandford V. Astrology and Politics in the First Years of Eliz
abeth's Reign.
Bulletin ofthe Institute ofthe History of Medicine, Vol. 3, No.3 (March 1935),
str. 171-86.
------. Latitudes 0 to 60. New York ASI, 1975.
Leek, Sybil. My Life in Astrology. Englewood Cliffs, N. J.: Prentice Hali, 1972.
Lehman, J. Lee. The Book of Rulerships. West Chester, Pa.: Whiteford Press, 199
2.
------. Classical Astrology for Modem Living. Atglen, Pa.: Whiteford Press, 1996
.
Leo, Alan. Casting the Horoscope. London: L. N. Fowler, 1970.
------. Esoteric Astrology. Rochester, Vt.: Destiny Books, 1989.
Lewi, Grant. Astrology for the Millions. Garden City, N.Y.: Garden City Publishi
ng
Co., 1942.
------. Heaven Knows What. St. Paul Min.: Llewellyn Publications, 1967.
Lewis, Bernard. The Arabs in History. Oxford: Oxford University Press, 1993. Lew
is, James R. The Beginnings ofAstrology in America. New York: Garland
Publishing, 1990.
------. Encyclopedia ofAstrology. Lonodon: Visible Ink Press, 1994.
Lilly, William. Christian Astrology. Issaquah, Wash.: Justus & Associates, 1997.
------. ed. Anima Astrologiae: Or, A Guide for Astrologers, Being the Considera
tions
ofGuido Bonatus... and the Choicest Aphorisms ofCardan, 1675. Edmonds,
Wash.: Sure Fire Press, 1989. -. The Astrological Aphorisms ofCardan, 1675. Edmo
nds, Wash.: Sure Fire
Press, 1989. Lilly, William, and Elias Ashmole. Lives of Those Eminent Antiquari
es Elias Ashmole
and William Lilly, Written by Themselves. London: T. Davi, 1774. Lineman, Rose, a
nd Jan Polelka. Compendium ofAstrology. Atglen, Pa.: Whitford
Press, 1984. ------. The Lone Assassin - George Elser (1900-1945).
http ://www j oric. com/Conspiracy/Elser. htm. Longfellow, Henry Wadsworth. The
Complete Poems. Boston: Houghton Mifflin,
1908.
349
BIBLIOGRAFIJA
Longitudes and Latitudes in the U.S. Washington D.C.: American Federation of
Astrologers, 1945. Louis, Anthony. HoraryAstrology Plain <Sr Simple. St. Paul, M
inn.: Llewellyn
Publications, 1998.
Lynch, John, ed. The Coffee Table Book ofAstrology. New York: Viking, 1967. MacN
eice, Louis. Astrology. London: Bloomsbury Books, 1989. Main, Roderick, ed. Jung
on Synchronicity and the Paranormal. Princeton,
N.J.: Princeton University Press, 1997. Manilius, Marcus. Astronomica. Trans. by
G. P. Goold. Loeb Classical Library.
Cambridge, Mass.: Harvard University Press, 1977.
Mann, Thomas. Joseph and His Brothers. New York: Everyman's Library, 2005. Marks
, Tracey. The Art ofChart Interpretation. Sebastopol, Calif.: CRCS, 1986. Mason,
Herbert M. Jr. Hitler Must Die. New York: Penguin, 1985. Mason, Sophia. Dehneat
ion of Progressions. Tempe, Ariz.: American Federation
of Astrologers, 1985.
Masonic Libraries. Silver Spring, Md.: Masonic Service Association, 1998. Matern
us, Firmicus. Ancient Astrology; Theory and Practice. Trans. byjean Rhys
Bram. Park Ridge, N.):. Noyes Press, 1975.
Maunder, A., and E. W. Maunder. The Heavens and Their Story. London: Estes, 1908
. Maunder, E. W. The Astronomy of the Bible. London: Epvvorth Press, 1922. Mayo,
Jeff. Astrology: A Key to Personality. Saffron VValden, England: C. W. Daniel,
2000.
------. Teach Yourself Astrology. Chicago: NTC Publishing Group, 1992.
McCaffery, EUen Conroy. An Astrological Key to Biblical Symbolism. New York:
Samuel Weiser, 1975. Mclntosh, Christopher. Astrologers and Their Creed: An Hist
orical Outline. New
York: Frederick A. Praeger, 1969.
------. Astrology: The Stars and Human Life. New York: Castle Books, 1973.
McMinn, David. Astro Economics & The 56 Year Cycle. C.U.R.A., Edition 14,
October 14, 2001. Merlin, Katherine. Character and Fate: The Psychology of the B
irthchart. NewYork:
Arkana, 1989.
Messina, Pauline. Pick Your Mate by Astrology. New York: Curtis Books, 1970. Mil
ler, Anistatia R., and Jared M. Brown. The Complete Astrological Handhook for
the Twenty-First Century. New York: Schocken Books, 1999. Mitchell, C. E. Foreto
ld by the Stars. Halifax, England: Favvcett, Greenwood & Co.,
1936. Molnar, Michael. Blood on the Moon in Aquarius: The Assassination of Domiti
an.
Celator, May 1995, str. 6-12. ------. The Star of Betlehem: The Legacy ofthe Mag
i. New Brunswick, N. J.: Rutgers
University Press, 1999. Moore, Thomas. The Planets Within: The Astrological Psyc
hology of Marsilio Ficino.
Hudson, N.Y.: Lindisfarne Books, 1982. Mori, Takeo, and Dragan Milenkovic. Secre
ts ofjapanese Astrology. New York:
Tengu Books, 1993. Morin, J. B. Astrologica Gallica. Book 21, trans. by R. S. Ba
ldvvin. Washington, D.C.:
American Federation of Astrologers, 1974. Book 22, trans, byj. H. Holden.
Tempe, Ariz.: American Federation of Astrologers, 1994.
350
BIBLIOGRAFIJA
Morley, Henry. Jerome Cardan: The Life ofGirolamo Cardano, ofMilan, Physician.
2 vols. London: Chapman & Hali, 1854.
Negus, Kenneth G. Kepler's Astrology C.U.R.A., Edition 15, November 23, 2001. ----
--. Kepler's Tertius Interveniens. Culture and Cosmos, Vol. 1, No. 1
(Spring/Summer 1997), str. 51-54.
Neugebauer, Otto. The Study of Wretched Subjects./sis, Vol. 42 (1951), str. 111-21
. Neville, E. W. Planets in Synastry. Atglen, Pa.: The Whitford Press, 1990. New
Catholic Encyclopedia. 16 vols. New York: McGraw-Hill, 1967. North, J. D. The A
mbassadors' Secret. London: Hambledon and London, 2002.
------. Horoscopes and History. London: Warburg Institute, 1986.
Notker the Stammerer and Eingard. Two Lives of Charlemagne. Trans. by Lewis
Thorpe. New York: Penguin Classics, 1984. Oakes-Smith, E. The Shadow Land, orthe
Seer. London: 1852. O'Connor, Richard. Jack London: A Biography. Boston: Little
Brown & Co., 1964. Ogg, F. A., ed. A Source Book ofMedieval History. New York:
Cooper Square, 1972. Oken, Alan. Houses ofthe Horoscope. Freedom, Calif.: Crossi
ng Press, 2000. ------. Pocket Cuide to Horoscope Interpretation. Freedom, Calif
.: Crossing Press,
1996. -. Rulers ofthe Horoscope. Freedom, Calif.: Crossing Press, 2000.
Omarr, Sydney. Answer in the Sky... Almost. Charlottesville, Va.: Hampton Roads,
1995.
------. My World ofAstrology. New York: Fleet Publishing, 1965.
Ovason, David. The Secret Architecture ofOur Nation's Capital. New York:
Perennial, 2000. Pagan, Isabelle M. From Pioneer to Poet, or The Twelve Great Ga
tes. London:
Theosophical Publishing House, 1911. Papus. Astrology for Initiates. Trans. byj.
Lee Lehman. York Beach, Me.: Samuel
Weiser, 1996. Parker, Derek. Familiar to Ali: William Lilly and Astrology in the
Seventeenth
Cenlurj. London: Jonathan Cape, 1975. Parker, Else. Astrology and Its Practical
Applicaton. Trans. by Coba Goedhart. North
Hollywood, Calif.: Newcastle, 1977. Parr, Johnstone. Tamburlaine's Malady. Kings
port: University of Alabama Press,
1953. Partridge, John. Opus Reformatum, or Treatise of Astrology in which The Co
mmon
Errors ofthat Art are Modestly Exposed and Rejected. London: John Churchill,
1693.
Paul, Haydn. The Astrological Moon. York Beach, Me.: Samuel Weiser, 1998. Perry,
John. Jack London: An American Myth. Chicago: Nelson-Hall, 1981. Peters, Fritz.
Gurdjieff Remembered. London: Victor Gollancz, 1965. Phillips, H. L. Translator
s and Translations. Bloomington; Indiana University Press,
1958. Plant, David. John Gadbury: Politics and the Decline of Astrology. Tradition
al
Astrologer, No. 11, 1996. ------. Vettius Valens: An Ancient Judgement of Wealth.
Cumberland, Md: Golden
Hind Press, 2004. http://skyscript.co.uk Poss, Richard L. Stars and the Spiritual
ity in the Cosmology of Dante's Commedia.
Culture and Cosmos, Vol. 5, No. 1 (Spring/Summer 2001), str. 49-70.
351
BIBLIOGRAFIJA
Potter, David. Prophets and Emperors. Cambridge, Mass.: Harvard Universitv Press
,
1994. Psellus, Michael. Foutteen Byzantine Rulers. Trans. by E. R. A. Sewter. Ne
w York:
Penguin, 1979. Ptolemv. Tetrabiblos. Trans. by J. M Ashmand. North Hollywood, Ca
lif.: Symbols &
Signs, 1976. Quigley, John. What Doesjoan Say? My Seven Years as White House Ast
rologer to
Nancyand Ronald Reagan. New York: Birch Lane Press, 1990. Reagan, Donald T. For
the Record: From Wall Street to Washington. New York:
Harcourt Brace Jovanovich, 1988.
Reinhart, Melanie. Chiron and the Healingjoumey. New York: Penguin, 1998. Reston
, James Jr. Galileo: A Life. New York: HarperCollins, 1994. Rie, Hugh S. American
Astrology Table ofHouses. Philadelphia: David McKay,
1944. Roberts, Peter, and Helen Greengrass. The Astrology of Time Twins. Durham,
England: Pentland Press, 1994. Robson, Vivian. The Fixed Stars and Constellation
s in Astrology. New York:
Astrology Classics Reprint, 2001. Rochberg, Francesca. Babylonian Horoscopes. Ph
iladelphia: American Philosophical
Society, 1998. ------. Divination, Horoscopy, and Astronomy in Mesopotamian Cuku
re. Cambridge,
England: Cambridge University Press, 2004.
Roosevelt, Theodore. History as Literature. New York: Charles Scribner's Sons, 1
913. Rosen, Edward, trans. Three Copemican Treatises: The Commentariolus of
Copemicus, The Letter Against Werner, The Narratio Prima ofRheticus.
New York: Dover, 1959. Ross, David J. The Bird, the Cross, and the Emperor: Inves
tigations into the
Antiquity of the Cross in Cygnus. Cukure and Cosmos, Vol. 4,
No.2 (AutumnAVinter 2000), str. 10-15. Rousseau, Claudia. An Astrological Prognos
tication to Duce Cosimo I de' Medici of
Florence. Cukure and Cosmos, Vol. 3, No. 2 (AutumnAVinter 1999), str. 31-51. Rows
e, A. L. Sex and Society in Shakespeare's Age: Simon Forman the Astrologer.
New York: Charles Scribner's Sons, 1974. Rudhyar, Dane. The Astrology of America
's Destiny. New York: Vintage, 1974.
------. The Astrology of Personality. Santa Fe, N.M.: Aurora, 1991.
Ruiz, Ana. Chart Comparisons of the U.S.A. Today s Astrologer, January 13,
2002, str. 11-15.
Russell, Eric. History of Astrology &c Prediction. London: New English Library,
1972. Ryan, W. F. The Bathhouse at Midnight. Phoenix Mili, England: Sutton, 1999
. Sachs, Gunter. The Astrology File. London: Orion, 1997. Sakoian, Frances, and
Louis Acker. The Astrologer's Handbook. New York: Harper
Perennial, 1989.
------. The Astrology of Human Relationships. New York: Harper Perennial, 1989.
------. The Inconjunct Quincunx: The Not So Minor Aspect. Boston: New England
School of Astrology, 1972.
--. Those Inconjunct Quincunx. Boston: New England School of Astrology, 1978. ----
--. Major and Minor Approaching and Departing Aspects. Boston: New England
School of Astrology, 1974.
352
BIBLIOGRAFIJA
------. Predictive Astrology. NewYork: Harper Perennial, 1989.
------. Transits Simplified. Boston: New England School of Astrology, 1976.
------. The Zodiac Within Each Sign. Boston: New England School of Astrology,
1975. Sakoian, Frances, and Betty Caulfield. Astrological Pattems: The Key to Se
lf-
Discovery. New York: Harper & Row, 1980. Sasportas, Hovrard. The Gods ofChange.
New York: Arkana, 1989.
------. The Twelve Houses. London: Thorsons, 1998.
Schechner Genuth, Sara J. Comets, Popular Cukure, and the Birth of Modem
Cosmology. Princeton, N. J.: Princeton University Press, 1997. Schulman, Martin.
The Astrology of Sexuality. York Beach, Me.: Samuel Weiser,
1982. Scofield, Paul. User's Guide to Astrology. Amherst, Mass.: One Reed Public
ations,
1997. Scott, Sir Walter. The Lay of the Last Minstrel,
www. theotherpages. org/poems/minstrel. html Scramuzza, V. M. The Emperor Claudi
us. London: Macmillan, 1940. Sedgwick, Henry Dvvight. A Short Hi$tory ofSpain. B
oston: Little, Brown, & Co.,
1925. Sepharial (Walter Gom Old). The Manual of Astrology. London: Oxford Univer
sity
Press, 1956.
Seward, A. F. The Zodiac and Its Mysteries. Chicago: A. F. Seward & Co., 1923. S
eymour-Smith, Martin. The New Astrologer. NewYork: Collier, 1981. Shakespeare, W
illiam. The Complete Works. London: Oxford University Press, 1965. Sibly, Ebenez
er. An Illustration ofthe Celestial Science of Astrology, or The An of
Foretelling Future Events and Contingencies by the Aspects, Positions, and
Influences ofthe Heavenly Bodies. 3 vols. London, 1798. Simmonite, W. J. The Cel
estial Philosopher, or The Complete Arcana ofAstral
Philosophy. New York: John Story, 1890. Smoller, Laura Ackerman. History, Prophe
cy, and the Stars: The Christian Astrology
ofPierre dAilly, 1350-1420. Princeton, N. J.: Princeton University Press, 1994.
Sobel, Dava. Galileo's Daughter. NewYork: Penguin, 2000. . Longitude. New York: Pe
nguin, 1995. Spencer, Katharine Q. The Zodiac Looks Westward. Philadelphia: Davi
d McKay,
1943.
Spencer, Neil. True as the Stars Above. London: Victor Gollancz, 2000. Stahlman,
William D. Astrology in Colonial America. William and Mary Quarterly,
3rd ser. 13 (1956).
Steam, Jess. A Time for Astrology. NewYork: Signet, 1972. Steel, Duncan. Marking
Time. London: John Wiley & Sons, 2000. Stewart, J. V. Astrology: What's Reallyi
n the Stars. Amherst, N. Y.: Prometheus
Books, 1996. Stone, Diana Bills. The United States: Wheel ofDestiny. Tempe, Ariz
.: American
Federation of Astrologers, 1976.
Seutonius. The Twelve Caesars. Trans. by Robert Graves. New York: Penguin, 1967.
Sullivan, Erin. Retrograde Planets. York Beach, Me.: Samuel Weiser, 2000. Suthe
rland, James. English Literature ofthe Late Seventeenth Century. Oxford:
Oxford University Press, 1969.
353
BIBLIOGRAFIJA
Tables ofHouses: Latitude, 0 to 66 Degrees. Oceanside, Calif.: Rosicrucian
Fellovvship, 1949. Tacitus. The Annals oflmperial Rome. Trans. by Michael Grant.
New York: Penguin,
1956.
Tamsyn, Banon. Anciem Astrology. London: Routledge, 1994. Taylor, A. J. Bismarck
: The Man and the Statesman. New York: Alfred A. Knopf,
1955. Teissier, Elizabeth, Les Etoiles de L'Elyse. Pari: Edition 1, 1995.
------. Sous Le Signe De Mitterand. Pari: Edition 1, 1997.
Tester, S. J. A History ofWestern Astrology. Suffolk, England: Boydell Press, 19
87. Thallon, Solomon. The Life and Work of W. D. Gann.
ht tp ://www. afsd .com. su/article/hottrader/soloman6a .htm Thomas, Keith. Reli
gion and the Decline ofMagic. Oxford: Oxford University Press,
1971. Thompson, C. J. S. The Mystery and Romance ofAstrology. New York: Causeway
Books, 1973. Thompson, R. Campbell. The Reports ofthe Magicians and Astrologers
ofNineveh
and Babylon. 1900. Thorndike, Lynn. A History ofMagic and Experimental Science.
Vols. 5 and 6.
New York: Columbia University Press, 1941.
Tourneur, Cyrill. The Revenger's Tragedy. New York: Hill &Wang, 1967. Traister,
Barbara Howard. The Notorious Astrological Physician of London. Chicago:
University of Chicago Press, 2000. Travers, P. L. Letter to a Learned Astrologer.
Parabola, Vol. 3 No.4 (November
1978), str. 58-65. Trever-Roper, H. R., ed. Hitler's Table Talk, 1941-1944. New
York: Enigma Books,
2002. Turnbull, Coulson. The Divine Language ofCelestial Correspondences. Orange
,
Calif.: Gnostic Press, 1926. Tyl, Noel, ed. Astrology Looks at History. St. Paul
, Minn.: Llewellyn Publicatons,
1995. Vasiliev, A. A. History ofthe Byzantine Empire. 2 vols. Madison: Universit
y of
Wisconsin Press, 1952.
Vaughan, Richard. Astrologyin Modem Language. Sebastopol, Calif.: CRCS, 1992. Ve
scovini, Graziella Federici. Biagio Pelacani's Astrological History for the Year
1405. Culture and Cosmos, Vol. 2, No.l (Spring/Summer 1998.), str. 24-32. Vitruvi
us. The Ten Books On Architecture. Trans. by Morris Hicky Morgan. New
York: Dover, 1960. Vorel, Angela. The Astrology of Marsilio Ficino: Divinaton or
Science? Culture
and Cosmos, Vol. 4, No. 2 (Autumn/VVinter 1998), str. 29-45. ------. The Music of
the Spheres: Marsilio Ficino and Renaissance Harmonia.
Culture and Cosmos, Vol. 2, No. 2 (AutumnAVinter 1998), str. 16-38. Walker, D. P
. Spiritual and Demonic Magic from Ficino to Campanella. University
Park: Pennsvlvania State University Press, 2000. ------. Nicholas Culpeper: Herba
list ofthe People.
http://www.skyscript.co.uk/culpeper.html. Waterfield, Robin. The Evidence for Ast
rology in Classical Greece. Culture and
Cosmos, Vol. 3, No. 2 (AutumnAVinter 1999), str. 2-15.
354
BIBLIOGRAFIJA
Watts, Pauline Moffitt. Prophecy and Discovery: On the Spiritual Origins of
Christopher Columbus's 'Enterprise of the Indies.' American Historical Review,
Vol. 90, No. 1 (February 1985), str. 73-102. Webster, John. The Duchess ofMalfi,
and Other Plays. Oxford, England: Oxford
University Press, 1998. Wedel, Theodore Otto. The Medieval Attitude Toward Astro
logy. New Haven,
Conn.: Yale University Press, 1998. West, John Anthony, and Jan Gerhard Toonder.
The Case for Astrology. Baltimore:
Penguin, 1973.
Whitfield, Peter. Astrology: A History. New York: Harry N. Abrams, 2001. Whitman
, Edward W. Aspects and Their Meanings: Astro-Kinetics, Vol. 3. London:
L. N. Fowler, 1970. ------. The Influence ofthe Houses: Astro-Kinetics, Vol 1. L
ondon: L. N. Fowler,
1970. ------. The Influence ofthe Planets: Astro-Kinetics, Vol 2. London: L. N.
Fowler,
1970. Wiet, Gaston. Baghdad: Metropolis ofthe Abbasid Caliphate. Tulsa: Universi
ty of
Oklahoma Press, 1971. Wigzel, Faith. Reading Russian Fortunes. Cambridge, Englan
d: Cambridge University
Press, 1971. Woolley, Benjamin. The Queens Conjurer: The Science and Magic ofDr.
John Dee,
Adviser to Queen Elizabeth I. New York: Henry Holt, 2001. World Ephemeris for th
e 2ffh Century 1900 to 2000 at Noon. Atglen, Pa.: Whitford
Press, 1983. Worsdale, John. Celestial Philosophy or Genethliacal Astronomy. Lon
don: Longman
&tCo., n.d. Wright, Louis B. Middle-Class Culture in Elizabethan England. Ithaca
, N.Y.: Comell
University Press, 1935. Yates, Frances A. The Hermetic Tradition in Renaissance S
cience. In Art, Science,
and History in the Renaissance, ed. C. S. Singleton, Baltimore: John Hopkins
University Press, 1967.
------. Theatre ofthe World. Chicago: University Chicago Press, 1969.
Zambelli, Paolo, ed. Astrolog! Hallucinati: Stars and the End ofthe World in Lut
her's
Time. New York: Walter de Gruyter, 1986. Zoller, Robert. The Arabic Parts in Ast
rology. Rochester, Vt.: Inner Traditions
International, 1989.
------. Fate, Freewill &r Astrology. Mansfield, England: Ascella, n.d.
------. The Fifth House. Mansfield, England: Ascella, n.d.
------. Mare Edmund Jones and the New Age Astrology in America. Culture and
Cosmos, Vol. 2, No. 2 (AutumnAVinter 1998), str. 39-57. -. A Study of the Develop
ment of Astrology in the Nineteenth Century.
http://www.new-library.com/zoller. -. Tools &c Techniques ofthe Medieval Astrolo
gers. Mansfield, England: Ascella,
n.d.
355
INDEKS
Abenragel, Haly (Albohazen), 69, 85,
104, 146, 201 Abu Ma'shar (Albumasar), 66, 67, 68,
85, 86-7, 94, 104, 105, 123, 250 Adams, Evangeline, 266-9, 297 Adams, John, 245
Addison, Joseph, 239 Adelard iz Batha, 85, 86, 105 Aforizmi (Cardano), 134-5 Agr
ipa, Marko, 30
Akvinski, sveti Toma, 80, 88, 93, 298 Albert Veliki, 88, 90, 91, 139 al-Biruni,
Muhammad ibn Ahmad, 66,
69,70 Alcuin, 81
Aldebaran, 16, 291, 294 Aleksandar Veliki, 20, 46, 98, 105, 298 Aleksandrija, 20
-1, 48, 49, 54, 65 Alfonso X (Mudri), kralj, 85 Algebra (Cardano), 136-7 Alkabic
ije (al-Quabisi), 71, 72, 88, 115 Alkemiar (Jonson), 194 al-Khayyat, Abu Ali, 69
al-Khwarizml, Muhammad ibn Musa, 85,
105
al-Kindi, 66-68, 88, 114 Allen, Avis, 186-7 Allen, Thomas, 142, 181 al-Ma'mun, A
bu al-Abbas, kalif, 65, 68,
73,80 Almagest (Mathematike Syntaxis)
(Ptolemej), 49, 68, 85, 89 Almanah ubogog Richara (Franklin),
221, 248-9
al-Mansur, Abu Jafar, 60-1, 72-3 Almanzor (Abu Amir al-Mansur), 84 Alphonso, Ped
ro, 105-6 Amerika revolucija, 243 Ameriki graanski rat, 252-3, 255, 278 Ana, engles
ka kraljica, 236 Anaksimandar, 19
Anali Forlija, 101
Anglosaski ljetopis, 97
Annus MirabiUs (Drvden), 219-20
Antares, 17, 143, 205, 212-3, 294,
298
Antigon iz Nikeje, 45 Antonije, Marko, 29-30, 34 Antonin Pio, rimski car, 45-6,
57 Arapi, 3, 4, 59-73, 81, 82, 94, 95, 103,
293
Abasidska dinastija, 60, 73-4
astrolozi, 66-73
bizantska interakcija s, 87
kulturna i intelektualna postignua,
65-72,84,86-7, 101, 105
jezini utjecaj, 65, 85, 294
Omejidska dinastija, 60, 84
osvajanja, 59, 60, 62, 71, 96
vidi i Bagdad; panjolska, maurska Argentine, John, 107-8 Aristotel, 19, 65, 67, 1
06, 147
njegovi prevoditelji, 84-5, 88, 100
prihvatio astrologiju, 85
smatra lana Sunca, 205 ar-Rashid, Harun, kalif, 61-65, 298 Artur, kralj, 8, 81 As
arhadon, 16 ascendent, 22, 52, 118, 269, 286, 290
fiksne zvijezde na, 143, 294-5 Ashmole, sir Elias, 14, 115, 191, 213,
214-7,219,228
elekcije, 215-6, 217, 221
grozio se arlatana, 217, 230
izraivao talismane, 216
kao dvorski astrolog, 216-7, 220
klijenti, 220-1 Asirci, 15-18 Askletarion, 42 aspekti, 20, 24, 25, 52, 161, 162,
286-94, 300 astroekonomija, 301-2 Astrologia Gallica (Morin), 222-3
356
357
INDEKS
astrologija Sunevog znaka, 238, 261-6,
269 Astrologija za milijune (Lewi), 276,
277 astrologija:
sumnjivi praktiari, 217, 230, 236,
238-9, 264
empirizam, 6, 7
etiki kod, 55-6, 134, 202, 217
kako gore, tako i dolje, 23, 172, 300,
302-4
kulturni utjecaj, 6, 8-11, 12, vrste, 22
mehanizmi, 241-2, 274-5, 297
moderna, 7-8, 270-91
opasnosti od, 22, 33-34, 42, 107
podrijetlo, 15-20, 23-25
podrijetlo znanosti u, 5-6, 13, 27
popularno buenje, 251-60
propast, 232-3, 236-9
psiholoka, 171-2, 264, 270, 271-8,
287-8
satirini odnos prema, 189, 217-20,
237
Suneva znaka, 238, 261-6, 269
tipina konzultacija, 117-8
trenutak roenja, 7, 25, 52, 117-8,
142-3, 162-3
u knjievnosti, 110-3, 174, 175-82,
250-1,272,273
u novinama, 269-70
zakoni protiv, 81, 237, 239, 253,
264, 266-7
znanje koje se trai, 70-1, 104,
117-8, 120, 138
znanost, 6
znanstvenici 17. st. podupiru, 224-7,
232-4
Astroloko predvianje (Lilly), 205 Astronomica (Manilije), 15, 52 astronomija, 4, 5
, 6, 15, 17, 18, 19, 48,
49, 51, 59, 65, 71, 78, 85-7, 89, 103,
120, 146-69, 171, 239 Astrophel i Stella (Sidnev), 181 Asurbanipal, 16 Atila, Hu
n, 58, 96 Aubrey, John, 143, 226-7, 230 August, rimski car, 15, 29, 30-31, 32,
33, 34, 35, 43, 47, 96, 206 Augustin, sveti, 76-7, 80, 91-3, 110,
119, 149
aure, 6
Avicena (Ibn Sina), 70, 84
Babilonci, 6, 15-19, 20, 29, 52, 95, 301
Gilgame, pria o, 12
kao Kaldejci, 15, 17-18, 19
natalna astrologija, 18-19
zigurati, 15-16
znamenje, opis, 16, 18-19, 97 Bacon, Roger, 80, 88, 91, 140 Bacon, sir Francis,
225 Bagdad, 3, 18, 59-73, 86, 124
knjinica Akademije mudrosti, 64,
75,81
astroloke kole, 64-5, 66-7
dvorski astrolozi, 69, 71-2, 90
horoskop, 65, 71-2
izgradnja, 66
kao Dar es-Salaam, 60-1
kao kulturno sredite, 65-6, 73, 83
propast, 72-3 Balaam, proroanstvo, 76 Balbil, 36, 38, 48, 240 Balzac, Honore de,
125, 126 Bates, Graham, 301 Bedvvell, vl. Arthur, 202 Belcher, sir Edward, 253-4
ben Corat, Thebit, 90-1 ben Tarik, Jacob, 63, 81 Bennett, James Gordon, 256 betl
ehemska zvijezda, 75-9, 222
astronomsko objanjenje, 77-8
kao komet, 76, 77, 79, 98
na istoku, 78-9 Biblija, 15-16, 18, 65, 75-9, 149, 274
astroloke aluzije, 8-9, 12, 23, 32,
80,89
pogreni prijevodi u, 78, 79
vidi i pojedine knjige biljna medicina, 133, 195, 196-8, 225 Bismarck, Otto von,
264, 278 Bizantsko carstvo, 21-2, 58, 59, 81, 86-7
Arapi napadaju, 60, 64-5, 73 Blavatskv, madam, 262, 263, 269 blizanci:
astralni, 299-300
razliita sudbina, 29, 91-2, 110, 118,
149 Bolingbroke, Richard, 106
358
INDEKS
Bonatti, Guido, 90, 104-7, 108, 111, 115, 127, 218, 222, 247, 252, 299, 300, 301
Bonaventura, sveti, 82, 304
Booker, John, 208, 219, 225
Boyle, Robert, 230
Boanstvena komedija (Dante), 110-1
Boi, 9, 98
Bradwardine, Thomas, 105
Brahe, Tycho, 146, 147-55, 159, 174, 233 kao dvorski astrolog, 150, 152-4 kometi
kako ih vidi, 150-2 kozmoloka shema, 149 nova koju je vidio, 148, 149, 151 pomrin
e kako ih vidi, 150, 151 zvjezdarnicu izgradio, 149, 150, 155
Bredon, William, 202
Broughton, Hugh, 188
Broughton, Luke, 254-7
Browne, sir Thomas, 225
Buckingham, George Villiers, vojvoda od, 193-4
Burckhardt, Jacob, 118-9
Burroughs, John, 1, 268, 304
Burton, Robert, 171,226
Bush, George W., 294-6
Butler, Samuel, 218-20, 221, 238
Byron, George Gordon, lord, 250-1, 266, 298
Byronova urota (Chapman), 178-80
Campanella, Tommaso, 124, 144-5 Campion, Nicholas, 301 Canterburyjske prie (Chauc
er), 86,
111-2,294
Caput Algol, 179-80, 206, 294, 298 Cardano, Girolamo, 11, 126, 128-39,
141, 232, 247, 293, 295, 297-8
etiki kod koji slijedi, 134
horoskop, 129
kao matematiar, 137-8
kockanje, 130-1
medicinska astrologija, 131-4
spisi, 134-8 Carey, Hilary, 105 Carmen Astrologicum (Dorotej iz
Sidona), 53 Carr, Robert, 191, 193
arter, Charles E. O., 270, 271 Cezar, Julije, 28-29, 30, 97, 278 Ch'ien-han-shu,
78 Chamber, John, 171 Champollion, Jean, 18 Chaney, W. N., 255-60, 261 Chapman,
George, 178-80 Chaucer, Geoffrey, 86, 87, 110, 298
astrologija u djelima, 111-3, 294 Cheke, sir John, 134, 139 Choisnard, Paul, 285
Ciceron, Marko Tulije, 28-30, 46, 52,
55,91,92, 119 Coley, Henry, 214 Craig, Katherine, 279 Cranmer, Thomas, 107 crkve
ni kalendari, 9 Cromvvell, Oliver, 125, 204, 205, 209,
210,215,221,231-2,271 Culpeper, Nicholas, 195-9, 237, 242 Culpeperov bilinar, 19
6-7, 237, 242 Curry, Patrick, 225, 227
arobnjatvo, 239-40
D
d'Ailly, Pierre, 4, 5, 89, 94 dani, nesretni, 174-5
kometi u, 96
kue zavretka u, 52
pomrine u, 97
smrt, predvianja, 28-30, 31, 46,
49, 52, 96, 123, 124-5, 135, 144,
165,204,223,232,240-1,
297-8
Dante Alighieri, 104, 114-15, 304 de Gaulle, Charles, 285, 298 de Wohl, Louis, 2
81-3, 297 Dee, John, 139-44, 182, 190, 231, 233,
253
astroloka teorija, 143-4
horoskop, 144
kao arobnjak, 142-3
knjinica, 141-2, 216 Defoe, Daniel, 237 dekumbiturni horoskop, 184-5, 197,
198-9 descendent, 6, 22
359
r
INDEKS
dijelovi tijela, vladari, 18, 132, 176,
197
Dill, Samuel, 47 Dion, Kasije, 28, 35 ,43-4, 46 divinacija, 40, 46, 49, 106, 242
-3
metode, 37, 105, 109, 125, 132 dodekatemoria, 20 Domicijan, rimski car, 28, 33,
40-2 Dorotej iz Sidona, 53, 65 Drvden, John, 220-1, 225, 250, 298 Drava Boja (Augu
stin), 92-3 Diirer, Albrecht, 110, 121, 126, 298 dvorski astrolozi, 82, 98-9, 10
7, 117,
119, 126,201,221-4
Ashmolekao, 217-8, 221
Brahe kao, 149, 151-3
kineski, 98
rimski, 33-34, 36, 38, 48, 240
u Bagdadu, 69, 71-2, 80
Ebertm, Elsbeth, 280, 282
Eddy, Steve, 301
Edvard II, engleski kralj, 105
Edvard III, engleski kralj, 105-6, 111
Edvard IV, engleski kralj, 107, 206
Edvard VI, engleski kralj, 107, 128, 134,
140, 142
Edvard VIII, engleski kralj, 270 Edwards, Jonathan, 248 Egipani, drevni, 6, 9, 10
, 11, 15, 18,
19, 20-21, 24, 49, 54 Egziguus, Dionizije, 99 ekliptika, 17, 20, 22-23, 25, 239
El Nath, 294 elekcije, 21-22, 80, 86, 87, 104, 109,
118, 119, 126, 140, 223, 242, 248
Ashmolea, 216-7, 218, 222
fatalizam i, 53, 90
u sukobu Gvelfa i Gibelina, 101
za datum osnutka nacije, 284
za osnutak Bagdada, 66, 70-1
za plovidbe, 248
za polaganje temeljca za zvjezdarnicu
u Greenwichu, 227
za indeksiranje, 216
za Reaganovu inauguraciju, 284
za vjenanja, 216-7, 229 elementi, 4, 20, 25, 93, 96, 285
Elizabeta I, engleska kraljica, 107-9,
140-1, 142, 144, 150, 173, 182, 187,
188, 197, 298 Elser, George, 280-1 Engleski graanski rat, 203, 204-10,
214,215,219,224,229 Enuma Anu Enlil, 16 Essex, Robert Devereux, grof od, 173,
187, 189, 190
Euklid, 48, 65, 85, 86, 106, 160 Euripid, 19
Evans, John, 201, 202-3 Evelvn, John, 212-3, 216, 226 Ezekijelova vizija (Rafael
), 110
Faerie Queene (Spenser), 181, 190 Fairfax, gen. Thomas, 205 Faleiro, Ruy, 123 fa
talizam, 28, 36-37, 124, 178-81
elekcije nasuprot, 53, 90
Lucijana iz Samosata, 52-3
Manilija, 52, 180-1
slobodna volja nasuprot, 88, 90, 93,
109
Fazari, Ibrahim, 66 Ferdinand II, sveti rimski car, 160, 166,
168
Ferdinand V, kastiljski kralj, 4-5 Ferris, Timothv, 154 Ficin, Marsilije, 120-3,
129, 142, 270,
288, 298
Figul, Publije Negidije, 29, 30, 55, 92 fiksni znakovi, 25,109
fiksne zvijezde, 20, 44, 49, 82, 147,
152
kraljevski, 16-17, 294
na ascendentu, 143, 294-5
pomrine u, 97
podrijetlo naziva, 16-17
u biblijskoj simbolici, 8
u mundanoj astrologiji, 213-4
znaenje, 180, 206, 246, 249, 278-9,
290, 291, 298 Fine, Oronce, 139 Firmik, Materno, Julije, 54, 55-7, 81,
129, 134, 145 Fiske, Nicholas, 229 Flamsteed, John, 216, 227 Fletcher, John, 182
INDEKS
Fludd, Robert, 172-3
Fomalhaut, 17
Forman, Simon, 182-92, 195, 196, 199, 216
onodobne drame, 190 horama astrologija, 187-90 izraivao magine talismane, 188, 191
, 192,200 klijenti, 182, 187-90, 203 medicinska astrologija, 182, 183-6 predvidi
o svoju smrt, 192 upleten u umorstvo, 182, 190-1 zabiljeke, 182, 185-7
Francuska revolucija, 94, 243
Franklin, Benjamin, 221, 245, 246, 248-9
Frawley, John, 138, 198, 288-9
Frederik II, sveti rimski car, 87, 100-1, 102
Freud, Sigmund, 272, 274, 294-5
Frisius, Gemma, 138, 232,
Fulke, William, 172
Gadbury, John, 214, 215, 223, 229-31,
240, 247, 248 Gafford, Jacques, 223,297 Galba, Servije Sulpicije, 33, 34, 39-40
Galen, 64, 85, 135, 196 Galileo, Galilei, 141, 145, 159, 169-70,
233, 298
Gama, Vasco de, 3 Gann, W. D., 301-2 Garfield, James H., 264-5, 284 Gataker, vl.
Thomas, 209 Gauquelin, Michel i Francoise, 285 Gemin s Rodosa, 142 Geoffrey de M
eauy, 95 Geoffrey of Monmouth, 81 geomancija, 106 George, Llewellyn, 271 Gerbert
d'Aurillac, 84 Gibbon, Edward, 57 Gilbert, William, 225 Gilgame, 12 Giotto, 77
Giuntini, Francisco, 126 glazba sfera, 156, 157, 165, 303 gnomon, 99
godinja doba, 16-17, 22-23, 99 Grci, drevni, 9, 15, 16, 18-20, 49, 65,
66, 96, 273, 293
astronomija, 19, 86-7
mitologija, 11-12, 30
natalna astrologija, 18 grki jezik, 11,22,23,78,79 Gregoras, Nikefor, 87 Grimizno
slovo (Hawthorne), 191 Grosseteste, Robert, 88, 96 Guarico, Lua, 123, 126-8 Gues
clin, Bertrand du, 105 Gustav, Adolf, vedski kralj, 169, 204 Guy Mannering (Scott
), 250, 251
H
Hadrijan, rimski car, 43-5, 47, 57, 298 Hali, Manly, 9
Halley, Edmond, 226, 227, 233, 297 Hamilton, John, 128-9, 133-4 Hamlet (Shakespe
are), xi, 177, 180, 185 Hand, Robert, 102 Hardy, Thomas, 271,303 Harmonija svije
ta, (Kepler), 157, 160,
163
Hart, Alexander, 201-2 Harvey, Richard, 108 Harvey, William, 13, 173 Hatton, sir
Christopher, 140, 173 Hawthorne, Nathaniel, 191 Hay, Clement, 301 hebrejski jez
ik, 6, 12 Hefest iz Teba, 44-5 HeilbronJ. L.,99 Heliodor, 86 Hemmings, James, 29
9 Henrik I, engleski kralj, 104 Henrik II, engleski kralj, 105 Henrik II, francu
ski kralj, 82, 108, 125,
126-8
Henrik III, francuski kralj, 109 Henrik IV, 1. dio (Shakespeare), 176 Henrik IV,
2. dio (Shakespeare), 174 Henrik IV, francuski kralj, 178 Henrik V, engleski kr
alj, 107 Henrik VI, 1. dio (Shakespeare), 176 Henrik VI, 2. dio (Shakespeare), 1
06 Henrik VI, 3. dio (Shakespeare), 206 Henrik VI, engleski kralj, 104, 106
360
361
INDEKS
Henrik VII, engleski kralj, 107 Henrik VIII, engleski kralj, 107, 126,
138, 139, 195, 271 hermetizam, 13, 87-8, 120, 122, 146 Herod, kralj, 75, 76, 77-
8, 79 Herodot, 19 Herwart, John, 160 Hesiod, 19, 120
Heydon, Christopher, 172, 195, 202, 233 hindusi, 9, 64, 65, 81, 273 Hiparh, 48,
49, 145, 146, 155 Hipokrat, 48, 65, 85, 131, 136, 196 Hitler, Adolf, 277, 279-83
, 288-90 Hodoae Childea Harolda (Byron),
251
Holbroke, John, 106 Homer, 11,95, 120 Hooke, Robert, 225, 226, 227 Horacije, 31
horama astrologija, 20-21, 22, 53, 82,
104, 118, 123, 182, 187-8, 201, 242-3
prijetnja bitkama, 104
Evangeline Adams, 269
tjelesne osobine osobe koja pita, 230
Formana, 187-90
Lillyja, 203, 205, 208-9, 210, 240,
243'
pitanja postavljena u, 220, 243
Sibleyja, 242-3
za bijeg Karla II, 205
za grofa od Essexa, 189
za presjednike izbore Bush-Kerry,
295-6
za pronalaenje izgubljenih stvari,
172-3, 188, 189, 190, 197-8 horizont, 22, 290 horoskopi, 6, 7, 18-19, 27, 47-8,
49-52,
54, 108, 117-9, 126, 134-5, 145,
171, 178-80, 182, 226-7, 229, 263
astralnih blizanaca, 299-300
Augustov, 30-31, 96
blizanaca, 29, 91-2, 110, 118, 149
brana spojivost u, 144, 274
Bvronov, 266
Cardanov, 129
Karla I, 213-4
Charlesa Drydena, 221
Karla II, 222
KristianalV, 151-2
Ciceronov, 29-30 Cosima Medicija, 169 Cromwellov, 231-2, 271 Deejev, 143 Domicij
anov, 41, 42 Edvarda II, 104 Elizabete I, 140 Galbin, 34, 39 Galileov, 169 grado
va, 51-2 Jurja VI, 266 Georgea W. Busha, 294-5 Hadrijanov, 44-5 Henrika II, 128
Henrika VIII, 107,271 Hitlerov, 288-9 ispod Einsteinova kipa, 249 Isusa Krista,
66, 89, 130 Keplerove obitelji, 158 sastavnice, 22, 25
kraljevski, 30-31, 34, 40, 42, 44, 46, 103
kunog ljubimca, 269_ Leova masovna izrada, 262-3 Lutherov, 82-3
mukareve seksualne sklonosti u, 243
nacistike drave, 283 nepovoljan za putnike, 68 Neronov, 36, 54 Nerve, 42
nasljeivanje, 163-4, 298-9 New Yorka, 292 newyorke burze, 301-2 orijentacija, 22 f
ino ugoden, 55, 91-2 osnutka Bagdada, 66, 71-3 Parlamenta, 173-4 Padanija, 45
planetarni obrasci u, 271-2 rata u Iraku, 294 Rikard II, na prijestolju, 105-6 r
oditelji u, 49-50 Rudolfa II, 165-6 Severusa, 46
Sjedinjenih Drava, 244-7, 285, 292, 294
tumaenje, moderno nasuprot tradicionalnom, 287-90, 292-6
362
INDEKS
Vitelijev, 40
Wallensteinov, 166, 167
Wellingtonov, 241-2
za graviranje magijskih slika, 90-1
za lansiranje Apolla XII na Mjesec,
300-1
za ope katastrofe, 51-2
zgrade Kapitola u Sjedinjem
Dravama, 249
vidi predvianja Horusovo oko, 6 Howard, lady Frances, 190-1 Hudibras (Butler), 21
8-20 Huxley, Aldous, 272, 296 Hyde, Thomas, 217
Ibn Ezra, Abraham, 86, 104, 105
Ibn Hibinta, 66
Ilijada (Homer), 11, 95
Imum coeli, 22
India (al-Blruni), 70
Indija, 7, 70, 81, 180, 270, 274, 283
Inke, 12
Irak, 18, 73, 292, 294
islam, 9, 58, 59-73, 94, 293
astroloke kole, 65-6, 81
vidi Arapi Ispravljena kronologija drevnih kraljevs-
tava (Newton), 233 Isus Krist, 8, 9, 10, 11
dolazak, 4, 80
drugi dolazak, 80, 83
horoskop za, 65, 89, 130
roenje, 75-9, 80, 99, 222;
v. i betlehemska zvijezda pomrina
Sunca pri raspeu, 79, 80 Ivan Krizostom, sveti, 76 Ivan od Kria, sveti, 88 Ivan XX
III, papa, 298 Izabela, kastiljska kraljica, 4-5 Izrael, 283 Izraeliti, 8, 10, 8
0, 247
J
Jakov apostol, sveti, 83 Jakov, apokrifno evanelje po, 76 James I, engleski kralj
, 143, 150, 173, 187, 190, 193
Jeake, Samuel, 227-9
Jedanaesti rujna 2001., teroristiki
napad, 291-3
Jefferson, Thomas, 245, 248, 264 Johnson, Samuel, 237-8 Jones, Mare Edmund, 270,
271 Jonson, Ben, 190. 224 Josip, Flavije, 5, 8, 77-8, 249 Julije Cezar (Shakesp
eare), 28, 97, 177,
180-1
Julije iz Kaldeje, 45-6 Jung, Carl Gustav, 7, 272-4, 285, 298 Jupiter i Saturn,
konjunkcija, 93-4, 147,
148, 150, 156-7, 205, 302
betlehemska zvijezda kao, 77, 78
u elementu, 93, 284
i smrt predsjednika Sjedinjenih
Drava, 284
1588. godine, 108-9
2000. godine, 291
v. i teorija velike konjunkcije Jupiter Pluvije, stup, 45 Juraj III, engleski kral
j, 249, 252, 299 Juraj IV, engleski kralj, 299-300 Juraj V, engleski kralj, 270
Juraj VI, engleski kralj, 266, 270 Justin, 98-9
Justinijan, rimski car, 58 Juvenal, 31, 32
K
Kako vam drago (Shakespeare), 110 Kaldejci, 15, 17-18, 19, 31, 37, 49, 94 kalend
ari, 82, 159-60
crkveni, 99-100
drevni dvanaestmjeseni, 16, 17
ekumenski, 9
Julijanski, 99
lunarni, 17, 82, 99 Kaligula (Kaj Cezar), rimski car, 33, 34-
35, 38, 39
Kalisto III, papa, 96-7 Kant, Immanuel, 154 Karakala, rimski car, 47, 57 Karlo I
, engleski kralj, 173-4, 204-10
horarno pitanje, 205
horoskop, 213-4
predviena smrt, 180, 206, 209-10,
298
363
INDEKS
Karlo II, engleski kralj, 210, 216, 217-8,
221-2, 224, 226
Karlo V, francuski kralj, 82, 105, 106 Karlo V, sveti rimski car, 132, 139, 142
Karlo IX, francuski kralj, 82, 125 Karlo Veliki, car, 62-4, 81,83 Karlo, Gustav,
vedski kralj, 210 karolinka renesansa, 81, 86 Karrov vodi prema uspjehu i srei, 264
-5 karte zvijezda, 17, 18, 20 Katarina Medici, 82, 125-6 Katilina, 29
Kelpius, Johannes, 248 Kepler, Johannes, 7, 13, 145, 150, 151,
154-68, 225, 232, 233, 298
almanah, 157, 167
astroloka djela, 157, 158, 160-6,
167, 298, 299
Brahe i, 148, 153, 154, 159
glazba sfera, teorija o, 156
nadgrobni natpis, 168
o betlehemskoj zvijezdi, 77, 78
o drevnom lunarnom kalendaru, 17
pet platonskih tijela, teorija o, 156-7
smrt, 165, 167-8, 232
velika konjunkcija, teoriju prihvatio,
156, 161, 162
znanstvena postignua, 154, 157,
159-60, 161, 163
spisi, 155, 157, 159-60, 161-5 Kerry, John, 295-6 Kidger, Mark, 78-9 Kina, 78, 8
1, 95, 97-8, 180 Klaudije, rimski car, 33, 35-36, 38, 39 Knjiga o tisuama (Abu Ma
'shar), 67 Kodeks Egberti, 77 Koestler, Arthur, 234 Koliko ljudi, toliko udi (Jon
son), 224 Kolumbo, Kristofor, 3-5, 12-14, 65, 89,
100
ponovno pokapanje, 13-14
prvo putovanje, 5
velika konjunkcija, teorija koju je
prihvatio, 4-5, 12-13 kometi, 20, 30, 83, 88, 100, 107, 172,
betlehemska zvijezda kao, 76, 77, 79,
99
elementi i, 96
Elizabeta I, 108, 150
navjeuju nesree, 37, 38, 40, 95-7,
108, 143, 149-51, 176-7, 220-1,
226, 230, 233, 247, 248, 277
sudnji dan, 83
u natalnoj astrologiji, 98-9
u znakovima, 97
znakoviti oblici, 95 Konstantin I (Veliki), rimski car, 58, 81,
86,96 konjunkcije, 20, 25, 76, 93-5, 107, 161,
171-2, 300
religije oznaene, 94
svih planeta u Ribama, 95
v. i teorija velike konjunkcije, konjunkcije Jupitera i Saturna Kopernik, Nikola,
13, 50, 141, 145-6,
147, 155, 157, 169, 227-8, 233 korespondencija, nauk o, 196, 197-8 Krafft, Karl
Ernst, 279, 280-1 kraj svijeta, 4-5, 93-4, 95 Kralj Lear (Shakespeare), 177-8, 1
80 Kratki ivoti (Aubrev), 226-7 Kristian IV, danski kralj, 152-4 Kranska astrologij
a (Lilly), 206-7, 209,
216,223,253 kranstvo, 5, 6, 9, 11, 59, 79-86, 88,
94, 109, 159-60, 170, 173
crkveni oci, 76, 78-80, 96, 139
etiri evanelista, 8, 254
koncili, 80-1, 99
kriarski ratovi, 60, 83, 84-5
magija i, 174
preobraenje na, 4-5
Reformacija, 82-3, 175
rimski progoni, 38-39
Sunev prijelaz u vrijeme ravnodnevi-
ce, 10, 11
veliki crkveni raskol, 93
v. Isus Krist; betlehemska zvijezda Krupp, E. C, 97-8 kue, 20, 25, 69, 72, 73, 11
8
etvrta, 287-8
osma, 53-4
esta, 128, 131, 185
zavretaka, 55
Zmajev rep u, 102
Labe, John, 193-4, 195
Laud, William, 173-4
lana sunca (parhel), 205, 206
364
INDEKS
Leate, Nicholas, 189 Lehman, J. Lee, 286 Leo, Alan, 261-6, 270, 271, 286 Leontij
e, bizantski pu, 21 Leowitz, Cvprian, 170 Lepid, Marko, 29 Lewi, Grant, 276-8
Lilly, William, 199-214, 217, 218, 223, 224, 233, 247, 253, 293 almanah, 203-4,
214 Ashmoleov indeks za, 216 astroloki studij, 201-3 brakovi, 200-1, 210, 212 Eng
leski graanski rat, 203, 204-10, 214,215,218 etiki kod, 203
horama astrologija, 203, 205, 206-7, 210, 240, 243
kao meta kritiara, 218-20, 238 klijenti, 203 knjinica, 202, 215 londonska kuga, pr
edvidio, 211-2, 213
na astrolokim sveanostima, 215 Veliki poar 1666., predvidio, 211, 212-4, 298
Lincoln, Abraham, 255, 277, 284 Livije, 35 Locke, John, 225 logaritmi, 6, 160, 1
61, 171 London, Jack, 255, 257-60 londonska kuga, 183, 211-2, 213, 220-1 Longfel
low, Henry Wadsworth, 235, 250 Lucijan iz Samosata, 53-4 Luj XIII, francuski kra
lj, 223 Luj XIV, francuski kralj, 222-4 Luther, Martin, 82-3, 142 Lyndoe, Edward
, 270
almanah, 174, 224, 227, 229, 238, 247, 248, 253-4 slabije kvalitete, 238-9 Keple
rov, 157, 167 Lillvjev, 203-4, 214 Ubogog Richarda, 221, 249
M
Machiavelli, Niccolo, 119-20 Maestlin, Michael, 155, 157 Magellan, Ferdinand, 12
3
magi, 75-80
kao astrolozi, 79 povratak, 79-80 vidi betlehemska zvijezda Magic Book (kot), 101
magija, 13, 67, 90, 106, 122-3, 140, 172, 175,216,229,242 Deeja, 142-3 simpatet
ika, 144-5 matematika i, 120, 142-3 talismani u, 188, 191, 192, 200, 217, 231
u kipovima, 90-1 Mahmud od Ghazne, 70 Majmonid (Moses ben Maimon), 89-90 Maminot
, Gilbert, 81 Manilije, Marko, 15, 52, 55, 96, 145,
146, 180-1 Mann, Thomas, 15 Mansur, Abu Nasr, 69 Marcelin, Amijan, 87 Marko Aure
lije, rimski car, 45, 46 Marston, John, 181-2 Martel, Charles, 60, 62 Martius, G
aleotti, 99 Mare, Karl, 98 Masha'allah, 65-6, 69, 72, 86, 87, 93,
104, 111
Matej, Evanelje po, 75-6, 78 Mathesis (Drevna astrologija: Teorija i
praksa) (Firmik Matemo), 55, 81 McCafferv, Ellen, 18 McClellan, gen. George, 255
Mead, Richard, 233 Mecena, 31
Medici, Cosimo de, 120, 169 medicinska astrologija, 88, 94-5, 104-5, 109, 149, 1
61, 171-2, 173, 268 Cardanova, 131-4 dekumbiturni horoskopi u, 184-5, 197, 198-9
Formanova, 182, 183-4 mijeanje lijekova, 90 Lillvjeva, 210, 214 Mjeseeve mijene u,
198 natalni horoskop u, 197 nauk o signaturama, 197-8 znakovi u, 131 Melanchtho
n, Phillipp, 83
365
INDEKS
Mercator, Gerard, 139-40
Meredith, George, 303
Metohit, Teodor, 87
metoposkopija, 136 *
Mezopotamija, 15-18, 20
Mitra, 9, 27
Mitridat, 98-9
Mjesec, 9, 20, 23, 47, 155, 161, 198,
233, 303
boice, 9
crkveni kalendari i, 9
kalendar baziran na, 17, 82, 99
lunarni mjesec, 17, 109
najstarije zvjezdane karte povezane s,
17
postaje, 17, 32, 82
sjeverni i juni vorovi, 25-26
u asirskim predvianjima, 16
u izraunu duljine na moru, 222-3,
227
u lunarnom zodijaku, 113
u pukom nauku, 113, 117, 192
u praznom hodu, 55
u ptolemejskom planetarnom
poretku, 10
vidi pomrine
Mletaki trgovac (Shakespeare), 156 Monson, sir William, 188 Montefeltro, Guido da
, 87, 101 Moore, Francis, 251, 252, 261 Moore, Jonas, 216 More, sir Thomas, 107,
190 Morgan, J. Pierpont, 264, 268, 298 Morin, Jean-Baptiste, 222-4, 229, 233 Mo
rrison, Richard James, 252-4 Morsko putovanje (Fletcher), 182 Mortimer's Cross,
bitka kod, 206 Muhamed, 59-60, 66, 68, 96 mundana astrologija, 22, 80, 88,
278-83, 291-6
fiksne zvijezde u, 213
financije u, 300-2
ingresija Ovna, 65
Izrael i, 283
Lillvja, 205, 209-10
moderna, 277-84
put pomrine, 98, 278
Siblvja, 243-4
slubena, 278
Prvi svjetski rat u, 278-80 Drugi svjetski rat u, 280-4 Uran u, 284 vanjski plan
eti u, 284
N
Na Tri kralja (Shakespeare), 177 Naibod, Valentin, 124, 171, 202 nametljiva snag
a, 67, 68 Napier, John, 162, 171, 216 Napier, Richard, 192 Napokon I, francuski
car, 125, 241,
272, 278
fiksne zvijezde u, 213
kometi u, 96-7
natalna astrologija, 18-29, 66, 93,
269
pomrine u, 98
u medicinskoj astrologiji, 197
vidi horoskopi Naubakt, 72-3 Navlor, R. H., 269-70 Nebeska zdjela (Adams), 269 N
echepso-Petosiris, 20 Neptun, 253, 283, 285 Neron, rimski car, 33, 36-39, 46, 54
Nerva, rimski car, 43 Neve, Jeffrev, 202 Newton, Isaac, 140, 145, 154, 169,
232-4, 271, 297, 298 Newyorka burza, 268, 301-2 Nezadovoljnici (Marston), 182-3 N
ietzsche, Friedrich, 13 Nostradamus, 107-8, 125, 126-7, 128,
232
Notker, Mucavi, 62-4 Nunes, Pedro, 139 Nuntius, 293
O
O nastajanju i nestajanju (Aristotel), 86 O nebeskim utjecajima ili isparavanjima
u zraku (Boyle), 226 O utjesi (Cardano), 136 Oakes-Smith, E., 299-300 Obrana astr
ologije (Hevdon), 172, 195,
202
obratnice, 23, 49 Odiseja (Homer), 19
366
INDEKS
Odoakar, 58 Oluja (Shakespeare), 181 onomancija, 106 Origen, 76, 80, 96 Ortelius
, Abraham, 139 Oton, rimski car, 33, 39-40 Overburv, sir Thomas, 190-1 Ovidije,
31-32
Paddy, sir William, 173
Paget, sir NVilliam, 107
Pitagora, 19-20, 49, 121, 143, 156
Pjesma posljednjeg minstrela (Scott), 100
Plinije Stariji, 19, 31, 35, 37, 96, 97,
206
Plotin, 79, 120, 122 Plutarh, 19
Poklonstvo kraljeva (Giotto), 77 Polo, Marko, 81 Pompej, 28, 29, 30 pomrine, 20,
49, 95, 149
kao znamenje, 96, 108, 143-4, 150,
177, 205-6, 278-9, 291-2
Mjeseeve (lunarne), 3, 17, 77-8, 95,
97, 107, 108, 150, 177, 252-3
putanja, 98, 279
Suneve (solarne), 17, 19, 97, 108,
143-4, 147, 150, 205-6, 252, 277-8,
291-2, 293
trajni uinak, 291, 293
u natalnoj astrologiji, 98 porota, sistem, 8 Posidonije, 28 Potraga za istinom u
smjernom duhu
(Roosevelt), 13
Povijest svijeta (Ralegh), 181, 197 poar, Veliki londonski (1666.), 125,
211,212-4,220-1,298 precesija ravnodnevice, 10-11, 23, 48,
77 predvianja, 12, 18-19, 20-22, 31-32,
39, 40, 51, 92-3, 102-3, 108-9, 123-. 8, 178, 222, 237, 264, 287-8, 297-8
aspekti u, 26
asirska, 16
babilonska, 18-19
bogatstva, 54-5, 69
ishoda bitke, 105
kaldejska, 18
kod Euripida, 19
moderna nasuprot tradicionalnima,
292-8
opasni drutveni uinci zbog, 224,
227
pogrena, 21-22, 27, 119
potresa, 252
primarne direkcije u, 151
prirodnih katastrofa, 94
sekundarne progresije u, 118, 151,
162-3, 167, 171, 217, 221, 227, 232,
255
sloma burze 1929., 302
Uran u, 250
vremena, 3, 45-6, 150, 161, 248-9,
300
za branu sreu, 53
za konjske utrke, 265
vidi smrt, predvianja; horama
astrologija; mundana astrologija predvianje vremena, 3, 45-6, 150, 161,
248-9, 300
Priulus, Franciscus, 82 Procjene natalnih karata (al-Khayyat), 69 Propercije, 31
Ptolemej, Klaudije, 23, 48-52, 65, 66,
67, 83, 85, 86, 89, 105, 111, 145,
146, 147, 167, 173, 180, 202, 231,
240, 289, 290, 293
djela, 48-9
kao znalac, 137-8
o fiksnim zvijezdama, 294-5
o kometima, 150
o nasilnoj smrti, 255
ope katastrofe kako ih vidi, 51-2
o pomrinama, 96
o predvianjima, 51
o skepticima, 139
planetarni poredak, 10
u aleksandrijskoj knjinici, 48, 49
o udovinim ili nakaznim roenjima, 50-1
o Roditeljima, 49-50
R
Ralegh, sir Walter, 181, 197 Raman, B. V., 270, 274 Ramsev, William, 226
367
INDEKS
Raphaelov almanah, 252, 254, 261 Rasprava o astrolabu (Chaucer), 87, 111 ravnodn
evica, 6, 9, 22-23, 24, 25, 47,
99 "'
vidi precesija ravnodnevice Reagan, Ronald, 284, 298 Recorde, Robert, 172 refran
acija, 67, 68 Regiomontanus, 3, 82, 89, 108, 147,
156
Regulus, 17, 246, 249, 277-8 religije misterija, 9, 27 Reni, Guido, 110 Rheticus
, Georg Joachim, 146 Ricci, Matteo, 98
Rikard II, engleski kralj, 105-6, 297 Rikard III (Shakespeare), 176 Rimljani, st
ari, 4, 18, 27-49, 62, 95,
278, 301
astrolozi iz zabitih uliica, 27, 47-8
carevi, 6, 30-48, 57-8
divinacija kod, 37, 40, 46, 125
dvorski astrolozi, 33-34, 36, 38, 48,
240
Kapitolske igre, 40
mitologija, 9-10
progonili astrologe, 27, 33
progonili krane, 38-39,
propast, 45, 46, 57-8
rat protiv idova, 40, 95-6 Robyns,John, 107 Rocca, Bartolomeo della, 124 Rocheste
r, dekan, 187 Rodoam, Haly, 68 Romul Augustul, rimski car, 58 Roosevelt, Theodor
e, 13, 283-4 Rowse, A. L, 190, 191, 192 Rudhvar, Dane, 270, 272 Rudolf II, sveti
rimski car, 142, 153,
159, 160, 165-6 Rudolfove tablice, 159 Ruggieri Stariji, 125-6
sabejski simboli, 270 Sacrobosco, John, 87, 147 Sagan, Carl, 297-8 Sakoian, Fran
ces, 300 Samosata, 20
Sardanapalus (Byron), 251
sati, planetarni ciklus, 10
Saunders, Richard, 221, 248
Schulte-Strathaus, Ernst, 281
Schultz, Bartholomew, 147
Scott, sir Walter, 100, 250, 251
Secretum Secretorum, 105, 106
Seleuk Ptolemej, 40, 48
Senaherib, 16
Seneka, 36-38, 47, 96
Sepharial (Walter Gorn Old), 262, 265-
6,302
Sepher Yetzirah, 18 Sever, rimski car, 45-6, 47, 57 sfinga, egipatska, 8 Sfondra
to, Francisco, 132 Sforza, Paolo, 135 Shakerlev, Jeremv, 227 Shakespeare, Willia
m, xi, 28, 97, 110,
150, 156, 174, 176-8, 180-1, 182,
185, 190, 206, 288, 298 Sibly, Ebenezer, 240, 242-5, 249 Sidney, sir Philip, III
, 140, 181 signature, nauk o, 197-8 Sikul, Diodor, 18 Silvestar, papa, 84 sinkro
nicitet, teorija, 273-4 Sirijus, 48, 79, 142, 246, 295 Sjedinjene Drave, 8, 244-9
, 254-60,
277
horoskop, 244-7, 284, 292, 294
i smrt predsjednika, 284
kolonijalna astrologija u, 247-9
masoni u, 246, 249
Veliki peat, 245, 246-7
Washington, D. C, arhitektura u,
249
zakoni protiv astrologije u, 264, 266-7 slobodna volja, 80, 88, 90, 93, 109,
179-80
slobodni zidari, 239, 242, 246, 249 Smallridge, George, 214 Smith, J.Heber, 267-
8 Smith, Robert Cross, 252, 254 Smith, sir Thomas, 107 Sol Invictus, svetkovina,
99 solarni povratak, 6, 65, 67, 137, 223-4,
231-2, 242, 296, 301 Sortes Vigilianae, 132
INDEKS
Southvvell, Thomas, 106
Spencer, Neil, 263
Spenser, Edmund, 107, 181, 190
Spurina, Vestritius, 28, 29
Stearn, Jess, 287-8
Stefan Filozof, 86
Stoeffler, Johannes, 124-5
stoicizam, 27-28, 36
Streete, Thomas, 2227
Summa Theologica (Akvinski), 88
Sunce, 3, 10-12, 47, 78-9, 118, 171,
263, 300, 303
asirski simboli za, 16
crkveni kalendari i, 9
etiri kraljevske zvijezde i, 16-17
ekliptika, 17, 20, 22-23, 25-26, 239
parhel, 205, 206
ravnodnevica, godinji prelazak,
10-11
u grkoj astronomiji, 19
u Ptolemejevu planetarnom poretku, 10
vidi pomrine
suncostaj (solsticij), 9, 17, 23 Sve je dobro to se dobro svri
(Shakespeare), 181 Svetonije, 34, 35, 36, 41 sveuilita, 86, 94-5, 104, 119 svjetsk
i rat, drugi, 270, 279-83, 302 svjetski rat, prvi, 73, 277-9, 291 Svvift, Jonath
an, 237, 238
Skot, Mihael, 87, 99-100, 111, 124 panjolska, 4-5, 7, 12, 123 panjolska, maurska,
60, 65, 74, 83-7
Tales, 19
talismani, arobni, 188, 191, 192, 200,
217,231
Tartalea, Niccolo, 136 Tarucije, Lucije, 29 Tavlorjohn, 201-2 Teodozije I, rimsk
i car, 58 Teofil iz Edesta, 86 Teofrast, 19 Teogen,30 teorija velike konjunkcije,
12-13, 66,
67, 95, 156, 162
povijesne promjene, 4, 93-4, 161,
170 Teozofsko drutvo, 262, 263, 265, 270-
1,286
Tertulijan, 79-80 Tetrabiblos (Ptolemej), 52, 83, 146, 168,
231
Tiberije, rimski car, 32, 33-34, 41 Tillotson, John, 226 Timej (Platon), 19, 121
-2 Tit, rimski car, 33, 40 tjedan, 9-10, 109 Toonder, Jan, 233 Toscanelli, Paolo
, 3, 100 Tourneur, Cyril, 177 Trajan, rimski car, 42-3 Trasil, 33-34, 36, 41,48
Trenchard, sir John, 237 Tridesetogodinji rat, 165, 166-7, 169 tripliciteti, 4, 2
0, 54, 93, 161 Troilo i Kresida (Chaucer), 112-3 Troilo i Kresida (Shakespeare),
177 Trojanski rat, 4, 11, 112-3, 177 Turner, William, 195
U
uglovi, 109, 252 umjetnost, 109-10, 121, 271 Ur, 15-16 Uran, 285, 290, 292
na Hitlerovom ascendentu, 290
otkrie, 233, 249
Prvi svjetski rat i, 278
u horoskopu prijestolnice Sjedinjenih
Drava, 249
u mundanoj astrologiji, 283
u predvianjima, 250 Urban VIII, papa, 82, 144-5 Uskrsna nedjelja, 9, 99-100 Uskrs
no janje, 11
V
Valens, Vetije, 54 Varalice (Wilson) 224 Veliki peat Sjedinjenih Drava, 245,
246-7
Vergilije, 11, 31, 32, 159 Vesalius, Andreas, 127-8 Vespazijan, rimski car, 33,
40, 41, 47
368
369
INDEKS
1
Vitelije, rimski car, 33, 40 Vitruvije, 31
Vojvotkinja od MaUija (Webster), 182 Vox Stellarum (Moore), 251, 252, 261
W Wallenstein, grof Albrecht von, 166-7,
298
Webster, John, 182 NVellington, Arthur Wellesley, vojvoda
od, 241
Wellman, Flora, 255-60 West,John, 233
NVharton, George, 204-5, 215-6, 218 Whiston, William, 232-3 Whitgift, John, 188
Wiegel, Valentin, 287 Wilkins, John, 226 Wilson, John, 220 Wing, Vincem, 227 Win
throp, John, 248 Wittgenstein, Ludwig, 12 Wood, Anthonv a, 225, 226-7 Worsdale,
John, 240-2 Wren, Christopher, 225, 226 Wright, Gilbert, 200 Yeats, VVilliam But
ler, 271, 272
Zacuto, Samuel, 3
Zadkielov almanah, 252-4, 261
Zemlja sjena Hiti Vidovnjak (Oakes-
Smith), 299-300 zenit (Medium Coeli), 22 zigurati, 15-16
Zimska pria (Shakespeare), 177, 190 Zmajev rep (juni vor), 25-26, 102 Zmajeva glava
(sjeverni vor), 25-26 znakovi, zodijaki, 4, 31
dekani, 20
dvanaest kao simbol, 8-9, 11-12, 31
fiksni, vidi fiksni znakovi
kometi u, 97
njihov temelj u godinjim dobima, 23
odreivanje i imenovanje, 17, 23-25
planetarne egzaltacije u, 20, 71
planetarni vladari, 20, 25, 54, 285,
286,
po elementima, 25
religije misterija i, 9
travama vladaju, 197-8
u medicinskoj astrologiji, 131
u umjetnosti, 109-10
u idovskoj simbolici, 8, 9
vladaju narodima, 49, 52
zvijea nasuprot, 23 Znameniti horoskopi (Collectio
Geniturarum) (Gadburv), 229 znamenje, nebesko, 94-9, 108-9, 130,
149-50, 172, 222, 247
konjunkcije kao, 94-5
lana sunca kao, 206
pomrine kao, 97, 108, 143-4, 150,
177, 205-6, 277-8, 291-2
Prvoga svjetskog rata, 277-8
u babilonskim tekstovima, 16, 18-19,
97
u Kini, 95, 97-8
vidi kometi zodijak, 22-24, 49, 272, 304
podrijetlo pojma, 22
lunarni, 113
precesija ravnodnevice kroz, 23
simboli u, 20
u Washingtonu, arhitektura, 249
vidi znakovi, zodijaki Zoller, Robert, 143, 293-4 Zvijezdama ukleta renesansa (Al
len), 181 zvijezde, 19, 49, 120, 122, 179-80, 249
Arapi imenovali, 65
katalog, 48, 49
fiksne, vidi fiksne zvijezde
helijaktiko svitanje, 78-9, 150
pretvorba ljudi u, 30
na Mlijenoj stazi, 70
nove, 76, 78, 97, 147, 148, 149, 150,
159 zvijea, 3, 18, 21, 49, 147, 180
helijaktiko uzdizanje, 17
imenovanje, 23-25
mitoloka preobrazba u, 30
u drevnoj grkoj knjievnosti, 19
utvrivanje, 16-17
znakovi naspram, 23
idovi, 5, 16, 48, 66, 85, 94, 180 blagdani, 9
Klaudije i, 36 lunarni kalendar, 99 rimski rat protiv, 40, 95-6 sabat, ciklus, 1
0 Sanhedrin, 292-3 svetkovina Pashe, 9, 11, 78 Tora, 23 znakovi u simbolici, 8,
9
370
371
DOSAD IZALO Leycester Coltman STVARNI HDEL CASTRO
RichardOvery DIKTATORI Hitierova Njemaka i Staljinova Rusija
Vivian Green LUDILO KRALJEVA
GeoffreyBest CHURCHILLIRAT
Cartwright/Biddiss BOLEST I POVIJEST
Jonathan Wright ISUSOVO Misije, mitovi i povijesti
Mark Kurlansky 1968. Godina koja je uzdrmala svijet
U PRIPREMI
ColinDuriez AD.33. Godina koja je promijenila svijet
Angela Lambert IZGUBLJENI IVOT EVE BRAUN
Nicholas Farrell MJSSOUNl Novi ivot
RobinLaneFox KLASINI SVIJET
Epska povijest Grke i Rima
Steven Englund NAPOLEON Politiki ivot
www. naklada-ljevak. hr
Benson Bobrick SUDBONOSNO NEBO
Izdava Naklada LJEVAK d. o. o.
Za izdavaa PETRA LJEVAK
Lektura DINKO TELEAN
Korektura PETRA BRNARDIC
Priprema STUDIO MI
ISBN 978-953-178-819-7
Tisak Feroproms, Zagreb
www.naklada-ljevak.hr
540028842
Knii?nira
J