Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

OBRAZOVANJE ZA MIR Nastavna jedinica 7:

Mo, autoritet i vodstvo za mir

VERZIJA ZA NASTAVNIKE

Pripremili:
Dr. H.B. Danesh, MD, FRCP(C)1 Sara Clarke-Habibi, MA2

Dr. H.B. Danesh je profesor psihijatrije i razrjeavanja sukoba sa preko etrdeset godina iskustva po pitanjima vezanim za ljudski psihosocijalni i moralni/etiki razvoj. On je istraivaki radnik i predava iz oblasti rjeavanja sukoba i mirovnog obrazovanja, osniva i direktor Meunarodnog instituta Obrazovanje za mir, te glavni autor programa Obrazovanje za mir. 2 Clarke-Habibi je instruktivni dizajner sa magistarskom diplomom iz oblasti rjeavanja sukoba i mirovnog obrazovanja, te direktnim iskustvom u radu sa kolama, vladama i multinacionalnim agencijama u postkonfliktnim drutvima.

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

Uvod
Ova nastavna jedinica je jedna od devet u "Obrazovanje za mir" Nastavnom programu, dizajniranom za upotrebu u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini. Svaka nastavna jedinica u "EFP Nastavnom programu" je sastavljena od slijedeih dijelova: 1. Pregled 2. Kontekst 3. Ciljevi uenja 4. Take za razumijevanje 5. Kljune rijei 6. Konceptualni pregled 7. Rezime nastavne jedinice 8. Kljuna pitanja za nastavu 9. Pitanja za lino razmiljanje 10. Ideje za aktivnosti 11. Primjeri priprema lekcija i tiva 12. Literatura, linkovi i dodatni resursi

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Pregled
Ova nastavna jedinica prouava historijsku upotrebu i zloupotrebu moi i eli identificirati naine vodstva koji doprinose jednakosti, pravdi, slobodi, jedinstvu i miru.

Kontekst
Pohlepa za moi i zloupotreba autoriteta su esto navedeni kao dva glavna uzroka sukoba i nepravde u naem svijetu. Historijski gledano, mo i autoritet su koriteni na hijerarhijske, autoritarijanske naine u kojima vii lanovi zapovjedne hijerarhije imaju iskljuivo pravo nametati odluke drugima. Tokom posljednjih nekoliko stoljea, pojavili su se vie demokratski pristupi moi i vlasti u kojima grupa upravlja samom sobom, nabolje ili nagore, na osnovu miljenja veine. Oba pristupa vladavini i donoenju odluka mogu se vidjeti irom svijeta danas. Zanimljivo, svako proizvodi odreene pozitivne efekte i svaki je predmet zloupotrebe. Nijedan sistem nije osloboen nepravde, nejednakosti ili nasilja. Da bi se ovjeanstvo pomjerilo ka veem integritetu, miru, napretku i dobrostanju, potrebno je ponovno definisanje moi i autoriteta, i ponovni pregled temelja istinskog vodstva.

Ciljevi uenja
Po zavretku ove nastavne jedinice, uesnici bi trebali biti osposobljeni da: 1. Objasne kako su se shvatanja moi, autoriteta i vodstva razvijala tokom posljednjih nekoliko stoljea od diktatorskih preko takmiarskih do konano vie konsultativnih oblika; 2. Analiziraju karakteristike autoritarijanskih, takmiarskih i jedinstvu-orijentisanih naina donoenja odluka u okviru porodica, institucija i drutava. 3. Razmisle o sopstvenim sposobnostima; razviju svjesnost o svom linom potencijalu za vodstvo; razviju osnovne karakteristike voe; 4. Prakticirati vodstvo za mir u svojim zajednicama.

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

Take za razumijevanje
Profesori bi trebali pomoi svojim uenicima da shvate i zapamte ove glavne take: Mo i autoritet su kroz historiju esto bile zloupotrebljavani. Razlog za ovu zloupotrebu je preovladavanje pogleda na svijet zasnovanih na konfliktu. Dominirajue upotrebe moi ne doprinose miru: niti upotreba moi zasnovana na sili u autoritarijanskim drutvima, niti upotreba moi zasnovana na konkurenciji u libertarijanskim drutvima moe njegovati mir. Potreban je integrativan, jedinstvu orijentisan pristup moi i vodstvu. Vodstvo za mir moe biti demonstrirano od strane svakog, u svim aspektima ivota. Kroz uslunost, skromnost, jedinstvo u razliitosti, i konsultativno donoenje odluka, voe za mir trae promovisanje istovjetnosti i plemenitosti ovjeanstva, te ouvanje jednakosti i pravde.

Neka vaa vizija obuhvata cijeli svijet, radije nego da je ograniite na sebe same.

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Kljune rijei
Mo: vjetina koritenja sposobnosti za znanje, ljubav i volju s ciljem djelovanja, uticaja ili stvaranja. Autoritet: 1: osoba, grupa ili institucija koja ima pravo i mo da nareuje, odluuje, vlada ili osuuje. 2: prihvaen izvor strunog znanja, informacije ili savjeta. Istinsko vodstvo: vodstvo koje unapreuje ljudsku plemenitost, uva etike standarde i promovie pravdu u ljudskim poslovima. Zakonitost: injenica ili sposobnost bivanja zakonitim, u skladu sa priznatim standardima ili kodeksima. Univerzalnost: karakteristika bivanja univerzalnim u principima, primjenjivosti i/ili djelokrugu. Punovanost: karakteristika bivanja zasnovanim na vrstim etikim i racionalnim temeljima. Autoritarijanski: 1: biti povezan sa, ili zagovarati slijepu pokornost autoritetu; 2: biti povezan sa, ili zagovarati koncentraciju moi u voi ili eliti. Libertarijanac: pobornik doktrine nesputane slobodne volje; 2: osoba koja podrava principe apsolutne i neograniene slobode, naroito misli i djela.3 Integrativan: formirati, koordinirati ili uklopiti se u funkcionisanje ili ujedinjenu cjelinu; ujediniti se sa neim drugim; pripojiti se u veu jedinku4; INTEGRAL: neophodan za potpunost.5 Diktatorski: tlailako ili arogantno zapovjedanje drugima.6 Diktator: jedna osoba ima potpunu autokratsku kontrolu; jedna osoba vlada apsolutno i esto ugnjetavaki. Anarhija: stanje bezakonja i nereda zbog odsustva ili poricanja uspostavljene vlasti. Konsultacije: proces istrage, diskusije, donoenja odluka i/ili rjeavanja problema koji trai stajalita, uvide i iskustva drugih odluan u pronalaenju rjeenja ili odgovora koji odraava i promovie jedinstvo. Pogled na svijet zasnovan na opstanku: Povezan sa ranim fazama ljudskog razvoja, a javlja se i u uslovima nesigurnosti (poput siromatva, nepravde, anarhije, pojaane konkurencije, fizike ugroenosti, i rata) kada briga za osnovni opstanak postaje najvanija. Strah za opstanak vodi preokupiranosti sa moi i sigurnosti. Ovaj pogled na svijet je najee izraen u hijerarhijskim strukturama moi, i esto vodi sklonosti ka upotrebi sile i nasilja s ciljem postizanja eljenih ciljeva. Pogled na svijet zasnovan na identitetu: Povezan sa fazama adolescencije i ranog zrelog doba u ljudskom razvoju, a takoe se javlja u otvorenim drutvima gdje najvaniji postaju sloboda, odbijanje autoriteta i potraga za identitetom. Povezan sa iznenadnim porastom ideja,
3 4

Merriam-Webster Dictionary. Merriam-Webster Dictionary. 5 Merriam-Webster Dictionary. 6 Merriam-Webster Dictionary.

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

strasti, stavova i fizikih sposobnosti koje vode natjecanju za priznavanje i nadmonost. Ovaj pogled na svijet je esto izraen u adversarijalnim i konkurentskim strukturama moi, te esto vodi pretjeranom individualizmu i podjeli drutva na neskladne frakcije. Pogled na svijet zasnovan na jedinstvu: Povezan sa fazom zrelosti u ljudskom razvoju. Utemeljen na prepoznavanju ljudske sutinske istovjetnosti i uroene plemenitosti, ovaj pogled na svijet omoguava kreaciju odnosa usmjerenih ka jedinstvu uz potovanje i slavljenje bogate raznolikosti ovjeanstva.

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

ta je vodstvo?
Pojam vodstva se neprestano razvija. U dananjim poslovnim organizacijama, politikim institucijama i drutvenim organizacijama, primjenjuju se mnoge razliite definicije i stilovi vodstva. Generalno se slau da sposobnost za vodstvo nije uroena u osobi, nego razvijena kroz obrazovanje i praksu. Svako od nas moe nauiti i primjeniti principe i vjetine vodstva u naim odnosima, zajednicama i radnim mjestima. Vodstvo moe biti prouavano sa razliitih stajalita, ukljuujui: Ciljeve vodstva Osobine linosti i karakteristike dobrih voa Etika, vrijednosti i vjerovanja dobrih voa Stilovi vodstva Dogaaji ili krize koji jaaju prilike za vodstvo Potrebno znanje, vjetine i tehnike vodstva Kultura, praksa i historija ljudi koje treba voditi

Ova nastavna jedinica e primarno prouavati principe i karakteristike Vodstva za mir. Linkovi za ire resurse su navedeni na kraju nastavne jedinice.

Definicije vodstva
Ideje o vodstvu se neprestano razvijaju, kao i njegove definicije. Na trenutak uporedite slijedee definicije: (1) Vodstvo je proces injenja stvari kroz druge ljude. Ann Marie Harmony, 2002. (2) Vodstvo je sposobnost pomaganja drugima da ispune svoje ciljeve. Debra J. Jordan, 1996. (3) Vodstvo znai inspiracija i razvoj ljudi (sebe, drugih pojedinaca, tima, organizacije) dok ih mobilizirate prema ciljevima. The Wharton School, Penn State University. (4) Vodstvo je zajedniki proces ukljuenja koji omoguava voama i sljedbenicima da jedni druge podignu na vie nivoe motivacije i moralnosti. Adapted from James MacGregor Burns. Leadership, 1978. (5) Vodstvo znai: (1) Uspostavljanje pravca razvoj vizije budunosti, i stragije njene kreacije;

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

(2) Rasporeivanje ljudi prenoenje pravca rijeima i djelima svim onima ija je saradnja potrebna za kreaciju vizije; (3) Motiviranje i inspiriranje aktiviranje ljudi da prebrode barijere s ciljem promjene zadovoljenjem osnovnih, ali esto neispunjenih, ljudskih potreba. John P. Kotter. Leading Change, 1996. Ne daje svaka od prethodnih definicija vodstva dovoljnu mjeru istinskog vodstva. Ako je vodstvo jednostavno proces injenja stvari kroz druge ljude, onda bi se Hitler i Gandhi smatrali jednakim. Ali to nije sluaj. Ako je vodstvo jednostavno pomaganje drugima da ispune svoje ciljeve, onda pomaganje teroristima da bombarduju javnu zgradu i pomaganje seoskim enama da izvuku svoje porodice iz siromatva bi bilo smatrano istim. Ali nije.

Istinsko vodstvo je neodvojivo od napretka ljudske plemenitosti i ouvanja etikih standarda i pravde u ljudskim poslovima.

Potreba za vodstvom danas

Naalost, suvie esto vidimo plemenitu vladavinu vodstva zloupotrebljenu, a moi ljudske kreativnosti upotrebljene za postizanje izoblienih rezultata. Historija je puna primjera manipulacije vodstva od strane korumpiranih pojedinaca sa pogrenim ili ak destruktivnim ciljevima. Bijeda i patnja naroda svijeta pod pritiskom konflikta i nepravde zahtijeva da nastane nova generacija voa i poduzme neustraive korake neophodne za polaganje temelja za pravednu i miroljubivu globalnu civilizaciju. ovjeanstvo je u potrazi za prosvijetljenim, nesebinim, djelotvornim i na mir usmjerenim voama. Moda ste vi jedan od njih?

Elementi djelotvornog i naprednog vodstva

Naini vodstva mogu znaajno varirati ovisno o tome kakav autoritet voa ima, da li je autoritet legitiman i prema kojem cilju voa koristi svoju mo. Djelotvorno vodstvo takoe zavisi od imanja vizije koja je dovoljno vrijedna da inspirie druge da bez rezerve uestvuju u njenom postizanju. Putem procesa konsultativnog donoenja odluka, djelotvorne voe ukljuuju svoj tim u kolektivnu razradu stratekih planova sistematskog postizanja ciljeva; preuzimaju inicijativu za zapoinjanje procesa; i neprestano vre procjenu napretka tima. Voe prepoznaju vanost obuke, podsticanja i podravanja tima tako da su sposobnosti i talenti svake osobe u potpunosti iskoriteni i da se mogu neprestano razvijati. Iznad svega, voa shvata je jedinstvo u razliitosti najmonije sredstvo za zavravanje velikih zadataka, i ravna donoenje odluka i rjeavanje problema sa standardom jedinstva.

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

A poto je vodstvo, u svom jezgru, "voenje ljudi na mjesta do kojih sami ne bi mogli stii", potrebna mu je moralna hrabrost da podri i tei ka vodeoj vizij ak i kada drugi u nju sumnjaju i odbijaju je.

Mo, autoritet i zakonitost

Meu elementima djelotvornog vodstva, tri su esto pogreno shvaena i zloupotrebljena. To su: mo, autoritet i zakonitost. U dananjem sloenom i problematinom svijetu, razlog mnogih sukoba sa kojima se suoavamo je ili neslaganje oko prirode, pravomonosti ili zakonitosti autoriteta, ili pogubne posljedice korupcije i zloupotrebe autoriteti od strane onih koji imaju mo. Rezultat je opte ozloglaavanje autoriteta to je potkopalo univerzalne vrijednosti neophodne za zdrav razvoj i zatitu ljudskog ivota, dok je, ironino, ojaalo stisak ambicioznih pojedinaca oko poslova ljudske vrste. Istinsko vodstvo jedan od temeljnih preduslova zdrave civilizacije ovisi o pravilnom shvatanju autoriteta, zakonitosti i moi. Sada prouimo ove tri stvari detaljnije.

to je mo?
Mo, u kontekstu vodstva, je tradicionalno izjednaavana sa sposobnou prisile ili kontrole drugih. Ali postoji mnogo drugih oblika i upotreba moi. Razmotrite na trenutak kako bismo mogli aludirati na moan muziki komad ili pjesmu, mona maina, moan sportski tim, mona ideja ili argument, mona drava, ili moan voa ili osoba. Iz ovih primjera moemo vidjeti kako rije mo ima mnogo razliitih znaenja. U razliitim sluajevima, mo se moe odnositi na: Sposobnost inspirisanja ili uticaja Izvor ili nain snadbijevanja energijom Fizika snaga ili vjeta atletska sposobnost Intelektualna, moralna ili duhovna djelotvornost Zakonski ili zvanini autoritet Posjedovanje kontrole, autoriteta ili uticaja nad drugima

Kakve vrste moi bi trebao imati voa za mir? Koje vrste moi su dobre?

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

Mo i svijest
Za vrijeme diskusije o prirodi moi, dvije bitne stvari trebaju biti uzete u obzir: 1. Mo je sredstvo Mo je samo sredstvo koje moe biti koriteno na odgovarajui ili neodgovarajui nain, prema pozitivnom ili negativnom ishodu. Mo nije sama po sebi dobra ili loa. 2. Mo ima razvojnu prirodu Iako razliite moi mogu biti fizike, psiholoke, moralne, pravne, drutvene, ekonomske ili politike, svaka mo temeljno nalazi svoj izvor u ljudskoj svijesti. Ljudska bia moraju odluiti kako bi djelovali ili stvarali. Iako je za to potrebno moda manje od trenutka, ljudi vijeaju sa svojim mislima, osjeajima i namjerama prije nego bilo to urade. Kao takva, mo je predmet dinamike i razvoja ljudske svijesti, i njenog izraza u obliku pogleda na svijet. Drugim rijeima, priroda i upotreba moi se mijenja kako se ljudska svijest i pogled na svijet razvijaju. to je univerzalniji i ujedinjeniji pogled na svijet neke osobe to e se, njoj raspoloive, moi vie koristiti za stvaranje jedinstva, pravde, napretka i mira.

Definicija moi
Definicija: Mo se odnosi na vjetinu koritenja sposobnosti za znanje, ljubav i volju s ciljem djelovanja, uticaja ili stvaranja.

Ukoliko je bilo koja od ovih sposobnosti nerazvijena, zanemarena ili upotrebljena na nain koji je suprotan univerzalnim etikim principima istine, jedinstva, pravde i slube drugima, onda e mo te osobe biti ili umanjena ili voditi negativnim ishodima. Miroljubiva upotreba moi zavisi od usvajanja pogleda na svijet usmjerenog ka miru. U okviru ovog pogleda na svijet, neije sposobnosti za znanje, ljubav i volju postepeno sazrijevaju na zdrav i potpun nain, te su upotrebljene za promociju prijateljstva, napretka, i pravde za cijelo ovjeanstvo. Voe za mir koriste svoju mo za znanje, ljubav i volju kako bi raspoznali istinu, ujedinili razliitosti, njegovali kolektivnu dobrobit, i motivirali druge da isto ine.

10

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Mo i autoritet
Autoritet je pravo biti autor neega. Autoritet moe dolaziti iz razliitih izvora. Svako ko tvrdi da ima pravo da koristi mo u osnovi tvrdi da posjeduje autoritet odreene vrste. Razmotrite slijedee izjave: Kakve vrstu autoriteta one tvrde?

Poslovica Mo dolazi iz cijevi pitolja. Mo dodijeljuje Bog / Sveto pismo. Mo je nasljedna. Mo dolazi od ljudi. Znanje je mo Mo dolazi iznutra. Mo je plod jedinstva, pravde i mira.

Vrsta tvrdnje Fiziki ili vojni autoritet Boiji ili vjerski autoritet Tradicionalni autoritet Demokratski autoritet Racionalni / nauni autoritet Lini ili iskustveni autoritet Moralni / duhovni autoritet

ta je autoritet?
Definicija autoriteta iz rjenika moe biti saeta na slijedee:

Definicija: Autoritet se odnosi na pravo odluivanja, vladanja ili osuivanja.

Posjedovanje autoriteta od strane pojedinca ili grupe daje im ovlatenje (dozvolu) za upotrebu moi, i ini njihove proglase i odluke autorativnim (zakljunim i ispravnim). U teoriji, svrha autoriteta je obezbjeenje etikog okvira za naelnu upotrebu moi i kreaciju reda. Preesto, ipak, vlast biva zloupotrebljena kako bi posluila za sebine, pristrane ili neetike ciljeve.

Odakle dolazi autoritet?

Autoritet moe biti omoguen u razliitoj mjeri iz razliitih izvora: Izvori autoriteta se proteu od univerzalnih etikih, duhovnih ili naunih principa koji se odnose na sva ljudska bia i imaju autoritet nad svim aspektima ljudskog ivota; do specifinih zakonskih, kulturalnih ili institucionalnih okvira koji mogu podariti ogranienu vlast nad odreenim grupama ili aktivnostima.

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

11

Zakoniti oblici autoriteta, bilo kojeg tipa, zasnovani su na moralnim principima koji daju osnovni autoritativni okvir za djelotvorno vodstvo. Kroz ovaj okvir, ispravno je odvojeno od pogrenog, istina od lai, stvarno od nestvarnog, konstruktivno od destruktivnog, te moralno od nemoralnog. Kroz ovaj autoritativni okvir definisana je pravilna upotreba moi. Autoritet moe biti omoguen u razliitoj mjeri iz razliitih izvora: Vrsta autoriteta Boiji / vjerski autoritet Struni autoritet Pravno-racionalni autoritet Osnove autoriteta Autoritet Boga, izveden iz svetih knjiga, vjerskih principa i obreda. Autoritet zasnovan na strunosti il kompetenciji za odreeno podruje. Autoritet zasnovan na objektivnim, racionaliziranim procedurama. Ukljuuje autoritet drave, zakona i javnih ureda. Autoritet zasnovan na provedbi moralnog integriteta. Autoritet zasnovan na linom iskustvu. Autoritet zasnovan na volji naroda izraenoj kroz veinsko miljenje. Autoritet zasnovan na empirijskom naunom istraivanju. Naslijeeni ili uobiajeni, poput kraljevskog dostojanstva.

Moralni autoritet Lini ili iskustveni autoritet Narodni autoritet Nauni autoritet Tradicionalni autoritet

ta je zakonitost?
Zakonitost se odnosi na injenicu ili sposobnost bivanja "zakonitim", u skladu sa priznatim standardima ili kodeksima..

U sutini, zakonitost se odnosi na to da li je izvor autoriteta priznat i odobren kao autoritativan, te da li oni koji su njen predmet pristaju na njenu vladavinu. "Zakoniti autoritet" ili "zakonita upotreba moi" je ona koja se smatra pravednom, prihvatljivom, razumnom i ispravnom. Potovane voe djeluju etiki i oblikuju razumno ponaanje. Kao takva, zakonitost je neodvojivo povezana sa moralnim i etikim vrijednostima drutva. Voe moraju predstavljati i moralni i legalni autoritet kako bi bili smatrani zakontim.

12

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Kada autoritet nije zakonit?

esto dolazi do sukoba kada izvor autoriteta nije univerzalno priznat od strane svih pojedinaca ili grupa koji bi trebale biti predmetom njegove vladavine. Kada izvor autoriteta nije prihvaen, on biva vien kao nezakonit - to znai da se misli da autoritet vlada bez prava vladavine. to je djelokrug autoriteta ogranieniji, to je manje vjerovatno da e ga narod vidjeti kao zakonit. Zakonitost se najee gubi kada moralni temelji vodstva bivaju doivljeni kao korumpirani, oslabljeni i nepotpuni. Kada se ovo desi, ciljevi i naini djelovanja vladajue institucije su dovedeni u pitanje, njihova opravdanost biva ispitivana ili odbaena, dolazi do gubitka povjerenja u njihovu djelotvornost, i sve se manje i manje ljudi pridrava njenih pravila.

ta ini autoritet zakonitim?

I djelotvorno vodstvo i ozakonjeni autoriteti zavise od univerzalnosti i punovanosti autoritativnog okvira u kojem voe funkcioniu. Uslov #1: Univerzalnost
Univerzalnost se odnosi na stepen do kojeg je autoritativni okvir univerzalan u svojim principima i djelokrugu.

to je autoritativni okvir univerzalniji, to e ire biti prihvaen i vie e doprinosti harmoniji svrhe i funkcionisanja onih na vlasti sa ostatkom populacije. S druge strane, kada je autoritativni okvir ogranien u svom djelovanju, vjerovatnoa da e biti prihvaen od strane veine je mala. Historija pokazuje da ak i kada se veliki broj pojedinaca povinuje ogranienom autoritetu, to se tipino deava u uslovima prijetnje, ugnjetavanja i sile. Uslov #2: Punovanost
Punovanost se odnosi na stepen do kojeg je autoritativni okvir zasnovan na vrstim etikim i racionalnim temeljima.

Autoritativni okviri koji su bili najuticajniji u ljudskoj historiji su obuhvatali trajne i provjerljive principe, ukljuujui: Shvatanje da je ivot openito, a posebno ljudski ivot, svet; Da su jednakost, pravda i osloboenost od ugnjetavanja preduslovi za kreaciju istinski civilizovanih drutava; Da su istina, istinoljubivost i pouzdanost neophodni za uspostavljanje vrstih temelja za meuljudske odnose na svim nivoima; Da su ljubav, uzajamno prihvatanje, jedinstvo u razliitosti i mir meu najuniverzalnije traenim stanjima od strane svih naroda tokom historije;

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

13

I da su kreativnost, znaenje i transcedentnost uroeni aspekti ljudske prirode i nezamjenjivi u ivljenju istinskim civilizovanim ivotom.

Ovi principi su univerzalne i duhovne prirode, potvrdivi i odbranjivi u racionalnim i naunim pojmovima, i utiu na sve aspekte ljudskog ivota: materijalni, psiholoki, i drutveno-politiki.

Autoritet i njegova kriza u 20. vijeku

Tokom 20. vijeka desile su se neke od najturbulentnijih kriza autoriteta zabiljeene u historiji. Zakonitost vjerskih i monarhijskih institucija ubrzano se raspadala nakon pojave naunog racionalizma, ustavne demokratije, i objelodavanja bezbrojnih epizoda moralnog licemjerstva unutar samih institucija. U sreditu ove brze promjene, novi i, ne neophodno povoljniji, okviri autoriteta su uspostavljeni. Istaknuti meu ovim okvirima autoriteta su bili ideoloki pokreti poput faizma, komunizma i materijalnog kapitalizma. Ovakav razvoj dogaaja moe biti dodat nagloj tranziciji ovjeanstva iz njegovih ranijih faza kolektivnog razvoja u novu fazu po bijesu slinu periodu adolescencije u individualnom razvoju. U dananjem svijetu, neki od najuticajnijih izvora autoriteta ukljuuju naunu zajednicu; medije; i miljenje naroda..

Tri naina vodstva

Sada emo prouiti tri razliite naina vodstva7 i njihovih odgovarajuih pristupa autoritetu i moi: (1) Vodstvo usmjereno ka kontroli Podvrste ovog naina se takoe nazivaju autoritarijansko, autokratsko, ili uredbeno vodstvo. (2) Vodstvo usmjereno ka slobodi - Podvrste ovog naina se takoe nazivaju libertarijansko, laissez-faire, ili ovlatujue vodstvo. (3) Vodstvo usmjereno ka jedinstvu - Podvrste ovog naina se takoe nazivaju integrativno, uesniko, ili saradniko vodstvo.

Vodstvo usmjereno ka kontroli

Takoe poznato kao autoritarijansko, autokratsko, ili uredbeno vodstvo

Trebalo bi zabiljeeno da u akademskoj i profesionalnoj literature o vodstvu postoji manjak opteprihvaenog miljenja o razliitim pristupima ili stilovima vodstva. Stoga, postoji mnogo razliitih i, ne neophodno, usklaenih sistema klasifikacije vrsta vodstva. Ovdje je napravljen pokuaj grupisanja kalsifikacijskih terminologija u sline, iako ne u potpunosti identine, vrste vodstva.

14

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Izranja iz pogleda na svijet zasnovanog na opstanku, kontroli-orijentisano (autoritarijansko) vodstvo je bilo najuobiajeniji oblik vodstva meu porodicama, institucijama i vladama kroz historiju. 8 U ovom nainu, jedna ili vie osoba preuzima potpunu vlast i mo. Voa usmjeren ka kontroli donosi odluke u ime drugih uz malo ili nikakvo uestvovanje sa njihove strane, i izdaje zapovijedi koje podreeni moraju potovati kako bi izbjegli kanjavanje. Takoe poznato kao autoritarijansko vodstvo, glavna motivacija iza ovog pristupa je elja za utemeljenjem reda u okviru grupe, te odravanjem moi voe nad kolektivom. Odluke voa usmjerenih ka kontroli su obino nametnute putem prisile ili prijetnje kanjavanjem. Pod vodstvom usmjerenim ka kontroli, podreeni lanovi grupe se tipino prilagoavaju, povlae, ili ukljuuju u ruilake aktivnosti s ciljem slabljenja moi vladara.

U vodstvu usmjerenom ka kontroli: Mo se koristi kako bi se drugi prisilili na potinjavanje neijim eljama. Cilj vodstva usmjerenog ka kontroli je odrati red, i osigurati nadmonost voe.
Nastavak rezimira glavne karakteristike vodstva usmjerenog ka kontroli: Karakteristike vodstva usmjerenog ka kontroli: (1) Uvrenje moi Voe usmjerene ka kontroli funkcioniu unutar pogleda na svijet zasnovanog na opstanku. U ovom pogledu, svijet je vien kao opasno mjesto, prepuno prijetnji za njegovu/njenu sigurnost i poziciju. Voe usmjerene ka kontroli vjeruju kako ukoliko neko ima vie moi da kontrolie druge i okruenje, onda je taj sigurniji. Meutim, mo prosto stvara iliziju sigurnosti. U stvarnosti, mo stvara ranjivost; jer to neko postane moniji to se osjea osjetljivijim na napade i tako trai vie moi. Time je stvoren ciklus zla: bez obzira koliko moi neko ima, nikad nije dovoljno.

(2) Pogled na svijet zasnovan na opstanku Voa usmjeren ka kontroli obino ima podvojen pogled na svijet u kojem je svijet podijeljen na suprotne grupe. Naprimjer: mukarci nasuprot ena, mi nasuprot njih, dobri ljudi nasuprot loih, prijatelji nasuprot neprijatelja, itd. inei to, osoba usmjerena ka kontroli povlai granice izmeu sebe i ostalih. U drutvu pod vodstvom usmjerenom ka kontroli, naglaene su podjele na temelju rase, religije, etnike pripadnosti, jezika, spola, klase i politikog usmjerenja i sukob izmeu njih ini se neizbjenim. (3) Intelektualna i emocionalna krutost Voe usmjerene ka kontroli nisu otvorene ka novim idejama zbog promjene koju bi one mogle donijeti, i izazova koji one mogu predstavljati za samu mo voe. Nove ideje su prijetee. Nadalje, osobe
8

Radi razrade naina usmjerenog ka kontroli, pogledati: Theodor Adorno et al., The Authoritarian Personality (New York: Harper, 1950); Erich Fromm, Escape from Freedom (New York: Avon Books, 1969); Rollo May, Power and Innocence: A Search for the Source of Violence (New York: Delta Books, 1972); i Gordon W. Allport, The Person in Psychology: Selected Essays (Boston: Beacon Press, 1968).

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

15

usmjerene ka kontroli nisu otvorene za spektar ljudskih emocija poput ljubavi i suuti, jer su one doivljene kao pokazivanje slabosti. Takvi pojedinci se, ustvari, osjeaju ugodno samo sa jednom emocijom bijesom jer bijes prua iluziju moi i snage. Osobe, institucije i drutva usmjerene ka kontroli sklone su samoispravnosti (jer smatraju kako oni posjeduju apsolutnu istinu) i okrutnosti (jer je izraavanje ljubavi i suuti obeshrabreno). (4) Hijerarhijski odnosi Voa usmjeren ka kontroli zahtijeva poslunost od onih za koje se rauna da imaju nii rang, a posluan je prema onima koji su njegovi pretpostavljeni. Usvojen je vojniki nain razmiljanja u kojem proces slijeenja naredbi opravdava sve postupke, i oslobaa line odgovornosti. (5) Rjeavanje sukoba silom Pristupi rjeavanju sukoba usmjereni ka kontroli proteu se od nametnutih procesa presuivanja i arbitrae, s jedne strane, do upotrebe nasilja i ratovanja uz cijeli spektar prijetnji i zastraivanja.

Procjena kontroli-orijentisanog vodstva

Ka kontroli usmjeren, autokratski pristup donoenju odluka se ini lakim jer voa donosi odluke sam i moe biti u mogunosti stvoriti privremeni privid reda. Ipak, ovaj oblik donoenja odluka nije ni lak ni odriv. Takav pristup osporava ljudsko dostojanstvo i potiskuje uroenu potrebu, onih pod zapovijedi voe, za razvijanjem i unaprijeivanjem. Pod kontrolirajuom, autoritativnom figurom, ljudi postaju ogoreni i ruilaki raspoloeni, ili poraeni i bezvoljni. Vodstvo usmjereno ka kontroli je takoe ogranieno u svojoj kreativnosti jer gui raznolikost grupe, a time ne uspijeva iskoristiti razliite talente, sposobnosti i stajalita koja grupa moe ponuditi. Usmjerenost ka kontroli, u osnovi, porie principe jednakosti i pravde, od kojih su oba temeljni aspekti prosvijetljenog i progresivnog vodstva. Mo je uvijek osjetljiva na zloupotrebu, te stoga, autoritarijanska upotreba moi esto vodi ka znaajnoj nepravdi, sukobu i na kraju, nasilju.

Vodstvo usmjereno ka slobodi

Takoe poznato kao libertarijansko, laissez-faire, ili ovlatujue vodstvo Izranja iz pogleda na svijet zasnovanog na identitetu, slobodi-orijentisano (libertarijansko) bazira na stajalitu da su nesputana sloboda, nezavisnost i zadovoljenje linih interesa najvie drutvene vrijednosti oko kojih sve ostale vrijednosti trebaju biti organizovane. Vodstvo usmjereno ka slobodi je procvjetalo u XVIII i XIX vijeku kada je ovjeanstvo u to vrijeme usred faze adolescencije svog kolektivnog razvoja odbacilo nadnaravne i tradicionalne izvore autoriteta zbog filozofije individualne slobode, izraene kroz takve vrijednosti poput prava na linu slobodu, ograniene vladavine i otvoreno konkurentske ekonomije slobodnog trita.

16

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nain usmjeren ka slobodi vidi takmienje kao prirodnu injenicu i neophodnu sposobnost pojedinca. Ona umanjuje odgovornost kolektivu, a ukoliko bilo kakva saradnja postoji ona se zasniva na ideji konkurentske prednosti. Takva podrka je orijentisana ka maksimizaciji profita i lako se prekida ukoliko se negdje drugo pronae vea prednost. Bilo u poslovnim, politikim ili privatnim odnosima, modus operandi je definisan borbom za mo i opstankom najprilagoenijih.

U vodstvu usmjerenom ka slobodi: Mo se koristi za nadmetanje i sticanje prednosti nad drugima. Cilj vodstva orjentisanog slobodi je pobijediti.
Nastavak rezimira pet glavnih karakteristika vodstva usmjerenog ka slobodi: Karakteristike vodstva usmjerenog ka slobodi: (1) Jaanje uitka Voe usmjerene ka slobodi funkcioniraju u pogledu na svijet zasnovanom na identitetu koji stavlja naglasak na vanost individualne slobode i zadovoljstva. Bilo da uitak ima oblik materijalnog bogatstva, zadovoljenja fizikih apetita, sticanja popularnosti i priznavanja, ili drugih oblika samozadovoljenja, sloboda potrage za uitkom se smatra osnovnim pravom svakog pojedinca. Vodstvo u ovom nainu esto koristi poticaje i nagrade kako bi stimulisalo konkurentnost. (2) Pogled na svijet zasnovan identitetu U okviru usmjerenom ka slobodi, sve se vrti oko posebnog identiteta pojedinca i svaka osoba se brine o svom linom interesu. Pojedinac je vien kao najvanija jedinka drutva i prava pojedinca imaju prednost nad kolektivnim pravima. Individualizam je neizbjean rezultat pogleda na svijet zasnovanog na identitetu. (3) Relativnost ideja i emocija Ka slobodi usmjeren, libertarijanski ili laissez-faire pristup dozvoljava pojedincima i grupama da djeluju potpuno slobodno, to obino rezultira nedisciplinovanim i/ili relativistikim pristupom idejama, osjeajima, vrijednostima i odgovornostima. U pristupu usmjerenom ka slobodi, sve je dozvoljeno; ustvari, sve je pravo neke osobe. (4) Anarhini odnosi Relativitet intelektualnih i moralnih vrijednosti u nainu usmjerenom ka slobodi vodi stanju anarhije u meuljudskim odnosima uglavnom jer nema zajednikih/univerzalnih standarda za obrazovanje i ureenje ljudskog ponaanja. (5) Rjeavanje sukoba zasnovano na konkurenciji Pristupi rjeavanja sukoba usmjereni ka slobodi su uglavnom konkurencijski i odravaju pravo pojedinaca da pobijede. Takvi pristupi se proteu od pristrasnih izbornih procesa, diplomatskih i viepartijskih pregovora do vojnog izvianja i napadakih operacija meu mnogim takvim primjerima.

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

17

Osvrt na vodstvo usmjereno ka kontroli i vodstvo usmjereno ka slobodi

Niti pristup vodstvu usmjeren ka kontroli niti onaj usmjeren ka slobodi moe stvoriti trajan mir jer se oba ova pristupa okreu oko pitanja moi kao sile za kontrolisanje drugih i kao sredstva nadmetanja. Niti sila niti nadmetanje doprinose miru. Oboje stvara sukob u meuljudskim odnosima na svim nivoima. Naalost, u svijetu danas moemo vidjeti kako svako drutvo karakteriziraju naini funkcionisanja usmjereni ka kontroli i/ili slobodi. Skok sa diktatorstva na demokratiju je zasigurno bio znaajan, ali proces ljudskog drutvenog razvoja mora jo mnogo napredovati prije no to rafiniranije, progresivnije vrste vodstva utemeljene na jedinstvu i usmjerenim ka miru postanu norma. Svijet oajniki treba identifikovati i usvojiti integrativne pristupe moi, donoenju odluka i vodstvu ukoliko eli postii mir.

Vodstvo usmjereno ka jedinstvu

Takoe poznato kao integrativno, uesniko, ili saradniko vodstvo Izranja iz pogleda na svijet zasnovanog na jedinstvu, jedinstvu-orijentisano (integrativno) vodstvo razvija, otkriva i usklauje razliite sposobnosti, miljenja i talente kolektiva s ciljem postizanja dobrobiti cjelokupne zajednice. I jedinstvo i integritet znae cjelovitost stanje spajanja (ujedinjenja, integracije) svih komponenti. Drutvo voeno od strane voa sa integritetom, u skladu sa principom jedinstva u razliitosti, je drutvo u kojem su sve komponente usklaene sa univerzalnim etikim principima, i u kojem su prava i obaveze svakog lana uzete u obzir, usklaene i implementirane. U intelektualno i emotivno zrelom drutvu, mo i uitak su zamijenjeni dinamikom i strogim mjerama individualnog rasta i preobraaja. Pogled na svijet prepoznaje fundamentalnu istovjetnost ovjeanstva, dok istovremeno, slavi jedinstvenost i individualnost svake osobe. Konsultacije, saradnja i preuzimanje odgovornosti za svoje postupke karakterie meuljudske odnose. Stvaranje jedinstva u razliitosti postaje glavni cilj i voe i njegovog naroda. Vodstvo usmjereno ka jedinstvu ne dozvoljava da mo ostane samo u rukama nekoliko ljudi ili u rukama grupa koje se nadmeu. Radije se svim lanovima zajednice pomae da razviju i primjene svoje individualne sposobnosti za znanje, ljubav i volju da slue cjelini. Drutvo izgraeno na temeljima integrativnog vodstva preobraava ratnu industriju u industriju mira, te posveuje finansijske resurse ovjeanstva rastu i dobrobiti zajednice.

U vodstvu usmjerenom ka jedinstvu: Mo se koristi za kreaciju harmonije, saradnje i jedinstva u kontekstu razliitosti i unutar i meu grupama. Cilj vodstva je stvoriti civilizaciju mira. 18
Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavak rezimira pet glavnih karakteristika vodstva usmjerenog ka jedinstvu: Karakteristike vodstva usmjerenog ka jedinstvu: (1) Usmjerenost na rast/preobraaj Glavni cilj jedinstvu-orijentisanog / integrativnog vodstva je njegovati sveobuhvatan i cjelovit razvoj svih lanova drutva kreiranjem prilika za njih da ostvare svoj najvii potencijal i preobraze svoje zajednice u primjere miroljubive, napredne, pravedne, i slobodne civilizacije. Rast i preobraaj postaju glavni ciljevi kroz koje su sve moi drutva usmjerene. (2) Integrativan pogled na svijet Nain vodstva usmjeren ka jedinstvu prepoznaje da je razliitost dragocjen resurs pri svim kreativnim poduhvatima. Kao takvi, integrativne voe svoj trud usmjeravaju na razvoj, otkrivanje i usklaivanje svih razliitih sposobnosti, miljenja i talenata kolektiva s ciljem njegovanja jedinstva, kreativnosti i napretka cijele zajednice. (3) Emotivna i intelektualna kreativnost Istinska kreativnost je proizvod slobode i discipline. Nijedan uslov sam ne moe proizvesti istinsku kreativnost, jer sloboda bez discipline vodi meteu i destrukciji; a disciplina bez slobode vodi inhibiciji, zastoju i frustraciji. Integrativne voe prepoznaju vrijednost njegovanja discipline u okviru slobode na svim nivoima drutva; inei to, svi lanovi drutva imaju i prilike i okvir neophodan za istinsku kreativnost i plodnost. (4) Konsultativni odnosi Vodstvo usmjereno ka jedinstvu poiva na konsultativnom donoenju odluka. Rije konsultacije kako se ovdje koristi, odnosi se na proces u kojem se ljudi okupljaju u duhu jedinstva, i zajedno tee donoenju najboljih odluka zasnovnih na najtanijim i najpotpunijim raspoloivim infromacijama te uzimajui u obzir najbolji interes svih na koje odluka utie, bilo direktno ili indirektno. Postizanje jedinstva stajalita u ovom procesu omoguava onima koji su ukljueni u konsultacije da pronau najbolje rjeenje datog pitanja. Takav proces se ne zasniva niti na moi, niti na individualnim povlasticama, nego radije, na poznatim injenicama i istinama datog pitanja. (5) Rjeavanje sukoba zasnovano na jedinstvu Glavna karakteristika rjeavanja sukoba zasnovanog na jedinstvu je njegova sposobnost za rjeavanje trenutnih sukoba, sprjeavanje njihvog ponovnog pojavljivanja, a bez stvaranja novih sukoba u tom procesu. Beskonfliktno rjeavanje sukoba (CFCR) je jedan primjer rjeavanja sukoba zasnovanog na jedinstvu i on je tema slijedee nastavne jedinice, Nastavne jedinice 8.

Tri naina vodstva: Rezime

Slijedee tabela rezimira osnovne karakteristike svakog naina vodstva obraenih u ovoj nastavnoj jedinici:

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

19

Usmjereno ka kontroli Izvor autoriteta Ideologija / sila

Usmjereno ka slobodi Javno / lino miljenje

Usmjereno ka jedinstvu Univerzalna duhovna / nauna naela Stvoriti pravdu & jedinstvo Njegovati jedinstvo i rast

Uloga vlade

Kontrolisati narod

Zadovoljiti miljenje veine Stei kompetitivnu prednost Takmiarski

Cilj odluivanja

Sauvati mo i kontrolu

Nain odluivanja

Diktatorski

Konsultativni

Tabela: Naini vodstva EFP-International

Tri vrste moi: Rezime

U vrsti moi orijentisanoj kontroli, mo se koristi za prisiljavanje drugih na pokoravanje neijim eljama. Kroz dominiranje, kontrolu i nasilje, voa orijentisan kontroli tei odravanju reda, sigurnosti i nadmonosti svoje line pozicije. U vrsti moi orijentisanoj slobodi, mo se koristi za nadmetanje i sticanje prednosti nad drugima. Vodstvo orijentisano slobodi velia naela individualizma i nadmetanja, ini saradnju uslovljenu linim preimustvom, te tei pobjedi po svaku cijenu. Putem nadmetanja, sukoba i ak diverzija, libertarijanac eli pobijediti, stei to je vie mogue, zadovoljiti apetite za zadovoljstvom u najveoj moguoj mjeri. U vrsti moi orijentisanoj jedinstvu, mo se koristi za njegovanje saradnje, preobraaja i mira u kontekstu razliitosti. Putem sluenja, skromnosti, jedinstva u razliitosti i konsultativnog donoenja odluka, integrativan voa eli promovisati istovjetnost, plemenitost, jednakost i pravdu ovjeanstva.

U fokusu: Vodstvo za mir

Sada kada smo pregledali opte karakteristike vodstva usmjerenog ka kontroli, vodstva usmjerenog ka slobodi i vodstva usmjerenog ka jedinstvu, usredotoimo se na naela i prioritete Vodstva za mir. Vodstvo za mir se vodi integrativnim, transcendentnim, univerzalnim, i punovanim autoritativnim okvirom i tei osnaivanju svih ukljuenih, i voa i populacije, koristei njihove jedinstvene i bogate ljudske moi radi poboljanja njihovog pojedinanog i kolektivnog ivota.

20

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Vodstvo za mir je usmjereno ka jedinstvu i tei stvaranju pravde, mira, napretka, i sree za narode i nacije. U biti, vodstvo za mir je proces voenja ljudi ka izvoru svega dobrog. Vodstvo za mir nema nikakvih ambicija osim oivljavanja svijeta, oplemenjivanja njegovog ivota, i preporoda njegovog naroda.

Moe li bilo ko biti Voa za mir?

Vodstvo nije samo voenje velikih organizacija, poslovnih kompanija ili vlada. Vodstvo je neto to svako moe demonstrirati ak i na jednostavan nain kroz sve aspekte ivota. Biti voa za mir znai preuzimanje vodstva u svom linom ivotu kako bi se shvatila vanost jedinstva, istine, ljubaznosti i pravde, te oivjeti ove principe kroz djela. Ono to izdvaja voe za mir jeste njihova vizija mogunosti univerzalne ljudske dobrobiti i pravde, i njihova hrabrost za vjerno i odgovorno ivljenje u skladu sa etikim standardima te vizije ak i kada drugi to ne ine. I iako oni toga nisu svjesni, voe za mir nadahnjuju druge svojom iskrenou, skromnou i ubjeenjem, te sade sjeme preobraaja u srcima i umovima onih koje susretnu. Koje jo znaajke izdvajaju vou za mir?

Koje karakteristike izdvajaju Vou za mir?

Vodstvo za mir nije laka uloga za ispuniti. Ono i zavisi od i jasnije prikazuje najvia stanovita ljudskog karaktera. Vou za mir karakterizira: Posveenost istini Iskrenost u rijeima i djelima Potenje i uljudnost Pouzdanost i odgovornost Skromnost i ljubaznost estitost i umjerenost u ponaanju Pokornost i samoportvovanje Mudrost i pravednost u donoenju odluka Voa za mir je neko ije su sposobnosti za znanje, ljubav i volju probuene, usklaene sa etikim principima, harmonizirane i usredotoene kroz svjesno razmiljanje, te izvrene s ciljem stvaranja vrijednih stvari u slubi univerzalne dobrobiti. Takav voa proizvodi pozitivne uinke u svijetu i djeluje na mnoge ljude.

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

21

to je na dnevnom redu Vodstva za mir?

Uz dobrobit ovjeanstva kao primarnog cilja vodstva, voa za mir e smatrati neophodnim obazriv rad na slijedeim pitanjima: Utemeljenje istovjetnosti ovjeanstva Sprjeavanje sukoba i promovisanje mira Unapreenje jednakosti mukaraca i ena Primjena standarda pravednosti u svim poslovima Zatita ljudskih prava Obezbjeenje univerzalnog pristupa obrazovanju Promovisanje rada i napretka za veinu populacije Promovisanje odrive poljoprivrede i okoline odgovornosti

22

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Voa za mir je
Vizionar Onaj koji ima viziju ljudskog jedinstva, ravnopravnosti, pravde i napretka. Nadahnitelj Onaj koji ukljuuje druge u tu viziju. Uzor Onaj koji u svom karakteru demonstrira karakteristike integriteta, univerzalnosti i istrajnosti Slualac Onaj koji aktivno i iskreno trai miljenje, iskustva i vjetine od drugih u procesu donoenja odluka. Komunikator Onaj koji jasno, redovno i pozitivno komunicira sa cijelim timom. Uenik Onaj koji je posveen kontinuiranom linom razvoju i voljan uiti od drugih. Uitelj Onaj koji poduava i ohrabruje druge kako bi razvijali svoje sposobnosti i talente. Osnaitelj Onaj koji potie druge na postizanje linih i kolektvnih ciljeva. Ujedinitelj Onaj koji, iznad svega, iri duh jedinstva u kontekst razliitosti.

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

23

Principi dobrog vodstva

Potenje Otvorenost Najbolje voe su istinoljubivi, ak i kad je istinoljubivost oteana. Dobre voe trebaju biti eljni razmjene miljenja i diskusije o raznim pitanjima. Potrebno je da ohrabre druge da predstave razliite take gledita te da odgovaraju na pitanja koja im postavljaju drugi ljudi. Dobre voe takoe trebaju biti osloboeni od svih oblika predrasuda. Voe trebaju preuzeti odgovornost za svoje postupke i biti spremni ih objasniti. Dobre voe uvijek odgovaraju lanovima svoje zajednice. Voe trebaju postaviti proces odluivanja na takav nain da drugi ljudi mogu vidjeti kakve su odluke donesene i kako su donesene. Dobre voe ispunjavaju svoje obaveze na vrijeme i u potpunosti su odgovorni za svoje postupke. Voe trebaju da razumiju svoju zajednicu i lanove te zajednice. Trebaju biti svjesni munih i osjetljivih pitanja vezanih za njihovu zajednicu. Voe takoe trebaju biti suosjeajni i znati se staviti na mjesto drugih. Potrebno je da budu sposobni misliti srcem, kao i glavom, uz suut i razum. Dobar voa treba biti duboko ukljuen u rad njegove/njene zajednice. Samo kroz ukljuenost u zajednicu voa se istinski moe pozabaviti potrebama zajednice kroz svoje postupke. Da bi bili djelotvorni, voe trebaju informacije koje su relevantne potrebama zajednice. Oni su obavezni traiti odgovore na pitanja vezana za dobrobit zajednice koju vode. Ipak, poto nijedan pojedinac nema tako iroko znanje, jedna od osnovnih vjetina vodstva je sticanje znanja putem konsultacija sa informisanim i strunim vijeima koje voe s tom svrhom formiraju. Voe trebaju ii iznad samog znanja do mudrosti da odaberu one postupke i odluke koje su odgovarajue u datoj situaciji.

Odgovornost

Transparentnost

Pouzdanost

Osjetljivost

Povezanost sa zajednicom

Znanje

Mudrost

Adaptirano sa: Young Leaders Online http://www.onlineleaders.info/leadership/character.html

24

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Rezime
U ovoj nastavnoj jedinici nauili smo da: Mo i autoritet su zloupotrebljavani kroz historiju Razlog za ovu zloupotrebu je preovladavanje pogleda na svijet zasnovanih na konfliktu. Preovladavajui naini upotrebe moi ne doprinose miru Niti upotreba moi zasnovana na sili u autoritarijanskim drutvima, niti upotreba moi zasnovana na takmienju u libertarijanskim drutvima, moe njegovati mir. Potreban je integrativan, jedinstvu-orijentisan pristup moi i vodstvu Da bi se odgovorilo na izazove 21. vijeka, potreban je novi oblik vodstva: onaj koji istinski tei razluivanju istine, ujedinjenju razliitosti, njegovanju kolektivnog dobrostanja, podizanju standarda pravednosti, te motivisanju drugih da isto ine. Vodstvo za mir moe biti demonstrirano od strane svakog, u svim aspektima ivota Putem sluenja, skromnosti, jedinstva u razliitosti i konsultativnog donoenja odluka, voe za mir ele promovisati istovjetnost i plemenitost ovjeanstva, te ouvati jednakost i pravdu.

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

25

Kljuna pitanja za nastavu

Slijedea pitanja moete koristiti da sa vaim uenicima izvrite pregled i dublje istraite koncepte Nastavne jedinice 7 o Moi, autoriteti i vodstvu za mir: 1. ta je mo? 2. U kakvim oblicima se mo pojavljuje? Ko je ima? Kako se stie, koristi i opravdava? 3. Da li svi tipovi moi doprinose miru? 4. ta je autoritet? 5. Da li su svi koji imaju autoritet "voe"? Da li sve "voe" imaju autoritet? U emu je razlika, ukoliko je ima, izmeu "autoriteta" i "voe"? 6. ta je "voa"? Koji kriteriji odreuju "vodstvo"? 7. Kada su mo i autoritet neprihvatljivi / nezakoniti? 8. Od ega zavisi zakonitost (navesti 5 kriterija) 9. ta izdvaja "vou za mir" od ostalih vrsta voa? 10. Iz kog izvora "voa za mir" crpi svoj autoritet i zakonitost? 11. Kako ja mogu biti "voa za mir"? 12. Kakvu ulogu igra vlada u drutvima usmjerenim ka kontroli? U drutvima usmjerenim ka slobodi? U integrativnom drutvu usmjerenom ka jedinstvu? 13. Odakle dolazi autoritet u drutvu usmjerenom ka kontroli? U drutvu usmjerenom ka slobodi? U integrativnom drutvu usmjerenom ka jedinstvu? 14. S kojim ciljem autoritarijanac/ libertarijanac/ ujedinitelj koristi svoju mo? 15. Kako se rjeavaju sukobi u drutvu usmjerenom ka kontroli? U drutvu usmjerenom ka slobodi? U integrativnom drutvu usmjerenom na jedinstvu? 16. Koje su prednosti i izazovi ukljuenja vie ljudi u proces donoenja odluka / rjeavanja problema? 17. Koje pozitvne dimenzije autoritarijanskih i libertarijanskih drutava se odravaju kada preemo u drutvo usmjereno ka miru?

26

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Razmiljanje
Razmiljanje je veoma mono sredstvo za uenje. Ono nam pomae da shvatimo stvari koje prouavamo i iskustva koja proivljavamo. to vie razmiljamo o sebi, o svojim odnosima, i svijetu oko nas, bolje smo pripremljeni da razluimo, prioritiziramo i djelujemo po vanim pitanjima. Postajanje mirotvorcem je veoma vaan i izazovan zadatak. Razmiljanjem o principima mira, mi smo sposobniji za donoenje odluka o sopstvenom razvoju koji e nam pomoi da sigurno postignemo cilj izgradnje mira. Kako budemo prelazili svaku od nastavnih jedinica EFP Nastavnog programa, pokuajte ostaviti neto vremena za razmiljanje.

Pitanja za lino razmiljanje

Ja Na trenutak sebi postavite slijedea pitanja: Mogu li ja biti voa za mir? Kakve osobine vodstva za mir imam? Koje osobine vodstva za mir trebam jo razviti?

Fokusno pitanje Razmotrite slijedeu izjavu: Voe za mir koriste svoje sposobnosti za znanje, ljubav i volju kako bi raspoznali istinu, ujedinili razlike, njegovali kolektivnu dobrobit, te motivisali druge da isto ine. Kako postajanje voe za mir izaziva moje trenutne naine razmiljanja, ponaanja i odnosa prema drugima?

Porodica, radno mjesto i prijateljstva Osvrnite se na svoje iskustvo u porodici, na radom mjestu i meu prijateljima: Kakve oblike vodstva mogu primjetiti u porodici, koli i/ili radnom mjestu? Kakve se donose odluke i ko ih donosi? Kakvo shvatanje moi je potrebno u okviru grupe da bi kolektivno, konsultativno vodstvo bilo djelotvorno?

Fokusno pitanje Donoenje odluka usmjereno ka jedinstvu zahtjeva konsultovanje sa drugima da bi se trailo njihovo miljenje, iskoristilo njhovo iskustvo, i zadovoljile i njihove i sopstvene potrebe. Koje su pogodnosti i izazovi ukljuenja vie ljudi u proces donoenja odluka / rjeavanja problema? Kako mogu biti prevazieni izazovi konsultativnog donoenja odluka?

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

27

Drutvo Sada razmotrite drutvo u kojem ivite: Kakvi oblici vodstva postoje u mom drutvu? Kako je vodstvo doivljeno od strane javnosti? Da li je vieno kao neto pozitivno, negativno, djelotvorno, bezuspjeno, zakonito, nezakonito itd.? Da li je moje drutvo spremno za vodstvo za mir? Diskutujte.

Fokusno pitanje Sjetite se autoriteta u vaoj zajednici ili irem drutvu koji vidite i kao zakonit i kao djelotvoran. Kakve su to vrste autoriteta? (npr. porodini, graanski, politiki, vjerski itd.) Iz ega oni crpe svoju zakonitost? ta mislite da ih ini djelotvornim u njihovoj vodeoj ulozi? Da li ih smatrate voama za mir?Zato?

Svijet u cjelini Konano, na trenutak razmislite o svijetu u cjelini: Ima li nekih voa u dananjem svijetu koje biste smatrali voama za mir? ta svjetskim voama stoji na putu postajanja voama za mir? ta bi moda dananje voe trebali rtvovati kako bi postali voe za mir?

Fokusno pitanje Razmotrite slijedee dvije izjave: Globalni pokret ka vodstvu za mir je postepen, ali vjerovatan proces. Glavna prepreka vodstvu za mir je pogled na svijet. Po vaem miljenju koliko su tane ove izjave?

28

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna sredstva
Sada je, kao profesoru u programu Obrazovanje za mir, va zadatak da predstavite diskusiju o vodstvu za mir vaem razredu, i da pomognete svojim uenicima da istrauju. to nai uenici budu vie razumjeli karakteristike, principe, prioritete i procedure vodstva za mir, to e biti sposobniji kao voe budunosti. Vaa uloga kao njihovog profesora i mentora je u ovom procesu od ogromne vanosti. Kako bismo vam pomogli da ponete, u ovaj odlomak ukljuen je odreen broj pomagala koja bi vam moglia biti od koristi. Ova pomagala su samo smjernice, a vi ste podstaknuti da razvijate svoje sopstvene ideje o tome na koji nain najbolje istraiti ove teme sa vaim uenicima. Kao dodatak ovim primjerima, takoe se osvrnite na Nastavnu jedinicu o Obrazovnoj metodologiji gdje ete moi pronai praktine smjernice o tome kako uiniti va razred okruenjem kreativnim i efektivnim za uenje, kao i druge odline ideje vaih kolega profesora koji integriraju Obrazovanje za mir u svoje predmete. Kako budete radili sa konceptima Obrazovanja za mir, sigurno ete razviti nove ideje za lekcije, aktivnosti i procjenjivanje. Podstiemo vas da svoja razmiljanja, ideje ili resurse proslijedite Obrazovanju za mir tako da oni mogu biti dodani naoj Banci EFP resursa da ih ostali profesori mogu koristiti. Svoje ideje nam poaljite na e-mail adresu: efp-balkans@efpinternational.org ili potom na nau adresu: EFP-Balkans Fra Anela Zvizdovia 1/A 71000 Sarajevo

Radujemo se vaem javljanju!

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

29

Ideje za aktivnosti
Mo, vlast i vodstvo za mir mogu biti istraeni kroz razliite nastavne aktivnosti. Naprimjer: Drutvene nauke: Odvedi me do svog voe: Zamislite da ivite u drutvu budunosti koje je raznoliko i ujedinjeno, miroljubivo i dinamino, napredno i pravedno. Ko su voe ovog drutva? Napiite kreativan rad koji opisuje voe ovog naprednog drutva koristei slijedea pitanja kao smjernice: Koje su karakteristike tih voa? Kako donose odluke? Kada i s kim vre konsultacije? Kojim procesom su odabrani za voe? Koji su priotiteti njihovog vodstva? Uz pomo svog profesora, interneta ili bibliotekara, pokuajte odrediti i izvriti biografsko istraivanje 6-10 historijskih voa za mir. Pobrinite se da odredite jednak broj mukaraca i ena. Slijedee, napiite pismo direktoru kole i ministru obrazovanja izjavljujui da elite da vai udbenici historije budu ponovo napisani s fokusom na herojske napore i dostignua takvih voa koji su unaprijedili cilj mira i plemenite civilizacije. Predstavite razredu svoje zakljuke, pismo i odgovor koji dobijete. Takoe moete kontaktirati lokalne novine kako biste podijelili va projekat sa cijelom zajednicom. Napravite trodijelni glumaki komad koji uporeuje karakteristike i rezultate 3 naina vodstva opisane u ovoj nastavnoj jednici: kontroliorijentisano (autoritarijansko), slobodi-orijentisano (libertarijansko), jedinstvu-orijentisano (integrativno) vodstvo. Izvedite va komad pred razredom, a zatim pozovite vae drugove iz razreda da podijele svoje miljenje. Napiite pjesmu koja opisuje vau viziju istinskog voe za mir. Ili: napravite recept za kuhanje istinskog voe za mir Umjetnost Napravite kola slika i tekstova iz asopisa, novina ili drugih tampanih materijala koji predstavlja vae shvaanje toga ta znai biti voa za mir. Ili: Upotrijebite fotoaparat da fotografiete voe za mir u svojoj zajednici. Zapamtite: voa za mir ne mora da bude istaknuta osoba, lan javne uprave. Moete pronai voe za mir u svojoj koli, lokalnom klubu ili vjerskoj zajednici, sportskom timu, radio ili televizijskoj stanici, bolnici, ili svojoj porodici. Napravite brouru ili kola svojih slika, i napiite ili opiite zato njih smatrate voama za mir.

Historija:

Gluma:

Knjievnost / kreativno pisanje

30

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7, Primjer lekcije 1: VODSTVO ZA MIR FOKUS: Mo KONTEKST: Mo je jedno od najzloupotrebljavanijih ljudskih sredstva. Ona je odgovorna za kreaciju velikih civilizacija ovjeanstva, nauna dostignua i drutveno-politiki napredak, ali takoe i za krvavu ratnu historiju ovjeanstva, te konstantne drutvene nepravde, korupciju i sukobe. Da bi se kreirala civilizacija mira, potrebna je transformacija u naem shvatanju i upotrebi moi. Ova lekcija upoznaje uenike sa razliitim konceptima moi, i obuava ih da procijene rezultate njene upotrebe. Definisanje moi koja doprinosi miru ini zakljunu aktivnost lekcije. TAKE ZA RAZUMIJEVANJE: Postoji mnogo vrsta moi, od kojih svaka moe biti upotrebljena pravilno, ili pogreno i zloupotrebljena. U njenom najirem smislu, mo je sposobnost za djelovanje, za proizvodnju efekta, ili vrenje truda ili uticaja neke vrste. Upotrebe moi za koje se moe tvrditi da su pravedne ili fer ne moraju, ustvari, doprinositi jedinstvu i miru. U kontekstu mira, mo je sposobnost kreacije i odravanja jedinstva usred razliitosti (npr. narodi, miljenja, potrebe itd.), i njegovanja rasta i razvoja drugih.

KLJUNA PITANJA: 1. ta je mo? Da li sve upotrebe moi doprinose miru? 2. Kako moe biti definisana miroljubiva upotreba moi? PROCES UENJA: 1. Postavite uenicima slijedea pitanja:Koliko definicija moi se moete sjetiti? ta je mo? Zajedno iznesite ideje i zapiite prijedloge na tablu. Da biste podstakli ideje o znaenju rijei mo, razmotrite pojmove moan muziki komad ili pjesmu, mona maina, mona ideja ili argument, mono gnojivo, moan lijek, i konano moan voa ili osoba. Usmjerite uenike da iroko razmisle o moi i da dou do odgovora poput: a) Sposobnost za djelovanje, za proizvodnju efekta, ili vrenje truda ili uticaja neke vrste. b) Izvor ili sredstvo opskrbljivanja energijom c) Posjedovanje kontrole, autoriteta ili uticaja nad drugima d) Fizika sila ili sposobnost vladanja silom e) Legalni ili zvanini autoritet f) Mentalna, moralna ili duhovna djelotvornost 2. Pitajte uenike da li misle da su sve upotrebe moi ispravne, pravedne ili fer. Vratite se na primjere moi navedene iznad, i diskutujte kako oni mogu biti koriteni na zdrav i

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

31

uravnoteen nain da bi se stvorilo vee razumijevanje, napredak, djelotvornost, jedinstvo i zdravlje; ili kako mogu biti zloupotrebljeni i uzrokovati komeanje, povrede, korupciju i nepravdu. 3. Podijelite razred u grupe i neka svaka grupa identifikuje tri upotrebe moi (male ili velike) za koje se svi slau da su pravedne i fer. Kada zavre zadatak, zatraite od njih da procijene da li primjeri koje su dali doprinose veem jedinstvu o miru. Porazgovarajte koje od primjera bi uenici zadrali ili izbacili sa liste dobrih upotreba moi, i zato. 4. Za zadau, neka uenici zavre slijedeu reenicu: U kontekstu mira, mo je sposobnost da Na slijedeem asu, pitajte uenike da iznesu svoje definicije i prodiskutujte. Napravite veze koje vode ka optoj ideji da U kontekstu mira mo je sposobnost kreacije i odravanja jedinstva usred razliitosti i njegovanja rasta i razvoja drugih. Iznesite primjere ove vrste moi na djelu u razliitim sektorima drutva. AKTIVNOSTI i ZADACI: Profesori mogu odabrati jedan od slijedeih primjera zadataka, ili kreirati svoj: 1. Dnevnik: Napiite unos u dnevnik od 2-3 stranice o slijedeim pitanjima: Kakve moi ja imam? Na koje dobre naine ja ih koristim? Na koje naine ih koristim, a da nisu dobri? Koje moi bih elio vie razviti i zato? 2. Gluma: Odaberite jednu od ljudskih moi (tj, znanje, ljubav, volja) i pripremite ske ili mimiku koja pokazuje kako ona moe biti upotrijebljena ili da njeguje dobrobit drugih ili da je narui. 3. Upitnik za samoprocjenu: Podijelite svakom ueniku kopiju upitnika Da li sam ja voa za mir?. Dajte im priliku da popune upitnik, bilo na asu ili za zadau. Upitnik je dizajniran za samostalni osvrt i ne bi trebao biti preuzet niti ocijenjivan. Ipak, nakon popunjavanja upitnika, profesori mogu pozvati uenike da dobrovoljno podijele lina razmiljanja do kojih je dolo tokom procesa. 4. Dizajniranje projekta za poboljanje zajednice: Stavite pred uenike izazov dizajniranja projekta za poboljanje zajednice. Podijelite razred u radne grupe od 4-5 lanova i dajte im 10-15 minuta da porazgovaraju i odaberu fokus za svoj projekat. Primjeri projekata ukljuuju: iniciranje pozitivne medijske kampanje koja poziva medijske agencije da naglase pozitivna djela u lokalnoj zajednici, iniciranje gradskog omladinskog vijea koje se redovno savjetuje sa lokalnim vlastima o pitanjima koja se tiu zajednice, a posebno mladih; formiranje mirovne plesne trupe koja okuplja raznoliku lokalnu mlade kako bi razgovarali o prilikama i preduslovima za mir, jedinstvo i pravdu, a zatim kreirali i izveli plesne prezentacije na tu temu za lokalne kole, zvaninike i javnost. Kada uenici odrede temu svog projekta, neka koriste planski okvir Preuzimanje vodstva kako bi popunili detalje projektnog plana 5. Diskusija u razredu: Podijelite razred u male grupe. Neka svaka grupa odabere jedan od citata priloenih na kraju ove nastavne jedinice. Diskutujte o njima u svijetlu koncepata predstavljenih u Nastavnoj jedinici 7 o Vodstvu za mir. Ponovo se okupite i iznesite zakljuke. 6. Pismeni zadatak: Proitajte Hickory po izboru i analizirajte vodstvo i proces donoenja odluka koji su uinili uspjenom ponovnu izgradnju njihove zajednice. Zamislite kako je pria

32

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

mogla biti drugaija da su gradske vlasti jednostavno donijeli sve odluke o izgradnji bez konsultacija sa lokalnim stanovnitvom. Napravite tabelu 2x2 koja poredi za i protiv koritenja s vrha nanie autoritarijanskog pritupa donoenju odluka i konsultativnog pristupa uz uee cijele zajednice opisanog u prii.

DODATNI RESURSI: tivo 1 i 2, Da li sam Voa za mir? Upitnik za samoprocjenu

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

33

Nastavna jedinica 7, Primjer lekcije 1 tivo

Odaberite jedan od slijedeih citata i prodiskutujte: Diktatori oslobaaju sebe, ali porobljavaju narod. Charlie Chaplin (18891977), britanski komiar, reditelj. Veliki diktator (1940). Vodstvo, pisao je Lapham, ne ini stepen tehnike nego osobine karaktera; ono zahtjeva radije moralni nego fiziki ili intelektualni trud, i namee se i na vou i na sljedbenika poput bremena samoodricanja. Lewis H. Lapham (b. 1935), ameriki pisac eseja, urednik. Novac i klasa u Americi, poglavlje 10 (1988). Danas, zadatak dolian velikim vladocima je uspostaviti univerzalan mir, jer u njemu lei sloboda svih naroda. Abdu'l-Baha, Tajna boanske civilizacije, str. 71 Ono to navodi adolescente na pobunu nije potvrivanje autoriteta nego samovoljna upotreba moi, sa malo objanjenja pravila i nikakve ukljuenosti u donoenje odluka. . . . Ukljuivanje adolescenta u odluivanje ne znai da se vi odriete vaeg autoriteta. To znai priznavanje da tinejder odrasta i da ima pravo da uestvuje u odlukama koje utiu na njegov ili njen ivot. Laurence Steinberg (20. vijek), ameriki profesor psihologije i Ann Levine (20. vijek), amerika autorica i spisateljica. Vi i va adolescent, poglavlje 1 (1990).

34

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7, Primjer lekcije 2 tivo

HICKORY PO IZBORU: UEE JAVNOSTI OTVARA PUT NAPRETKU Nakon nekoliko unih rasprava izmeu gradskih vlasti i graana zbog pitanja prostornog ureenja i transporta, grad Hickory je odluio preispitati svoje uredbe. Radna grupa od 25 lanova sastavljena od stanovnika grada i okolnih zajednica izabrana je 1998. godine od strane gradskog Vijea kako bi napisala od strane graana predloen plan razvitka nazvan Hickory po izboru. lanovi su bili ljudi, od aktivista za zatitu okolia do imunih investitora, ali su svi Hickory nazivali domom. Nakon to su se upoznali sa sadanjim metodima rasta i razvoja regije, Odbor, a ne gradsko Vijee, je angaovao vanjskog konsultanta. Javni sastanci su odravani uz pomo konsultanta, to je vjerojatno jedan od kljunih elemenata uspjeha Hickory po izboru. Stanovnitvu su prezentirani nizovi primjeraka razliitih vrsta nacrta ulica i susjedstva. Tokom ovog procesa, nazvanog studija vizuelne sklonosti, stanovnitvo je moglo iskazati tano koji elementi u svakoj slici im se sviaju i ne sviaju, te objasniti zato. Kao to se ispostavilo, veini ljudi od graditelja zgrada do pobornika otvorenog prostora, su se sviale iste stvari ceste sa tri trake, trotoari odvojeni od puta, i zelenilo u sredini. Odbor, predvoen graanima, je proveo slijedeu godinu radei na razvoju popisa sa preko 100 vrlo specifinih izjava koje su saele elje stanovnika o temama: od izgleda cesti do razvoja susjedstva. Nacrtano je jo slika, koje su bile kombinacija ovih i jo su jednom prezentirane javnosti. Nakon toga je Odbor objavio svoj izvjetaj i odrao drugi krug sastanaka sa cijelom zajednicom. Ovog puta je uee bilo ak i bolje, kako je vei broj ljudi doao izjaviti svoju podrku i brigu o razliitim stanovitima izvjetaja. Nacrt plana Hickory po izboru je bio skoro tri godine otvoren za komentare javnosti. Ovaj dugi period za komentiranje je dao graanstvu i lanovima Odbora vremena kako bi prepoznali i rijeili sukobe prije nego je plan uopte stigao do gradskog Vijea i pomogao je osiguranju odobrenja plana. Hickory je ve poeo primjenjivati pojedine dijelove plana, kao to je mijenjanje jednosmjernih ulica u centru grada u dvosmjerne ulice. Saobraajni tok u centralnim poslovnim etvrtima nije nikada bio toliko gust kako bi opravdao jednosmjerne ulice, tako je ova promjena olakala upravljanje sreditem grada. Vei dio provedbe je preostao, ali uee javnosti u projektu Hickory po izboru je podstaklo njegov dosadanji uspjeh.

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

35

Da li sam ja Voa za mir? VODSTVO ZA MIR TEST ZA SAMOPROCJENU

Ova anketa je vjeba samo za vas. Dat e vam informaciju o vaoj spremnosti da postanete voa za mir. Ocijenite sebe na skali od 1 do 5, gdje je 5 definitvno DA a 1 definitvno NE. Budite iskreni u odgovorima jer je svrha ove ankete jedino vaa sopstvena samoprocjena. Zaokruite broj za koji mislite da najblie predstavlja vae osjeaje o izjavi:
NE a. b. c. d. e. f. g. h. i. DA

Ja sam poveen(a) pomaganju poboljanja stanja u svijetu. Ja mogu predvidjeti globalni mir, pravdu i prosperitet. Vjerujem da je svjetski mir zaista mogu. Znam sa sigurnou da je ovjeanstvo jedno. Insiprisan(a) sam hrabrim i rtvenim naporima drugih mirotvoraca. elim inspirisati druge vizijom svjetskog mira. Voljan(a) sam truditi sei rtvovati kako bi cilj mira bio postignut. Osjeam da je moja dunost i ast potruditi se u svakoj situaciji. Teim da neprestano razvijam svoje intelektualne, emocionalne i duhovne sposobnosti. Uviam da se svako, ukljuujui mene, razvija i treba prilike i podsticaj za rast. Uivam u uenju od drugih i dijeljenju svog znanja sa njima. Uvijek sam zainteresovan za saznavanje novih ideja i tehnika. Kreiranje mira znai akciju i ja imam mnogo ideja o tome kako kreirati mir u mojoj zajednici / na radnom mjestu. Uivam u prikupljanju i analiziranju infomacija. Uivam u postavljanju ciljeva i planiranju kako ih sistematski dostii. Ugodno mi je dijeliti rad i odgovornosti sa drugima. Osjeam se odgovornim prema timu za moja podruja odgovornosti. Nestrpljiv(a) sam da radim sa drugima na cilju mira. Smatram raznolikost tima prednou, i traim naine iskoritavanja uvida i kreativnosti koju nudi. Teim kreaciji atmosfere jedinstva u timu. Potujem stajalita drugih ljudi i traim od drugih komentar i savjet. Hvalim sposobnosti drugih ljudi radije nego kritikujem njihove slabosti.

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

j.

k. l. m.

n. o. p. q. r. s.

t. u. v.

36

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

w. x. y.

Vjerujem da je bolje timski rjeavati probleme nego sam(a). Kada neko iznese ideju koja je bolja do moje, rado je prihvatam. Tokom procesa donoenja odluka, bolje je imati krivo a biti ujedinjeni, nego imati pravo a biti razjedinjeni. ak i ako moj trud ne bude nagraen trenutnim rezultatima, ja u nastaviti pokuavati.

1 1 1 1

2 2 2 2

3 3 3 3

4 4 4 4

5 5 5 5

z.

Da biste izraunali svoj rezultat: Jednostavno izraunajte zbir svih svojih numerikih odgovora na gore navedene izjave. Rezultat moje Vodstvo za mir samoprocjene je: _________ Kako protumaiti rezultat: Rezultat od 78 ili vie ukazuje da imate elju da postanete voa za mir, kao i mnoge kvalitete i vjetine potrebne za ispunjenje te uloge. Rezultat od 36 do 77 ukazuje da moda elite postati voa za mir, ali jo morate razviti odreene sposobnosti prije nego preuzmete tu ulogu. Rezultat od 35 ili manje ukazuje da se suoavate sa odreenim ivotnim izazovima koji mogu biti razrjeeni jedino kada usvojite pogled na svijet zasnovan na jedinstvu. Za informaciju od posebnim aspektima vae opaene vodstvo za mir spremnosti, moete izraunati podzbirove ovdje: Vizija
spreman. Stavke (a) (d) Stavke (e) (h) Stavke (i) (l) Moj rezultat: ______ od 20. Moj rezultat: ______ od 20. Moj rezultat: ______ od 20. Moj rezultat: ______ od 15. Moj rezultat: ______ od 35. Moj rezultat: ______ od 15. Moj rezultat: ______ od 5. Ja Ja Ja Ja Ja Ja Ja sam sam sam sam sam sam sam ______% ______% ______% ______% ______% ______% ______%

Odlunost
spreman.

Rast
spreman. spreman.

Postavljanje cilja Stavke (m) (o) Timski rad

spreman. Stavke (p) (v) Stavke (w) (y) Stavke (z)

Konsultacije
spreman.

Istrajnost
spreman.

Takoe moete koristiti ova pitanja za procjenu kako biste odredili koje vjetine i svojstva moete nastaviti poboljavati (sposobnosti), a koje vjetine i svojstva trebate razvijati (prilike za rast):

Na trenutak razmislite i odgovorite na slijedea pitanja:

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

37

Koje su moje sposobnosti kao mirotvorca?

Na koji nain mogu dalje razvijati svoje sposobnosti vezano za Vodstvo za mir?

38

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir

PREUZIMANJE VODSTVA: PLANSKA PITANJA ZA MIROTVORCE

Kakva je vaa vizija promjene / razvoja u vaoj zajednici? Kakva je vaa zamisao projekta "kulture mira"?

Koje barijere i prepreke e biti potrebno prevazii kako bi se postigla ta vizija?

Koje vrijednosti e voditi razvoj vae strategije?

Koga biste jo ukljuili u ovaj projekat? Kako ete njegovati saradnju?

ta e trebati lanovi vaeg tima kako bi se osjeali sposobnim i ovlatenim za izvravanje svojih zadataka?

Kakvu vrstu pomoi treba va projekat? Kako ete je dobiti?

Na koji nain ete zadrati ukljuenost vaih pristalica dok se va projekat bude razvijao?

Kako ete mjeriti uspjeh? to e biti vaa kljuna dostignua? Na koji nain ete ih slaviti?

Kako ete prepoznati i nagraditi doprinos lanova tima i drugih pomagaa?

Na koji nain ete obavjeavati ostale o napredovanju i dostignuima vae grupe? Ko bi trebao znati o tome ta vi radite?

Copyright 2004-2005 International Education for Peace Institute

39

Proireno istraivanje:
Publikacije Adorno, Theodor et al., The Authoritarian Personality (New York: Harper, 1950); Burns, James M. Leadership, 1978. Danesh, H.B. The Violence-Free Family Fromm, Erich. Escape from Freedom (New York: Avon Books, 1969); Gregg, Richard B. The Power of Nonviolence, 2d ed. (New York: Schocken Books, 1966). Kotter, John P. Leading Change, 1996. May, Rollo. Power and Innocence: A Search for the Source of Violence (New York: Delta Books, 1972); Allport, Gordon W. The Person in Psychology: Selected Essays (Boston: Beacon Press, 1968). Kouzes, James M. and Posner, Barry Z. Leadership Challenge Web linkovi Leadership Development Curriculum (K-12) with 60+ activity ideas for the classroom http://www.pen.k12.va.us/VDOE/Instruction/leadership/index.html 100+ Printable Guidelines and Worksheets on Issues in Leadership from Washington State University http://getinvolved.wsu.edu/lead/library/resources/ History of Leadership Research, http://www.sedl.org/change/leadership/history.html#traits (excellent!) Leadership Characteristics that Facilitate School Change, http://www.sedl.org/change/leadership/welcome.html The Art and Science of Leadership http://www.nwlink.com/~donclark/leader/leader.html Young Leaders Online http://www.onlineleaders.info/skills.html PBS TeacherSource for K-12 lesson samples and resources for all subjects http://www.pbs.org/teachersource/ A Force More Powerful: A Century of Non-violent Conflict http://www.pbs.org/weta/forcemorepowerful Opti online resursi The Columbia Encyclopaedia Online, www.bartleby.com/65 The Columbia World of Quotations, www.bartleby.com/quotations The Merriam-Webster Online Dictionary, www.merriam-webster.com The Stanford Encyclopaedia of Philosophy, http://plato.stanford.edu Wikipedia: The Free Encyclopaedia, http://www.wikipedia.org Art History Timeline: The Metropolitan Museum of Art http://www.metmuseum.org/toah/splash.htm Mediji The Great Dictator (1940). Film by Charlie Chaplin.

40

Nastavna jedinica 7: Mo, autoritet i vodstvo za mir