Slobodna Bosna 925-Signed

SVE D@ABA: JAPANSKI AMBASADOR I BH.
SAMURAJI
www.slobodna-bosna.ba
ALEKSANDAR VUÎ], ISKRENO O BiH
fk sarajevo
ISPRAVNA-oglasi sedmica-925-6:ISPRAVNA-oglasi.qxd 29.7.2014 15:16 Page 1
DOBRI KOM[IJA VUÎ]
IZME\U REPUBLIKE SRPSKE I
MUSLIMANSKO-HRVATSKE
FEDERACIJE
Samo dvadesetak dana nakon {to se
sastao s njema~kom kancelarkom
ANGELOM MERKEL, srbijanski premijer
ALEKSANDAR VUÎ] ponovno je koncem
juna boravio u Berlinu, gdje je otvorio
Konferenciju o srpsko-njema~kom
partnerstvu; iako je po povratku u Beograd
izjavio da je njegova posjeta bila uspje{na i
da su potencijalnim njema~kim investitorima
predstavljeni programi reformi u Srbiji,
Aleksandar Vu~i} je na panel diskusiji o
mogu}nostima ekonomskih ulaganja
najvi{e govorio o BiH, ovoga puta iskreno
NIK[I]EVA STRATEGIJA
RAZVOJA
DESANT NA FONDACIJU ODRAZ I
RAZVOJNU BANKU
U proteklih je sedam dana federalna Vlada
naprasno smijenila direktora Fondacije za
odrìvi razvoj VINKA JAKI]A i
dugogodi{njeg predsjednika Uprave
Razvojne banke FBiH RAMIZA
D@AFEROVI]A; Jaki} i Dàferovi} tvrde
da su posljednje kadrovske ~istke
provedene kako bi ministri iz SDP-a,
SDA-a i Narodne stranke Radom za
boljitak preuzeli punu kontrolu nad
milijunskim sredstvima i najavljuju
podizanje sudskih tu`bi, navode}i da su
njihove smjene izvr{ene protuzakonito
ÛDO BOSANSKOG OTPORA
GRBAVICA, RANA LJUTA
Slovena~ki biznismen Branko Paòn u
projekat Grbavica uloìo je preko 600
hiljada eura, a u projekat Panles B22 oko
400 hiljada eura. Pare su potro{ene,
projekti nisu realizovani a Paòn je za
plja~ku i prevaru optuìo svoje sarajevske
partnere, bra}u Almira i Mirzu Serdarevi}a,
Saudina Porovi}a, Fahrudina Ali}a i
njegovog sina Amira Ali}a
DIPLOMATSKA OFANZIVA
VRIJEME JE ZA PROMJENE
Od kraja rata do danas Nizozemska je Bosni i
Hercegovini donirala vi{e od 500 miliona eura.
Samo za Srebrenicu dali su 122 miliona eura.
Bosna i Hercegovina ostaje vrlo va`na za ovu
zemlju, te zbog toga ambasador Jurriaan
Kraak upozorava da ne{to mora biti ura|eno
pod hitno kako bismo krenuli naprijed
NEPOTIZAM BEZ GRANICA
UIO BiH TVORNICA AFERA
U posljednjih godinu dana menad`ment
Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO)
zaposlio je 445 dràvna slu`benika i to
uglavnom preko veze i bez odgovaraju}e
stru~ne spreme; na{ list otkriva koji poznati
bh. funkcioneri su na nezakonit na~in
zaposlili svoju djecu u ovu dràvnu instituciju
DIPLOMATIJA
[TA JE NAMA JAPAN
Od kraja rata naovamo, Vlada Japana
nesebi~no je pomagala Bosni i Hercegovini
ulaù}i u brojne projekte. Ipak, nadali su se
da }e do~ekati dan kada }e Bosna stati na
noge i prestati zavisiti od donacija, {to jo{
~ekaju. Razo~aran, japanski ambasador
nedavno je odlu~io da po~ne javno kritiko-
vati one koje smatra krivim za takvo stanje
ERDOGANOVA ODSUDNA
BITKA
TURSKA PRVI PUT DEMOKRATSKI
BIRA PREDSJEDNIKA
Turski gra|ani }e 10. augusta prvi put u
povijesti neposredno birati predsjednika
dràve, a kako dva najizglednija kandidata,
Recep Tayyip Erdogan i Ekmeleddin
Ihsanoglu, uìvaju pribli`no jednaku
podr{ku, ishod predsjedni~kih izbora mogli
bi odlu~iti glasovi brojnih Bo{njaka
nastanjenih u Turskoj
31.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
10
14
18
22
26
30
34
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
OBAVJE[TENJE
Slijede}i broj
Slobodne Bosne u
Sarajevu je u prodaji
14.8.2014., a u ostal-
im dijelovima BiH
15.8.2014. godine
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 31.7.2014 0:10 Page 3
SLOBODNA BOSNA I 31.7.2014. 4
KOSMAJCA KRIJE
GRIGORIJE?
Narkodiler
Dragoslav
Kosmajac
prona{ao
uto~i{te u
Trebinju, u
objektima Crkve
Dragoslav Kosmajac, odmah po{to ga
je premijer Aleksandar Vu~i} ozna~io
kao potencijalno najve}eg srpskog
narkodilera, pobjegao je sa sinom u
Crnu Goru, a kako tamo od novinara
nije imao mira, oti{ao je u Hercegovinu
kod prijatelja. Kosmajac je sa sinom
nekoliko dana boravio u Trebinju i to u
objektima koji formalno pripadaju
Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Srpskim
slu`bama bezbjednosti odranije je poz-
nato da postoje kontakti izme|u
Kosmajca i okruènja vladike zahum-
sko-hercegova~kog Grigorija. Rije~ je
o ljudima koji se u Srbiji smatraju ugled-
nim biznismenima i koji su bili posredni-
ci prilikom ovih kontakata. Nedavno je
utvr|eno da je Kosmajac nezakonito
dobio dràvljanstvo Bosne i Herc e go -
vine. Boravi{te mu je prijavljeno u
Trebinju, a od 2010. godine ima i bio-
metrijski bh. paso{. Iako je ozna~en
kao najve}i srpski narkodiler, za
Kosmajcem nije raspisana potjernica i
on se slobodno kre}e. Srpska policija
tek je pro{le nedjelje povela istragu oko
njegove umije{anosti u poslove sa
narkoticima.
(M.D.)
Nezasluènu pa`nju mediji u BiH, ali i
cijeloj regiji posvetili su novoj, ujedno i
posljednjoj analizi Me|unarodne krizne
grupe (ICG) posve}enoj BiH. Posljednja
analiza pod nazivom Budu}nost Bosne
problematizira ustavnu reformu BiH a
posebnu pa`nju medija ova analiza je
privukla jer navodno eksperti ICG-a prvi
put otvoreno daju podr{ku ideji uvo|enja
tri entiteta, odnosno uvo|enja i entiteta sa
hrvatskom ve}inom, kako su stavove ICG-a
interpretirali i protuma~ili u mostarskom
Institutu za dru{tvenopoliti~ka istraìvan-
ja.
Izvje{taj Me|unarodne krizne grupe,
tvrdi se u analizi mostarskog Instituta,
objavljen je pod sna`nim utjecajem
administracije SAD i nudi neka ustavna
rje{enja koja po prvi put nisu na tragu
izgradnje unitarne, centralisti~ke dràve.
Dapa~e, ICG otvoreno zagovara podjelu
Federacije BiH na dva dijela i zagovara
uspostavu normalne federacije, bez poseb-
ne uloge konstitutivnih naroda, ali takve
federacije da odgovara interesima njene tri
zajednice i pravima svih gra|ana.
Nema ni~eg pogre{nog u vezi s
hrvatskim entitetom. On bi mogao rije{iti
mnoge probleme: ne bi bilo vi{e potrebe za
kantonima i odnosi izme|u dràve i entite-
ta, kao i izme|u entiteta i op{tina, mogli bi
biti konzistentni u cijeloj Bosni, navodi se
u izvje{taju ICG-a.
Zbunjuju}a je ~injenica da ICG zago-
vara formiranje tre}eg hrvatskog entiteta a
da u isto vrijeme marginalizira ulogu kon-
stitutivnih naroda. Ako ve} nisu narodi
nosioci suvereniteta, kako tvrdi ICG, kako
bi se onda konstituirao hrvatski entitet?
O~ito je rije~ o nedovr{enoj analizi u
kojoj su se autori ICG-a zapetljali i pogu-
bili, pa nude rje{enja koja jedna drugima
protivurje~e i me|usobno se isklju~uju.
(E. Hodì})
ZA SVAKOG PONETO - NIKOME NITA
MINI MARKET
POVR[NO, NEOZBILJNO, NEJASNO
Marko Prelec, koautor analize budu}nost Bosne
Meunarodna krizna grupa
objavila analizu ustavnih
reformi BiH s rjeenjima koja
jedna drugima protivrjee
Dragoslav
Kosmajac
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 30.7.2014 23:36 Page 4
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]
MATI^NA ]ELIJA
Naseru
Kelmendiju
najvjerovatnije
}e suditi
Malcolm
Simmons,
sudija poznat
po izricanju
drakonskih
kazni
Iako jo{ nije poznat sastav sudskog
vije}a koje }e u Pri{tini suditi Naseru
Kelmendiju, sve su prilike da }e
optuènom narko-bossu pravdu dijeliti
britanski sudac Malcolm Simmons.
Prije nego {to je me|unarodnu karijeru
nastavio kao EULEX-ov sudac na
Kosovu, Simmons je prva iskustva s
pravosudnim sistemom biv{e
Jugoslavije stekao na Sudu BiH, gdje je
sudio u nekoliko procesa. Ostao je,
me|utim, upam}en kao predsjedavaju}i
Sudskog vije}a koji je u jesen 2005.
osudio biv{eg ~lana Predsjedni{tva BiH
i lidera HDZ-a Antu Jelavi}a na deset
godina zatvora. Mada je prema
prvostupanjskoj presudi Jelavi}
progla{en krivim za zlouporabu
slu`benog poloàja ili ovlasti,
nesavjestan rad i pronevjere u slu`bi, u
àlbenom je postupku Simmonsova
odluka u cijelosti poni{tena. No,
pravnici koji su tada pa`ljivo pratili
su|enje Jelavi}u sumnjaju da }e, nakon
{to je nekada{njem hrvatskom
politi~aru odrezao deset godina,
Simmons osuditi Kelmendija na
doìvotnu robiju?!
(S.M.)
MINI MARKET
Ramazanski bajram
Pomirenje i pratanje
Malcolm
Simmons
BIV[I I AKTUELNI
Husein ef. Kavazovi} i
Mustafa ef.Ceri}
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 30.7.2014 23:36 Page 5
ETVRTAK,
24. JULI
Nisam do kraja siguran jesam li-nisam
li odvagao, izbalansirao svaku rije~, ta~ku,
zarez, u kontraudaru na primitivni
Avazov udar na mene. Mo`da je to moglo
biti nje`nije, umivenije, ali tom dobro
poznatom neprijateljskom upori{tu mora se
odgovoriti jezikom koji jedino razumiju,
prljavim, nesmiljenim.
Drug iz Beograda, tabloidna sveznalica,
danas me zove da mi veli sljede}e: Zna{ li,
zemlja~e, kada je Miroslav Mi{kovi} ovde
otvarao Deltu, da je Fahro Radon~i}
doleteo avionom @eljka Mitrovi}a iz
Pinka? A zna{ li, burazeru koga je vodio
u pratnji?
Ama, kume, ne znam, niti me zanima,
iskuliram.
[ejlu Jugo.
Ozbiljno?, priupitam.
Jeste, sina mi jedinca.
Onda, kontam, mora da je tako.
PETAK,
25. JULI
Nikada, zbiljski nikada, BAKIR
HAD@IOMEROVI], kandidat SDP-a BiH
za bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH,
nije rekao ru`ne rije~i na mene, a mogao je.
Mo`da ~ak i trebao. Njegov ljuti rival
EMIR SULJAGI], kandidat Demokratske
fronte, ha se do~epao ministarske funkcije
u Kantonu, povjerio se da on i [ef mu
(Lagumdìja) mogu dohakati Slobodnoj
Bosni sa dva-tri potpisa perom upu}ena
javnim preduze}ima.
Bakir protiv Emira, Emir protiv Bakira,
da nije beznade`no, bilo bi vrlo, krajnje
zabavno...
SUBOTA,
26. JULI
Nekako mi iz godine u godinu sve
tu`nije i depresivnije padaju Hronike
Pule, prigodne emisije Hrvatske televizije
u ~ast Filmskog festivala koji se, uprkos
svemu, odràva u tom hrvatskom gradu.
Koliko sam uspio registrirati, apsolutni
pobjednik sa petsto-{esto Zlatnih arena je
film reditelja Kristijana Mili}a Broj 55.
Vjerujem, zasluèno. Da ne bude
nesporazuma, podjednako neutemeljeno i
bezrazlo`no izgledaju Hronike FEST-a,
nekada genijalne srpske filmsko-
televizijske akademije koju je ure|ivao i
vodio Slobodan Novakovi} kroz koju su
prodefilirali u to doba svi va`ni filmski
autori svijeta - od Roberta de Nira do
Bernarda Bertoluccija.
Jedna od ve}ih zvijezda u Puli je
redatelj filma Spomenik Michaelu
Jacksonu, fin neki de~ko iz Srbije, koji je
nekim korporativnim parama, briselsko-
{vicarskim, britansko-skandinavskim,
srpsko-hrvatskim, uspio napraviti ne patvo -
reni hrvatski filmski proizvod, to jest
uradak.
Kada je jedne godine, 1985., Emir
Kusturica dobio Zlatnu palmu u Can ne -
Kad su ono teke poplave
bile, prije tri mjeseca,
stradale mi elektroinsta-
lacije u stanu: mogao sam
glatko devet puta poginu-
ti prije nego to je doao
majstor od tog posla,
elektriar M., povezao,
razvezao; teke me brige
kotarisao. Poznanici iz
Italije koja obnavlja
stan/kuu u (Istonom)
Sarajevu preporuim tog
pedantnog zanatliju.
Prezadovoljna. Ne znam
kako vi stojite, ali zbilja,
fakat, ne znam nikoga ko
zna raditi svoj posao a da
nema posla!
VELIKI RAT I MALI NARODI
Raspolagati tu|om brukom
nije mala zajebancija
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 31.7.2014 0:36 Page 6
su lijepo se, do zore, do koske, proslavilo u
kafani Akademije scenskih umjetnosti.
Kaè, negdje pred zoru slavni reìser:
Hajd, ovo sa Cannesom je dobro pro{lo,
samo da mi je {ta osvojit, maznut u Puli...
Kakve to veze, poveznice ima sa nama?
Nikakve! Tarantino se u Americi bori, i
lijevom i desnom rukom, za prava uvoznika
celuloidne filmske trake, ~uvara filmske
memorije, a na{i redatelji, obiteljske filmske
utvrde ne vide ni{ta lo{ega u tome {to je
spaljena arhivska gra|a u centru Sarajeva!
NEDJELJA,
27. JULI
Nema nikakvih utakmica, zamrli su
sportski doga|aji uni{teni ljetnim
raspustima, ne{to se malo igra tenisa u
Umagu, vozi se Formula 1 u Budimpe{ti,
preko puta bazena u kojem su vaterpolisti
Srbije odlu~ili za sva vremena poniziti
vje~ite rivale Ma|are. Pijem, dakle, jutros
kafu u kvartovskom objektu i pita me
znatièljni ugostitelj: Mora da si gledao
sino} utakmicu Roma- Manchester
United. Odakle je ta~no Miralem Pjani}
dao gol?
Nisam siguran, da li iz Sapne ili
Kalesije, ali da je bilo daleko, bilo je,
odgovorim razdraganim {eretlukom...
PONEDJELJAK,
28. JULI
Vlada Srbije, pod predsjedavanjem
ALEKSANDRA VUÎ]A, danas odràva
memorijalno-radnu sjednicu u Ni{u u
spomen na stotinu godina po~etka Velikog
rata, kada je predsjednik Vlade NIKOLA
PA[I] odlu~io preseliti svoj birokratski
aparat iz Beograda u Ni{. Na dana{ni dan su
austrogarski zulum}ari objavili rat Srbiji. U
desetinama telegrama koji su toga dana iz
raznih diplomatsko-konzularnih predst av -
ni{tva Srbije stizali u beogradsko-ni{ku
centralu dramati~no se saop}ava da je
slu`beni Be~ objavio Srbiji rat u 15
sahata i jo{ nekoliko minuta. Kojim su
jezikom pisali srpski diplomati spo~etka
pro{log vijeka ne znam, ali je o~ito da
veliki dràvnik Pa{i} nije oklijevao ni
sahata, ni dekike, da preseli svoj kabinet
iz Beograda u Ni{.
UTORAK,
29. JULI
Pri~a, duboko morbidna i nepodno{ljivo
mu~na, oko trgovine organima ubijenih
Srba na Kosovu traje previ{e dugo i neki bi
se odgovori na ta te{ka pitanja, napokon,
morali nazirati. Ako se dobro sje}am, a
sje}am se predobro, istragu oko tih zlo~ina
pokrenula je prije desetak godina biv{a
glavna tuìteljica Tuìteljstva u Haagu
Carla del Ponte. Kako navodi u svojoj
autobiografskoj knjizi tuìteljica Del Ponte,
u istrazi navodnih zlo~ina nad Srbima na
Kosovu koji su vodili do vrha albanske
politi~ke i vojne piramide sprije~ili su je
vi{i interesi, me|unarodne zajednice.
Nekoliko godina kasnije, {vicarski pravnik
DICK MARTY u Vije}u Evrope podastro je
stanovite dokaze o zlo~inima albanskih
vojnih trupa nad srpskim `rtvama. Potom je
formiran istraìteljski tim predvo|en
ameri~kim tuìteljem, ozbiljnim pravo sud -
nim vukom Williamsonomkoji je nakon tri
godine mukrotrpne istrage konstatirao da
ima dovoljno elemenata za istragu i
procesuiranje zlo~ina po~injenih nad
Srbima na Kosovu. Predlaè, dapa~e,
apeluje gospodin Williamson da se mora
formirati novi sud, u Haagu, naravno, koji
}e ta zlodjela adekvatno sankcionirati.
Kosovo, koliko se ja u to razumijem, ima
od me|unarodne zajednice oktroirano
pravosu|e, pa nema razloga, barem ne bi
trebalo biti, da se ti te{ki zlo~ini, ako ih je
bilo, ne rije{e u lokalnom pravosudnom
poretku. êmu i kome treba neki novi
Tribunal: nikome osim groznom para z i t -
skom pravnom aparatu koji trlja ruke kada
se god negdje omakne neki zlo~in.
Kako stoji{ sa drugostepenom
presudom?, pita Vojislav [e{elj u kasnu
jesen u krug ha{kog zatvora 2019. Hashima
Thacija.
Nemoj se ti sekirati za mene,
odgovara mu Hashim, nervozno lupkaju}i
po koljenu. Pozabavi se ti svojom
apelacijom.
SRIJEDA,
30. JULI
Kad su ono te{ke poplave bile, prije tri
mjeseca, stradale mi elektroinstalacije u
stanu: mogao sam glatko devet puta
poginuti prije nego {to je do{ao majstor od
tog posla, elektri~ar M., povezao,
razvezao; te{ke me brige kotarisao.
Poznanici iz Italije koja obnavlja stan/ku}u
u (Isto~nom) Sarajevu preporu~im tog
pedantnog zanatliju. Prezadovoljna. Ne
znam kako vi stojite, ali zbilja, fakat, ne
znam nikoga ko zna raditi svoj posao a da
nema posla!
U\I SLOBODNO
Variola Vjera, bo{nja~ki izazov
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 31.7.2014 0:37 Page 7
PRINCIP JE ISTI, SVE SU
OSTALO NIJANSE
Trava je zelena,
àba je zelena,
àba je trava,
logi~no zaklju~uje
frontmen
Pu{enja Nenad
Jankovi}
Frontmen grupe Zabranjeno pu{enje
Nenad Jankovi} odlu~io je povu}i se s
estrade i posvetiti se publicistici.
Intrigiraju ga, kaè, slobodarske ideje
Mlade Bosne, a osobito ga nerviraju
stalni poku{aju revizije historijskih
~injenica.
Upotrebimo logiku. Da li bi neki
hrabri Francuz bio terorista da je
ubio Hitlera 1940. godine dok se
{epurio u osvojenom Parizu, upitao
se Jankovi}, poku{avaju}i izjedna~iti
~in Gavrila Principa koji je ubio pri-
jestolonasljednika Ferdinanda, s jed-
nako poèljnim, ali nerealiziranim
ubistvom Hitlera u Parizu.
Ali, osim zdrave logike, Jankovi} bi za
uspostavljanje ovakvih analogija morao
baratati makar elementarnim ~injenicama.
Hitlerova vojska je izvr{ila klasi~nu agresi-
ju na Francusku, za razliku od aus-
trougarske vojske koja je u BiH stigla na
temelju odluke Berlinskog kongresa 1878.
godine, s jasnim zadatkom da sredi stanje
u dràvi pogo|enom trogodi{njim krvavim
nemirima. Mandat tada{nje K und K
monarhije usporediv je sa sada{njim
mandatom EUFOR-a u BiH.
Upotrijebimo logiku, kako savjetuje
Jankovi}. Je li isto ubiti Hitlera u Parizu
1940. i ubiti danas komandanta
UNPROFOR-a u Sarajevu ili EULEKS-a
na Kosovu?
(A.M.)
MINI MARKET
Nakon vi{e neuspje{nih poku{aja
izbora i imenovanja policijskog ko me -
sara Hercegova~ko-neret van s kog kantona
(HNK), Nezavisni odbor za imenovanje
suzio je listu kandidata, a u igri za mjesto
policijskog komesara HNK ostali su
Robert Peri}, koji trenutno obna{a
du`nost na~elnika terenskog ureda Jug
grani~ne policije sa sjedi{tem u âpljini, i
@eljko ]ori}, na~elnik terenskog ureda
dràvne Agencije za istrage i za{titu sa
sjedi{tem u Mostaru. Nezavisni odbor
imena kandidata predloìt }e Vladi HNK
koja bi trebala imenovati novog
policijskog komesara HNK.
(M.F.)
IZBOR JE BA
Robert Peri i eljko ori
najizgledniji kandidati za
komesara policije HNK
Vojislav [e{elj, lider Srpske radikalne
stranke, je izdajnik jer je prekr{io klju~na
~etni~ka pravila, zbog ~ega mu treba oduzeti
titulu vojvode, tvrdi Mirko Blagojevi} koji je
nedavno dobio i tre}i mandat na ~elu Srpske
radikalne stranke Dr Vojislav [e{elj. Po
Blagojevi}u, [e{elj je izdajnik jer je izdao
svoje kumove Tomu Nikoli}a i Aleksandra
Vu~i}a, svoje najbliè prijatelje, saradnike i
~etni~ke vojvode. Obja{njavaju}i kako je
prekr{io prvo ~etni~ko pravilo - da nema
predaje, Blagojevi} otkriva da je [e{elju
Milorad Ulemek Legija nudio da se sakrije
kod njega u Kulu, u bazu Crvenih beretki,
odakle ga niko ne bi isporu~io, ali je [e{elj
tu ponudu odbio. Blagojevi} tvrdi da je
Branislav Gavrilovi} Brne, koji je tokom rata
u pojedinim dijelovima Sarajeva sijao strah
kao ~etni~ki vojvoda, a koji sada ìvi u
Zemunu, govorio da }e on li~no ubiti [e{elja
samo da ne padne u ruke Ha{kom tribunalu,
ali ga je u tome sprije~io Bo{ko Radonji},
poznati beogradski mafija{.
(M.D.)
VAVNA GOVA POBEDITI MOVA
Mirko Blagojevi predlae
da se eelju zbog izdaje
kumova oduzme titula
etnikog vojvode
Vojislav [e{elj
Nenad Jankovi}
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 30.7.2014 23:37 Page 8
PRO ET CONTRA
BOLJE IKAD NEGO NEKAD
Federalni
ministar policije
Predrag Kurte{
s dvogodi{njom
odgodom
slavi usvajanje
Zakona o
unutra{njim
poslovima
Nakon punih pet godina zastupnici u
Parlamentu Federacije BiH kona~no su,
prije desetak dana, usvojili novi tekst
Zakona o unutarnjim poslovima.
Parlamentarna je Komisija za sigurnost
naloìla federalnom MUP-u jo{ 2009.
da pripremi nova zakonska rje{enja, ali
je zbog vi{egodi{njih politi~kih trzavica
taj posao zavr{en tek u januaru 2012.
Iako je federalna Vlada tada usvojila
Prijedlog zakona o unutarnjim
poslovima, trebale su pro}i jo{ dvije
godine prije nego {to je zakon potvr|en
u oba doma federalnog Parlamenta.
Federalni ministar Predrag Kurte{ ne
krije zadovoljstvo usvajanjem zakona,
makar i s dvije godine zaka{njenja.
Bolje ikad nego nekad.
(S.M.)
MINI MARKET
ALEKSANDAR
HR[UM
Urednik i
voditelj
Zabranjenog
foruma,
NE
Sve mi to li~i na prikupljanje
glasova za izbore u oktobru.
Znaju se pravila diplomatije,
odavno napisana, zar ne?!
DAMIR MILJEVI]
Ekonomski
analiti~ar
NE
Predsjedni{tvo BiH bi tre-
balo da se sastaje sa
svakim akreditovanim
ambasadorom u zemlji
bez obzira iz koje zemlje
dolazi jer to im je posao.
Nesastajanje i ignorantski
odnos nanosi samo {tetu
BiH i njenom me|unarod-
nom ugledu koji je ionako
nikakav. Li~ni stavovi i
animoziteti nisu luksuz
koji male zemlje poput
BiH mogu sebi dozvoliti u
me|unarodnim odnosi-
ma.
VASVIJA VIDOVI]
Advokat
NE
Mi{ljenja sam da je Bakir
Izetbegovi} kao predsje-
davaju}i Predsjedni{tva tre-
bao da se sastane s izrael-
skim ambasadorom jer raz-
govarati se mora, pa ~ak i
kad imate druga~ije mi{ljenje.
[EVKO BAJI]
Projekt
menadèr
Care
Internationala
DA/NE
Mi se kao ljudi moèmo
solid arisati sa Palestinom,
ali predsjedavaju}i
Predsjedni{tva Bakir
Izetbegovi} ne treba da
samostalno demonstrativno
ne{to odlu~uje ili ne
odlu~uje. Izetbegovi} je, ako
je imao èlju da tako ne{to
uradi, trebao lobirati unutar
Predsjedni{tva u kojem se
nalazi, a ne da imamo tri
~lana Predsjedni{tva koji
imaju razli~ite stavove o
istim pitanjima.
ASIM MUJKI]
Profesor
FPN-a
DA/NE
Smatram da kao privatna
osoba ima pravo da se ne
sastaje s ljudima koji njemu
predstavljaju oli~enje politike
koju ne odobrava. Kao
dràvnik, Bakir Izetbegovi} je
duàn da se sastane i da do
kraja poku{ava, ako moè,
da kroz razgovor pomogne i
uradi ne{ta za Gazu.
SULEJMAN
KUPUSOVI]
Reìser
DA
Mi{ljenja sam da se
ambasadori svih zemalja u
BiH pona{aju vrlo bahato i
bezobrazno i da je vrijeme
da ih neko upozori na njiho-
vo pona{anje. Podràvam
stav predsjedavaju}eg
Predsjedni{tva Bakira
Izetbegovi}a da se u znak
protesta ne sastane s izrael-
skim ambasadorom u BiH.
Podravate li stav predsjedavajueg Predsjednitva
Bakira Izetbegovia da se u znak protesta ne
sastane s izraelskim ambasadorom u BiH?
Priredila: Ma{a ]osi}
Predrag Kurte{
S
E
D
M
I
c
N
I

P
O
G
L
E
D

U

K
R
I
V
O

O
G
L
E
D
A
L
O
V
b
y

M
A
R
I
O

B
R
A
N
C
A
G
L
I
O
N
I
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 30.7.2014 23:38 Page 9
D
va je puta, u kratkom roku od
dvadesetak dana, srbijanski
premijer Aleksandar Vu~i} pro -
{lo g mjeseca boravio u Berlinu,
nakon {to je politi~ko i
ekonomsko savezni{tvo s Njema~kom
ocjenio klju~nim na putu Srbije prema
Europskoj uniji. U prvu je posjetu
Aleksandar Vu~i} oti{ao 11. juna, na poziv
njema~ke kancelarke Angele Merkel, drugi
je put bio gost na Konferenciji o srpsko-
njema~kom partnerstvu, koja je odràna 30.
juna, u organizaciji njema~kog Udruènja
za vanjsku politiku. No, unato~ silnim
nastojanjima srbijanskih medija da Vu~i}ev
sastanak s kancelarkom Merkel i, naro~ito,
razgovore s njema~kim poslovnim part ne -
ri ma, tuma~e u kontekstu najave mogu}ih
krupnih ekonomskih investicija, istina je da
su na svim Vu~i}evim susretima u Berlinu
dominirale regionalne teme - odnosi Srbije
sa susjedima, prije svih, Kosovom i BiH.
WALTER BRANI SARAJEVO
Beograd veruje u stabilnost zapadnog
Balkana, a Srbija moè da bude garant te
stabilnosti. Nema~ka ne treba da o~ekuje
nikakve probleme od Srbije, mi }emo sa
svima u regionu imati dobre kom{ijske
odnose, poru~io je predsjednik Vlade
Srbije Aleksandar Vu~i} nakon prijema kod
njema~ke kancelarke Angele Merkel.
Dvadesetak dana kasnije, na panel diskusiji
nazvanoj Novi po~etak prema Briselu -
Srbija na putu ka Europskoj uniji, dobri
kom{ija Vu~i} je o najbliìm susjedima
govorio puno opu{tenije, iskrenije, posve
krivo procjenjuju}i da me|u gostima nema
nikoga kome bi njegova interpretacija
odnosa u regiji mogla zasmetati.
Aleksandar Vu~i} je potkraj juna u
Njema~ku doputovao u pratnji pot pred sjed -
nice Vlade i ministrice za lokalnu upravu i
samoupravu Kori Udovi~ki i ministra
privrede i financija Du{ana Vujovi}a.
Doma}in mu je, osim organizatora iz
Udruènja za vanjsku politiku, bio i
njema~ki ministar vanjskih poslova Frank
Walter Steinmeier, koji je zajedno s
Vu~i}em i otvorio Konferenciju. Nakon {to
je Aleksandar Vu~i} u kratkom uvodnom
govoru izloìo sve potencijale Srbije za
eventualne njema~ke investicije, skupu se
obratio Frank Walter Steinmeier, ali u bitno
druga~ijem tonu. Njema~ki je ministar
vanjskih poslova, umjesto o ekonomskoj
suradnji dvije dràve, govorio o stabilnosti
na zapadnom Balkanu (kao najva`nijem
politi~kom problemu), isti~u}i Vu~i}evu
slu`benu posjetu Sarajevu kao jedini na~in
za uspostavu dobrih odnosa sa BiH. Potom
su obojica napustili skup, ostavljaju}i
ministrima iz Vlade Srbije da potencijalnim
njema~kim investitorima prezentiraju
poslovni ambijent i mogu}nosti za ulaganja
u tu dràvu. I mada je trud srbijanskih
ministara bio za svaku pohvalu, istina je da
me|u posjetiteljima nije bilo predstavnika
nijedne ve}e njema~ke kompanije i da su
pitanja postavljali uglavnom ~elnici srpskih
privrednih dru{tava iz nekoliko njema~kih
gradova, odnosno, srbijanski poduzetnici
koji ìve i rade u Njema~koj. Pred sami kraj
u sali se ponovno pojavio Aleksandar
Vu~i}, spreman da odgovara na pitanja iz
publike. Dodajmo tome kako je moderator
diskusije bio Michael Martens, dugo go di -
{nji dopisnik Frankfrurter Allgemeine
Zeitunga iz Beograda, koji je o{tro
kritizirao Vu~i}a, nakon njegovog posjeta
Vi{egradu, dva dana ranije, kada je zajedno
s predsjednikom Republike Srpske
Miloradom Dodikomi Emirom Kusturicom
sve~ano otvorio Andri}grad.
NA KOSOVU OPTIMISTA,
U BOSNI PESIMISTA
I mada bi se dalo naga|ati {to je
srbijanskog premijera razljutilo - da li
inzistiranje njema~kog ministra vanjskih
poslova Steinmeiera na iskrenim odnosima
sa slu`benim Sarajevom, ili kriti~ki
DOBRI KOM[IJA VUÎ]
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Samo dvadesetak dana nakon to se sastao s njemakom kancelarkom ANGELOM

MERKEL, srbijanski premijer ALEKSANDAR VUI ponovno je koncem juna
boravio u Berlinu, gdje je otvorio Konferenciju o srpsko-njemakom partnerstvu;
iako je po povratku u Beograd izjavio da je njegova posjeta bila uspjena i da su
potencijalnim njemakim investitorima predstavljeni programi reformi u Srbiji,
Aleksandar Vui je na panel diskusiji o mogunostima ekonomskih ulaganja
najvie govorio o BiH, ovoga puta iskreno
ALEKSANDAR VUÎ]
UJEDINJENJE ILI SMRT
U BiH se svi mrze, tamo vi{e nema me{ovitih
brakova, u isto~noj Bosni su se oduvek razmenjivali
samo mrtvaci, nikada ìvi ljudi
V O @ D J E S T I G A O
vucici:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 21:04 Page 10
IZME\U REPUBLIKE SRPSKE I MUSLIMANSKO-HRVATSKE FEDERACIJE
[TA, ZAISTA, ALEKSANDAR VUÎ] MISLI O BiH
Srbijanski je premijer, tjekom prve slu`bene posjete Sarajevu, slao
poruke pomirenja, kada se na{ao u prilici da govori bez prisustva
novinara, pri~ao je o BiH kao zemlji bez perspektive, u kojoj se svi mrze
intonirani tekst moderatora Martensa,
~injenica je da je Vu~i}, poslije povratka na
Konferenciju, naglo promijenio retoriku.
Umjesto odgovora na pitanja iz publike,
koja su se ticala normalizacije odnosa
izme|u Srbije i Kosova, Aleksandar Vu~i}
je, i to bez ikakvog povoda, po~eo govoriti
o politi~kim prilikama u BiH.
ÊGA SE MERKELOVA STIDI,
TIME SE VUÎ] DIÎ
Ja po prirodi nisam optimista, ali sam
optimista kada su u pitanju odnosi Beograda
i Pri{tine. Ali, naàlost, nisam optimista kada
su u pitanju odnosi u Bosni i Hercegovini,
izjavio je srpski premijer. Obja{njavaju}i,
nadalje, razloge pesi mi sti ~kog vi|enja
budu}nosti susjedne dràve, Vu~i} je na
konferenciji o srpsko-njema ~kom
partnerstvu kazao kako se u BiH sva tri
naroda duboko mrze?! Na Kosovu ima vi{e
me{ovitih brakova nego u BiH, ustvrdio je
Vu~i} ne iznose}i, dakako, nijedan argument
kojim bi potkrijepio takve konstatacije.
Napomenuo je, istina, da se pokoji mje{oviti
brak sklopi u Sarajevu, jer u glavnom gradu
BiH jo{ ìvi oko jedan posto Srba i isto toliko
Hrvata, dok u zapadnom Mostaru i Banjoj
Luci vjen~anja izme|u mladenaca razli~itih
nacionalnosti, barem prema srbijanskom
premijeru, uop}e nema. I mada je Aleksandar
Vu~i}, ako se makar pred publikom u Berlinu
èlio predstaviti kao ozbiljan politi~ar, morao
navesti i izvore podataka o broju mje{ovitih
brakova u BiH, mogao je usput i objasniti
razloge zbog kojih, kako tvrdi, u Banjoj Luci
ili zapadnom Mostaru ne ìvi ~ak nijedan
procenat nesrpskog, odnosno, nehrvatskog
stanovni{tva (zgodno bi bilo od premijera
Srbije ~uti i kakav je njegov trenuta~ni bra~ni
status, ako se ve} pozabavio tim
regionalnim fenomenom). Sve je to,
me|utim, Aleksandar Vu~i} pre{utio,
govore}i o Republici Srpskoj i musli man -
sko-hrvatskoj federaciji, kako je pri mje tno,
sve vrijeme nazivao dràvu Bosnu i
Hercegovinu.
Na takav je istup Aleksandra Vu~i}a prvi
reagirao novinar FAZ-a Michael Martens
koji je pitao srbijanskog premijera o
njegovom odnosu prema srpskoj historiji.
Rekli ste da se Srbi ponose svojom
historijom. Takvu konstataciju je nemogu}e
~uti od njema~kih politi~ara u Berlinu.
Angela Merkel nikada ne}e re}i da je
ponosna na njema~ku historiju, ili }e re}i da
je ponosna na dio njema~ke historije, zbog
o~itih razloga koji su vezani za Drugi
svjetski rat. Ja sam bio na otvaranju
Andri}grada i tamo ste rekli da ste ponosni
na srpsku historiju. Smatram da ste ba{ u
Vi{egradu, nedaleko od mosta Mehmed-
pa{e Sokolovi}a, trebali re}i da ste ponosni
na srpsku historiju, ali ne i na njen nedavni
dio, kada je 1.000 ljudi ubijeno upravo na
tom mostu, konstatirao je Michael Martens.
Na opasku njema~kog novinara, sa kojim se
prethodno intimizirao, nazivaju}i ga svojim
prijateljem, Aleksandar Vu~i} je neuvjerljivo
odgovorio da ga se optuùje za ne{to {to nije
rekao. No, ipak je nastavio govoriti o mr`nji
u BiH, ilustriraju}i svoje navode primjerima
iz isto~ne Bosne. Na prostoru Vi{egrada,
Gora`da, Fo~e, kazao je Vu~i} u svim
posljednjim ratovima razmenjivali su se
isklju~ivo le{evi, nikada izme|u zara}enih
strana nije bilo razmene ìvih ljudi?!
Potom je srpski premijer spomenuo
stradanje svoje obitelji koju su u Drugom
svjetskom ratu ubile usta{e, ali je dodao
kako je za njega normalno da se i Hrvati
ponose svojom historijom. O obiljeàvanju
stote godi{njice od po~etka Prvog svjetskog
rata u Sarajevu i odbijanju srbijanskog
rukovodstva da do|e u glavni grad BiH
Aleksandar Vu~i}, me|utim, nije èlio
op{irno govoriti. Ba{ kao ni o predsjedniku
RS-a Miloradu Dodiku, za kojeg je tek
{krto kazao da ima svoju pri~u, pa ~ak i
kada se, zajedno sa njim, obra}a
novinarima.
SLOBODNA BOSNA I 31.7.2014.
12
DOBRI KOM[IJA VUÎ]
KRATKA LEKCIJA
IZ HISTORIJE:
Na prostoru Viegrada,
Gorada, Foe u svim
posljednjim ratovima
razmenjivali su se
iskljuivo leevi, nikada
izmeu zaraenih strana
nije bilo razmene ivih
ljudi?!
ALEKSANDAR VUÎ], ISKRENO I OPU[TENO
Na Kosovu ima vi{e me{ovitih brakova nego u BiH
PORUKA IZ BERLINA
Njema~ka kancelarka Angela Merkel jasno je stavila
do znanja Aleksandru Vu~i}u da je najva`nije politi~ko
pitanje stabilnost zapadnog Balkana
PORUKA IZ BERLINA
Njema~ka kancelarka Angela Merkel jasno je stavila
do znanja Aleksandru Vu~i}u da je najva`nije politi~ko
pitanje stabilnost zapadnog Balkana
M
inistarstvo unutarnjih poslova
Livanjskog kantona uputilo je
prije nekoliko dana saop}enje
u vezi sa, kako kaù,
navodnim prijetnjama Zori
Terzi} [eremet, nesu|enoj kandidatkinji
Demokratske fronte za ~lanicu Pred sjed -
ni{tva BiH.
U saop}enju MUP-a isti~u kako je Zora
Terzi} [eremet tokom saslu{anja u PU
Livno 21. jula navela da joj nitko nije
prijetio, niti je napu{tala op}inu Livno zbog
bilo kakvih prijetnji, a kamoli dràvu BiH u
posljednje vrijeme.
U vezi s navodnim prijetnjama Zori
Terzi} [eremet, informiramo javnost da
Ministarstvo unutarnjih poslova HB
@upanije nije zaprimilo nikakvu prijavu niti
dojavu od strane Zore Terzi} ili
Demokratske fronte - @eljko Kom{i}, o
navodnoj prijetnji. Naime, na temelju
~lanka 165. stavak 1. a u svezi sa ~lankom
100. Zakona o kaznenom postupku F BiH,
djelatnici PU Livno dana, 21. 07. 2014.
godine u prostorijama PU Livno, na~inili su
Zapisnik o saslu{anju svjedoka na okolnosti
pisanja medija vezano za prijetnje koje su
navodno upu}ene prema Zori Terzi}
[eremet. Tom prilikom Zora Terzi} [eremet
je izme|u ostalog izjavila u vezi medijskih
istupa Demokratske fronte - @eljko Kom{i},
da je dana 12. 07. 2014. godine kontaktirana
od strana~kih kolega da je kandidat za
hrvatskog ~lana Predsjedni{tva na
predstoje}im izborima. Nakon {to je u prvi
momenat bila iznena|ena tj. nepripremljena
na takvu vrstu ponude i nakon konzultacije
s uìm krugom obitelji, odlu~ila je odbiti
navedenu ponudu, navodi se u saop}enju
objavljenom na slu`benoj web stranici
MUP-a Livanjskog kantona.
Podsjetimo, predsjednik Demokratske
fronte i ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko
Kom{i} je na konferenciji za novinare u
Sarajevu, odrànoj 16. jula, izjavio da je
gospo|a Terzi} [eremet odustala od
kandidature za hrvatskog ~lana Predsjedni{tva
BiH zbog prijetnji koje su upu}ene njoj i
njenoj porodici, te da je iz tih razloga sa
porodicom privremeno napustila zemlju.
Na sjednici Predsjedni{tva stranke
gospo|a Zora Terzi} [eremet bila je
izabrana za na{eg kandidata. U me|u -
vremenu, kako je ta informacija objavljena,
gospo|a Terzi} [eremet i njena porodica
primili su ozbiljne prijetnje, koje su takvog
karaktera da su napustili i Livno i Bosnu i
Hercegovinu, rekao je tada Kom{i}.
Od Kom{i}a smo zatraìli i komentar u
vezi sa navedenim saop}enjem MUP-a
Livanjskog kantona.
Ne znam {ta bih vam rekao... Osje}am
se kao kompletan idiot, kaè @eljko
Kom{i}. Gospo|a Terzi} [eremet nama je
ispri~ala sasvim druga~iju pri~u. Pred sjed -
niku Op}inskog odbora DF-a Niki
Bakovi}u rekla je da su joj prijetili i da je sa
porodicom napustila dràvu, dodaje
Kom{i}.
Zanimljivo je da je Zora Terzi} [eremet
pozvana na saslu{anje u PU Livno na
zahtjev Borjane Kri{to, izaslanice HDZ-a u
Domu naroda Parlamenta BiH.
Ina~e, otkako je njeno ime prvi put
spomenuto u javnosti kao kandidatkinje
Demokratske fronte za hrvatskog ~lana
Predsjedni{tva, jo{ nigdje nije objavljena
fotografija Zore Terzi} [eremet, niti se o
njoj mogu prona}i bilo kakvi podaci na
internetu. Pojedini mediji objavili su da je
gospo|a Terzi} [eremet stomatologinja, ali
to nigdje nije zvani~no potvr|eno, a zbog
generalnog nedostatka informacija i
~injenice da ju ne poznaje niko od
vi|enijih gra|ana iz politi~kog i javnog
ìvota Livna, prozvana je misterioznom
Livanjkom. Nakon njenog navodnog
odustajanja od kandidature, Demokratska
fronta - @eljko Kom{i} za hrvatskog ~lana
Predsjedni{tva BiH kandidovala je Antu
Popovi}a, umirovljenog psihologa, koji je
tako|er nastanjen u Livnu.
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
EVO ZORE, EVO DANA...
Misteriozna Zora Terzi eremet preko noi
promijenila iskaz i unijela sveopu pomutnju u
redove Demokratske fronte eljka Komia
IZNENA\ENI
KOM[I]
Osje}am se kao
kompletan idiot
Skandal:Skandal.qxd 30.7.2014 22:20 Page 13
P
ro{lo je vi{e od sedam dana
otkako su ~lanovi Upravnog
odbora Fondacije za odrìvi
razvoj (OdRaz) smijenili dosa da{ -
njeg direktora Vinka Jaki}a, ali
odluka o njegovom razrje{enju jo{ uvijek
nije napisana. Iako je Jaki} s direktorske
pozicije maknut na sjednici federalne
Vlade, nakon dogovora ministara iz SDP-a,
SDA i Narodne stranke Radom za boljitak o
najnovijim kadrovskim rje{enjima (u
paket aran`manu s Upravom Razvojne
banke FBiH) cijela je procedura, od
po~etka do kraja, izvr{ena protuzakonito,
zbog ~ega je samo pitanje dana kada }e biti
poni{tena. Dok, naime, federalni premijer
Nermin Nik{i} i njegovi savjetnici
poku{avaju prona}i pravni kompromis za
legalizaciju odluke o smjeni direktora
OdRaza, Vinko Jaki} samo ~eka pisano
rje{enje, prije nego {to pokrene sudski
postupak.
MINISTAR PRAVDE
NE PROVODI SUDSKE PRESUDE
Prema Statutu i Poslovniku o radu
OdRaza, {est federalnih ministara: Salmir
Kaplan, Vjekoslav âmber, Adil Osma no -
vi}, Jerko Ivankovi} Lijanovi}, Desnica
Radivojevi} i Sanjin Halimovi} koji, uz
predsjedavaju}eg Antu Krajinu, sjede u
Upravnom odboru fondacije, morali su
prijedlog odluke o smjeni direktora dobiti
od Izvr{nog kolegija, na ~ijem je ~elu sam
Vinko Jaki}. Kako ni Jaki}, a ni ostali
izvr{ni direktori koji su pro{log tjedna,
tako|er, ostali bez funkcija, nisu
sudjelovali u pripremi akata za njihovu
kadrovsku ~istku u OdRazu, taj je dio posla
odradio ministar financija Krajina,
dakako, pod stalnim nadzorom premijera
Nik{i}a. No, ~ak i ako se zanemari da su
~lanovi Upravnog odbora odluku o smjeni
dosada{njih i imenovanju novih direktora
donijeli suprotno Statutu i Poslovniku o
radu fondacije, na sjednici koja je odràna
u Mostaru, a ne u Sarajevu, ~injenica je da
je Vinko Jaki} mogao biti smijenjen samo
ako mu je, za trajanja mandata, izre~ena
pravomo}na sudska presuda za kriminal.
Jaki} je na direktorsku du`nost imenovan u
aprilu pro{le godine (nakon dogovora
ministara iz SDA, HSP-a i Lijanovi}eve
stranke), i u proteklih godinu i pol dana (a
ni ranije) nije osu|ivan.
I mada je Vinko Jaki} smijenjen uz
formalno obrazloènje da fondacija pod
njegovom upravom nije funkcionirala u
punom kapacitetu, posve je jasno da je
direktor OdRaza, ina~e kadar HSP-a, bio
NIK[I]EVA STRATEGIJA RAZVOJA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
U proteklih je sedam dana federalna Vlada naprasno smijenila direktora Fondacije
za odrivi razvoj VINKA JAKIA i dugogodinjeg predsjednika Uprave Razvojne
banke FBiH RAMIZA DAFEROVIA; Jaki i Daferovi tvrde da su posljednje
kadrovske istke provedene kako bi ministri iz SDP-a, SDA-a i Narodne stranke
Radom za boljitak preuzeli punu kontrolu nad milijunskim sredstvima i najavljuju
podizanje sudskih tubi, navodei da su njihove smjene izvrene protuzakonito
Kreditnim sredstvima namijenjenim
za mala i srednja poduze}a, federalna
Vlada financira propale firme i
izmiruje prispjele dugove?!
F E D E R A L N I P A K E T A R A N @ M A N
KADROVSKE ÎSTKE PRED
KRAJ MANDATA
vinko:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 22:57 Page 14

DESANT NA FONDACIJU ODRAZ I RAZVOJNU BANKU
MILIJUNSKI TRANSFER ZA VOJNU INDUSTRIJU
Direktor OdRaza Vinko Jaki} tvrdi da je federalni premijer Nermin Nik{i} odluku
o njegovoj smjeni donio nakon {to je odbio zahtjev da 4,5 milijuna KM
nezakonito uplati na ra~un Ministarstva industrije
samo kolateralna {teta, nakon pomirenja
ministara iz SDA i SDP-a. Jaki} je,
podsjetimo, izabran u vrijeme kada je
federalna Vlada bila duboko podijeljena -
na jednoj su strani bili ministri iz SDP-a, a
na drugoj njihove kolege iz SDA, HSP-a i
Narodne stranke Radom za boljitak, zbog
~ega je rad Fondacije sustavno opstruiran.
Najprije je federalni ministar pravde Zoran
Mikuli}, unato~ presudama Kantonalnog
suda u Sarajevu, tri puta odbio da u
Registar fondacije upi{e Vinka Jaki}a kao
direktora. Jaki} je, na koncu, sarajevskom
Kantonalnom tuìteljstvu podnio kaznenu
prijavu protiv Mikuli}a, jedinog ministra
pravde u BiH, koji bi mogao odgovarati
zbog neizvr{enja sudskih presuda?! Sude}i,
me|utim, prema informacijama koje smo
dobili u samoj Fondaciji, birokratske
blokade jo{ su bile i najmanji problem za
rukovodstvo OdRaza, koje je zbog
nerazumnih poteza federalnog premijera
Nermina Nik{i}a u protekle godine
uskra}eno za milijunska sredstva.
Premda su u prora~unima Federacije za
2012. i 2013. planirana izdvajanja za
financiranje infrastrukture u slabije
razvijenim op}inama, Vlada na ra~un
OdRaza nikada nije uplatila ~etiri milijuna
KM. Osim {to se iz tih sredstava pomaè
nerazvijenim op}inama, bez zna~ajne je
svote - oko 400.000 KM ostala i sama
Fondacija jer je deset posto od ~etiri
milijuna KM bilo predvi|eno za pokrivanje
operativnih tro{kova OdRaza. Uporedo sa
stalnim opstrukcijama, direktor OdRaza i
njegovi najbliì suradnici suo~avali su se i s
ucjenama koje su dolazile od federalnog
premijera, kako bi se milijuni maraka,
namijenjeni za pomo} malim i srednjim
poduze}ima deponirali u Union banci, i to
bez prethodno raspisanog javnog natje~aja,
sukladno propisima koji reguliraju rad
Fondacije. Budu}i da je direktor Union
banke SDP-ov kadar Senad Redì}, ~ini se
kako su premijer Nermin Nik{i} i njegov
serviser, ministar financija Ante Krajina
(~iji je savjetnik a Nik{i}ev strana~ki
kolega Tihomir ]urak predsjednik
Nadzornog odbora banke), naumili da
preuzmu punu kontrolu nad milijunskim
sredstvima kojima raspolaè OdRaz.
PRITISCI I UCJENE
PREMIJERA NIK[I]A
Fondacija OdRaz plasira 110 milijuna
KM sredstava prvom linijom, te jo{ 54
milijuna maraka drugom linijom. Nermin
Nik{i} i ekipa oko njega su nervozni, jer su
poku{ali na nelegalan na~in isposlovati da
se Ministarstvu, energetike, rudarstva i
industrije prebace odre|ena sredstva. Kada
sam to zaustavio, postao sam smetnja,
izjavio je Vinko Jaki}, neposredno nakon
16
NIK[I]EVA STRATEGIJA RAZVOJA
Nakon direktora Fondacije OdRaz

Vinka Jaki}a, federalna je Vlada smijenila
i dugogodi{njeg direktora Razvojne
banke Ramiza Dàferovi}a, nakon {to
su prethodno u novi Nadzorni odbor
instalirani ~lanovi SDA, SDP-a i NS
Radom za boljitak. Kako, me|utim,
ministri iz SDA i SDP-a ve} odavno jedni
drugima ne vjeruju, i Jaki}ev nasljednik
]atovi} i novi predsjednik Uprave
Razvojne banke Borislav Trlin (bankar iz
Konjica i dugogodi{nji bliski prijatelj
premijera Nik{i}a), imenovani su
privremeno, na razdoblje od tri mjeseca.
No, budu}i da Zakon o fondacijama i
udruènjima ne poznaje kategoriju
privremenih direktora, imenovanje
sada{njeg vr{itelja du`nosti Samira
]atovi} upitno je i sa tog aspekta, ba{
kao i smjena direktora Razvojne banke,
koja je izvr{ena suprotno zakonskim
propisima koji reguliraju rad banaka.
PO[TENO, PA KO KOGA PREVARI
Novi direktori OdRaza i Razvojne
banke imenovani privremeno, jer
ministri iz SDA i SDP-a jedni
drugima ne vjeruju
Odluka o smjeni Vinka Jaki}a s mjesta
direktora OdRaza, i to u vrijeme kada bi
preko te Fondacije trebale biti
implementirane kreditne linije dogovorene na
nedavnoj Donatorskoj konferenciji, zabrinula
je, ~ini se, jedino me|unarodne zvani~nike.
Visoki predstavnik Valentin Inzko je nekoliko
dana prije nego {to je Vlada Federacije BiH
donijela odluku upozorio ministre da ne bi
bilo dobro smjenjivati direktore OdRaza tri
mjeseca prije izbora. Inzko je, osim toga,
napomenuo kako se kadrovske promjene,
ako su ve} nu`ne, moraju obavljati sukladno
zakonskim propisima, ali ga o~evidno nitko
nije poslu{ao. Scenario je, naime, ve} bio
spreman.
NO COMMENT
Smjena Vinka Jakia zabrinula
jedino Valentina Inzka
INZKOVO
UPOZORENJE
Visoki predstavnik je
traìo da se sprije~e
smjene u OdRazu,
ali bez uspjeha
{to je od novinara saznao da je odluka o
njegovoj smjeni donesena.
Odluka federalnog premijera Nermina
Nik{i}a, koju je Vinko Jaki} spomenuo kao
razlog za njegovu smjenu, donesena je 13.
marta i odnosi se na kratkoro~ni prijenos
preko 4,5 milijuna KM sredstava s ra~una
glavnice revolving fonda OdRaza. Prema
premijerovom nalogu, nov~ana pozajmica
je trebala biti upla}ena na ra~un
namjenskog depozita federalnog Mini star -
stva energetike, rudarstva i industrije, iako
je Sporazumom sa Svjetskom bankom
precizirano da se plasman sredstava moè
vr{iti samo uz posredovanje komercijalnih
banaka. Pored toga, pravila koja je donijela
Svjetska banka strogo zabranjuju da se iz
fonda OdRaza kreditiraju projekti iz oblasti
vojne industrije, dok se istodobno spekulira
da je nov~ana pozajmica od 4,5 milijuna
KM bila namijenjena tvornicama
namjenske industrije (navodno je posrijedi
Pretis iz Vogo{}e). Iz izvora bliskih
rukovodstvu Fondacije doznajemo,
tako|er, da je dvojac Nik{i} Krajina traìo
da se iz revolving sredstava (od povrata
kredita) pla}aju zaostali porezi i doprinosi
za nekoliko propalih kompanija u
vi{emilijunskim gubicima {to je, jednako
tako, zabranjeno prema sporazumu sa
Svjetskom bankom.
IZVR[NA DIREKTORICA
U SUKOBU INTERESA
îm je direktor Vinko Jaki}
smijenjen, ministar Krajina je naredio da se
12 miliona KM prebaci na ra~un Union
banke. Sredstva su iskori{tena za izmirenje
prispjelih trezorskih zapisa, {to je
protuzakonito, upozorava sugovornik
Slobodne Bosne, koji je dobro upu}en u
poslovanje Fondacije.
Prema me|ustrana~kom dogovoru
predstavnika SDP-a, SDA i Narodne
stranke Radom za boljitak, za novog
direktora OdRaza je postavljen dosada{nji
izvr{ni direktor Samir ]atovi}. No, budu}i
da ni odluka o smjeni biv{eg i imenovanju
novog direktora jo{ nije ozvani~ena, Vinko
Jaki} i dalje sjedi u svom uredu. ]atovi} je,
podsjetimo, ~lan SDA, dok su njegovi novi
najbliì suradnici na pozicijama izvr{nih
direktora Sanela Meholji} iz SDP-a i Ante
Penavi}, kadar Narodne stranke Radom za
boljitak. Sanela Meholji} je na poziciju
izvr{ne direktorice postavljena ravno iz
ureda premijera Nik{i}a, kojem je po
strana~koj preporuci (k}erka je Hakije
Meholji}a), bila savjetnica, {to je o~igledni
sukob interesa. Dodajmo tome da je
njezino imenovanje bilo protuzakonito, jer
je {est mjeseci prije zaposlenja u OdRazu
morala dati ostavku na savjetni~ku
du`nost.
DESANT NA FONDACIJU ODRAZ I RAZVOJNU BANKU
Na ra~unima OdRaza trenuta~no se
nalazi 27 milijuna KM sredstava
namijenjenih za kreditiranje malih i
srednjih poduze}a, koja su blokirana
zbog vi{emjese~ne opstrukcije
federalne Vlade. No, nastavi li
federalna Vlada sa sada{njom praksom
kratkoro~nog kupovanja socijalnog mira
do oktobarskih izbora i plasiranjem
milijuna maraka propalim poduze}ima,
bez povoljnih }e kredita, sasvim
sigurno, ostati mnogi poduzetnici koji
su planirali otvaranje novih, ili
pro{irenje postoje}ih proizvodnih
pogona. Jedan od takvih je i Redò
Bekto, vlasnik kompanije Bekto
Precise, koji je od fondacije OdRaz
trebao dobiti sredstva za novu
proizvodnu liniju u Gora`du, u kojoj bi
posao trebalo dobiti 200 radnika.
KREDITI NA ÊKANJU
Fondacija OdRaz je trebala podrati
otvaranje 200 radnih mjesta u
novim pogonima Bekto Precise u
Goradu
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. zaprimila je
prvu pravosna`nu presudu po tu`bi
korisnika kredita vezanog valutnom
klauzulom za {vicarske franke (CHF-ove).
Drugostepeni sud je kao neosnovanu
odbio àlbu pravnog lica koje je tuìlo
Banku i potvrdio prvostepenu presudu
izre~enu u januaru pro{le godine. U obra -
zlo ènju presude drugostepeni sud je,
pozivaju}i se na iznesene dokaze i zakon -
ske propise, naveo kako je ugovaranje
valutne klauzule u CHF-ovima u potpunosti
u skladu sa zakonima te da nema osnova
na pozivanje na ni{tavnost pojedinih
ugovornih odredbi.
U dijelu tu`be koji se odnosio na
promjenu visine kamatnih stopa, sud je
naveo da je banka ispravno primjenjivala
odredbe ugovora po ovome pitanju i da je
takvo postupanje tako|er bilo u skladu sa
zakonom.
S druge strane, Hypo Alpe-Adria-Bank
d.d. razumije probleme sa kojima se
korisnici kredita s valutnom klauzulom u
CHF-ovima suo~avaju u njihovoj otplati.
Banka je i dalje, i to u kontinuitetu, na
raspolaganju svojim klijentima koji èle da
rije{e problem i pote{ko}e u otplati ovih
kredita. Klijenti mogu podnijeti zahtjev za
realizaciju olak{ica u otplati, a nadle`no
tijelo banke }e za svaki pojedina~ni predmet
izvr{iti analizu i dati prijedlog olak{ica koje
podrazumijevaju: smanjenje kamatne
stope, konverziju u kredit sa valutnom kla -
uz ulom u EUR-ima i otpis jedne ili vi{e rata
odmah ili po otplati kredita.
Prva pravosna`na presuda u vezi kredita sa valutnom
klauzulom u {vicarskim francima
TAJNI DOGOVORI
Nalog za najnovije
kadrovske ~istke izdao
je Nermin Nik{i}, a
Ante Krajina izvr{io
bez pogovora
S
lovenac Branko Paòn, vlasnik i
direktor kompanije PG Panles
d.o.o. iz Roga{ke Slatine, podnio
je prijavu protiv ~etiri pravna i pet
fizi~kih lica koja su, prema
njegovim navodima, osnovala kriminalnu
organizaciju kako bi njega, odnosno
njegovu kompaniju, o{tetili za preko milion
eura. Ideja o ortakluku, kupovini stanova i
zemlji{ta za izgradnju novih stambenih
zgrada, podizanju kredita i ugovori o
preuzimanju dugova u kona~nici su
rezultirali poslovnom prevarom te{kom
preko milion eura koje je, siguran u brzu i
laku zaradu, uloìo lakovjerni Slovenac
Paòn.
IDEJNI PROJEKAT
Dakle, pri~a po~inje polovinom 2011.
godine kada su Paòna njegovi sarajevski
poslovni partneri upoznali sa projektom
izgradnje stambenog objekta u naselju
Grbavica, za koji su oni ve} imali idejni
projekat i pozitivne finansijske kalkulacije.
Radi realizacije tog projekta, Paòn 2012.
godine u Sarajevu registruje firmu Panles
d.o.o. a punomo} za zastupanje daje svom
poslovnom partneru Almiru Serdarevi}u,
vlasniku firme Bauman d.o.o., dok Almirov
brat Mirza preuzima vo|enje sarajevskog
Panlesa. Da bi regulisali pravno-imovinske
odnose, odnosno da bi postali vlasnici
zemlji{ta na kojem su planirali gradnju
stambene zgrade, trebali su otkupiti 13
stanova i tako postati vlasnici nekretnine i
zemlji{ta na kojem bi pravili novu zgradu.
Istog dana kada je Paònova firma izdala
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Slovenaki biznismen Branko Paon u projekat
Grbavica uloio je preko 600 hiljada eura, a u
projekat Panles B22 oko 400 hiljada eura. Pare su
potroene, projekti nisu realizovani a Paon je za
pljaku i prevaru optuio svoje sarajevske partnere,
brau Almira i Mirzu Serdarevia, Saudina Porovia,
Fahrudina Alia i njegovog sina Amira Alia
GRA\EVINSKA MAFIJA
I STRANI KAPITAL
Ideja o ortakluku, kupovini stanova i zemlji{ta za
izgradnju stambenih zgrada rezultirala poslovnom
prevarom te{kom preko milion eura
PANLES B22
Iako objekat Panles B22 jo{ uvijek ne postoji,
navodno su sarajevski poslovni partneri Slovenca
Branka Paòna prodali dio nepostoje}ih stanova
PRIJAVA
Prijava koju je protiv svojih poslovnih
partnera Branko Paòn uputio Tuìla{tvu
Kantona Sarajevo
mafija:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 21:14 Page 18
punomo} Almiru Serdarevi}u potpisani su i
prvi predugovori sa vlasnicima stanova
koje je trebalo otkupiti. Me|utim, po{to tek
registrovana firma Panles Sarajevo nije
imala otvoren ra~un u banci, Serdarevi} je
telefonom kontaktirao Paòna od kojeg je
traìo da mu hitno po{alje 35 hiljada eura
radi pla}anja kapare vlasnicima stanova.
Novac je od Paòna u Sloveniji preuzela
supruga Almira Serdarevi}a.
Nakon toga, po~etkom septembra 2012.
godine, sarajevska firma Panles otvorila je
ra~un u Balkan Investments Bank. Prema
ranije postignutom dogovoru sarajevski
partneri od Paòna su traìli da u {to
kra}em vremenskom roku uplati svoj dio
u~e{}a kako bi po~eli sa realizacijom ve}
potpisanih predugovora sa vlasnicima
ELITNO VJENÂNJE
Kontroverzni biznismen
Fahrudin Ali} na vje~anju
svoje k}eri Adne Ali} u
dru{tvu zeta Mirze Gani}a i
pjeva~a Semira Ceri}a Koketa
ca
stanova i pripremom otkupa ostalih
stanova, a radi pripremanja projekata na
osnovu kojih }e traìti urbanisti~ku
saglasnost i gra|evinsku dozvolu.
Polovinom septembra Paòn je na ra~un
sarajevskog Panlesa uplatio 315 hiljada
eura, a krajem oktobra na isti ra~un uplatio
275 hiljada eura. Dakle, PG Panles na ra~un
sarajevskog Panlesa uplatio je 590 hiljada
eura, a taj novac sa ra~una firme bio je
podignut u roku od nekoliko dana. Prema
Paònovim navodima, dio para iskori{ten je
za kupovinu stanova od vlasnika s kojima
su potpisani predugovori, a dio novca dat je
u vidu pozajmica. Navodno, Mirza
Serdarevi}, direktor Panlesa, nije potpisnik
na ugovorima o datim pozajmicama. Osim
toga, Panles nije upisao vlasni{tvo niti nad
jednim stanom, a pitanje je da li je i sa
jednim od vlasnika stanova zaklju~en i
ispo{tovan kona~an ugovor. Naime, prema
Paònovoj tvrdnji, nakon uplate prvog djela
iz predugovora o prodaji stanova,
vlasnicima nikada nije bio ispla}en ostatak
iz prostog razloga jer je u spomenutom
predugovoru bilo navedeno da ako ne do|e
do realizacije ugovora zbog propusta kupca
(Panles, op.a.) on ima obavezu prodavcu
isplatiti dvostruki iznos ispla}ene kapare.
Pare koje smo uplatili, potro{ene su, a na
projektu Grbavica nikada se ni{ta nije
radilo osim spomenutih nekoliko
predugovora o kupovini stanova za koje
mislim da nikada nisu realizovani do kraja.
Pretpostavljam da je i to ura|eno samo da
me uvuku u posao i da im isplatim novac za
koji su ve} znali gdje }e ga plasirati,
navodi Paòn u prijavi upu}enoj na vi{e
adresa, me|u kojima je i Tuìla{tvo
Kantona Sarajevo, a u kojoj jo{ stoji da
vlasni{tva nad stanovima, odnosno
nekretninama ne postoji, kao {to ne postoji
ni urbanisti~ka saglasnost ni gra|evinska
dozvola, niti su izvo|eni bilo kakvi
gra|evinski radovi. Jedini {to postoji jeste
idejni projekat Grbavica, {to je zapravo bio
i razlog ulaska Branka Paòna u zajedni~ki
posao.
NOVA INVESTITORSKA (NE)PRILIKA
Kada je u decembru 2011. godine
doputovao u Sarajevo, Paòna su njegovi
poslovni partneri uspjeli ubijediti da je
projekat Grbavica trenutno u zastoju, ali da
je u me|uvremenu iskrsla nova
poduzetni~ka prilika. Pare se mogu odmah
uloìti u projekat Saudina Porovi}a,
vlasnika firme Invest KS i ve} spominjanog
vlasnika firme Bauman Almira Ser da -
revi}a, koji su rije{ili problem parcele, a u
proceduri je bio posao oko pribavljanja
urbanisti~ke saglasnosti i gra|evinske
dozvole. Prema Paònovim navodima,
spomenuta parcela trebala je biti upisana u
vlasni{tvo sarajevskog Panlesa, a njena
vrijednost navodno je bila ve}a od 590
hiljada eura koliko je njegova slovena~ka
firma PG Penles investirala u sarajevsku
firmu k}erku. Poslovi na Grbavicu zapeli
su zbog urbanisti~ke saglasnosti, obja {nja -
vali su poslovni partneri Paònu, i zbog
toga se krenulo u realizaciju projekta
izgradnje rezidencijalnog stambenog
objekta Panles B22 u ulici Dèmala
Bijedi}a. Dok se ~ekala urbanisti~ka
saglasnost za projekat Grbavica, projekat
Panles B22 trebao je biti zavr{en, a
planirano je bilo da se vlasnicima stanova
na Grbavici, onima koji pristanu, ponude
zamjenski stanovi u objektu B22 kako bi se
i na Grbavici rije{ili pravno-imovinski
problemi prije dobivanja urbanisti~ke
saglasnosti i gra|evinske dozvole.
Po~etkom 2012. godine Paòn je
o~ekivao da }e Panles dobiti neophodne
dozvole, tim prije jer su pripremni
gra|evinski radovi ve} po~eli, s obzirom da
su vlasnici parcela dali svoju saglasnost.
Me|utim, nakon nekoliko mjeseci ponovo
po~inju komplikacije. Op}ina Novi Grad
nije mogla izdati gra|evinsku dozvolu zbog
nerije{enih pravno-imovinskih pitanja.
Naime, poslovni partneri Paòna trebali su,
ali nikad nisu, vlasnicima parcela isplatiti 1,6
miliona KM, ali su svom slovena~kom
partneru objasnili kako rije{iti taj problem.
Naime, ve} je bio dogovoren sastanak sa
predstavnicima Hypo Alpe Adria banke za
osiguranje kredita na kojem se Paòn trebao
pojaviti kao strani investitor. Banka bi
izvr{ila procjenu zemlji{ta i do tada
izvedenih gra|evinskih radova, a odobreni
kredit, za po~etak, bio bi dovoljan da se kupi
Prema navodima Branka Paòna, niti

jedna institucija kojoj se obratio za pomo}
do sada nije reagovala. Prvo smo se
obratili Dràvnoj agenciji za istrage i
za{titu (SIPA) kojoj smo dostavili i svu
dokumentaciju, ali smo obavije{teni da
SIPA u konkretnom slu~aju nije
nadle`na. Prije mjesec i po dana
dokumentacija je proslije|ena
Federalnoj upravi policije, ali od njih
jo{ nemamo nikakav odgovor. Izgleda
da je kod vas u Bosni normalno da se
takve stvari rade. Lopovi koji
pronevjere 2,4 miliona KM budu
nagra|eni, a o{te}eni nemaju kome da
se àle, kaè Paòn koji je pred
slovena~kim sudom pokrenuo spor protiv
Fahrudina Ali}a i njegove firme Big teàk
800 hiljada KM. Ina~e, kontroverzni
biznismen Fahrudin Ali} 7. juna 2006.
godine te{ko je ranjen u pucnjavi u
sarajevskom naselju Trg heroja. Ranio ga
je Izmir Imamovi} iz Tuzle, a sam Ali}
odranije je poznat policiji. On je bio me|u
osobama koje su privo|ene na
informativni razgovor u policiju nakon
serije eksplozija s po~etka 2004. godine u
Sarajevu i ubistva Taiba Torlakovi}a.
Nakon toga, Ali} je optuìo sarajevsku
policiju za maltretiranje. Ali} je u stanju
za 20 hiljada maraka da ubije ~ovjeka,
a moète zamisliti {ta je u stanju
napraviti za dva miliona, kaè
Paòn.
(BIZ)NISI U TALU
Lopovi nagraeni, oteeni nemaju
kome da se ale
VOZNI PARK
Fahrudin Ali} voza Porsche Kajena, a njegov sin Amir BMW-a
nekretnina, odnosno da se vlasnicima
parcela isplati 1,6 miliona KM. Na sastanku
sa predstavnicima Hypo banke Paòn je
donio bilance uspjeha svojih slovena~kih
preduze}a, a dogovoreno je i otvaranje
ra~una u Hypo banci na koje }e Paòn
uplatiti 100 hiljada KM. Odmah po povratku
u Sloveniju njegova kompanija PG Panles
na otvoreni ra~un u maju 2012. godine
prebacuje 50 hiljada eura. Nakon toga,
poslovni partneri odbijaju komunicirati sa
Paònom koji u novembru 2012. godine
saznaje da su pare sa ra~una u Hypo banci
podignute isti dan u gotovini, a gdje su i
kako utro{ene, nikada mu nije obja{njeno. U
decembru 2012. godine preko notarke Vesne
Tataragi} Branko Paòn povla~i punomo} za
zastupanje izdatu Almiru Serdarevi}u.
Svjestan da para nema, Paòn se povezao sa
Fahrudinom Ali}em, vlasnikom firme Big, a
s kojom je Panles ve} bio napravio ugovor
za nabavku gra|evinskog materijala u
vrijednosti dva miliona maraka, od kojih
je jedan milion trebao biti ispla}en u ke{u,
a ostatak u stambenoj kvadraturi zgrade
koju prave. Na sastanku su Saudin Porovi}
i Almir Serdarevi} Paònu i Ali}u
objasnili da }e im Hypo banka odobriti
kredit, ali tek kada izgrade dvije etaè
podzemnih garaà, ~ija vrijednost se
procjenjuje na ~etiri miliona maraka. Tada
}e banka odobriti kreditnu liniju za isplatu
vlasnika parcele i finansiranje izgradnje
objekta. Finansijske obaveze preuzeo je
PG Panles Branka Paòna i Big. Sredstva
na ra~un Biga uplatit }e PG Panles, a
sarajevski Panles }e slovena~koj firmi
izdati ugovore o cesiji. Tako je Paòn na
ra~un Biga uplatio 206 hiljada eura, a
sarajevski Panles je slovena~kom izdao
samo jedan ugovor o cesiji u iznosu 120
hiljada. Ostalo je otvoreno, odnosno bez
pokri}a, 86 hiljada eura koje je Paòn
bezuspje{no poku{avao naplatiti od Biga.
Na kraju prijave Branko Paòn je
zaklju~io: Para nema, objekata nema, a
Saudin Porovi} i Almir Serdarevi} ve} su
primili avanse za stanove u objektu B22 za
koji nije izdata ni gra|evinska dozvola, a
veliko je pitanje da li su pla}eni vlasnici
parcela.
PROJEKAT GRBAVICA
Prvu stambenu zgradu Branko Paòn trebao je graditi u ulici Emerika Bluma na mjestu vile u
blizini sjedi{ta OHR-a
N
akon ambasadora Japana i
Sjedinjenih Ameri~kih Dràva,
Jurriaan Kraak, ambasador
Nizozemske u Bosni i Herce -
govini, odlu~io je progovoriti o
lokalnim politi~arima. Potpuno sam svjes-
tan kompleksnosti situacije i svega, ali
osje}am da ~lanovi me|unarodne zajednice
trebaju sada govoriti, kaè Kraak.
VRIJEME ISTIÊ!
Pro{le sedmice je ambasador Kraak
izdao saop}enje podràvaju}i Sporazum za
rast i zapo{ljavanje usagla{en tokom foru-
ma koji je u Sarajevu organizovao ured EU.
Kraak smatra da ovaj Sporazum nudi
jasnu listu zadataka za provo|enje {est
glavnih dru{tveno-ekonomskih reformi.
Pozivamo politi~ke lidere i kandidate na
izborima u oktobru da prihvate odgov or -
nost za budu}nost njihove zemlje, ~ak i
ozbiljnije nego prije. Njihov direktni fokus
treba biti na pronalaènju rje{enja za
dru{tveno-ekonomske probleme, kao {to su
visoka stopa nezaposlenosti, osobito me|u
mladima, borba protiv korupcije i na hitnim
i dugoro~nim naporima da se oporavi od
{tete prouzrokovane nedavnim poplavama.
Pri tome, politi~ari, kandidati i vladini
du`nosnici podjednako trebaju zapamtiti
ozbiljnu zabrinutost koju su gra|ani BiH
izrazili tokom februarskih protesta, glasove
`rtava poplava i nesebi~nu saradnju
Bosanaca i Hercegovaca svih vjera i
porijekla tokom najgorih dana ove
katastrofe, stoji u saop}enju.
Ambasador kaè kako je svjestan da
Sporazum doti~e neke veoma va`ne stvari
koje se ne mogu promijeniti preko no}i, ali
da se ka pravim promjenama mora krenuti
{to prije. Sporazum je ne{to {to moète
predloìti svom kandidatu i pitate ga da li
}e raditi po njemu. Ako odbije, glasajte za
nekog drugog. Druga poruka je - nemojte
odustati od politike. ûjem puno ljudi koji
govore ni{ta se ne}e promijeniti nakon izb-
ora, isti ljudi, iste partije Ali, sada imate
na~in da ih u~inite odgovornim, da utvrdite
na kojim polaznim ta~kama stoje, da vidite
da li }e podràti ciljeve Sporazuma. Ne
samo podràti, nego ih provesti.
Iz Va{eg saop}enja da se zaklju~iti da
ste dosta zabrinuti situacijom u BiH. [ta
Vas najvi{e zabrinjava? Da li su to korum-
pirani politi~ari, ekonomska kriza, tenzije
koje donosi predizborna godina?
Nizozemska je ovdje prisutna skoro 20
godina i znamo da nismo uvijek bili
uspje{ni. Ali, ipak, volio bih jasno re}i
svima koji èle znati - vrijeme isti~e za
BiH. Kaèm to na tipi~ni nizozemski,
otvoren na~in. Jo{ uvijek je na va{oj strani
~itava jedna generacija diplomata,
zvani~nika, vojnih lica, ljudi u nevladinom
sektoru, me|unarodnim organizacijama
koji su bili ovdje devedesetih i po~etkom
dvijehiljaditih, i stalo im je do Bosne, znaju
o zemlji, ali oni }e uskoro oti}i. Pri tome,
Bosna postaje peta, {esta kriza na nekoj
listi, i sada je trenutak koji treba iskoristiti.
Imali smo seriju doga|aja koji su kreirali
momentum koji bi u Bosni trebali iskoristi-
ti: protesti u februaru, komesar [tefan Fle
je odustao od potrage za politi~kim
rje{enjem za provo|enje odluke Sejdi}-
Finci, do{lo je do premje{tanja fokusa na
ekonomiju ~ega je rezultat i Sporazum.
Desile su se i poplave koje su, mislim,
pokazale {ta nosi slaba vladavina jer je cije-
na {tete mnogo vi{a nego da postoji
funkcionalna vlast.
Uz to, zanemaruje se da je 24. juna
Albanija postala kandidat, a godinama su
bili na dnu liste u procesu pridruìvanja. U
ovom trenutku postoji volja za obnovljenim
anga`manom me|unarodne zajednice.
Njema~ka vlada se vi{e uklju~ila.
Najavljena je konferencija za 28. august u
Berlinu, na kojoj }e se govoriti o izgradnji
me|unarodnih projekata infrastrukture kao
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Od kraja rata do danas Nizozemska je Bosni i Hercegovini donirala vie od 500
miliona eura. Samo za Srebrenicu dali su 122 miliona eura. Bosna i Hercegovina
ostaje vrlo vana za ovu zemlju, te zbog toga ambasador Jurriaan Kraak
upozorava da neto mora biti uraeno pod hitno kako bismo krenuli naprijed
INTERVIEW
Jurriaan Kraak ambasador Nizozemske u BiH
Bilo bi me sram da sam
politi~ar u BiH
PROMJENE:
Ne elim govoriti ljudima
ta trebaju raditi.
Upoznao sam puno
pametnih, informisanih i
artikulisanih ljudi i oni
znaju ta raditi. Moja
poruka je vie ohrabrenje
- iskoristite dan, ne odus-
tajte, nastavite jer ima
anse da se stvari mogu
promjeniti

INTERVJU-ambasador:INTERVJU - osnova.qxd 30.7.2014 22:18 Page 22
JURRIAAN KRAAK, AMBASADOR
NIZOZEMSKE U BIH
Potpuno svjestan kompleksnosti i svega {to
postoji, osje}am da mi kao ~lanovi me|unarodne
zajednice, trebamo sada govoriti
{to su pruge, gasovodi, putevi itd. Mislim
da je 12 milijardi eura dostupno za cijeli
region. Iza nas je donatorska konferencija u
Briselu poslije koje je jasno da }e Bosna
morati sama raditi vi{e na obnovi. Na kraju,
ne{to na {ta mnogi nisu obratili pa`nju jeste
presuda u slu~aju Zorni} donesena pred
Europskim sudom za ljudska prava. To
zna~i da Sejdi} i Finci nisu jedini i da su
sljede}i izbori u oktobru u osnovi pogre{ni
jer i pored presude iz 2009. za Ostale nije
mogu}e da se kandiduju za neke pozicije u
vlasti i to je stra{no.
Vi ste tre}i ambasador zemlje ~lanice
Vije}a za implementaciju mira koji je
odlu~io javno i otvoreno govoriti o prob-
lemima u BiH. Da li postoji neki dogovor
me|u ~lanovima me|unarodne zajednice o
tome?
Naravno da smo razgovarali kao zemlje
~lanice EU i ~lanice Upravnog odbora
Vije}a. No, svi mi predstavljamo svoje
suverene dràve. Koordinirat }emo koliko
je mogu}e, ali moja odgovornost je da ne{to
kaèm, iako mrzim da govorim Bosancima
{ta da rade. Mislim da je to previ{e
pokroviteljski. Bosanci mogu i sami misliti.
Ipak, poàlio bih da ne kaèm ne{to, da ne
ohrabrim ljude da iskoriste momentum. A s
ovim Sporazumom imate na~in da testirate
one za koje glasate. Ovo nije ne{to odozgo,
od europskih birokrata, nego rezultat razmj e -
ne mi{ljenja sa Bosancima i ono {to su oni
izabrali kao prioritete
Ko su Bosanci koji su konsultovani u
procesu izrade Sporazuma? Poku{ala sam
na}i neke jo{ u prolje}e kada se taj sastanak
odràvao, i oni koje sam na{la su mi rekli da
su bili pozvani na sastanak, ali nisu mogli
govoriti ili nisu imali osje}aj da ih se
stvarno slu{a. Puno je bilo projekata u
pro{losti koje je me|unarodna zajednica
nametnula tvrde}i da su rezultat konsultaci-
ja, i to onda nikada ne bude provedeno.
Uop}e se ne slaèm sa vama. Bio sam na
Ilidì na prezentaciji. Bile su to duge sesije
sa dosta u~esnika. Bili su tamo i predstavni-
ci me|unarodnih finansijskih institucija i
strani eksperti. Ali Sporazum je formulisan
uz prili~no u~e{}e bosanskih vlasti, pred-
stavnika sindikata, razli~itih organizacija
Europska komisija je poku{ala ne{to uraditi
sa politi~ke strane, ali nije uspjelo. Onda su
fokus premjestili na ekonomiju i Sporazum
je rezultat, a motivisani su onim {to se ~ulo
iz plenuma i sa protesta kojima su imali dva
fokusa - ekonomska situacija a posebno
nezaposlenost i politi~ka kultura klijentiliz-
ma, patronaè i korupcije
ISKORISTITE DAN
Ovih dana nekoliko ambasadora je
o{tro kritikovalo lokalne politi~are. Moète
li komentarisati to {to smo ~uli?
Uvijek je jako izazovno biti kriti~an i
na}i apsurdne primjere lo{eg pona{anja
politi~ara. Naravno, iziritiran sam
slu`benim pratnjama sa plavim i crvenim
rotacijama, skupim stranim autima Ali
morate shvatiti da je to samo simptom
ne~eg ve}eg. U BiH, i pored puno uloènih
napora, nije jo{ uvijek do{lo do uspostave
vlasti od gra|ana, za gra|ane. To se mora
promijeniti i na tome moramo raditi. I jo{
jednom da kaèm - mislim da imamo
momentum za promjene.
Da li su lokalni politi~ari svjesni
toga?
Mislim da jesu.
Da li se pona{aju kao da jesu?
Nema sumnje da jesu. Da se referiram
na ono {to je moj dragi kolega iz Japana
rekao o slu`benim pratnjama kakve u nje-
govoj zemlji dozvoljene samo premijeru, ili
ono {to je kolega Hill govorio prethodno.
Ali, mogu vam re}i da kada bi se kralj
Nizozemske pona{ao tako u saobra}aju i on
bi za mjesec dana morao traìti posao.
Zaista. Nadam se da ovo daje neki okvir. Jer
kao {to sam rekao, ovakvo pona{enje nije
uzrok nego posljedica mnogo dubljih prob-
lema. Puno je ljudi govorilo o onom {to je
pogre{no ovdje. Ne èlim govoriti ljudima
{ta trebaju raditi. Upoznao sam puno pamet-
nih, informisanih i artikulisanih ljudi i oni
znaju {ta raditi. Moja poruka je vi{e
ohrabrenje - iskoristite dan, ne odustajte,
nastavite jer ima {anse da se stvari mogu
promijeniti. Jo{ jednom, imate ovaj
Sporazum koji je jednostavan, jasan i moè
se koristiti
KRAJ OHR-a
Poznato Vam je, me|utim, da }e svi
re}i da se slaù sa Sporazumom. Tako|er
znate da u programima ovda{njih partija
nema neke razlike. Mora se na}i neki na~in
da oni rade ono {to govore. Da li Vi dobijete
konkretne odgovore od lokalnih politi~ara
kada ih tako ne{to pitate?
Naravno. Ali mora postojati vi{e
odgovor nosti i to nije ne{to {to }e me|unar-
odna zajednica nametnuti nego vi sami.
IMA NADE: Ponovo, nije mi drago ovo govoriti jer ne

elim govoriti Bosancima ta da rade, ali imate ansu da
glasate za politiare koji e uraditi neto za biznis,
investicije, obrazovanje koje je predugo zapostavljeno.
Morate mladim ljudima dati priliku i stvoriti poslove
POLITIÂRI U BiH
Ovakvo pona{enje nije
uzrok nego posljedica
mnogo dubljih problema
U proteklom periodu ~esto opet
~ujemo pozive na ve}i anga`man
me|unarod ne zajednice, pa ~ak i na
povratak bonskih ovlasti OHR-a. Da li se
slaète s tim?
Mislim da je na to te{ko odgovoriti. I
pored toga {to postoji puno kriza koje
odvla~e pa`nju od Bosne, postoji taj oìvlj -
e ni interes. Iz Njema~ke na prvom mjestu
ali, recimo, Francuska je imenovala speci-
jalnog izaslanika za ekonomski razvoj za
Balkan, Austrija je jako aktivna, Velika
Britanija se uklju~ila kroz inicijativu o zaus-
tavljanju seksualnog nasilja u ratu i brigu za
`rtve, [vicarska i ne moram spominjati
napore Europske komisije. Ponovo, ljudi
znaju da ovo vi{e ne moè ovako. Cijela
regija se pomjera naprijed osim Bosne.
Mnoge odgovorne vlade i one kojima je
stalo do Bosne su se ponovo angaòvale, ne
na nivou devedesetih ili do prije desetak
godina, ali ipak. I opet, ne mogu to dovoljno
da naglasim, iskoristite to jer ne}e biti
bolje
Ali Vi znate da se to ne}e desiti. [ta
onda ostaje? Jesu li bonske ovlasti rje{enje?
Pa da budem jako otvoren: svi èle kraj
OHR-a. Imamo sporazum koji smo prije
postigli 5 plus 2 - ali nije ispunjen i OHR
je ostao. Nije da to èlimo, da nam je jako
drago, ili da je to pitanje biti ili ne biti za
mnoge vlade, ali dogovor je dogovor. [to
prije se uslovi ispune, tim prije }e OHR
oti}i.
Kaète da postoji momentum i da je
interes za BiH tu. Na zanimljiv na~in Velika
Britanija pokazuje taj interes {alju}i speci-
jalnu brigadu vojnika. Da li ne{to govori da
se moè pogor{ati situacija?
Ponovo, to je jako te{ko pitanje. Imam
puno povjerenje u Bosance da }e se uzdràti
od nasilja. Ali, ima puno nelegalnog oru`ja,
postoje ljudi, naàlost, kojima je zabavno ili
ih zadovoljava da izvla~e stara pitanja i
negiraju genocid ili recimo manipuli{u
spinuju}i svemu neke etni~ke konotacije.
Uz to je je u zemlji te{ka socio-ekonomska
situacija. Ni neki od faktora u okruènju
nisu tako pozitivni. Postoji {ansa da potakne
lokalne nemire ili nasilje. Ali, uslovi koji su
postojali ovdje po~etkom devedesetih vi{e
nisu tu. Ipak, mogu}nost za neko limitirano
nasilje postoji i izme|u ostalog zato je
EUFOR jo{ tu. Imamo dogovor za
mogu}nost aktiviranja NATO snaga za brzo
djelovanje, ali siguran sam da Bosanci ne}e
i}i tako daleko i da }e razum prevladati.
Da li se pla{ite {ta se moè desiti prije
oktobra i {ta nosi oktobar? O~ekujete li
neke druge partnere nakon izbora?
Pa, politi~ari su politi~ari. Ako ih
dovoljno pritisnu bira~i i ako oni dovoljno
jasno artikuli{u svoje zahtjeve, i ako su
glasa~i spremni i nakon izbora traìti
odgovornost, mislim da }e ih po~eti slu{ati.
Realan sam, ali imam dozu optimizma da }e
- mo`da ne svi, ali neki politi~ari - izvr{iti
neku vrstu konverzije kada shvate da ne
moè ovako zauvijek i da moraju donijeti
hrabre odluke. Uzmite primjer balti~kih
dràva koje su imale najgoru ekonomsku
krizu u Europi, ali su odmah donijele neke
jako te{ke odluke koje su povrijedile puno
ljudi, ali su jako brzo iza{li iz krize. Ili
promjer Poljske koja je devedesetih bila u
krizi, a danas tamo postoji stabilan rast. Ali
trebalo im je vremena i hrabrosti.
Dakle, ipak ima prostora za opti-
mizam?
Pa ima. Znam da je te{ko, ali upoznajem
puno odli~nih ljudi i te{ko je odustati od tog
potencijala. Me|unarodna zajednica moè
uraditi ne{to, ali je to ograni~eno. Bosanci
moraju sami uraditi ve}i dio posla. Nakon
{est-sedam godina potpune stagnacije,
do{lo je vrijeme.
Da ste Bosanac, {ta biste traìli od
ovda{njih politi~ara?
Bosancima bih preporu~io da ~itaju
zaklju~ke Ministarskog vije}a EU, a ima i
drugih dokumenata, da gledaju statistike,
programe stranaka Moram ponoviti -
situacija je hitna. Morate se informisati,
misliti za sebe, donositi odluke koje su
najbolje za vas.
A da ste ovda{nji politi~ar, kako
biste se osje}ali?
Za mene je nemogu}e zamisliti na koji
na~in misle lokalni politi~ari ovdje. Nisam
pro{ao mnoge stvari koje oni jesu, imao
sam lak ìvot u stabilnoj zemlji Ali, vjeru-
jem da se ljudi po~inju baviti politikom jer
imaju neke ideje o svojoj zemlji. I ako vidite
u Wall Street Journalu, u izvje{taju
Transparency Internationala ili kod nekih
drugih, da je va{a zemlja nakon skoro 20
godina masivnog anga`mana me|unarod -
ne zajednice jo{ na dnu sa Hondurasom,
Sijera Leoneom, Jemenom, Gazom,
osjetio bih sramotu. Bilo bi me jako, jako
stid, zaista. I ja bih rekao - uradit }u ne{to.
Mislim, vi ste potencijalni kandidati za
~lanstvo u EU. Situacija u BiH nije tako
lo{a. Geografski ste na dobrom mjestu, jo{
uvijek imate prili~no stru~ne ljude i rad-
nike Imam najmanje 12 do 15 uspje{nih
pri~a o malim i srednjim preduze}ima koja
su pokrenuta u saradnji sa nizozemskim
firmama ili pojedincima. I uspijeva im i to u
Bosni. I pored svega. Oni su jednostavno
iskoristili pozitivne stvari u ovoj zemlji.
Uzimite primjer Gora`da gdje je neza-
poslenost nula. Isto je i u Te{nju kojeg je
Financial Times preporu~io investitorima. I
divim se ljudima kojima je sve to uspjelo.
Tako da postoji nada, ali mora biti ve}a.
Sporazum }e pomo}i da se to desi. Ali,
morate glasati. Imate {ansu da glasate za
politi~are koji }e uraditi ne{to za biznis,
investicije, obrazovanje koje je predugo
zapostavljeno. Morate mladim ljudima dati
priliku i stvoriti poslove.
AMBASADOR KRAAK BOSANCIMA
Situacija je hitna
PORUKA GRA\ANIMA
Situacija je hitna. Morate se
informisati, misliti za sebe,
donositi odluke koje su
najbolje za vas
P
rije godinu dana u Upravi za indi-
rektno oporezivanje BiH raspisan
je konkurs za prijem 445 dràvna
slu`benika sa visokom stru~nom
spremom. U to vrijeme u UIO ve}
je bilo zaposleno 420 pripravnika i o~ekiva-
lo se da }e upravo oni pro}i na konkursu, te
da }e pored njih biti primljeno jo{ 25 novih
izvan UIO BiH. Me|utim, Miro Dàkula,
direktor UIO BiH, dokazao je da je ova
dràvna institucija leglo nepotizma. On je
na ovom konkursu primio najmanje trideset
k}erki i sinova o~eva koji se nalaze na
visokim funkcijama u bh. institucijama. Svi
oni su uglavnom primljeni sa ulice, bez
radnog iskustva, iako se na konkursu traìlo
radno iskustvo od jedne do tri godine.
Tako|er, djeca poznatih o~eva zaposlena su
sa diplomama privatnih fakulteta ~iji je
kredibilitet veoma upitan.
DJECA SU VOJSKA NAJJAÂ
Dàkula je u posljednjih godinu dana
imenovao pet komisija za prijem dràvnih
slu`benika u UIO, me|utim niti jedan pred-
sjednik te komisije nije bio iz reda
bo{nja~kog naroda. Tako|er, od
sedam ~lanova komisije koja je
vr{ila sistematizaciju radnih
mjesta u UIO ni jedan njen
~lan nije bio Bo{njak.
Nakon prijema novih 445
zaposlenih u UIO, nacionalna
struktura koja je bila prethod-
no naru{ena postala je jo{ gora, i
to na {tetu Bo{njaka. Tako je, reci-
mo, u sredi{njem uredu UIO u Banjoj
Luci zaposlen vrlo mali broj Bo{njaka.
Cijelim procesom prijema novih
uposlenika po Dàkulinim instrukcijama
rukovodio je njegov {ef kabineta Boò
Zovko, visoki funkcioner HDZ-a 1990.
Ina~e, Zovku je OHR, zbog nesavjesnog
rada, smijenio u vrijeme dok je bio ministar
pravosu|a Zapadnohercegova~ke ùpanije.
Upravo Zovko stoji iza brojnih neza-
konitosti oko prijema u UIO, a me|u novim
uposlenicima koji su primljeni po posljed-
njem konkursu nalazi se i veliki broj nje-
gove familije iz hercegova~kog sela Uzari}i
kod [irokog Brijega.
Izme|u njega i Dàkule vodi se mrtva
trka u nelegalnom zapo{ljavanju.
Dàkula je zaposlio ro|aka za
li~nog voza~a, kao i blisku rodi -
cu svoje supruge.
Upu}eni izvori Slobodne
Bosne iz Uprave iz indirektno
oporezivanje tvrde da Dà -
kuli, pored Zovke, paravan za
nelegalne poslove predstavlja
i Mehmedalija Osmi}, pred-
sjednik Sindikata UIO BiH i
samoprogla{eni borac protiv
korupcije u UIO. Mehmedalija
Osmi} bio je i ~lan
26
Pi{e: MIRHA DEDI]
U posljednjih godinu dana menadment Uprave za indirektno oporezivanje BiH
(UIO) zaposlio je 445 dravna slubenika i to uglavnom preko veze i bez
odgovarajue strune spreme; na list otkriva koji poznati bh. funkcioneri su na
nezakonit nain zaposlili svoju djecu u ovu dravnu instituciju
RODITELJSKA PA@NJA
MIRE D@AKULE
NEPOTIZAM NA
D@AKULIN NAÎN
Miro Dàkula, direktor
UIO BiH, u ovu dràvnu
instituciju nezakonito
uposlio djecu istaknutih
funkcionera i politi~ara
dzakula nepotizam:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 21:07 Page 26
dvadesetpeto~lane komisije za prijem rad-
nika, me|utim nije imao primjedbi na ~itav
proces nezakonitog prijema novih uposleni-
ka.
Zauzvrat, Dàkula je Osmi}a unaprije-
dio i bez propisane procedure postavio za
{efa odsjeka. Po kom kriteriju je Osmi} sa
pozicije stru~nog saradnika ~ak za ~etiri
stepena unaprije|en, nikome u UIO nije
jasno. Zaposleni koji godinama rade u UIO
su {okirani, ali i rezignirani njegovim
naglim napredovanjem jer je Osmi}ev rad
njegov resorni {efa iz Tuzle ocijenio nega-
tivnom ocjenom, a po Zakonu o dràvnoj
slu`bi, nakon dvije negativne ocjene,
prestaje radni odnos. Zbog negativne
ocjene gotovo svi uposlenici ga smatraju
nekompetentnim i nestru~nim za rad u
slu`bi, ali uprkos tome Osmi} se na{ao na
poziciji tre}e osobe u UIO BiH.
Uz Zovkinu i Osmi}evu podr{ku
Dàkula je zaposlio djecu poznatih bh. poli-
ti~ara i funkcionera. Tako je posao u UIO
BiH dobila @eljana Kova~evi}, k}erka
@eljka Kova~evi}a, ministra energetike i
rudarstva Republike Srpske, zatim Boris
Limov, sin Tomislava Limova, biv{eg bh.
ambasadora u Njema~koj i aktuelnog {efa
kabineta doministra sigurnosti BiH
Mladena ]avara.
Posao u UIO BiH preko veze dobila je k}erka ministra

@eljka Kova~evi}a, sinovi Mate Tadi}a, Tomislava
Limova, Marina Raspudi}a, @arka Radovanovi}a
Zahvalju}i poznatim o~evima posao su
dobili i Ivo Tadi}, sin Mate Tadi}a, sudije
Ustavnog suda BiH, zatim Tomo Zovko,
sin Mirka Zovke, biv{eg predsjednika
Ustavnog suda RS-a.
Po istom osnovu zaposleni su i Dajana
Ljubani}, k}erka Bore Ljubani}a, visokog
funkcionera CJB Banja Luka i ~lana nad-
zornog odbora Krajina osiguranja, kao
i Sa{a Un~anin, sin Obrada Un~anina, zam-
jenika na~elnika CJB-a Banja Luka.
Marija Ljubi}-Zovko, posao u UIO BiH
je dobila kao k}erka Mariofila Ljubi}a,
biv{eg politi~ara, i snaha Boè Zovka, a
Marina Mileti} jer je k}erka Draènka
Mileti}a, na~elnika Policijske uprave
Mostar. Jeleni Kolendi, novoj uposlenici
UIO BiH, otac je Davor Kolenda, dugogo-
di{nji direktor deminerske firme Pro vita iz
Mostara.
Posao u UIO BiH dobila je i Snjeàna
Oègovi}, koja se nalazi na listi Stranke
Hrvatskog narodnog sabora za Republiku
Srpsku. Tako|e i Katica Juri}, ~iji je otac
Marijan Juri}, kandidat HNS-a za Unsko-
sanski kanton, kao i Ivan Filipovi}, sin
Nikole Filipovi}a, ~lana glavnog Vije}a
Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.
@arko Radovanovi} posao u UIO BiH
dobio je samo zato jer je sin Dragana
Radovanovi}a, glavnog tuìoca Tuìla{tva
Tuzlanskog kantona. Dok Ana Raspudi} za
posao u UIO BiH moè da zahvaliti svom
ocu Marinu Raspudi}u, direktoru
Aerodroma Mostar.
Slavica Ivankovi}, k}erka @arka
Ivankovi}a, optuènog za nezakonitu
eksploataciju boksita na podru~ju [irokog
Brijega i Posu{ja, dobila je posao u UIO
BiH po hitnom postupku. Isto tako i Stojan
[upeta, sin Radoja [upete, {efa Sektora za
pravne poslove i primjenu Zakona o sukobu
interesa CIK-a BiH.
I NAKON ÂU[EVI]A
NEPOTIZAM I KORUPCIJA U UIO
Nije Dàkula izbjegavao ni djecu fun-
cionera SDA pa je posao dao i Ilmi Vranac-
âki}, k}erki Mugdima Vranca, biv{eg {efa
kancelarije za unutra{nju kontrolu Grani~ne
policije i ~lana op{tinskog odbora SDA
Visoko, kao i Amri Omerovi}, k}erki
Ismeta Omerovi}a, na~elnika op{tine
Sapna.
I pored toga, ogor~eni uposleni Bo{nja -
ci koji nisu u ovoj instituciji dobili status
dràvnih slu`benika za na{ list tvrde da
Miro Dàkula, direktor UIO BiH, vodi
kadrovsku politiku isklju~ivo u korist
Hrvata. Da je nacionalna struktura u UIO
znatno naru{ena i da ne prati propisanu
nacionalnu zastupljenost, govori podatak
da je procenat zaposlenih Bo{njaka u UIO
znatno manji od propisanog, dok je
uposlenost Hrvata proporcionalno pove -
OÊVI KOJI SU UDOMILI SVOJU

DJECU U UIO BiH
BRZO NAPREDOVANJE
PRVOG SINDIKALCA UIO BiH
Mehmedalija Osmi} nije
reagovao na nezakonito
zapo{ljavanje, zbog ~ega je
unaprije|en u {efa odsjeka
u UIO BiH
@eljko Kova~evi}
Mato Tadi}
Tomislav Limov
}ana. Dàkula je prilikom posljednjeg
konkursa imao najvi{e pritisaka iz
Hercegovine, me|utim kako nije mogao
sve uposliti u regionalnom uredu u
Mostaru, dio njih je uposlio u regionalni
ured u Sarajevu. Novi dràvni slu`benici iz
Hercegovine samo su preko no}i osvanuli
na svojim novim radnim mjestima u
Sarajevu.
Prvi sindikalac Mehmedalija Osmi},
koji je upoznat sa svim nepravilnostima
oko zapo{ljavanja privilegovane djece poz-
natih bh. funkcionera, nije stao u za{titu
zaposlenih.
Osmi}eva biografija prili~no je kontro-
verzna. Upu}eni tvrde da je Osmi} pri-
jaratni saradnik SDB-a Srbije. Po~etkom
rata u Tuzli je postavljen je na mjesto
na~elnika uniformisane policije u MUP-u
Tuzla. Po{to je na ovoj poziciji dobio
otkaz, odlazi u Holandiju gdje mu se nalazi
porodica i postoje holandski penzioner.
Nakon izvje snog vremena vra}a se u BiH
i zapo{ljava u Poreskoj upravi Federacije
BiH. U UIO BiH se zapo{ljava 2005.
godine iako nije pro{ao konkursnu proce-
duru. Diplomu pravnika u Novom Sadu
dobija pod krajnje sumnjivim okolnostima.
I pored toga {to je ocijenjen negativnom
ocjenom nije po zakonu upu}en na obuku,
tokom koje se prati njegovo educiranje, a
ukoliko i nakon toga dobije negativnu
ocjenu dobija otkaz.
Kao predsjednik Sindikata UIO BiH
Osmi} zajedno sa Dàkulom na konferenci-
jama za {tampu traì procesuiranje Kemala
âu{evi}a, biv{eg direktora UIO BiH.
Me|utim, bez konkretnih dokaza iako bi
trebalo da ih posjeduje jer je bio njegov
blizak saradnik.
Osmi} tvrdi da je âu{evi} vodio
kadrovsku politiku u korist Bo{njaka.
O~ito, po Osmi}u ali i Dàkuli, do{lo je vri-
jeme da se ta nepravda ispravi.
âu{evi} je na nas vr{io pritisak, pre-
mje{tao ljude kako mu se svi|a, vrije|ao
ljude na nacionalnoj osnovi. Davao je
stimula cije ljudima bo{nja~ke nacionalnos-
ti samo zato jer rade u Banjoj Luci, po{to je
Banju Luku smatrao nekim vilajetom. I
onda jedino {to smo mogli jeste dokazati
kriminal da bi bio smijenjen i da bismo se
oslobodili tih stvari, kazao je Osmi}
tvrde}i da je âu{evi} redovno uzimao
reket.
Dàkula, koji skupocjene zlatnike
dràvnim ministrima dijeli {akom i kapom,
trebao bi da objasni kako je to protekla
poslovna godina u UIO BiH bila najbolja
do sada, kada je Odjel za makroekonomsku
analizu UIO BiH ocijenio da je 2013.
zavr{ila deficitom prihoda od indirektnih
poreza.
U vrijeme dok je Dàkula bio {ef
regionalnog centra UIO BiH u Mostaru
ovaj centar imao je lo{ije rezultate od svih
ostalih u BiH. Izvjesno je da rezultati nje-
govog rada, u vrijeme dok se nalazi na ~elu
UIO BiH, mjere zapo{ljavanjem komplet-
nih familija u UIO BiH.
29
Da u UIO BiH mnoge stvari nisi u
skladu sa zakonom govori podatak da
ova institucija iznajmljuje prostor za termi-
nal UIO BiH u Mostaru iako je za te
potrebe namjenski napravljena zgrada. Za
regionalni centar u Mostaru je jo{ 2008.
godine kupljeno zemlji{te koje je pla}eno
oko dva miliona maraka. Sredstva za
gradnju Regionalnog centra u Mostaru
bila su osigurana u prora~unu UIO za
kapitalna ulaganja 2008. godine. Zgrada u
koju je uloèno sedam miliona maraka
useljena je 2012. godine.
Me|utim, carinski terminal UIO BiH, u
kojem se ostvaruju zna~ajni prihodi po
osnovu carinjenja i {pediterskih poslova,
i dalje je u prostorijama koje se iznajmlju-
ju i tood Ante Vida~ka, poznatog
mostarskog tajkuna vrlo bliskog Draganu
ôvi}u, predsjedniku HDZ BiH.
Dàkula bi trebao da objasni razloge
zbog kojih prostor koji je namjenski
napravljen za potrebe UIO BiH zjapi
prazan, dok se istovremeno izdvajaju
zna~ajna sredstva za iznajmljivanje pros-
tora za carinski terminal.
VEZE SA POZNATIM MOSTARSKIM TAJKUNIMA
Dakula iznajmljuje prostor za
carinski terminal u Mostaru iako je
za te namjene napravljena zgrada
31.7.2014. I SLOBODNA BOSNA
Marin Raspudi} Mariofil Ljubi} Mirko Zovko
O
d 1996. godine, Japan je Bosni i
Hercegovini donirao 700 miliona
konvertibilnih maraka koji su
iskori{teni na vi{e od 200 pro-
jekata. Japan je najve}i bilatera r -
ni donator u BiH i jedan od pet najve}ih
donatora koji su pomagali obnovu zemlje
nakon rata.
Za razliku od mnogih drugih zemalja sa
~ijim novcem su dolazili razni zahtijevi i
ideologije, Japanci nisu traìli ni{ta. Nakon
majskih poplava, Japan je me|u prvim
reagovao {alju}i pomo} putem Crvenog
krià. Ve} tada, a po prvi put od kada
pomaù BiH, uputili su kritike ka lokalnim
vlastima koje nisu radile gotovo ni{ta da
pomognu ugroènom stanovni{tvu. Ono
{to se meni u ovom momentu ~ini ~udnim
jeste da Vije}e ministara samo razmatra
donatorsku konferenciju bez ikakvog
konkretnog plana. [to se ti~e Japana i
japanske vlade, na{ plan je da samo kroz
projekte moèmo dodijeliti pomo}. Ne
moèmo tek tako donirati novac, poru~io
je ambasador Hideo Yamazaki. Na dona-
torskoj konferenciji u Briselu obe}ali su jo{
pet miliona KM, no plana i dalje nema, a
izgleda da ga ne}e ni biti. Japan defini-
tivno ne moè donirati sredstva japanskih
poreskih obveznika dokle god korupcija
preovladava, upozorio je ambasador
Yamazaki u otvorenom pismu u kojem,
pored ostalog, navodi primjer bahatosti
doma}ih politi~ara i bespotrebne policijske
pratnje za njihove luksuzne automobile.
Ko su ti du`nosnici BiH kojima se dod-
jeljuje policijska pratnja i koliko se
nov~anih sredstava izdvaja iz budèta za te
namjene? Da li danas, gotovo 20 godina
nakon rata, zaista postoje objektivni razlozi
za provedbu ovakvih sigurnosnih mjera?
pita se ambasador u pismu.
Odgovor politi~ara je izostao, izuzev
ministra vanjskih poslova Zlatka
Lagumdìje koji je putem javnog servisa
arogantno poru~io da planovi postoje, te
ponudio japanskom ambasadoru policijsku
pratnju ako èli da obi|e neka od ugroènih
podru~ja.
POTREBE GRA\ANA NA PRVO MJESTO
Na pitanje za{to Japan toliko pomaè
BiH godinama i uprkos svemu, japanski
ambasador Yamazaki na internet stranici
ambasade u Sarajevu obrazlaè kako njego-
va zemlja voli mir i zato to rade.
Vjerujemo da }e mir ili stabilnost na ovom
prostoru uzvratiti mirom i stabilno{}u u
Japanu. Tako|er, iz vlastitog iskustva u
Drugom svjetskom ratu poznato nam je {ta
uni{tenje dràve, dru{tva, porodice pred-
stavlja. I zato te{ko}e Bosne i Hercegovine
osje}amo kao da su na{e vlastite, poru~io
je ambasador zemlje koja je i jedna od
~lani ca Vije}a za implementaciju mira u
BiH, te ima mogu}nost da uti~u na odluke
koje donosi me|unarodna zajednica u BiH.
S punim pravom, iz najboljih namjera,
bez èlje da ugrozi gra|ane ali sa namjerom
da postidi politi~are, u posljednjih nekoliko
mjeseci Yamazaki je po~eo o{tro kritikovati
DIPLOMATIJA
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI^
Od kraja rata naovamo, Vlada Japana nesebino je pomagala Bosni i Hercegovini
ulaui u brojne projekte. Ipak, nadali su se da e doekati dan kada e Bosna
stati na noge i prestati zavisiti od donacija, to jo ekaju. Razoaran, japanski
ambasador nedavno je odluio da pone javno kritikovati one koje smatra
krivim za takvo stanje
[TA JE RAZLJUTILO
JAPANSKOG AMBASADORA
Japan je sa vi{e od 700 miliona maraka najve}i
donator u BiH
OBNOVA
Japan je donirao sredstva kojima su obnovljena
vozila javnog gradskog prevoza u tri grada u BiH
nidzara japan:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 21:11 Page 30
[TA JE NAMA JAPAN
lokalne vlastodr{ce. Govore}i u Gora`du,

gdje je njegova vlada pomogla renoviranju
jo{ jedne {kole, ambasador je poru~io:
Jedan od stubova japanske pomo}i
svakako je podr{ka obrazovnom sistemu.
Nastavi}emo i narednih godina da
podràvamo projekte iz ove oblasti. Ovo je
i poruka politi~arima u ovoj zemlji da bi
trebali vi{e voditi ra~una o gra|anima i nji-
hovim potrebama, a manje o svojim
strana~kim interesima.
Ni ova kritika, kao ni brojne druge koje
su strane diplomate otvoreno uputile
lokalnim politi~arima, ne}e izgleda promi-
jeniti ni{ta i to se vidi i iz reakcije predsje-
davaju}eg Vije}a ministara BiH Vjekoslava
Bevande, koji je rekao da mu je ào {to
diplomate nemaju povjerenja u njegovu
vladu. Mislim da je to gre{ka. Ako donaci-
je idu direktno na jedno mjesto, ko }e onda
mo}i odrediti prioritete? pita se Bevanda
koji se àli kako skoro ni{ta od donacija za
poplavljena podru~ja ne ide preko dràvnih
institucija. I svi kaù da je to zbog trans-
parentnosti i nedostatka povjerenja. Svi }e
koristiti pomo} onako kako sami odrede pa
da vidimo kako }e to ispasti, rekao je pre-
mijer zemlje u kojoj mjesecima nakon
poplava ljudi koji ìve u podru~jima koja su
stradala nemaju mogu}nost normalno nas-
taviti ìvot.
DRUGA FAZA SARADNJE
Od kraja rata do danas, uz bezbroj
donacija, Japan jako dobro zna kome
treba vjerovati a kome ne u ovoj zemlji.
Oni ve} godinama vrlo pa`ljivo biraju
projekte daju}i prednost obnovi {kola,
infrastrukture i medicinskih ustanova. Uz
pomo} donacija iz Japana obnovljen je
vozni park gradskih prevoznika u
Sarajevu, Banjaluci i Mostaru. Donirali su
AMBASADOR JAPANA
Japan definitivno ne moè
donirati sredstva japanskih
poreskih obveznika sve dok
korupcija preovladava
vi{e od 50 miliona za pomo} medicinskim
ustanovama {irom BiH, izgradili su 11
osnovnih {kola, obnovili jo{ 70 (vi{e od
20 miliona eura u ovom sektoru), a poma-
gali su i u deminiranju (oko {est miliona
eura).
Ambasador Yamazaki ve} neko vrijeme
ponavlja kako je do{lo vrijeme za drugu
fazu odnosa izme|u dvije zemlje baziranu
na ekonomiji. On vjeruje da BiH ima veliki
potencijal i jako vrijedne ljude, {to kada
dolazi od Japanca jeste veliki kompliment i
dobra preporuka. No, politi~ari ovdje vode
ra~una samo o svojim uskim strana~kim
interesima. To je ono {to }e ova zemlja
morati promijeniti da bi krenula dalje,
poru~io je Yamazaki prije nekoliko mjeseci.
Prema njegovim rije~ima, japanske kom-
panije od ulaganja odvla~i politi~ka nesta-
bilnosti i korupcija. Vjerujem da je BiH
sazrela za novu fazu u ekonomskim odnosi-
ma sa Japanom koja podrazumijeva trans-
formaciju na{e saradnje iz jednosmjerne,
zasnovane na ekonomskoj pomo}i i donaci-
jama koje osigurava na{a vlada, u jednako-
pravno ekonomsko partnerstvo, temeljeno
na zajedni~kim interesima. Da bismo
postigli ovaj zajedni~ki cilj, potrebno je
obostrano zalaganje i kreativnost u
iznalaènju razli~itih modela saradnje,
poru~io je ambasador.
U praksi iznalaènje novih modela
saradnje ide te{ko, a kada se de{ava obi~no
je na inicijativu iz Japana. Prema zvani~nim
podacima iz 2012. godine, iz Japana je u
BiH uvezena roba u vrijednosti od oko 20
miliona KM, dok je BiH izvezla oko milion
KM i to uglavnom nakon {to je japanska
vlada inicirala plasiranje ovda{njih
proizvoda na tamo{nje trì{te. Tako su pro-
movirali vina i prera|evine vo}a i povr}a iz
BiH, namje{taj, te organsku hranu i ljekovi-
to bilje. Zanimljivo je da Japan veliki
potencijal u BiH vidi i u sektoru proizvod-
nje autodijelova te je ambasada poku{ala
posredovati u dolasku nekih od velikih
japanskih kompanija ovdje, prije svega
Micubishija i Hitachija, koji su èljeli da se
uklju~e u izgradnju Bloka 7 termoelek-
trane, ali su odustali zbog politi~ke nesta-
bilnosti. Imamo stotine japanskih firmi
koje investiraju i rade u Ma|arskoj i u
Hrvatskoj, a u BiH jako malo njih i
nijednog japanskog biznismena koji ovdje
radi. Mislim da bi se bosanski politi~ari tre-
bali zamisliti nad tom ~injenicom i pitan-
jem politi~ke stabilnosti. Ako osiguraju tu
stabilnost, mislim da bi mnoge japanske
kompanije investirale u BiH, poru~io je
ranije ambasador, ali opet ga niko nije
slu{ao.
Prema podacima iz Japanske ambasade
u BiH, samo od po~etka ove godine
uklju~ili su se u 14 projekata u vrijednosti
od osam miliona KM. I ponovo, najve}i dio
pomo}i i}i }e u sektor osnovnog obrazo-
vanja, izgradnje infrastrukture i o~uvanja
okoli{a, te deminiranja.
DIPLOMATIJA
Vlada Japana je pro{le godine

pomogla odlazak pet kompanija iz BiH na
najve}i prehrambeni sajam u Aziji -
Foodex Japan 2013 nakon ~ega su
doma}e kompanije uspjele plasirati svoja
vina u Japan. Ova zemlja svake godine
donira sredstava za kulturne projekte,
tako su pomogli obnovu Narodnog
pozori{ta u Sarajevu, Arhiva BiH, Javnog
radio-televizijskog servisa BiH,
Sarajevske filharmonije, Umjetni~ke
galeri je BiH, Arhive Republike Srpske.
Zahvaljuju}i Vladi Japana i Agenciji za
me|unarodnu saradnju (JICA),
Sarajevska filharmonija dobila je 73
instrumenta u vrijednosti od oko 360.000
eura, {to je omogu}ilo muzi~arima da
napokon prestanu korisiti li~ne instru-
mente, a Filharmoniji da ima svoje
vlastite.
Vlada Japana je do sada primila na
stru~nu obuku oko 500 dràvnih slu`beni-
ka. Pomagli su i u Srebrenici kroz projekte
razvoja poljoprivrednih i ruralnih preduze}a,
pomaù}i aktivnosti kao {to je uzgoj mali-
na, borovnica, plasteni~ka proizvodnja,
p~elarstvo, ov~arstvo, proizvodnja hrane,
prerada bilja itd. Za sedam godina japan-
sku pomo} za razvoj poljoprivrede dobilo je
5.747 korisnika iz Srebrenice.
JAPAN BIH
ta je vlada Japana
finansirala u BiH
AMBASADOR HIDEO YAMAZAKI:
Vjerujemo da e mir ili stabilnost na ovom prostoru
uzvratiti mirom i stabilnou u Japanu. Takoer, iz
vlastitog iskustva u Drugom svjetskom ratu poznato
nam je ta unitenje drave, drutva, porodice pred-
stavalja. I zato tekoe Bosne i Hercegovine osjeamo
kao da su nae vlastite
ULAGANJE U KULTRU
Japan je prije nekoliko godina kupio
instrumente za Sarajevsku filharmoniju
ISPRAVNA-oglasi sedmica-924:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.7.2014 15:37 Page 2
S
koro da nema predizbornog skupa
na kojem aktuelni premijer Turske
Recep Tayyip Erdogan ne spo -
mene Sarajevo, Bosnu, Bo{njake i
svog dragog prijatelja Aliju
Izetbegovi}a, o kojem govori s najve}im
po{tovanjem nazivaju}i ga kraljem
mudrosti. U Turskoj se pribliàvaju
predsjedni~ki izbori zakazani za 10 august,
na kojima }e prvi put u modernoj povijesti
turske dràve gra|ani izravno birati
predsjednika dràve. Od uspostave
moderne Republike Turske, sve dosada{nje
predsjednike, uklju~uju}i i prvog, oca
nacije Kemala Ataturka, ustoli~enog 1923.
godine, birao je parlament a ne gra|ani na
demokratskim izborima. Turski gra|ani }e
10. augusta prvi put neposredno birati
predsjednika, a kako dva najve}a favorita,
Recep Tayyip Erdogan i Ekmeleddin
Ihsanoglu, uìvaju pribli`no jednaku
podr{ku, ishod predsjedni~kih izbora mogli
bi odlu~iti glasovi brojnih Bo{njaka
nastanjenih u Turskoj.
UDRU@ENA OPOZICIJA
Kandidat vladaju}e AK partije Recep
Tayyip Erdogan vaìo je sve donedavno za
apsolutnog favorita na predsjedni~kim
izborima, osobito nakon trijumfa njegove
partije na lokalnim izborima u martu ove
godine, na kojima je Erdoganova AK
partija odnijela uvjerljivu pobjedu. Lokalni
izbori, odràni u napetoj atmosferi nakon
krvavih demonstracija u Turskoj,
korupcijskih afera u kojima se spominjao i
premijer Erdogan sa ~lanovima svoje
obitelji i burnog razlaza Erdogana sa
dugogodi{njim saveznikom Fethullahom
Gulenom, liderom utjecajnog pokreta
Hizmet, uzimali su se kao svojevrsni test
povjerenja turskih gra|ana u aktuelnog
premijera Erdogana i njegovu vladaju}u
AK partiju. Ako pobijedi na lokalnim,
pobijedi}e i na predsjedni~kim izborima,
tvrdili su politi~ki analiti~ari listom
uvjereni da je podr{ka Erdoganu na silaznoj
putanji.
Harizmati~ni lider AK partije vi{e nego
uspje{no pro{ao je test na lokalnim
izborima, no na predsjedni~kim izborima
sa~ekao ga je pravi {ok: razjedinjena
opozicija, koju je deklasirao na lokalnim
izborima, uspjela se konsolidirati i
povezati, i na predsjedni~ke izbore prvi put
u povijesti izlazi sa zajedni~kim
kandidatom! Rije~ je o uglednom turskom
diplomati i akademiku Ekmeleddinu
Ihsanogluu, doskora{njem sekretaru
Organizacije islamske konferencije (IOC),
koja okuplja 57 dràva s ve}inskim
muslimanskim stanovni{tvom. Na poziciji
generalnog sekretara OIC-a Ihsanoglu se
zadrào skoro punih deset godina i za to
vrijeme uspio je pridobiti osobnu naklonost
velikog broja utjecajnih politi~kih figura ne
samo muslimanskih nego i zapadnih
dràva. Izvan Turske, Ihsanoglu uìva ve}u
podr{ku od svog rivala iz AK partije. Ta
~injenica Erdogana ne zabrinjava
pretjerano, no brine ga {to su iza
Ihsanogluove kandidature stale dvije
ERDOGANOVA ODSUDNA BITKA
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: REUTERS
Turski graani e 10. augusta prvi put u povijesti neposredno birati predsjednika
drave, a kako dva najizglednija kandidata, Recep Tayyip Erdogan i Ekmeleddin
Ihsanoglu, uivaju priblino jednaku podrku, ishod predsjednikih izbora mogli
bi odluiti glasovi brojnih Bonjaka nastanjenih u Turskoj
ZA KOGA ]E GLASATI
BO[NJACI U TURSKOJ?
Najmanje 1,5 miliona turskih gra|ana s pravom glasa
vu~e korijene iz BiH
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
TIJESNA ME\UPARTIJSKA
SARADNJA
SDA i AK partija sara|uju
ve} desetak godina
asim:TEKST osnova.qxd 31.7.2014 0:07 Page 34
TURSKA PRVI PUT DEMOKRATSKI BIRA PREDSJEDNIKA
ODSUDNA BITKA
Premijer Erdogan nadomak je
najva`nijeg politi~kog cilja
najve}e opozicione partije: Republikanska
narodna stranka (CHP), ljevi~arska partija
koja ba{tini politi~ki kapital svog osniva~a
Mustafe Kemala, te Stranka nacionalnog
pokreta (MHP) koja okuplja turske
ultranacionaliste. Savez turskih sekularista
(CHP) i ultradesni~ara (MHP) bio je
nezamisliv i nastao je sa samo jednim
ciljem: da se po svaku cijenu svrgne s vlasti
autoritarni lider AK partije Recep Tayyip
Erdogan, koji je jo{ od 2003. godine
uvjerljivo dobio sve izbore za bilo koju
razinu vlasti.
Sekularisti iz CHP-a i desni~ari iz
MHP-a pa`ljivo su birali kandidata koga }e
suprotstaviti Erdoganu na predsjedni~kim
izborima. Nimalo slu~ajno, isturili su
strana~ki nesvrstanog akademika Ekme -
leddina Ihsanoglua, vjeruju}i da moè kao
prakti~ni vjernik privu}i naklonost
konzervativnih slojeva turskog dru{tva i da
}e kao deklarirani sekularista privu}i i
tradicionalne glasa~e CHP-a.
Na lokalnim izborima u martu ove
godine CHP i MHP zajedno su osvojili oko
40 posto glasova, samo 6 posto manje od
glasova koje je osvojila Erdoganova AK
partija. No, dvije vode}e opozicione
partije, CHP i MHP, uspjele su na svoju
stranu privu}i jo{ nekoliko manjih partija,
pa se prednost AK partije prakti~no
istopila, i u predsjedni~ku utrku dva
kandidata ulaze sa skoro izjedna~enom
podr{kom glasa~a. Razlika izme|u
pobjednika i poraènog, kako sada stvari
stoje, ne}e se mjeriti procentima nego
promilima.
LOV NA BO[NJA^KE GLASOVE
Erdoganovo u~estalo spominjanje
Bosne ne treba stoga posmatrati u nekom
{irem geostrate{kom kontekstu nego ga
treba tuma~iti kao predizborno udvaranje
Turcima bo{nja~kog porijekla. Njemu su
danas vi{e nego ikad ranije potrebni glasovi
brojnih potomaka bosanskih imigranata,
koji su u talasima nakon pada Osmanskog
carstva odlazili tamo gdje svoga nema i
gdje brata nije, kako je pjevao Aleksa
[anti} u svom potresnom pozivu (Ostajte
ovdje) Bo{njacima da ne napu{taju rodnu
grudu. Nema posve pouzdanih i preciznih
podataka o stvarnom broju gra|ana Turske
s bo{nja~kim korijenima, no svi se slaù da
danas u Turskoj ìvi vi{e Bo{njaka nego u
BiH! Svakako ne manje od dva miliona.
Golema ve}ina turskih Bo{njaka
podràva Erdogana. Uspio ih je pridobiti i
stvarnih i obe}anim investicijama i vidnim
razvojem privredne i kulturne suradnje
izme|u Turske i BiH, ali i tijesnom
suradnjom s liderima SDA koji su u
posljednjih desetak godina bili neizostavni
gosti na svim strana~kim konvencijama
Erdoganove AK partije.
36
ERDOGANOVA ODSUDNA BITKA
Glavnina Bo{njaka u Turskoj podràva

Erdogana, ali to samo po sebi ne zna~i
puno. Erdoganu je va`no da Bo{njaci u
Turskoj masovno iza|u na izbore jer s
njihovih najmanje milion glasova on je
skoro siguran u pobjedu 10. augusta.
Stoga Erdoganove poruke u kojem
spominje Bosnu, Sarajevo, Bo{njake, nisu
upu}ene ni Bosni, ni Sarajevu, ni
Bo{njacima, nego prvenstveno turskim
gra|anima bo{nja~kih korijena koji bi na
predstoje}im predsjedni~kim izborima u
Turskoj mogli biti izborni jezi~ak na
vagi.
PORUKE ZA UNUTRA[NJU UPOTREBU
Turski Bonjaci jeziak na vagi
Bo{nja~ka dijaspora u Turskoj nije
monolitna, osobito nakon pro{logodi{njeg
burnog razlaza Recepa Tayyipa Erdogana
i Fethullaha Gulena, utjecajnog osniva~a
udruènja Hizmet, koje se skrbilo o
velikom broja Bo{njaka izbjeglih u Tursku
u vrijeme rata u BiH. Svoju prvu veliku
pobjedu, 2003. godine, Erdogan je osvojio
uz svesrdnu podr{ku Hizmeta, no od
pro{le godine upravo je Hizmet
najtvrdokornije upori{te Erdoganovih
protivnika.
GULENISTI PROTIV ERDOGANA
Bonjaci razapeti izmeu AK partije
i Hizmeta
IZBORNI OK: Lider AK partije je proao test na
lokalnim izborima, a na predsjednikim izborima
saekao ga je pravi ok: razjedinjena opozicija istakla je
zajednikog kandidata za predsjednika Turske!
ZAJEDNI^KI KANDIDAT OPOZICIJE
Ekmeleddina Ihsanoglua
podràvaju dvije najsna`nije
opozicione partije - CHP i MHP
U
Stanarima se sve ~e{}e ~uje
kineski jezik. Skoro 150 radnika
kineske kompanije Dong -
fang Electric Corporation radi u
ovom rudarskom mjestu pored
Doboja na isporuci opreme i izgradnji
termoelektrane.
Termoelektrana u izgradnji pripada
globalnoj energetskoj grupaciji Energy
Financing Team (EFT) ~iji su ve}inski
vlasnici Vuk Hamovi} i njegov sin Milo{.
Hamovi} godinama trguje elektri~nom
energijom na Balkanu.
EFT je za izgradnju termoelektrane
uzeo kredit od Kineske razvojne banke u
iznosu od 350 miliona eura. Zauzvrat su u
zalog dali preduze}e EFT- Rudnik i
Termoelektrana Stanari u Stanarima te
njegovu pripadaju}u imovinu i prava u vezi
s njim.
DOLAZAK EFT-a U STANARE
Centar za istraìva~ko novinarstvo
(CIN) otkriva da je zbog tog kredita Vlada
Republike Srpske (RS) mijenjala i
zakonske akte. Tako je omogu}eno Kine -
skoj razvojnoj banci da raspolaè
koncesionim ugovorom u slu~aju da EFT
ne bude mogao vra}ati kredit.
U Stanarima ima najmanje 100 miliona
tona lignita, {to je prema trenutnoj trì{noj
vrijednosti bogatstvo od oko {est milijardi
maraka. Ve}ina rude je predvi|ena za rad
termoelektrane, a manji dio za prodaju na
slobodnom trì{tu.
EFT je u Stanare do{ao u februaru 2005.
godine preko svoje danske podru`nice EFT
(Holdings) ApS. Tada su sa lokalnim
Rudnikom lignita Stanari na njihovoj
imovini formirali zajedni~ko preduze}e
EFT Group - Rudnik lignita Stanari u
kojem je strani partner imao dvotre}insko
vlasni{tvo.
Tri mjeseca poslije, novoosnovana
firma je sa Vladom Republike Srpske
potpisala koncesioni ugovor za eksploa -
taciju lignita na period od 30 godina.
Sredinom naredne godine Rudnik lignita
Stanari je za 10,5 miliona maraka
prepustio poslovanje svom partneru.
Paralelno s tim, EFT je u novembru te
godine osnovao jo{ jednu firmu - EFT -
Termoelektrana Stanari koja je na period
od 30 godina dobila koncesiju za
istraìvanje i eksploataciju pitke i
industrijske vode u Stanarima.
Savo Mirkovi}, jedan od direktora u
EFT-u, kaè da je to voda koju treba
preraditi i koju }e dijelom koristiti za pi}e,
a dijelom za rad termoelektrane: To je
sirova tehnolo{ka voda zaga|ena èljezom,
manganom.
EFT je u 2008. godini spojio svoje dvije
firme i nastavio poslovanje pod nazivom
EFT - Rudnik i Termoelektrana Stanari.
Ponudili su Vladi RS-a da izgrade
KINESKA ÊTVRT KRAJ DOBOJA
Pi{e: Centar za istraìva~ko
novinarstvo (CIN)
Firma Energy Finance Team (EFT) u vlasnitvu srbijanskog tajkuna Vuka
Hamovia 2008. godine dobila je koncesiju na eksploataciju rudnika lignita
Stanari kod Doboja te na izgradnju i eksploataciju termoelektrane; EFT etiri
godine nakon toga potpisuje ugovor o finansiranju s Kineskom razvojnom bankom
kojoj je dato pravo da raspolae ugovorom o koncesiji u sluaju da koncesionar ne
moe vraati kredit
VUK HAMOVI] I NJEGOVI
KINESKI PARTNERI
RASPOLAGAT ]E S 50 POSTO
STRUJE PROIZVEDENE U RS-u!
SAVO MIRKOVI] JEDAN OD DIREKTORA EFT-a
Izgradnja te~e planiranom dinamikom
SAVO MIRKOVI] JEDAN OD DIREKTORA EFT-a
Izgradnja te~e planiranom dinamikom
STANARI:TEKST osnova.qxd 31.7.2014 0:19 Page 38
termoelektranu u Stanarima i to im je i
odobreno. U ugovoru o koncesiji,
potpisanom iste godine, navedeno je da }e
termoelektrana imati snagu 410 megavati
(MW) i da }e proizvoditi 3.000 gigavatsati
(GWh) struje. To je vi{e od polovine struje
koja se godi{nje proizvode u RS-u. Prema
koncesionom ugovoru, izgradnja
termoelektrane bi trajala pet, a kori{tenje 25
godina.
Prvobitni ugovor o koncesiji za
izgradnju termoelektrane naknadno je
mijenjan. CIN doznaje da je aneksima
produèn rok za njezinu izgradnju i
smanjena joj je snaga. Prema novom
dogovoru, termoelektrana }e proizvoditi
2.000 GWh struje, {to je vi{e nego {to
pojedina~no proizvode dvije postoje}e
termoelektrane u RS-u (TE Ugljevik i TE
Gacko).
EFT je u maju 2010. godine sa
kineskom kompanijom Dongfang Electric
Corporation potpisao ugovor o izgradnji
termoelektrane i isporuci opreme.
KONCESIJA I GARANCIJA
Oprema iz Kine i od drugih
isporu~ilaca kontinuirano stiè, kaè
Mirkovi} u razgovoru za CIN, obavljenom
prije ~etiri mjeseca u Stanarima. Svako -
dnevno po 10-ak kamiona ulazi na
gradili{te. Ima i vangabaritnih tereta i
kamiona. Saobra}aj oteàvamo, ali se ljudi
PRIVATIZACIJA ENERGETSKOG SEKTORA NA MALA VRATA
Kineska razvojna banka odobrila je 350 miliona eura

kredita za izgradnju termoelektrane u Stanarima a
zauzvrat je u zalog dobila firmu EFT- Rudnik i
Termoelektrana Stanari i pravo na koncesiju za ugljen,
vodu i termoelektranu
NAJVE]A TERMOELEKTRANA U RS-u
Termoelektrana Stanari }e proizvoditi 2.000 GWh struje, {to je vi{e nego {to
pojedina~no proizvode dvije postoje}e termoelektrane u RS-u, TE Ugljevik i TE Gacko
ne bune. Drago im je kada se ne{to gradi.
CIN doznaje da je EFT imao problema
sa pronalaskom finansijera za izgradnju
termoelektrane. Kineska razvojna banka s
kojom su pregovarali o kreditu traìla je
garancije. Njihov problem rije{ila je
Komisija za koncesije RS-a koja je u maju
2011. godine donijela Pravilnik o prenosu
ugovora o koncesiji i prenosu vlasni~kih
prava koncesionara. Tim pravilnikom je
dato pravo finansijeru da raspolaè
ugovorom o koncesiji u slu~aju da
koncesionar ne moè vra}ati kredit.
To je predstavnicima Kineske razvojne
banke bila dobra garancija pa su godinu
dana poslije sa predstavnicima preduze}a
EFT - Rudnik i Termoelektrana Stanari
potpisali ugovor o kreditu vrijednom 350
miliona eura. Natrag o~ekuju oko 668
miliona eura.
Komisija za koncesije RS-a je u 2012.
godini dala saglasnost da se na Kinesku
razvojnu banku prebaci ugovor o koncesiji
koji objedinjuje izgradnju termoelektrane te
eksploataciju ugljena i vode koji su
potrebni za njezin rad.
Predsjedavaju}i Komisije Predrag
A{krabi} u razgovoru za CIN kaè da to ne
zna~i da Kineska razvojna banka sada
raspolaè prirodnim dobrima u Stanarima.
Ona je samo dobila neku svoju garanciju
da moè, u slu~aju da neko ne bude vra}ao
njoj pare koje ulaè, (...) da na|e nekog
novog koncesionara koji }e da vra}a, kaè
A{krabi}.
FIRMA U ZALOG
CIN doznaje da je u zalog za kredit
oti{la i firma EFT - Rudnik i
Termoelektrana Stanari sa tada{njim
kapitalom od 32,5 miliona maraka.
Zaloèni su njezina imovina i sva budu}a
dobit. U EFT-u tvrde da je u zalog dato i
zemlji{te koje imaju u Stanarima, ali da to
ne uklju~uje rudno bogatstvo, nego samo
uskladi{tene zalihe izva|enog ugljena.
U slu~aju da ne budu vra}ali kredit,
Kineska razvojna banka uzima sve.
Uzet }e nam prvo termoelektranu.
Rudnik im se mo`da ne}e dopasti, kaè
Mirkovi}. Ipak, vjeruje da do toga ne}e
do}i, odnosno da }e kredit uspje{no vratiti.
Danilo Milo{evi}, {ef projekta
termoelektrane Stanari, kaè da je kredit
od Kineske razvojne banke dio ukupne
investicije vrijedne 560 miliona eura.
Ostatak }e namiriti iz drugih kredita i
vlastitih sredstava. EFT Grupacija debelo
je stala iza ovog projekta da bi mogla da
realizuje jednu ovakvu investiciju u BiH,
kaè Milo{evi}.
U EFT-u navode da su zadovoljni
uvjetima kredita i da u suprotnom ugovor
ne bi potpisali. Mirkovi} kaè da zbog tog
zalo`nog prava imaju malo vi{e
administracije u poslovanju. Me|utim,
razumno je sve. Taman posla da ugroze
poslovanje i da ugroze razvoj projekata!
Vodilo se ra~una prilikom potpisa
ugovora.
Ugovor o zalogu je potpisan u junu
2012. godine na osnovu Okvirnog Zakona o
zalozima BiH i upisan u Registar zaloga
Ministarstva pravde BiH. Me|utim, taj
zakon ne precizira imovinu koncesionara
kao zalog. Godinu dana poslije Narodna
skup{tina RS-a mijenja Zakon o
koncesijama RS-a kojim omogu}ava da
finansijer s ciljem realiziranja projekta
moè dobiti zalo`no pravo nad imovinom
koncesionara.
Predsjedavaju}i Komisije A{krabi}e
kaè da RS ima interes da se u Stanarima
napravi termoelektrana. Dovoljno ti je da
u|e{ u Stanare da vidi{ kakav je interes.
Prije nego je po~elo, to je bila puka
sirotinja, niko ni{ta nije radio, kaè
A{krabi}. On podsje}a i na prihode RS-a po
osnovu upla}enih koncesionih ugovora.
Prema podacima Ministarstva
industrije, energetike i rudarstva RS-a, EFT
je do sada uplatio oko 6,3 miliona maraka
po osnovu koncesionih ugovora za vodu,
ugljen i termoelektranu. Tako|er, du`ni su
RS-u dati 3,4 posto prihoda koji ostvare
prodajom ugljena i 3,6 posto prihoda
ostvarenog proizvodnjom struje, nakon {to
najesen 2016. godine krenu sa radom.
Pored toga, moraju pla}ati i sedam feninga
za kubik potro{ene vode koja im treba za
rad elektrane.
Koncesioni ugovor EFT-u garantira da
se koncesiona naknada ne}e pove}avati u
toku koncesionog prihoda, odnosno
narednih 30 godina, bez obzira na
eventualne izmjene propisa koje bi u RS-u i
BiH mogle uslijediti.
CIN doznaje da je Kineska razvojna
banka za kredit imala i uvjet da vlasni{tvo
nad firmom EFT - Rudnik i
Termoelektrana Stanari sa vlasnika EFT-
a (Holding) ApS iz Danske pre|e u ruke
britanske kompanije EFT International
Investments Holdings Limited iz
Engleske. I tom zahtjevu je udovoljeno u
martu 2013.
Kredit je odobren i u Stanarima se
uùrbano gradi. Iz kopova se izvla~i lignit,
a konstrukcija na gradili{tu je sve ve}a. Na
upit za koju cijenu bi Rudnik prodali,
predstavnik EFT-a Stevan Lon~ar, uz
ogradu da on nije vlasnik, kaè da to ne bi
u~inili.Mislim da realno ne postoji neko
ko bi, ne{to {to je u ovoj fazi razvoja,
pristao na prodaju, makar dok se ne zavr{i
elektrana, pa onda bi, vjerovatno.
KINESKA ÊTVRT KRAJ DOBOJA
VELIKO RUDNO BLAGO:

U Stanarima ima najmanje 100 miliona tona lignita, to
je prema trenutnoj trinoj vrijednosti bogatstvo od oko
est milijardi maraka. Veina rude je predviena za rad
termoelektrane, a manji dio za prodaju na slobodnom
tritu
NAJVE]I REGIONALNI
TRGOVAC STRUJOM
Vlasnik EFT-a Vuk Hamovi}
obogatio se na prodaji struje
L
ibijske vlasti prije nekoliko dana
zatraìle su me|unarodnu pomo}
nakon {to je tokom sukoba na pros-
toru zra~ne luke u Tripoliju veliko
skladi{te goriva pogo|eno rake-
tom. Privremena libijska Vlada u svom
saop}enju navela je kako su borbe izme|u
suprostavljenih milicija izazvale veliki poàr,
koji bi mogao dovesti do humanitarne i
ekolo{ke katastrofe. Ra di se o najve}em
skladi{tu goriva u Tripo liju, koje sadrì 6,6
miliona litara goriva. Bitka za zra~nu luku
traje ve} danima, a vodi se izme|u milicija
iz Misrate i Zintana. Kako prenose svjetske
medijske agencije, u borbi suparni~kih
milicija poginulo je najmanje 160 ljudi, a i
u isto~nom libijskom gradu Bengaziju
svakodnevno se pove}ava broj `rtava.
KONZULARNA ZA[TITA
Brojne dràve ve} su evakuirale svoje
diplomatsko-konzularne predstavnike iz
Tripolija. Me|u prvima koji su privremeno
prekinuli diplomatsku misiju u Libiji su
Sjedinjene Ameri~ke Dràve koje su
evakuirale 150 svojih dràvljana, uklju ~u -
ju}i 80 marinaca (podsjetimo, prije dvije
godine u Libiji je ubijen ambasador SAD-a
Christopher Stevens). Osim SAD-a,
diplomatsko osoblje povukli su i
Ujedinjene nacije, Turska, Holandija,
Austrija, Hrvatska, te Bosna i Hercegovina.
Na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova
BiH, Predsjedni{tvo BiH donijelo je odluku
da privremeno evakui{e ambasadora Bosne
i Hercegovine u Libiji Ibrahima Efendi}a.
Radi se o povla~enju na{eg amba -
sadora na konsultacije do daljnjeg iz
sigurnosnih razloga. Nasre}u, izuzev
ambasadora BiH, trenutno nemamo
nijednog diplomatsko-konzularnog pred -
stav nika na{e dràve u Libiji. U zgradi
Ambasade }e nakon povla~enja amba -
sadora ostati samo tehni~ki tajnik, koji ve}
godinama radi u Ambasadi. Njegov posao
je da {titi zgradu Ambasade onoliko koliko
je to mogu}e, u smislu da ako primijeti
ne{to sumnjivo javi policiji, te da pruì
konzularnu za{titu na{im dràvljanima koji
se jo{ uvijek nalaze u Libiji, obja{njava
Zoran Perkovi}, pomo}nik ministra
vanjskih poslova BiH.
U vrijeme Arapskog prolje}a 2011.
godine, iz Libije je evakuirano vi{e od
hiljadu bosanskohercegova~kih dràvljana.
Ve}ina njih vi{e se nisu vra}ali u Libiju.
No, za razliku od 2011., kada je tim za
krizne situacije Ministarstva vanjskih
poslova BiH u saradnji sa vladama
nekoliko drugih zemalja organizirao
evakuacije bh. dràvljana, mahom iz
Tripolija i Bengazija, avionima i
brodovima, ovog puta to ne}e biti mogu}e,
kaè Perkovi} - {to zbog ~injenice da se na
samoj me|unarodnoj zra~noj luci u
Tripoliju trenutno vode borbe, {to zbog
nedostatka finansijskih sredstava...
Imao sam priliku prije tri godine da
razgovaram sa brojnim na{im gra|anima
koji su se vratili iz Libije. Svi su mi rekli
isto: da tamo nikada vi{e ne}e biti mir.
Tada smo evakuirali oko 1.200 ljudi i
nakon {to je zavr{en proces evakuacije,
negdje izme|u 80 i 100 dràvljana Bosne i
Hercegovine ostalo je u Libiji. To su
ve}inom bili ljudi koji rade za
multinacionalne kompanije i agencije,
medicinsko osoblje, ili ljudi koji su u
bra~nim zajednicama sa dràvljanima
Libije. Neki od njih naprosto nisu èljeli da
LIBIJA U PLAMENU
Pi{e: MAJA RADEVI]
Bosna i Hercegovina jedna je od zemalja koje su zbog estokih obrauna
sukobljenih milicija do daljnjeg prekinule diplomatsku misiju u Libiji; prema
procjenama Ministarstva vanjskih poslova BiH, trenutno se u Libiji nalazi oko 150
bh. dravljana koji pomo mogu zatraiti i od naih ambasada u Tunisu i Egiptu
NA BRANIKU OTADBINE
U Ambasadi Bosne i Hercegovine u
Tripoliju ostaje samo jedan ~ovjek
- tehni~ki sekretar zaduèn da {titi
zgradu Ambasade i pruà konzularnu
pomo} bh. dràvljanima
libija:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 20:56 Page 42
ostave svoju imovinu, bez obzira na rizik
po vlastitu sigurnost, kaè Perkovi}. U
me|uvremenu, od tada do danas, samo mali
dio bh. dràvljana su se vratili u Libiju i
me|u njima nisu radnici Hidrogradnje,
Energoinvesta i drugih na{ih preduze}a koji
su bili angaìrani u Libiji.
Prema procjenama MVP-a BiH,
trenutno se u Libiji nalazi oko 150
bosanskohercegova~kih dràvljana, koji
konzularnu za{titu mogu zatraìti na
nekoliko na~ina. Konzularna za{tita
sastoji se u izdavanju odre|enog broja
putnih listova za dràvljane BiH, tako da u
slu~aju eventualnog gubitka paso{a mogu
biti evakuirani. Osim toga, imamo i
sporazum i ve} uhodanu praksu o
me|usobnom pruànju konzularne pomo}i
sa Srbijom, tako da se u krajnjem slu~aju
na{i dràvljani za pomo} mogu obratiti
ambasadi Srbije, a tako|er i ambasadi
Turske, kaè Zoran Perkovi} i dodaje da
bh. dràvljani koji se osje}aju ugroènima i
èle napustiti Libiju tako|er mogu i}i i
prema Tunisu ili Egiptu i tamo u na{im
ambasadama zatraìti pomo}.
Ambasador Bosne i Hercegovine u
Libiji Ibrahim Efendi} u telefonskom
razgovoru za SB kaè da se najè{}e
borbe trenutno vode u Bengaziju i Tripoliju.
I dok su pojedini bh. diplomati znali
glavom bez obzira bjeàti iz ambasada ~ak
i u strahu od prirodnih nepogoda, poput
biv{eg ambasadora na{e dràve u Japanu
Pere Mati}a, ambasador Efendi} bio je
spreman ostati u Libiji bez obzira na
èstoke oruàne sukobe milicija.
ANARHIJA, UBISTVA I PLJA^KE
Nisam traìo da odem, ali procjena
MVP-a BiH je takva kakva jeste i naravno da
}u to po{tovati, kazao nam je Efendi} uo~i
evakuacije iz Tripolija. Ve} su mnogi
ambasadori oti{li, gra|ani koji osje}aju
nesigurnost i koji su u objektivnoj opasnosti
tako|er se evakui{u, ali dosta njih za sada i
ostaju tu gdje jesu. O~ekuje se da novi
Parlament preuzme vlast i sigurno je da }e u
Libiji biti jo{ mnogo prevrata na unutra{njem
planu kada su u pitanju budu}i odnosi u
vlasti, zaklju~uje ambasador Efendi}.
MASOVNA EVAKUACIJA STRANACA

I dok su stotine radnika iz Bosne i
Hercegovine, uglavnom iz gra|evinske
oblasti i medicine, ranije odlazili na
privremeni rad u Libiju, zbog op}e
nesigurnosti posljednjih godina sve je
manje onih koji se odlu~uju na takvu
avanturu. Libija je ve} mjesecima u
procjepu izme|u rata i mira, a na ulicama
vladaju anarhija, plja~ke i otima~ina. Prije
nekoliko dana, u prostor jedne od bosanskih
firmi upali su naoruàni napada~i koji su
fizi~ki maltretirali i oplja~kali na{e radnike,
oteli im slu`beni automobil, opremu..., a
prije {est mjeseci medicinska sestra
porijeklom iz Zvornika prona|ena je
zadavljena u Libiji.
U pitanju je bilo ubistvo radi plja~ke.
Ve} tada smo upozoravali i putem web
stranice MVP-a na{e gra|ane da nije
sigurno boraviti u Libiji, govori Zoran
Perkovi}. Sada prestajemo sa izdavanjem
viza za libijske dràvljane u Ambasadi BiH
u Tripoliju i ti poslovi se privremeno
prenose na na{u ambasadu u Egiptu. Dakle,
ne isklju~ujemo mogu}nost da neki libijski
dràvljanin koji ima opravdan razlog za
dolazak u BiH u|e u na{u dràvu, ali se vi{e
ne}e mo}i aplicirati za vize u na{oj
ambasadi u Libiji.
Predstavnici libijske ambasade u BiH
i dalje nastoje odràti privid situacije
pod kontrolom. Prije tri mjeseca u
posjeti Bosni i Hercegovini bio je drugi
~ovjek Ministarstva vanjskih poslova
Libije, koji je najavio dolazak libijskog
premijera u na{u zemlju. U
me|uvremenu, taj je premijer bukvalno
istjeran iz Parlamenta, a bilateralni
odnosi Bosne i Hercegovine i Libije sada
su na ~ekanju.
Vrlo pozorno pratimo situaciju, ali u
ovom trenutku niko ne moè predvidjeti
kako }e se ona dalje odvijati. Jo{ jednom
apelujemo na sve dràvljane BiH da
napuste Libiju u {to kra}em roku,
nagla{ava Perkovi}.
LIBIJA U PLAMENU
Bosanskohercegova~kih dràvljana
ima i u Iraku, kaè Perkovi}, premda
Ministarstvo ne raspolaè ta~nim
podacima o broju na{ih gra|ana u toj
zemlji.
Konkretnih informacija, naàlost,
nemamo, ali pretpostavljamo da i tamo
ima odre|en broj na{ih dràvljana.
Poznato je da su ameri~ke security
kompanije svojevremeno angaòvale
veliki broj ljudi uglavnom sa podru~ja
Tuzlanskog kantona u Iraku. Nije
isklju~eno da u Iraku ima na{ih
dràvljana koji i dalje rade za te
kompanije, ali trenutno nemamo
nikakvog na~ina da stupimo u kontakt
s njima, kaè pomo}nik ministra
vanjskih poslova BiH.
ZAROBLJENI U ISLAMSKOJ DR@AVI
MVP nema podatke o broju
bh. dravljana u Iraku
SRED PU[AKA, BAJONETA
Pretpostavlja se da je najve}i broj bh.
dràvljana iz Tuzlanskog kantona
IZME\U RATA I MIRA
Najve}e borbe vode se u Bengaziju i Tripoliju
ZORAN PERKOVI]
Apel svim bh. dràvljanima da
{to prije napuste Libiju
ZORAN PERKOVI]
Apel svim bh. dràvljanima da
{to prije napuste Libiju
O
ratu, odnosno agresiji na na{u
dràvu, o genocidu, o ostalim
ratnim zlo~inima, i zlo~incima, o
herojskoj odbrani Bosne i
Hercegovine, slavnim bitkama
jo{ slavnije Armije RBiH, koju su politi~ki
~elnici i mo}nici, kako re~e Nazif Gljiva,
bacili u kantu za sme}e, Sarajlija Avdo
Huseinovi} snimio je sedam dokumen tar -
nih filmova. Sedam poglavlja jedne
zajedni~ke povesti, napisao je Danilo Ki{ u
podnaslovu svoje knjige Grobnica za
Borisa Davidovi}a. Prvi film koji sam
snimio bio je Vanzemaljci iznad Sarajeva,
2008. godine. To je pri~a o osloba|anju i
odbrani brda @u~, kaè Avdo Huseinovi}
na po~etku na{eg razgovora.
USPORENI GENOCID
Onda sam snimio film Krvavi ples po
{eheru, gdje analiziramo neke od ratnih
doga|aja na podru~ju op}ine Novo
Sarajevo, sa posebnim osvrtom na zlo~ine
Veselina Vlahovi}a Batka na Grbavici.
Tre}i nosi naziv Daleko je Tuzla i on je
hronolo{ka prezentacija svih onih va`nijih
detalja vezanih za Srebrenicu i Srednje
Podrinje od 1992. do 1995. godine. Ve}ina
pri~a o Srebrenici po~inje sa ulaskom Ratka
Mladi}a s ju`ne strane u grad 11. jula 1995.,
a kako re~e Diego Arria, biv{i
predsjedavaju}i Savjeta bezbjednosti, u
Srebrenici se sve vrijeme od 1992. do 1995.
de{avao usporeni genocid. êtvrti film
Bosna ili smrt svjedo~anstvo je o 2. i 3.
maju 1992. u Sarajevu, kroz pri~u onih koji
su branili Sarajevo na potezu od zgrade
Skup{tine preko Tranzita, Skenderije,
Kulovi}a ulice do Starog grada. Ima tu
puno va`nih detalja koji apsolutno
demistifikuju beogradsku podvalu o tzv.
slu~aju Dobrovolja~ka i navodnim
desetinama ubijenih u koloni Vojske
Jugoslavije. Peti film A, bili su samo djeca
svjedo~i o vi{e od 1.000 ubijene djece svih
nacionalnosti tokom opsade Sarajeva.
Zasigurno, jedan od najve}ih neka`njenih
bosanskih zlo~ina. Poslije njega, uradio
sam jo{ dva filma: Na Drini krvavi
Vi{egrad i Prijedorska polja smrti,
obja{njava Huseinovi}.
Je li njegov osnovni cilj ukazivati na
~injenicu da je zaborav poguban,
osvjeàvati i kolektivno i individualno
pam}enje, reprodukovati bunt jer na taj
na~in nepravdu, da tako kaèmo, ~ini stalno
vidljivom, pitamo ga u nastavku na{eg
razgovora: Francuski istraìva~ Massien
de Clerval (1820. - 1896.), nakon {to je
nekoliko mjeseci boravio Bosni, napisao je
1855. jedan izvje{taj naslovljen Putovanje
u Bosnu, u kojem je napisao i da Bo{njaci
nisu miljenici evropske i balkanske
historiografije i da je velika nesre}a ovog
naroda {to je isklju~ivo poznat preko
izvje{taja svojih neprijatelja. Zato je jako
va`no da o najnovijoj historiji Bo{njaka i
Bosne ostane {to manje zapisa njihovih
neprijatelja. Znati osnovne stvari o svom
narodu jeste sastavni dio mentalne higijene.
Moja èlja i namjera je da na{a djeca, kad
ve} skoro sve znaju o Messiju, Ronaldu,
MENTALNA HIGIJENA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ], PRIVATNI
ARHIV AVDE HUSEINOVI]A
Njegovi dokumentarni filmovi ne emituju se u programima javnih servisa u

Bosni i Hercegovini, zato to ni vojno a ni politiki nisu korektni; sarajevski
novinar, publicista, reditelj, scenarista i producent AVDO HUSEINOVI za
Slobodnu Bosnu govori o ratnom pamenju, postratnom zaboravu i o
svom permanentnom buntu
BORAC PROTIV ZABORAVA
Nisam spreman da neke stvari ne nazovem pravim
imenom, samo zbog toga da bi se taj film mogao
emitirati na javnom servisu
A V D O H U S E I N O V I ]
U SARAJEVU
Avdo Huseinovi} sa Dèvadom Topi}em na mjestu gdje mu se predao pukovnik [uput i
specijalci Vojske Jugoslavije
avdo huseinovic:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 20:37 Page 46
INVENTURA ZLA I KA@NJAVANJE ODGOVORNIH
BORBA I BUNT
Avdo Huseinovi} namjerava
snimiti jo{ nekoliko filmova koji
su vezani za agresiju na BiH
Nadalu..., bar pone{to znaju i o rahmetli
Izetu Nani}u, Safetu Zajki, Enveru
[ehovi}u, kapetanu Hajri, pokojnim Vinku
[amarli}u, êdi Domuzu i Mihajlu
Petrovi}u, rahmetli Hujki, Zaimu
Imamovi}u, zlo~inu na Tuzlanskoj kapiji,
Markalama, Omarskoj, Toma{ici, Zemljo -
radni ~koj zadruzi u Kravici... Da znaju
zbog ~ega skoro svakog 9. jula po ~etiri
{lepera tabuta iz Visokog kre}u za
Srebrenicu. Te{ko mi je spoznati ~injenicu
da do premijere mog filma Na Drini krvavi
Vi{egrad nismo znali za ime Hasana
Tufek~i}a iz Vi{egrada. Tom ~ovjeku su
~etnici Draè Mihailovi}a 1943. u
Vi{egradu ubili desetero djece, a Milan
Luki} 1992. jo{ troje. Me|u njima je bila i
Hasanova k}erka Hajra Kori}, ~ije je
ubistvo predstavljalo posebnu ta~ku
optu`nice protiv Luki}a. Zna~i, jednom
~ovjeku u dva rata, u razmaku od 49
godina, ~etnici su ubili trinaestoro djece.
Pa, te{ko da postoji takav primjer u historiji
~ovje~anstva! Ne moè voza~ bez
retrovizora, pa tako ni dràva bez pogleda
unazad. Ono {to je porodica bez
fotoalbuma, to je i narod bez doku ment ar -
nog filma o sebi.
Samuel Beckett tvrdi da inteligencija
ne zna~i ne ~initi gre{ke, ve} ih brzo
ispraviti. îni se da ih sporo ispravljamo,
ako ih uop{te ispravljamo... Apsolutno ih
ne ispravljamo! Pogledajte, na{a djeca kroz
{kolski program ni{ta ne u~e o agresiji na
Republiku Bosnu i Hercegovinu, o
genocidu u Srebrenici... Tu smo mi
isklju~ivi krivci. Niko iz me|unarodne
zajednice nije nam mogao zabraniti da na{u
djecu u~imo o genocidu u Srebrenici, o
opsadi Sarajeva najduòj u novijoj historiji
~ovje~anstva. Ako ni{ta, mogli smo djecu u
{kolama u~iti globalnim ha{kim presudama
koje su dostupne cijelom dunjaluku. Mi ~ak
i ne znamo ko nam je zabranio da
izu~avamo na{u najnoviju historiju u
{kolama. Ako je to neki od visokih
predstavnika, trebamo ga imenovati, traìti
reviziju te odluke, jer ako je mogao
pomilovati Karadì}eve jatake i vratiti ih u
javni ìvot, za{to ne bi dozvolio djeci iz
Podrinja da u~e da su im o~eve, amidè,
daidè, djedove... u julu 1995. pobili
Radislav Krsti}, Ljubi{a Beara, Vinko
Pandurevi}, Vidoje Blagojevi}, Momir
Nikoli}, Ljubomir Borov~anin, Franc Kos,
i naravno, Mladi} i Karadì}.
U ratu od 1992. do 1995. najvi{e su
stradali Bo{njaci. No, filmovi Avde
Huseinovi}a namijenjeni su svim pravdo -
ljubivim ljudima u Bosni i Herceg o vini.
TAJNE I MISTERIJE
Namijenjeni su svim gra|anima ove
zemlje i regiona. Ja u filmu Daleko je Tuzla
kazujem i o oficiru Vojske Republike
Srpske, koji je odbio da strijelja zarobljene
Bo{njake iz Srebrenice u {koli u Ro~evi}u.
48
MENTALNA HIGIJENA
Avdo Huseinovi} ve} sada se priprema

za obiljeàvanje dvadesetogodi{njice
genocida u Srebrenici, naredne godine: U
planu je da uradimo dva dokumentarca.
Jedan od njih je o majkama Srebrenice i
njihovoj borbi za istinu o svojim sinovima,
od dolaska na slobodnu teritoriju, od 12. do
15. jula 1995., i borbe za izgradnju
Memorijalnog centra u Poto~arima, jer malo
je poznato da je sve bilo dogovoreno da se
taj memorijalni centar gradi na putu izme|u
Kladnja i Stupara, pa do njihove borbe da
Evropski parlament uvrsti 11. juli kao Dan
sje}anja na genocid u Srebrenici.
ISTINA O SINOVIMA
Jo dva dokumentarca o Srebrenici
SAMO TUGA
Fotografija iz Poto~ara
snimljena ove godine
Njegovo ime je Sre}ko A}imovi}, i bio je
komandant 2. bataljona Zvorni~ke brigade
VRS. Iako su mu Beara i ostali zlo~inci
prijetili, A}imovi} je odbio da strijelja oko
500 zarobljenika. Ja sam predlagao da tog
~ovjeka zovnemo u Sarajevo i da mu
odamo posebnu po~ast, jer je to poruka da
su i drugi mogli postupiti tako i sprije~iti
strijeljanje hiljada ljudi u julu 1995. godine.
Inventura zla na na{im prostorima mora se
stalno raditi, isti~e na{ sagovornik.
Kao i svaki rat i ovaj na{ je prepun tajni
i misterija. Koje su Avdi Huseinovi}u
najve}e? Pad helikopetra iznad @epe u
maju 1995., Operacija Koverat, Mu{an
Topalovi} Caco, otmica Avde Pali}a,
boravak Franca Kosa, Zijada @igi}a,
Draèna Erdemovi}a i Marka Bo{ki}a u
redovima Armije RBiH u Tuzli, odakle su
preko Majevice prebjegli u Bijeljinu u
zlo~ina~ki 10. diverzantski odred Vojske
RS, dolazak mudàhedina iz Rijeke preko
tzv. Herceg-Bosne u vrijeme najve}ih
sukoba Armije i HVO-a pod punom ratnom
opremom kada ni ptica nije mogla pro}i do
Srednje Bosne, uloga Armina Pohare,
naredba Glavnog {taba Armije RBiH da
komanda 28. divizije Armije RBiH 26. juna
1995. iz Srebrenice i @epe po{alje
diverzantsku jedinicu u akciju na srpsko
selo Vi{njica u op}ini Vlasenica, gdje su
tako malo zapucali i nikakvog konkretnog
vojnog cilja ni zadatka nisu imali. Ta akcija
je nekoliko dana kasnije koristila Mladi}u
kao argument za Operaciju Krivaja 95, jer
je neophodnost operacije opravdavao
izlaskom odre|enih bosanskih vojnih grupa
iz Za{ti}enih zona UN-a Srebrenica i @epa
i napadima na njegove snage. Tako|er,
velika je misterija odnos Drugog korpusa
Armije RBiH prema Srednjem Podrinju
tokom cijelog vremena agresije na RBiH.
Ne postoji dokument za ~etiri godine
agresije na kom se vidi da su izvr{ene
ozbiljne analize stanja u Srednjem
Podrinju, niti aktivnosti koje treba poduzeti
Armija RBiH da se spoji sa tom
teritorijom, odgovara na na{e pitanje
Husienovi} i govori i o ulozi generala
Seada Deli}a, komandanta II korpusa:
General Sead Deli} je bio komandant
Drugog korpusa Armije RBiH u vrijeme
Mladi}eve operacije Krivaja 95, koja je
po~ela 6. jula 1995. godine. Ve}ina
Podrinjaca, koji su preìvjeli Srebrenicu,
rekli su mi da nikada ne}e halaliti generalu
Seadu Deli}u, zato {to fakti~ki ni{ta nije
poduzeo da izvr{i proboj sa slobodne
zvorni~ke teritorije i na taj na~in olak{a
izlazak hiljadama srebreni~kih nesretnika,
koji su 11. jula nave~e krenuli iz [u{njara i
Jagli}a kod Srebrenice prema slobodnoj
zvorni~koj teritoriji. Po optu`bama
Podrinjaca, general Sead Deli} je ~in
generala i Orden za vojne zasluge sa
zlatnim ma~em, dobio uz obrazloènje da je
to zasluìo za pomo} u izvla~enju kolone
srebreni~kih Bo{njaka. Tako|er, Deli}a
optuùju da je u danima nakon proboja 16.
jula 1995. Drugi korpus Armije RBiH
vratio poloàje na Baljkovici, koje su
oslobodili ljudi iz Srebreni~ke kolone, i da
je na taj na~in ponovo Zvorni~ka brigada
VRS zatvorila izlaz od planine Udr~ prema
Nezuku, te da je na taj na~in zarobljeno jo{
oko 2.000 ljudi koji su se uspjeli probiti do
Baljkovice. Ti ljudi }e kasnije biti strijeljani
u Kozluku i drugim mjestima egzekucija u
okolici Zvornika. Ima jo{ bosanskih
visokih oficira ~ija je ratna uloga sumnjiva,
ali o njima }emo drugom prilikom.
SUDSKI PROCESI
Filmovi Avde Huseinovi}a do sada su
bili povod za tri tu`be protiv njega. Prvi
me tuìo @eljko Lelek, biv{i policajac i
ratni zlo~inac iz Vi{egrada osu|en na
{esnaest godina zatvora, zbog pri~e o
njegovim zlo~inima u mojoj knjizi Dèlati
naroda mog. Radilo se o jednom sudskom
performansu do kojeg, po meni, nije trebalo
do}i. Ne zbog Leleka, ve} zbog na{ih
sudskih institucija. Proces, koji sam
prvostepenom presudom dobio, bio je teàk
i mu~an, jer je u sudnici bilo dosta `rtava
@eljka Leleka. Moram priznati da je i meni
bilo te{ko, ne zbog straha od ishoda
procesa, nego zato {to sam u gradu koji sam
branio sjedio na optuèni~koj klupi i branio
se od onoga koji je ubijao, silovao i mu~io.
INVENTURA ZLA I KA@NJAVANJE ODGOVORNIH
Avdo Huseinovi} ro|en je 25.
novembra 1973. u Sarajevu. Kao
dobrovoljac stao je u odbranu grada
Sarajeva i BiH u martu 1992. godine.
Cijeli period agresije na Bosnu i
Hercegovinu proveo je na sarajevskom
rati{tu, ta~nije na slobodnoj
vogo{}anskoj teritoriji. Godinama je
saradnik poznatih ~asopisa u zemlji i
regionu, kao i u bh. dijaspori. Bio je
glavni i odgovorni urednik lista Mega hit.
Od 2009. saradnik je i Instituta za
istraìvanje zlo~ina protiv ~ovje~nosti i
me|unarodnog prava Univerziteta u
Sarajevu. Do sada je objavio knjige
Dèlati naroda mog (2009.) i Naser od
Gazimestana do Haaga i nazad (2013.).
@ivi i radi u Sarajevu.
AVDO DOBROVOLJAC
Cijeli rat na slobodnoj
vogoanskoj teritoriji
NASTAVAK SNIMANJA:
Sa svakim novim filmom
i knjigom, postoji novi
autorski strah. Do
novembra bi trebao biti
gotov film Logori smrti,
koji je zamiljen kao
jedan putopis kroz Bosnu
i Hercegovinu, u kojem
sa bivim logoraima
obilazim najvee logore

Branio sam se od ~ovjeka kojeg je sudska
policija iz KPD Fo~a svezanog dovodila na
su|enja, govori Avdo Huseinovi}: Nakon
Leleka tuìo me, i tu tu`bu prvostepeno i
dobio, Neven An|eli}, novinar nekada{njeg
Omladinskog programa Radio Sarajeva. On
me tuìo zbog filma Krvavi ples po [eheru.
Radi se o dijelu filma u kome govorimo o
demonstracijama koje su se de{avale u
Sarajevu 5. i 6. aprila 1992. godine. Zijad
Rujanac, brigadir Armije RBiH se u filmu
osvrnuo (a ranije o tome pisao i u svojoj
knjizi Opsjednuti grad Sarajevo), na
An|eli}evo moderiranje ovim skupom.
Rujanac je u filmu naveo da je An|eli}
traìo da JNA uvede red u Sarajevu, da
skine ovu bagru na vlasti.... Rujanac je,
kao major JNA, tog dana bio deùrni oficir
u Komandi Druge vojne oblasti na Bistriku
i otvoreno pri~ao o tome kako su u svom
izvje{taju za taj dan napisali da JNA sa
simpatijama gleda i odobrava nastup
Nevena An|eli}a. An|eli} je o ovom
doga|aju govorio kasnije i u dokumentarcu
April u Sarajevu na Federalnoj televiziji, a
ispod njegovog imena stajao je potpis da je
bio inicijator ovih demonstracija. Dakle,
mi se nakon sedamnaest godina osvr}emo
na tu soluciju eventualnog zavo|enja reda
od strane JNA u Sarajevu 5. i 6. aprila
1992., sa pitanjem da li bi nam se zaveo red
na onaj na~in kao {to je red zaveo Uì~ki
korpus u Vi{egradu, Novosadski u Br~kom,
Bratuncu i Vlasenici, 343. motorizovana
brigada u Prijedoru...
Rajko Duki}, jedan od najva`nijih
igra~a iz prve postave SDS-a, tuìo je
Huseinovi}a u Vlasenici zbog jedne
kolumne. Huseinovi} je reagovao na vijest o
tome da je Duki} 2010. od Nezavisnih
novina iz Banje Luke dobio nagradu za
Biznismena godine u Bosni i Hercegovini,
pa se osvrnuo na njegovu ratnu pro{lost: U
jednom jako korektnom i profesionalnom
sudskom procesu u Vlasenici, puno
korektnijem od onih koje sam imao u
Op}inskom sudu u Sarajevu, uz
prezentaciju vi{e od petnaest kilograma
pravne argumentacije prvostepeno sam
dobio ovaj proces. Interesantno je da niko,
od dvadeset Bo{njaka koji su mi itekako
mogli biti va`ni svjedoci za de{avanja u
Vlasenici i okolici tokom agresije, nije
pristao da mi bude svjedok. Duki} je kasnije
objavio knjigu pod nazivom Veliki brat, u
kojoj me nazvao dìhadistom i najè{}im
juri{nikom mladobo{nja~ke avangarde.
Nakon prvih ~itanja knjige Naser od
Gazimestana do Haaga i nazad, uglavnom
su mi govorili da za kratko vrijeme mogu
o~ekivati minimalno dvadeset tu`bi. Evo,
pro{la je godina, nema jo{ nijedne, tako da
ako bi neko i odlu~io sada da me tuì, po
Zakonu o kleveti zakasnio je, govori nam
Avdo Huseinovi}, prije svog polaska u
Srebrenicu, na obiljeàvanje Dana {ehida,
drugog dana Bajrama.
Naravno, Avdo Huseinovi} ne}e stati na
ovih sedam filmova: Sa svakim novim
filmom i knjigom, postoji novi autorski
strah. Do novembra bi trebao biti gotov
film Logori smrti, koji je zami{ljen kao
jedan putopis kroz Bosnu i Hercegovinu, u
kojem sa biv{im logora{ima obilazim
najve}e logore. Negdje sam na pola posla
oko filma, po~etog jo{ pro{le godine, a koji
za temu ima genocide nad Bo{njacima kroz
historiju. Bi}e to prva video hronolo{ka
pri~a koja }e nas vratiti 300 godina unazad,
a obra|ujemo i podru~je Sandàka,
Hrvatske, Kosova, Crne Gore, Srbije
(Uìce, Valjevo, [abac, Beograd,
Smederevo...), sa posebnim osvrtom na
Prvi balkanski rat, Prvi i Drugi svjetski rat,
vrijeme ubistava Bo{njaka i u vrijeme
Kraljevine Jugoslavije, poput [ahovi}a iz
1924. godine. Nakon toga, radim na
nekoliko kratkih filmova, jedan od njih za
temu ima ratnu Dobrinju, a mogu re}i da
imam skoro kompletan film o Operaciji
Sana 95, kada je bosanska vojska nakon
osloba|anja Bosanskog Petrovca, Klju~a,
Bosanske Krupe, Donjeg Vakufa, Velike
Kladu{e, Grme~a, Sanskog Mosta,
naredbom me|unarodne zajednice, koja je
dva mjeseca ranije dozvolila Mladi}u da
okupira za{ti}enu zonu UN-a u Srebrenici i
izvr{i genocid, zaustavljena na prilazima
Bosanskom Novom, Prijedoru i Banjoj
Luci.
Filmovi Avde Huseinovi}a prikazuju se
na Televiziji Sarajevo, koja je na nekoliko
filmova u~estvovala u sufinansiranju, te na
TV Hayat, Face TV i na Televiziji HEMA.
Na emitovanje na javnim servisima u BiH
jo{ }emo pri~ekati, zato {to nisam spreman
da neke stvari ne nazovem pravim imenom,
samo zbog toga da bi se taj film mogao
emitirati na javnom servisu.
MENTALNA HIGIJENA
POVRATAK U DALEKU PRO[LOST

Huseinovi} sa ekipom na lokalitetu Previje kod Andrijevice, gdje je crnogorska vojska 1913.
strijeljala oko 800 Bo{njaka i Albanaca Plava i Gusinja
ZVORNIK, DIVI^
Snimanje sa preìvjelim
logora{em iz logora ]elopek
ZVORNIK, DIVI^
Snimanje sa preìvjelim
logora{em iz logora ]elopek
S
vjetska javnost je za Velibora
Boòvi}a doznala preko foto gra -
fija za knjigu Aleksandra Hemona
Lazarus project. Trenutno ima
zvanje kandidata za Master of
Fine Arts na Studio Arts at Concordia
Universityju. Dobitnik je nagrade Gabor
Szilasi (2011.), stipendije Roloff Beny
Fondacije Bourse i Matrise en Recherche -
Fonds de recherche sur la socit et la
culture Quebec (2012.).
UNUTARNJI IMPULS
@ivotna pri~a Velibora Boòvi}a Vebe,
sarajevskog fotografa s kanadskom
adresom, zapravo je pri~a o generaciji
ro|enoj pred kraj {ezdesetih u Sarajevu i
Jugoslaviji. Generaciji koja je ne{to imala i
mogla biti sve, uzletjeti prema nebu, ali je
na najbrutalniji na~in prikovana za zemlju,
bivaju}i prinu|ena da na njoj ostane i,
eventualno, ne{to pokaè ili ostavi tokom
svog trajanja. Upravo tome, prolaznosti
trajanja, u~e nas njegove fotografije, koje
}e iz sarajevske Galerije Roman Petrovi},
gdje su bile izloène, u avgustu biti
pokazane i u Stocu, u Makovoj hiì.
Ni{ta prirodnije i o~ekivanije, reklo bi
se, nego da fotografije ste}aka budu
pokazane u Stocu. U zavr{noj fazi je knjiga
Stone Sleepers (Kameni spava~i),
profesorice sa Univerziteta Toronto York
Amile Buturovi}, ra|ena u posljednjih
desetak godina, a bavi se natpisima na
ste}cima; uglavnom porukama i
ortografijom, te kontinuitetom simbolike
ste}aka na ranim muslimanskim spome -
nicima. I prethodna knjiga profe so rice
Buturovi} Stone Speaker (Kameni
govornici) bavi(la) se ste}cima i naslje|em
bosanske medijevalne kulture. Boòvi}eve
fotografije, osim {to oboga}uju sadràj i
~itaocu pribliàvaju objekt (znanstvenog)
istraìvanja mo`da i najva`nijih segmenata
na{e kulture, - osim {to, na neki na~in,
biografski i filozofski, autorski zatvaraju
BEZ SPEKTAKLA
Pi{e: AHMED BURI]
KAM(EN) I ZEMLJA naziv je izlobe fotografija VELIBORA BOOVIA, koja je bila
postavljena u Galeriji Roman Petrovi u Sarajevu, a uskoro e biti za javnost
dostupna i u Makovoj hii u Stocu
Fotografije Velibora Boòvi}a nisu uglancane i
namijenjene turisti~kim o~ima
KAD KAMEN PROGOVORI
BITI VEBA
Velibor Boòvi}, umjetnik
bure:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 20:45 Page 52
jedan od krugova opusa ovog fotografa -
podsje}aju na prolaznost. I trajanje.
Odnosno, prolaznost u trajanju na koji je na
ovom svijetu osu|ena svaka civilizacija,
kultura. I generacija svakako.
@ive}i skoro klasi~no sarajevsko
odrastanje u osamdesetim godinama
pro{log stolje}a, Velibor je, kao i svi mi koji
smo se bavili najrazli~itijim stvarima,
prili~no kasno odlu~io {ta }e biti. Relativno
~vrst plan da se posveti pozivu ma{inskog
inènjera, a da mu fotografija bude hobi,
izgledao je sasvim izvjesno i krenuo se
ostvarivati. A onda je po~eo rat. I uvijek
bude nekako tako, da ~ovjek sniva, a ne{to
odozgo (ili odozdo, vrag }e ga znati)
odlu~i. Velibor se sudbinom i izborom,
kako vam drago, na{ao na strani Armije
RBiH, i to je ono {to na{i mediji uvijek vole
ista}i kad je u pitanju ovaj umjetnik. Ono o
~emu nije vrijeme ni mjesto, jeste da je
njegov otac sve to vrijeme bio zato~enik
logora Silos. No, Veba kao neko ko zna
teìnu i cijenu, valjda, svih stvari ne trguje
time. Nakon {to je sve pro{lo, a on shvatio
da je gra|enje budu}nosti sasvim toliko
neizvjesno koliko i bosanska sada{njost,
odlazi u Kanadu, i po~inje raditi u avio-
industriji, {to je san ve}ine ljudi iz te struke.
No, unutarnji impuls i èlja za fotografijom
bili su ja~i, i Veba se 2003. odlu~io sasvim
posvetiti fotografiji.
SLOJEVI POVIJESTI
Vrijeme u kojem ìvimo fotografski
medij istovremeno stavlja na najvi{i
medijski (pa i kulturolo{ki) tron, ali i ~esto,
svojom napadno{}u i manipulativno{}u,
obesmi{ljava objekt, pojeftinjuju}i i
fotografiju i patnju na njoj. Zato na
Boòvi}evim fotografijama nema spek tak -
la, njegove su slike proizvod (dis) kon ti nu -
iteta: takvi su i njegovi ste}ci.
To nisu uglancane, za turisti~ke o~i i
muzejsko pokazivanje restaurirani objekti,
crowdplease napametnog patriotizma {to
veli~a bolju pro{lost. To su prije
melanholi~ne studije ostavljenosti, nadgrobni
spomenici na Sokocu, u Trnovu, Fatnici kod
Bile}e, Rostovu, Blagaju, Fo~i, zarasli u
travu, ili obrasli {umom, na koje se nanose
stalno novi slojevi povijesti. Fasciniran
okoli{em, stanjem u kojem je nalazio
pojedine lokacije Velibor je Boòvi}
konstruirao sasvim novi kontekst, koji pri~a
onu pri~u koja se nalazi izme|u objektiva
njegove kamere i onoga {to slika. Izme|u
kam(en)a i njega. Svjestan da je svaka
pro{lost, zapravo, interpretacija, a svaka
sada{njost neka projekcija pro{losti, on
biljeì i pri~a svojom kamerom. Te pri~e,
osim {to relativiziraju vremensku distancu,
na neki na~in bri{u i granicu izme|u
stvarnosti i fikcije: Boòvi}evi ste}ci nisu
samo zamrznuti detalji u Bosni, Hercegovini,
ili kosmosu, oni nude prostor interpretacije,
metafizi~ki i metafikcijski kontekst.
Jer, ako znate slu{ati i gledati onda i
kamenje govori i ima svoje lice. O tome
pri~aju fotografije Velibora Boòvi}a, i
gledaju}i ih, nije se te{ko u to uvjeriti.
31.7.2014. I SLOBODNA BOSNA
53
IZME\U STVARNOSTI I FIKCIJE
Fascinacija i inspiracija ste}cima
moè se na}i kod velikog broja umjetnika
i znastvenika - Miroslava Krleè, Maka
Dizdara, To{e Dapca, ]ire Rai}a, Ivana
i Dubravka Lovrenovi}a - a doprinos
Amile Buturovi} i Velibora Boòvi}a je u
tome {to pokazuju naturalizaciju pejsaà
nastalih prije otomanske i austro -ugarske
imperijalne okupacije, i izdiè naslje|e
iznad zaka{njelih nacionalisti~kih bu|enja
naroda u Bosni i Hercegovini. Pri~a koju
pri~aju, tako|er, pokazuje da je kultura
medijevalne Bosne u najve}oj mjeri,
negdje i podsvjesno, upisana u sada{nji
trenutak, i da je ma{ta, taj najvi{i oblik
kreativnog djelovanja, najbolja kad je
zasnovana na dokumentima, i kada ih
nadraste, onako kako je priroda
apsorbirala ste}ke i njihovom
razumijevanju dala novi kvalitet.
MA[TA I DOKUMENTI
Nasljee iznad zakanjelih
nacionalistikih buenja
Malo Polje - Blagaj
Kru{evci - Sokolac
bure:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 20:46 Page 53
S
ve je po~elo od jedne sobe u ku}i
Pahlavijevih, {ezdesetih godina
pro{log vijeka. Farah Diba Pah la -
vi, supruga tada{njeg iranskog
{aha, bila je poznata po istan~ a -
nom ukusu, mondenskim navadama i
interesu za umjetnost. Sakupila je malu
kolekciju djela zapadne moderne umjet no -
sti, bila je slaba na Picassa, ali je rado
upoznavala i sakupljala i druge umjetnike.
Apetiti i sakuplja~ka strast su rasli, uskoro
je soba u njihovom domu bila premala.
Kraljica se domislila da njen ro|ak,
arhitekta Kamran Diba, sagradi muzej koji
}e biti spoj isto~ne i zapadne kulture i u
kojem }e ona izloìti svoju zbirku koja je
nezaustavljivo rasla.
Iranci su sedamdesetih godina za trì{te
umjetnina bili ono {to su danas Rusi i
Kinezi: idealne mu{terije pune novca,
èljne prestià. Dok je ve}ina zapadnih
zemalja bila u krizi i nerado ulagala u
umjetnost, Iranska dràvna naftna kom pa -
nija izda{no je finansirala ispunjenje
kralji~inih èlja. Broj prvorazrednih
umjetni~kih djela kupljenih po svjetskim
galerijama i aukcijskim ku}ama narastao je
do 1977. godine na 1.500. Farah Diba se
pored svog ukusa uzdala i u znanje
zapadnih histori~ara umjetnosti koje je
angaòvala kao kustose.
RUDNIK ZLATA U TEHERANU
Me|utim, kolekcija zapadne
savremene umjetnosti koja je ~inila
okosnicu Muzeja nije dugo bila na svom
mjestu. Ve} dvije godine kasnije, 1979.,
Iran je zahvatila islamska revolucija, a
Pahlavijevi su protjerani u doìvotni egzil.
Djela su pohranjena u muzejski depo i tu
ih je progutao mrak. Zanimljivo je
me|utim da je revolucionarni zanos
uni{tio samo mali dio zbirke. Iako je ona
bila otjelovljenje zapadnog
individualizma, liberalizma i vi{egasja u
svijetu umjetnosti, dakle svega onoga {to
je bilo trn u oku islamskog reìma, zbirka
nije stradala. Stradao je samo kralji~in
portret, djelo Andyja Warhola iz 1977. i
nekoliko slika i skulptura sa erotskim
motivima. Kakvi su to ljudi, izjavila je
kraljica u jednom nedavnom intervjuu
komentari{u}i svoj iskasapljeni portret i
dodala ali mo`da se to desilo na samom
po~etku revolucije, u danima pometnje.
TEHERANSKA RIZNICA
Pi{e: ADISA BA[I]
Malo je poznato da se najvea svjetska kolekcija
moderne umjetnosti izvan Evrope i SAD-a nalazi u
Iranu: njena vrijednost je vie od tri milijarde eura,
sakupila ju je sedamdesetih godina supruga aha
Reze Pahlavija, FARAH DIBA PAHLAVI, a nakon
islamske revolucije ove umjetnine su protjerane
u muzejski depo u Teheranu gdje su daleko od oiju
posjetilaca stajale 35 godina: prolog mjeseca iranske
vlasti su prvi put dozvolile opseno izlaganje zbirke u
kojoj su djela Van Gogha, Picassa, Gauguina, Muncha,
Dalija, Chagalla, Pollocka, Warhola... i najavile
gostovanje ove zbirke na zapadu
MULE, BULE I
WARHOL
Najskuplje djelo teheranske zbirke je slika Jacksona
Pollocka vrijedna 250 miliona dolara
MULTIPLICIRANI MAO
Teheranska zbirka privla~i pa`nju poklonika
moderne umjetnosti {irom svijeta
adisa:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 20:53 Page 54
Ona se Warhola sje}a kao simpati~nog
ekscentika ~ija je djela rado kupovala za
muzej i koji je sedamdesetih godina i sam
do{ao da je posjeti u Teheranu. Tom
prilikom je na njegovu inicijativu i nastao
portret Farah Pahlavi. Sje}am se, bio je
pomalo ~udan, ali takvi su valjda svi
umjetnici. Prema meni je bio drag i imali
smo lijepu saradnju, sjetila ga se biv{a
kraljica.
Kada su mule do{le na vlast, teheranski
Muzej moderne umjetnosti je bitno
promijenio svoju ulogu i sadràj. Zapadnu
avangardu zamijenio je niz realisti~kih
portreta raznih islamskih vladara, a ve}inu
eksponata ~inili su }ilimi. Oni nikoga ne
vrije|aju i nikoga ne ljute, proko ment a ri -
sao je jednom prilikom jedan iranski kustos
izloène eksponate. Osim }ilima, u Muzeju
su izlagana i propagandna djela koja su
govorila o ratu protiv Iraka, veli~ala iranske
mu~enike i rasprivala iranski nacionalni
ponos. U veoma rijetkim prilikama uprava
teheranskog Muzeja moderne umjetnosti bi
posu|ivala institucijama u inostranstvu
neke od dragulja iz svog fundusa. Zamjenik
direktora Muzeja Ehsan Aghayi navodi
kako je Iran oduvijek bio spreman i otvoren
za kulturnu razmjenu. Jednom je Picassova
slika Slikar i model putovala u [vicarsku na
obiljeàvanje 100. godi{njice slikarevog
ro|enja, a slika Jacksona Pollocka Mural on
Indian Red Ground, najskuplji teheranski
eksponat, putovala je u daleki Japan. U tim
prilikama su po sopstvenim tvrdnjama,
zaposlenici teheranskog Muzeja dobivali
pohvale kako su im eksponati odli~no
o~uvani i u besprijekornom stanju. To je
svakako pomalo cini~no, imaju}i na umu da
su svoje dobro stanje njihovi eksponati
dugovali dijelom i tome {to uop{te nisu
izlagani.
PRVI PUT IZLO@ENA POGLEDIMA
MODERNO, TEHERANSKI
Farah Pahlavi i Andy Warhol
snimljeni 1977. godine
Pollockova slika Mural on Indian Red
Ground nastala je 1950. godine i stru~njaci
za umjetnost u ovom i sli~nim Pollockovim
djelima vide simbol neizrecive i nesputane
slobode. Jo{ 2003. je, prema pisanju
njema~kih novina FAZ, jedan strastveni
kolekcionar tragao za ovom slikom nude}i
105 miliona dolara. Danas se njena
vrijednost procjenjuje na 250 miliona.
Smatra se da je ukupna vrijednost
teheranske zbirke preko tri milijarde eura.
Me|utim, te{ko je procijeniti stvarnu
vrijednost ovih umjetnina. One su danas
posebno zanimljive jer ih decenijama niko
nije imao priliku razgledati i prou~avati, pa
se veliki svjetski muzeji, kako tvrdi FAZ,
utrkuju sa ponudama za gostovanje ovih
djela. U Iranu su ve} najavili da su spremni
do kraja ove godine poslati zbirku na prva
gostovanja. Kao prve destinacije spominju
se Tate Modern u London, te muzeji u
Mnchenu, Frankfurtu i New Yorku, a
interes su pokazali i Pariz, Berlin, te niz
ameri~kih gradova... Teheranska zbirka je
zlatni rudnik, ve}ina direktora muzeja sanja
o tome da ima takvo neiskori{teno blago sa
kojim se moè krenuti po svijetu i danas bi
se zapravo najmanje isplatilo rasprodati
skupocjena djela. Zanimljivo je da je
svojedobno fond za nabavku eksponata
iznosio svega ~etiri miliona dolara, a danas
je kolekcija skoro hiljadu puta skuplja!
Izlaganje teheranske zbirke je izazvalo
veliki interes ne samo strane ve} i doma}e
publike. U protekle ~etiri sedmice koliko su
eksponati izloèni u Muzeju, postavku je
vidjelo preko 25. 000 ljudi. Prvi put se ta
prilika ukazala prije desetak godina kada je
tada{nji direktor Muzeja izloìo jedan dio
zbirke. Tada nije pro{ao bez problema, a
zbog prigovora je bio prisiljen povu}i neke
slike, naprimjer srednji dio jednog Bacon -
ov og triptiha na kojem su prikazana gola
mu{ka tijela.
SAVREMENA IRANSKA
UMJETNOST U PARIZU
Ovaj put izgleda cenzure nema, a nova
uprava Muzeja uporno ponavlja kako je
ovo znak otvaranja Irana i kulturne saradnje
sa inostranstvom. Takve tvrdnje lijepo
zvu~e, ali nisu do kraja utemeljene. Iran je
skupio snage da pokaè djela koja su na
zapadu bila novina prije pedesetak ili
stotinu godina, ali u isto vrijeme ve}ina
iranskih umjetnika slobodu mora potraìti
izvan granica svoje zemlje.
Dok se svijetom {iri euforija zbog
otkrivanja kralji~ine zbirke, u Parizu je
upravo otvorena velika reprezentativna
izlo`ba iranske umjetnosti kakva danas u
Teheranu sigurno ne bi bila mogu}a. Do 24.
augusta ove godine u pari{kom Muzeju
savremene umjetnosti otvorena je izlo`ba
iranske savremene umjetnosti Unedited
56
TEHERANSKA RIZNICA
Farah Diba Pahlavi ro|ena je 1938.

godine u Teheranu, u imu}noj iranskoj
porodici. Kao studentica je u Parizu
upoznala {aha Rezu Pahlavija, u okviru
njegovih redovnih susreta sa iranskim
studentima u inostranstvu. U 21. godini je
postala njegova tre}a èna i rodila mu
prvog sina, prijestolonasljednika.
Privla~ila je pa`nju medija, uìvala u
rasko{i i burnom dru{tvenom ìvotu.
Imala je veliki uticaj na supruga i
zna~ajnu politi~ku mo}. Bavila se
humanitarnim radom i sakupljala iranske i
strane umjetnine. U egzil je sa suprugom
oti{la 1979. godine a on je umro 1980.
Farah Pahlavi danas ìvi u Americi, gdje
su joj i djeca i unuci. Jo{ uvijek voli
umjetnine i okruèna je njima. Prije
desetak godina je napisala knjigu Moj
ìvot sa {ahom, koju su kriti~ari proglasili
sladunjavom u opisima privilegovanog
ìvota a pretjerano ogor~enom u opisu
egzila. Farah Pahlavi je u protekloj
deceniji izgubila dvoje od svoje ~etvero
djece: k}erka Leila je umrla od
predoziranja drogom, a sin Ali Reza se
ubio.
@IVOT SA I BEZ [AHA
Burna biografija kraljice Farah
BEZ DAHA
Gospo|a Pahlavi u o~ima
gospodina Warholla
History. Izloèna djela nastala su u
razdoblju od 1960. godine do danas i
predstavljaju umjetnost nastalu za vrijeme
{aha, umjetnost iz razdoblja iranske
republike i onu nastalu u egzilu. Uvrijeèno
je mi{ljenje da su {ezdesete i sedamdesete
godine pro{log vijeka u Iranu bile raj za
umjetnike jer je {ahova supruga Farah
Pahlavi voljela i podsticala umjetnost.
Kulturna scena Irana bila je vrlo ìva,
redovno je izlazilo preko petnaest ~asopisa
specijaliziranih za umjetnost i kulturu,
iranski Koled` dekorativne umjetnosti bio
je rasadnik avangarde, a galerije i festivali
su nicali na svakom koraku. Kriti~ari
Pahlavijevog reìma me|utim tvrde da su ta
otvorenost i imid` ljubitelja umjetnosti
zapravo bili fasada namijenjena zapadu, a
da su iranski umjetnici i tada stvarali pod
zna~ajnom stegom i da su morali
izbjegavati bilo kakvu vrstu dru{tvene
kritike da ne bi dobili zabranu izlaganja.
Bilo kako bilo, nakon 1979. su te slobode
drasti~no smanjene i ukinute, umjetnost
mahom stupa u slu`bu propagiranja reìma
a mno{tvo stvaralaca odlazi u egzil.
Aktuelna pari{ka izlo`ba se upravo bavi
ovom vezom politike i umjetnosti, kao i
turbulentnom polovinom stolje}a iranske
umjetnosti. Kustosi izlo`be su Catherine
David, Odile Burluraux, Morad Montazami
i Narmine Sadeg, ~etvero eksperata iz
Francuske, Engleske i Irana.
U najzanimljivije eksponate na ovoj
izlo`bi svakako spadaju jedinstvene
fotografije teheranskih prostitutki koje je
izme|u 1975. i 1977. snimio ~uveni iranski
fotograf Kaveh Golestan. On je bio poznat
kao ratni fotoreporter koji je izvje{tavao sa
Bliskog istoka, ali je krajem sedamdesetih
odlu~io da prvi put u istoriji dokumentuje
ìvot prostitutki u teheranskoj ~etvrti
Citadel. Neobi~no intrigantne i lijepe, ove
fotografije su 1978. izazvale pravu
senzaciju, odmah su objavljene u novinama
i izloène na teheranskom univerzitetu.
Izlo`ba je skinuta nakon samo dvije
sedmice, bez ikakvog obja{njenja. Negativi
su zahvaljuju}i tada{njem kustosu sa~uvani
do danas i prvi put nakon toliko godina su
izloène u Amsterdamu u martu ove
godine. Izlaganje u Parizu je njihovo tre}e
prikazivanje u javnosti, a svojom
atmosferom i estetikom one i danas sna`no
djeluju na gledaoca. Fotografije Kaveha
Golestana su jedinstven dokumenat o
nekada{njem ìvotu u teheranskoj ~etvrti
prostitutki: u prvim danima islamske
revolucije, naselje Citadel je zapaljeno i
izgorjelo je do temelja.
PRVI PUT IZLO@ENA POGLEDIMA
Glavnina eksponata iz vremena prije
islamske revolucije je tako dugo bila
sklonjena u depou Muzeja savremene
umjetnosti da su zaposlenici Muzeja mogli
u njemu zaraditi i penziju a da zapravo
nikad nisu vidjeli ni jedno od remek-djela
zapadne moderne umjetnosti. Ekskluzivno
pravo i obavezu da se brine o zapadnoj
kolekciji imao je jedan jedini ~ovjek,
muzejski ~uvar Firuz Shahbazi. Ovaj
sijedi markantni ~ovjek djeluje kao pomalo
zlokobno stvorenje iz bajke kad kaè da
je njegova zada}a svih tih godina bila da
onemogu}i svakog ko bi poèlio da u|e u
depo i vidi zabranjene umjetnine.
On je posao dobio kao mladi}, nekad
u posljednjim danima {ahove vladavine, a
u Muzeju je ostao decenijama. Tad o
muzeju i umjetninama nisam znao
ni{ta, samo sam traìo stalni posao,
tvrdi Shahbazi. On je dobio posao
muzejskog voza~a, ali mu onda automobil
nikad nije nabavljen. Firuz je postao
muzejski haznadar, jedini koji je imao
pristup djelima Dalija, Duchampa, Miroa,
Kandinskog, Bacona, Picassa,
Lichtensteina, ali i Moneta, Degasa,
Renoira... Kako je muzej pred revoluciju
bio tek osnovan, popis svih eksponata nije
bilo ni zavr{en, a za neka djela u
muzejskoj dokumentaciji nije bio naveden
autor. U dugim godinama dokolice,
neobi~ni ~uvar riznice je po~eo istraìvati
knjige o historiji zapadne umjetnosti i sam
identifikovati autore nekih djela.
Meni je bilo najva`nije da ni na
jednoj mojoj slici ne osvane nikakva
ogrebotina, ma ni najmanja. Vremenom
mi je ~uvanje tih djela postalo
opsesija, izjavio je ovaj neobi~ni ~ovjek u
filmu koji je o teheranskom muzeju
svojedobno snimio dokumentarista
Bahman Kiarostami, sin ~uvenog
iranskog reìsera Abbasa Kiarostamija.
BAJKOVITI HAZNADAR
Opsesivna briga za zabranjene
umjetnine
KRIVCI ZA TEHERANSKU ZBIRKU
Farah Pahlavi u dru{tvu kustosa Davida Gallowaya (desno)
Ako ostanu ìvi i zdravi za godinu i pol
dana Tom Petty i The Heartbreakersi
proslavi}e ~etrdeset godina zajedni~kog
rada. Davne 1976., na Floridi, zapo~ela je
jedinstvena rocknroll pri~a, koju Tom
Petty i srcelomci svako malo oplemene
nekim novim koncertom, ili studijskim
albumom, ba{ kao {to je to sada slu~aj.
Nakon solidnog albuma Mojo iz 2010.,
Tom Petty and The Heartbreakers upravo su
objavili svoj dvanaesti studijski, a ukupno
gledaju}i {esnaesti album. Hypnotic Eye je
zapravo glazbeno ostvarenje kojim je Tom
Petty najavio povratak korijenima, zvuku s
polovice 70-ih godina pro{loga stolje}a,
koji je umnogome oplemenio rocknroll
scenu. Iako su to bile godine rock
revolucije, Woodstocka, Djece cvije}a, nije
bilo jednostavno do}i do svog kola~a slave,
s obzirom da je, prema nekim statisti~kim
podacima, samo u SAD-u od 1970. do 1980.
milijun ljudi sviralo u nekom rock bendu.
Tom Petty and The Heartbreakers do
sada su prodali vi{e od osamdeset milijuna
nosa~a zvuka. Prije dvije godine, ameri~ki
mediji objavili su vijest kako je bendu
ukradeno pet elektri~nih gitara, te kako je
sumnjivac vrlo brzo prona|en. Nesretnik je
u zalagaonicu odnio jednu gitaru i zaloìo
je za 250 dolara, ne znaju}i kako u ruci ima
Pettyjev Rikenbaker iz 1967., vrijedan
pedeset tisu}a dolara. No, vratimo se mi
albumu Hypnotic Eye, kojeg ~ini jedanaest
pjesama, a otvara ga kompozicija American
Dream Plan B. ^vrsta je to rockerska
pjesma, starinskog {tiha, kojom dominira
Pettyjev jedinstveni glas. Na istoj razini je i
Fault Lines, pjesma melodi~nih fraza i
izvanredne produkcije.
Da je album Hypnotic Eye istinski
povratak jednostavnom, romanti~arskom
rock zvuku svjedo~e i pjesme Red River i
All You Can Carry, jednostavnim i
harmoni~nim podlogama i karakteristi~nim
zvukom gitara na koju su Tom Petty i
Heartbreakersi odavno naviknuli publiku.
Tu su jo{ razuzdana i gitarski prljava
skladba Power Drunk, nostalgi~na balada
Sins Of My Youth, i spora i te{ka U
Make Me High, ponajbolja kompozicija na
albumu Hypnotic Eye.
Vrijedi spomenuti i genijalni blues Burn
Out Town i jo{ jednu ~vrstu rockersku
pjesmu, Shadow People, koja i zatvara
izvrstan dvanaesti studijski album Toma
Pettyja i Heartbrekersa.
(M. Ili~i})
KULT MARKET
50 CENT
Animal Ambition
Jedan od
najpo -
pularnijih
svjetskih
repera 50
Cent
nedavno je
objavio
album pod
nazivom
Animal Ambition. Od ukupno dvanaest
novih pjesama koliko ~ini njegov novi
album, na {est pjesama 50 Cent
zatraìo je pomo} prijatelja. Tako na
albumu Animal Ambition gostuju
Jadakiss Kid Kid, Trey Songz, Mr.
Probz, Prodigy...
LILY ALEN
Sheezus
Neko}
zvijezda u
usponu, koja
je plijenila
provo -
kativnom
jedno stav -
no{}u i
opu{teno{}u
na svojim
nastupima, britanska glazbenica Lily
Allen vratila se glazbi. Nedavno je
objavila svoj tre}i studijski album pod
nazivom Sheezus, na kojem se nalazi
~etrnaest kompozicija. Nakon vi{e godi -
{njeg izbivanja iz glazbe Lily opet
pjeva.
M.O.R.T
Odjel za è{}e
Jedan od
naj perspe -
ktivnijih rock
bendova iz
Hrvatske,
to~nije iz
Sinja,
M.O.R.T.
vatreno
kr{tenje
imali su na banjalu~kom Demofestu,
gdje su pro{le osvojili glavnu nagradu i
snimili album. Album Odjel za è{}e
sadrì 14 kompozicija, a kao najavni
sing momci iz benda M.O.R.T. izabrali
su pjesmu Pas, za koju je snimljen i
videouradak.
MUZIKA
Album Hypnotic Eye, Toma Pettyja i The Heartbreakersa
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Band of Skulls: Hoochie Coochie
(Dan Auerbach rmx)
2. Mr. Probz: Waves (Robin Shulz radio edit)
3. Brian Eno & Karl Hyde:
Daddys Car
4. Broken Hands: No one left to meet
5. Galactic ft. JJ Grey: Higher & Higher
6. SOHN: The Wheel
7. The Preatures: Is this how you feel?
8. David Latour: Back & Forth
9. We Have Band: Modulate
10. VV Brown ft. Kele Okereke: Faith
Rocknroll romantiari
O TOM, TOM
Hipnoti~ki,
odli~an
Pettyjev album
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 30.7.2014 14:10 Page 58
In a World je jako pametna komedija. A
Lake Bell je dama koju ste mo`da, tj.
zasigurno zapazili u epizodnim ulogama u
romanti~nim komedijama. In a World je
njeno debitantsko filmsko ostvarenje. Osim
{to je reìrala film, napisala scenario za
njega, ona glumi glavnu ulogu i jedna je od
producentica.
Ovo je odli~na komedija o iznimno
bitnoj temi. Film se bavi glasovnim
glumcima u Hollywoodu. Rije~ je o jednoj
veoma surovoj industriji, gdje nema mjesta
za mnogo ljudi. In a World ima izraèn
feministi~ki podtekst. Prije nekoliko godina
je umrla legenda voice overa Don
LaFontaine. On je drào monopol na
re~enicu In a World... Iz velikog
strahopo{tovanja kolege se nisu niti
usu|ivale ponoviti tu re~enicu.
Producenti spektakla iz Hunger Gamesa
odlu~uju da se ta re~enica ponovi. Nekoliko
njih }e nastojati biti onaj, ili ona, koji }e biti
odabrani za to. Konkurencija je jaka. Sam
je stari iskusni najavljiva~ koji ve} ima
nagradu za ìvotno djelo, te bi se rado
povukao u korist Gustava, mla|eg,
ambicioznog davatelja glasa. Ali, tu je i
Samova k}erka Carol, za koju ni ne znaju
kako je kvalitetna. A koju olako, jer je
ènsko, ne smatraju konkurentnom. Geena
Davis je tako|er producentkinja filma. Da li
bi ikome trebao smetati feministi~ki
prizvuk filma? Nipo{to! Dapa~e, ovakvi
filmovi su potrebni. Pametni, {aljivi,
pou~ni, mudri.
Lake Siegel Bell je ameri~ka glumica,
scenaristkinja te reìserka. Glumila je u TV
serijama Boston Legal, Surface, How to
Make It in America, Childrens Hospital...
Napisala je scenario i reìrala kratki film
Worst Enemy, s kojim je debitirala na
Sundance Film Festivalu 2012. godine.
Nakon In a Worlda èli snimiti Whats The
Point? Nadam se da }e do}i vrijeme u kojem
}e pametne, plemenite, dobronamjerne ène
biti puno vi{e zastupljene, naro~ito na
odlu~uju}im pozicijama. Mu{karci su
svojom bahatom grubo{}u, doista dokazano,
odavno ispucali svoj bonus. @enska nje`nost
je ono {to zasigurno treba zamijeniti
ratni~ke testo steronske destruktivne i
nasilni~ke obrasce pona{anja, zbog kojih
mnogi nje`ni nevini stradavaju i dan danas.
(D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
KULT MARKET
ÊTIRI PRIJATELJA
Arthur Penn
êtiri
prijatelja
igrani je
film
Arthura
Penna iz
1981.
godine.
Scenarij je napisao Steve Tesich. Film
prikazuje ìvote ~etiri prijatelja u periodu
od poha|anja srednje {kole do
odraslosti, prikazuju}i duh {ezdesetih
godina pro{log stolje}a. Danilo je sin
jugoslavenskog imigranta, Tom je
omiljen me|u curama, David je potpuno
druga~iji, a Georgia je samosvjesna, te
su u nju zaljubljeni njih trojica...
Ocjena: 4
NA[A STRANKINJA
Sarah Bouyain
Na{a
strankinja je
afri~ki film koji
je reìrala
Sarah
Bouyain
2010. godine.
To~nije, to je film koji nam dolazi iz
Burkine Faso. Scenario je napisala
autorica, skupa s Gaelle Mace. Afti~ko
podrijetlo te nepripadnost okolini
poveè dvije ène u Francuskoj....
Ocjena: 4
NEBO PRIPADA VAMA
Jean Gremillon
Nebo
pripada
vama igrani
je crno-bijeli
film Jeana
Gremillona
iz 1944.
godine. Ova
filmska
pri~a
snimljena je
prema
istinitom doga|aju. Autorska umjetni~ka
ideja filma je da i obi~an ~ovjek
uporno{}u moè postati heroj. Pierre je
bio pilot u Prvom svjetskom ratu.
Podu~ava ènu letenju. Njegova
supruga Therese postaje svjetska
rekorderka po duìni letenja.
Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Luccy (Luc Besson)
2. Hercules (Brett Ratner)
3. Down of the Planet of Apes
(Matt Reeves)
4. The Purge: Anarchy
(James DeMonaco)
5. Planes: Fire and Rescue
(Roberts Gannaway)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Prizivanja (James Wan, New Line
Cinema)
2. Dva igra~a (Baltasar Kormakur,
Boom Entertainment)
3. Jasmine Franch (Woody Allen,
Perdido Productions)
4. Utrka ìvota (Ron Howard, Cross
Creek Pictures, Blitz film i video)
5. Misija: Bijela ku}a (Roland
Emmerich, Mythology Entertainment)
Za ensku njenost
Film In a World (SAD, 2013.); scenarij i reija: Lake Bell
@ENSKA BUDU]NOST
Mu{karci su, svojom
bahatom grubo{}u, ispucali
svoj bonus
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 30.7.2014 14:09 Page 59
U ÊTIRI OKA
Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
Prekrasnu informaciju pro~itali smo na
tuzlarijama. ^lanovi Moto kluba
Motorhead, iz Gornje Tuzle, podijelili
su bajramske pakete ba{ u mjestu
gdje su i osnovali klub. Organizovali su
humanitarnu Motorijadu, a od
prikupljenih sredstava kupili su
prehrambene i higijenske potrep{tine
za socijalno ugroèno stanovni{tvo u
Gornjoj Tuzli.
Vi{e od pedeset u~esnika iz Bosne i
Hercegovine, Velike Britanije, [vedske,
Crne Gore, Gr~ke, Srbije, Rumunije,
Albanije, Kosova i Hrvatske
sudjelovalo je na 18. regionalnom
restauracijskom kampu na Plivskim
jezerima u Jajcu. Organizator je bila
Fondacija Kulturno naslije|e bez
granica.
Nadbiskupijski centar za pastoral
mladih Ivan Pavao II u ime Katoli~ke
crkve u BiH do 3. augusta organizira
veliki internacionalni projekt
Go4Peace, u kojem sudjeluje vi{e od
180 mladih iz 16 evropskih dràva, kao
i mladi iz SAD-a, obavje{tavaju nas.
Kulminacija je zakazana za 31. juli,
kada }e biti izveden mjuzikl Streetlight.
Festival klapske pisme Posu{je 2014.
odrà}e se 2. i 3. augusta na Trgu
hrvatskih branitelja u Posu{ju, a
po~etak je u 20.30 sati. Klape }e se u
dvije kategorije takmi~iti za nagradu
Posu{ki ste}ak, a uz ovo priznanje
osigurana je i nov~ana nagrada od
1.500 KM. Priznanje Bura dobi}e klape
koje dobiju najvi{e glasova publike.
Ako vam Posu{je nije usput, klapske
pisme 3. augusta moète slu{ati i u
Neumu, u Hotelu Zenit, ako vam je
usput. Tamo }e se odràti 6. smotra
klapa. Nastupaju klape iz Bosne i
Hercegovine i Hrvatske: Nostalgija,
Ragussavecchia, Arti, Sv. Nikola,
Spirit, Pasika, Ardea, Neum i Zvijezda
Mora.
Udruènje za interkulturalnu suradnju,
razmjenu, ekolo{ku edukaciju i
strate{ki marketing kulturnih djelatnosti
Prokultura-Sarajevo i ove godine
organizuje, tre}i po redu, Me|unarodni
karavan pjesnika, kantautora i
glazbenih grupa Neretvanske vedrine,
od 5. do 10. augusta, dobili smo info
iz Prokulture.
^lanovi Omladinskog studija
Mostarskog teatra mladih 1974
vratili su se sa upravo zavr{enog
ZemFesta, koji je odràn na
Ruji{tu u blizini Mostara. Mladi
ansambl MTM-a na Festivalu je
u~estvovao sa predstavom Most
po tekstu Bojane Vidosavljevi}, u
reìji Amre Prutina, a uloge su
ostvarile Amila Zulovi} i
Merjema Maci}.
Festival je odràn u
prelijepom ambijentu Prenja, a
okupio je mlade ljude iz nekoliko
dràva sa idejom mira, izgradnje
tolerantnijih odnosa i me|usobnog
povjerenja. Realizirano je i
mno{tvo radionica, pa je tako i
na{a predstava posluìla kao motiv
za dramsku radionicu Mostovi ili
zidovi u kojoj je sudjelovalo
dvadesetak u~esnika Festivala,
kaè Sead \uli}, umjetni~ki
direktor eMTeeM-a 1974.
^lanovi ovog teatra poslje d -
njih dana intenzivno rade i na
obnovi predstave Mimar, ~ije se
ponovno igranje o~ekuje po~e tk -
om avgusta.
SEAD ULI,
umjetniki direktor eMTeeM-a 1974
Kod nas je i ljeti radna atmosfera
NIKOLA GALI, direktor
West Herzegowina Festa u irokom Brijegu
NIKOLA GALI]
Opstasmo, a da misl imo na probleme
vjerojatno bismo se ugasili nakon
prvih festivalskih ma~i}a
Cetri oka:Cetri oka.qxd 30.7.2014 19:34 Page 60
@enski kamerni hor Banjalu~anke sa
nedavno zavr{ene Svjetske horske
olimpijade u Rigi vratio se sa osvojenom
zlatnom medaljom. Rije~ je o
najzna~ajnijem svjetskom horskom
takmi~enju, na kojem je ove godine
u~estvovalo 500 horova iz 80 zemalja, a
Banjalu~anke su kao jedine predstavnice
Bosne i Hercegovine nastupile pod
umjetni~kim vodstvom kompozitora i
dirigenta Mladena Matovi}a.
Zlatnu medalju sa Svjetske horske
olimpijade dugo smo prièljkivali, a ovo
priznanje je i logi~an slijed na{eg
dosada{njeg napornog rada, kaè Mladen
Matovi}: Na prethodnim olimpijadama u
Kini i SAD-u osvojili smo srebrne
medalje i sada je, evo, tre}a sre}a! Za
Olimpijadu u Rigi pripremali smo se
nekoliko mjeseci. Sada s ponosom
moèmo re}i da smo kona~no dosanjali
svoj san o olimpijskom zlatu i potvrdili da
je ovo najuspje{nija generacija Banjalu~anki, te na najljep{i
mogu}i na~in zaokruìli sav na{ rad i nastupe iz proteklih
godina.
Zlatnom medaljom iz Rige Banja lu -
~anke su dodatno u~vrstile svoje mjesto
najbolje rangiranog ansambla na zvani~noj
listi pedeset najboljih kamernih horova
svijeta Svjetske horske asocijacije Musica
Mundi. Svjetska horska olimpijada
predstavlja najrespektabilnije i naj masov -
nije horsko takmi~enje bijenal nog
karaktera, koje je podijeljeno u tri dijela.
To su kvalifikacije za Olimpijadu, zatim
Open Competition (niì rang takmi~enja) i
Championship Competition (takmi~enje
pobjednika licenciranih internacionalnih
festivala Svjetske horske asocijacije
Musica Mundi). Horove je ocjenjivao
sedmo~lani ìri sastavljen od uglednih
svjetskih stru~njaka iz oblasti horske
muzike. A nakon povratka iz Rige,
Banjalu~anke ve} pripremaju nove
nastupe.
Nadamo se da }emo u septembru
napraviti veliki koncert na banjalu~koj
tvr|avi Kastel, a zatim kre}u pripreme za budu}a takmi~enja.
Planiramo i premijerno izvo|enje nekoliko djela
savremenih doma}ih autora, najavljuje Mladen Matovi}.
MLADEN MATOVI, umjetniki voditelj hora Banjaluanke
Opstade, Boga mi, Festival
muzike, filme i kratke pri~e West
Herzegowina Fest u [irokom
Brijegu! Sve nam se ~ini da oni
uop{te nemaju nikakvih prob -
lema. Opstasmo, a da misl imo
na probleme vjerojatno bismo se
ugasili nakon prvih festivalskih
ma~i}a. Problema, naravno, ima,
ali to su sve izazovi koje ovaj
posao organiziranja festivala
poput na{eg, koji osim tri
natjecateljska dijela ima jo{
stotine malih sitnica, nosi sa
sobom. Dakle, problema ima i mi
ih nikome ne damo, veli Nikola
Gali}, direktor West Herzegowina Festa.
A, {ta nude na dvanaestom izdanju West Herzegowina Festa?
Ovo, dvanaesto po redu izdanje West Herzegowina Festa i ove
godine ide uigranom {emom glazbe, filma i kratkih pri~a.
Posjetitelji }e se naslu{ati dobre glazbe amaterskih bendova i
koncerata ve} zvu~nih imena. U konkurenciji je osam bendova iz
Bosne i Hercegovine i regije, a od gostiju nastupit }e Pe{es, Zoster,
Postolar Tripper, Jogi Pop, TBF i
Neno Belan. Selekciju je pro{lo
dvadeset i sedam kratkih filmova,
a tridesetak kratkih pri~a bit }e
objavljeno u festivalskoj zbirci.
Pored tog, recimo, slu`benog
sadràja, nudimo ono {to je
najva`nije, ugodno druènje,
dobru zabavu, razmjenu ideja i
upoznavanje natjecatelja te
pozitivnu energiju, isti~e na{
sagovornik. Brojem posjetilaca na
West Herzegowina Festu organi -
zatori se ne optere}uju: Drago
nam je da se na Festivalu redovito
sre}u prijatelji, koji se vide samo
jednom godi{nje i to na upravo na West Herzegowina Festu. Drago
nam je da stare generacije ne napu{taju Festival i da nam se
pridruùju neki novi klinci. Brojanje ljudi pred pozornicom je stvar
matematike, a nama je va`nije ono {to se ne moè izbrojati, a to je
snaga one energije, koja se diè iznad bine i festivalskog prostora.
Uglavnom, na 12. WHFestu, kao i na dosada{nja izdanja festivala,
svi su dobrodo{li.
Na{e probleme nikome ne damo
Zlatnu medalju sa Svjetske horske olimpijade
dugo smo prièljkivali
Sa pro{logodi{njeg WHF-a
Cetri oka:Cetri oka.qxd 30.7.2014 19:34 Page 61
1. [ta je danas u
modi?
Po{tenje?
19. Tange ili badi}?
Na fitnessu su tange
must have.
21. Poruka
~itaocima
na{eg
magazina?
Kupujte
doma}i
dizajn.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Jedino pusto ostrvo na koje bih oti{la
je ono iz Survivora.
7. Da niste to
{to jeste, {ta
biste bili?
Diplomata.
3. Kako se osje}ate u Sarajevu?
Nekad dobro, nekad lo{e.
2. Da li ste kao mali
sanjali da }ete dizajnirati
bilo {ta?
Jesam, ~ak i kao mala.
4. [ta ne morate imati u friìderu?
Vjerovatno hljeb.
10. Je li manje - vi{e
ili je vi{e - manje?
Danas je vi{e manje.
18. Mala Duba ili
Veliki Drvenik?
Bitno je s kim si.
20. A, begova ili {kembe ~orba?
Ni jedna ni druga.
6. [ta obavezno
nosite na plaù?
Pare.
8. [ta ste bili u
pro{lom ìvotu?
Putopisac.
by DINO BAJRAMOVIC
9. Na {ta pomislite kada ~ujete da Zdravko
ôli} pjeva: Pusti, pusti modu?
ôla se {alio, jer je uvijek volio izgledati dobro.
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
14. Opi{ite Vivienne
Westwood u tri rije~i?
Sex Pistols, fashion
punk, political activist.
16. Osoba koja vam
ide na ganglije?
Meditiram, ni{ta me ne
nervira osim doma}e
politike.
13. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?
Zar kod nas nije malo i nekoliko mandata da se i{ta u~ini.
15. S kim biste voljeli
otplesati tango?
Vjerovatno sa svojim
~oekom. Ili sa profi
plesa~em tanga.
17. [ta obla~ite kada
èlite izgledati moderno?
Svoj dizajn.
12. [ta uradite kad vam
preko puta pre|e crna
M
e~ka?
Pretpostavim
sa
sigurno{}u da nije u
pitanju kulturni i
prosvjetni radnik.
AIDA KORMAN,
modna dizajnerica iz Sarajeva:
Kupujte domai dizajn
11. Da li je bolje biti
lijep i pametan ili
ruàn i glup?
U na{em dru{tvu
najbolje je biti
podoban i poslu{nik.
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 30.7.2014 19:38 Page 62
KLIN ÔRBA
B
ila su dobra vremena dok smo ih tajno voljeli, dok
smo svaku rije~ iz njihovih usta pili. I zami{ljali ih
kako Poljinama, Bakincima, Barama... sami idu. Lica
im blijeda a tanak im {lajpek. No}i u (k)radu a dani u snu.
Djeca im sama, bez njih, danima u tamnoj sobi za klavirom,
dive se beskrajno ~udesnim zvucima njihove mlade
siroma{ne du{e. I dok oni mukotrpno rade i snuju svoju
budu}nost a na{u sada{njost, mi dignemo sve ~etiri u zrak
na nekoj jadranskoj plaì, daju}i svoj kretenski doprinos
razvoju hrvatskog i crnogorskog turizma, potpuno
smetnuv{i s uma da neko mora i na{u hudu zemljicu graditi
i u~initi je turisti~ki atraktivnom. Zato su nam, evo, do{la
prijelomna turisti~ka vremena: otelo nam se tu|e more i
primitivno izleàvanje pod tu|im suncem, a nekud se mora
na kolektivni augustovski odmor. I {ta bismo sad da nije bilo
njih koji ve} duè od dva desetlje}a svoju zemlju srcem
grade? Kuda bismo ovako poplavljeni zasluènom Bo`jom
kaznom {to smo godinama lendohanili i divili se tu|inskim
vilama i hacijendama, a u {irokom luku zaobilazili njihove
- pa time i na{e, veli~anstvene replike Beverly Hillsa?
Nismo vi{e tako mladi, niti smo u onim zloglasnim
vremenima pa da nam je turisti~ko ~udo Dedinje ili tamo
neki Kumrovec, a pritom nas i zdravstveno osvije{teni svijet
u~i da je turizam u me|uvremenu doìvio nagli evolucijski
skok prometnuv{i se iz pasivnog u aktivni. Napredni
mozgovi tvrde: nije odmor ni duhu ni tijelu da leì{, sanjari{
i bludi{ (ima{ bludne misli). Sve se ~ovjekovo opu{ta,
odmara i regenerira samo kad aktivno sudjeluje u turisti~kim
projektima koje smo u njihovom komuni sti~ kom za~etku
zvali Titovim stazama revolucije.
I
di, vidi i umri od sre}e {to ti je dano da i sam
doprinese{, npr. da Radobolja novim tokom te~e, za {to
se Ajvaz ôvi} morao najmanje ~etrdeset dana i no}i
neprekidno moliti da pote~e voda kraj njegovih dvora.
Ina~e: tu je nekad, kaù knjige, bilo zatvorsko imanje;
~ekalo ga pa presu{ilo. Zahvaljuju}i Njegovom silnom
trudu, asketskom ìvotu i skru{enoj molitvi, te su Bare
danas turisti~ko-futuristi~ki Tre}i entitet, gdje ~ak i
zaleàli stanovnici sarajevskih Bara rado svrate da se
aktivno odmore od dosadnog smrtnog turizma. [ta bi
onda falilo nama, tek malo ìvahnijima, da se pje{ke
zaputimo na mostarske Bare i ondje svesrdno uklju~imo u
razne aktivnosti: moèmo igrati `mire sa njihovom
blijedom djecom koja su rasla sama u mra~noj sobi za
klavirom. Moèmo, sve u skladu s li~nim afinitetima:
kositi travu, popravljati elektri~ne i vodovodne
instalacije, kreirati vrtna stra{ila, {i{ati ìvicu, voditi
strukturalne dijaloge i monologe, retu{irati obiteljske
fotografije i imovinske kartone ili, mo`da najkreativnije,
prazniti njihove septi~ke jame.
M
oèmo se baviti mrije{}enjem {arana. Ups! To nije
taj turisti~ki raj. To je onaj u Bakincima, {to je
blizu Mr~evcima, {to je nadomak Banjoj Luci,
koja je ina~e predgra|e Lakta{ima. Tudeka ima to
vje{ta~ko jezerce i ribnjak gdje se moè{ mrijestiti i ako
nisi riba. Moè{ biti turisti~ki punoglavac koji {tanca
li~ne karte, paso{e i sli~ne umotvorine iz narodne
mudrosti: li~na po li~na - pala~a. To je taj evolucijski skok
od turisti~ke stoke do preporo|ene individue koja se
opu{ta timare}i politi~ku stoku. To je taj politi~ki turizam;
sami vrh svih onih mukotrpnih sporih razvojnih faza od
naturalizma preko sto~nog turizma pa sve dalje i sve lu|e,
preko morskog, planinskog, sportskog, lovnog i
ribolovnog, seoskog, me|uplanetarnog... do fantasti~ne
mogu}nosti da i sami doprinesemo ekonomsko-politi~ko
turisti~koj razvojnoj strategiji: svi za jednog - jedan za sve
svoje: ènu, balduzu, punca i punicu, k}er i zeta,
pa{onoga i domazeta. Svi su oni bili, trudili se, odricali,
postili, u kredite se uvaljivali, sa svojim glupim narodom
kuburili da bi im potekli med i mlijeko. Samo u na{eg
Bakira ni ono malo ku}e nije njegovo ve} Sebijino, a od
voznog parka tek od babe naslije|eni drveni romobil.
Fukara, pa eto! Na Poljinama, na|e{ li da je i{ta njegovo
- tvoje je. Ne pika se ona puèva ku}ica Zlatkovog punca.
Ina~e, te Poljine - to je samo bezveze navikano
mondensko odmarali{te. Nema tamo ni~ega umiruju}eg.
Sve sama ostruga i {a{. Najve}i moèbitni uìtak je da
urinira{ u ìvici kraj puta dok se uspinje{ na Barice, tu
omiljenu turisti~ku destinaciju Sarajlija koji, budu}i da im
Bakir radi zdravog turizma nije namaknuo prijevoz,
vikendom tabanaju od velike do male bare. Lijepa je to
{etnica, i bez tro{ka. Tako se moè dovoljno u{tedjeti za
vje~nu luksuznu ku}u na Barama, koje se ina~e sa
Fahrinog tornja bolje vide nego Pariz sa Ajfelovog.
Moemo se baviti mrijeenjem arana. Ups! To nije taj turistiki raj.
To je onaj u Bakincima, to je blizu Mrevcima, to je nadomak
Banjoj Luci, koja je inae predgrae Laktaima. Tudeka ima to
vjetako jezerce i ribnjak gdje se moe mrijestiti i ako nisi riba.
Moe biti turistiki punoglavac koji tanca line karte, pasoe i
sline umotvorine iz narodne mudrosti: lina po lina - palaa
BARSKI TURIZAM
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Fadila:Iluzije.qxd 30.7.2014 19:47 Page 63
PORSCHE CAYENNE: Facelift i inovacije!
J
o{ je davne 2003. njema~ki automobilski
div Porsche krenuo u utrku s
konkurencijom u segmentu luksuznih
crossovera. Ve} jedanaest godina njihov
model Cayenne uspje{no vodi bitke sa
èstokom konkurencijom predvo|enom
BMW X 5 modelom, Audi Q7, Mercedesom
M klase, VW Touaregom. Ono ~ime su
posebno ponosni u Porscheu jeste prodaja
njihovog luksuznog SUV-a. Nedavno su
objavili podatke o prodaji prvog modela
Porsche Cayenna od 2002. do 2010. godine.
U tom razdoblju prodano je 276 tisu}a
primjeraka tog vozila. Druga generacija
Cayenna ru{i sve rekorde te je u razdoblju
od tri i pol godine zabiljeèna prodaja od 303
tisu}e primjeraka, modela slu`bene oznake
Type 958. Nakon premijernog predstavljanja
novog SUV modela Macan, Porsche je
najavio skoru premijeru redizajniranog
Cayenna druge generacije. Slu`bena
premijera Cayenna odràna je prije ~etiri
godine na Salonu automobila u @enevi, dok
}e premijera obnovljenog i redizajniranog
Cayenna biti odràna po~etkom listopada na
Pari{kom sajmu automobila. Osvrnu}emo se
na novi izgled i performanse redizajniranoga
Cayenna, koje su nedavno procurile u
javnost. Prije svega, Cayenne
Facelift nosi oznaku
2015, {to nas odmah
upozorava kako }e
se model u
slu`benoj prodaji
pojaviti tek
po~etkom
sljede}e godine. Izuzetak je njema~ko trì{te,
na kojem }e se obnovljeni Cayenne na}i ve}
po~etkom listopada ove godine. Ve} na prvi
pogled, u o~i upada izmijenjeni i dotjerani
prednji dio vozila, s posebnim naglaskom na
haubu, prednji odbojnik, svjetla i masku
hladnjaka. Cayenne, druga~ije, moglo bi se
re}i modernije, izgleda i straga. Promjene su
uo~ljive i u izgledu stra`njeg izmjenjivog
odbojnika, petih vrata, stra`njih svjetala,
ispu{nih cijevi... Uz obaveznu napomenu
kako su Porscheovi inènjeri, {to se svjetala
ti~e, napravili nekoliko kategorizacija. U
ina~ice Diesel, S i SE-Hybrid, u standardnu
opremu, ugra|ena su Bi-Xenon prednja
svjetla i LED dnevna svjetla, dok Cayenne
Turbo ima ugra|ena LED prednja svjetla sa
Porsche Dynamic Light sustavom.
Obnovljeni Cayenne je, izme|u ostalog,
dobio i novi multifunkcionalni upravlja~,
sportskog {tiha. Poklonike Cayenna najvi{e
}e zanimati {to se to novoga krije ispod
haube. [to se ponude motora ti~e,
najva`nije su svakako nove plug-in hybrid
ina~ice kao i twin-turbo 3,6 litarski V6
benzinski agregat. Plug-in hybrid dolazi s
oznakom Cayenne S E-Hybrid, a kombinira
3,0 litarski V6 benzinac, litij-jonske
akumulatore od 10.9 kWh i elektromotor od
95 KS. Takva kombinirana snaga sustava
proizvodi 416 KS i 590 Nm, a ubrzanje od
nula do stotke traje svega 5,9 sekundi.
Maksimalna brzina je 243 km/h, uz mogu}u
vo`nju samo uz pomo} elektromotora. Istina,
tada najve}a brzina iznosi 125 km/h, sa
autonomijom od svega 36 kilometara. Druga
novost svakako je 3,6 litarski twin-turbo V6
benzinac sa 420 KS i 550 Nm koji zamenjuje
atmosferski 4,8 litarski V8 sa 400 KS. Motor se
ugra|uje u seriju Cayenne S. Njegove
performanse su maksimalna brzina 259 km/h,
a ubrzanje do 100 km/h za svega pet i pol
sekunda. Iako vlasnici i ljubitelji Porsche
Cayenna nisu pretjerane cjepidlake, kada je
u pitanju potro{nja goriva, valja napomenuti da
je naj{tedljiviji u novoj Cayennovoj paleti
dizelski agregat sa 262 konjske snage, koji u
prosjeku tro{i 6,6 litara, dok je najrastro{niji,
o~ekivano, model Cayenne Turbo s 520 konja,
koji u prosjeku tro{i 11, 2 litre benzina. Za kraj,
malo i o cijenama. Cayenne Facelift 2015, sa
ugra|enim 3.0 litarskim V6 diesel motorom i
262 konjske snage, stoji ne{to vi{e od 66
tisu}a eura, dok Cayenne Turbo sa 4,8
litarskim twin-turbo motorom i 520
konjskih snaga na
njema~kom trì{tu
doseè do
128.400
eura.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILIÎ]
Auto:CRNA.qxd 30.7.2014 14:05 Page 64
Demantiram sadràj teksta Drama u
pojasu gaze , objavljen u Slobodnoj Bosni,
broj 923 od 17.07.2014. godine. Tekst
iznosi o~igledne klevete i otvoreno
zloupotrebljava psihijatrijskog pacijenta.
Novinarka me uop}e nije kontaktirala, kao
ni ~lanove mog operativnog tima, prije
objavljivanja teksta {to zna~i da je imala
tendenciozan, jednostran i neobjektivan
pristup. Poku{aj da se radi ispraznog efekta
poveè sada{nji tragi~ni trenutak pojasa
Gaze i izmi{ljena gaza u mozgu pacijenta
govori o surovoj nevaspitanosti novinarke.
S obzirom da je Isljam Ko{uta, kome sam
spasio ìvot, javno eksponiran i da iznosi
neistine na moj ra~un, primoran sam i
obavezan prezentirati neke bitne ~injenice,
a protivno mojoj prvobitnoj intenciji da ih ne
spominjem, jer istinom {titim i hiljade pacije-
nata koje sam operirao. Javno eksponiranje
ovakvog pacijenta je neeti~an i nemoralan
postupak. Generalni direktor KCUS-a
Aganovi} i njegovi doktori, Hasanagi} i
Burazerovi}, koji iza ovoga stoje, kao i
sama novinarka, tekstom {alju poruku o
sebi, a ne o meni. Isljam Ko{uta je na psihi-
jatrijskom tretmanu od 2008. godine, za {to
postoji relevantna i dostupna medicinska
dokumentacija. To naravno nije uzrok neu-
rohirur{kih smetnji koje je imao, ali ni razlog
da ga bilo koji neurohirurg diskriminira po
pitanju indiciranog neurohirur{kog lije~enja.
Uspje{no sam ga operirao 2011. godine,
mikrohirur{ki sam mu u cijelosti odstranio
kompleksni bazalni tumor, nakon moje
operacije nije imao neurolo{ki ispad i nije
trebao dodatni tretman, ali su i dalje ostali
prisutni znaci psihoze jer ista nije u vezi sa
neurohirur{kom lezijom. Kontrolni MRI
mozga, redovno ra|en vi{e puta nakon
operacije, nije, niti je mogao pokazati bilo
kakvu gazu u mozgu. Provjerljiva je ~injeni-
ca da kao neurohirurg - mikrohirurg uop}e
nikada u ìvotu nisam stavio niti gurao, bilo
kome ni bilo kada, gazu u mozak jer je to
naprosto nemogu}e u~initi. Neurohirurzi
uop}e ne koriste gazu u intrakranijalnim
procedurama. Ne moète voziti avion po
tramvajskim {inama. Neurohirurzi koriste
zrnasto-mreàsti hirur{ki materijal zvani
Surgicel (prezentirani opis iz pato histo -
lo{kog nalaza upravo je komplementaran
sa opisom surgicela). Porodica Ko{uta
(brat, supruga i djeca) je insistirala da ga ja
operiram i ciljano su do{li na moje ime. Za
ovu vrstu operacija sam specijaliziran i jedi-
ni imam veliku seriju operiranih pacijenata
sa ovakvim lezijama u BiH. Nakon va|enja
tumora sa leteralnog zida kavernoznog
sinusa, kako ta zahtijeva procedura, stavio
sam surgicel u sam venski sinus. Surgicel tu
ostaje i vremenom fibrozira, te poprimi
~vrstu, gusto-mreàstu formu. On se ne
odstranjuje iz tog prostora ve} se obi~no
pona{a kao barijera. Isljam Ko{uta je u
nekoliko navrata tokom 2014. godine priml-
jen i otpu{ten sa Klinike, da bi ga u maju
2014. god., dok sam bio na godi{njem
odmoru, ponovo primili, hirur{ki otvorili i
navodno na{li gazu. Potpuna besmislica,
iskonstruirana tri godine nakon operacije.
Namjera poludoktora koji su servirali ovaj
~lanak je o~igledna, a to je skretanje pa`nje
javnosti sa bezakonja i anarhije u KCUS-u,
koje su sami stvorili da bi se odràli na pozi-
cijama kojima nisu dorasli. Operativni tim,
angaìran u operaciji Ko{ute 2011. god., su
pored mene sa~injavala dva neurohirur{ka
asistenta-lije~nika, instrumentarka, aneste -
ziolog i anesteziolo{ki asistent. Ipak, u maju
2014. god., uistinu je na|ena jedna zaosta-
la gaza, ali u abdomenu drugog pacijenta
na drugoj Klinici KCUS-a, gdje se
uobi~ajeno koriste gaze u hirur{kim proce-
durama. U tekstu je citiran Avdulah
Hasanagi}, nekompetentna osoba rudimen-
tarnog medicinskog znanja, stvor koji nika-
da u normalnim okolnostima ne bi mogao
biti neurohirurg niti raditi u univerzitetskoj
klinici. Pomenuti laè pred svjedocima, {to
je bilo o~ito i na konferenciji za {tampu
odrànoj u prostorima KCUS-a, po~etkom
maja ove godine. Radi se o nesamostalnom
doktoru koji zloupotrebljava i zastra{uje
pacijente, te sa prezirom negiram njegove
tvdnje iznesene u va{em listu. Taj i takav,
zajedno sa novinarkom, spominje moju
suprugu i njima je anegdota to {to smo u
saobra}ajnom udesu 2006. god. imali te{ke
tjelesne povrede (trudna supruga, deset
dana pred porod, imala je serijsku frakturu
rebara i otvorenu frakturu klavikule, a ja
frakturu torakalne ki~me). Taj i takav
Hasanagi} podlo laè iznose}i kojekakve
zlonamjerne pretpostavke, ali je neosporna
~injenica da je postojanje kamiona sudski
dokazano, te da voza~ i sam kamion nikada
nisu prona|eni. Dan prije tog udesa 2006. g.
Hasanagi} mi je otvoreno prijetio da }e mi ubiti
porodicu, te sam ga tuìo zbog ozbiljne prijet-
nje koja se tretira kao krivi~no djelo. Isti~em da
postoji veliki broj pacijenata kojima sam morao
na~initi operativnu reviziju nakon lo{ih
operacija koje su prethodno uradili Hasanagi}
i Burazerovi}. To je dobro poznato.
Novinarka sigurno ima svoje motive za
ovakav tekst, a da li te motive posebno pod-
grijava Ademir Spahi}, brat grafi~kog ured-
nika Slobodne Bosne Edina Spahi}a,
pokazat }e se vrlo brzo. Ademir je zajedno
sa Aldenom Prci}em i Nenadom Vanisom -
Damjanovi}em jedan od savjetnika Damira
Aganovi}a, generalnog direktora KCUS.
Slobodna Bosna je revnosno pratila rad
prethodnog direktora KCUS-a, ali ih ovaj,
sada{nji, staljinisti~ki iscjedak ba{ ne zani-
ma. Aganovi}evi savjetnici su nezakoniti,
jer ne postoje u ni jednom priznatom Statutu
KCUS-a, ali su beskrupulozni i neodgovorni
upravo proporcionalno svojoj nezakonitoj
poziciji i svojoj nesposobnosti. Aganovi} ih
je protivno zakonu pozicionirao iznad direk-
tora u hijerarhiji KCUS-a da bi zajedno zas-
tra{ivali uposlenike i poigravali se resursima
KCUS-a.
Uzgred, novci koje dobijete od redovne
prodaje va{eg lista, svakog ~etvrtka, nisu
puno ve}i od mjese~nih primanja savjetnika
Ademira Spahi}a, doju~era{njeg nosa~a
pacijenata u CUM-u i tambura{a, a sada
upravlja~a, ispitiva~a i jednog od blagajnika
pri zapo{ljavanju u posrnulom i pre zadu -
ènom KCUS-u.
Kemal Dizdarevi}
Kemal Dizdarevi} - Uredni{tvu
Potpuno je nemogue da je pronaena gaza u mozgu pacijenta
Isljama Koute, kojeg sam uspjeno operirao 2011., jer neurohirurzi
uope ne koriste gazu u intrakranijalnim procedurama
(Drama u pojasu gaze, SB, br. 923)
REAGIRANJA
Reagiranja:Reagiranja.qxd 30.7.2014 19:43 Page 65
REAGIRANJA
Maja Radevi} - Kemalu Dizdarevi}u
Va bivi pacijent Isljam Kouta predoio mi
je obimnu medicinsku dokumentaciju koja
potkrepljuje njegove navode
Po{tovani,
Va{ biv{i pacijent, gospodin Isljam
Ko{uta, obratio se na{oj redakciji sa
namjerom da podijeli svoje tragi~no iskustvo
nakon operativnog zahvata koji je imao u
avgustu 2011. godine na Klinici za
neurohirurgiju KCUS-a. Tokom na{eg
razgovora, gospodin Ko{uta predo~io mi je
obimnu medicinsku dokumentaciju koja
potkrepljuje njegove navode, a ~iji smo dio
i objavili uz tekst na koji reagirate.
Podsje}am Vas da je u patohistolo{kom
izvje{taju o biopsiji tumora mozga, koji je
ura|en nakon reoperacije Isljama Ko{ute u
maju 2014. godine, a koji potpisuje
patologinja dr. Aleksandra \uran uz
konsultanta biopsije doc.dr. Nuriju
Bilalovi}a, decidirano navedeno da
morfolo{ka slika odgovara prisustvu
stranog, najvjerovatnije hirur{kog
materijala. Tako|er, Va{e kolege sa Klinike
za neurohirurgiju, prof.dr. Adnan Kapidì},
doc.dr. Ademir Hadìsmailovi} i prim.dr.
Eldin Burazerovi} su sa~inili zvani~an
izvje{taj u kojem navode da su tokom
reoperacije pacijenta Ko{ute prona{li,
citiram, za bazu lobanje i krvne sudove
mozga adherentni, veliki komad gaze koji je
zaostao nakon prve operacije, a tu prvu
operaciju ste vodili Vi sa Va{im timom.
Ukoliko su pomenuti ljekari i patolozi
iskonstruisali, odnosno falsificirali nave -
dene izvje{taje, kao {to u Va{em reagiranju
implicirate, onda Vam jedino mogu
savjetovati da ih redom tuìte jer je rije~ o
ozbiljnom krivi~nom djelu.
[to se ti~e brata na{eg grafi~kog
dizajnera, gospodina Ademira Spahi}a
kojeg ste, kao i Va{eg kolegu dr. Avdulaha
Hasanagi}a propisno izvrije|ali u Va{em
reagiranju, nikada ga nisam upoznala ni
razgovarala s njim o ovom niti o bilo kojem
drugom slu~aju, kao {to li~no ne poznajem
niti imam bilo kakav kontakt sa dr.
Burazerovi}em, Prci}em, Vanisom i drugim
ljekarima koje spominjete. Moj jedini motiv
za ovaj tekst bio je da prenesem pri~u
jednog ~ovjeka koji je zbog katastrofalnog
ljekarskog nemara tri godine ìvio u
potpunoj agoniji. I, naàlost, nije jedini.
Maja Radevi}
Reagiranja:Reagiranja.qxd 30.7.2014 19:46 Page 66
www.slobodna bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh

Slobodna Bosna 925-Signed

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 925-Signed

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVE D@ABA: JAPANSKI AMBASADOR I BH.

Samo dvadesetak dana nakon to se sastao s njemakom kancelarkom ANGELOM

vinko:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 22:57 Page 14

Nakon direktora Fondacije OdRaz

Prema navodima Branka Pa`ona, niti

IMA NADE: Ponovo, nije mi drago ovo govoriti jer ne

Posao u UIO BiH preko veze dobila je k}erka ministra

O^EVI KOJI SU UDOMILI SVOJU

lokalne vlastodr{ce. Govore}i u Gora`du,

Vlada Japana je pro{le godine

Glavnina Bo{njaka u Turskoj podr`ava

Kineska razvojna banka odobrila je 350 miliona eura

VELIKO RUDNO BLAGO:

libija:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 20:57 Page 43

Njegovi dokumentarni filmovi ne emituju se u programima javnih servisa u

Avdo Huseinovi} ve} sada se priprema

avdo huseinovic:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 20:40 Page 49

POVRATAK U DALEKU PRO[LOST

Farah Diba Pahlavi ro|ena je 1938.

You might also like