Projekat: Drutveno jaanje i ukljuenje Roma u bh medije

ROMI U MEDIJIMA BiH I

REGIONA

Monitoring i analiza tretmana Roma u medijima Bosne i Hercegovine i
regiona (15. maj 15. novembar 2007. godine)


Uz podrku vedskog helsinkog komiteta za ljudska prava







Analitiki centar Medijskih inicijativa i Media plan instituta
Autor analize: Davor Marko






Sarajevo, 15. januar 2008. godine
Uvodne napomene

Analiza je uraena na uzorku od 453 teksta objavljena u tampanim medijima i 8 priloga
objavljena u centralnim informativnim emisijama javnih servisa u BiH, od 15. maja do
15. novembra 2007. godine.

U tom periodu analizirano je 40 tampanih medija, od ega je 12 bilo dnevnih novina i 28
periodinih magazina. Tekstovi o Romima zabiljeeni su u slijedeim medijima:
Dnevni avaz, Sarajevo; Nezavisne novine, Banja Luka; Dnevni list, Mostar;
Osloboenje, Sarajevo; SAN, Sarajevo; Glas Srpske, Banja Luka; Fokus, Banja
Luka; AS, Sarajevo (dnevni listovi iz BiH); Veernje novosti, Beograd; EuroBlic,
Beograd; Veernji list, Zagreb; Slobodna Dalmacija, Split (dnevni listovi iz
susjedstva, sa specijalnim izdanjima za BiH); Dani, Sarajevo; Slobodna Bosna,
Sarajevo; Novi reporter, Banja Luka (sedminici); Start (dvosedminik); Maxi,
Express; Svijet (revijalna izdanja). Analizirana su i tri izdanja centralnih
informativnih emisija, na BHTV1, RTRS i FTV.

Opis projekta i metodologije

Za potrebe analize koriena je metoda i tehnika kvantitativne i kvalitativne analize
sadraja. Kljune rijei na osnovu kojih su objave selektirane, kasnije i analizirane, bile
su Romi i Cigani. Varijable metodologije, na osnovu koje su sve objave bile
statistiki obraivane a potom i kvalitativno analizirane, su slijedee: medij, datum i
mjesto objave; novinarska forma (vijest, izvjetaj, intervju, komentar i ostalo); autor
objave (ime i prezime, inicijali, preneeno iz drugih medija, agencija, nepotpisano);
teritorijalna distribucija (Bosna i Hercegovina, Federacija BiH, Republika Srpska,
susjedne drave, ostalo/svijet), kao i kontekst, koji je sadravao najvie podvarijabli
politika prezentacija, politike odluke/dokumenta, protokolarni susreti; zatim
stanovanje, obrazovanje, zdravstvo, zapoljavanje (ove su se oblasti podudarale sa etiri
Akciona plana drave BiH); kultura; aktivnosti organizacija; ljudska i manjinska prava;
crna hronika i kriminal; ivot; i ratni zloini.

Generalna slika

Romi su najugroenija manjinska grupa, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regionu.
Oni ne samo da ne uestvuju u drutvenom ivotu, ve su im onemogueni elementarni
uslovi za ivot, a nadlene institucije dravne, entitetske i kantonalne ne rade
dovoljno savjesno kako bi im omoguili dostojanstven i ravnopravan ivot. I dok u
oblasti obrazovanja postoje pozitivne inicijative, a to je vjerovatno uslovio poetak
kolske godine i djeljenje besplatnih udbenika socijalno ugroenim malianima, dotle u
oblasti stanovanja postoje brojni problemi koji se veoma sporo rjeavaju. Uz sporadine
akcije zapoljavanja, ova je oblast bila potpuno zanemarena, dok je u najgoroj poziciji
zdravstvena briga i zatita pripadnika romske populacije. Iako je kontekst podosta siv, u
Bosni i Hercegovini ima i uspjenih Roma neki rade za dobro cijele zajednice, poput
Mehmeda Mujia iz Tuzle, prvog diplomiranog Roma, a drugi, bar po pisanju medija,
vie rade za svoju promociju i svoj dep, kao to je sluaj sa poslanikom Stranke za BiH,
Muharemom Serbezovskim, o ijem je politikom angamanu dosta pisano, a polovina
natpisa imala je negativnu konotaciju. Crna hronika vie nije dominantan kontekst,
stereotipa i predrasuda vie nema mnogo, no utisak je da veina tekstova objavljenih o
romskoj populaciji ima namjeru protokolarno izvjestiti o (ne)uinku vlasti, ponoviti priu
o tekoj situaciji, iznjeti statistike podatke, ili kampanjski izvjestiti o akciji pojedinih
optina ili kantona prilikom dodjele besplatnih udbenika, ili akcija zapoljavanja
pripadnika romske populacije.

O Romima su svi printani mediji pisali dva do tri puta na dan. Najee su to bili
izvjetaji potpisani bilo inicijalima, bilo imenom i prezimenom. Mjesto deavanja
najee je bila Federacija BiH, prije svega Sarajevo, pa zatim Banja Luka, Prijedor,
Mostar, Tuzla, i druga manja mjesta. Najvie tekstova objavljeno je tokom augusta, u
periodu kada nema politikog ivota, to namee zakljuak da su manjinske i romske
teme bile i vie nego dobro dole da popune prazne novinske stupce.

Romi i njihovi problemi nisu bili u fokusu izvjetavanja monitorisanih dnevnika, tako da
se tokom perioda od etiri mjeseca pojavilo se svega osam priloga o ovoj manjinskoj
grupi. Tokom juna, priloge su objavljivali FTV 10. juna i BHT1 17. juna, u julu je bilo
pet priloga tri na BHT1 (dva 7. jula i jedan 27. jula) i dva priloga na FTV, oba 7. jula.
RTRS je objavio jedan prilog 11. septembra.

Najznaajnija zapaanja

Printani mediji su iskazali aktivan odnos prema Romima i aktuelnim problemima ove
manjinske zajednice. Pri tome, rijetki su tekstovi koji su ovoj problematici pristupali
ozbiljno i analitiki. Takvi su tekstovi zabiljeeni svega u nekoliko prilika.

Cijelu jednu stranicu, povodom Dekade Roma, objavile su beogradske Veernje
novosti, 26. avgusta, a povod je bila najava da e u Srbiju, na osnovu Sporazuma o
readmisiji, tokom 2008. godine doseliti 50,000 Roma iz bijelog svijeta. U tekstu se
novinarka bavi analizom problema romske populacije i navodi kako se strategijski jo
uvijek vrlo malo radi na njihovom rjeavanju.

Vrlo zanimljiv komentar napisao je jedan od urednika Osloboenja Ahmed Buri u
broju od 21. juna. Povodom dana izbjeglica on komentira situaciju u BiH gdje je na
hiljade ljudi jo uvijek nezbrinuto i nema pravo povratka na svoje ognjite. Kao najtei
primjer navodi romske porodice koje ive u Salakovcu i koje eka deportacija na Kosovo
zbog istjeka izbjeglikog statusa. Povratak na Kosovo za njih bi mogao biti koban, kako
pie Buri, jer Albanci su Rome zbog pljake koje su poinili pojedinci oznaili kao
nepoeljne i neprijatelje. Buri kritikuje takvu generalizaciju ali i pasivnost bh vlasti po
pitanju rjeavanja statusa izbjeglica na teritoriji ove drave.

Banjaluki Novi reporter 11. jula objavio je rezultate istraivanja o etnikoj distanci
stanovnika Srebrenice prema drugim narodima, izmeu ostalog i Romima. Kada su u
pitanju Romi, kako pie autor teksta psiholog Sran Puhalo, pripadnici tog naroda
rtve su predrasuda koje o njima imaju drugi narodi. To se najbolje moe vidjeti u izjavi
da najvei broj njih ne eli da primi krv od pripadnika tog naroda. Tako dolazimo do
apsurda da su Bonjaci i Srbi spremniji da ive jedni sa drugima, i pored svega to su
jedni drugima uradili, nego sa Romima, uz zakljuak da se, na osnovu ovih rezultata,
moe govoriti o elementima rasizma kod Bonjaka i Srba prema Romima.

O tome kako je Slovenija (inicijalno) odbila da organizuje konferenciju o Romima iz EU,
Fokus je pisao 17. oktobra. Kako je saoptio dravni sekretar u Ministarstvu za spoljne
poslove Slovenije Janez Lenari, obrazloio je ovo odbijanje ve prepunom satnicom i
najavio da e to Slovenija ionako organizovati u okviru godine interkulturalnog dijaloga.
Na to su poslanici Evropskog parlamenta odgovorili da Romi nisu rtve nedostatka
interkulturalnog dijaloga, ve rasizma i netolerancije koji se ispoljavaju u opsenoj
institucionalnoj dikriminaciji.

Bilo je i veoma zanimljivih, potresnih i angaovanih reportaa, koji su teak ivot
pripadnika romske populacije nastojale vjerodostojno prikazati.

O hrabrosti i portvovanju 54-godinje Romkinje Ruice Oru iz Hrvatske i njenoj borbi
za posvojeno dijete, Veernji list je pisao 3. septembra.

Pozitivan primjer pisanja o Romima pronali smo u broju As-a od 10. septembra.
Naime, u okviru jo jedne u nizu potresnih pria o ivotu romskih familija, ovoga puta
pria je o trinaestolanoj familiji Sadiki koja ivi pod jednim krovom. Milena Miljanovi,
uposlenica Crvenog krsta, istie da je i pored tekog poloaja i ivota porodica Sadiki
uredna i potena porodica.

Kosovski Romi iz prijedorskog naselja Urije preputeni su sami sebi, kako piu
Nezavisne novine 1. augusta, a u blatnjavim barakama ve devet godina ive bez
struje i vode i sa kupatilima sa zaepljenim kanalizacionim odvodima. Teak ivot i
probleme novinar potkrepljuje kroz razgovor sa Kadrimom Curijem koji ivi u tom
naselju. Sa druge strane, u nadlenom Centru za socijalni rad istiu da je problem ove
grupe Roma koji su doli sa Kosova vei jer ih veina nema uredne izbjeglike
dokumente, i da je na terenu vidljiva razjedinjenost izmeu domicilnih Roma i njihovih
sunarodnjaka koji su izbjegli sa Kosova.

I Osloboenje ali i As (ak nekoliko puta) pisali su o tekom ivotu Ahme Mujia iz
Kiseljaka, kraj Tuzle, kojem se uruio krov nad glavom to je njegovoj vielanoj familiji
ivot uinilo tekim.

Stereotipi i predrasude prema Romima nisu bili raireni i prisutni u velikoj mjeri u
medijima tokom analiziranog perioda. No, bilo je tendecioznih tekstova, i natpisa, koji su
se ak i ponavljali a sve sa ciljem da se Romi predstave kao neto to je smetnja, neto
ije su radnje neasne i neto to remeti socijalni sklad veinske zajednice. Primjer su
tekstovi u Dnevnom listu. Tako je Dnevni list ak etiri puta ponovio istu vijest o
poveanom broju prosjaka u Mostaru, ak ponovivi i istu fotografiju. Zabrinutost zbog
broja Roma koji prose mostarskim ulicama, pretoena u vijest, etiri puta je bila
ponovljenja u ovom listu prvi put je objavljena 29. juna pod naslovom Sve vei broj
prosjaka, drugi put 4. jula sa naslovom Veliki broj Roma, trei put 7. jula i bila je
naslovljena Poveava se broj prosjaka i etvrti put 8. avgusta: Romi prosjae po
mostarskim kafiima. Zanimljivo je analizirati uvodni dio ove vijesti u sva etiri izdanja
i vidjeti kako su pitanju varijacije na istu temu. Neki od medija su u izvjetavanju o
kriminalu i zloinu poinili profesionalni propust i naveli romsku nacionalnost poinioca
zloina odmah na poetku, iako ta stavka nije bila vana za taj tekst (Osloboenje,
SAN, Dnevni avaz, Slobodna Dalmacija).

Dominantne teme

Kontekst ljudskih i manjinskih prava, kao i specifina prava i potrebe Roma, bio je
najzastupljeniji u izvjetavanju analiziranih medija. Slijede obrazovanje i stanovanje, pa
kriminal i crna hronika, zatim ivot.

Kontekst - svi mediji
Politike odluke,
zakoni
5%
Protokolarni susreti
2%
Obrazovanje
14%
Zdravstvo
1%
Zapoljavanje
2%
Kultura
5%
NGO, romska
udruenja
8%
Kriminal, crna
hronika
11%
ivot
9%
Ratni zloini
3%
Ljudska i manjinska
prava
18%
Politika
prezentacija
6%
Stanovanje
16%


Iako je, kada su Akcioni planovi u pitanju, najvie bilo tekstova koji su se odnosili na
stanovanje (16 %) i na obrazovanje (14 %), dakle na dvije oblasti na kojima se jedino
neto i radi kada je romska populacija u pitanju, udi pomalo odnos medija prema
preostale dvije oblasti (obuhvaene Akcionim planovima) o kojima bi vlasti takoe
trebalo da vode rauna prema Romima, a to su zapoljavanje (svega 2 % objava) i
zdravstvo (1 %). Taj odnos medija udi, jer na neki nain je izostao njihov angaovaniji
odnos i spremnost da pisanjem upravo o dvije zapostavljene oblasti, kritikuju i nastoje da
pritisnu vlast da neto vie uine na usvajanju i implementaciji preostalih Akcionih
planova. Ovako je ispalo da je zastupljenost ove etiri teme u medijima proporcionalna
angamanu vlasti na njima, a po nekoj logici nezavisnog i angaovanog novinarstva
trebalo bi da bude suprotno.

Nekoliko je tema dominiralo tokom analiziranih est mjeseci. Sada emo ih samo
nabrojati, a kod analize svakog od medija pojedinano e se vidjeti koliko je i na koji
nain odreeni medij posvetio panju svakoj od njih.

Prva tema o kojoj je kampanjski izvjetavano u medijima, jeste odluka lokalnih vlasti u
Sarajevu da se Romi sa ilidanskog naselja Butmir presele na Vlakovo gdje su im
obeani bolji uslovi za ivot. No, dio romske zajednice sa Butmira je to odbio, tako da se
o ovim problemima izvjetavalo tokom maja i juna intenzivno, a poneki tekst se mogao
pronai i kasnije.

Drugo, odluka o izgradnji romskog naselja na Bia polju kod Mostara.

Tree, interesantna konferencija u Mostaru, koju je organizovao Meunarodni forum
Bosna, a govorilo se i o romskom pitanju u BiH i u EU.

etvrto, rezultati istraivanja Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja (IBHI) koji
pokazuju da je Tuzlanski kanton najuspjeniji kada je u pitanju zatita ljudskih prava.

Peto, uvredljivi grafiti usmjereni protiv Bonjaka i Roma u jednom tuzlanskom naselju, i
potraga za poiniteljima ovog kriminalnog djela, bili su veoma zastupljena tema u
analiziranim medijima tokom avgusta.

esto, nesreni Ahmo Muji, Rom iz Tuzle i bivi borac Armije BiH, ostao je bez krova
nad glavom. Problem postoji i o njemu mediji piu tokom jula, augusta i septembra. U
toku izvjetavanja o rjeenju ovog problema u pozitivnom kontekstu se pojavljuje
Mehmed Muji, predsjednik Udruenja Evropski put Roma, koji je svom prezimenjaku
pomogao da rijei stambeni problem, dok se u negativnom kontekstu pominje Muharem
Serbezovski, pjeva narodne muzike, izabran u Parlament Federacije kao poslanik ispred
Stranke za BiH, koji je bio kritikovan putem medija zbog svog neuinka kada je u pitanju
pomo romskoj zajednici.

Sedmo, kraj augusta, poetak septembra, bio je period dodjele besplatnih udbenika djeci
iz socijalno ugroenih porodica meu koje spadaju i romska djeca.

Osmo, odluke da Slube za zapoljavanje u BiH kao i eljeznica zaposle pripadnike
romske nacionalnosti, donijete su krajem oktobra i poetkom novembra kada su mediji o
tome i izvjetavali.

Aktivnosti organizacija i pojedinaca

U 47 navrata tampani mediji su izvjetavali o aktivnostima razliitih organizacija,
nevladinih organizacija, specijalizovanih vijea i udruga, kao i humanitarnih organizacija,
kojima su Romi i njihovi problemi primarno polje djelovanja ili su se, pak, u
analiziranom periodu bavili projektima koji su za ciljnu grupu imali romsku populaciju.
Trideset i sedam puta uklon novinara bio je neutralan, u devet navrata pozitivan, dok je
samo jednom zabiljeen negativan uklon prema sadraju ili subjektu izvjetavanja. Ovo
se odnosi samo na one objave gdje su bilo organizacije same, bilo njihove aktivnosti, bile
u fokusu izvjetavanja.

Tokom ovih est mjeseci u razliitim kontekstima je pomenuto 49 razliitih organizacija,
ne izriito romskih.

Organizacije - procenti
Vijee Roma BiH
11%
Ostalo
42%
OSCE
6%
EUROROM, Tuzla
5%
SIDA
5%
Evropski put Roma
5%
Centar za podrku,
informiranje i zajedniko
djelovanje Roma
4%
Caritas
4%
Meunarodni forum
Bosna
6%
Veseli brijeg, BL
6%
Neretva, Mostar
6%


Najvie je u fokusu medijskog izvjetavanja bilo Vijee Roma BiH koje se pominjalo 21
put. Na drugom mjestu se nalazi Udruenje Roma Neretva Mostar, koje je bilo aktivno
tokom potpisivanja sporazuma o izgradnji romskog naselja na Bia polju sa 12
pominjanja. Na treoj poziciji se nalaze Udruenje Roma Veseli brijeg iz Banja Luke,
Meunarodni forum Bosna i OSCE koji su pomenuti po 11 puta. Meunarodni forum
Bosna je tokom avgusta u Mostaru organizirao konferenciju Jedinstvo i razlike u
Evropi, sa tematskom raspravom: Romsko pitanje u Evropi, uz dopunsko predavanje
Romi i romsko pitanje u povijesti bosanskoga filma. Konferencija je bila
meunarodnog karaktera i privukla je veliku panju svih medija. OSCE je esto
kritikovao sporost vlasti u rjeavanju osnovnih romskih problema, a sama organizacija je
inicirala i finansirala nekoliko projekata. Deset puta je pominjano Udruenje
EUROROM iz Tuzle, po devet puta Evropski put Roma iz Tuzle i SIDA (vedska
agencija za razvoj), osam puta Udruenje Roma iz Prijedora, kao i Centar za podrku,
informiranje i zajedniko djelovanje Roma Tuzlanskog kantona.

Muharem Serbezovski je sa 29 objava rekorder kada su u pitanju pojedinci, a
slijede ga Mehmed Muji, predsjednik Udruenja Evropski put Roma sa 16, zatim
Dervo Sejdi, Vijee Roma BiH, sa 13, Fehim Osmanovi, Vijee Roma BiH, i Nedad
Jusi, predsjednik Udruenja EUROROM, sa po 11 objava.

0 10 20 30 40 50
Muharem Serbezovski
Mehmed Muji
Dervo Sejdi
Fehid Osmanovi
Nedad Jusi
emsi Supnaj
Ramo Seleevi
aha Ahmetovi
Ostalo


Zanimljivo je da je vie od pola objava koje su se odnosile na Muharema Serbezovskog
bilo negativno, ak ih je 15 bio takvih. Mediji su, sa druge strane, bili vrlo naklonjeni
Muhamedu Mujiu i aktivnostima njegovog Udruenja, tako da je ovaj profesor iz Tuzle
ak u deset navrata zaradio pozitivan i afirmativan uklon novinara.

Televizija: javni servisi BiH

Tokom monitoringa praene su i centralne informativne emisije tri javna servisa BiH:
BHT1, FTV i RTRS-a, tokom juna, jula, augusta i septembra. Projektom je predvieno da
se centralna informativna izdanja javnih servisa prate samo jedan mjesec, no zbog malog
broja objava odluili smo da to produimo na etiri mjeseca kako bi imali vie materijala
za analizu.

O izradi projektne dokumentacije za romsko naselje na Bia polju kraj Mostara, a koju
je organizacija Miracle podrala sa 11,500 KM, izvjetavao je dnevnik BHT1 10. juna.

Izdanja dnevnika BHT1 i FTV od 7. jula bila su najbogatija prilozima o Romima
objavljena su ak etiri priloga, polovica od ukupnog broja objava zabiljeenih tokom
etiri mjeseca monitoringa. Dnevnik FTV otvorila je tragina pria Romkinje iz
Srebrenice, Zumre Mehi, koja je u srebrenikoj tragediji ostala bez etiri sina, mua i
brata. Drugi prilog u Dnevniku FTV, koji su objavile i Vijesti BHT1, je pria o
izbjeglicama Romima sa Kosova koji ive u naselju Salakovac kod Mostara i kojima
prijeti iseljenje iz BiH, zbog isticanja statusa privremenog prihvata. Oni se ne ele
vratiti na Kosovo a vlasti u BiH jo uvijek nemaju rjeenja za ovu grupu od 250 ljudi.

RTRS je 11. septembra objavila prilog o romskoj familiji Hrusti, koja nadomak Banja
Luke ivi u tekim uslovima. Vlasti su odluile da Hrustie treba deloirati, ali je to
prolongirano, i njima je u zamjenu obeana baraka! Njihova prava i kvalitetnije uslove
ivota zagovarali su aktivisti Udruenja Roma Veseli brijeg iz Banja Luke. Ovaj je
prilog u izdanju centralne informativne emisije RTRS-a objavljen kao pretposljednji u
nizu.

Specijalnih emisija posveenih problemima nacionalnih manjina, posebno Roma, nema
mnogo na kanalima javnog servisa. Pozitivan je primjer emisija Bona homo, koju
producira RTRS a reemitira BHT1, koja je posveena nacionalnim manjinama koje ive
na podruju RS, traje 25 minuta, i na programu je svakog drugog etvrtka.

Periodina tampa

U periodu od 15. maja do 15. novembra pratili smo 24 periodina tampana magazina
od kojih je sedam njih objavljivalo sadraje koji su bili predmet monitoringa. Od
informativno-politikih magazina to su sedminici Dani, Slobodna Bosna i Novi
Reporter i dvosedminik Start. Od revijalne tampe Express, Maxi i Svijet.
Najvie tekstova, sedam, objavio je Express, est je objavio dvosedmini magazin
Start. Dani su objavili pet tekstova, Slobodna Bosna i Svijet po dva, Novi
Reporter i Maxi samo jedan. anrovski gledano, najvie je bilo novinarskih formi
svrstanih u kategoriju ostalo koje su se odnosile, prije svega, na razne analitike forme
i reportae. Takvih je novinarskih objava bilo deset, uz sedam izvjetaja, tri vijesti, i po
dva komentara i intervjua.
Novinarska forma
Analitika, reportae
42%
Vijesti
13%
Izvjetaji
29%
Intervjui
8%
Komentari
8%

Romi nemaju svoje predstavnike u vlasti Bosne i Hercegovine, tako da veliki dio posla u
lobiranju za njihova pitanja predstavlja nevladin sektor kao i Vijee Roma BiH. Iako je
Muharem Serbezovski poslanik u Parlamentu Federacije BiH po nacionalnom
oprijedeljenju Rom, njega romske udruge i veina populacije ne smatraju svojim
legitimnim predstavnikom, ak mu i zamjeraju na brojnim nepromiljenim i pretjeranim
izjavama. Time su se bavili i analizirani sedminici.

U ratu smo bili Romi, sad smo opet Cigani, poruio je Dervo Sejdi, koordinator
Vijea Roma BiH, u intervjuu za magazin Start, koji je objavljen 4. septembra na pune
etiri strane. Povod za intervju bila je izjava Muharema Serbezovskog da u BiH nema
diskriminacije Roma, to je prema Sejdiu daleko od istine i objanjava: Serbezovski
mnoge stvari gleda kroz svoj ivot, jer njemu je dobro. On generalizuje stvari, to je
pogubno za nas. Problem je, prema Sejdiu, i to to ova izjava Serbezovskog potpuno
odudara od onoga to je priao tokom predizborne kampanje kada je govorio kako su
Romi u BiH na marginama drutva... i da e on sve Rome vratiti u ivot.

Serbezovskog kritikuje i magazin Dani, u svojoj rubrici Barometar, u izdanju od 24.
augusta. Serbezovski se pokazao kao kolski primjer predizbornog upljiranja, a
Romima ostaje jo samo da mu, tugujui za jo jednom nevjerom, u sitnim satima pjevaju
onu staru: Ja se opratam, Cigani sa vama, u novi ivot odlazim od vas / Tu ergu
cigansku naputam sada, jer dosta bje' sveg uitka tog, pie u nepotpisanom kratkom
komentaru koji je dobio tri crne take (najgora ocjena).

Izjavu Serbezovskog da Romi u BiH nisu diskriminisani prokomentarisao je u
Slobodnoj Bosni i Sead Fetahagi u svojoj kolumni Zapisi iz mrtvog doma, 13.
septembra, gdje je za njega napisao kako je doao odnekuda i ovdje pjeva za Stranku za
BiH, a i ga nije briga za svoje sunarodnike.

Estradna zvijezda, sa politikim ambicijama, bila je na meti pisanja revije Svijet. Oba
teksta koja su se odnosila na romsku populaciju u isto su se vrijeme bavila i Muharemom
Serbezovskim. U velikom intervjuu, objavljenom 31. avgusta, Serbezovski je najavio
kako se povlai sa estrade, ali ne zbog politike i najavio oprotajne koncerte po cijeloj
bivoj Jugoslaviji. Prihodi sa koncerta bie namjenjeni za edukaciju Roma u gradovima
gdje e ti koncerti biti odrani. Na pitanje kako doivljava optube da se politikom bavi
zbog svojih interesa, Serbezovski je rekao kako su Romi po prirodi uvijek bili nestrpljiv
narod i kako bi htjeli sve rijeiti preko noi, i nije propustio istai kako je on
Romima pomogao vie nego sva romska udruenja zajedno.

Express se u broju od 24. avgusta bavi mogunou da politiki predstavnik SBiH,
romske nacionalisti, postane ambasador u jednoj od europskih zemalja. U duhu svog
senzacionalistikog izvjetavanja, u broju od 15. novembra, ova novina pie o Tofku
Dediu Totiju, predsjedniku evropske fudbalske selekcije Roma koji je ujedno i
najozbiljniji kandidat za ulazak u hrvatski Sabor. Vjerujem da u svoje Rome kudikamo
vie pomoi nego to je to u Bosni uradio Muharem Serbezovski, poruio je Toti, a
prenio Express.

Dani u broju od 8. juna, u rubrici Barometar, donose jedan vrlo zanimljiv komentar.
Na meti kritike je vlast Kantona Sarajevo, koja ve godinama ne rjeava stambeno pitanje
sarajevskih Roma ve ga, kako koja vlast doe, samo odgaa, i to u poznatom stilu Vlade
KS, kako pie ovaj magazin: Problem se ne iskorjenjuje ve samo privremeno sanira,
to je najpogubnija politika na svijetu, na koju je jasno prigovorio OSCE.

Banjaluki Novi reporter 11. jula objavio je rezultate istraivanja o etnikoj distanci
stanovnika Srebrenice prema drugim narodima, izmeu ostalog i Romima. Kada su u
pitanju Romi, kako pie autor teksta psiholog Sran Puhalo, pripadnici tog naroda
rtve su predrasuda koje o njima imaju drugi narodi. To se najbolje moe vidjeti u izjavi
da najvei broj njih ne eli da primi krv od pripadnika tog naroda. Tako dolazimo do
apsurda da su Bonjaci i Srbi spremniji da ive jedni sa drugima, i pored svega to su
jedni drugima uradili, nego sa Romima. U zakljunom objanjenju o razlozima za
ovakav odnos prema Romima, autor nagovjetava da se moe govoriti o elementima
rasizma kod Bonjaka i Srba prema Romima.

U skladu sa svojom ureivakom politikom, Express 30. augusta, objavljuje
senzacionalan prilog o obiajima i nainu ukopavanja kod Roma. Ciganski ivoti, a
posebno smrt, odnosno romska groblja uvijek su u sebi sadravala dozu mistifikacije,
poetak je teksta, a odmah zatim od mistifikacije dolazimo i do senzacije u kojoj se
nagovjetava kako su mnoge ciganske sahrane i grobnice za veinu senzacija. Kako
autor pie, u tajnovitoj tradiciji njihovih familija, u grobnicu, to se zbilja doima
kominim, donose se fotelje u kojima bi se blagopoivi trebao raskomotiti, u regal
smjestiti neke potreptine (?!), na natkasnu moda staviti au vode ako mu se zagrcne ili
ako mu se frizura pokvari da je u ogledalu popravi. Novinar se pomalo i podsmijeva
ovakvim obiajima a niti u jednom dijelu svoga teksta ne nagovjetava da to nisu
iskljuivo romski obiaji, iako se stie utisak da su ovakvim suludim, post-ivotnim,
potrebama skloni samo pripadnici romske populacije.

Izvjetavanje o Romima bilo je puno ivota i zanimljivosti. Volim Rome, nisam
Ciganka, izjavila je pjevaica Nataa Koji Taa, a prenio je Start od 18. septembra.
Jo jedna zanimljiva pria stie iz Hrvatske, gdje je odrano Svjetsko prvenstvo Roma u
malom fudbalu, a na na elu svjetske reprezentacije Roma nalazile su se i fudbalske
legende i veliine poput Miroslava ire Blaevia i Tomislava Ivia (Express, 13.
septembar). Komino djeluje injenica da je ak i list senzacionalistikog profila, kakav
je Express, svojim pisanjem doprinijeo da se razbiju predrasude o Romima. U tekstu
od 6. septembra, list pie o romskoj svadbi na kojoj su pjevaicu Maju Golubovi kitili
novanicama od 500 eura. Kako je sama pjevaica rekla, a prenio Express, bila je u
strahu kada su je pozvali na ovu svadbu jer nikada nije pjevala na romskim slavljima, ali
sada mora priznati da su Romi najveseliji ljudi na svijetu.

Specijalna izdanja

Tokom monitoringa pratili smo i objave u specijalnim izdanjima za BiH, dnevnih listova
iz Hrvatske i Srbije. Iz Hrvatske su to bili Veernji list i Slobodna Dalmacija, dok su
iz Srbije monitorisani Euroblic i Veernje novosti. Najvie objava je imao
EuroBlic-41, Veernje list je objavio 38 tekstova, Veernje novosti-15, a
Slobodna Dalmacija- 13 tekstova.

Zanimljiva je i teritorijalna distribucija objavljenih tekstova. Kod Euroblica najvie
tekstova se odnosi na Republiku Srpsku (16), zatim na susjedne drave (14, od toga 10 se
odnosi na Srbiju), sedam na BiH u cijelini, tri na Federaciju BiH, dok se na cijeli svijet
odnose 2 objave. Veernji list mnogo vie panje posveuje temama iz BiH tako se
16 tekstova odnosi na Federaciju BiH, 10 na BiH u cjelini, devet na susjedne drave (od
toga Hrvatska sedam), jedan na Republiku Srpsku, a dva na cijeli svijet. Kod Veernjih
novosti 12 tekstova odnosilo se na region (od toga 7 na Srbiju), tri na Republiku Srpsku
i jedna objava je bila iz svijeta. Slobodna Dalmacija u devet navrata tematizira
regionalne teme (etiri puta iz Hrvatske), dva puta su teme sa teritorije Federacije BiH,
po jednom iz cijele BiH i cijelog svijeta.

Sva specijalna izdanja za BiH vrlo su paljivo pratila implementaciju Akcionih planova
za rjeevanje romskih problema, posebno stanovanje i obrazovanje.
Slobodna Dalmacija
- teritorija
BiH
8%
FBiH
15%
RS
0%
Susjedi
69%
Svijet
8%
Euroblic
- teritorija
BiH
17%
FBiH
7%
RS
38%
Susjedi
33%
Svijet
5%

Veernji list
- teritorija
BiH
26%
FBiH
42%
RS
3%
Susjedi
24%
Svijet
5%
Veernje novosti
- teritorija
BiH
0%
FBiH
0%
RS
19%
Susjedi
75%
Svijet
6%

Euroblic 1. juna pie o izgradnji stanova za Rome u Beogradu. Veernji list od 16.
jula pie kako je u romskom naselju Hrastovi kod Kiseljaka obnovljeno 17 kua:
Konano smjetaj dostojan ovjeka. O pomolu rjeenja problema beskunika u Banja
Luci 25. septembra pie Euroblic. Ista novina ukazuje i na probleme koji jo uvijek
postoje u ispunjavanju ovih obaveza predvienih Akcionim planom - Romi u Prijedoru
ive u straarama (Euroblic, 1. avgust).

Problemom beskunitva Euroblic se bavi 11. augusta kada pie o Romima koji su
ponovo naselili Banjaluko polje. Oni, kako su izjavili sagovornici, nikome ne smetaju i
niko ih ne eli nasilno premjestiti, no deava se da okolnim mjetanima nestanu kokoke
ili im neko razvali ogradu tako da to bude povod Komunalnoj inspekciji da Rome posjeti
u njihovom privremenom naselju. Tekst ne sadri negativne elemente prema ovoj grupi
Roma, i jedino je negativan naslov: Jo niko ih ne tera, a ka'e..., gdje novinarka
nagovjetava da e Romi uskoro biti premjeteni i pita se ka'e to biti.

Veernji list 6. oktobra ukazuje na nepotovanje Akcionog plana za obrazovanje, na
koje su ukazali elnici romskih udruenje u BiH na sastanku u Zenici. Tom prilikom
posebno je istaknuta obaveza osiguranja besplatnih udbenika za uenike osnovnih
kola. To udi, jer ista novina je objavila 24. avgusta najavu ministrice prosvjete u FBiH
Melihe Ali da su besplatni udbenici osigurani za 4,000 uenika iz socijalno ugroenih
porodica i za romsku djecu. Ova dva primjera samo ilustruju kako su obeanja politiara
nekada prepompezna i kako se pri realizaciji tek vidi koliko u njima ima istine i realnih
procjena.

Cijelu jednu stranicu, povodom Dekade Roma, objavile su beogradske Veernje
novosti, 26. avgusta, a povod je bila najava da e u Srbiju, na osnovu Sporazuma o
readmisiji, tokom 2008. godine doseliti 50,000 Roma iz bijelog svijeta. U tekstu se
novinarka bavi analizom problema romske populacije i navodi kako se strategijski jo
uvijek vrlo malo radi na njihovom rjeavanju. Iste novine kritikovale su Vladu Srbije
zbog slabih rezultata Akcionih planova (6. septembar), uz konstataciju kako je sada
Romima jo gore.

Pisano je i o (ne)potovanju ljudskih i manjinskih prava, posebno specifine manjinske
grupe kao to je romska. Tako Veernji list najavljuje albu idova i Roma iz BiH u
Strazburu zbog diskriminativnog Izbornog zakona po kojem pripadnici iz redova
ostalih ne mogu biti birani na odreene politike pozicije, na primjer ne mogu se
kandidirati za lana Predsjednitva BiH (28. avgust). Pozitivan primjer potovanja
ljudskih prava donosi Veernji list 4. juna, gdje navodi kako je slijepi Rom emso
ei dobio spor protiv Hrvatske pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu,
nakon to su hrvatske vlasti odugovlaile sa istragom nakon eievog mukog
prebijanja.

Bilo je dosta reportaa i dirljivih ljudskih pria. O hrabrosti i portvovanju 54-godinje
Romkinje Ruice Oru iz Hrvatske i njenoj borbi za posvojeno dijete, Veernji list je
pisao 3. septembra. Ovo je jedan u nizu pozitivnih primjera u izvjetavanju o Romima i
njihovim ivotinim problemima. U Veernjem listu je 26. septembra objaljen tekst o
tome kako Romi, veinom oni koji su doselili sa Kosova, spaavaju natalitet u BiH.
Ovdje su Romi stavljeni u pozitivan kontekst, iako injenica da veina romskih porodica
ima po etvoro i petoro djece ne mora biti nuno pozitivna s obzirom na teke uslove u
kojima Romi ive. Ovaj tekst se time nije bavio.

Reporteri Veernjih novosti bili su u patroli, kroz nehigijenska naselja u Beogradu,
prava legla zaraznih bolesti. Novinari su boravili meu Romima koji ive u divljem
naselju, nadomak ukarike padine, i na licu mjesta videli u kakvim uslovima Romi ive.
Sa njima su razgovarali o mukama i nedaama, i indirektno prozvali nadlene da ovaj
problem rjee.

Euroblic 8. oktobra izvjetava sa Prvenstva svijeta Roma u fudbalu. Veernji list
objavljuje i zanimljivost iz Hrvatske gdje je Slaana urevi izabrana za prvu
predsjednicu Stranke Roma Hrvatske (13. august).

Profesionalni propust nainio je novinar Slobodne Dalmacije, kada je vijest o pljaki
penzionera u Hrvatskoj poeo na slijedei nain: Uigrani trio, najvjerovatnije Romi,
uspio je u utorak u ranim popodnevnim satima prevariti brani par Miju (71) i Milicu
(71) Palini iz Gornjeg Mua za osam tisua kuna. Isticanje nacionalne pripadnosti
prilikom izvjetavanja o kriminalu svakako je neprofesionalno, a pogotovo je
neprofesionalna insinuacija autora ove vijesti gdje novinar nagaa da su pljakai -
najvjerovatnije Romi (11. oktobar).


Dnevni listovi iz BiH

Osam dnevnih listova iz BiH, u toku analiziranog perioda objavljivalo je tekstove o
problemima Roma. Slijede pojedinane analize za svaki od tih medija.

SAN, Sarajevo

Dnevni list San je u toku monitorisanih est mjeseci bio vodei po broju objava koje su
se odnosile na romsku populaciju i njihove probleme. U toku est mjeseci objavljeno je
66 novinarskih tekstova, u 57 razliitih izdanja. San je o Romima pisao svakog treeg
dana.


SAN - kontekst
Zapoljavanje
2%
Kultura
5%
NGO, romska
udruenja
10%
Kriminal, crna
hronika
5%
ivot
13%
Ratni zloini
2%
Protokolarni
susreti
1%
Obrazovanje
12%
Politike odluke,
zakoni
2%
Ljudska i
manjinska prava
18%
Politika
prezentacija
6%
Stanovanje
25%

Serijal tekstova SAN-a o problemima Roma vezanim za groblja, poeo je 24. jula,
kada je u razgovoru sa Bajrom Beganoviem, predsjednikom Udruenja Roma Kantona
Sarajevo, novinar saznao kako sarajevski Romi nemaju svoje groblje, a da je jo vei
problem to to veina nije socijalno osigurana. O skrnavljenju mezarja muslimanskih
Roma u Mojmilu, list je pisao 27. jula. Kroz razgovor sa predsjednikom Beganoviem,
saznajemo da se mezarje sistematski unitava ve dugi niz godina a da nadleni po tom
pitanju nita ne ine. Iako sam traio od reisa Ceria, da me primi po ovom pitanju, on
nikada nije naao vremena, kae Beganovi. Inae, u istom broju je novinar lista
iskoristio priliku da prikae profil Beganovia kroz neka karakteristina pitanja. Tako
saznajemo da mu je najvei uspjeh rjeavanje pitanja Roma, openito, neuspjeh to to
nema nita od ovog to ini za Rome, da je najsretniji bio kada je zavrio JNA i kada
mu se rodio sin, da se niega ne plai, da mu je omiljena knjiga Kur'an, a cvijet
karanfil, da navija za elju, da voli fudbal i Ivicu Osima, i da mu je elja da jednog dana
ima kuu pored rijeke. Svakako vrlo interesantan i pozitivan potez SAN-a i pohvala
za to to su i predstavnika Roma pokazali kao ovjeka koji dijeli iste elje i snove kao i
svi drugi graani BiH.

U broju od 22. augusta, novine piu o prosjaenju u Sarajevu, i kroz primjer Romkinje
Ljume Muite, koja je u Sarajevo dola ak iz Nia, pokazuju kako je glavni grad BiH
pogodan za ljude koji prose iz cijelog regiona. Uz opte mjesto ovakvih reporaa
teak ivot, muka, vielana porodica i borba za egzistenciju autor teksta razgovara i sa
predstavnikom policije Kantona Sarajevo koji navodi kako policija radi na suzbijanju
prosjaenja i da je ove godine zabiljeen manji broj sluajeva. U proloj godini ih je
zabiljeeno je 1,406.

Novinari ovoga lista pokazuju razumijevanje za probleme romske zajednice ali i potrebu
da se o tome izvjetava i da se tako sa problemima Roma upoznaju i njihovi itaoci. U
broju od 31. oktobra, list prenosi izjave funkcionera Vijea Europe i UN-a kako su
prava Roma na dom prekrena u 16 zemalja Evrope, meu kojima je i BiH. Dalje se
navodi da prema podacima romskih nevladinih organizacija u BiH vie od 70 posto
Roma nema rijeen krov nad glavom. Teak poloaj Roma ilustruje se kratkom izjavom
Murate Seferovi, starice koja je izbjegla i sa mnogobrojnim lanovima svoje porodice
ivi kao podstanar u Ilijau: Pa ja sam, sine, ovdje sam evo podstanar. Dobila sam
deloaciju. Ja nemam vie na ta da plaam ovu kiriju, sine. Ja sam ena bolesna. I imam
troje-etvoro djece sa sobom, ive i oni su psihiki poremeena djeca. Ne radi niko
nigdje, neko na birou, neko onako. To zna kakav je ivot romski. Ja sam mnogo
ugroena.

Romi su jedna od sedamnaest nacionalnih manjina u BiH. Iako najmnogobrojniji, u
Komitetu za ljudska prava smatraju da je romska zajednica najugroenija i da ostvaruje
najmanje graanskih prava, jedan je od zakljuaka radionice na temu Prava manjina,
koja je odrana u Bihau, a o tome je izvjestio SAN 12. novembra.

Objave u SAN-u obiluju senzacionalizmom. Nesvakidanji zloin i senzacija, ujedno i
tragedija za jedno dijete romske nacionalnosti, bila je sadrana u objavi od 30. juna, pod
naslovom: Romska porodica djevojicu tri mjeseca drala u ropstvu. Naime, hrvatska
policija je u okolini akovca uhapsila imunu trolanu romsku porodicu pod sumnjom
da su uinili krivino djelo trgovine ljudima i ropstva. Oni su maloljetnu Romkinju
drali zatvorenu kui, nisu joj desetak dana davali da jede, svuda su je pratili a nad njom
je, kako se ispostavilo, izvreno i kazneno djelo silovanja.

Da Muharem Serzebezovski namjerava prevesti i Bibliju, pored Kur'ana, na romski jezik
izvjestio je SAN u broju od 31. jula, i naveo kako je on u politike vode uplovio
najvie zahvaljujui dobrim vezama sa Harisom Silajdiem, da Romi od njega puno
oekuju ali da se on nije pokazao. Svoje ogorenje Serbezovskim iskazala je i porodica
Toplica koja ivi po sarajevskim parkovima i drugim javnim povrinama. Potucamo se
po parkovima, a Serbezovski kae da ga to ne zanima, rekao je Ragib Toplica i
ogoreno dodao kako u BiH bolje prolaze ratni zloinci nego Romi koji su tu zemlju
branili (10. august).

U Brkom se vodi rat za smee, saznajemo u SAN-u 27. avgusta, kao i podatak da
su za najnoviji poar na tamonjoj deponiji krivi Romi. No, sam naslov: Rat za smee u
Brkom: Romi se posvaali pa zapalili deponiju daje pogrenu sliku o tome o emu se
pie u tekstu, jer se stie utisak da je to rat velikih razmjera, koji na teritoriji Brkog vode
razliite romske grupe, a oni se, u tekstu, pominju samo u posljednjoj reenici.

Nisu svi Romi siromani, ima i onih sa dubljim depom koji su skloni zabavi i
rasipnitvu. O tome nam svjedoi i tekst od 25. septembra, koji opisuje kako je u
Barceloni jedan Rom, porijeklom iz Bosne, organizovao svadbu svom 18-godinjem
sinu, a da je na svadbu koja je trajala tri dana i tri noi utroio 200,000 eura, i to je sve
platio keom.

Interesantnu ivotnu priu male Romkinje Samante objavio je SAN 5. juna, gdje je nije
prikazao samo kao petogodinju djevojicu koja prosi, ve i snalaljivu i dobru duu koja
je pomogla ljudima u nevolji. Tako je gospoi koja joj je rekla da nema maraka ni za
hljeb donijela u jednoj kesi deset kifli, a gospodinu u kafani koji je rekao da nema ni za
rakiju donijela jednu marku da je sebi narui. Zanimljivo je da se ova djevojica moe
sresti i u Viegradu i u Goradu. Kad je u Viegradu predstavlja se kao Samanta, a svog
godinu dana starijeg brata zove uro, dok se u Goradu odaziva na Sabiha, a brat joj se
predstavlja kao Mujo.

Najnaitaniji travniki Rom, Said Rami, bio je gost ovog lista 14. septembra, a itaoci su
imali priliku da se upoznaju sa njegovom zanimljivom ivotnom priom. Rami je rekao
kako je za njega asno biti Ciganin, i da mu niko ne treba tepati da je Rom, i da najvie
voli kada mu kau: Gdje si Cigo, brate!. alio se on tom prilikom novinaru kako je
internet udaljio itaoca od knjige, knjigu sahranio i unitio velika imena njenih autora.

Osloboenje, Sarajevo

Osloboenje je najvie panje posvetilo temama kao to su ljudska i manjinska prava,
zatim implementacija Akcionih planova, pogotovo onih koji se odnose na stanovanje i
obrazovanje. Kao to je sluaj i u ostalim monitorisanim medijima, osjetna je
zapostavljenost tema kao to su zdravstvena zatita Roma i zapoljavanje.
Osloboenje - kontekst
Obrazovanje
19%
Stanovanje
18%
Zapoljavanje
1%
Kultura
5%
NGO, romska
udruenja
10%
Kriminal, crna
hronika
11%
ivot
6%
Ljudska i
manjinska prava
24%
Protokolarni
susreti
2%
Politika
prezentacija
4%

U pojedinim objavama provejavao je apologetski pristup u odnosu na pripadnike romske
zajednice i namjera da se istakne znaaj i vanost njihovog ljudskog dostojanstva i prava
zagarantovanih pripadnicima manjinskih zajednica. U broju od 8. avgusta objavljeno je
saoptenje RVI Srebrenice i Bratunca u kojem se ispisivanje zloglasnih grafita No,
ica, Srebrenica na kui Srebreniana u tuzlanskom naselju Husino, kao i poziv na
izgon Roma iz tog mjesta smatra napadom na dostojanstvo. Uz gorepomenuti natpis na
kuama u jednom od tuzlanskih naselja pojavili su se i drugi grafiti ija je sadrina
uvredljiva, poput Gurbeti, napolje, Cigani, ubrad, Napolje, balije, mamu vam
cigansku itd... Poruke su se pojavile 4. avgusta, a svi su mediji o tome izvjestili u nadi
da e poinioci biti uhvaeni.

Teak ivot ili ivot na ivici egzistencije Roma veoma esto je uzurpirana tema od
strane medija, zbog toga to je pitka za itanje, izaziva saosjeanje i empatiju italaca,
ponekada je napisana i u formi apela za pomo. Tako je i Osloboenje pisalo o tekom
ivotu Ahme Mujia iz Kiseljaka, kraj Tuzle, kojem se uruio krov nad glavom to je
njegovoj vielanoj familiji ivot uinilo tekim (19. august).

Vrlo zanimljiv komentar napisao je jedan od urednika Osloboenja Ahmed Buri u
broju od 21. juna. Povodom dana izbjeglica on komentira situaciju u BiH gdje je na
hiljade ljudi jo uvijek nezbrinuto i nema pravo povratka na svoje ognjite. Kao najtei
primjer navodi romske porodice koje ive u Salakovcu i koje eka deportacija na Kosovo
zbog isteka izbjeglikog statusa. Povratak na Kosovo za njih bi mogao biti koban, kako
pie Buri, jer Albanci su Rome zbog djela pljake koje su poinili pojedinci oznaili kao
nepoeljne i neprijatelje. Buri kritikuje takvu generalizaciju ali i pasivnost bh vlasti po
pitanju rjeavanja statusa izbjeglica na teritoriji ove drave.

U broju od 16. augusta, San donosi reportau iz sela Vranci, maginog sela u kojem
dugo nema svatova. Romi se pominju o posljednjem dijelu reportae i to kao sluajni
putnici-namjernici koji su u selo doli trulim crvenim kombijem u potrazi za eljezom.
Evo dijaloga koji je sa njima vodio novinar, a prenio ga je u potpunosti u svoj tekst:

- Mir vam, brao Romi!
- Dobar dan, majstor, zna li gde ovde ima eljezo?
- Nema vam ga odavno tu, izgleda...
- E, jebe ga, sve pokupe domai Cigani! Za koje novine slika, moe da se kupe u
Gorade?
- A, koje ti ita?
- Ne znam da itam!
- Pa, jebe ti se onda koje su novine!
- Dobro kae, majstor. Ajde, deca, idemo kod fratar Ivan, ima da pa'ne koja
markica!

Autor teksta Dragan Marijanovi, naziva grupu Roma prvo braom, potom ih
fotografira, i prenosi dio razgovora sa njima kako bi svoju reportau uinio ivljom, a
kada saznaje da je njegov sugovornik nepismen govori mu pa, jebe ti se onda koje su
novine - i to vjerodostojno prenosi. I dok je to jebe koji izgovara Rom alei se na
domae Cigane koji su pokupili eljezo djelovalo simpatino, dotle je ovo jebe ti se
upueno od strane novinara poptuno neukusno i uvredljivo.

Dosta je pisano o kolovanju Roma. Bilo je pozitivnih primjera najava besplatnih
udbenika za romske uenike (11. august) ili poboljanje obrazovne strukture Roma u
Visokom (2. septembar), ali i negativnih povoda za pisanje (u kojima su novinari
profesionalno uradili tekstove, bez predrasuda ili negativnog uklona) kao to su sljedea
dva teksta prvi o tome kako Romi iz naselja Butmir i dalje ne upisuju djecu u kolu (10.
septembar) i drugi koji se bavi bijegom sa nastave zbog prodavanja na pijaci (29.
oktobar).
Kada je u pitanju stanovanje pod posebnom je panjom bilo upravo naselje u Butmiru
gdje romske familije ive u izuzetno tekim uslovima. Tako je u broju od 12. septembra
najavljeno da e Romi iz ovoga naselja poetkom slijedee godine biti preseljeni u kue
graene od vrstog materijala koje e biti podignute za 44 romske porodice.

Iako vai za ozbiljan list, senzibiliziran za ljudska i manjinska prava, i politiku nepravdu
i dikriminaciju koja se nanosi pripadnicima romske zajednice, nije ni Osloboenje
odoljelo a da ne napravi vrlo tipinu greku kada su u pitanju Romi. Naime, preneen
tekst iz jednog dnevnog lista iz Srbije, o zloinu u Beogradu gdje je silovana prodavaica
jednog butika, poinje sa razbojnik romske nacionalnosti. Iako tekst nije potpisan, i
preneen je iz drugog medija, na ovakvu je negativnu i diskriminativnu odrednicu
Osloboenje trebalo obratiti panju.

Bilo je i pria koje su oslikavale ivotne zanimljivosti i senzaciju. Zanimljiva pria stigla
je iz Makedonije, iz okoline Bitolja, gdje je najmlaa iteljka romskog naselja Bair dobila
ime Plamenka jer roena je u noi kada su vatreni jezici prijetili da e progutati
kartonsku baraku njenih roditelja majke Lejle i oca Dunera Memievskog (1. avgust). U
izdanju od 14. septembra, list donosi okantnu ispovijest Muhameda Hasanovia, oca
petero djece, iji je osnovni cilj u ivotu bio da ih ikoluje i omogui im normalan ivot.
Njega je okiralo saznanje da je njegovu djecu krstio i preveo na hrianstvo Reinhold
Harms voa njemake humanitarne organizacije GOD, i to kriom i bez roditeljske
dozvole. To se zbilo prije tri godine, na Borakom jezeru, gdje su djeca trebala da idu na
izlet, a kako se kasnije ispostavilo ona su pokrtena. Muhamed se svog sina javno
odrekao a mlau djecu nastoji vratiti na pravi put, to se nada da e uspjeti uz Allahovu
pomo.

Dnevni list, Mostar

etrdeset i est objava u kojima su se pojavljivali Romi, zabiljeeno je u Dnevnom
listu tokom analiziranog perioda. Od toga je 16 bilo vijesti i 30 izvjetaja. etrnaest
tekstova bilo je potpisano imenom i prezimenom, isto toliko inicijalima, tri su bile
agencijske vijesti, jedan tekst je preneen iz drugih medija, dok je nepotpisano bilo 14
tekstova. Dominacija drutvenog konteksta i veliki broj objava sa negativnim sadrajem
ili novinarskim uklonom (19) bili su karakteristika izvjetavanja Dnevnog lista. Svega
deset tekstova odnosilo se na politiki kontekst, dok je u irem drutvenom zabiljeeno
52 teksta. Od toga najvie se odnosilo na obrazovanje (10), stanovanje (9), ivot i ljudska
i manjinska prava (po 8 tekstova).

Dnevni list - kontekst
Politika
prezentacija
6%
Obrazovanje
16%
Kultura
2%
NGO aktivnosti
8%
Crna hronika
11%
Ratni zloini
3%
ivot
13%
Ljudska i
manjinska prava
13%
Politike odluke /
dokumenta
8%
Protokolarni
susreti
2%
Zapoljavanje
3%
Stanovanje
15%



Najoigledniji primjeri stereotipnog i neprofesionalnog izvjetavanja o Romima
zabiljeeni su u Dnevnom listu. Stereotipnog, jer Romi su vrlo tendenciozno i
iskljuivo prikazivani kao prosjaci, a profesionalnog, jer su se iste vijesti opremljene ak
i sa istim fotografijama, ponavljale i po nekoliko puta i to u razmaku od nekoliko dana.

Nedostatak profesionalnosti, oigledno i novinarskog materijala, uslovio je da Dnevni
list ak etiri puta ponovi istu vijest o poveanom broju prosjaka u Mostaru, ak
ponovivi i istu fotografiju. etiri puta tekst je bio ponovljen prvi put je objavljena 29.
juna pod naslovom Sve vei broj prosjaka, drugi put 4. jula sa naslovom Veliki broj
Roma, trei put 7. jula i bila je naslovljena Poveava se broj prosjaka i etvrti put 8.
avgusta: Romi prosjae po mostarskim kafiima.

Zanimljivo je analizirati uvodni dio ove vijesti u sva etiri izdanja i vidjeti kako su
pitanju varijacije na istu temu. Naime, 29. juna u uvodu stoji: Dolaskom lijepih dana
na mostarskim ulicama povean je broj Roma koji prose. U izdanju od 4. jula uzrono-
posljedina veza je drugaija i razlog za povean broj prosjaka je drugaiji: Dolaskom
veeg broja turista u grad na mostarskim ulicama povean je broj Roma koji prose.
Topliji dani ostali su razlog poveanom broju prosjaka i 7. jula uz dodatnu aktivnost
Roma: S dolaskom toplijih dana u naem gradu je porastao i broj prosjaka koji na
svakom koraku ometaju graane. Vijest od 8. augusta poinje sa: U posljednjih
nekoliko dana na mostarskim ulicama je sve vie prosjaka koji trae novac, i time se
pokazuje neautentinoh ranijih vijesti na osnovu koji se zakljuuje da je veliki broj
prosjaka u Mostaru bio prisutan i tokom juna i jula a ne samo na poetku augusta.

Serijal tekstova o prosjaenju nastavljen je 11. augusta, gdje novinarka pie o
organizovanom prosjaenju koje u Mostaru uzima sve vie maha. Tekst je naslovljen:
Prosjake dovoze kombijima iz Bosne (bez Hercegovine, dok u podnaslovu stoji kako
osobe koje je na podruju Mostara policija zatekla u prosjaenju su s podruja apljine,
Ilide, Kaknja, ivinica, Sarajevske i Srednjobosanske upanije). Zanimljivo je da se
istog dana ovom problematikom, ali u Srbiji, bavi i Glas Srpske, no na mnogo
zanimljiviji i kompetentniji nain. O tome kako mostarske ulice mnogima slue kao
udoban krevet list pie u broju od 28. augusta. I ovaj je tekst jednostran jer novinar je
razgovarao samo sa predstavnikom MUP-a HN-a, Srekom Bonjakom, i upoznao
itaoce sa zakonskim regulativama ali nije niti u jednom dijelu teksta pokuao objasniti
zato su ljudi primorani boraviti i spavati na ulicama. Iako se u tekstu Romi ne pominju
eksplicitno, tekst je opremljen fotografijom na kojoj se vidi Romkinja sa psom kako sjedi
na ulici.

Nije samo jedanput Dnevni list ponovio ve objavljenu vijest koja se odnosi na Rome i
probleme koji oni proizvode u Mostaru. Tako jo 29. maja objavljuju tekst o djeacima
romske nacionalnosti koji u Mostaru iste prozore na automobilima i zakljuuju kako je
problem u tome to su nakon njihovog ienja prozori automobila prljaviji nego
ranije. Naslov ovoga teksta je Romska djeca na bulevaru. Identian tekst ponovljen je
3. jula, samo je naslov promjenjen: Romska djeca iste automobile.

No, nije Dnevni list pisao iskljuivo se negativnim uklonom o Romima, iako su
ovakve teme dominirale vie nego u drugim analiziranim medijima. Tako je 15. juna
pisano o izgradnji romskog naselja na Biu polju kod Mostara, 26. jula izvjetavano je o
formiranju Vijea nacionalnih manjina BiH, o akciji Federalnog ministarstva koje je
obezbjedilo 196,000 KM za udbenike za Rome 6. oktobra, o akciji zapoljavanja Roma
24. oktobra, kao i o potrebama da se revidira plan o obrazovnim potrebama Roma (9.
novembra).

Nezavisne novine, Banja Luka

Ovaj list spada u one srednje zainteresovane za romsku problematiku, zakljuak je koji se
namee na osnovu objavljenih tekstova, ukupno ih je bilo 38. No veina objava bile su
due od obinih vijesti i ilustrovane fotografijama (28 izvjeataja) i raene su na
zanimljiv i kreativan nain. Nijedan objavljeni tekst nije nepotpisan, po 13 tekstova
potpisano je ili imenom i prezimenom, ili samo inicijalima, to svjedoi o autentinosti
objava.

Nezavisne novine - kontekst
Politike odluke /
dokumenta
8%
Protokolarni
susreti
2%
Obrazovanje
17%
Stanovanje
14%
Zapoljavanje
2%
Kultura
8%
NGO aktivnosti
4%
Ljudska i
manjinska prava
25%
Crna hronika
4%
ivot
14%
Ratni zloini
2%


Kritika vlasti stie u broju od 5. oktobra, gdje predstavnici Centra za podrku,
informisanje i zajedniko djelovanje romskih udruenja u BiH i predsjednik Vijea Roma
BiH, Fehim Osmanovi, tvrde kako Akcioni plan za obrazovanje Roma ima cilj da
stimulie ukljuenje romske djece u sistem osnovnog obrazovanja i predvia
besplatnu nabavku udbenika, besplatan prevoz od kue do kole i topli obrok, to se u
praksi ne provodi dovoljno ili gotovo nikako.

Uruivanje udbenika djeci iz socijalno ugroenih porodica u Banja Luci bio je povod da
Nezavisne objave cijelu jednu reportau 3. septembra. Gradonaelnik Banja Luke
uruio je knjige osnovcima u prostorijama Udruenja Roma Veseli brijeg iz Banja
Luke, a novinarka tekst otvara sa airom Osmanoviem, uenikom petog razreda
Osnovne kole Branko Radievi, koji je jedan od 26 osnovaca romske zajednice
kojima je dodjeljen pribor, to je veoma zanimljiv pristup.

esta tema u medijima koji izlaze na teritoriji Republike Srpske bila je inicijativa za
pokretanje tube za genocid protiv Hrvatske zbog zloina koji su poinjeni u Jasenovcu
tokom Drugog svjetskog rata. Povod teksta u Nezavisnim novinama bila je 4.
meunarodna konferencija u Banja Luci na temu Jasenovac. Romi se u ovom
kontekstu, uz Srbe i Jevreje, pominju kao najvee rtve tog zloina (1. jun).

Zanimljivu reportau Nezavisne su objavile 24. juna, a povod je Deveti svjetski festival
romske kulture Kamoro koji je odran u Pragu. Novinar o romskoj muzici, kulturi i
umjetnosti uope pie vrlo afirmativno i to ilustruje fotografijama koji pokazuje Rome u
trenucima veselja i plesa. O bogatstvu i tradiciji nacionalnih manjina iz Prijedora mogli
smo itati i 23. septembra u izvjetaju sa elementima reportae, gdje se opisuje
manifestacija Vee nacionalnih manjina na kojoj su uestvovali predstavnici
Ukrajinaca, eha, Slovenaca i Roma. Predsjednik prijedorskih Roma, Ramo Seleevi,
rekao je tom prilikom da su lokalne vlasti uinile sve da se Romi ovoga grada ne osjeaju
kao graani drugog reda.

No, ne ive svi Romi u Prijedoru idealno. Kosovski Romi iz prijedorskog naselja Urije
preputeni su sami sebi, kako pie list 1. augusta, a u blatnjavim barakama ve devet
godina ive bez struje i vode i sa kupatilima sa zaepljenim kanalizacionim odvodima.
Teak ivot i probleme novinar potkrepljuje kroz razgovor sa Kadrimom Curijem koji
ivi u tom naselju. Sa druge strane, u nadlenom Centru za socijalni rad istiu da je
problem ove grupe Roma koji su doli sa Kosova vei jer ih veina nema uredne
izbjeglike dokumente, i da je na terenu vidljiva razjedinjenost izmeu domicilnih
Roma i njihovih sunarodnjaka koji su izbjegli sa Kosova.

AS, Sarajevo

Ovaj je dnevni list, najvie koristio formu izvjetaja (23 ih je objavljeno tokom
analiziranog perioda) i vijesti (12). Nijedan objavljeni tekst o romskoj populaciji nije
potpisan imenom i prezimenom dominirali su inicijali (25) i nepotpisane objave (8).
Najvie objava, njih 24, odnosilo se na teritoriju Federacije BiH. Kod konteksta
dominirali su tekstovi koji su se odnosili na ljudska i manjinska prava (10), stanovanje
(8), politiku prezentaciju (7) i kriminal i crnu hroniku (6).

AS - kontekst
Politika
prezentacija
14%
Politike odluke,
zakoni
4% Stanovanje
16%
Zapoljavanje
4%
Kultura
4%
NGO, romska
udruenja
10%
Ljudska i
manjinska prava
20%
Kriminal, crna
hronika
12%
ivot
10%

Obrazovanje
6%



Neagilnost Muharema Serbezovskog kao politikog predstavnika, koji je obeao da e
pomoi Romima a to ne ini tokom mandata, bila je tema mnogih natpisa u As-u. Tu
neagilnost ilustruju kroz primjer porodice Ahme Mujia iz Tuzle ija se kua zbog
tronosti poela uruavati. Krov e mi se sruiti na djecu dok Muharem Serbezovski
ispuni obeanje koje je javno na televiziji dao. Za ovih nekoliko mjeseci od obeanja
lino sam ga telefonom etiri puta zvao i nije naao vremena da doe i uvjeri se kako
ivim. Ispade obeanje, ludom radovanje, rekao je za As Ahmo Muji (18. juni).
Serbezovski se nije dokazao ni u narednih mjesec i po dana, tako da je As 13. avgusta
konstatovao injenicu da je vielana porodica Roma Ahme Mujia iz Kiseljaka kod
Tuzle prije sedam dana ostala i bez onoga to joj je bilo preostalo, a to je bio troan krov
koji se na manjem vjetru sruio i zamalo nije ozbiljnije povrijedio lanove porodice
Muji. Ahmo, nekada pripadnik Armije BiH, sa svojom bolesnom suprugom i dvoje
djece ivi u najlonskom atoru, dok su ostala djeca kod prijatelja u komiluku. As je
putem ovog lanka pozvao sve ljude dobre volje da pomognu porodici Muji. Akciju
prikupljanja pomoi za porodicu Muji pokrenuo je predjsednik Udruenja Evropski put
Roma Mehmed Muji, objavio je As 16. avgusta. Inicijativa je urodila plodom i ve
za desetak dana Mujiima stie pomo. O tome, 25. avgusta, pie As u tekstu pod
naslovom: Ahmed Muji sa suzama istovarao pristiglu pomo. Serbezovski je konano
kod porodice Muji stigao poetkom septembra. U mini reportai, objavljenoj 5.
septembra, As pie kako je Serbezovski stigao i kako je u razgovoru sa predstavnicima
TK i gradonaelnikom Tuzle Jasminom Imamoviem doao do konkretnih rjeenja za
njihov problem. No, As ne proputa kritikovati: Serbezovski, koji je svojim
Mercedesom urio da stigne na denazu Safetu Isoviu u Sarajevo, djeci Mujia, kao ni
ostaloj djeci, nije dao ni bombona.

Pozitivan primjer pisanja o Romima pronali smo u broju As-a od 10. septembra.
Naime, u okviru jo jedne u nizu potresnih pria o ivotu romskih familija, ovoga puta
pria je o trinaestolanoj familiji Sadiki koja ivi pod jednim krovom. Milena Miljanovi,
uposlenica Crvenog krsta, istie da je i pored tekog poloaja i ivota Porodica Sadiki
uredna i potena porodica.

O tome kako je Josip Peri uvrijedio Rome As pie u broju od 20. septembra. Kako
pie ovaj list, predsjednik kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH, tokom svoje
kritike federalne Vlade rekao je kako se Vlada cigani, i shvativi da u istoj sali sjedi
njegov kolega Muharem Serbezovski koji je Rom, pokuao je (pomalo nespretno)
objasniti svoje rijei: Izvinite, gospodine Serbezovski. Za mene je ciganluk ljudska
osobina, a Cigani su narod koji ja jako cijenim.

Stereotip o Romima kao prevarantima i nepotenim ljudima oigledan je u tekstu koji je
As objavio 2. avgusta, gdje je Nurudina Sejdia, poznatijeg pod nadimkom Hapa,
razotkrio za sitnu prevaru. Samozvani predsjednik Udruenja Roma ZDK Romano lil,
Nurudin Sejdi, pie As, ne bira sredstva kako bi se domogao novca. On je za
svrhu organizovanja manifestacije povodom romskog praznika Vasilica sakupio novac od
raznih donatora a da pri tome manifestaciju nikada nisu organizovali. Povod ovoga teksta
naslovljenog Hapa(c) opuhao vlasnika galerije Isfahan bila je prevara vlasnika poznata
galerije Iranca Muhameda Parviza, koji je Hapi dao 1,500 KM. Kako dalje objanjava
As Hapa je u Vijeu ministara vodio politiku bitku sa legalnim predsjednikom
zenikih Roma Salkom Musiem, ali je tu bitku izgubio i danas Romi ne ele ni da ga
vide jer im je, vele, opuhao sve to se moglo opuhati.

Dnevni avaz, Sarajevo

U odnosu na broj tekstova i svoju bogatu sadrajnu ponudu, moe se rei da je Dnevni
avaz slabije pratio manjinsku problematiku i samu romsku populaciju. U toku
monitorisanog perioda od est mjeseci u Dnevnom avazu je objavljeno svega 30
tekstova koji su tematizirali Rome i njihove probleme.

Dominacija crne hronike kada su u pitanju objave koje se odnose na romsku populaciju
neto je to se uklapa u optu ureivaku politiku i sadrajnu koncepciju ovoga lista
kojim inae dominiraju kratke forme, senzacionalistikog sadraja, koji se esto odnose
na kriminal, saobraajne nesree, crnu hroniku.
Dnevni avaz - kontekst
Politika
prezentacija
8%
Politike odluke,
zakoni
5%
Obrazovanje
11%
Stanovanje
13%
Kultura
3%
NGO, romska
udruenja
11%
Ljudska i
manjinska prava
13%
Kriminal, crna
hronika
32%
ivot
3%
Protokolarni
susreti
3%



O (ne)diskriminaciji Roma pisao je i Avaz, kako o izjavi Muharema Serbezovskog
kako se on kao Rom u BiH ne osjea diskriminirano (18. august), tako i o reakciji
predstavnika Vijea Roma BiH Derve Sejdia koji je istakao kako takvim izjavama
Serbezovski nanosi tetu Romima (22. august).

Iako je crna hronika dominirala, nije Dnevni avaz imao preteno negativan uklon
prema pripadnicima romske populacije. O tome svjedoi i slijedei primjer. U broju od
17. septembra list objavljuje tekst u kojem pripadnike romske populacije stavlja u pomalo
neoekivani i nesvakidanji pozitivan kontekst i predstavlja ih kao dobroinitelje i ljude
irokog srca. Tragina ispovjest porodice Musi, koja ivi kod Kiseljaka, i ija su dva
sina bili primorani da se podvrgnu operaciji oiju, zainjena je i reenicom u kojoj je
nesretna majka istakla kako su joj mnogo pomogli i komije Romi, iako i sami ive u
tekim uslovima (17. septembar).

O tome kako je Ibrahimu Beihanoviu iz Zenice kidnapovana njegova nevjenana
supruga i odvedena u Sarajevo na silu gdje se, navodno, i udala, pisao je Dnevni avaz
19. augusta. Nizu senzacija dodat je i tekst o fascinantnoj denazi Ismeta Osmanovia
ange u Sarajevu na koju su doli Romi iz cijelog svijeta (1. septembar). Neto ranije,
23. augusta, u centru paje je bila jo jedna romska denaza, ovoga je puta posljednji put
ispraen Sulejman Rameta, kralj romske muzike, a denazi su prisustvovala mnoga
zvuna imena domae estrade. Romi vole ivotinje i konje, jedan je o stereotipa koji
vlada o Romima. Dnevni avaz u broju od 22. septembra pie o tome kako je Udruenje
SOS Sarajevo otkupilo konja Bijelka za 300 KM i to upravo od Roma sa Butmira.

Zabiljeili smo i jednu vrlo negativnu i neprofesionalno konstruisanu reenicu. U vijesti
kojom je novina citirala policijski izvjetaj povodom kamenovanja tramvaja u Sarajevu,
navodi se da su to poinili nepoznati mladii romske nacionalnosti. Dvije su stvari
sporne. Prva, ako su mladii nepoznati kako je jedini poznati podatak to da su oni romske
nacionalnosti i, drugo, da su mladii i (pre)poznati, zato bi romska nacionalnost trebalo
da bude vana u jednom aktu kriminala. To je, inae, veoma esta greka i profesionalni
propust u novinarskom izvjetavanju.

Iako je na osnovu proitanog teksta potpuno jasno ta su kontejneri (limene, montane
kuice koje se koriste najee u svrhu privremenog smjetaja), pomalo rogobatno zvui
naslov teksta: Osigurani kontejneri za smjetaj Roma, od 3. jula, jer prva asocijacija
jesu kontejneri za smee.

I Avaz izvjetava o ksenofobinom i diskriminativnom grafitu koji poruuje: No,
ica, Srebrenica na kui jedne romske porodice u Itusinu (5. avgust), a predstavnici
Roma prijete da, ukoliko se poinioci ne uhvate, 10,000 Roma e izai na ulice (7.
august).

Fokus, Banja Luka

Banjaluki dnevnik Fokus u dvadeset i dva navrata izvjetavao je o Romima i njihovim
problemima. Dvanaest puta to su novinari ovoga lista inili putem izvjetaja, est puta
kroz vijesti, objavljen je jedan komentar i tri su objave svrstane u kategoriju ostalo.

Potpisnik jedinog komentara, Ranko Preradovi, objavljenog 2. juna negoduje zbog toga
to mediji u BiH bojkotuju meunarodnu konferenciju u Banja Luci o rtvama Jasenovca,
meu kojima je najvie bilo Srba, Jevreja i Roma, te vijest o tom dogaaju BHT1 stavlja
tek na osmo mjesto. Na djelu je antisrpski koncipiran program, smatra Preradovi, jer i
Srebrenica, ali i prilog o buduem statusu Kosova dobijaju bilo prioritet bilo vei prostor
na BHT vijestima od teme genocida u Drugom svjetskom ratu. Sam komentar zavrava
pomalo sablasno, autor citira pjesnika Miljkovia: Dolazi istina, bie mnogo mrtvih.

Gledajui kontekst, dominiraju objave koje se odnose na manjinska i ljudska prava i
njihovu ugroenost, takvih je objava bilo sedam. Slijedi obrazovanje (6), ratni zloini (4),
pa aktivnosti nevladinih udruenja i organizacija koje se bave romskim pitanjima (3). U
toku analiziranog perioda, zanimljivo je, nije objavljen niti jedan tekst koji se odnosi na
kriminal, crnu hroniku, ali ni na zdravstvo.
Fokus - kontekst
Politika
prezentacija
4%
Obrazovanje
21%
Kultura
4%
NGO aktivnosti
11%
Ratni zloini
14%
Ljudska i
manjinska prava
24%
Politike odluke /
dokumenta
7%
Protokolarni
susreti
4%
Zapoljavanje
4% Stanovanje
7%


U nekoliko navrata o Romima je izvjetavano sa izvjesnim simpatijama i pozitivnim
uklonom. Aleksandar Mani je Rome u filmu prikazao kao pozitivne likove, koji na
kraju izlaze kao pobednici, navodi se, izmeu ostalog, u najavi filma utka, knjiga
rekorda uoi njegovog prikazivanja u sarajevskom Meeting pointu. Film koji je
izazvao brojne rasprave, ali i blagonaklonost i pozitivne komentare koji su dolazili iz
same romske zajednice, a prikazuje ivot i zanimljivosti ivotne svakodnevnice u naselju
utka, kraj Skoplja, zainteresovao je i panju bh medija to ilustruje i ovaj primjer od 24.
jula.

Kada su u pitanju teme akcionih planova za Rome, najvie je pisano o obrazovanju, neto
manje o stanovanju i zapoljavanju.

Dodjela besplatnih udbenika uenicima romske nacionalnosti, bila je dominantna tema
tokom avgusta, uoi poetka nove kolske godine. Vijest koja je objavljena 6. avgusta, a
kojoj je povod istraivanje Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja (IBHI), pominje
Tuzlanski kanton u vrlo pozitivnom kontekstu kao vodei u implementaciji Akcionog
plana za obrazovanje Roma. U okviru ove vijesti iznesen je i podatak da je u Tuzlanskom
kantonu u redovno kolovanje ukljueno 500 romske djece. Druga je objava, takoer u
pozitivnom kontekstu, izvjestila o aktivnostima Grada Banja Luke koja ve petu godinu
uzastopno dodjeljuje udbenike Romima. Ove godine je za ove aktivnosti izdvojeno
6,000 KM (30. august).

U izdanju od 24. oktobra, u kratkoj vijesti Fokus izvjetava kako je na sastanku
direktora Agencije za rad i zapoljavanje BiH, Huse Saria, sa predstavnicima
Ministarstva za ljudska prava dogovoreno da je broj nezaposlenih kolovanih Roma,
koji je u porastu, mogue smanjiti tako to e slube za zapoljavanje zaposliti po jednog
Roma.

U dva navrata pripadnici romske zajednice prikazane su kao rtve kriminalnih radnji i
organizacija. U prvom navratu, pisano je o porastu prosjaenja u Banja Luci i tome kako
se na ulici najee u tim aktivnostima mogu vidjeti malodobni Romi (18. jun). Drugi put
je, 19. oktobra, prikazano kako su djevojke iz BiH, uglavnom Romkinje, sve su ee
rtve trgovine ljudima (19. oktobar)

O tome kako je Slovenija (inicijalno) odbila da organizuje konferenciju o EU Romima,
list je pisao 17. oktobra. Kako je saoptio dravni sekretar u Ministarstvu za spoljne
poslove Slovenije Janez Lenari, obrazloio je ovo odbijanje ve prepunom satnicom i
najavio da e to Slovenija ionako organizovati u okviru godine interkulturalnog dijaloga.
Na to su poslanici Evropskog parlamenta odgovorili da Romi nisu rtve nedostatka
interkulturalnog dijaloga, ve rasizma i netolerancije koji se ispoljavaju u opsenoj
institucionalnoj dikriminaciji.

Glas Srpske, Banja Luka

Ovaj dnevni list je tokom analiziranog perioda pokazao veliki senzibilitet i razumijevanje
za probleme romske problematike. Iako nije prednjaio po broju objavljenih priloga,
svega 19, dnevni list Glas Srpske svojim je pisanjem doprinosio da se itaoci bolje
upoznaju sa obiajima i kulturom Roma, aktivnostima njihovih organizacija, da razumiju
njihove probleme, to bi, kao rezultat, trebalo da utie na konano prihvatanje ove
nacionale zajednice kao ravnopravne i jednakovrijedne u cijelom drutvu.

U toku analiziranih est mjeseci, svega u jednom tekstu zabiljeen je negativan uklon
novinara, i to je sluaj sa objavom od 11. augusta gdje se pisalo o organizovanom
prosjaenju u Srbiji. No, negativan uklon novinara usmjeren je ka organizovanom
prosjaenju kao pojavi, a ne ka Romima koji su najee izmanipulisani i
zloupotrebljavani za ovu vrstu organizovanog kriminala. O tome svjedoi i naslov teksta:
Milostinja za mafiju.

Glas Srpske - kontekst
Obrazovanje
19%
Kultura
7%
NGO aktivnosti
11%
Crna hronika
11%
Ratni zloini
7%
ivot
11%
Ljudska i
manjinska prava
19%
Politike odluke /
dokumenta
4%
Protokolarni
susreti
7%
Stanovanje
4%
Za razliku od Dnevnog lista koji je serijom ponovljenih vijesti stereotipno prikazivao
Rome kao prosjake i nekoga ko je na smetnji turistima u Mostaru, Glas Srpske se
ovom temom bavio na mnogo zanimljiviji i kompetentniji nain. To moemo vidjeti na
primeru tekstova o prosjaenju koje su 11. augusta objavila ova dva lista. I dok Dnevni
list pie o organizovanom prosjaenju koje u Mostaru uzima sve vie maha u tekstu
pod naslovom : Prosjake dovoze kombijima iz Bosne (bez Hercegovine, dok u
podnaslovu stoji kako osobe koje je na podruju Mostara policija zatekla u prosjaenju
su s podruja apljine, Ilide, Kaknja, ivinica, Sarajevske i Srednjobosanske
upanije), dotle Glas Srpske na jedan profesionalan nain sagledava problem
organizovanog prosjaenja u Srbiji. Taj primjer je ve opisan u prethodnom pasusu.

O tekom poloaju romske djece Glas Srpske pie 2. juna, u reportai koja zauzima
dvije strane. Siromatvo ispostavilo raun naslov je teksta u kojem se iznose okantni
podaci kako je nemali broj maliana u BiH izloen seksualnom zlostavljanju,
vrnjakom nasilju, nasilju u porodici....

U Glasu moemo proitati i zanimljivosti poput okupljanja Roma u Dubravama kod
Gradike gdje su na fudbalskom terenu snage odmjerili Romi iz Gradike, Prijedora,
Prnjavora i Banja Luke (13. avgust).

Ovaj list je ispratio i aktivnosti Udruenja Roma iz Prnjavora koji su organizirali kolu
plesa, popularnog brejkdensa, za pripadnike svih nacionalnih zajednica iz ovoga grada.
Takoer, za Rome je ovo Udruenje organizovalo kurseve engleskog jezika i iz rada na
raunarima koji bi im mogli pomoi za pronalaenje posla. Projektom opismenjavanja
Roma bavilo se i Udruenje Roma Veseli Brijeg iz Banja Luka. Oba teksta objavio je
ovaj list u svom izdanju od 20. oktobra.