50 PITANJA I ODGOVORA

O POREZIMA NAKON
ULASKA U EU
Pripremio: Antonio Prtenjaa
U suradnji sa:
SADRAJ:
Predgovor ...................................................................................................................................................................................... 4.
Porezna politika nakon ulaska u EU .................................................................................................................................. 5.
PDV U RH NAKON 1. SRPNJA 2013.
1. to je to tuzemstvo, drava lanica i trea zemlja? ................................................................................................. 5.
2. Koje su stope PDV-a nakon ulaska u EU? .................................................................................................................... 5.
3. to se smatra isporukom dobara i obavljanjem usluga u tuzemstvu? ........................................................... 6.
4. to se ne smatra isporukom dobara uz naknadu? .................................................................................................. 6.
5. to je to PDV identiikacijski broj, tko ga mora imati, a tko ne? ........................................................................ 8.
6. to je to VIES? ......................................................................................................................................................................... 8.
7. to je to zbirna prijava i kako se ispunjava? .............................................................................................................. 8.
8. to su to trostrani poslovi? ............................................................................................................................................... 9.
9. Koja su predviena osloboenja od PDV-a? .............................................................................................................. 9.
10. Kako ostvariti povrat PDV-a? ...................................................................................................................................... 10.
11. Jesu li isporuke samostalnih umjetnika osloboene PDV-a nakon 1.7.2013? ....................................... 10.
12. Hoe li lijeenje u zdravstvenim ustanovama biti osloboeno plaanja PDV-a? .................................. 10.
13. Moram li i dalje isticati R-1 i R-2 oznake na raunima? .................................................................................. 10.
DOBIT NAKON 1. SRPNJA 2013.
14. Kako e se tretirati isplata autorskih honorara poduzetnicima? ................................................................ 11.
15. Hoe li se plaati porez po odbitku na dividende? ............................................................................................ 11.
16. to je sa porezom po odbitku na kamate? ............................................................................................................. 11.
POREZ NA DOHODAK I NOVOSTI
17. to je to porez na dohodak i koje su stope trenutano u primjeni? ........................................................... 11.
18. to je osobni odbitak i koliki su faktori osobnog odbitka? ............................................................................ 11.
19. Tko je obvezan podnositi poreznu prijavu, a tko nije? .................................................................................... 12.
20. Kome i kako se predaje prijava poreza na dohodak? ....................................................................................... 14.
21. to je to samostalna djelatnost i koje se knjige trebaju voditi? ................................................................... 14.
22. to se podrazumijeva pod dohotkom od imovine i imovinskih prava? .................................................... 14.
23. to se smatra dohotkom od kapitala? ..................................................................................................................... 15.
24. A dohodak od osiguranja? ............................................................................................................................................ 15.
25. Koje su NOVOSTI iz podruja poreza na dohodak? ........................................................................................... 15.
AUTOMOBILI
26. to se prema novom zakonu o PDV-u smatra NOVIM, a to RABLJENIM automobilom? .................. 16.
27. Koliko u platiti za uvoz rabljenog vozila i koja je procedura? ..................................................................... 16.
28. elim kupiti NOVI automobil u Njemakoj. Gdje plaam porez? ................................................................. 17.
29. to je to NPS i kako se ispunjava? .............................................................................................................................. 17.
30. Kod kupnje ili prodaje rabljenog automobila izmeu graana, postoji li obveza plaanja PDVa? ... 17.
31. Imamo rent-a-car i kupujemo automobil iz EU radi obavljanja posla! Kakav emo
porezni tretman uivati prilikom kupnje novog automobila? .............................................................................. 18.
32. to je s uvozom automobila iz treih zemalja? .................................................................................................... 18.
FISKALIZACIJA U RH
33. Kako zapravo deinirati iskalizaciju? ...................................................................................................................... 18.
34. Tko je Zakonom izuzet od iskalizacije? ................................................................................................................. 20.
35. Hoe li se odustati od iskalizacije na trnicama? .............................................................................................. 20.
36. Jesu li mjenjanice obveznici iskalizacije? ........................................................................................................... 20.
37. Kakav je postupak pri nestanku struje ili prilikom kvara iskalnog ureaja? ........................................ 20.
PREDSTEAJNA NAGODBA
38. to je to predsteajna nagodba? ................................................................................................................................ 21.
39. Je li se neto promijenilo u postupku predsteajne nagodbe ulaskom u EU? ........................................ 21.
40. Kako se ponaati u predsteajnoj nagodbi? .......................................................................................................... 21.
PROBLEM NEUMA, CARINE
41. Kako je rijeen problem prijevoza robe do Dubrovnika preko Neuma? ................................................... 22.
42. Kako zaobii Neum ako idem do Dubrovnika? .................................................................................................... 22.
43. Ako ipak moram na granicu, kako podnosim T2L? ........................................................................................ 24.
44. to ako podnosim ISD, a Carini je pao informatiki sustav? ....................................................................... 24.
45. to je to EORI broj? .......................................................................................................................................................... 24.
46. to je to HRAIS? ................................................................................................................................................................. 27.
47. Mogu li kao graanin jo uvijek kupovati u Sloveniji bez poreza? .............................................................. 27.
48. Ako putujem iz zemlje koja nije u EU, koliko vrijednosti smijem kao graanin unijeti
u Hrvatsku? ................................................................................................................................................................................. 27.
49. Hoe li se morati prijavljivati unos gotovine? ...................................................................................................... 27.
KRAJ
50. I konano, kada emo uvesti euro? ........................................................................................................................... 27.
Napomena o koritenju literature .................................................................................................................................... 28.
O autoru ....................................................................................................................................................................................... 29.
PREDGOVOR
Ova elektronika publikacija je nastala kao pokuaj da se na jednom mjestu nau informacije po pitanju
oporezivanja nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Prilikom pisanja koriteno je mnogo literature, a
mogue je i da u vremenu do zavretka publikacije neke informacije ak i zastare s obzirom na uesta-
lost izmjene poreznih propisa posljednjih dana, bez obzira na povremeno korigiranje napisanoga.
U priruniku se nalaze i odgovori na pitanja itatelja Poslovnog dnevnika.
Nadam se da e ova publikacija postati svojevrstan porezni alabahter koji e sluiti svima kojima je
potreban, te kako je to samo prvi u nizu.
Antonio Prtenjaa
5.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
POREZNA POLITIKA NAKON ULASKA U EU
Ulazak u Europsku uniju za Republiku Hrvatsku znai promjene. Jedna od najbitnijih promjena je ona u
poreznom sustavu, radi ega su na snagu stupili zakoni koji bi trebali provoditi nacionalne propise usk-
laene s europskom pravnom steevinom. Porezna politika nakon ulaska u EU e i dalje biti u nacion-
alnoj nadlenosti, samo to e se uvaavati pravna pravila EU koja predstavlja jednu veliku zajednicu
drava.
Sve promjene na podruju poreza (a pogotovo one u sustavu PDV-a) koje su napravile opu pomutnju,
imperativ su u rjeavanju, stoga smatram kako e se u vrlo kratkom roku morati iskristalizirati detaljna
pravila, kako bi se poslovanje moglo dalje neometano odvijati.
Jo jedna bitna stvar na kojoj Europska unija neumorno radi jest odravanje komunikacije meu dra-
vama lanicama koje utjeu na smanjenje poreznih utaja, rjeavanja pitanja
dvostrukog oporezivanja, te ostalih zapreka koje birokracija moe donijeti. Nadajmo se kako e Eu-
ropska unija utjecati na donoenje propisa koji su, ne samo dobro zamiljeni, nego provedivi i ivotno
logini.
PDV U RH NAKON 1. SRPNJA 2013.
Najbitnije promjene u sustavu oporezivanja su nastale upravo u sustavu PDV-a, a iste se primjenjuju
od 1. srpnja 2013. Promjena ima mnogo, a u nekim situacijama je tumaenje Zakona i Pravilnika i dalje
nejasno....
1. to je to tuzemstvo, drava lanica, a to trea zemlja?

Ova tri termina se bitno razlikuju jedan od drugoga, a vani su radi primjene Zakona o PDV-u. Tuzemst-
vo oznaava iskljuivo podruje Republike Hrvatske, odnosno domicilnu zemlju. Podruje drave lan-
ice Europske unije oznaava sve drave i sva podruja koja se smatraju podrujem Europske unije. Tree
zemlje su, pak, sve ostale zemlje, odnosno one koje ne pripadaju podruju EU.
2. Koje su stope PDV-a nakon ulaska u EU?
I dalje imamo tri stope, jednu opu od 25%, te dvije sniene stope (10% i 5%).
Europska unija propisuje kako opa stopa ne smije biti nia od 15%, a sniena stopa ne smije biti manja
od 5%. To je razlog mijenjanja nulte stope PDV-a.
Po stopi od 10% oporezuju se usluge pripremanja hrane, te obavljanje usluga prehrane odnosno
pripremanje i usluivanje bezalkoholnih pia, napitaka, vina i piva u ugostiteljskim objektima, usluge
smjetaja, smjetaja s dorukom, polupansioni, puni pansioni u hotelima ili slinim objektima, ukljuu-
jui smjetaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima odreen-
im za kampiranje te smjetaj u plovnim objektima nautikog turizma, asopisi za kulturu i umjetnost,
ULAZNICE ZA KONCERTE, jestiva ulja i masti biljnog i ivotinjskog podrijetla, djeja hrana i preraena
hrana za djecu i dojenad na bazi itarica, isporuke vode osim one koje se na trite stavlja u bocama ili
drugoj ambalai te bijeli eer od trske i eerne repe.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
6.
Po stopi od 5% oporezuju se sve vrste mlijeka i kruha, knjige i udbenici odreeni Zakonom, lijekovi
odreeni Zakonom, odreena medicinska oprema i pomagala te kino ulaznice.
Po opoj stopi od 25% oporezuju se sve ostale isporuke dobara i usluga!
Potrebno je spomenuti kako postoj i jedan poseban diskriminirajui sluaj primjene stope PDV-a, a koji
nismo naveli prethodno.

Radi se o tome da se po stopi od 10 % PDV-a oporezuju asopisi i novine novinskog nakladnika (koji
ima statut medija) otisnute na papiru, osim onih koji slue oglaavanju ili u veini sadre oglase te OSIM
onih koji NEMAJU opseg od najmanje 25.000 rijei autorskog novinarskog teksta u primjerku dnevnog
izdanja, dok se po stopi od 5% oporezuju novine koje smo maloprije spomenuli, a koje IMAJU 25.000
ili vie napisanih rijei autorskog novinarskog teksta.
Posljednje navedeno se provjerava na nain da novinski nakladnik mora iskazivati broj rijei u pojedi-
nom primjerku dnevnog izdanja novina, a Ministarstvo kulture Poreznoj upravi dva puta godinje mora
dostavljati izvjee jesu li pojedine novine zadovoljile uvjete.
Da odredba o novinama nije u skladu s pozitivnim pravnim pravilima i Ustavom Republike Hrvatske
uvidio je i Ustavni sud na svojoj sjednici 15.7.2013. Stoga je donio privremenu odluku kojom navedenu
odredbu o primjeni PDV-a na novine odgaa do konane odluke poetkom jeseni, a o kojoj e pravovre-
meno obavijestiti javnost.
* Za potrebe dosadanje primjene Zakona o PDV-u u Pravilniku o PDV-u se navodi to se smatra autorskim
novinarskim tekstom. Autorskim novinarskim testom se smatraju tekstovi namijenjeni kontinuiranom
informiranju javnosti o aktualnom drutvenom, politikom, gospodarskom, kulturnom ivotu i drugim
zbivanjima u RH i svijetu. U opseg tako odreenog autorskog teksta raunaju se i rijei u naslovima,
meunaslovima, biljekama i drugoj opremi teksta koja nije citat dijela teksta.
3. to se smatra isporukom dobara i obavljanjem usluga u tuzemstvu?
Isporukom dobara se smatra isporuka elektrine energije plina i slino, prijenos prava raspolaganja
materijalnom imovinom, prodaja uz odgodu plaanja, pa i prijenos dobara sukladno ugovoru o najmu.
Obavljanjem usluga se smatra sve to nije isporuka dobara, ali moe se tumaiti i kao trpljenje neke
radnje, suzdravanje od obavljanja radnje (odricanje od trinog natjecanja). Takoer uslugama se moe
protumaiti i davanje, prijenos i osiguravanje nekog prava.
4. to se ne smatra isporukom dobara uz naknadu?
Isporukom dobara uz naknadu ne smatra se besplatno davanje uzoraka kupcima ili potencijalnim kupci-
ma, ako su ta dobra tako obiljeena te povremeno davanje poklona u vrijednosti do 160 kuna bez PDV-a
. Za iste je potrebno sastaviti odgovarajue isprave. Osim toga, ako pojedinac unosi privatnu imovinu u
imovinu drutva, to se smatra posebnim sluajem isporuke i ne podlijee oporezivanju ak i ako isti od
drutva dobije naknadu (l.17 P.PDV). Takoer Pravilnik o PDV-u odreuje jo neke posebne sluajeve
isporuka.
7.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
8.
5. to je to PDV identiikacijski broj, tko ga mora imati, a tko ne?
PDV ID broj su duni imati oni poduzetnici koji nakon 1. srpnja 2013. obavljaju transakcije, stjeu dobra
ili obavljaju usluge na podruju EU.
Za one koji jo nemaju PDV ID, mogu ga dobiti u Poreznoj upravi, a spomenuti izgleda identino kao
OIB, samo se ispred dodaje oznaka HR. PDV ID broj se koristi samo i iskljuivo ako postoji potreba, te ga
Porezna uprava moe samoinicijativno ukinuti ako utvrdi da za to postoje osnovani razlozi.
Ne moraju ga imati povremeni isporuitelji novih prijevoznih sredstava u drugu dravu lanicu koji nisu
registrirani za potrebe PDV-a, te mali poduzetnici.
6. to je to VIES?
VIES je informatiki sustav zemalja lanica EU koji omoguava prijenos i razmjenu podataka o valjanosti
PDV identiikacijskih brojeva poduzetnika, razmjenu podataka o isporukama dobara, isporukama do-
bara iz jedne drave lanice u drugu dravu lanicu, te razmjenu informacija o obavljenim RC uslugama.
Prevedeno, VIES, koji se aurira na dnevnoj bazi, omoguava putem vjerodostojne baze podataka prov-
jeru poreznih brojeva poduzetnika iz EU. Provjera poreznih brojeva mogu se obaviti putem linka Eu-
ropske komisije : www.ec.europa.eu/taxation_customs/vies odnosno pozivom ili e-mailom Slubi za
meunarodnu razmjenu podataka unutar Porezne uprave.
Osim provjere PDV ID-a moe se provjeriti naziv i sjedite partnera, ali to ne doputaju sve drave.
7. to je to zbirna prijava i kako se ispunjava?
Zbirna prijava je prijava koju mjeseno mora podnositi svaki obveznik koji obavlja isporuke unutar
Europske unije obvezniku registriranom za potrebe PDV-a.
Ispunjava se na sljedei nain:
Polje 1 - Naziv nadlenog podrunog ureda Porezne uprave;
Polje 2 - Naziv nadlene ispostave Porezne uprave;
Polje 3 - PDV ID broj pravne ili izike osobe ( kod HR + 11 znamenaka - OIB);
Polje 4 - naziv, odnosno ime i prezime i pravni oblik poreznog obveznika;
Polje 5 - Adresa poreznog obveznika- mjesto, ulica i kuni broj;
Polje 6 - PDV-ID broj poreznog zastupnika;
Prostor 7 - Upisati mjesec i godinu za koju se podnosi Zbirna prijava;
Polje 8 - Upisati redni broj isporuke;
Polje 9 - ifra drave lanice EU u kojoj je primatelj dobara i usluga pravna ili izika osoba registrirana
za potrebe PDV-a, odnosno u okviru carinskih postupaka 42 i 63 te trostranog posla kod drave lanice
EU u kojoj je primatelj ili stjecatelj dobara registriran za potrebe PDV-a;
Polje 10 - PDV ID broj primatelja dobara i usluga, pravne ili izike osobe registrirane za potrebe PDV-a,
bez koda drave lanice, odnosno u okviru carinskih postupaka 42 i 63 te trostranog posla PDV ID broj
9.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
stjecatelja dobara pravne ili izike osobe registrirane za potrebe PDV-a, bez koda drave lanice;
Polje 11 - Vrijednost isporuke dobara u druge drave lanice EU u hrvatskoj valuti po pojedinom stje-
catelju dobara. Upisuje se i vrijednost isporuke dobara u okviru trostranog posla u druge drave lanice
Europske unije u hrvatskoj valuti po pojedinom stjecatelju dobara. Osim toga, upisuje se vrijednost
isporuke dobara u druge drave lanice koje ne podlijee oporezivanju PDV-om u RH ako je obavljena
stjecatelju registriranom za potrebe PDV-a u drugoj dravi lanici kao i vrijednost osloboene isporuke
u okviru trostranog posla temeljem isprave koju isporuitelj dobara prvi porezni obveznik u trostranom
poslu izdaje poreznom obvezniku stjecatelju dobara u okviru trostranog posla;
Polje 12 - Upisuje se vrijednost isporuke dobara u druge drave lanice EU u hrvatskoj valuti po pojedi-
nom stjecatelju dobara u okviru carinskih postupaka 42 i 63. Upisuje se vrijednost osloboene isporuke
dobara u druge drave lanice, koja su iz treeg podruja ili tree zemlje uvezena u RH uz primjenu
osloboenja od PDV-a.;
Polje 13 - Upisuje se vrijednost isporuke dobara u okviru trostranog posla u hrvatskoj valuti po pojed-
inom stjecatelju dobara u okviru trostranog posla za obraunsko razdoblje, odnosno upisuje se vrijed-
nost osloboene isporuke u okviru trostranog posla koju je stjecatelj koji je registriran za potrebe PDV-a
u RH isporuio primatelju dobara u okviru trostranog posla.;
Polje 14 - Upisuje se vrijednost usluga obavljenih u druge drave lanice EU u hrvatskoj valuti po po-
jedinom primatelju usluga;
Polje 15 - Zbraja vrijednosti svih isporuka dobara iskazanih u polju 11;
Polje 16 - Zbraja se vrijednost svih isporuka dobara u okviru carinskih postupaka 42 i 63 iskazanih u
polju 12;
Polje 17 - Zbraja se vrijednost svih isporuka u okviru trostranog posla iskazanih u polju 13;
Polje 18 - zbraja se vrijednost svih obavljenih usluga iskazanih u polju 14;
Polje 19 - Navodi se ime i prezime osobe koja je odgovorna za sastavljanje obrauna i koja jami za
istinitost podnesene prijave;
Polje 20 - Obavezan potpis navedenog;
Polje 21 - Navesti kontakt broj telefona ili mail putem kojeg se moe kontaktirati s poreznim obveznikom.
8. to su to trostrani poslovi?
Institucija trostranog posla predstavlja kupoprodaju dobara meu tri porezna obveznika iz tri razliite
zemlje lanice, i bitno je da se dobra prevoze od prodavatelja izravno posljednjem kupcu. Trostrani
posao e imati za znaenje da e preprodavatelj biti osloboen plaanja PDV-a
u Hrvatskoj i PDV registracije u Hrvatskoj. Inae praksa uvoenja institucije trostranog posla je uobia-
jena u veini zemalja lanica EU.
9. Koja su predviena osloboenja od PDV-a?
Predviena su osloboenja za usluge od javnog interesa, kao to su primjerice medicinske usluge i s
njima usko povezane djelatnosti, usluge obrazovanja djece i mladei, struna osposobljavanja i prekval-
iikacije, te usluge neproitnih organizacija koje se bave sportom.
Takoer, osim osloboenja navedenih u starom Zakonu o PDV-u l. 10. a nova osloboenja koja e se
primjenjivati od 1. sijenja 2015. su: Isporuke graevina i njihovih dijelova i zemljita na kojem se oni
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
10.
nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja ili koritenja, te isporuke zemljita (osim graevinskog).
Predviena su i osloboenja od PDV-a a za isporuke dobara unutar EU pod odreenim zakonom strogo
propisanim u uvjetima, te osloboenja za stjecanje dobara unutar EU, takoer pod strogo predvienim
kriterijima.
Osloboene su i usluge meunarodnog prijevoza putnika, osim dijela puta u tuzemstvu koji se odnosi na
meunarodni eljezniki ili cestovni prijevoz.
10. Kako ostvariti povrat PDV-a?
Prije svega, potrebno je znati da postoje etiri mogua naina ostvarenja povrata PDV-a. Prvi je povrat
koji mogu ostvariti obveznici koji nemaju sjedite u EU, drugi je povrat koji mogu hrvatski porezni ob-
veznici ostvariti u drugim dravama lanicama, trei je povrat PDV-a obveznicima sa sjeditem u drugoj
lanici, a etvrti je povrat PDV-a sukladno podnesenoj poreznoj prijavi.
Obveznici koji nemaju sjedite u EU, a smatraju da imaju prema propisanim uvjetima pravo na povrat
moraju poreznoj upravi predati zahtjev najkasnije do 30. 6. tekue godine za prolu godinu. Svota pov-
rata PDV-a mora biti minimalno 3.100 kuna ako je razdoblje na koji se povrat odnosi manje od godine
dana, a ako je razdoblje jedna godina onda je minimalni iznos 400 kuna. Tuzemni obveznici koji trae
povrat koji su ostvarili u drugim zemljama lanicama (osim poduzetnika koji su mali ili koji obavljaju
samo osloboene isporuke) moraju zahtjev podnijeti preko internetske stranice Porezne uprave na-
jkasnije do 30. 9. tekue godine za prolu godinu. Povrat PDV-a obveznicima sa sjeditem u drugoj lan-
ici pod odreenim pretpostavkama se ostvaruje za isporuena dobra i usluge u tuzemstvu, te za uvoz
dobara. Povrat se takoer trai elektroniki do 30.9. tekue godine za prolu godinu. to se povrata po
prijavi tie, tu se primjenjuje osnovno staro pravilo koje kae da za ostvarenje povrata pretporez mora
biti vei od obveze, a preplaeni PDV se moe i prenijeti u novo obraunsko razdoblje.
11. Jesu li isporuke samostalnih umjetnika osloboene PDV-a nakon 1.7.2013.?
to se tie usluga i isporuka dobara samostalnih umjetnika, one vie nisu osloboene PDV-a. Prema
tome samostalni umjetnici e imati obvezu upisivanja u registar obveznika PDV-a od 1.1.2014., ako u
2013. godini ostvare promet vei od 230.000,00 kuna.
12. Hoe li lijeenje u zdravstvenim ustanovama biti osloboeno plaanja PDV-a?
Hoe, usluge bolnike i medicinske njege, i s time usko povezane usluge i isporuke dobara koje obavljaju
domovi zdravlja, hitna medicinska pomo, poliklinike, klinike, ope i specijalne bolnice osloboene su
plaanja PDV-a.
13. Moram li i dalje isticati R-1 i R-2 oznake na raunima?
to se tie R-1 rauna, prema novom Pravilniku prestaje potreba za oznakom R-1, ali ako postoji zaliha
11.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
papira koji su predloak rauna s logom tvrtke i oznakom R-1 mogu se iskoristiti, dok za R-2 raune
koji izdaju obveznici poreza na dohodak postoji obveza izdavanja rauna s R-2 oznakom i napomenom
obraun prema naplaenoj naknadi.
DOBIT NAKON 1. SRPNJA 2013.
14. Kako e se tretirati isplata autorskih honorara poduzetnicima?
Nakon ulaska u EU nee se plaati porez po odbitku na isplate autorskih honorara povezanim drutvima
koja imaju sjedite u EU, ako su isplate tih naknada obavljene stvarnom korisniku.
15. Hoe li se plaati porez po odbitku na dividende?
Ne, kada se radi o isplati primatelju (drutvu) koje ima sjedite u lanici EU, a koje ima minimalno 10%
udjela u kapitalu isplatitelja najmanje dvije godine neprekidno. Osim ovih openitih uvjeta postoje i de-
taljnije upute o navedenim okolnostima u Zakonu i Pravilniku o porezu na dobit.
16. to je s porezom po odbitku na kamate?
Porez po odbitku na kamate povezanim drutvima unutar EU ima uvjete kao i kod poreza po odbitku za
autorske honorare. Nee se plaati pod posebno propisanim uvjetima navedenim u pozitivnim propisi-
ma. Takoer, uvjetuje se da primatelj primitaka od kamata mora biti stvarni korisnik.
POREZ NA DOHODAK I NOVOSTI
17. to je to porez na dohodak i koje su stope trenutano u primjeni?
Porez na dohodak je razlika izmeu primitaka i izdataka nastalih tijekom jednog poreznog razdoblja.
Trenutno se primjenjuje 5 poreznih stopa u oporezivanju dohotka:
12% na poreznu osnovicu do 26.400,00 kn
22,83% na poreznu osnovicu iznad 26.400, a do 43.200,00 kn
25% na poreznu osnovicu iznad 43.200,00 kn, a do 105.600,00 kn
37,5% na poreznu osnovicu iznad 105.600,00 kn, a do 129.600,00 kn
40% na poreznu osnovicu iznad 129.600,00 kn
18. to je osobni odbitak i koliki su faktori osobnog odbitka?
Osnovni osobni odbici su iznosi dohotka koji nisu oporezivi, tj. koji umanjuju poreznu
osnovicu jer postoji odreeno pravno stajalite kako egzistencijalni minimum ne bi trebalo oporezovati
nego ostaviti pojedincu na raspolaganje za namirenje osnovnih ivotnih potreba.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
12.
Osim odbitka za koji porezna politika smatra kako je nuan za poreznog obveznika, postoji odbitak koji
se odreuje za uzdravane lanove obitelji. Uzdravanim lanom se smatra osoba koja ne ostvaruje
primitke ili ostvaruje primitke ali do peterostrukog osobnog odbitka.
Prilikom podnoenja prijave za 2012. Osobni odbitak za sijeanj i veljau je bio 1.800,00 kuna, a za os-
tatak godine je iznosio 2.200 kuna, dok u 2013. osobni odbitak iznosi 2.200,00 kuna.
Visina osobnih odbitaka se uveava se faktorima, koje moete pogledati u nastavku:
Skala faktora UVEAVANJA osobnog odbitka
Osnovni osobni odbitak -1,00
Prvo dijete -0,50
Drugo dijete -0,70
Tree dijete -1,00
etvrto dijete -1,40
Peto dijete -1,90
Uzdravani lan -0,50
Djelomina invalidnost -0,30
100% invalidnost -1,00
19. Tko je obavezan podnositi poreznu prijavu, a tko nije?
Podnoenje porezne prijave je OBVEZNO za one koji imaju plau isplaenu kod vie poslodavaca is-
todobno, za one koji imaju mirovinu isplaenu istodobno od dva ili vie isplatitelja u zemlji ili inozem-
stvu, odnosno oni koji imaju isplaenu i plau i mirovinu, te oni koji su primili plau na koju poslodavac
nije obraunao i obustavio poreznu obvezu.
Takoer obvezu podnoenja porezne prijave imaju osobe koje ostvaruju dohodak od samostalnih djelat-
nosti, oni koji ostvaruju drugi dohodak te pomorci u meunarodnoj plovidbi. Iznimno, obveza postoji i
ako Porezna uprava sama zatrai poreznu prijavu.
Poreznu prijavu NE MORAJU podnijeti: osobe koje su ostvarile plau kod samo jednog poslodavca ili
vie njih ali ne istodobno, pod uvjetom da ne smije biti vie od 12 osobnih odbitaka.
Osim toga ne moraju podnijeti prijavu oni koji primaju samo mirovinu iz tuzemstva, oni koji dohodak od
najamnine plaaju po rjeenju PU, oni koji su platili dohodak od kapitala, oni koji su ostvarili dohodak
od osiguranja, te drugi dohodak, pod kojim se smatra: primitak nadzornih lanova odbora, naknade koje
se najee ostvaruju na temelju ugovora o djelu, primitci i stipendije uenika i studenata do odreenih
iznosa, te drugi primici ostvareni u novcu i naravi izvan radnog odnosa.
13.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
14.
20. Kome i kako se predaje prijava poreza na dohodak?
Rezidenti poreznu prijavu predaju mjesno nadlenoj ispostavi porezne uprave, prema mjestu prebival-
ita, dok nerezident odnosno rezidenti drugih drava lanica poreznu prijavu predaju mjesno nadlenoj
ispostavi prema mjestu sjedita isplatitelja, odnosno prema mjesnoj nadlenosti Porezne uprave u ijem
su se mjestu koristila imovinska prava.
Porezna prijava se predaje pismeno na ispunjenom obrascu DOH.
21. to je to samostalna djelatnost i koje se knjige trebaju voditi?
Moemo rei kako je samostalna djelatnost obavljanje slobodnih zanimanja sukladno Zakonu o obrtu.
Samostalni djelatnici svoj dohodak biljee u poslovnim evidencijama.
Kao primjer slobodnih zanimanja mogu se navesti knjigovoe, novinari, staklari, automehaniari,
dizajneri i slini.
Dohodak od samostalne djelatnosti evidentira se u razlici izmeu poslovnih primitaka i izdataka.
I u EUROPSKOJ UNIJI navedeni e morati voditi sljedee poslovne evidencije:
Knjigu primitaka i izdataka
Evidenciju o trabinama i obvezama,
Knjigu prometa
Popis dugotrajne imovine stvari i prava
22. to se podrazumijeva pod dohotkom od imovine i imovinskih prava?
Pod pojmom dohodak od imovine i imovinskih prava podrazumijeva se iznajmljivanje, prodaja ili bilo
koja druga vrsta otuenja nekretnina te ustupanje imovinskih prava.
Kod iznajmljivanja nekretnine plaa se porez u u visini 12% od iznosa najamnine, uvean za prirez , i
umanjen za 30% trokova. Tako utvreni porez smatra se konanim porezom.
Otuenje nekretnine ne oporezuje se -> ALI PAZITE! Mora proi tri godine od stjecanja, odnosno ista
je morala sluiti za stanovanje poreznom obvezniku i njegovoj uoj obitelji, odnosno otuenje je moralo
biti obavljeno izmeu suprunika i srodnika u prvoj liniji, odnosno otuenje mora biti u svezi s nasl-
jeivanjem ili razvodom braka.
Ako se pak nekretnina prodaje prije isteka tri godine od dana stjecanja ili ako nije sluila za stanovanje
poreznog obveznika, plaa se porez na dohodak od prodaje nekretnina.
Dohodak od ustupanja licenci, zatitnih znakova i slino se smatra dohotkom od imovinskih prava.
Porez je obvezan obraunati, obustaviti i uplatiti isplatitelj. Stopa iznosi 25% !
15.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
23. to se smatra dohotkom od kapitala?
Dohotkom od kapitala smatraju se:
Primici od dividendi i udjela u dobiti
Primici od izuzimanja imovine i koritenja usluga
Primici od dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica
Primici od kamata
(S tim da se dohotkom od kapitala ne smatraju primici na osnovi dividendi i udjela u dobiti ako su isti
iskoriteni za poveanje temeljnog kapitala drutva.)
Osnovica za oporezivanje dohotka od kapitala jest ukupni dohodak ostvaren po navedenim osnovama
bez priznavanja izdataka. Porez na dohodak od kapitala plaa se tako da isplatitelj pri svakoj isplati do-
hotka mora uplatiti predujam poreza na tako ostvaren dohodak.
Dividenda je prihod koji pojedinac ostvari na temelju vlasnitva vrijednosnog papira.
24. A dohodak od osiguranja?
Dohodak od osiguranja su obvezni platiti oni koji su plaali premije dobrovoljnog mirovinskog, te ivot-
nog osiguranja, a iste premije su priznavali u izdatke i na toj osnovi vraali porez na dohodak. Porez
na dohodak na te priznate premije osiguravajua kua obraunava prilikom isplate osigurane svote po
stopi od 12 % uveano za prirez. Takav porez smatra se konano plaenim.
25. Koje su NOVOSTI iz podruja poreza na dohodak?
Naime, izmijenjen je Pravilnik o porezu na dohodak.
Bitno je istaknuti da se osim na iro raun mogu obavljati na tekui raun ili tednu knjiicu isplate
za naknade od nesamostalnog rada, dohoci od osiguranja, primici koji se prema lanku 9. Zakona ne
smatraju dohotkom osim darivanja za zdravstvene potrebe, primitci kao naknada za dnevnice, terenski
dodatak, otpremnine i slino, te dividende i udjeli u dobiti s tim da se do 12.000,00 kuna godinje obav-
ezno isplauje na iro raun.
Put u inozemstvo u zemlje EU - Poslodavci odnosno isplatitelji drugog dohotka ili samostalni obvezn-
ici doprinosa za svoje osobno osiguranje od 1. srpnja 2013. nisu obvezni obraunati odnosno uplati-
ti poseban doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu za slubena putovanja odnosno
slubeni boravak u inozemstvu u dravama lanicama Europske Unije.
to se tie obveze upisa u registar poreznih obveznika - porezni obveznici koji poinju ostvarivati
dohodak izravno iz inozemstva odnosno njihovi opunomoenici duni su mjesno nadlenoj PU podnijeti
prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak u roku od 8 dana.
Obveza plaanja predujma poreza - Porezni obveznici koji dohodak od nesamostalnog rada ostvare
izravno iz inozemstva, duni su na taj dohodak sami obraunati predujam poreza na dohodak od nesa-
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
16.
mostalnog rada i uplatiti ga u roku od osam dana od dana primitka dohotka.
Osobe koje primaju inozemnu mirovinu mogu traiti pisanim putem nadlenu PU da im izda rjeen-
je prema kojem e plaati porez na dohodak, te se time liavaju obveze i odgovornosti sastavljanja i
obraunavanja porezne obveze.
Takoer - od sada umjesto poslodavca, obvezu obraunavanja, obvezu plaanja doprinosa te ob-
vezu podnoenja izvjea moe preuzeti zaposlena osoba te u tom sluaju preuzimatelj odgovara
za iznos obraunanog doprinosa kao jamac platac u smislu odredaba OPZ-a. Status Preuzimatelja
stjee se na temelju podneska potpisanog od strane poslodavca i zaposlene osobe. Podnesak se predaje
Poreznoj upravi na obrascu koji moete nai na internetskim stranicama Porezne uprave.
Propisan je i nain iskazivanja podataka na Jedinstvenom obrascu poreza, prireza i doprinosa, ali za
isti postoji rok za prilagodbu, odnosno primjenjuje se tek s prvim danom 2014. godine.
AUTOMOBILI
26. to se prema novom zakonu o PDV-u smatra NOVIM, a to RABLJENIM
automobilom?
Novim automobilom se smatra i smatrat e se cestovno motorno vozilo koje do prve uporabe nije pre-
valilo vie od 6000 kilometara ili cestovno motorno vozilo koje je isporueno u razdoblju manjem od
6 mjeseci od prve uporabe odnosno registracije. Navedene uvjete nije nuno zadovoljiti kumulativno
odnosno ne moraju oba biti zadovoljena. Osim toga, Zakon kae da je novo vozilo ono vozilo koje u tre-
nutku unosa, uvoza ili prodaje u RH nije bilo registrirano!
Rabljeni automobili su sva vozila osim novih vozila, odnosno vozila koja su prela vie od 6000 kilome-
tara odnosno ista koja su isporuena nakon proteka od 6 mjeseci od prve registracije.
27. Koliko u platiti za uvoz rabljenog vozila i koja je procedura?
Prvo i osnovno, plaat e se jednake troarine i za nova i za rabljena vozila na temelju postotka od vri-
jednosti vozila i postotka koji o koliini emisije CO2 koju proizvodi to vozilo.
DOBIVENI IZNOSI E SE ZBRAJATI!
Kod rabljenih motornih vozila mora se uzeti u obzir stvarna amortizacija vozila, a iznos utvrenog
posebnog poreza za uneseno rabljeno motorno vozilo ne smije biti vei od ostatka iznosa posebnog
poreza sadranog u vrijednosti drugog rabljenog vozila istih performansi koji je ve registriran u RH.
Graani RH obvezno moraju podnijeti prijavu Carinskom uredu u roku 15 dana od uvoza motornog
vozila na podruje Republike Hrvatske radi plaanja poreza, nakon ega e se trina cijena vozila ust-
vrditi na temelju kataloga ili cjenika trgovaca ili izuzetno pregledom vozila.
U nastavku donosimo 3 tablice prema kojima moete pokuati izraunati vrijednost vozila koje plan-
irate uvesti;
17.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
Vrijednost vozila (kn) CO2 emisija (dizel) CO2 emisija (benzin, dizel euro6,
pr. plin, ukap. naftni plin)
0,00 100.000,00 kn -1% 86-100 -1,5% 91-100 -1%
100.000,0.-150.000,00 -2% 101-110 -2,5% 101-110 -2%
150.000,01-200.000,00 -4% 111-120 -3,5% 111-120 -3%
200.000,01-250.000,00 -6% 121-130 -7,0% 121-130 -6%
250.000,01-300.000,00 -7% 131-140 -11,5% 131-140 -10%
300.000,01-350.000,00 -8% 141-160 -16,0% 141-160 -14%
350.000,01-400.000,00 -9% 161-180 -18,0% 161-180 -16%
400.000,01-450.000,00 -11% 181-200 -20,0% 181-200 -28%
450.000,01-500.000,00 -12% 201-225 -23,0% 201-225 -21%
500.000,01- ? -14% 226-250 -27,0% 226-250 -23%
251-300 -29,0% 251-300 -27%
301- ? -31,0% 301- ? -29%
*Podaci preuzeti sa slubene internetske stranice Carinske uprave
28. elim kupiti NOVI automobil u Njemakoj. Gdje plaam porez?
Ako kao izika osoba kupite primjerice novi BMW u salonu u Mnchenu i dovezete ga u Zadar, PDV ete
platiti u Hrvatskoj jer tu zavrava otprema (primjenjuje se naelo odredita). Osim toga, u Hrvatskoj
ete platiti i posebni porez na motorna vozila prema vrijednosti i prema emisiji CO2 u skladu s navede-
nom tablicom.
29. to je to NPS i kako se ispunjava?
To je obrazac prijave stjecanja Novog Prijevoznog Sredstva iz druge drave lanice EU. Navedeni ima
propisan izgled i formu , a podnosi se Poreznoj upravi.
Popunjavanje je vrlo jednostavno i faktiki se prepisuju podaci o kupcu, prodavatelju i vozilu, te podaci
o kupoprodaji. NPS se podnosi unutar 10 dana od stjecanja.
Obveznici podnoenja NPS-a su poduzetnici, graani, ministarstva i slino, s tim da oni koji imaju uvjete
za odbitak pretporeza moraju samo obrazac donijeti na ovjeru.
Jedini koji ne moraju predati NPS prilikom stjecanja su oni koji su vozila koriste za daljnju prodaju.
30. Kod kupnje ili prodaje rabljenog automobila izmeu graana, postoji li obveza
plaanja PDV-a?
NE! Kod takve kupnje ne postoji obveza plaanja PDV-a niti u RH niti u drugoj lanici, a isto tako ni kod
prodaje nema obveze plaanja PDV-a u Republici Hrvatskoj.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
18.
31. Imamo rent-a-car i kupujemo automobil iz EU radi obavljanja posla! Kakav emo
porezni tretman uivati prilikom kupnje novog automobila?
Prvo i osnovno, trebali biste imati pravo na odbitak pretporeza zbog toga to vozilo slui za obavljan-
je djelatnosti odnosno za djelatnost iznajmljivanja vozila za koje imate registriranu tvrtku. Tvrtka is-
poruitelj iz druge lanice EU Vam ispostavlja raun bez PDV-a. U Hrvatskoj se onda utvruje porezna
osnovica te se obraunava PDV i poseban porez na motorna vozila sukladno pravilima. Osim kupnje
vozila imate pravo i na odbitak pretporeza, primjerice na dijelove za taj automobil jer se povoljniji tret-
man odnosi i na sva dobra i usluge u svezi s tim dobrima (automobilom).
32. to je s uvozom automobila iz treih zemalja?
Kod uvoza novih vozila iz treih zemalja plaa se PDV na carinsku osnovicu koja se moe koristiti kao
pretporez za razdoblje u kojem je plaen. Ako nisu ukljueni u carinsku osnovicu ukljuuju se i sporedni
trokovi, te porezi, pristojbe, carine i slina davanja.
FISKALIZACIJA U RH
33. Kako zapravo deinirati iskalizaciju?
Fiskalizacija znai provedbu mjera radi uvoenja nadzora nad izdavanjem rauna koji se plaaju u got-
ovini, a cijela ideja se bazira na postavljanju elektronikih ureaja koji su putem internetske veze pov-
ezani s Poreznom upravom koja svaki izdani raun evidentira.
Uvoenje istih za neke skupine poduzetnika postalo je obvezno prvog dana 2013. Meutim, Zakon je s
obzirom na razliite djelatnosti, propisao i razliite rokove uvoenja iskalnih blagajni te je poduzetnike
time svrstao u tri vala iskalizacije.
Prvi val obveznika iskalizacije su bili svi veliki i srednji poduzetnici prema Zakonu o raunovodstvu,
zatim oni koji obavljaju ugostiteljske djelatnosti i usluge smjetaja, te pripremanja i usluivanja hrane
ili im je to jedna od djelatnosti. U javnosti se fokus stavljao na poduzetnike koji su vlasnici ugostiteljskih
objekata kao to su hoteli, kaii i restorani. Veina tih obveznika prilagodila je poslovanje iskalizaciji, a
otpor onih koji nisu represivno se kanjavao.
Druga skupina poduzetnika prema iskalizaciji su oni koji obavljaju djelatnosti trgovine na veliko i
malo, te oni koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja. Ova je skupina dugo bila zanimljiva javnos-
ti jer u nju pripadaju odvjetnici, javni biljenici, porezni savjetnici, stomatolozi, ali i mnogi drugi. Toj
skupini poduzetnika se propisalo uvoenje poreznih blagajni poetkom travnja 2013. godine.
Trea skupina su svi ostali koji nisu zakonom izuzeti. Njihov rok za uvoenje iskalne blagajne je bio 1.
srpanj 2013. koji se poklopio s prvim danom ulaska u Europsku uniju.
19.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
20.
34. Tko je zakonom izuzet od iskalizacije?
Od iskalizacija su poteene naplate cestarina, prodaje karata ili etona u putnikom prometu, prodaja
vlastitih poljoprivrednih proizvoda na trnicama i otvorenim prostorima, prodaja robe ili usluga putem
prodajnih automata, pruanje bankovnih usluga i usluga osiguranja, prodaja proizvoda i/ili usluga u
potanskom prometu, punjenje naftnim derivatima aviona na avioservisima, zaprimanje uplata za sud-
jelovanje u igrama na sreu i zabavnim igrama, voenja sredinjeg depozitorija nematerijaliziranih vri-
jednosnih papira i sredinjeg registra inancijskih instrumenata, ostvareni prometi evidentirani preko
mjernih instrumenata (elektrina energija, plin, voda, javne komunikacijske usluge i slino), od energet-
skih, komunalnih, elektronikih komunikacija i drugih pravnih osoba te provoenja zdravstvene zatite
(sudjelovanje u trokovima zdravstvene zatite do pune cijene zdravstvene usluge, kod izabranog dok-
tora primarne zdravstvene zatite i izdavanja lijekova na recept).
Osim navedenih izuzea, postoji zakonska mogunost koja se ostavlja Vladi RH da moe na prijedlog
ministra inancija donijeti odluku o osloboenju odreene djelatnosti od obveze iskalizacije ako za to
postoje temelji.
35. Hoe li se odustati od iskalizacije na trnicama?
NE, bez obzira na prosvjede na trnicama diljem Hrvatske kojima ste mogli svjedoiti zadnjih dana.
Ministar inancija je dao rok za prilagodbu do 1. 8. 2013. nakon kojeg e se obveznici morati ponaati u
skladu s propisanim. Udruga hrvatskih trnica je ak u pripremi tube, jer ministar ima vrst stav oko
provedbe iskalizacije te odbija dati moratorij za prilagodbu. Prodaja VLASTITIH poljoprivrednih proiz-
voda je izuzeta od iskalizacije to znai da e kumice ipak biti potedene provoenja iskalizacije.
36. Jesu li mjenjanice obveznici iskalizacije?
Jesu! Mjenjai novca duni su izdavati dokument sa svim elementima iskalnog rauna odnosno sve ele-
mente potvrde o otkupu/prodaji valute, bez obzira to ve imaju programe ovjerene od HNB-a.
Problem mjenjanica je drugi, a to je odluka o blagajnikom maksimumu koja kae kako je maksimalni
iznos novca koji smiju drati 100.000,00 kuna. Rjeenje koje navode u Udruzi hrvatskih mjenjaa je
povezivanje zakona o iskalizaciji sa Zakonom o minimalnim mjerama zatite u poslovanju s gotovim
novcem i vrijednostima, prema kojem mjenjanica koja ispunjava zakonom propisane sigurnosne uv-
jete nee morati uplaivati iznos iznad blagajnikog maksimuma na poslovni raun. Procjena za stupan-
je tog zakona je poetak sljedee godine.
37. Kakav je postupak pri nestanku struje ili prilikom kvara iskalnog ureaja?
Ako doe do prekida internetske veze, obveznik mora u roku od 48 sati od zavretka radnog dana
ponovno uspostaviti vezu i poslati sve sporne transakcije Poreznoj upravi. Takoer, za sluaj ili nestanka
struje ili kvara ureaja propisana je posebna uvezana knjiga rauna ( vrsta paragonca) koja se koristi
za potrebe provedbe iskalizacije, a koje je potrebno unijeti u raunalo takoer u roku od 48 sati.
21.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
Kod nemogunosti provedbe iskalizacije, na speciinim mjestima, potrebno je ishoditi potvrdu HA-
KOM-a prema ve propisanoj proceduri.
PREDSTEAJNA NAGODBA
38. to je to predsteajna nagodba?
Predsteajna nagodba je ve neko vrijeme aktualna kao eventualno rjeenje za poduzetnike kojima se
nagomilao porezni dug i sada ga ne mogu u cijelosti otplatiti. To je postupak koji se provodi kako bi
se uspostavila sposobnost ispunjavanja poreznih i drugih novanih obveza. U tom postupku je mogue
porezni dug otplatiti na rate uz mogunost otpisa kamata, a na reprogramiranu glavnicu je odreena
kamatna stopa od 4,5%, s tim da za postupak mora glasovati 2/3 vjerovnika. Zahtjev za postupak pred-
steajne nagodbe za porezni dug podnosi se nadlenoj ispostavi Porezne uprave na ispunjenom ZSS
obrascu. Taj obrazac je besplatno dostupan na web stranici Porezne uprave. U spomenuti obrazac po-
trebno je upisati podatke o inancijskom stanju, podatke o ukupnom iznosu trabina vjerovnika, popis
vjerovnika i slino. Takoer, treba priloiti potpisani obrazac prijedloga sporazuma o prihvaanju plana
inancijskog restrukturiranja, izjavu ovjerenu kod javnog biljenika da su inancijski izvjetaji istiniti, te
plan inancijskog restrukturiranja. Ako se ne snalazite po pitanju izrade plana inancijskog restruk-
turiranja, obratite se na e-mai Porezne klinike: info@poreznaklinika.com.
to se samog postupka tie, on moe biti skraeni i redovni. Sam postupak iziskuje administrativne i
druge trokove, ali to je jako mala cijena koju obveznik plaa s obzirom na dug, te s obzirom da mu se
ponovno moe uspostaviti likvidnost. Trokovi se svakako moraju platiti najkasnije u roku osam dana
od isteka osmog dana objave rjeenja o trokovima na web stranicama javne objave.
39. Je li se neto promijenilo u postupku predsteajne nagodbe?
Da, ali ne samo zato jer smo uli u EU, ve zato jer je zakon bilo potrebno mijenjati, to je dokazano u
praksi, s obzirom da je bilo vie od etiri tisue prijedloga za pokretanje postupka.
40. Kako se ponaati u predsteajnoj nagodbi?
Svakako prema propisanom jer je predsteajna nagodba, podsjetimo, za neke dobrovoljni postupak ot-
plate poreznog duga na rate.
Osim toga, predviene su i rigorozne novane kazne od 10.000,00 kuna do 1.000.000,00 kuna za neis-
punjavanje novane obveze ili poduzimanje radnji koji rezultiraju oteenjem vjerovnika, odnosno nep-
ostupanje u skladu s naelom prioritetnih trabina.
Osim obveza nametnutih Zakonom postoje jo neke fakultativne, ali jednako vane obveze kao to je
praenje javnih objava na internetskim stranicama Fine. Zato? Zato to se zakljuci i slini podnesci ne
alju strankama na kunu adresu, nego se iskljuivo javno objavljuju na internetskim stranicama Fine.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
22.
Primjerice, moe se dogoditi da niste predali svu potrebnu dokumentaciju za pokretanje postupka i da
Nagodbeno vijee objavi Zakljuak kojim se poziva dunika na nadopunu prijedloga, a Vi propustite
rok za nadopunu iz razloga to niste vidjeli objavu. U sluaju takvog propusta moe se podnijeti prijed-
log za pokretanje steajnog postupka.
PROBLEM NEUMA , CARINE
41. Kako je rijeen problem prijevoza robe do Dubrovnika preko Neuma?
to se tie OSOBNE prtljage i NEKOMERCIJALNE robe, ona se prijavljuje carinicima USMENO.
Prijevoz kunih ljubimaca, doputen je iznimno, ali moraju imati isprave i ugraene ipove, te ih ne sm-
ije biti vie od pet!
Proizvodi ivotinjskog podrijetla - oni se mogu prevoziti preko Neuma pod uvjetom da se vozila u kojima
se prevoze mogu plombirati. Ako vozilo nije mogue adekvatno plombirati procjenom slubene osobe,
vozilu odnosno proizvodima nee biti doputeno istupanje iz carinskog podruja.
to se ROBNOG PROMETA tie- u Carinskom rjeniku robnog prometa postoje dva termina - roba
zajednice odnosno domaa roba, i roba koja nema status robe zajednice odnosno strana roba. Carin-
skom nadzoru e se podvrgavati roba koja nema status robe zajednice pa e se takva roba kretati preko
Neuma uz uporabu carinskog postupka vanjskog provoza T1 i NCTS aplikacije.
Kada se roba zajednice kree unutar EU, a pri tome prelazi preko Neuma, ista e biti predmet nadzora i
moe se kretati uporabom postupka unutarnjeg provoza T2, ili praena ispravom T2L i skraenim sig-
urnosnim deklaracijama. S tim da je roba ija vrijednost ne prelazi 10.000 po prijevoznom sredstvu
osloboena obveze podnoenja sigurnosnih skraenih deklaracija. Ako pak vrijednost robe po jednom
prijevoznom sredstvu prelazi 10.000, a roba nije izuzeta obveze podnoenja sigurnosnih skraenih
deklaracija robe i T2L isprave, prijevoznik je duan carinskom uredu podnijeti izlaznu skraenu
deklaraciju ISD ili MRN broj. Na temelju toga e Carinski ured provesti propisanu proceduru, nakon
koje e, ako je sve u redu, vratiti ovjereni primjerak T2L-a prijevozniku i pustiti robu da izie iz zemlje.
Nakon prelaska preko podruja Neuma u propisanom roku, prijevoznik e robu, ovjereni T2L i MRN broj
ulazne skraene deklaracije podnijeti carinskom uredu na mjestu ponovnog ulaska robe u carinsko po-
druje RH. USD prethodno podnosi prijevoznik uporabom aplikacije ICS. Carinski ured ponovnog ulaza
e temeljem MRN broja i T2L-a obaviti propisanu proceduru te zadrati T2L i pustiti robu u slobodan
promet.
42. Kako zaobii Neum ako idem do Dubrovnika?
Vrlo jednostavno- trajektom. Postoji ruta trajekta na kojoj je ulaz u Ploama, a izlaz u Trpnju, te time u
cijelosti izbjegnete granine guve.
23.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
24.
43. Ako ipak moram na granicu, kako podnosim T2L?
Ispunjavanjem dokumenta, a potreban je samo jedan primjerak.
Kao opisni dio T2L-a moe posluiti kompletiran popis poiljke u/na prijevoznom sredstvu sastavljen
u skladu s propisima.
Takoer , u vidu komercijalne isprave koje mogu posluiti kao status Robe zajednice mogu se navesti
raun ili prijevozna isprava. Prijevozna isprava mora sadravati naziv i adresu poiljatelja, broj, vrstu,
oznake, referentne brojeve poiljke, opis robe, masu (brutto) u kg, i broj kontejnera ako se o njemu radi.
T2L isprava se MORA oznaiti oznakom T2L te potpisati i ovjeriti peatom. Svakako, za kretanje robe
preko Neuma mora biti navedena VRIJEDNOST ROBE!
44. to ako podnesem ISD, a Carini je pao informatiki sustav?
Primjenjuje se takozvani rezervni postupak. Procedura i dalje mora biti u skladu s propisima, samo
se odobrava podnoenje papirne ISD ili papirne deklaracije za carinski postupak koja sadri set sig-
urnosnih podataka ili se u dogovoru s podnositeljem odobrava drugi nain.
45. to je to EORI broj?
EORI broj je broj koji se koristi za identiikaciju gospodarskih subjekata i drugih osoba u njihovim odno-
sima s carinskim tijelima. Gospodarski subjekti koji s danom pristupanja u EU imaju namjeru obavljati
djelatnosti iz nadlenosti carinskog zakonodavstva EU, moraju imati dodijeljen EORI broj, a kako bi to
ostvarili moraju carinskom uredu koji je nadlean prema teritorijalnom naelu podnijeti zahtjev za dod-
jelu EORI broja. Ako navedeni ve imaju dodijeljen broj u drugoj lanici EU, moraju znati da e isti biti
ugaen s danom ulaska Hrvatske u EU.
Osnova za izdavanje potvrde o EORI broju za hrvatske pravne i izike osobe je posjedovanje OIB-a.
U nastavku moete pogledati propisani izgled i formu novog izmjenjenog zahtjeva za dodjeljivanje EORI
broja:
25.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
26.
27.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
46. to je to HRAIS?
HRAIS je nacionalni sustav za obradu uvoznih carinskih deklaracija. Subjekti koji koriste takav sustav
moraju biti elektroniki kompatibilni s HRAIS-om i povezani s informacijskim sustavom Carinske up-
rave na nain koji omoguuje slanje elektronikih poruka propisanog oblika i sadraja. Postupak uvoza
zapoinje kada gospodarski subjekt alje elektroniku carinsku deklaraciju carinskom IT sustavu, a pos-
tupak zavrava trenutkom pregleda robe i obraunom davanja.
47. Mogu li ja kao graanin jo uvijek kupovati u Sloveniji bez poreza?
Ne! Prestaje ta mogunost. Naime, nakon ulaska u EU, sve izike osobe koje, kao krajnji kupci imaju uo-
biajeno boravite u zemlji lanici EU, nemaju vie mogunost povrata plaenoga PDV-a u maloprodaji
zemlje EU, ali mogu kupovati bez ogranienja vrijednosti kao to je bilo do sada. Meutim, oni koji su
kupnju obavili do 30.6.2013., a nisu jo otili po povrat na koji imaju pravo, mogu to sve do trenutka
kada nastupi zastara. O tome treba voditi rauna!
48. Ako putujem iz zemlje koja nije u EU, koliko vrijednosti smijem kao graanin unijeti
u Hrvatsku?
U navedenom sluaju primjenit e se europska regulativa, to znai da je dozvoljen prijenos robe iz tzv.
treih zemalja (koje nisu lanice EU) u vrijednosti nekomercijalne robe do 300,00 eura po putniku, a
u zranom i pomorskom prometu do ak 430,00 eura po putniku bez naplate PDV-a i carine. Sukladno
uputama EU donijet e se konkretan pravilnik za BIH i Republiku Srbiju.
49. Hoe li se morati prijavljivati unos gotovine?
Hoe, ali iznos od 10.000,00 eura, na vie. Navedeno e se morati prijavljivati carinskoj slubi neovisno
o ulasku ili izlasku iz EU, te bez obzira na valutu, bitna je protuvrijednost. Iznos se prijavljuje pismeno
na obrascu koji je vaei za sve zemlje EU.
*U trenutku pisanja odgovora bile su u postupku izmjene i dopune Zakona o deviznom poslovanju
50. I konano, kada emo uvesti euro?
Ne zna se. Postoje pretpostavke da e se euro postati slubeno plateno sredstvo tek za sedam-osam
godina. Svakako, za uvoenje eura treba zadovoljiti odreene uvjete. Konkretno, uvjeti za uvoenje eura
su: stabilnost cijena, odrivost dravnih inancija, stabilnost teaja, dugorone kamatne stope.
Kada se ti kriteriji ispune, Hrvatska moe poeti pripremati zemlju za uvoenje eura. Svakako, to se
eura tie, na raunima se moe prikazati protuvrijednost ako se radi o isporukama u druge zemlje lan-
ice.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
28.
NAPOMENA O KORITENJU LITERATURE
Opi porezni zakon NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12
Porez na dohodak:
Zakon o porezu na dohodak NN 177/04, 73/08, 80/10 , 114/11, 22/12, 144/12
Pravilnik o porezu na dohodak NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09,
123/10, 137/11, 61/12
Porez na dobit:
Zakon o porezu na dobit NN 177/04, 90/05, , 146/08, 80/10, 22/12
Pravilnik o porezu na dobit NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12
Porez na dodanu vrijednost:
Zakon o porezu na dodanu vrijednost NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00,
86/01, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09, 22/12, 136/12, 73/13
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost NN 47/95., 106/96., 164/98., 105/99., 54/00., 73/00.,
127/00., 48/04., 82/04., 90/05., 76/07., 87/09., 94/09. i 22/12
Troarine i posebni porezi:
Zakon o inanciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave proieni tekst zakona
NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07,
73/08, 25/12
Zakon o posebnom porezu na motorna vozila NN15/13
Pravilnik o posebnom porezu na motorna vozila NN 52/13
Koriteni su u maloj mjeri dijelovi iz strunih lanaka asopisa RRIF kao vjerodostojne informacije, a
posebno su koritene aktualne javne objave Ministarstva Financija odnosno Porezne i Carinske uprava.
*Napomena: Tekst je napisan u dobroj vjeri uz podatke koji su bili aurni na dan pisanja. Za eventualne
promjene propisa ne moemo odgovarati, kao i za eventualne nenamjerne pogreke.
29.
Antonio Prtenjaa: 50 pitanja i odgovora o porezima u EU
O AUTORU
Antonio Prtenjaa roen je 17. rujna 1987. godine
u Zadru, a ivi u Zagrebu. Nakon srednje kole up-
isao je studij poreznog prava na Pravnom fakultetu
u Zagrebu odnosno njegovom Studijskom centru
za javnu upravu i javne inancije. Na apsolvent-
skoj godini pokrenuo je internetsku stranicu www.
poreznaklinika.com kroz koju uspjeno djeluje kao
struni suradnik i asistent brojnim knjigovodstven-
im uredima.
Konstantno se usavrava, pa je tako ove godine up-
isao Institut za menadment u Zagrebu. Prokurist
je jednog trgovakog drutva u Zagrebu, a radi u
zasebnoj privatnoj zagrebakoj tvrtci. Slui se sa
dva strana jezika, francuskim i engleskim.
Publikacija 5O pitanja i odgovora nakon ulaska
Hrvatske u EU mu je prva publikacija, a osim toga
napisao je ukupno stotinjak lanaka strunog kar-
aktera od ega bitan dio za portal Poslovni.hr s ko-
jim takoer uspjeno surauje.