345

RASPRAVE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 36/2 (2010.)

UDK 811.163.42373.232.1(497.5-3 Puia)
811.163.42282(497.5-3 Puia)
Izvorni znanstveni lanak
Rukopis primljen 6. XI. 2010.
Prihvaen za tisak 14. II. 2011.
Domagoj Vidovi
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb
dvidovic@ihjj.hr
OBITELJSKI NADIMCI U PUIIMA
NA OTOKU BRAU
U ovome su radu obraena 232 obiteljska nadimka u Puiima na otoku
Brau. Obiteljski su nadimci, kao dodatan vid identifikacije koji se razvio
jo u pretprezimenskome razdoblju, a kasnije je sve zastupljeniji zbog broj-
nosti nositelja pojedinih prezimena, svojevrsni specifikum hrvatskih otoka
koji dosad nije dostatno prouen. U Puiima se obiteljski nadimci biljee
od konca 16. st. te se na temelju njihove motivacije moe djelomino rekon-
struirati fond osobnih imena (odnos hrvatskih narodnih imena te hrvatskih i
novijih romanskih prilagoenica kranskih imena), vanjtina (posebice tje-
lesne mane), karakterne crte (uglavnom nekonvencionalne) te podrijetlo i
svakodnevni ivot Puiana. Fond je obiteljskih nadimaka znatno otvoreni-
ji inojezinim sustavima (poglavito romanskim) te je odraz svojevrsne tisu-
ljetne hrvatsko-romanske simbioze na istonoj obali Jadranskoga mora.
1. Uvod
Puia su kamenarsko sredite i veim dijelom 20. st. najvee naselje na
otoku Brau (danas broje oko 1700 stanovnika). Nastanjena su jo u anti-
ci, a nakon dolaska Hrvata na mjestu su dananjih Puia niknula dva nase-
lja jedno u Puikome docu, a drugo uz benediktinski samostan u Stipan-
skoj luci. Stanovnici su se navedenih naselja zbog neprestanih gusarskih na-
pada preselili u Pranica i Straevnik da bi se, kad se stanje smirilo poet-
kom 15. st., stanovnici Pranica naselili na podruju od dananjih Solina do
uvale Duac, a stanovnici Straevnika na prostor od Solina do Velikih slatina.
Pua su nazvana po romanskome apelativu pu (< lat. puteus) zdenac.
Naime, na predjelu Soline nalazio se zdenac s boatom vodom za napajanje
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
346
stoke. Petar imunovi (2004: 122) izdvaja i tumai sljedee dijelove nase-
lja: Btk
1
(< bota < volta stari grobovi), Gj (< gaj) i Rogj (predio nasu-
prot Goju), Ltee bdo (< Latea
2
; biljeim i likove Lteo bdo te Lteo
3

bdo), Lk, Mahrnac (< mahrinac trava), Mli i Vli ratc, Slina, Stg
i Tlija (dolac kod naselja). Njima valja pridodati i novije dijelove mjesta
Brata (nazvan po homonimnome oronimu), Bdarina (: brdo), Pdavica i
Pnta (< punta rt) te ime za sredinji dio mjesta Prat
4
(< tal. porto luka).
Puiima pripadaju i pastirski stanovi Brata Okldi (< Brauta brdo u
zapadnome dijelu K. o. Puia + oklod oklad, ograda), Cni rt, Krka
Stpa
5
, Lk (< luka uvala), Mlo i Vlo Sltina (< slatina boato vrelo)
te Putvne (< putvo
6
ep na bavi).
Otok je Bra (pa tako i Puia) povijesno-demografski te onomastiko-di-
jalektoloki
7
iscrpno obraen, a u radovima se koji razrauju navedene teme
mogu pronai i ideje za novija istraivanja (dakako da su onomastiaru od naj-
vee vanosti radovi Petra imunovia). Puike su matine knjige meu naj-
starijima koje se u kontinuitetu vode u itavoj Hrvatskoj (od 1566.). Osim po-
dataka o podrijetlu i imenima pojedinih rodova te njihovu raslojavanju, mati-
ne knjige i povijesni radovi sadravaju ujedno i podatke o obiteljskim nadim-
cima koji su bili nuni pri identifikaciji pojedinaca. Obiteljski su nadimci, kao
dopunsko sredstvo komunikacije, nastali kad jo prezimena nije bilo (imu-
novi 2009: 193), svojevrsni specifikum hrvatskih otoka koji dosad nije do-
statno prouen, a s obzirom na injenicu da su neki od njih u uporabi i vie od
etiri stoljea, razvidno je da je rije o prvorazrednim jezinim spomenicima.
Tema su ovoga rada puiki obiteljski nadimci. Za njihovu obradbu bilo se po-
trebno uputiti u puiki prezimenski fond te u fond suvremenih osobnih nadi-
maka jer su se osobni nadimci esto prometali u obiteljske, a taj je proces i da-
nas u tijeku.
1
Dunja Brozovi Ronevi (1999: 2) navedeni hodonim dovodi u svezu s nazivom blatita
batak blato, glib; podvodno mjesto; propao (< tur. batak propao).
2
Petar Skok (2: 275) biljei ensko osobno ime Latinka, a Konstantin Jireek (1962: 295)
muko osobno ime Latini.
3
U toponimiji se oigledno ponegdje uva kratko a koje se na srednjodalmatinskim otoci-
ma uglavnom dulji.
4
Neko se Porat nazivao Pijca (< tal. piazza; usp. Eterovi 2002: 344).
5
Drugi je lan ove toponimijske sintagme danas otpao, pa se ovaj naputeni puiki zase-
lak danas naziva iskljuivo Krka.
6
Petar imunovi (2006b: 482) biljei pak apelativ putva pluto.
7
Zbog brojnih radova i monografija o brakim govorima drim da nije potrebno iznositi
opis puikoga mjesnog akavskog govora koji pripada skupini akavskih govora sa starim tro-
naglasnim sustavom. U radu u izdvojiti neke bitne znaajke mjesnoga govora koje su se odrazi-
le u fondu obiteljskih nadimaka.
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
347
2. Ukratko o puikim prezimenima
Od prvih upisa u matice do danas u Puiima u kontinuitetu ive ikare-
lovii (od 1578.; danas Ciccarelli), Mladinii (od 1578.; dio je obitelji preuzeo
prezime Mladineo), Martinii (od 1581.), nositelji prezimena Grego (od 1582.),
Drpii (od 1583.), Eterovii (od 1586.; grana su obitelji Prodi koja se spominje
od 1566.), Radojkovii
8
(od 1574.), Kalinii (od 1588.), Kovaii (od 1616.) i
Capkovii (od 1628.; ranije Lievi alias Barbirot). Razmjerno su nedavno u
Puiima izumrle i stare obitelji Lukinovi (spominju se od 1607.) i Baturi
(spominju se od 1609.). U drugome su selidbenome valu za vrijeme i neposred-
no nakon Kandijskoga rata (1645. 1669.) pristigli Marinovii (spominju se
od 1647.), Mihaii (od 1655.), Kraljevii (od 1660.), Kaii (od 1669.), Vran-
deii (od 1674.) i Mieliji (od 1687.). U 18. st. pristiu Plastii (1701.), Gale-
tovii (1705.), Rajevii (1734.), Novakovii (1747.), Pivevii (1778.), Radi-
i i Orlandiniji (1795.) te Bauci (1799.).
9
Zanimljivo je napomenuti da su nosi-
telji najranije potvrenih prezimena inili vie od polovice puikoga stanov-
nitva 2001.
U ovome odjeljku obraujem 47 puikih prezimena iji su nositelji imali ili
imaju obiteljske nadimke. Naglaske na prezimenima nisam biljeio stoga to je
njihov izgovor, ponajprije pod utjecajem hrvatskoga standardnog jezika znat-
no izmijenjen (biljeimo tako izgovor Frni ili Mldini umjesto oekivanih
Frn ili Mladni, a na prezimenima tvorenima sufiksom -ovi/-evi poop-
en je noviji pomaknuti naglasak, primjerice Etrovi ili Galnovi). Od toga je
30 (63,83%) prezimena motivirano osobnim imenom. Ukupno je 14 prezimena
motivirano kranskim imenima. Od toga je najvie (tri) prezimena motivira-
no kranskim imenom Mihovil: Mihai (< Miha < Miho < Mihovil), Miha-
i (< Mihaj Mihalj < Miho < Mihovil) i Mimica (< Mime < Mihovil). Jezino
je veoma zanimljivo prezime Vrandei koje najvjerojatnije potjee od osobno-
ga imena Vrandeka < Vrane Frane (imunovi 2006a: 222). Ostala su prezi-
mena motivirana kranskim imenima Fabijnovi (< Fabijan), Frani (< Fra-
ne), Iveli
10
(< Ivela < Ive < Ivan), Lukinovi (< Luka), Mandalini (< Mandali-
na Magdalena), Marinovi (< Marin), Martini (< Martin), Nieti (< Ni <
Nikola) i Petrovi (< Petar). Talijanskom je inaicom kranskog imena Miho-
vil motivirano prezime Mieli
11
(< tal. Michiele). Hrvatskim je narodnim ime-
8
Obitelj se polovicom 17. st. preselila u krip (gdje se u maticama spominju od 1668.; Ju-
troni 1950: 125) da bi se jedna obitelj iz kripa (enidbom) vratila u Puia u 20. st.
9
Podatke navodim prema Jutroni 1950: 162172.
10
Zabiljeen je i talijanizirani lik Ivelio.
11
U maticama su zabiljeeni i kao dvorjeno prezime Mieli Tomi.
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
348
nima motivirano 11 prezimena. Od toga su tri prezimena motivirana razliitim
inaicama imena Radomir/Radoslav: Radi (< Rade < Radomir/Radoslav), Ra-
dojkovi (< Radojko < Rade < Radomir/Radoslav) i Rajevi (< Rajica < Rajo
< Rade < Radomir/Radoslav). Prezimena Mladineo i Mladini motivirana su
osobnim imenom motiviranim pridjevom mlad
12
. Prezime Mladineo potalijan-
eni je lik prezimena Mladini koje se u maticama biljei i kao Mladinovi
13

(Jutroni 1950: 166). Ostala su prezimena potekla od narodnih imena Bokani
(< Bokan < Boko < Boidar), Dobroni (< Dobronja < Dobre), Galetovi (<
Galeta < Gale), Galinovi (< Galin
14
< Gale), Novakovi (< Novak) i Prodi
(< Prodo < Prodan). Inojezinim su nekranskim romanskim imenima moti-
virana tri prezimena: Eterovi (< tal. Ettore
15
Hektor), Orlandini
16
(< Orlan-
do) i Vrsalovi (usp. lat. Ursus). Za prezimena Tomaevi (< Toma) i Tomii
(< Tomica) teko je pouzdano utvrditi potjeu li od kranskoga imena Toma ili
narodnoga Tomislav. Podjednaka zastupljenost prezimena nastalih prema na-
rodnim i kranskim imenima pokazuje da se slavenski sloj osobnih imena na-
kon provoenja odredaba Tridentskoga sabora (1545. 1563.) u velikoj mje-
ri uuvao u drugim antroponimijskim kategorijama. U ostalim hrvatskim kra-
jevima prezimena motivirana kranskim imenima uvjerljivo preteu. Tako je,
primjerice, u Rami ili u zapadnome dijelu Neretvanske krajine broj prezimena
motiviranih kranskim imenom gotovo dvostruko vei negoli onih motivira-
nih narodnim imenom, a u sjevernim je hrvatskim krajevima (primjerice Mei-
murju) taj omjer jo izraeniji u korist prezimena motiviranih kranskim ime-
nima. Omjer je prezimena motiviranih narodnim i kranskim imenima na Bra-
u slian na povijesnom podruju Trebinjsko-mrkanske biskupije, no istovjet-
ni su omjeri posljedica razliitih procesa. Na povijesnome se podruju Trebinj-
sko-mrkanske biskupije (od Neretve do jugoistone bosanskohercegovako-cr-
nogorske granice) odredbe Tridentskoga sabora (1545. 1563.), zbog osobi-
12
U Deanskoj hrisovulji tako biljeimo osobno ime Mladn (Grkovi 1983: 191).
13
Valja napomenuti da su mnogi stariji braki rodovi nosili talijanizirana prezimena, pri-
mjerice Prodii (< Prodan) su nosili prezime Prodi, a dananji nositelji prezimena Guerieri ne-
ko su bili zabiljeeni kao Bojkovii i Vojkovii.
14
Osobna imena Galeta i Galin zatitnika su imena tvorena od pridjeva gal crn (biljei
ih imundi 1979: 105). Kako je rije o veoma rano potvrenim prezimenima, prezimena su Ga-
letovi i Galinovi najvjerojatnije nastala prema osobnim imenima koja sadravaju pridjev gal.
Ipak, ne treba posve odbaciti ni mogunost da su nadimakoga postanja, odnosno da bi se mogli
povezati s nazivom za crnu koko galina ili sa zoonimom Galin ime za crnoga konja (Brozovi
Roneviila impraga 2008: 48) koji su tvoreni od istoga pridjeva.
15
Eterovii su, kako biljei Andrija Ciccarelli, potomci gospodina Ettorea, nezakonitoga
sina obitelji Prodi (Eterovi 2002: 366).
16
Orlandiniji su ujedno i jedna od rijetkih obitelji koja se na Bra uistinu doselila iz Italije.
Kao klesarski majstori doselili su se koncem 18. st. iz Murana i Brescie (Jutroni 1950: 166).
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
349
ta poloaja navedene biskupije na razmeu katolicizma, pravoslavlja i islama,
nisu tako snano provodile, narodna su se osobna imena nadijevala ee od kr-
anskih sve do konca 17. st., a matine se knjige u istonoj Hercegovini vode
tek od 18. st. (usp. Vidovi 2009a: 203). S druge strane, o prezimenima kao stal-
noj, nasljednoj i nepromjenjivoj kategoriji na Brau moemo govoriti barem od
16. st., kad narodna imena ve polako uzmiu, zbog provoenja odredaba Tri-
dentskoga sabora, pred narodnima, ali se okamenjuju u zarana potvrenim pre-
zimenima.
Nadimakoga je postanja ukupno 11 (23,41%) prezimena Alaburi (< ha-
labura
17
nagla, sangvinika osoba, imunovi 2006b: 168; halaburast ne-
promiljen, brzoplet, Otari 2005: 144), Baturi (< baturast omalen i ode-
blji; batura zrno goa; ARj 1: 210), Bauk (< bauk sablast), Capkovi (<
vla. ap bik; imunovi 2006a: 133), Ciccareli
18
(< ikarelovi < ikara
19

alica), Drpi (: drpiti), Kai (: kaa zmija), Kalini (< kalina zimolez,
Ligustrum vulgare), Pivevi (< pivac pijetao) i Plasti (< plast). Prezime
tambuk
20
inojezinoga je postanja te se moe povezati s njemakim apela-
tivom Stamm buch rodoslovnik. Zanimanjima su i titulama prvotnih nosite-
lja motivirana 4 (8,51%) prezimena: Katelan (< katelan upravitelj tvra-
ve), Kovai (< kova), Kraljevi (< kralj) i Srdarevi (< serdar glavar <
tur. serdar).
Podrijetlo prvotnih nositelja odaju 2 (2,26%) prezimena: Grego i Puljizi. U
puikim su maticama uz lik Grego zabiljeeni i likovi Grecus i Greci te je obi-
telj navodno podrijetlom iz Grke, odakle su u klesarska sredita (poput Braa,
Korule, Dubrovnika i Popova) dolazili grki klesari (Jutroni 1950: 142). Pre-
zime se Puljizi izvodi od etnika Puljiz stanovnik Apulije kojim se esto ozna-
ivalo i osobu niega rasta.
17
Usp. i pridjev halaburast nepromiljen, brzoplet koji u Kolanu na Pagu biljei Ota-
ri (2005: 144).
18
Po biljekama Andrije Ciccarellija starije je prezime obitelji Kukreti iji su istaknuti
lanovi bili visoki dunosnici na dvoru bosanskoga kralja Stjepana Dabie i Stjepana Tomae-
via (usp. i Eterovi 2002: 318319). Navedene podatke treba uzeti s velikom rezervom zbog
Ciccarellijeva ustrajavanja na obrani plemikih povlastica te divljenja romanskoj kulturi. Stoga i
ne treba uditi to podrijetlo brakih plemia vezuje uz romanske izbjeglice iz Salone i Epetiona,
a vlastito podrijetlo uz Neretvansku krajinu u kojoj se nalazio antiki grad Narona.
19
Apelativ ikara izvodi se od mlet. cicra (Skok 1: 358). Vjerojatno je lik s pisarska po-
grjeka.
20
tambuci su se, kako sam doznao od ispitanika, kao doseljenici iz Praga smatrali kolje-
noviima, pripadnicima graanske obitelji s rodoslovljem te im je podrugljivi nadimak (dananje
prezime) nadjenut zbog stalnoga isticanja njihova graanskog podrijetla. Jutroni (1950: 195) bi-
ljei i izvorno prezime dananjih tambuka navodei da se oko 1710. u Selca doselio mistro Anto-
nio Standelpergher detto Stambucco quodam Andrea del Stato di Boemia dalla Citt di Praga.
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
350
3. Obiteljski nadimci
21
Obiteljski se nadimci u puikim maticama navode od konca 16. st., a ve-
lik ih je dio popisao i Petar imunovi (2006b). Od popisa puikih porodica
iz 1795. (usp. Jutroni 1950: 159162) do danas uuvali su se obiteljski na-
dimci Farauni, Palui, Sori i kiembe (obiteljski nadimci Eterovia), Br-
kuj, Jieri, Metr(e)ante, Pierme i Prievi (obiteljski nadimci Martinia), Me-
trievi (obiteljski nadimak Capkovia), Puzle (obiteljski nadimci Drpia),
Bumba (obiteljski nadimak Kaia) te Vianin (obiteljski Galetovia). U popis
sam obraenih puikih obiteljskih nadimaka uvrstio i obiteljske nadimke ne-
kih izumrlih rodova kako bi se dobio potpuniji uvid u tvorbeno-motivacijske
obrasce nastanka obiteljskih nadimaka. Kadto je gotovo nemogue postaviti
granicu izmeu osobnih i obiteljskih nadimaka, zbog toga to se prelazak poje-
dinih nadimaka iz kategorije osobnih u obiteljske svakodnevno dogaa te zbog
estih promjena obiteljskih nadimaka koje su posljedica mnogobrojnosti poje-
dinih (poglavito mnogobrojnih) rodova, a uz slubene obiteljske nadimke koji
se navode u upnim maticama (kao to su Sori ili Slae) supostoje neslubeni
osobni nadimci koji su ve prerasli ili su na putu da prerastu u obiteljske (pri-
mjerice Bato, Martin, Zamarija, pa i Sreko za Sorie, a Pii za Slaetove koji
su potekli od obitelji Martini Jeri). Kako su obiteljski nadimci bili u slu-
benoj uporabi samo na mjesnoj razini, njihovo je zapisivanje raznoliko. Kadto
ih se biljei prema izvornome liku (npr. Biene
22
, Gobre, Luongo, Metronte
23
),
21
Na podatcima zahvaljujem mnogim ispitanicima, ponajprije don Petru Eteroviu, veliko-
me zaljubljeniku, kroniaru i vrsnome poznavatelju puike prolosti i sadanjosti, Katici Vido-
vi (ro. Eterovi Mauka), s kojom sam sve navedene podatke vie puta provjerio, i Franki Dr-
pi Mohi, koja me je nesvjesno potaknula na ovaj rad, potom Mariju Bauku Deliji, Jelki Diklan
(ro. Eterovi Mauka), Selmi i Vinku Dobroni karaboje, Deanu Eteroviu Kavu, pok. Placidi
Eterovi Mauka, Juri, Mariju, Sreku, Stjepanu i Roku Eterovi Sori, uri i Ivi Franiu, Dra-
enu i Sanji Galetovi Bulat, Danijelu i Luki Capkoviu, Marku, Davoru, Vinku i Toniju paca-
lu, Stjepku Galinoviu Kovou, Asji Grego, Vladimiru Katelanu, Silvi Marinovi Surliton, Ivi-
ci, imi, Josipu, Fani i Zoranu Martiniu Ciezaru, Ivi Martiniu evu, Slavenu, Velimiru i Vin-
ku Martiniu Metronti, Kati i pok. Mati Martini Mili, Ivanu i Rinu Martiniu Prieviu, Peri i
Zdravku Martiniu Slae, Ivi Martiniu tambaku, pok. Paulu Mimici, Toniju Mladiniu Sielki,
Frani Mladineu, Milanu Orlandiniju Anetru, Ivi Plastiu, Ognjenu Puljku, Toniju Radiu Limi,
Niki i Stipi Radiu Priu, Toniju Radiu ali, Josipu i Pauli Radojkovi afer, Dominiku Raj-
eviu Muji, Davoru, Marku i Toniju ali Jadranu, Joku i Zdenku Vrandei ilo te mnogim
drugima koji su sudjelovali u stvaranju ovoga rada. Na koncu zahvaljujem i akademiku Petru i-
munoviu na svesrdnoj pomoi i ohrabrenju u pisanju ovoga rada.
22
Vokali su se i u mjesnome govoru odrazili kao dvoglasi
i
e i
u
o (usp. imunovi 2004:
158161).
23
Kratko a produljilo se u mjesnim govorima na srednjodalmatinskim otocima u (opirni-
je o toj pojavi vidi u KurtoviVidovi 2005.). U veini se starijih ali i suvremenih lanaka nave-
dena pojava naziva kanovakim duljenjem po mjestu Kanovcima u Srbiji iako je ve Mate Hra-
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
351
a kadto ih se nastoji prilagoditi standardnojezinomu izgovoru (npr. Bene, Ga-
bre, Longo, Metrante).
3.1. Obiteljski nadimci od osobnih imena i drugih obiteljskih nadimaka
24
:
3.1.1. obiteljski nadimci od hrvatskih narodnih imena:
3.1.1.1. obiteljski nadimci od hrvatskih narodnih imena nastali transonimi-
zacijom: Bban (< Bob- [< Slobodan] + -an), Boln
25
(< Bolka [< Bolin <
Bole < Boleslav] + -in), Bdin
26
(< Bud- [< Budimir] + -in), B (usp. Boe
< Boidar), Dragn (usp. Dragan), Drka (< Drug-
27
), G(a)rdn
28
(usp. Gr-
dan), Jbo (< Jubo < Ljubomir), Rdo (Rad- [< Radimir/Radoslav] + -o),
Rus (usp. Raos < Rahoslav), Rjen (usp. Roen), Slvo (< Slaven), Stn (<
Stane < Stanislav), Vk
ste (1957: 70), najtemeljitiji istraiva kanovakoga naglaska, ustvrdio: Kako se vidi, mnogo
je vei broj mjesta s kanovakim akcentom u Hrvatskoj nego u Srbiji. Navedeni naziv zbunju-
je i kadto se zloupotrebljava iako je posve razvidno da je periferno seoce u Srbiji teko moglo
jezino utjecati na itavo dalmatinsko priobalje od kvarnerskih otoka do june Dalmacije. Kako
slinu pojavu Mate Kapovi (dodue, ondje se rijetko stapa u za razliku od kajkavskoga gdje
je to esta pojava; Kapovi 2008: 910) biljei i u Posavini (gdje su doticaju govornici staroto-
kavskih i novotokavskih govora), oigledno je rije o izoglosi koja se razvila neovisno na vie
mjesta, to uostalom i nije rijetka pojava (tako otpadanje doetnih vokala -d i -t iz zavrnih kon-
sonantskih skupina -t i -d biljeimo i na dubrovakome podruju i na Kosovu, a navedenu po-
javu nitko ne naziva, primjerice, dubrovakim otpadanjem doetnoga konsonanta; nadalje, 2. l.
imperativa glagola metnuti mti metni biljeimo u Metkoviu, sredinjoj Slavoniji i na Kosovu,
pa tu pojavu nitko ne naziva metkovskim imperativom). Zbog svega navedenoga i injenice da
primjere tzv. kanovakoga duljenja nalazimo na kontaktu dijalekata sa starijim naglasnim susta-
vom s novotokavskim dijalektima, predlaem naziv kontaktno duljenje kako bi se izbjegle mo-
gue zlouporabe i uputilo na podatak da je rije o duljenju koje se pojavljuje na kontaktu staro-
ga i novoga naglasnog sustava.
24
Osobna su imena i danas veoma est izvor osobnih nadimaka, kako mukih (najee po
oevu imenu, npr., nelo, do, Dnav, Mtan, Pk, Srko, a navedeni su tvorbeni obrazac
primili ak i potomci albanskih doseljenika od kojih jedan nosi osobni nadimak Slim); znatno
rjee po majinu imenu (dvorjeni su i sastoje se od nositeljeva osobnoga imena i osobnoga ime-
na nositeljeve majke, primjerice Tni Fle, Tni Mja, a iznimno rijetko i u svrhu poruge po se-
strinu imenu Mra), tako i enskih (najee po majinu imenu, npr. Slma ili Spsenka).
25
Osobno ime Boljin (< Boljeslav) biljei Mareti (1886: 143).
26
Ne treba posve odbaciti ni mogunost da je obiteljski nadimak motiviran glagolom buditi
gledati ispod sebe. Nadimak Bda biljeimo u suvremenome fondu puikih osobnih nadima-
ka te se uistinu izvodi od navedenoga glagola.
27
Navedenom su antroponimnom osnovom motivirana osobna imena kao to su Drug,
Druguj, Druko, Drua, Druba, Druehna, Druilo, Druilovi, Druoje itd. (usp. Grkovi
1983: 178).
28
Vokalno se r u opem leksiku nikad ne izgovara s popratnim vokalom, no u antroponi-
miji se ipak kadto izgovara u obiteljskim nadimcima Gardn i Karmejn (izgovor biljeim ak
i u mlaih ispitanika!).
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
352
3.1.1.2. obiteljski nadimci od hrvatskih narodnih imena nastali sufiksaci-
jom: Jelni (Jelina [usp. Jelena] + -i), Mli (Mile [< Miloslav] + -i)
3.1.1.3. obiteljski nadimci od kranskih imena nastalih transonimizacijom:
nton, Bin (usp. Bene < Benedikt), Cankentn (< Canket- [< Zane Ivan] +
-in), veta (< ivo [< Ivan] + -eta), ni (< tal. Gianni), Felcio (< tal. Fe-
lizio), Gbr (< Gobre Gabre < Gabrijel), Grgr, Ivnac (< Ivanac < Ive <
Ivan), Jndra (< Jandra < Jandre Andrija), Jnko
29
(< Jonko Janko), Jrc
(< Jurac < Jure < Juraj), Karln (< Karl- [< Karlo] + -in), Kko (hip. osobnog
imena Frane), Klimintovi (< Klimentovi potomci Klimenta), Kjko (< Koj-
ko < Kojo < Konstantin), Kta (< Kota < Kostantin), Krs (< Krise < Kr-
sto/Kristofor), Marceln (< Marcelin < Marcel), Mrtin, Petrmc (< Petrimac
< Petrim
30
< Petar), Ppo (hip. od Stipe), Pvin (usp. Pavini potomci Pave),
Rko, Sb (< Sabe < Sebastijan), la (< ala < alamun), Tmas (< Tomas
< Toma), Tmini (< Tomini potomci Tome), Trf (< Trife < Trifun), Ursn (<
Urs- [< Urso
31
] + -in), Ventro (usp. Bonaventura)
3.1.1.4. obiteljski nadimci od kranskih imena nastalih sufiksacijom:
Andrjevi (Andrija + -evi), Ant (Ante + -i), Frnii (Franac [< Frano]
+ -i), Jri (Jerko [< Jere < Jerolim] + -i), Lkri (< Lukre < Lukrecija),
Pali (< Paluko [< Pale < Pavao] + -i)
3.1.1.5. obiteljski nadimci od muslimanskih imena nastalih transonimizaci-
jom: fer
32
(usp. Dafer), Mj (< Muj- [< Muhamed] + -e)
3.1.1.6. obiteljski nadimci od inojezinih nekranskih i nemuslimanskih
imena nastalih transonimizacijom: Frio
3.1.1.7. obiteljski nadimci od hibridnih imena nastalih transonimizacijom:
Derda (< de Rado), Kalajr (< Kalajure lijepi Jure < gr. kals + Jure),
Metrnt (< metar + Ante), Zamarja
33
(< Zamari < Giovanni + Marija),
Zampjro (usp. Zanpero Ivan Petar), armk (< armiko jor Miko)
29
U Nereiima biljeimo u Eterovia, doseljenih iz Donjega Humca, a podrijetlom iz Pu-
ia, nadimak Jankovi (Jutroni 1950: 31) te je stoga obiteljski nadimak Jonko sigurno pote-
kao od osobnoga imena Janko (< Jan), a ne od mogue izvedenice tal. osobnoga imena Gianni
(npr. Janko; usp. anko).
30
Sufiks -im Tomo Mareti (1886: 115) dri inojezinim i nejasna postanja, no drim da je
lik mogao nastati i zbog razjednaivanja antroponimnoga sufiksa -in od homonimnoga pridjev-
skoga sufiksa.
31
Sveti Urso bio je rimski vojnik kojemu je 286. odrubljena glava jer je odbio prinijeti r-
tve poganskim bogovima.
32
U obiteljskom nadimku afer biljeimo slivenik koji je na Brau posuen iz susjednih
tokavskih govora te se izgovara umekano (kao /d/).
33
Konstantin Jireek (1962: 355) biljei osobno ime Zamari 1044. u Dubrovniku. Prezi-
me pak Dmarija/Zmarija u Popovu puka etimologija vezuje uz apelativ damarija osoba
koja izrauje prozore.
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
353
3.1.1.8. obiteljski nadimci nastali sufiksacijom od drugih obiteljskih nadi-
maka: Faraun (Faraun + -i)
Na temelju obiteljskih nadimaka nastalih od osobnih imena i drugih obitelj-
skih nadimaka (kojih je ukupno 63) moemo djelomino rekonstruirati i pui-
ki fond osobnih imena. Za razliku od prezimenskoga fonda gdje je omjer pre-
zimena motiviranih hrvatskim narodnim imenima i kranskim imenima pri-
blino 1 : 1, obiteljskih je nadimaka motiviranih narodnim imenima ak tri puta
manje nego obiteljskih nadimaka motiviranih kranskim imenima. Od hrvat-
skih nadimaka motiviranih hrvatskim narodnim imenima istiem nadimke Bol-
ka, Druka, G(a)rdon (rije je o zatitnikome imenu koje je sluilo za zatitu
od uroka), Raos i Rojen. Osim uobiajenih temeljnih kranskih imena (kao to
su Andrija, Anton, Grgur, Martin ili Toma), u fondu su osobnih imena uuva-
ni i stariji likovi kranskih imena (npr. Jandra), pokraena kranska imena
(Ante, Biene, Gobre, Kota, Krise, Pove, Sabe, ala, Trife), izvedena kranska
imena (Franac, Jerko, Jurac, Karlin, Ursin) od kojih su neka danas gotovo ne-
prozirna (npr. Kojko, Paluko, Petrimac, Venturo), hipokoristina (Keko, Pipo)
i podrugljiva imena motivirana zapisom u maticama (armiko < r. Miko), no-
vija kranska imena usvojena talijanskim posredstvom (npr. Felicio), a rijet-
ko su potvreni i odrazi enskih kranskih imena (Lukre). Zabiljeeni su i ra-
zliiti odrazi svetakoga imena Ivan: lik Ivanac izveden od temeljnoga hrvat-
skog lika Ivan, lik Jonko izveden od antroponimne osnove Jan- (< lat. Joha-
nnes), lik Zane za koji je teko ustvrditi je li odraz dalmatskoga ili mletako-
ga romanskog sloja te lik iveta izveden prema liku ivo zabiljeenom dosada
samo u Neretvanskoj dolini, Donjoj Hercegovini i na dubrovakome podruju
(usp. Vidovi 2009b: 357). Nekranskim je osobnim imenom koje pripada za-
padnoeuropskoj uljudbi motiviran obiteljski nadimak Furio. Dva su obiteljska
nadimka motivirana muslimanskim imenom. Obiteljski je nadimak afer
34
na-
stao prema liku iz poetnice za opismenjivanje jer je nositelj osobnoga nadimka
afer bio dobar ita. U nadimku se odrazio glas koji je u puiki govor uao
pod utjecajem hrvatskoga standardnoga jezika, ali se izgovara umekano (kao
d). Nadimak je Muje znatno stariji. U puikim maticama 1795. biljeimo lik
Mujo, a 1799. Muje. Kako su Rajevii (koji nose navedeni obiteljski nadimak)
doseljenici s podruja koje je za vrijeme njihova preseljenja bilo pod osmanlij-
skom vlau
35
, pridjeven im je nadimak motiviran prepoznatljivim musliman-
34
Likom je iz stripa motiviran skupni nadimak etvorice brae iz obitelji Martini Prievi
Dltoni. U fondu osobnih nadimaka nahodimo i nadimak ljo nastao transonimizacijom pre-
ma imenu lika iz Disneyeva crtanog filma Micky Mouse.
35
Obitelj dri da je rodom iz Crne Gore, ali povijesni podatci i usmena predaja upuuju na
to da su Rajevii rodom iz Hutova (iz dijela sela koje se naziva Donje selo ili Trnova rupa) u
kojemu postoji predaja da se dio nositelja toga prezimena preselio na Bra.
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
354
skim imenom. Transonimizacijom od posvojnoga pridjeva nastali su nadimci
Klimientovi, Povini i Tomini zabiljeeni samo u mnoinskome liku. Odrazi su
sloenih obiteljskih nadimaka raznorodni. Obiteljski nadimak tvoren je od gr-
koga pridjeva kals, obiteljski nadimak Deroda nastao je od romanskoga prije-
dloga de i narodnoga imena Rade, dok prvi lan sloenoga obiteljskog nadimka
Metronte sadrava naziv zanimanja (metar). U uuvanim su se obiteljskim
nadimcima uuvali brojni sufiksi za tvorbu osobnih imena: -ac, -an, -as, -eta,
-i, -im, -in, -ko, -o i -uko.
3.2. obiteljski nadimci uvjetovani vanjtinom te tjelesnim manama i nedostatcima
prvotnih nositelja
3.2.1. obiteljski nadimci uvjetovani vanjtinom prvotnih nositelja nastali
transonimizacijom: Blo (< belo ljepotan < tal. bello lijep), Bl (< bile pla-
vokosa/sjedokosa osoba), Bil (< bilu plavokosa osoba), Crnc (< crnac
tamnoputa osoba), Cni (< crni tamnoputa i tamnokosa osoba), Delja (< de-
lija junak, kran ovjek < tur. deli jak, silovit), Dgonja (< dugonja visoka
osoba), Gl (usp. gal crn), Hi (< hrga krupan ovjek + -i), Lngo (<
longo visoka osoba < usp. lat. longus dugaak), Pkolo (< pikolo niska oso-
ba < tal. piccolo malen), Rso (< roso rumena osoba < tal. rosso crven, ru-
men), Rnj (< runje runjava osoba)
3.2.2. obiteljski nadimci uvjetovani tjelesnim manama i nedostatcima
3.2.2.1. obiteljski nadimci uvjetovani tjelesnim manama i nedostatcima na-
stali transonimizacijom: Bliga (< buliga
36
osoba koja nespretno hoda), Cto
(< coto epavac< mlet. zoto), Gorc (< gorac
37
voruga), Kil (< kiele
38

osoba koja se gega) K(a)rmejn (< krmejon krmeljava osoba), Lj (< loje
pretila i prodrljiva osoba), Pelo (< pelao pljeivac, elavac < mlet. pel
ela), Plea (< pelea upavac), Phula (< pihula osoba koja teko die),
Pzl (< puzle
39
pljeivac, elavac), Surlitn (< surliton nosonja < surla),
kimb (< kembe trbonja < alb. shkemb), Truslo (< trusalo osoba koja
se trese)
36
Glagol buligat nespretno hodati biljei i imunovi (2006b: 67). Vojmir Vinja (1: 85)
izvodi navedeni glagol od transkoga buligar.
37
Prvotno je nadimak glasio gorc.
38
Glagol keljat se gegati se biljeimo u Kolanu (Otari 2005: 181). U Puiima biljeimo
i osobni nadimak Fl sline motivacije koji se izvodi od glagola fulati se vui se (ARj 3: 77).
39
Usp. apelativ puzlac pljeivac koji biljei Skok (3: 84).
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
355
3.2.2.2. obiteljski nadimci uvjetovani tjelesnim manama i nedostatcima na-
stali sufiksacijom: Sah (< saho koji se sui od bolesti [< sahnuti] + -i),
Sri (< sordo
40
gluac [< tal. sordo] + -i), Topi (< topica hroma osoba
[usp. tur. tapal hrom] + -i), Vsilo (< visilo osoba loa dranja)
U ovu se skupinu ubraja 31 obiteljski nadimak. Iako su obiteljski nadimci
iz ove skupine u najveoj mjeri hrvatskoga podrijetla, utjecaj je drugih jezinih
sustava (poglavito talijanskoga) izraen te kadto supostoje hrvatski i talijan-
ski ekvivalenti (Dugonja i Luongo; Pelao i Puzle) i antroponimijski pleonaz-
mi (npr. Sori Gluho). Velik je udio nadimaka motiviranih nainom hoda i pre-
tilou prvotnih nositelja.
3.3. obiteljski nadimci uvjetovani duhovnim i govornim osobinama te navadama
njihovih nositelja
3.3.1. obiteljski nadimci uvjetovani neutralnim znaajkama njihovih nosi-
telja: Balarn (< balarin
41
spretna, okretna osoba), Div (usp. devot pobo-
an), Lzor (< lizor
42
lukavac),
43
(< oav lukav i okretan)
3.3.2. obiteljski nadimci uvjetovani nekonvencionalnim ponaanjem
njihovih nositelja
3.3.2.1. obiteljski nadimci uvjetovani nekonvencionalnim ponaanjem nji-
hovih nositelja nastali transonimizacijom: Babs (< babus budala < tal. babu-
buasso budalast), Bauln (< baulin
44
neuredna osoba), Bakalra (< baka-
lera mudrija < tal. baccelliere), Balja
45
(< balija osoba koja mnogo govori
< balit baljezgati), Bta (< bota
46
uznositost, nadmenost), Bj (< buje bu-
na osoba), Grkula (grikula seljak; usp. tal. agricola), Hj (< haje brina
osoba < hajati), Karnevl (< krneval osoba koja je predmet sprdnje), Ltr
(< lutre
47
dotjerana osoba), Mamj (< mamaje
48
osoba koja se lako razbje-
sni), Ms (< muse namrgoena osoba), Npost (< nepost
49
osoba koja se
40
Jutroni (1950: 51) u Draevici biljei nadimak Eterovia Sori Gluho. Inae je i u neko-
liko posljednjih narataja Soria gluhoa veoma esta.
41
Usp. apelativ balarin vrstan plesa (imunovi 2006b: 58).
42
Usp. apelativ lizdra lukavica, ena koja lae i mae koji Skok (2: 311) biljei na Brau.
43
Usp. obiteljski nadimak oe koji nosi obitelj Glavini u Vidonjama (Vidovi 2005: 172).
44
Usp. apelativ bao zanemarljivo, neuredno eljade (imunovi 2006b: 57).
45
Nadimak je nastao u 20. st. te ga stoga ne vezujem za podrugljivo ime za muslimana Balija.
46
Vinja (1: 62) isti apelativ nahodi i na Visu te ga povezuje s mletakim bta oholost.
47
Usp. glagol lutrat se temeljito se urediti/ureivati (imunovi 2006b: 274).
48
Usp. apelativ mama bjesnoa, pomama.
49
Usp. pridjev nepostan koji nije natate (ARj 8: 7).
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
356
ne pridrava posta), P (< pie osoba koja esto mokri), Pilo (< puilo
osoba koja se lako zamori, zapue), Ralo (usp. tal. iroso rasrdljiv), Rir
(< rere brbljavac), Spa (< supa
50
prodrljivac), r (< are nepredvidi-
va, nepouzdana osoba), per (< uper neradnik < uper
51
obustava rada
< tal. sciopero), kca (< kica
52
neuredna, nemarna osoba), kgut (< krgut
kripa zuba), krgutlo (< krgutalo osoba koja kripi zubima), to (tal.
sotto
53
ispod), Tfra (usp. tafra napad rijeima < tur. tafra), Trnj (usp. tra-
njav poderan), Tmbrija (< tumbrija
54
glupan), Turl (usp. turlule glupan),
Tta (< tuto-muto utljivac)
3.3.2.2. dvolani obiteljski nadimci uvjetovani nekonvencionalnim ponaa-
njem njihovih nositelja: Bolodrbc (< bolodrobac osoba koju boli trbuh),
Prdibobca, Prirep, Smohod
3.3.2.3. obiteljski nadimci uvjetovani nekonvencionalnim ponaanjem nji-
hovih nositelja nastali sufiksacijom: Hul (< hulo osoba koja se esti + -i)
3.3.3. obiteljski nadimci uvjetovani govornim manama ili izgovorom poje-
dinih rijei nastali transonimizacijom: Dobrojtro, vo
55
, Mco (< muco mu-
cavac), Mto (< muto mutavac)
Unutar ove skupine obiteljskih nadimaka (u koju se ubrajaju 42 obiteljska
nadimka) najei su oni koji se odnose na govorljivost prvotnih nositelja, bilo
da se odnose na govorne mane ili izgovor pojedinih rijei (Dobrojutro, evo,
Muco, Muto), bilo na prekomjernu (Rere, Tafra), prebunu (Buje), slabije izra-
enu (Muse) ili nikakvu (Tuta) elju za komunikacijom. esta je i motivacija
(navodnom ili stvarnom) ispodprosjenom intelektualnom sposobnou (Ba-
bus, Karnevol, Tumbrija) ili sklonou srdbi (Mamoje, Rauolo). Odnos je
prema odjei takoer esto utjecao na nastanak obiteljskih nadimaka neovisno
o tome jesu li prvotni nositelji obiteljskih nadimaka na odjeu polagali previ-
e (Lutre) ili premalo pozornosti (Baulin, kica, Tronj). Obiteljski su nadimci
iz ove skupine bili motivirani i (navodnom ili stvarnom) prodrljivou (Bolo-
50
Usp. glagol supot umakati u to (imunovi 2006b: 551).
51
Apelative oper, soper i opero trajk i sopetor trajka navodi i tumai Vojmir
Vinja (3: 209).
52
Usp. glagol kicat zguvati (imunovi 2006b: 564).
53
Uzreica o je to oznauje da je tko pao na nii poloaj ili se spustio na njemu nepri-
mjerenu razinu.
54
Nisam naiao na podudarni apelativ u drugim govorima, a ne biljei ga ni imunovi.
Ipak, u selu Kupinec kod Jastrebarskog postoji hodonim Tumbri sela (ARj 18: 912), a u Varadi-
nu biljeimo pridjev tumlasti budalast (Lipljin 2002: 1092).
55
Nadimak je nastao kraenjem apelativa evojka. Naime, prvotnoga su nositelja nadimka
upitali hoe li zapjevati lijepo ko evojka.
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
357
druobac, Supa), oholou (Bakalera, Bota), nepredvidivou (are), nepridra-
vanjem vjerskih obiaja (Nepost) ili lijenou (uper) prvotnih nositelja. Ra-
znim su vidovima neprimjerenoga ponaanja bili pak motivirani nadimci Gri-
kula, Huli, Prdibobica i Samohod. Obiteljski nadimci Bolodruobac, Prdibobi-
ca, Pruirep i Samohod svojom bi strukturom mogli pripadati najstarijemu an-
troponimnom sloju te su po postanju nadimake reenice (imunovi 2009:
192). Obiteljski su nadimci Prdibobica i Pruirep nastali srastanjem imperativ-
nog lika glagola i apelativa.
3.4. obiteljski nadimci prema predmetima iz svakodnevice:
3.4.1. obiteljski nadimci prema nazivima orua i oruja
3.4.1.1. obiteljski nadimci prema nazivima orua i oruja nastali transoni-
mizacijom: Bja (< bija cjepanica), Bocil (< bocel
56
kolotur), Kavecl (<
kavecol
57
duguljasto usko uzglavlje na postelji), Kosirna (< kosirina veliki
kosijer), Lmo (usp. Lima), Lma (< lima
58
otrica), Mh (< moha
59
pleteni
dio dogotovljene mree), Pka, lo, pda (< pada
60
sablja)
3.4.1.2. obiteljski nadimci prema predmetima iz svakodnevice sufiksaci-
jom: Be (ba- [usp. baica
61
ploasti, kvadratasti kamen za gradnju] + -e),
Mco (< maca bat kojim se razbija kamen < tal. mazzo)
3.4.2. obiteljski nadimci prema nazivima odjevnih predmeta nastali transo-
nimizacijom: Gnj (< gunje osoba koja nosi gunj < gunj), Velda (usp. tal.
velada vrsta ogrtaa)
Ovoj skupini pripada 14 obiteljskih nadimaka. Na temelju obiteljskih nadi-
maka iz ove skupine kao i obiteljskih nadimaka motiviranih nazivom zanima-
nja upoznajemo se s gospodarskom strukturom mjesnoga stanovnitva koje se
najvie bavilo klesarstvom te poljoprivredom i ribarstvom kao sekundarnom
djelatnou.
56
Vinja (1: 79) izvodi navedeni apelativ od mlet. bozlo.
57
Navedeni apelativ biljei imunovi (2006b: 229).
58
Vinja (2: 137138) biljei apelativ lima u znaenju konop na kojemu su olova (gornja
lima) i konop na kojemu su pluta (donja lima) te ga izvodi od mlet. ribarskog naziva ima.
59
Navedeni apelativ biljei imunovi (2006b: 294), a apelativ maha krilo mree ARj
(6: 737).
60
Vinja (3: 164) biljei i apelative pada i poda za zmijolike ribe Cepola rubescens i Le-
pidopus caudatus.
61
Apelativ biljei imunovi (2006b: 62).
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
358
3.5. obiteljski nadimci prema nazivima prehrambenih proizvoda nastali
trans onimizacijom: Bgula (< bigula
62
vrsta tjestenine u obliku puia), Pno
(usp. mlet. pan kruh), Panda (usp. panoda
63
juha s namoenim kruhom)
U ovu se skupinu ubrajaju tri obiteljska nadimka.
3.6. obiteljski nadimci prema nazivima biljaka i nazivima za dijelove biljaka:
3.6.1. obiteljski nadimci prema nazivima biljaka i nazivima za dijelove bi-
ljaka nastali sufiksacijom: ikti (< ikuta
64
kukuta, Conium maculatum),
Grni (grana + -i)
U ovu se skupinu ubrajaju dva nadimka meu kojima izdvajam nadimak i-
kuti. ikuta je otrovna biljka iz porodice titarki, a svojstven joj je neugodan
miris (Vajs 2003: 261) te je upravo zbog toga svojstva mogao nastati obiteljski
nadimak motiviran nazivom te biljke.
3.7. obiteljski nadimci prema nazivima ivotinja i ivotinjskim organima:
3.7.1. obiteljski nadimci prema nazivima ivotinja nastali transonimizacijom:
Buh, Drozgij (< drozgiej drozd cikelj, Turdus philomelos), Gvran, Glmc
(< glamac Gobinus cruentatus), Mk (< moak lukavac), Moskij (< moskej
obad
65
), Mrvk (< mrovak < mrav vrijedna osoba), Pc (< pic vrsta ribe, Cha-
rax puntazzo), Ppica (usp. piplica mlada koko), Sle (usp. slave slavuj),
tambk (usp. tal. stambecco kozorog), ula (usp. uulja
66
bezroga koza)
3.7.2. obiteljski nadimci prema nazivima ivotinja nastali sufiksacijom:
Kulnc (< kulin drob, svinjske iznutrice + -ac), Knj (< konj [usp. kanj vrsta
ribe, Serranus Cabrila] + -e), uhndo (muha + tal. -ando), Pr (< pr jarac +
-i), karabj (< karab- [usp. skarabej ohar < tal. scarabeo] + -oje)
3.7.3. obiteljski nadimci prema nazivima ivotinja nastali promjenom na-
glaska: Krlo
Nazivima ivotinja i ivotinjskih organa motivirano je 18 obiteljskih nadi-
maka. Puiki su obiteljski nadimci najee motivirani imenima kukaca (Buha,
62
Navedeni apelativ biljei Vinja (1: 54) i izvodi od mletakoga bigoli.
63
Apelativ s navedenim znaenjem biljei imunovi (2006b: 385), a Vinja (2: 43) ga izvo-
di od mletakoga panada. Usp. i prezime Panadi.
64
Apelativ ikuta biljei ARj (2: 25).
65
Usp. tal. mosca.
66
Apelativ biljei ARj (18: 908).
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
359
Moskiej, Mrovak, Muha i karaboje), a neto rjee nazivima ptica
67
(Drozgej,
Gavran, Slae), riba (Glomac, Konje, Pic), domaih ivotinja (Moak, Pipica,
Pri, uula) i divljai (tambak). Nazivima su za ivotinjske organe motivi-
rani nadimci Krilo i Kulinac. Transonimizacijom od vokativnoga lika apelativa
krl nastao je nadimak Krlo.
3.8. obiteljski nadimci motivirani dijelovima ljudskoga tijela:
3.8.1. obiteljski nadimci motivirani dijelovima ljudskoga tijela nastali sufik-
sacijom: Bedrca (bedro + -ica), Kkeza (< alb. kok glava + -eza)
U ovu se skupinu ubrajaju dva obiteljska nadimka meu kojima izdvajam
nadimak Kokeza motiviran albanskim apelativom kok glava.
3.9. obiteljski nadimci motivirani rodbinskim nazivima:
Babjk (usp. babajko otac, babajka
68
majka), Brbi (< barba stric,
ujak + -i), Bto (< bato hip. od brat), Muka (usp. mauha
69
maeha),
Pp (< puope otac), Privi (prijo
70
kuni prijatelj + -evi)
est se obiteljskih nadimaka svrstava u ovu skupinu. Obiteljski nadimak ba-
bojak motiviran je rodbinskim nazivom za oca koji nije zabiljeen u brakim
govorima, no budui da je zabiljeen srodni apelativ babajka majka (imuno-
vi 2006b: 148), mogue je da je neko bio iv u brakim mjesnim govorima.
3.10. obiteljski nadimci motivirani nazivima zanimanja:
3.10.1. obiteljski nadimci motivirani nazivom zanimanja nastali transoni-
mizacijom: Bvar
71
, Bult (< bulat
72
elik < tur. bulat), Kalasor (< kalai-
67
U suvremenome se fondu puikih nadimaka nahode osobni nadimci k, Ppiga i Ttreb.
68
Apelativ biljei Petar Skok (1: 83).
69
Dvije su predaje povezane s nastankom ovoga nadimka. Po prvoj je nadimak nastao zato
to se jedan udovac unutar obitelji Eterovi Kalajure ponovno oenio, a po drugoj je navedeni
bio njean kao mauhica.
70
Obitelj Martini Prievi jedna je od najpoznatijih obitelji koja je ivjela od stoarenja na
otoku Brau. Osim u pastirskome stanu Oklade Brauta neko su imali pau i u Dolu, Nereii-
ma i Pranicama te mi se zbog toga to se dobri panjaci i danas stvaraju paljenjem zemljita ini
moguim da je obiteljski nadimak motiviran glagolom prljiti ei, paliti (usp. rum. a prli) iako
nemamo ni jednu slinu potvrdu na Brau.
71
Oekivali bismo izgovor Bvor.
72
U obitelji je bilo mnogo kovaa.
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
360
sor kalajdija, osoba koja krpi probuene limene sudove), Karavna (usp. ka-
ravana putnika povorka s natovarenim ivotinjama), Kov (usp. kova),
Lngver (usp. njem. Landwehr priuvni vojnici), Likrvi (potomci likara),
Mrtrij (< mrtorij pogrebnina < tal. mortorio), Pistr (< pistur pekar <
tal. pistore pekar), Providr (< providur snalaljiva osoba < tal. proveditore
providur), Remta (< remeta crkvinar), Sakritn (< sakriton sakristan),
Stenjro (usp. stenjaro stanijer
73
, kalajdija), Sdc
3.10.2. obiteljski nadimci motivirani nazivom zanimanja nastali sufiksaci-
jom: Blo (bul- [< bulat
74
obiljeiti ovcu crvenim znakom] + -o), Buti (bu-
otat- [< buat probijati svrdlom] + -i), General (general + -i), Kapitan
(kapitan + -i), Kapural (< kaplural kaplar, desetnik < tal. caporale), Kvo
(kav- [< kavadur radnik u kamenolomu < tal. cava kamenolom] + -o),
Kpica (kopa stog + -ica), Kozlovi (konzul izaslanik + -ovi), Metrvi
(< metri priunik
75
+ -evi), Pretur (< pretur sudac [< pretur upravitelj
okruga za vrijeme mletake uprave] + -i), Pulicjt, Ss (sas- < [tal. sasso
kamen] + -e), Srdr
Obiteljski su nadimci najee motivirani nazivima zanimanja vezanih za
vojsku i policiju (Generali, Kapulari, Langver, Preturi, Pulicjot, Srdor, Tie-
le), upravna i sudbena tijela (Kozulovi, Preturi, Providur, Sudac), crkvu (Mr-
tuorij, Remeta, Sakriton), stoarstvo (Bulat, Bulo, Karavona), klesarstvo (Bu-
oti, Kavo, Sase) i tradicionalna zanimanja (Bavar, Bulat, Kalaisor, Kovo,
Stenjaro). Razmjerno je rijetka motivacija zanimanjima koja se odnose na po-
morstvo (Kapitani), ratarstvo (Kopica) i obrt (Metrievi). Dva su obiteljska
nadimka i jedno prezime u Puiima nastali prema razliitim nazivima za obrt-
nike koji kositrom krpaju lonce. Izravno je iz turskoga posuen apelativ kalajdi-
ja (< tur. kalayc < kalay kositar) koji se odrazio u prezimenu Kalji (zapisi-
vanom i kao Kalajdi i Kalaji) koji nose doseljenici iz eevice, grkim je
posredstvom posuen turski apelativ kalaj okamenjeno u obiteljskome nadim-
ku Kalaisor (usp. novogr. kal), a romanski je preitak obiteljski nadimak
Stenjaro. Ovoj skupini pripada ukupno 27 nadimaka.
3.11. obiteljski nadimci motivirani titulama i drutvenim poloajem:
3.11.1. obiteljski nadimci motivirani titulama i drutvenim poloajem nasta-
li transonimizacijom: Bn, Cizar, Faran (< faraun silovita osoba
76
, Fkor
73
Apelativ stanijer biljei Skok (3: 327) i dri ga moguim dalmatskim preitkom.
74
Glagol je posuen iz talijanskoga jezika (usp. tal. bolo crveni prah za bojenje; Vinja 1: 82).
75
Metri je metar niih kvalifikacija, priunik (imunovi 2006b: 286).
76
Faraunica i faraunka ujedno su imena vrsta kokoi.
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
361
(usp. tur. fukara sirotinja), Kapolgo (< kapologo ef < tal. capoluogo
glavno mjesto), Pinzo (< penzo osoba koja je kanjena ili ukorena < tal.
penso rad za odraivanje kazne), Plmi
3.11.2. obiteljski nadimci motivirani titulama i drutvenim poloajem nasta-
li sufiksacijom: Bgin (< beg dostojanstvenik; silnik [< tur. bey uglednik, do-
stojanstvenik])
Unutar ove skupine (u koju se ubraja 8 obiteljskih nadimaka) nahodimo na-
zive egipatskih, rimskih i slavenskih vladara, a manji je udio obiteljskih nadi-
maka koji se odnosi na podreene.
3.12. obiteljski nadimci motivirani etnicima i etnonimima:
3.12.1. obiteljski nadimci motivirani etnicima i etnonimima nastali transo-
nimizacijom: Banc (< Baka Baka Voda), Bka, Brka (< Brika ena
s brijega, doljakinja), Bgar, Bngarin, Frlan, Humnjanin, Ominc,
Poinc/Povinc, Putvnor (< Putvinor
77
stanovnik Putvina, pastirsko-
ga stana smjetenoga juno od Puia), Ragul (< Raguel Dubrovanin),
Silka (< Selka Selca), krpjanin, Vinin, Vka (< Vika Vianka)
3.12.2. obiteljski nadimci motivirani etnonimima nastali sufiksacijom:
Gkovi (Grk + -ovi)
Podrijetlo pojedinih puikih rodova razvidno je iz nadimaka Baonac,
Baka, Humanjanin, Omionac, Poionac, Putvinor ili kripjanin. Rodnim
su majinim mjestom motivirani nadimci Silka
78
(< Selka Selanka) i Vi-
ka (< Vika Vianka). Obiteljski nadimci motivirani etnonimom Bu(n)gar(in)
Rom obino oznauju crnoputu i crnokosu osobu. Nadimak Raguel
79
nosila
je obitelj Tomaevi doseljena iz Jesenica, koja je na neki nain povezana s Du-
brovnikom. Ukupno se 16 nadimaka ubraja u ovu skupinu.
77
Nadimak je razmjerno novijega postanja. Iskonski je nadimak dananje obitelji Marti-
ni Putivnor bio Ciezar.
78
Etnici su izvor motivacije brojnih suvremenih osobnih nadimaka u Puiima, npr.
M(i)l nrka, Pvajka ili Slaka, koji se kadto prenose i na keri prvotnih nositeljica.
79
Neretvani Dubrovane nazivaju Vrageli, a puka etimologija tumai navedeni etnik re-
enicom: vrgu bi zli.
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
362
3.13. obiteljski nadimci nepoznate motivacije:
Antro
80
, Bragadnc
81
, Burti
82
, Konna
83
, Tbela
84
, Til
85
4. Zakljuak
U ovome su radu obraeni motivacijsko-tvorbeni obrasci nastanka 47 prezi-
mena i 232 obiteljska nadimka u Puiima na otoku Brau. I dok je prezimen-
ski fond razmjerno zatvoren inojezinim sustavima (uzmemo li u obzir da su
kranska imena zarana potvrena i prilagoena hrvatskome fonolokom susta-
vu), fond je obiteljskih nadimaka znatno otvoreniji, to je ponajprije odraz ti-
suljetne hrvatsko-romanske simbioze na istonoj obali Jadrana. Romanski je
adstrat najprisutniji u fondu obiteljskih nadimaka, razmjerno je mlaega po-
stanja (uglavnom je rije o posuenicama iz mletakoga i transkoga dijalek-
ta koji su u puiku akavtinu uli za vrijeme mletake okupacije), a nahodi-
mo ga u svim kategorijama obiteljskih nadimaka, od obiteljskih nadimaka mo-
tiviranih osobnim imenima (rije je o najstarijemu sloju obiteljskih nadimaka),
preko nadimaka koji se odnose na vanjtinu te tjelesne mane i nedostatke pr-
votnih (Belo, Buliga, Luongo, Pelao, Pikolo), na duhovne i govorne osobine
te navade prvotnih nositelja (Babus, Bakaliera, Bota, Rauolo, uper, oto),
svakodnevne predmete (Bociel, Lima, Moco, Veloda), prehrambene proizvode
(Bigula, Pano), nazive ivotinja (Moskiej, tambak), do obiteljskih nadimaka
motiviranih nazivima zanimanja i drutvenim poloajem (Bulat, Bulo, Kavo,
Kapoluogo, Karavona, Pienzo, Pistur, Preturi, Providur, Sakriton). U fondu
obiteljskih nadimaka kadto supostoje hrvatski i talijanski ekvivalenti (Dugo-
80
Navodno je rije o iskrivljenome liku starijega nadimka Arrestione koji se dovodi u sve-
zu s talijanskim glagolom arrestare uhititi. Zahvaljujem Milanu Orlandiniju Anetru na opir-
nome objanjenju postanka svojega obiteljskoga nadimka.
81
Moda prema braga petlja od konopa koja se vezuje pri iskrcaju iz broda; imunovi
2006b: 78).
82
Najvjerojatnije od Burati, to bi se moglo dovesti u svezu s apelativima bura ili alb.
burr velik.
83
Moda je obiteljski nadimak nastao prema osobnome imenu Konan (lat. Conanus) potvr-
enome u talijanskoj antroponimiji.
84
Nadimak je zabiljeen i kao Dbela. Mogue je da je rije o nadimku uvjetovanom preti-
lou prvotnih nositelja, koji je mogao biti promijenjen zbog mogue govorne mane kasnijih no-
sitelja. U puikome fondu osobnih nadimaka nahodimo osobne nadimke Hh (< Zore), Hran
(< Zoran) i Trio (< Dario) motivirane govornim manama ili pogrjenim izgovorom pojedinih
nositelja odreenih osobnih imena.
85
ini se da je obiteljski nadimak mogao biti motiviran djejim imenom Tiele koje se na-
dijevalo djevojicama koje su nosile osobno ime Jelena. Tako su Jelenku Radi Pic nazivali
Tlenica.
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
363
nja i Luongo; Pelao i Puzle). Turski je adstrat u Puia prodro doseljavanjem
prebjega s kopna (Delija, afer, Fukor, Muje, Tafra), a u obiteljskim nadimci-
ma nahodimo jo tragove albanskoga (Kokeza, kiembe) i njemakoga (Lang-
ver) jezinog sustava.
Obiteljski su nadimci najee motivirani osobnim imenima (63 ili 27,16%),
duhovnim i govornim osobinama te navadama prvotnih nositelja (42 ili 18,53%),
vanjtinom te tjelesnim manama i nedostatcima (30 ili 12,50%) i nazivima za-
nimanja (27 ili 11,64%). Razmjerno su esti i nadimci motivirani nazivima i-
votinja (18 ili 7,76%), etnonimima i etnicima (16 ili 6,90%) i predmetima iz
svakodnevne uporabe (14 ili 6,03%).
Tvorbeno su najzanimljiviji sloeni obiteljski nadimci tvoreni od imperativ-
noga oblika glagola i apelativa (Prdibobica, Pruirep), a biljeimo i jedan na-
dimak nastao promjenom naglaska (Krlo < Krl) te primjer antroponimijsko-
ga pleonazma (Sori Gluho). U obiteljskim se nadimcima uvaju i neke starije
(popratni vokal uz vokalsko r; Gardon, Karmejon), ali i najnovije (konsonant
; afer) jezine znaajke.
5. Dodatak: popis obiteljskih nadimaka po prezimenima
Alaburi: Kiele
Antievi:
Baturi: Likorovi, Serbi
Bauk: Bavar, Delija, Fincol, Jurac
Bokani: Kapitani, krgut
Capkovi: Bakalera, Begin, Bragadinac, Drozgiej, Druka, Metrievi
Cicareli: Gole
Dobroni: Kojko, karaboje
Drpi: Babus, Bija, Buliga, Burati, Deroda, Grani, Gunje, Kokeza, Moha,
Puka, Puzle, uula
Eterovi: Anti, Anton, Bigula, Bile, Budin, Buha, Buoe, Buoti, Fara-
un, Farauni, Grikula, Hoje, Hri, Kalajure, Karavona, Kavo, Konje, Ko-
ta, Krilo, Lizor, Lovac, Mauka, Mamoje, Mitar, Mrovak, Palui, Pipo,
Pruirep, Raos, Riere, Runje, Sori, kiembe, Tronj, Tumbrija, Turla, Ur-
sin, armiko
Fabijanovi: Bugar
Frani: Baka
Galetovi: Bulat, Bungarin, Huli, Kalaisor, uper, Vianin
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
364
Galinovi: Kovo, Pihula
Iveli: Andrijevi, Lukri, Rado
Kai: Bumba, Franii, Karlin, Panoda, Pikolo, Pulicjot, Puilo, Stenjaro,
Sudac, Veloda
Kalili/Kalini: Kekovi, Kotarac, Kozulovi, uoe, Trife, Trusalo
Katelan: Crni, Poionac/Povionac, Rojen
Kovai: Gobre
Kraljevi: Balarin, Canketini, are, kica, Tomini
Lukinovi: Gavran, Generali, Klimientovi, Tutin
Mandalini: Prdibobica
Marinovi: Surliton
Mihai: kripjanin
Mihai: Bai, Lutre, Omionac, Sabe
Mladini: Buje, Coto, Jelini, Muse, Sielka
Martini: Bae, Bedrica, Bilu, Boban, Bolodrobac, Brkuj, Ciezar, Dieve,
Dragon, evo, Fukor, Grgur, Grkovi, Jeri, Kapurali, Kopiin, Kosiri-
na, Lemo, Metronte, Mili, Moco, Pelao, Pierme, Pipica, Pie, Plemi,
Prijevi, Putvinor, Roso, Slae, krgutalo, tambak, Tebela, Topii, Visi-
lo, Vuk
Mieli Tomi: Barbi, Putica
Mimica: Bao
Mladineo: Bota, Dobrojutro, Stane, Zampjero
Nieti: Marcelin, Moak, Sahi, Venturo
Novakovi: Karnevol, Konana, Kulinac, Muco, Nepost, Pelea, Pienzo, Tiele
Orlandini: Anetro, ani, Furio, Jandra, Kapoluogo, Ortolon, Preturi, Sa-
kriton, Supa, poda
Petrovi: Baonac, Vika
Pivevi: Pistur, Providur
Plasti: Baulin, Balija, Bon, Glomac, Jonko, Jubo, Pia, Rauolo, Slavo
Puljizi: Lutre, Sase
Radi: Babojak, G(a)rdon, Kavecol, Krise, Krmejon, Lima, Pano, Petrimac,
Pic, Pilot, Povin, Pri, Pope, Roko, ala, Tomas
Radojkovi: iveta, ikuti, afer, Furlan
Rajevi: Muje
Srdarevi: Remetin, Srdor
tambuk: Felicio
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
365
Tomaevi: Raguel
Tomii: Tafra
Vrandei: Bene, Bociel, Bolin, Brika, Bulo, Crnac, Gorac, Ivanac, Kvin-
to, Langver, Luongo, Luoje, Lutre, Moskiej, Mrtuorij, Muhando, Samo-
hod, ilo, oto
Literatura:
ARj = Rjenik hrvatskoga ili srpskog jezika. Zagreb: JAZU, 1881. 1976.
Bjelanovi, ivko 2007. Onomastike teme. Zagreb: Hrvatska sveuilina na-
klada.
Brozovi ronevi Dunja 1999. Nazivi za blatita i njihovi odrazi u hrvatskoj
toponimiji. Folia onomastica Croatica, 8, Zagreb, 140.
Brozovi ronevi, Dunja; ankica ila impraga 2008. Nacrt za zoonoma-
stika istraivanja (na primjeru imena konja). Folia onomastica Croatica, 8,
Zagreb, 3758.
cicarelli, anDrija 1982. Zapaanja o otoku Brau. Beograd: BIGZ.
ila impraga, ankica 2006. Antroponimija i toponimija Promine. (doktorat;
neobjavljeno).
eterovi, nikola 2002. Diplomacija i teologija: rasprave, lanci i osvrti. Split:
Biblioteka Crkve u svijetu.
Frani, anela 2002. Meimurska prezimena. Zagreb: Institut za hrvatski je-
zik i jezikoslovlje.
grkovi, milica 1983. Imena u deanskim hrisovuljama. Novi Sad: Institut za
junoslovenske jezike Filozofskoga fakulteta u Novome Sadu.
Hraste, mate 1957. O kanovakome akcentu. Filologija, 1, Zagreb, 5975.
jireek, konstantin 1962. Romani u gradovima Dalmacije tokom srednjeg
veka. Zbornik Konstantina Jireeka, 2, Beograd.
jutroni, anDre 1950. Naselja i porijeklo stanovnitva na otoku Brau. Zbor-
nik za narodni ivot i obiaje Junih Slavena, 34, Zagreb: JAZU.
kapovi, mate 2008. Razvoj hrvatske akcentuacije. Filologija, 51, Zagreb,
139.
kurtovi, ivana; Domagoj viDovi 2005. Neutralizacija dugoga i kratkoga a u
junoakavskim otokim govorima. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i je-
zikoslovlje, 31, Zagreb, 389400.
lipljin, tomislav 2002. Rjenik varadinskoga kajkavskog govora. Varadin:
Garestin.
mareti, tomo 1885. O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba. Rad
JAZU, 81, Zagreb, 81146.
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
366
mareti, tomo 1886. O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba. Rad
JAZU, 82, Zagreb, 69154.
menac-miHali, mira 1989. Glagolski oblici u akavskome narjeju i u hrvat-
skome knjievnom jeziku. Filologija, 17, Split, 81109.
otari, ivo 2005. Rjenik kolanjskoga govora ili rinik mista Kolana na oto-
ku Pagu. Rjenici, 5, Zadar: Matica hrvatska.
skok, petar 1971. 1974. Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskog jezika,
IIV. Zagreb: JAZU.
imunovi, petar 1977. akavtina srednjodalmatinskih otoka. akavska ri,
1, Split, 565.
imunovi, petar 2004. Braka toponimija. Zagreb: Golden marketing Teh-
nika knjiga.
imunovi, petar 2006a. Hrvatska prezimena. Zagreb: Golden marketing.
imunovi, petar 2006b. Rjenik brakih akavskih govora. Supetar: Brevijar.
imunovi, petar 2009. Uvod u hrvatsko imenoslovlje. Zagreb: Golden mar-
keting.
vajs, naDa 2003. Hrvatska povijesna fitonimija. Zagreb: Institut za hrvatski je-
zik i jezikoslovlje.
viDovi, Domagoj 2005. Nacrt za vidonjsku antroponimiju. Folia onomastica
Croatica, 14, Zagreb, 147177.
viDovi, Domagoj 2009a. Gradaki rodovi. upa Gradac: Humski zbornik, 12,
Gradac, 1374.
viDovi, Domagoj 2009b. Prilog prouavanju svetakoga imena Ivan u hrvat-
skoj antroponimiji. Folia onomastica Croatica, 14, Zagreb, 147177.
vinja = vinja, vojmir 1998. 2004. Jadranske etimologije: Jadranske dopune
Skokovu etimologijskom rjeniku, I III. Zagreb: HAZU, kolska knjiga.
vrsalovi, Dasen 2003. Povijest otoka Braa. Zagreb: Graphis.
Domagoj Vidovi: Obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 345367
367
Family Nicknames in Puia on the Island of Bra
Abstract
This paper discusses family nicknames in Puia on the island of Bra.
Family nicknames, as an additional aspect of identification that developed due
to the fact that numerous individuals carried the same family name, are a cha-
racteristic of Croatian islands and have not been sufficiently studied so far. The
earliest recorded nicknames in Puia are from the end of the 16
th
century, and
based on their motivation a fund of personal names can be partially reconstruc-
ted (the relationship of Croatian national names with Croatian and Romance
forms of Christian names), as can the physical appearance of their first carriers
(especially physical defects) and their characteristics (mostly unconventional,
origin and occupation of the inhabitants of Puia). The fund of family nick-
names is much more open to foreign language systems (especially Romance)
than are family names and is a reflection of a Croatian-Romance symbiosis on
the eastern shore of the Adriatic Sea.
Kljune rijei: obiteljski nadimci, osobni nadimci, prezimena, osobna imena
Key words: family nicknames, personal nicknames, family names, personal names