FOLIA ONOMASTICA CROATICA 20 (2011) UDK 811.163.42373.

232(Petrinja)
Prethodno priopenje Rukopis primljen 12. III. 2012. Prihvaen za tisak 16. IV. 2012.

IVANA FILIPOVI PETROVI

Zavod za lingvistika istraivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Ante Kovaia 5, HR-10 000 Zagreb ifilipovic@hazu.hr

PRVA PETRINJSKA PREZIMENA

U radu se na temelju dostupnih izvora i literature s tvorbeno-motivacijskog aspekta analiziraju prezimena zabiljeena u najstarijoj matinoj knjizi roenih upe sv. Lovre u Petrinji. Poetci oblikovanja naselja Petrinje seu u 17. stoljee, a matine se knjige u crkvi sv. Lovre vode od 1677. godine. Od sedamdeset tri prezimena iji zapis see i do tristo godina u prolost, ezdeset tri su se zadrala u Petrinji i danas. Cilj je rada analizom prezimena dati povijesnu antroponimijsku sliku jezino openito neistraenoga petrinjskog podruja.

1. Uvod
Dugotrajan proces formiranja prezimena u prolosti bio je uvjetovan mnogim izvanjezinim imbenicima. Od pojave prvih prezimena, koja su isprva bila privilegij vieg stalea u razvijenim sredinama, do zakonskoga akta kojim se propisuje imanje prezimena bez obzira na staleku pripadnost, proteklo je nekoliko stoljea. Poticaj ustaljivanju prezimena donijela je odluka Tridentskog koncila (1545. 1563.) kojom se uvodi obvezatno voenje matinih knjiga. Redovito voenje matica roenih povezano je s djelovanjem upa, a osnivanje stalnih upa s poetcima oblikovanja prvih naselja. Prvi stambeni objekti naselja Petrinje nastaju u prvoj polovici 17. stoljea, a stalna upa djeluje od 1677., od kada se redovito vode i matice roenih. Na temelju tih najstarijih svjedoanstava o petrinjskome stanovnitvu, u ovome je radu rije o sedamdesetak prezimena iji prvi zapis see i do tristo godina u prolost. Jezine i izvanjezine osobitosti prezimena ispitane su motivacijsko-tvorbenom analizom, a njihova kontinuirana prisutnost u petrinjskome prezimenskom fondu analizirana je na temelju dostupnih izvora: matinih knjiga roenih upe sv. Lovre u Petrinji (1677. 1877.), koje su djelomino dostupne u Hrvatskome dravnom arhivu, Leksika prezimena Socijalistike Republike Hrvatske (Putanec, imunovi 1976.) te Hrvatskog prezimenika 13 (imunovi, Maleti 2008.). Budui da o petrinjskim prezimenima, kao i o petrinjskome govo49

Filipovic_4.indd 49

26.5.2012 18:11:07

Ivana Filipovi Petrovi: Prva petrinjska prezimena FOC 20 (2011), 4961

ru nije do sada pisano, cilj je ovoga rada odkrinuti vrata te riznice podataka o povijesti, kulturi i ivotu grada Petrinje. U radu se najprije donosi nekoliko rijei o razvoju naselja Petrinje, zatim o razvoju prezimena i teorijskim postavkama na kojima se temelji analiza te izvorima iz kojih su ekscerpirani podatci. Nadalje se u analizi ispituju motivacijsko-tvorbena obiljeja prezimena te se na temelju popisa stanovnitva u prolosti i popisa iz 2001. prati kontinuitet prvih prezimena u petrinjskome prezimenskom fondu. Na kraju se u osvrtu na analizu i zakljuku istiu glavne osobitosti prezimena i naznake za daljnju antroponimijsku analizu.

2. Nastanak naselja Petrinje

Nastanak Petrinje na dananjemu mjestu vee se u historiografiji uz 1592. godinu, kada je turski namjesnik u Bosni Hasan-paa Predojevi, u namjeri da osvoji najprije Sisak, a zatim i ostale dijelove Hrvatske, na uu Petrinjice u Kupu izgradio tvravu, ije je sredite bilo na mjestu dananjega Hrvatskog doma Petrinja. O srednjovjekovnoj Petrinji manje je pouzdanih podataka: povjesniari uglavnom smatraju da je nastala na jednom od bivih rimskih naselja, u blizini sela Hrastovice, Jabukovca i Kraljevana, gdje se nalazila i crkva sv. Petra iz vremena sisake biskupije (Golec 1993: 35), a izvori potvruju i da je 1242. dobila status slobodnoga kraljevskoga grada. S moguim postojanjem crkve sv. Petra povezuje se i ime Petrinja.1 Krajem 16. stoljea kranske vojne snage pobjedom nad Turcima zauzimaju petrinjsku tvravu, a uspostavljanjem posebnoga obrambenog podruja uz granicu Habsburkog i Osmanskog Carstva Vojne krajine, Petrinja postaje njezinim sastavnim dijelom. Prvi stambeni objekti nastaju juno od tvrave u prvoj polovici 17. stoljea. U drvene kuice naseljavaju se vojnici i njihove obitelji, veinom iz Posavine, Turopolja i Bosne (Golec 1993: 89). Drvena crkva sagraena je 1603. godine, a stalna upa djeluje od 1677. i od tada se vode matine knjige roenih (Golec 1993: 93). Sredinom 18. stoljea u Petrinji ima 516 kua, od ega je 511 katolikih, a upa broji oko 1 700 odraslih upljana (Golec 1993: 90, 93). Stanovnitvo se bavi poljodjelstvom, obrtom i trgovinom. Nova zidana crkva sv. Lovre podignuta je 1781. Slobodnim gradom Petrinja je proglaena 1871. te se u kole i urede kao slubeni jezik uvodi hrvatski, umjesto dotadanjega njemakog. Godine 1900. provodi se popis stanovnitva prema kojemu u gradu Petrinji ivi 5 379 stanovnika (Golec 1993: 204). Poetkom 20. stoljea znatan je broj stanovnika nezaposlen i sve osjetnije siromatvo primorava stanovnitvo na iseljavanje preko Atlantika, ponajprije u Ameriku, u potrazi za boljim ivotom. Iz grada Petrinje i petrinjskog kotara u prvom desetljeu 20. stoljea u Ameriku je emigriralo vie od dvije tisu1

Vie o obliku toponima Petrinja u imunovi 2009: 250.

50

Ivana Filipovi Petrovi: Prva petrinjska prezimena FOC 20 (2011), 4961

e stanovnika (Golec 1993: 289). Na demografsku sliku utjecao je i Domovinski rat 1991. 1995., a sve se te promjene ogledaju u djelominoj prisutnosti prvih petrinjskih prezimena u dananjem prezimenskom fondu u gradu Petrinji.

3. O razvoju prezimena
Formiranje prezimena dugotrajan je proces. Njihov je razvitak potaknut razvitkom drutva, zbog ega se nisu svugdje razvila istodobno. Jezine i izvanjezine osobitosti koje prezimena u sebi nose odraz su okolnosti i okruja u kojima nastaju (Frani 2002: 11). Odraz su svjetonazora imenovatelja, stoga karakteriziraju i njih, a ne samo objekte imenovanja (imunovi 1982: 817). Pojava prvih prezimena smjeta se u 11. stoljee, u razvijene urbane sredine sjeverne Italije. U dalmatinskim se gradovima prvi tragovi prezimena pojavljuju u 12. stoljeu, kada plemstvo nastoji prezimenom osigurati nasljedno pravo i prijenos povlastica na potomstvo. Prekretnica u ustaljivanju prezimena bila je odluka Tridentskog koncila (1545. 1563.) kojom se uvodi obvezatno voenje matinih knjiga (Frani 2002: 14). Pojavom Jozefinskog patenta 1780., kojim je ozakonjena imensko-prezimenska formula, prezimena su postala obvezatnom sastavnicom imenske formule svakog pojedinca u slubenoj komunikaciji. Time je proces prezimenske tvorbe uglavnom zavren, jer su se prezimena po zakonu nasljeivala i nije bilo potrebe za novima (Frani 2002: 54). Razvojni je put prezimena zavrio tako to su se ustalila tri bitna obiljeja koja ih definiraju: stalnost, nepromjenjivost i nasljednost. Motivacijsku pozadinu prezimena imunovi (2009.) svodi na etiri temeljna pitanja: iji si? prezimena motivirana osobnim imenima, kakav si? prezimena motivirana nadimcima, odakle si? prezimena motvirana etnicima i to si?, ime se bavi? prezimena motivirana zanimanjem. Prema Frani (2002.) prezimena su tvorena: 1) bez (pravog) tvorbenog ina onimizacijom, odnosno prelaskom apelativa u onime (prezimena), i transonimizacijom, odnosno prelaskom onima iz jedne onimijske kategorije (osobnih imena, nadimaka i toponima) u drugu (prezimena), te 2) tvorbenim inom (najee sufiksalnom tvorbom). Iako prezimenska tvorba pripada prolosti (Frani 2002: 53), te je stoga motiviranost prezimena u razliitim ivotnim prilikama i razdobljima njihova nastajanja esto neprozirna, analizu smo proveli prema spomenutim motivacijsko-tvorbenim kriterijima te smo nastojali dati mogue tumaenje znaenja prikupljenih prezimena.

4. Izvori
Najstarija matina knjiga roenih upe sv. Lovre u Petrinji potjee iz 1677. godine, no nije dostupna u Hrvatskome dravnom arhivu.2 Ipak, podatci o prvim pe2

Pretpostavljamo da joj se trag gubi 1991. u okupiranoj Petrinji.

51

Ivana Filipovi Petrovi: Prva petrinjska prezimena FOC 20 (2011), 4961

trinjskim prezimenima koja su na tome podruju zabiljeena krajem 17. stoljea sauvani su u Petrinjskome biografskom leksikonu (1999.), djelu u kojem autor, petrinjski povjesniar dr. sc. Ivica Golec3, uz ostalo donosi popis najstarijih petrinjskih obitelji koje se u Petrinju doseljavaju u 17. stoljeu. Podatke o imenima i prezimenima tadanjih stanovnika Petrinje autor je u svojem leksikonu zabiljeio na temelju zapisa iz matine knjige roenih 1677. 1877., koja mu je u vrijeme prikupljanja grae bila dostupna, i pisane ostavtine koju su mu ustupili potomci istraivaa petrinjske povijesti. U Hrvatskome dravnom arhivu dostupan je najstariji sauvani svezak matine knjige roenih upe sv. Lovre (1858. 1877.) na ijoj naslovnici stoji zapis: spaena iz Matinog ureda Opine Petrinja u rujnu 1991. u toku okupacije od strane Jugoarmije i etnika.4 Na temelju tih izvora izdvojili smo sedamdeset tri prezimena iji prvi zapis see i do tristo godina u prolost te se u ovome radu bavimo njima kao prvim petrinjskim prezimenima.

5. Jezik u prezimenima
Budui da se petrinjski i banovinski govori nisu u hrvatskoj dijalektologiji detaljnije prouavali,5 za potrebe ovoga rada osvrnut emo se tek na osnovna obiljeja koja se ogledaju u petrinjskim prezimenima. Na dijalektolokim kartama hrvatskih narjeja (Brozovi, Ivi 1988.), podruje Petrinje okruuju turopoljsko-posavski kajkavski dijalekt6 i istonohercegovaki (novotokavski ijekavski) dijalekt. U predmigracijsko doba na tome se podruju prostirala granica akavskog i kajkavskog narjeja. Takvi razliiti utjecaji uzrokom su i vrlo raznolikim jezinim osobinama prvih prezimena u toj sredini. Leksemi koji su u osnovi prezimena svojim sadrajem oslikavaju izvanjezinu stvarnost, pa otkrivaju pokoju naznaku o okolnostima i vremenu u kojemu su nastala, a izrazom jezinu stvarnost (Frani 2000: 46). Imajui na umu selilaku dimenziju prezimena, iz ponekih se ipak mogu iitati osobine govora u kojemu su oblikovana. Kajkavski utjecaj primjeuje se u ekavskom refleksu jata: Beli, Belko, Nemii, protetskom j: Jandri, sufiksu -ec: Antolec, Demerec, Slanec i sufiksu -ek: Ocvirek/Oczvarek/Oczverek. tokavske osobine nalazimo u izostavljanju suglasnika h: vear (u ranijim potvrdama vehar), a dvojaki oblici pojedinih prezimena, poput Komlinovi/Komljenovi, Slanec/Slanac, mogli su se javljati kao rezultat uklanjanja dijalektnih
3 Taj primjer zamalo izgubljenih vrijednih podataka o povijesti i kulturi jednoga grada koje je spasio dr. sc. Golec zapisavi ih u svome djelu, svjedoi jo jednom o vanosti uvanja te vrste jezinih spomenika, to je bio i jedan od povoda pisanju ovoga rada. 4 upa Petrinja sv. Lovro, Matina knjiga roenih 1 (1858. 1877.) 5 Vidi Petrovi 1978. 6 Taj dijalekt Mijo Lonari (1996.) dijeli na tri: donjolonjski kajkavski dijalekt (istono od Petrinje), turopoljski (sjeverozapadno od Petrinje) i vukomeriko-pokupski kajkavski dijalekt (jugozapadno od Petrinje).

52

Ivana Filipovi Petrovi: Prva petrinjska prezimena FOC 20 (2011), 4961

razliitosti u imenima i nasilnog prilagoavanja imena jedinstvenoj jezinoj normi koja su se, naroito u administraciji, provodila u drugoj polovici 19. stoljea, to vie to su zapisi Komlinovi i Slanec stariji. Oba oblika tih prezimena zadrala su se i danas, s time da je znatno vie nositelja tokaviziranih likova, a zanimljivo je spomenuti da se kajkavski lik Slanec zadrao u selu Mala Gorica kraj Petrinje, dok se oblik Slanac javlja u gradovima Petrinji i Sisku. Takoer, dugotrajna turska opsada i kasnije Vojna krajina na tome su podruju utjecala na leksik koji obiluje turcizmima i germanizmima, to se takoer ogleda u prezimenima: Gener/Gnner, Gora/Gorscha, Greiner/Grajner, Kora, Kramari, tajcar/tajcer, tromar, vehar/vear. Budui da je sve do 70-ih godina 19. stoljea njemaki jezik bio slubeni, u zapisima su se javljale varijante prezimena (Gorscha/Gora, Greiner/Grajner, Gnner/Gener, Manc/Mantz) koje su povremeno prilagoavane hrvatskomu fonolokom sustavu (Gora, Manc), no danas su se ponegdje zadrale i varijante (Gnner i Gener) i njemaki oblici (Greiner). Govorei o jezinim utjecajima, treba jo poneto rei o grafiji kojom su pisana prva prezimena. U sjevernim se krajevima u 16. stoljeu latinicom pie po uzoru na maarsku grafiju. Taj se kajkavski utjecaj (tzv. isusovaka grafija) ogleda i u biljeenju petrinjskih prezimena: ch/: Belchich/Beli; ch/: Augustich/Augusti, Belchich/Beli, Brebrich/Brebri, Buich/Bui; cz/c: Steuczar, Staiczar, Staiczer, Oczvarek/Oczverek/Ocvirek; sz/s: Szlanec/Slanec/Slanac, Noszo/Nosso/Noso.

6. Motivacijsko-tvorbena analiza
Oslanjajui se na prethodno utvrene teorijske postavke, u motivacijsko-tvorbenoj analizi korpus prezimena dijelimo na sufiksalna i asufiksalna prezimena. Kod asufiksalnih prezimena motivirajui je leksem jednak prezimenu, a moe biti osobno ime, nadimak, naziv zanimanja i etnik odnosno etnonim. Kod sufiksalnih prezimena prezime se sastoji od osnove (motivirajueg leksema) i sufiksa.

6.1. Asufiksalna prezimena:

6.1.1. od osobnog imena: 6.1.1.1. od temeljnoga osobnog imena: Sever (< lat. Severus) 6.1.1.2. od izvedenoga osobnog imena: 6.1.1.2.1. izvedenice sufiksom -in: Augustin [August- (< lat. Augustus) + -in] 6.1.1.2.2. izvedenice sufiksom -ko: Belko [Bel(o)- (< Belimir) + -ko] 6.1.1.2.3. izvedenice sufiksom -an: Ivanan [Ivan(a)- (< Ivan < lat. Johannes) + -an] 6.1.2. od nadimka: Biffl/Biffel/Bifflin (< njem. der Bffel bivol; der Bffler bubalo); ermak (< eki ermk crvena ptica); ulig [< ulast/ulav (< tur. kulak uho) koji ima male ui ili kojemu su ui odsjeene]; Gora/Gorscha (< 53

Ivana Filipovi Petrovi: Prva petrinjska prezimena FOC 20 (2011), 4961

njem. das Gr, die Gre/Gorsch neostesana, drska djevojica); Greiner/Grajner (< njem. der Greiner gunalo, svadljivac); Mukon/Magon [< mu (< franc. mouche) brada ispod donje usne]; Noso/Nosso/Noszo (< nos); Ocvirek/Oczvarek/Oczverek (< ocvirek varak); Rubido/Robida (< lat. rbdus crven, rumen) 6.1.3. od zanimanja: Gener/Gnner (< njem. der Gnner pokrovitelj, zatitnik, dobrotvor); Kora < kora (< tur. korkion eki za potkivanje konja); Pukar (< pukar onaj koji proizvodi ili prodaje puke); Remeta < remeta (< lat. eremita redovnik; zvonar); tromar (< njem. der Strom struja); vehar/vear (< njem. der Spher izvidnik u vojsci, pijun); tajcar/tajcer (< njem. die Steuer porez).

6.2. Sufiksalna prezimena:

6.2.1. -evi/-ovi 6.2.1.1. od osobnog imena + -evi/-ovi: 6.2.1.1.1. od temeljnoga osobnog imena + -ovi: Gavrilovi < Gavril- (< lat. Gabril) + -ovi; Jakopovi/Jakupovi < Jakop/Jakup- (< lat. Jacobus) + -ovi; Komlinovi/Komljenovi < Komlin/Komljen- [< Komnen (< gr. Komnens)] + -ovi 6.2.1.1.2. od izvedenoga osobnog imena + -evi/ovi: Filkovi < Filk(o)- [Fil(o)(< Filip i sl. < gr. Philippos) + -ko] + -ovi; Galekovi < Galek- [Gal(e)(< lat. Gallus) + -ek] + -ovi; Janekovi < Janek- [< Jan- (< lat. Johannes) + -ek] + -ovi; Matanovi < Matan- [Mat(o)- (< Matija/Matej < lat. Mathias, Mathaeus) + -an] + -ovi; Miholjevi < Miholj- [Mih(o)- (< Mihael < lat. Michael) + -olj] + -evi; Pavkovi < Pavk(o)- [Pav(o)- (< Pavao < lat. Paullus) + -ko] + -ovi; Pejakovi < Pejak- [Pej(o)- (< Petar < lat. Petrus) + -ak] + -ovi 6.2.1.2. od nadimka + -ovi: Malovi < mal(i)- + -ovi;7 Glavanovi < glavan(< glav(a)- + -an) + -ovi 6.2.1.3. od toponima + -ovi: Zadrovi < Zad(a)r- (< Zadar) + -ovi 6.2.2. -i 6.2.2.1. od osobnoga imena + -i: 6.2.2.1.1. od temeljnoga osobnog imena + -i: 6.2.2.1.1.1. od mukoga imena: Augusti < August- (< lat. Augustus) + -i; Mikuli < Mikul(a)- [< Nikola (< lat. Nicolaus)] + -i 6.2.2.1.1.2. od enskoga imena: Beli < Bel(a)- (< Bela) + -i; Koleti < Kolet(a)- [< Koleta (< fran. Colette)] + -i; Milii < Milic(a)- (< Milica) + -i 6.2.2.1.2. od izvedenoga osobnog imena + -i: Bencedi < Benced- [Benc- (< njem.
7

imunovi (2008.) to prezime izvodi od osobnog imena Malomir.

54

Ivana Filipovi Petrovi: Prva petrinjska prezimena FOC 20 (2011), 4961

Benz < lat. Benedictus; njem. Berthold, Bernhard) + -ed] + -i; Boroi < Boro- [Bor(o)- (< Borislav, Borivoj i sl.) + -o] + -i; Gregurini < Gregurin(e)c- [Gregurin- (< Gregur < lat. Gregorius) + -ec] + -i; Ivii < Ivi- [Iv(o)(< Ivan < lat. Johannes) + -i] + -i; Kriani < Krian- [< Kri(o)- (< Kristofor, Chrysogonus i sl.) + -an] + -i; Petrai < Petra- [Pet(a)r- (< Petar < lat. Petrus) + -a] + -i; Stanei < Stane- [< Stan(e)- (< Stanislav i sl.) + -e] + -i 6.2.2.1.3. od pokraenoga osobnog imena + -i: Bui < Bu(to)- (< Budimir i sl.) + -i, ai < a(a)- (< aslav i sl.) + -i; Dujni < Duj(a)n- [< Dujam (< lat. Dominus)] + -i; Jakli < Jak(e)l(a)- [< Jakov (< lat. Jacobus)] + -i; Jandri < Jandr(o)- [< Andrija (< gr. Andras)] + -i; Lovi < Lov(o)- (< Lovorko) + -i; Mai < Maz(a)- (< Maza) + -i; Medi < Med(o)- [< Medvjed (< medvjed)] + -i; Orli < Orl(e)- [< Orao (< orao)] + -i; Palai < Pala(< Palada) + -i; Pui < Pu(o)- [*Puho/Puo (< puh)] + -i; Srebri < Srebr(o)(< Srebrn i sl.) + -i 6.2.2.2. od nadimka + -i: 6.2.2.2.1. od nadimka zoonimske osnove + -i: Zebi < zeb(a)- (< zeba) + -i 6.2.2.2.2. od nadimka prema tjelesnim osobinama + -i: Nemii < nem(i)c(< nijem) + -i 6.2.2.3. od zanimanja + -i: Knei < knez- + -i; Kovai < kova- + -i; Kramari < kramar- (< njem. der Krmer trgovac na malo) + -i; Rakari 8 < rakar- +-i 6.2.3. -ec 6.2.3.1. od osobnog imena + -ec: 6.2.3.1.1. od temeljnoga osobnog imena + -ec: Antolec < Antol- [< Antun (< lat. Antonius)] + -ec 6.2.3.1.2. od izvedenoga osobnog imena + -ec: Demerec < Demer- [Dem(o)(< gr. Demeter) + -er] + -ec 6.2.3.2. od nadimka + -ec: Slanec/Slanac < slan- + -ec 6.2.4. -ar 6.2.4.1. od pokraenoga osobnog imena + -ar: Buar < Buk(i)- (< Budimir) + -ar 6.2.5. -ak 6.2.5.1. od pokraenoga osobnog imena + -ak: Filjak < Filj(o)- [< Filip i sl. (< gr. Philippos)] + -ak 6.2.5.2. od nadimka zoonimske osnove + -ak: Srnak < srn(a)- + -ak; Vuak < vuk- + -ak9
8 9

Prema imunovi 2008: 112. Mogue i od osobnog imena Vuk.

55

Ivana Filipovi Petrovi: Prva petrinjska prezimena FOC 20 (2011), 4961

6.3. Prezimena nejasne motivacije: Brebri, Fukat, Manc/Mantz, Pendelin (mogue od nadimka ili zanimanja, njem. das Pendel njihalo), Torti/Tordi (mogue od nadimka, lat. tortus zavojit, okrugao).

7. Prva petrinjska prezimena danas

Obitelji koje su nosile prva prezimena zabiljeena u Petrinji doseljavaju se uglavnom krajem 17. stoljea. Prvi lanovi obitelji roeni u Petrinji prvi su stanovnici zapisani u najstarijoj matinoj knjizi roenih. Muki se lanovi obitelji dolaskom u Petrinju najee nalaze u dobrovoljnim vojnim postrojbama, tzv. gjumlijama, a obitelji se veinom bave obrtom i poljodjelstvom. Jedan od eih obrta po kojemu su mnoge obitelji bile poznate jest lonarstvo, a razvijeni su bili i krojaki zanati, krznarstvo, opanarstvo, bilo je vrsnih dugmetara, kolara, reetara, koaraa i mesara. Danas nadaleko poznata obitelj Gavrilovi u Petrinju se doseljava krajem 17. stoljea, a potomci prvoga lana obitelji roenoga u Petrinji 1704., ve se sredinom 18. stoljea uspjeno bave mesarskim obrtom. Mnoga su se prezimena u Petrinji odrala do 20. stoljea, no tada su se migracijama, najee u Ameriku, mnoga nepovratno izgubila. Od ukupno sedamdeset tri prezimena koja smo prikupili za ovaj rad, u Petrinji su vie od tri stoljea prisutna ezdeset tri prezimena: Augusti, Augustin, Beli (jedan nositelj), Bifflin, Boroi, Brebri, Buar, Bui, ai, ermak, ulig, Demerec, Dujni, Filkovi, Filjak, Fukat, Galekovi, Gavrilovi (Moenica), Gener, Gonner, Gregurini, Greiner, Ivanan, Ivii, Jakli, Jakopovi, Jakupovi (Moenica), Jandri, Janekovi, Knei, Koleti, Komlinovi, Komljenovi, Kora, Kovai (Nova Drenina), Kramari, Kriani, Lovi, Matanovi, Mai, Medi, Miholjevi, Mukon (jedan nositelj dvojnoga prezimena Mukon ermak), Noso, Orli, Palai, Pavkovi, Pejakovi, Pendelin, Petrai, Pui, Pukar (Moenica), Rakari, Remeta, Sever, Slanec (Mala Gorica), Slanac, Srnak (jedan nositelj), Stanei, tajcar, tajcer, tromar, vehar, Torti, Vuak, Zadrovi i Zebi. U Petrinji 2001. vie nema prezimena: Antolec, Belko, Bencedi, Glavanovi, Gora, Manc/Mantz, Nemii, Ocvirek (ipak, u Petrinji Ocvarek), Rubido/Robida i Srebri. Tablica 1. Prva petrinjska prezimena u popisima od 1677. do 2011.

Prezime
ANTOLEC AUGUSTI AUGUSTIN BELI

*
1698. 1695. 1707. 1704.

1839. 1862. 1948. ** ***

+ + + +

+ + +

+ + +

2001. ****

56

Ivana Filipovi Petrovi: Prva petrinjska prezimena FOC 20 (2011), 4961

BELKO BENCEDI BIFFL/BIFFEL/BIFFLIN BOROI BREBRI BUAR BUI AI ERMAK ULIG DEMEREC DUJNI FILKOVI FILJAK FUKAT GALEKOVI GAVRILOVI GENER/GNNER GLAVANOVI GORA/GORSCHA GREGURINI GREINER/GRAJNER IVANAN IVII JAKLI JAKOPOVI/JAKUPOVI JANDRI JANEKOVI KOLETI KOMLINOVI/KOMLJENOVI KORA KOVAI KRAMARI KRIANI LOVI MALOVI MANC/MANTZ MATANOVI

1729. 1692. 1696. 1696. 1689. oko 1701. 1694. 1770. 1775. 1707. 1722. 1695. 1776. oko 1750. 1736. 1725. 1704. 1683. 1692. 1696. 1704. oko 1780. 1705. 1707. 1781. 1765. 1697. 1698. 1683. 1737. 1697. 1697. 1695. 1689. 1692. 1687. 1679. 1724.

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +
Manc

Biin

+ + + + + + + + + + + + + +
oba

Gora

+
Greiner

+ + +
oba

+ + +
oba

+ + + + + + +
57

Ivana Filipovi Petrovi: Prva petrinjska prezimena FOC 20 (2011), 4961

MAI MEDI MIHOLJEVI MIKULI MILII MUKON NEMII NOSO/NOSSO/NOSZO OCVIREK/OCZVAREK/OCZVEREK ORLI PALAI PAVKOVI PEJAKOVI PENDELIN PETRAI PUI PUKAR RAKARI REMETA RUBIDO/ROBIDA SEVER SLANEC/SLANAC SREBRI SRNAK STANEI TAJCAR/TAJCER TROMAR VEHAR/VEAR TORTI VUAK ZADROVI ZEBI

1682. 1735. 1718. 1684. 1696. 1703. 1703. 1695. 1764. 1702. oko 1730. 1693. 1696. 1713. 1698. 1701. oko 1767. 1721. 1798. 1737. 1720. 1690. 1716. 1679. 1695. 1706. 1693. 1683. 1697. 1687. 1720. 1693.

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + +

+ + + + +
+

Noso Ocvarek

+ + + + + + + + + + +
oba

+ +
oba

+
vehar

+ + + +

* godina roenja prvog nositelja prezimena zabiljeenog u najstarijoj Matinoj knjizi roenih upe Sv. Lovre (1677. 1857.), prema: Golec 1999. ** prema: Status animarum upe Sv. Lovre (1839. 1862.) *** prema: Leksik prezimena Socijalistike Republike Hrvatske 1976. **** prema: Hrvatski prezimenik I. III. 2008. 58

Ivana Filipovi Petrovi: Prva petrinjska prezimena FOC 20 (2011), 4961

8. Osvrt na analizu
Motivacijsko-tvorbena analiza prezimena pokazala je da je veina prvih prezimena u Petrinji nastala sufiksalnom tvorbom od osobnoga imena, svetakog ili narodnog, a najei je doetak -i, a zatim -ovi. Doetak -i isprva je nosio znaenje umanjenosti, a zatim mladosti te je s tim znaenjem u vezi davno poeo oznaavati roditeljsku vezu s djecom (imunovi 2009: 81). Kasnije se poeo iriti u prezimenima, a najproduktivniji je u sredinjem tokavskom jezinom prostoru (imunovi 2009: 82). Prezimena na -i u Hrvatskoj su najea na Kordunu, Banovini i Lici, a nosili su ih doseljenici na podruje Vojne krajine. Onimizacijom, od zanimanja, i transonimizacijom, od nadimaka, nastao je takoer znatan dio prezimena, a veina apelativa iz osnove porijeklom je iz njemakog jezika, to je rezultat dugog razdoblja u kojemu je Petrinja bila u sastavu Vojne krajine, kao i injenice da je njemaki jezik bio slubeni sve do kraja 19. stoljea. Ve spomenute kajkavske osobitosti u prezimenima, kao i grafija, potvruju petrinjsko podruje kao mjesto proimanja dvaju narjeja i njihovih dijalekata. Analiza prisutnosti prezimena u petrinjskome prezimenskom fondu od poetaka do danas pokazala je da su sva prezimena prisutna do kraja 19. stoljea, ezdeset tri prezimena kontinuirano su prisutna, a od 20. stoljea poneka poinju nestajati. Migracije stanovnitva, znatnim dijelom u Ameriku, poetkom 20. stoljea utjecale su na to da ih u Petrinji 1948. vie nema, a ratna zbivanja poetkom 1990-ih raselila su petrinjsko stanovnitvo po ostatku Hrvatske, pa se mnoga prezimena danas mogu nai u Sisku, Zagrebu i okolnim mjestima u koja su se mnogi Petrinjci odselili nakon progonstva iz Petrinje 1991. Ipak, danas je teko dovoditi ta prezimena u geneaoloku vezu s onima u Petrinji na poetku 17. stoljea.

9. Zakljuak
Prvi zapisi prezimena u Petrinji seu u 17. stoljee, od kada se u upnoj crkvi sv. Lovre vode matine knjige roenih. U ovome su radu, iz arhiva i dostupne literature prikupljena sedamdeset tri prezimena koja se pojavljuju u matinim knjigama u prvim desetljeima voenja, od 1677. do sredine 18. stoljea. Analizirana su prezimena u velikome broju potvrdila svoju kontinuiranost u petrinjskome prezimenskom fondu od prvih zapisa do danas, osim nekoliko prezimena koja su se brojnim iseljavanjima u 20. stoljeu izgubila iz Petrinje. Pokazala su i snaan utjecaj njemakoga jezika u 18. i 19. stoljeu te stalna proimanja tokavskih i kajkavskih jezinih elemenata na tome podruju. Takvu su jezinu i izvanjezinu zbilju otkrila prva petrinjska prezimena koja smo prikupili i analizirali u ovome radu, ponajprije kako bi se dao prinos istraivanju jezino-kulturnih i povijesnih podataka o tome gradu, a zatim i kako bi se otvorio put daljnjim antroponimijskim i dijalektolokim prouavanjima toga neistraenoga podruja. 59

Ivana Filipovi Petrovi: Prva petrinjska prezimena FOC 20 (2011), 4961

Literatura
ANI, VLADIMIR. 1991. Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber. ANI, VLADIMIR; GOLDSTEIN, IVO. 1999. Rjenik stranih rijei. Zagreb: Novi Liber. DEANOVI, MIRKO; JERNEJ, JOSIP. 2002. Talijansko-hrvatski rjenik. Zagreb: kolska knjiga. FRANI, ANELA. 2002. Meimurska prezimena. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. GOLEC, IVICA. 1999. Petrinjski biografski leksikon. Petrinja: Matica hrvatska Petrinja. GOLEC, IVICA. 1993. Povijest grada Petrinje (124015921992). Zagreb: kolska knjiga, Petrinja: Matica hrvatska Petrinja. Hrvatski prezimenik (priredili Franjo Maleti i Petar imunovi) I. III. 2008. Zagreb: Golden MarketingTehnika knjiga. KLAI, BRATOLJUB. 2002. Rjenik stranih rijei. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. Leksik prezimena Socijalistike Republike Hrvatske (urednici Valentin Putanec i Petar imunovi), 1976. Zagreb: Institut za jezik. LISAC, JOSIP. 2003. Hrvatska dijalektologija 1.: Hrvatski dijalekti i govori tokavskog narjeja i hrvatski govori torlakog narjeja. Zagreb: Golden marketing Tehnika knjiga. LONARI, MIJO. 1996. Kajkavsko narjeje. Zagreb: kolska knjiga. MACHEK, VCLAV. 1997. Etymologick slovnk jazyka eskho. Praha: Nakladatelstv Lidov Noviny. Matina knjiga roenih upe Sv. Lovre (1858. 1877.) PETROVI, DRAGOLJUB. 1978. Govor Banije i Korduna. Novi Sad: Matica srpska. SKOK, PETAR. 1971. 1974. Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskog jezika, I. IV. JAZU: Zagreb. Status animarum upe Sv. Lovre (1839. 1862.) IMUNDI, MATE. 2006. Rjenik osobnih imena. Zagreb: Matica hrvatska. IMUNOVI, PETAR. 1982. Drutveni aspekt onomastikih istraivanja u Hrvatskoj. Makedonski jazik, 3233, Skopje, 817822. IMUNOVI, PETAR. 2008. Hrvatska u prezimenima. Zagreb: Golden marketing Tehnika knjiga. IMUNOVI, PETAR. 2009. Uvod u hrvatsko imenoslovlje. Zagreb: Golden marketing Tehnika knjiga. UROI, MARIJA; HURM, ANTUN. 2002. Njemako-hrvatski rjenik. Zagreb: kolska knjiga. EPI, MILAN. 2000. Latinsko-hrvatski rjenik. Zagreb: kolska knjiga. 60

Ivana Filipovi Petrovi: Prva petrinjska prezimena FOC 20 (2011), 4961

The first family names of Petrinja

Abstract This paper provides a formational and motivational analysis of the family names recorded in the oldest birth register of the St. Lovro parish in Petrinja based on available sources and literature. The beginings of the formation of the town of Petrinja date to the 17th century, and birth registers have been kept since 1677. Of the seventy-three family names whose records reach up to three hundred years in the past, sixty-three are still present in Petrinja today. The purpose of this paper is to provide a historical and anthroponymic picture of the generally linguistically unexplored area of Petrinja through an analysis of its family names. Kljune rijei: Petrinja, prezime, motivacijsko-tvorbena analiza, popis stanovnitva Key words: Petrinja, family name, motivational and formational analysis, census

61