Rimski forumi

Poeci i nastanak foruma

Forum (lat.), u antiko doba kod Rimljana, prvobitno prostor oko kue i groba, kasnije
administrativni, trgovaki, politiki, kulturni i religijski centar grada. Vei gradovi imali su i
vie foruma. Vitruvije je u svom djelu o aritekturi dao opis !a gradnju foruma" treba
okru#ivati ba!iliku$sudnicu, dr#avnu ri!nicu, kuriju i !atvor. %ored foruma u Rimu, uveni su
forumi i u &stiji, %ompejima, 'imgradu i (uiculu ()l#ir), *eptis +agni (*ibija) i ,erasi
(-ordan). +e.u najva#nije !adae gradova spada !adovoljavanje trgovaki funkcija. Ve u
rano doba s tr#nicom se osim gospodarskog pove!uje i veliki dio politikog i religio!nog
#ivota, i to utoliko br#e i inten!ivnije to je vie gra.ana koji sudjeluju u politikom #ivotu i
to je vea pove!anost gospodarstva i politike. 'ijekom vremena tr#nica se preobra#ava u
po!ornicu drutvene i dr#avne repre!entacije, a samo trgovanje premjeta se na druga mjesta.
/ ,rkoj taj ra!vitak vodi k oblikovanju agore, u kod Rimljana do foruma.
0talsko$rimski forum isprva se oblikuje po u!oru na grku agoru. /tjecaj gospodarski i
kulturno nadmoni gradova grke civili!acije preklapa se u srednjoj 0taliji s utjecajem
etruanski gradova. / Rimskom (arstvu svaki grad, svaka utvrda ima prostor namijenjen
forumu.
Forum Romanum
Rimski forum, po!natiji po svom i!vornom latinskom na!ivu, (Forum Romanum)
nastao je otprilike 123. godine pr. 4r. u doba rane rimske republike, a smjeten je i!me.u brda
%alatina i brda 4apitolija u gradu Rimu. 'o je sredite i! kojeg se ra!vila rimska civili!acija, a
smatra se jo i sreditem republike i (arstva. Forum je slu#io kao gradski trg i centralno
mjesto okupljanja gdje su se stanovnici Rima, a kasnije i cijelog (arstva, okupljali i
raspravljali o vjeri i politici, trgovali, brinuli o gospodarskim i ekonomskim pitanjima.
2
'o je podruje u poetku bilo travnata movara, koja je u 5. st. pr. 4r. bila isuena, te
je tako novonastala dolina bila pogodna !a naseljavanje. 6akon isuivanja forum postaje
ljunkom prekrivena tr#nica sa redom trgovina, stari na ju#noj (Tabernae veteres) i novi na
sjevernoj strani (Tabernae novae), mjesto trgovine u Rimu. %odruje i! kojeg e niknuti
Forum Romanum poploeno je negdje oko 722. pr 4r. ('ar8uinius %riscus). &ko 112. nestaju
stambeni objekti na forumu i on postaje javni centar grada, mjesto odr#avanja skupova, igara,
obavljanja ceremonija, administracije, !akona, mjesto odvijanja religio!nog #ivota, trijumfa
pobjednika i nadmetanja govornika.. 4ralj 6uma %ompilius gradi svoju kuu, Vestim ram, te
Regiu, sjedite najvieg rimskog sveenika (Pontifex Maximus) koja e i!gorjeti u po#aru
9:;. pr. 4r. i biti ponovo sagra.ena od mramora <7. pr. 4r.
4ako se Rim ra!vijao, pojavila se potreba !a irenjem, pa se na forumu poslije kraja
drugoga punskog rata poinju graditi ba!ilike u funkciji trgovine i sudstva. 'okom vremena
trgovina se premjeta s foruma na tr#nicu Maxellum i druga mjesta u gradu, a na forumu
ostaju duani !latara i mijenjaa.
Rastom populacije pred kraj republike forum vie nije mogao !adovoljiti potrebe
grada. (e!ar tako radi ni! promjena s krajnjim ciljem rjeavanja tog problema. %lanira velike
gra.evinske !avate u Rimu, ukljuujui i i!gradnju novog monumentalnog foruma pokraj
Foruma Romanuma, projekt koji nije uspio reali!irati. +e.utim, on !apoinje transformaciju
foruma u monumentalni dodatak svome novome, reali!iranome, carskom forumu, (e!arovom
forumu. %oetkom principata i i!gradnjom novi carski foruma, politiko te#ite i va#nost se
premjeta sa Foruma Romanuma, kao politikoga sredita grada i (arstva, te se seli na
novoi!gra.ene (arske forume.
)ugust, !a kojega slobodno mo#emo rei da je Rim od cigle i blata ostavio u
mramoru, nastavlja transformaciju foruma i!gradnjom Hrama boanskog Julija ((e!arov
ram) =3. pr. 4r. i novom Rostrom ispred (e!arovog rama, nasuprot staroj. >eptimije >ever
gradi slavoluk =2<. g. nasuprot )ugustovom ?%artskom@ slavoluku (nije sauvan). Aadnje
!naajnije i!gradnje na forumu su i!vedene u 7. st. +aksencijeva ba!ilika i Bram Romula.
Aadnja i!gradnja na forumu je stup bi!antskoga cara Foke 72;. g.
'okom >rednjeg vijeka podruje foruma je naputeno. Forum Romanum slu#io je kao
skladite gra.evnog materijala i panjak (Campo vaccino). 'ek od poetka 93. st. poelo se
otkrivati i otkapati. 6eki aritektonski spomenici privedeni su kasnije drugim svrama, ram
)ntonina i Faustine pretvoren je u crkvu S. Lorenzo in Mirana, a Romulov ram postao je
predvorje crkve SS. Cosma e !amiano.
6ajstarija ulica u Rimu, Via Sacra, koja je prola!ila kro! Forum Romanum prote!ala
se od mjesta gdje e 5=. biti !apoeta gradnja 4oloseja, pa sve do brda 4apitolija. %ut je
pratio prekriveni potok od jugoistoka prema sjevero!apadu.
Comitium je bio otvoreni prostor !a sastanke na Rimskom forumu. / svom je sastavu
imao i jednu fontanu kru#nog oblika.
3
Umbilicus Urbis (Umbilicus Romanae) je mjesto kru#nog rama na sjevero!apadnom
kraju Rimskog foruma koji je bio simbolian centar grada u 7 st.pr. 4r. / etvrtom stoljeu
nae ere na mjestu /mbilicus /rbisa i!gra.en je trodijelni ram.
(%ogled na Via >acra (i!nad), pogled na (uriu 0uliu (sl.< C dolje lijevo)
Curia (Hostilia, Secretarium Senatus) je kua rimski senatora i!gra.ena otprilike
isto kad i sam Forum, !a potrebe sastajanja senatora. Curia je bila sruena te ju je ponovo dao
i!graditi -ulije (e!ar ::. pr. 4r. i od tada nosi na!iv Curia Iulia.
>aturnov Bram (lat. Templum Saturni ili Aedes Saturnus" nala!i se na !apadnom
kraju rimskog foruma. 0!gra.en je :35. pr. 4r. Bram je bio etvrtastog oblika i!gra.en od
4
kamena sa ula!nom stranom okrenutom prema sjeveroistoku. 6a portalu se nala!ilo stubite
jonskog reda. /! tovanje boga, ram je slu#io i kao ri!nica.
sl.: $ dananji ostaci Vestinog rama)
Vestin Bram (lat. Aedes Vestae) i!gra.en je u 7. st. pr. 4r. Bram je bio nekoliko puta
uniten u po#arima te ponovno i!gra.en. Dananja gra.evina ostatak je rama i! 9. st. pr. 4r.
Bram je !adnji puta restauriran u <. stoljeu. Eio je kru#nog oblika sa dvostrukim stubitem i
korintskim stupovima koji su obilje#avali ula!.
5
Titov slavolu
>mjeten na istonom ula!u na forum (Forum Romanum) na Via >acra, ju#no od
rama )mora i Rome u bli!ini 4oloseuma. >lavi pobjedu careva Vespa!ijana i 'ita u -udeji
52.g. koja je dovela do !au!ea -eru!alema. >lavoluk je najvjerovatnije podignut negdje
nakon 'itove smrti ;9.g. poto se na natpisu 'itisu daje atribut !ivus, a ta se titula caru mogla
dati jedino postumno odlukom >enata. Vjerojatno ga je podigao Domicijan koji je svojeg
brata naslijedio nakon smrti, ali neki predla#u da ga je sagradio 'rajan !bog stilski slinosti
sa 'rajanovim slavolukom u Eeneventu. >am slavoluk sastoji se od jednog luka visokog 91.:
m, irokog 9<.1 m i dubokog :.51 m. &rginalno je bio sagra.en od pantelijskog mramora (sa
planine %antelicus u )tici) sa etiri polustupa sa svake strane. Vanjski ukrasi su Viktorije s
trofejima na nadlukovima (!aglavcima i!me.u arivolte i njene obuvatne aritekture)
6a vru su se nala!ila trijumfalna kola sa statuom 'ita koja su vukla etiri slona
(etveropreg sa slonovima poast je koja se odavala samo mrtvim carevima podignutim u red
bogova).
> desne strane slavoluka (kada se dola!i sa Via >acra) nala!i se trijumfalni etveropreg
s likom cara okru#en liktorima. 0spred !aprege, u pratnji >enata i naroda, koraa #irtus $
olienje rabrosti i svi muki vrlina. Viktorija je na mjestu carskog roba na dvokolicama i!a
cara i nad njegovom glavom dr#i vijenac. Eo#ica Roma u ama!onskoj odjei vodi konje !a
u!de. 'u su jo prika!ani djelovi plijena i !aprega u trenutku prolaska kro! trijumfalna vrata
6
koja su se nala!ila na +arsovom polju, na mjestu na kojem je potoi obilje#avao granicu do
koje je se!ala vlast gradski magistrata. &vu granicu nije smio prekoraiti nijedan vojskovo.a
ako nije tio i!gubiti pravo na trijumf. / &ktavijanovom portiku u bli!ini trijumfalni vrata
>enat bi odobrio trijumf koji je tu i poinjao, a !avravao je na 4apitoliju, pred ramom
-upitera &ptimusa +aFimusa, prinoenjem #rtava. 'rijumfator je bio odlikovan -upiterovim
!namenjem. / ruci je dr#ao #e!lo s orlom, bio je obuen u purpurnu odjeu i na glavi je imao
vijenac od rastovog lia. Gim bi stigao na 4apitolij to je !namenje morao polo#iti u ram. /
stvarnosti su 'it i Vespa!ijan !ajedno stajali na etveropregu trijumfalni kola (po Flaviusu
-osepusu).
> lijeve strane nema nita alegorino. %rika! veliki dostojanstvenika koji su u
trijumfu nastupali u gra.anskom ruu $ togama. &ni prate svete posude i! rama u -eru!alemu
koji je poruen 52. g. %o osam vojnika, sa lovorovim vijencima na glavi, nose posude na
dvjema ferkulama $ posudama koje su slu#ile u trijumfima !a poka!ivanje !apljenjenog
vojskovo.inog oru#ja (spolia opima), trofeja i plijena. 6a prvoj se nala!i !latni stol !a obredni
kru te srebrne trube, a na drugoj sedmokraki !latni svijenjak. %o jedan glasnik duge
kovrave kose ispred nji nosi tablu na drci, s natpisom o kakvom se plijenu radi. 'abla
noena i!a svijenjaka prela!i na prika! drugog djela povorke na desnom reljefu s
etveropregom.
6a slavoluku se nala!io i natpisH Senatus $opulus%ue Romanus ivo Tito ivo
#espasiani f&ilio" #espasiano 'ugustus( to !nai >enat i narod rima bo#anskom 'itu, sinu
bo#anskog Vespa!ijana, Vespa!ijana )ugusta.
Carski forumi - Uvod
7
(Raspored carski foruma u vrijeme (arstva)
4ompleks foruma koji se oslanja na sjevernu stranu Foruma Romanuma! a sastoji se
od foruma i !grada koje su dali i!graditi rimski carevi po kojima su ujedno dobili i imena.
(e!arov, )ugustov, Vespa!ijanov, 6ervin i 'rajanov. 0!gra.eni su okvirno i!me.u 19. pr. 4r. i
991.g. 6astali su !bog rastereivanja Foruma Romanuma, preu!imajui repre!entativne i
komercijalne funkcije, sudske funkcije te obra!ovni, kulturni i trgovaki sadr#aj.
/ kaosu starog grada oblikuju skupinu idealno pravilni otvoreni prostora usporedno
ili pod pravim kutom me.usobno se spajaju po#arnim !idovima, pove!ani samo uskim
prola!ima. &snim simetrijama i proporcijama potuju se me.usobno i !ajedno ine organsku
cjelinu, makar nije bilo konkretni planova !a to. 0 dok je Forum Romanum potpuno
otvoren, svaki carski forum je okru#en !idom i kolonadama te tvori malu samostojeu cjelinu.
Forum -ulija (e!ara
8
Forum -ulija (e!ara (lat.
Forum Iulium) je forum koji je
kao takav prvi posveen jednoj
osobi. Dao ga je i!graditi (e!ar
sebi u ast. 0!gradnja ovog
foruma !apoeta je 19. pr. 4r. a
dovrena je =. pr. 4r.
)ugustovim ure.enjem
!apadnog dijela trgovinama i
uredima.
>am forum je i!du#enog
pravokutnog oblika dimen!ija
912F51m, okru#en !idinama te
dvobrodnim trijemom sa
istone i !apadne strane. 6a
sjevero$istonom dijelu foruma
nala!i se Bram Venere (Venus
"enetrix). 6a samom ula!u u
ram postavljena je skulptura
-ulija (e!ara na konju
)leksandra Velikog kao i!ra!
apsolutne moi. &vaj vi!ualni
centrali!am te stroga simetrija
imala je i ideoloke
karakteristike. Gak je i mjesto
na kojem je forum i!gra.en
imalo carske konotacije kako je
-ulije (e!ar tio biti bli!u moi Rima tj. rimskog >enata. Forum se tako.er koristio kao
!amjena !a Forum Romanum te !a javna i privatna !bivanja.
(sl.5 $ &staci Foruma -ulije (e!ara i ostaci rama Venus "enetrix#
)ugustov Forum
6akon to je (e!ar ubijen (91.<.::.g. pr. 4r.), )ugust je :=.g. u bitci kod Filipa
!ajedno s +arkom )urelijem pora!io Eruta i 4asija. Aa vrijeme borbe !avjetovao se i!graditi
ram posveen Marsu Ultoru C &svetniku. 0!gradio je forum na kojem e se nala!iti ram,a
sam je forum i!gra.en s ciljem kako bi osigurao dodatni prostor !a javne potrebe rastueg
stanovnitva. )ritekt je bio ,aj Fibije Ruf.
Forum se sa svojom kraom stranom oslanjao na du#u stranu (e!arovog foruma, dok mu je os
okomita na sam (e!arov forum. 0!du#enog pravokutnog tlocrta dimen!ija 9=1F99; m okru#en
je !idom visine << m, te je imao protupo#arnu !atitu od drveni privatni objekata s druge
9
strane. 0mao je dva ula!a na sjevernoj strani, kasnije su tamo podignuti slavoluci u ast
,ermanija i Drusa mla.eg, te dva bona trijema na kat koji !avravaju atikom povr kolonade
karijatida (kopije s Ireteiona) koje nose kasetiranu trabeciju i uokviruju medaljone s
glavama bo#anstva na sjeveru. 6a sjeveru foruma nala!io se ram Marsa Ultora, a ispred
njega skulptura )ugusta. 0deja prostranosti, namjena i tlocrt foruma su rimski, dok su obrada
mramora (bijeli i areni), reljefni meandar, kapiteli pilastra i karijatide na gornjem katu
trijema preu!eti i! ,rke.
(Rekonstrukcija )ugustovog foruma sa ramom Marsa Ultora)
Vespa!ijanov forum
Vespa!ian je bio general,rodonaelnik Flavijevske dinastije. Dola!i na vlast nakon 6eronove
smrti i u vrijeme gra.anskog rata u kojem se vrlo br!o i!mjenjuje par careva.Vespa!ijan gradi
svoj forum u produ#etku )ugustovog Foruma. Forum ima kvadratni tlocrt,istra#ivai vjeruju
da je graden po u!oru na jedan rimski vojni logor . Forum ima portike sa sve tri strane, a na
kraoj se nala!io ram bo#ice %ase,bo#ice mira.>rednji dio dvorita bio je ortikulturno
ukraen,sa !elenilom i stablima. / doba >evera je na stra#njoj strani privrena karta Rima.
4arta(Forma /rbis) je bila od mramora i prika!ivala je cjeli Rim, sa svim
tlocrtima,ulicama,gra.evinama itd. >auvani su djelovi karte koja onoguuju maketu Rima.
10
(Rekonstrukcija Vespa!ijanovog foruma)
Forum 'ransitorium
>mjeten je i!me.u )ugustovog i Vespa!ijanovog Foruma, nastao je kao prijela!ni
forum.Aapoeo ga je gradit Vespa!ijan,ali kako je vie po!ornosti poklanjao svom forumu tu
je gradnja sporije ila. 6akon Vespa!ijanove smrti gradnju je nastavio njegov sin Domicijan,a
nakon njegova ubojstva 6erva, koji ga je i dovrio. 6erva je bio senator tako da se ovaj forum
jo na!iva i 6ervin Forum. Forum je smjeten na uskom prostoru, pa nije imao mjesta !a
trijemove, ve su oni !amjenjeni aritektonskim kulisama. )ritektonske kulise i ram imaju
korintske stupove. +inervin ram je !bog malog prostora skoro i!baen i!van prostora samog
foruma. Forum je !apoet 52$ti godina a !avren 37$5 godine.
'rajanov forum
11
Dao ga je i!graditi (ar 'rajan 925. godine. /! i!gradnju vlastitog, dao je obnoviti
)ugustov i nadograditi (e!arov forum. 'rajanov forum je najvei carski forum povrine
<22F9;2 metara. %rojektirao ga je aritekt )polodar i! Damaska, a gra.en je po u!oru na
)ugustov forum, ali nadogra.en !a potrebe veliki javni ceremonija. /la! u forum
predstavljao je slavoluk na ijem se vru nala!e bojna kola sa est konja koji su nosili carev
kip, koji je posveen nakon 'rajanove smrti, 995. g. 99=. !avreni su forum i ba!ilika Ulpia
koja se nala!ila u sredini foruma, popreno postavljena, i!a koje su se nala!ile dvije
biblioteke, latinska i grka. 0!me.u nji u dvoritu nala!io se 'rajanov stup, posveen 99<.,
trijumfalni stup na 'rajnovom forumu podignut oko 927.$99<. u slavu pobjede cara 'rajana u
vojnom poodu protiv Daana. /reen je od ba!e do vra narativnim reljefima koji u vidu
spiralne trake obavijaju stup i u plitkom reljefu prika!uju pobjedonosni rat protiv Daana. 6a
kraju foruma na povienom polo#aju smjestio se Bram u slavu bo#anskog 'rajana ($ivo
Traiano). 4orintski ram, oktastil, okru#en trijemovima sa tri strane, koji je gra.en u slavu
'rajana od 9=1 do 9<;. 6a !apadnom dijelu nala!ile su se 'rajanove tr#nice.
(Dananji ostaci 'rajanovog foruma)
12
(Rekonstrukcija 'rajanovog foruma sa ba!ilikom Ulpia! !gradama latinske i grke biblioteke,
te 'rajanovim stupom u sredini)
'rajanov stup
'rajanov stup smjeten je u sreditu malenog pravokutnog dvorita sjevernoistono od
ba!ilike /lpie na 'rajanovom forumu. 4onstukcija opisana na posveti >enatu i narodu te
samom 'rajanu koji ga je podigao da mu bude grobnica (!a urnu). %osveta se nala!i na
postolju. >am stup je prika!an i na nekim 'rajanovim noviima. >agra.en je od farskog
mramora, a tip stupa nosi ime colcie, to !nai pu#ast. Visina stupa s postoljem je <; metara.
6a vru se prvo nala!io po!laeni orao, a !atim 'rajanova statua od bronce, no !a nju ne
postoji prika!. 4ip sv. %etra koja se sada tamo nala!i postavio je 9177. >iFtus V. /nutar
upljeg stupa spiralne su stepenice koje vode do vra, a svijetlo dola!i kro! :< uska prore!a u
!idu. >amo postolje visoko je 1.: m, povrine 1F1. >a tri strane ukraeno je trofejima
(barbarskim i rimskim), a na jugoistonoj strani su vrata i!nad koji su dvije Viktorije i
posvetni natpis. Viktorije simboli!iraju dvije 'rajanove pobjede nad Daanima. / postolju se
nala!i vestibul, odnik i pravokutna grobna prostorija u kojoj je vjerojatno bila i!lo#ena !latna
urna sa 'rajanovim ostacima (995.g.) / tu prostoriju svjetlo ula!i kro! pro!or na
jugo!apadnoj strani.
(ijela povrina stupa prekrivena je reljefima u spiralnoj traci irokoj od 32, na
poetku, do 9=1 cm na vru sa =< !avoja. Reljefi prika!uju glavne doga.aje 'rajanovog
pooda u Daciji i!me.u 929. i 927. godine u 911 scena, te predstavljaju svojevrsnu
enciklopediju organi!acije i opreme rimske vojske u =. st. Figure su u prosjeku visoke 72 cm,
13
a ima i oko =122. /klesane su nakon uspravljanja stupa tako da su mjesta gdje se blokovi
spajaju potpuno sakrivena. %rika! ratni !bivanja prekinut je samo na jednom mjestu, i!me.u
dva rata, i to prika!om Viktorije. %rika!ano je puno detalja #ivota i! rata i !a vrijeme predaa,
neke gra.evine (npr. trajanov most), te likovi Daana, ra!ni ,ermana i >armata, a ima i
mitoloki i simboliki scena (npr. prika! Danubija). %retodnik ovog naina prika!ivanja bi
mogao biti opis do#ivljaja 'elefa na !idovima dvorita, do kojeg se dola!ilo penjui se
otvorenim stepenitem oltara u %ergamu, koji ima karakter naslikane prie.
14
('rajanov stup danas)
Rimski forumi na tlu dananje Hrvatske i okolice
15
)ntologija foruma primorski gradova veoma je skromna. Ra!log tome je slaba
ouvanost, te slaba istra#enost ti povrina. Aasad podatke pru#aju forumi u $oclei (Duklju,
(rna ,ora), Iaderu (Aadar), Asseria (%odgra.e kod Eenkovaca) i u Ikvu, dok forumi u %uli,
>aloni, %arenciju i Aenoni (6in) imaju samo neke na!nake koje jedva omoguuju utvr.ivanje
smjetaja i povrine foruma. 'ako.er se u ve!i s naim antikim gradovima govori vrlo malo
o opoj ulo!i foruma.
Forum u Doclei
(dananjem Duklju, Crna Gora
Forum smjeten u srednjem dijelu grada. >redinji plonik kvadratnog je tlocrta,
ome.en dvjema stubama. &staci ba!a stupova poka!uju da je bio okru#em trijemom,
najvjerojatnije sa svi strana. %ortik s ju#ne, istone i sjeverne strane ima prostran odnik
i!me.u stupovlja i stra#njeg !ida, dok je na !apadnoj strani stupovlje bilo prislonjeno u! sam
bok bonog !ida ba!ilike. 'rg ima tri ula!a koji vode kro! portik do njegova plonika i!
glavnog dekumana, te est prola!a koji komuniciraju s ba!ilikom. 4od foruma u Duklju
postavlja se pitanje gdje se nala!ilo trgovako sredite, poto su obli#nje !grade protumaene
kao prostorije !a sastanke i rekreacije, te time prvi i u najveoj mjeri upuuje na pojavu u
kojoj ovaj javni prostor sve vie gubi svoj prvobitni smisao trgovakog sredita.
Forum u !aloni
&d foruma u >aloni po!nati su samo smjetaj i dimen!ije njegova !rcala. Eio je
dugaak 52m, irok :1m. 'rijem, i!gra.en u treoj fa!i, nema i!ravni odnosa sa forumom,
ve bi to mogao biti ostatak trijema jedne ulice. / komunikacijskom pove!ivanju foruma sa
sreditem grada va#nu je ulogu imala ulica cardo koja se u padu sputala i flankirala forum sa
!apadne strane.
Forum u "e#uumu ($itluk kod !inja
>redinji prostor naselja te time najbli#i kanonskim svaanjima rimskog urbani!ma.
6ala!i se na kri#anju dviju temeljni gradski komunikacija, carda koji ide u smjeru sjever$
jug, i dekumana koji ide od istoni vrata prema cardu. Eio je okru#en trijemom i!a kojeg se
nala!i ni! prostorija koje su slu#ile kao taberne, dok je na sjevernoj strani bio kompleks
kapitolija.
16
Forum u "sserii
(Pod%ra&e kod 'enkovca
Forum i!gra.en po sredini du#e osovine naselja, ali u! sam rub bedema na
jugo!apadnoj strani. 'o je dosad najmanji forum otkriven u istonojadranskim prostorima,
irina mu i!nosi svega =; metara, s ob!irom na kompo!iciju i smjetaj, toliko bi mu mogla
biti i du#ina. > oba boka di!ao se dosta dubok trijem, vjerojatno je imao i krilo i na treoj
strani u! gradski bedem. ,radsko svetite nala!ilo se vjerojatno u sreditu sjeveroistonog
krila, dok su ostale gra.evine bile najimenjene potrebama municipalne uprave. /nato
skromnim dimen!ijama, forumski kompleks u Asserii kao malo koji otkriva koerentnost
aritektonski elemenata, ali i i!vjesnu ermetinost u odnosu na ostali gradski areal.
Forum u "enoni ((in
Forum u Aenoni jo je uvijek nedovoljno istra#en. &rganski se uklopio u veu in!ulu
koju !atvaraju gradske prometnice, od koji glavne vode do ,ornji i Donji gradski vrata k
sreditu. 0stra#ivanja poka!uju da trijem nije iao oko foruma, ve da je bio prekinut na
bokovima rama, gdje su se i!di!ali objekti javne namjene. Aenona pru#a jedinstven primjer
odnosa rama prema forumu. 'u nije bilo kontrapo!icija kompleksa kapitolija prema
forumskom kompleksu kao u drugim gradovima, ve je ram i!gra.en na samom forumu,
i!dignut na povienom podiju te uokviren aritektonskim okvirom.
17
'iljeke i i)vori*
B. J. -anson, ?%ovijest umjetnosti@, Vara#din, =22<., >tanek Vara#din
Radovan 0vanevi, ?&d pretpovijesti do predromanike@, Aagreb, =229. %rofil
>ui +ate ?)ntiki grad na istonom -adranu@, Aagreb, =22<. ,olden +arketing
ttpHKKLLL.greatbuildings.comKbuildingsK)rcMofM'itus.tml
ttpHKKLLL.greatbuildings.comKbuildingsK'eMRomanMForum.tml
18