- 1 -

OPRUGE

Opruge su konstrukcijski elementi koji svrsishodnim oblikovanjem i upotrebom
visokoelastinih materijala mogu mehaniki rad elastinom deformacijom
pretvoriti u potencijalnu energiju i obratno, potencijalnu energiju vraanjem u
prvobitni oblik pretvoriti u mehaniki rad. Opruge, dakle, koriste jedno od
osnovnih svojstava materijala: elastinost. Iako se opruna funkcija moe
ostvariti i na druge naine, najee su u upotrebi mehanike opruge.

Podjela prema upotrebi:
- Za ublaavanje udaraca i vibracija: opruge na vozilima, u namjetaju,
elastine spojke, odbojnici na vagonima
- Za vraanje u prvobitni poloaj: ventili motora, papue konica, tarne
spojke
- Za ograniavanje sile: sigurnosne spojke, sigurnosni ventili
- Za mjerenje sile: dinamometri, vage
- Za regulaciju: regulacijski ventili
- Za akumuliranje energije: satovi, igrake

Podjela prema vrsti naprezanja (najei tipovi):
1. Torzijske opruge
Osnovno naprezanje u opruzi je torzija (uvijanje).
a) Zavojne torzijske opruge:
Po smjeru djelovanja sile (prikazano strelicama) mogu biti:

- Tlano optereene (npr. kod ventila motora);
kod pucanja i dalje ostaju u funkciji

- Vlano optereene (npr. kod rasklopivih kaua i vaga);
kod pucanja gube funkciju i treba ih izbjegavati


- 2 -
Po obliku su razliite, ali su najee cilindrine:





Oblik poprenog presjeka ice je najee kruni (okrugli) sa standardiziranim
promjerima:





Prema smjeru motanja ice opruge se dijele na desnovojne (imaju prednost pri
izradi) i lijevovojne.

b) Torzijski tapovi: na krajevima tapa djeluje moment torzije T



Oblici zavretaka

Koriste se npr. kod moment kljueva te kao zamjena za klasine zavojne
torzijske opruge kod kotaa vozila (VW, Audi, Renault) i manjih prikolica:







- 3 -
2. Fleksijske opruge
Osnovno naprezanje u opruzi je savijanje (fleksija).
a) Zavojne fleksijske opruge









Koriste se kod tipaljki, povrata zaklopke rasplinjaa ili rune konice
automobila, poklopaca itd.

b) Spiralne fleksijske opruge







Izrauju se iz elinih traka. Koriste se kod satova, igraki, mjernih
instrumenata, prozorskih roleta itd.




- 4 -
c) Tanjuraste fleksijske opruge (Belleville springs)
Raznim nainima slaganja dobivaju se paketi opruga raznih podatljivosti.





Koriste se kod ovjesa cjevovoda i kuka dizalica, postolja i dr.

d) Lisnate fleksijske opruge
- Jednostavne (jednoslojne); koriste se npr. kao kontaktne opruge u
sklopkama







- Vieslojne (npr. kod vozila); uvrijeen je naziv gibanj; koriste se kod
vozila (cestovna, eljeznika, koije) pretvaraju krute tvrde udare
vozne staze u duge mekane priguene titraje.







D
v

h
0

l
0

t
I
III
D
u

IV
II
- 5 -













3. Vlano/tlane opruge
- Metalne prstenaste opruge; koriste se npr. u vagonskim odbojnicima













- 6 -
- Gumene opruge; koriste se npr. kao oslonci strojeva




- Zrane opruge; koriste se npr. kod vozila i elastinih spojki






















- 7 -
4. Posmine gumene (elastomerne) opruge




Koriste se kod raznih oslonaca, elastinih spojki i kotaa inskih vozila.

Materijali za opruge
Uobiajeni materijali su kaljivi ugljini elici, Cr-elici, Si-elici, Si-Mn-elici,
Cr-V-elici i nerajui elici. Koriste se i obojeni metali: mjed (slitina Cu-Zn),
bronce i novo srebro (slitina Cu-Ni-Zn). Od nemetalnih materijala je najea
guma (elastomer).
Visoka vrstoa elinih materijala za opruge omoguava visoka naprezanja pa
takve opruge mogu biti razmjerno malih dimenzija. Visoka vrstoa postie se
kaljenjem, naknadnim poputanjem (po potrebi), samarenjem povrine i drugim
postupcima, a to je naroito vano kod dinamikih optereenja.

Karakteristika opruge
Koeficijent krutosti opruge je omjer promjene sile F i pripadajue promjene
progiba s
s
F
R
A
A
=
(N/mm) ili (N/m)
odnosno omjer promjene torzijskog momenta T i kuta uvijanja :
A
A
=
T
R
(Nmm/rad) ili (Nmm/) ili (Nm/rad) ili (Nm/)
o Ako se s poveanjem sile opruga sve tee deformira, karakteristika je
progresivna (krutost opruge raste). Ovakve su gumene opruge te konine i
bavaste zavojne torzijske opruge, kao i zavojne torzijske opruge s
promjenjivim korakom).


- 8 -
o Ako se koeficijent krutosti R s poveanjem progiba s, odnosno kuta
uvijanja ne mijenja, tj. konstantan je, opruga ima linearnu
karakteristiku. Ovakve su zavojne torzijske opruge i torzijski tapovi. U
tom sluaju je
R = F/s
odnosno
R = T/
o Ako se s poveanjem sile opruga sve lake deformira, karakteristika je
degresivna (krutost opruge pada). Ovakve su tanjuraste opruge.











Progresivna karakteristika Linearna karakteristika Degresivna karakteristika


Rad W koji opruga akumulira prilikom deformiranja jednak je povrini ispod
krivulje:
- kod translacijskih pomaka
}
= s F W d
(J) ili (Nmm) ili (Nm)
- kod rotacijskih pomaka
}
= d T W

Ako je nagib linije u dijagramu strm, potrebna je velika sila za mali progib, tj.
opruga je kruta (tvrda). Ako je nagib linije poloen, opruga je podatljiva (meka).


W
W
W
- 9 -

Kruta Podatljiva






Spajanje opruga
Opruge se mogu koristiti i u slogu (paketu):

Paralelni spoj:






Sila F se dijeli na sile F
1
i F
2
:
F = F
1
+ F
2
= R
1
s
1
+ R
2
s
2

Kako su progibi obje opruge jednaki, tj. s
1
= s
2
= s, bit e
F = (R
1
+ R
2
) s
Koeficijent krutosti paralelnog spoja je R = F/s = R
1
+R
2
Openito za vei broj paralelno spojenih opruga ukupni koeficijent krutosti je
R = R
1
+ R
2
+ R
3
+ ......
Dobiva se kruti (tvrdi) paket opruga.

- 10 -
Serijski spoj







Ista sila djeluje na obje opruge, ali e opruge zbog razliitih koeficijenata
krutosti imati razliite progibe:
s
1
= F/R
1
s
2
= F/R
2

|
|
.
|

\
|
+ = + =
2 1
2 1
1 1
R R
F s s s
2 1
1 1 1
R R R F
s
+ = =
Openito, za vei broj serijski spojenih opruga se ukupni koeficijent krutosti
rauna po izrazu
.....
1 1 1 1
3 2 1
+ + + =
R R R R

Dobiva se podatljiv (meki) paket opruga.

Kombinirani spoj (primjer prema slici)







- 11 -
Koeficijent krutosti paketa donjih opruga (paralelni spoj)
R
dole
= R
1
+ R
2

Koeficijent krutosti gornje opruge
R
gore
= R
3

Donji i gornji dio su u serijskom spoju pa se ukupni koeficijent krutosti rauna
po izrazu:
3 2 1 gore dole
1 1 1 1 1
R R R R R R
+
+
= + =




















- 12 -
Proraun tlano optereenih cilindrinih zavojnih torzijskih
opruga s krunim poprenim presjekom ice
Prema promjeru ice d se opruge namataju na hladno ili na toplo:
d 10 mm - hladno namatanje (oblikovanje)
d = 10...17 mm - hladno ili toplo ovisno o materijalu, tehnologiji izrade i
veliini optereenja
d > 17 mm - toplo namatanje
D = srednji promjer navoja opruge
Za hladno namatanje treba biti w = D/d = 4...20.
Za toplo namatanje treba biti w = D/d = 3...12.










Preporua se da zavreci navoja budu na suprotnim stranama (pod 180).
Ukupni broj navoja, prema tome, treba biti n
t
= ...5,5...6,5...7,5... itd.
Rauna se da u deformaciji kod hladno oblikovanih opruga ne sudjeluje po jedan
zavrni navoj sa svake strane, a kod toplo oblikovanih opruga po 3/4 zavrnog
navoja sa svake strane. Od ukupnog broja navoja n
t
u deformaciji sudjeluju
samo aktivni navoji kojih ima n:
- hladno oblikovane opruge: n
t
= n + 2 n 2
- toplo oblikovane opruge: n
t
= n + 1,5 n 3

- 13 -
Nestlaena
opruga
Najmanja
doputena
duljina opruge
najvei
doputeni
progib s
n
kod
granine sile
F
n
Potpuno stlaena
opruga (navoji se
dodiruju) nije
doputeno
L
c
= duljina bloka
s
1
s
2
=
s
nF
c
L
c
s
c
Navoji opruge se u pogonu ne smiju dodirivati. Najmanji ukupni razmak
(zranost) izmeu svih aktivnih navoja smije iznositi:
- hladno oblikovane opruge: n d
d
D
S
a

|
|
.
|

\
|
+ = 1 , 0 0015 , 0
2

- toplo oblikovane opruge: ( ) n d D S
a
+ = 02 , 0
Priblino se moe uzeti da je optereenje dinamiko ako je broj promjena sile
vei od 10000. Kod dinamikih optereenja vrijednost S
a
treba kod hladno
oblikovanih opruga mnoiti s 1,5, a kod toplo oblikovanih s 2.
Deformiranje opruge:












F = sila koja djeluje na oprugu; L = duljina opruge, s = progib opruge
Duljina potpuno stlaene opruge (duljina bloka): L
c
= k
n
d
Faktor za proraun duljine stlaene opruge k
n
:
a) Hladno oblikovane opruge:
- priljubljeni i brueni krajevi: k
n
= n
t

- samo priljubljeni krajevi: k
n
= n
t
+ 1,5
b) Toplo oblikovane opruge:
- priljubljeni i poravnati krajevi: k
n
= n
t
0,3
- neobraeni (samo odrezani) krajevi: k
n
= n
t
+ 1,1
- 14 -
2
D
F T =
Najmanja doputena duljina optereene opruge: L
n
= L
c
+ S
a

Duljina neoptereene opruge: L
0
= L
n
+ s
n









Sila F djeluje u osi opruge. ica je optereena momentom
Polarni moment otpora za icu krunog poprenog presjeka:
16

3
p

=
d
W
Tangencijalno naprezanje uzrokovano torzijom: F
d
D
W
T

= =

8
3
p
t
Uslijed zakrivljenosti ice naprezanje je ipak neto vee na unutarnjoj strani
navoja. Ovo se poveanje mora uzeti u obzir kod dinamiki optereenih opruga
te kod statiki optereenih opruga pri w = D/d < 6 faktorom poveanja
naprezanja k.









- 15 -
F
d
D
k k
k

= =

8
3
t t

75 , 0
5 , 0

+
~
w
w
k



Kut uvijanja:
G I
l T

=
p
G = modul smicanja
Polarni moment tromosti za icu krunog poprenog presjeka:
32

4
p

=
d
I
Duljina ice koja sudjeluje u deformaciji: l = Dn
Slijedi
G d
n D F
G
d
n D
D
F

=
4
2
4
16
32

2

Za mali kut je progib opruge
F
G d
n D D
s

= =
4
3
8
2

t t

=
d G
n D
D
d
G d
n D
s

8
8
2 3
4
3

Koeficijent krutosti opruge:
n D
d G
s
F
R


= =
3
4
8

Progib je openito
R
F
s = .
Ako sila varira izmeu F
1
i F
2
, hod opruge, tj. promjena progiba bit e
R
F F
s s s
1 2
1 2 h

= =

- 16 -
Potreban broj aktivnih navoja da bi se osigurao progib s:
F D
s d G
n


=
3
4
8

Iz ove formule i formule
F
d
D

8
3
t

dobiva se da je naprezanje
n D
s d G


=

2
t


Doputena naprezanja
a) Statiko optereenje
Progib pri potpuno stlaenoj opruzi: s
c
= L
0
L
c

Sila pri potpuno stlaenoj opruzi: F
C
= Rs
c

Naprezanje pri potpuno stlaenoj opruzi mora biti manje od doputenog:
dop c c
3
c

8
t t s

= F
d
D

Doputeno naprezanje kod potpuno stlaene opruge iznosi:
- za hladno oblikovane opruge materijala prema DIN EN 10270 SL, SM, DM,
SH, DH, FD, TD i VD (ranije A, B, C, D, FD i VD)

c dop
= 0,56R
m
(R
m
u tablici)
- za toplo oblikovane opruge prema normi DIN 17221 (HRN C.B0.551)
d (mm) 10 20 30 40 50 60

c dop
(N/mm
2
) 925 840 790 760 735 720

ili

c dop
1180 262lg d
c dop
(N/mm
2
), d (mm)




- 17 -
Vlana vrstoa R
m
(N/mm
2
) okruglih elinih ica za zavojne torzijske opruge
Hladno oblikovane opruge
Kvaliteta ice
DIN EN
10270*
DIN
17223
Primjena
Promjer
d (mm)
Vlana vrstoa**
R
m
(N/mm
2
)
SL A Za mala statika optereenja 1...10 1720 660lg d
SM B
Za srednja statika ili rijetka
dinamika optereenja
0,3...20 1980 740lg d
DM
Za srednja dinamika
optereenja
0,3...20 1980 740lg d
SH C
Za visoka statika i mala
dinamika optereenja
0,3...20 2330 900lg d
DH D
Za visoka statika i srednja
dinamika optereenja
0,3...20 2330 900lg d
FDC 1860 495lg d
FDCrV 1960 455lg d
FDSiCr
FD Za statiko optereenje 0,5...17
2100 445lg d
TDC 1850 460lg d
TDCrV 1910 520lg d
TDSiCr

Za srednja dinamika
optereenja
0,5...10
2080 470lg d
VDC 1850 460lg d
VDCrV 1910 520lg d
VDSiCr
VD
Za visoka dinamika
optereenja
0,5...10
2080 470lg d
Toplo oblikovane opruge
Materijal ice
plemeniti elici
Primjena
Promjer
d (mm)
Vlana vrstoa
R
m
(N/mm
2
)
55Cr3 Za visoka optereenja
51CrV4, 51CrMoV4 Za vrlo visoka optereenja
> 10 1370
* CrV, SiCr materijali legirani s CrV, odnosno SiCr
** Promjer d uvrtavati u mm











- 18 -
b) Dinamiko optereenje
Preporuaju se materijali SH, DH, FD, TD i VD (ranije C, D, FD i VD).
Obavezno se rauna s faktorom naprezanja k
Pri promjeni sile od F
1
i F
2
naprezanje se mijenja od
1
3
k1

8
F
d
D
k

= t do
2
3
k2

8
F
d
D
k

= t
Naprezanje hoda opruge, tj. razlika naprezanja pri najveem i najmanjem
progibu

kh
=

k2

k1









Kontroliraju se naprezanja
k2
i
kh
.
Najvee naprezanje mora biti

k2

k2 dop
(
k2 dop
= 0,5R
m
) (
k2 dop
u tablici)
Naprezanje hoda opruge mora biti manje od trajne torzijske dinamike vrstoe:

kh
=

k2

k1

kH

Trajna torzijska dinamika vrstoa je

kH

kF
0,3
k1

kF
= trajna torzijska dinamika vrstoa pri ishodinom optereenju, tj. pri

k1
= 0 (
kF
u tablici)



- 19 -











Trajna dinamika amplitudna vrstoa
kF
(N/mm
2
) pri
k1
= 0 i doputeno gornje naprezanje

k2dop
okruglih elinih ica za opruge
Hladno oblikovane opruge
Promjer ice d (mm)
Materijal
vrstoa i
doput.
naprezanje
1 2 3 4 5 6 7 8 10

kF
samareno 590 550 510 470 430 400

kF
nesamareno 500 460 430 400 340 330
SH, DH
(C, D)

k2dop
1115 990 920 830 745 705

kF
samareno 500 440 420 390 360 360

kF
nesamareno 370 340 330 300 260 260
FDC, FDCrV,
FDSiCr, TDC,
TDCrV, TDSiCr

k2dop
880 810 760 700 630 630

kF
samareno 630 590 570 540 530

kF
nesamareno 530 490 450 410 390
VDC, VDCrV,
VDSiCr

k2dop
835 760 715 670 650

kF
490 440 390 330 330
Nerajui elik

k2dop
1000 900 800 750 700

Toplo oblikovane opruge
Promjer ice d (mm)
Materijal
vrstoa i
doputeno naprezanje 10 15 25 35 50

kF
640 550 470 410 330
Plemeniti elici
55Cr3, 51CrV4, 51CrMoV4

k2dop
890 830 780 740 690


Dugake tlano optereene opruge treba kontrolirati i na izvijanje.

kF

kh

kH

k1

k1

k2

Dinamiko
naprezanje
Trajna dinamika
vrstoa
- 20 -
Proraun vlano optereenih cilindrinih zavojnih torzijskih
opruga s krunim poprenim presjekom ice
Proraun u naelu odgovara proraunu tlano optereenih cilindrinih zavojnih
torzijskih opruga.









Hladno oblikovane vlano optereene cilindrine zavojne torzijske opruge se
izrauju sa silom predoptereenja F
0
. To znai da prilikom optereivanja do
razdvajanja navoja dolazi tek kad se opruga optereti silom veom od F
0
. Toplo
oblikovane opruge se vrlo rijetko koriste i nemaju predoptereenje.
Duljina uke L
H
ovisi o njenom obliku i jednaka je
L
H
k
H
(D d)
gdje je k
H
faktor uke (tablica).
Broj aktivnih navoja kod vlanih opruga je jednak ukupnom broju navoja:
n = n
t
(osim ako su na krajevima posebni prikljuci kada je n < n
t
).

Duljina tijela vlane opruge:
L
K
= (n
t
+ 1)d
Duljina neoptereene vlane opruge:
L
0
= L
K
+ 2L
H

- 21 -
Faktori uke k
H
vlano optereenih cilindrinih zavojnih torzijskih opruga:
a) polovina njemaka uka, b) cijela njemaka uka, c) dvostruka njemaka uka,
d) cijela njemaka uka sa strane dignuta, e) njemaka dvostruka uka sa strane dignuta,
f) kukasta uka, g) kukasta uka sa strane dignuta, h) engleska uka









a b c d e f g h
Uka a b, c d, e, f, g h
d D
L
k

=
H
H

0,55...0,8 0,8...1,1 1 1,1

Broj navoja treba biti:
- ako su otvori uki u istom smjeru cijeli broj
- ako su otvori uke meusobno zakreuti za 90 cijeli broj + 0,25 (npr. 13,25)
- ako su zakrenuti za 180 cijeli broj + 0,5 (npr. 16,5)
- ako su zakrenuti za 270 cijeli broj + 0,75 (npr. 20,75).

Naprezanje pri statikom optereenju mora biti manje od doputenog:
dop
3
k

8
t t s

= F
d
D
k

Doputeno tangencijalno naprezanje u hladno oblikovanoj vlanoj opruzi:

dop
= 0,45R
m
, a u toplo oblikovanoj vlanoj opruzi
dop
600 N/mm
2
.
Vlano optereene opruge se rijetko koriste za dinamika optereenja jer nema
pouzdanih podataka za dinamiku vrstou, budui da ona ovisi o obliku uke.
Stoga dinamiki optereene vlane opruge treba izbjegavati i pretvarati ih u
tlane:


Ako ih ipak treba proraunavati, u obzir treba uzeti faktor poveanja
naprezanja k.
- 22 -
Koeficijent krutosti je kao i kod tlane opruge:
n D
d G
R


=
3
4
8

Ako opruga ima predoptereenje F
0
, koeficijent krutosti je
s
F F
R
0

=

tj. progib je
R
F F
s
0

=

Potreban broj aktivnih navoja:
) ( 8
0 2
3
2
4
F F D
s d G
n


=

Sila predoptereenja mora biti
D
d
F

s
8

3
0dop 0
t

Doputeno tangencijalno naprezanje u predoptereenoj vlanoj opruzi koja jo
nije optereena vanjskom silom je

0 dop
=
dop
Faktor predoptereenja za vlane opruge:
- izraene na stroju za izradu opruga: = 0,3 0,0139w
- izraene na automatu za izradu opruga: = 0,167 0,0083w
Promjer ice se priblino moe dobiti pomou formule (vrijedi i za tlano
optereene formule)
3
n 1
D F k d ~

F
n
(N) = najvea sila koja djeluje na oprugu, d (mm), D (mm)
Vrijednosti faktora k
1
:
- ice opruge kvaliteta SL, SM, DM, SH i DH:
k
1
= 0,15 za d < 5 mm, k
1
= 0,16 za d = 5...14 mm
- ice opruge kvaliteta FD, TD i VD:
k
1
= 0,17 za d < 5 mm, k
1
= 0,18 za d = 5...14 mm.


- 23 -
Proraun torzijskih tapova










Torzijski tapovi su najee krunog poprenog presjeka, iako mogu biti i
pravokutnog koji se izvode kao snop traka sloenih jedna na drugu. Pravokutni
tapovi se za isti torzijski moment vie kutno deformiraju od okruglih. Na
krajevima tapa su glave za uvrenje.
Najei materijali su elici za poboljanje 50CrV4 i 51CrMoV4.
Tangencijalno naprezanje pri torziji tapa okruglog poprenog presjeka:
tdop
3
p
t
16

t t s

= =
d
T
W
T

Vrijednosti
tdop
dane su u tablici.
Potreban promjer torzijskog tapa:
3
tdop

16
t

>
T
d

Kut uvijanja torzijskog tapa okruglog poprenog presjeka:
32

4
f
p
f

=
d
G
l T
I G
l T

d

l
f

- 24 -
Odreivanje duljine iz potrebnog kuta uvijanja:

=
T
d G
l
32

4
f
Torzijski koeficijent krutosti opruge
f
4
t
32

l
d G T
R

= =

Predtordiranje (autofreting) je postupak kojim se, nakon zavrenih mehanikih i toplinskih
obrada, tap prethodno preoptereuje. Preoptereenje se izvodi velikim kutnim zakretanjem u
smjeru u kojem e tap tijekom rada biti optereen. Preoptereivanjem se na povrini tapa
proizvodi naprezanje vee od torzijske granice teenja to na povrini dovodi do plastine
deformacije. Nakon rastereenja zaostala deformacija izaziva u rubnim vlaknima zaostalo
naprezanje u suprotnom smjeru. Kada se tap u radu optereti, u njegovom povrinskom sloju
nastaje naprezanje koje je jednako teorijskom umanjenom za veliinu zaostalog naprezanja.
Predtordirani tap mora na elu imati oznaku smjera optereenja! Optereivanjem u
suprotnom smjeru se lako lomi.
Kod dinamikih optereenja treba izraunati razliku tangencijalnih naprezanja
pri najveem i najmanjem optereenju (naprezanje hoda opruge)
h
, koja mora
biti manja od trajne torzijske dinamike vrstoe

H
:

h =

t2

t1

H

Trajna torzijska dinamika vrstoa:

H

F
0,3

t1

gdje je
F
= trajna torzijska dinamika vrstoa pri ishodinom optereenju, tj.
pri

t1
= 0.
Takoer mora biti
t2

t2dop
.
Vrijednosti
F
i
t2dop
dane su u tablici.
Doputena tangencijalna naprezanja
tdop
, trajne dinamike vrstoe
F
i doputeno gornje
naprezanje
2dop
u bruenim i samarenim torzijskim tapovima izraenima od plemenitih
elika 55Cr3 (4332), 51CrV4 ili 51CrMoV4
Statiko optereenje
Nepredtordirani tap Predtordirani tap

t dop
= 700 N/mm
2

t dop
= 1200 N/mm
2

Dinamiko optereenje predtordiranih tapova
Promjer tapa d (mm) 10...20 30 40 50 60
N 210
6
760 700 660 600 540

F

(N/mm
2
)
N = 210
5
900 840 790 740 580
Doputeno gornje naprezanje
t2dop
= 1020 N/mm
2


- 25 -
Proraun lisnatih fleksijskih opruga
Najjednostavnija je pravokutna opruga konstantne debljine koja se promatra kao
konzola optereena savijanjem. Najvee naprezanje je na mjestu ukljetenja gdje
je najvei moment savijanja, dok na vrhu konzole naprezanja nema. To znai da
je vrstoa materijala loe iskoritena. Ovakve se opruge koriste za male sile (u
finomehanici, npr. u elektrinim sklopkama).
Trokutasti oblik odgovara nosau s oblikom jednake vrstoe, tj. nosau u ijim
su svim poprenim presjecima jednaka naprezanja. Ovakav oblik iskoritava
materijal tri puta bolje, ali je radi zailjenosti na vrhu neupotrebljiv pa se koristi
praktiniji trapezni oblik irine b' na vrhu. Oblik jednake vrstoe je i list ija se
debljina h mijenja parabolino, ali ga je teko proizvesti.
Faktori oblika lisnate opruge za proraun progiba vrha opruge q
1
i q
2
:







q
1
= 4 q
2
= 2/3







q
1
= 6 q
2
= 1




b
b
q
'
2
12
1
+
~

b
b
q
'
2
2
2
+
~






q
1
= 8 q
2
= 4/3

Lisnate opruge se proizvode od hladno valjanih elinih traka.
Najvee naprezanje na mjestu ukljetenja je za pravokutni popreni presjek
sdop
2
s
s
6
o o s

= =
h b
l F
W
M

Doputena naprezanja za lisnate opruge dana su u tablici.


- 26 -
Doputena naprezanja i vlane vrstoe elinih lisnatih opruga
Jednoslojne lisnate opruge
Optereenje Statiko ( = 1) Ishodino dinamiko ( = 0) Izmjenino dinamiko ( = 1)

sdop
0,7R
m
0,5R
m
0,3R
m

Materijal
71Si7 (2135) 51CrV4 (4830)
Vlane vrstoe R
m
(N/mm
2
) hladno valjanih traka
debljina h 3 mm prema preporuci DIN 17222
(manje vrijednosti za vee debljine)
1500...1850...2200 1400...1700...2000
Vieslojne lisnate opruge (gibnjevi)
Cestovna vozila
Vrsta vozila
Prednje opruge Stranje opruge
inska vozila

sdop
(N/mm
2
) 400...500 550...650 700
ili

sdop
0,5R
m
0,55R
m

Naprezanje treba
raunati s ukupnim
optereenjem
masom vozila i
tereta

Uz poznatu silu F je progib lisnate opruge jednak
E
F
h b
l
q s

=
3
3
1

tj. postoji linearna zavisnost izmeu sile i progiba pa je karakteristika opruge
linearna.
Uz poznato naprezanje
s
je progib lisnate opruge
E h
l
q s

=
2
s 2
o

Progib opruge pri punom radnom optereenju treba biti u granicama
s = (0,25...0,35)h
0
, gdje je h
0
visina zakrivljenosti neoptereene opruge u obliku
parabole.
Koeficijent krutosti opruge:

s
F
R =

ee se koriste dvokrake lisnate opruge. Kod veih optereenja i progiba bi
takvi listovi bili vrlo iroki i konstrukcijski nepraktini. Stoga zamiljamo da ih
reemo u listove osnovne irine b
0
i slaemo jedne na druge. Tako se dobivaju
vieslojne lisnate opruge gibnjevi, koji se koriste kod cestovnih i inskih
vozila. Gornji list radi privrenja ima na krajevima uke, a u sredini vieslojne
opruge je stremen koji spreava meusobno pomicanje listova. Gibnjevi jake
udare pretvaraju u duge, meke i priguene titraje.
Ako je broj listova n, bit e b = nb
0
.
U sljedeem primjeru je b = 5b
0
i irina vrha trapeza b' = b
0
:

- 27 -
















Gibnjevi se u rastereenom stanju proizvode u obliku parabole, a mogu biti i
dvostruki:


Vlastita frekvencija opruge s masom m koju na sebi nosi:
m
R
f

=
2
1
f (Hz, s
1
), R (N/m), m (kg).

b

2l
b
0

b
0

b
0

h

b
0
/
2

l
F F
2F
teorijski
praktiki
2l
2F
F F
- 28 -
Proraun tanjurastih opruga
Tanjuraste opruge imaju oblik tanjura bez dna i optereene su savijanjem.
Izrauju se toplim oblikovanjem od elika za opruge najee 50CrV4
(4830) ili hladnim oblikovanjem od elika za poboljanje najee
Ck60 (1731). Standardiziranog su oblika prema normi DIN 2093, a proraun je
propisan normom DIN 2092.
Njihove prednosti su:
- zahtijevaju mali prostor pri optereenju velikom silom i uz mali progib
- imaju veliku trajnost
- nemaju trokove odravanja.
- mogu se slagati u pakete serijski i paralelno tako da se mogu dobiti razne
karakteristike












Obino se koriste u paketima i primjenjuju se kod alata, tanci, kuka dizalica,
cijevnih armatura, opruga kod vagona, vielamelnih tarnih spojki i dr. Paketi
opruga zahtijevaju unutarnje voenje pomou trna (zatika) ili vanjsko voenje
pomou ahure.









- 29 -





Prema omjerima D
v
/t i h
0
/t tanjuraste su opruge normom DIN 2093 podijeljene
u grupe A, B i C.
Grupa D
v
/t h
0
/t t (mm)
A 18 0,4 0,4...14
B 28 0,75 0,3...10
C 40 1,3 0,2...7

Svaka se od navedenih grupa A, B i C prema tehnologiji izrade dijeli u sljedee
grupe:
Grupa Debljina t Izrada
1 < 1 mm Na hladno tancanjem, probijanjem
2 < 6 mm Na hladno; tokareno na D
u
i D
v
; zaobljeni bridovi na D
u

3 > 4 mm
Na toplo; sve povrine su obraene odvajanjem estica;
svi bridovi su zaobljeni; povrine u tokama I i III su
poravnate radi boljeg naslanjanja


U proraunu se koriste sljedee pomone veliine:
Omjer vanjskog i unutarnjeg promjera tanjura:
u
v
D
D
= o

Koeficijent elastinosti:
2
2 2
N/mm 905495
3 , 0 1
206000 4
1
4
=

=
v
E
K



D
v

h
0

l
0

t
I
III
D
u
IV
II
- 30 -

Faktor omjera vanjskog i unutarnjeg promjera:
o o
o
o
o
ln
2
1
1
1

1
2
1

+
|
.
|

\
|
= K


Faktori za izraunavanje naprezanja:
|
.
|

\
|

= 1
ln
1
ln
6
2
o
o
o
K

2
1
ln
6
3

=
o
o
K


Sila u opruzi ovisi o omjerima s/h
0
i h
0
/t , s = progib.

Sila u opruzi pri progibu s:

(

+ |
.
|

\
|

|
.
|

\
|

= 1
2
0 0
2
v
3
1
t
s
t
h
t
s
t
h
D
s t
K
K
F

Preporua se da najvei progib bude s
max
= 0,75h
0


Sila pri kojoj se opruga potpuno izravna, tj. kad je progib s = h
0
:
2
v
0
3
1
c
D
h t
K
K
F

=

Omjer sila:
c
*
F
F
F =






- 31 -
Za proraun se koristi dijagram koji za odreenu geometriju tanjura daje
zavisnost sile F (tj. omjera F*) i progiba s:

























Karakteristika opruge je degresivna i koeficijent krutosti ovisi o progibu s:
(
(

+
|
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
= 1 5 , 1 3
2
0
2
0
2
v
3
1
t
s
t
s
t
h
t
h
D
t
K
K
R







s/h
0

F
*
=
F
/
F
c

h
0
/t
0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
1,0
1,1
1,2
1,3
0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7
1,75
1,5
1,3
1
0,75
0,4
0
2
A
B
- 32 -
Na gornjoj strani tanjura je naprezanje tlano, a na donjoj vlano.





Tlano naprezanje u kontrolnoj toki I:
(

|
.
|

\
|

=
3
0
2
2
v
2
1
I
2
K
t
s
t
h
K
t
s
D
t
K
K
o

Vlano naprezanje u kontrolnoj toki II:
(

+ |
.
|

\
|

=
3
0
2
2
v
2
1
II
2
K
t
s
t
h
K
t
s
D
t
K
K
o

Vlano naprezanje u kontrolnoj toki III:
(

+ |
.
|

\
|

=
3
0
2 3
2
v
2
1
III
2
) 2 (
1
K
t
s
t
h
K K
t
s
D
t
K
K
o
o

Tlano naprezanje u kontrolnoj toki IV je zanemarivo.

Kod statikog optereenja treba izraunati naprezanje u kontrolnoj toki I pri
progibu s
max
= 0,75h
0

i to naprezanje ne smije biti vee od doputenog koje
iznosi
Idop
= 2000...2400 N/mm
2
.

Kod dinamikog optereenja mjerodavnu kontrolnu toku II ili III za proraun
naprezanja treba odrediti pomou dijagrama:









D
v
h
0

l
0

t
I
III
D
u
IV
II
= D
v
/ D
u
h
0
/
t

III
II
II ili III
1,4
1,4
1,2
1
0,8
0,6
0,4
0,2
1,6 2 2,4 2,8 3,2 3,6 4
- 33 -
Kod dinamikog optereenja se sila mijenja izmeu F
1
i F
2
, progib izmeu
s
1
i s
2
, a naprezanje izmeu
1
i
2
. Gornje naprezanje koje je najvee ne smije
biti vee od doputenog koje je dano u tablici.

2

2dop


Statiko ili vrlo rijetko dinamiko optereenje (N < 5000)
Progib opruge s 0,75h
0

s = h
0

Doput. naprezanje
Idop
(N/mm
2
)
u kontrolnoj toki I
2000...2400 2600...3000
Dinamiko optereenje
Debljina tanjura t (mm) < 1,25 1,25...6 6)...14
N 210
6
730 710 640
N = 510
5
840 820 700
Dinamika vrstoa
F
(N/mm
2
)
pri ishodinom optereenju
N = 10
5
980 950 770
Doputeno gornje naprezanje
2dop
(N/mm
2
) 1300 1250 1200
N = broj promjena optereenja (ciklusa)

Razlika gornjeg i donjeg naprezanja, tj. naprezanje hoda opruge
h
mora biti
manje od dinamike vrstoe
H
, to je prikazano u Goodmanovom dijagramu:

h
=
2

1

H










Dinamika vrstoa:
H

F
0,5
1

Vrijednost dinamike vrstoe pri ishodinom optereenju
F
(dakle pri
1
= 0)
oitava se iz tablice.

Opruge treba ugraivati s progibom s
1
= (0,15...0,2)h
0

2

N = 10
5

N = 510
5

N 210
6