Alan Riardson

Uvod u mistinu Kabalu

Alan Riardson
Uvod u mistinu Kabalu
1. Magija i simboli
Kada sam bio sasvim mlad pozajmio sam iz biblioteke knjigu A. E. Vejta "Knjiga o
ceremonijalnoj magiji" i otiao kui u stanju polusna, kao da sam nosio dio krsta na kome
je bio razapet Isus ristos. !jetio sam se svi" pri#a koje sam znao o takvim knjigama,
razmiljao sam o #lanovima klana !tjuart koji bi stavljali magi#ne zatitne trake od gvo$%a
preko #ela, prije no to bi se i usudili da otvore misterioizni tom nazvan "Apinova crvena
knjiga". Kada sam napokon stigao kui i otvorio Vejtovu knjigu, op#inio me je sjaj
znakova, pe#ata i magijski" simbola. &roveo sam sate i sate kopirajui i" na papir i
upotrebljavajui i" u raznim situacijama, i#ekujui da se desi neto #udesno. Naalost, to
iekujem i dan danas.
'rebalo mi je vremena da s"vatim da time samo uvje$bavam svoje crta#ke sposobnosti.
!ve vrijeme sam ipak bio siguran da u uskoro otkriti neke istinski magi#ne simbole koji
e proizvesti rezultate koje $elim, kao na primjer otvaranje vrata na dodir, projektovanje
na astralni plan ili da me barem u#ine neodoljivim kod $ena. (ita se od svega toga nije
dogodilo.
(aravno, bio sam potpuno zbunjen i smuen pretjeranim i povrnim #itanjem okultni"
knjiga i sopstvenom nevinou. )oja lakovjernost je mogla da se poredi samo sa
lakovjernou pisaca #ijim sam knjigama vjerovao bez ostatka* i oni i ja smo bili uvjereni
da odre%eni tajni simboli posjeduju neiskazane moi.
)nogo kasnije mi je postalo jasno da sami simboli nemaju apsolutno nikakve moi.
Crtanje magini slika ili elektrini kola nema nikakve unutranje mo!i, ali ako se
tome dodaju "rin#i"i koje oni emati$uju, dobijaju se i$u$etni re$ultati. 'ako su
petouglovi koje sam bezuspjeno kopirao postali korisni tek kada sam razumio nji"ovu
svr"u. (ji" morate razumjeti da bi oni imali ikakvu vrijednost. %soba koja se trudi da
na"reduje u magiji be$ ra$umijevanja njene simbolike ne!e mo!i nita da uradi, kao
ni vo$a koji ne "o$naje saobra!ajne $nake.
&ta je magija'
!ve zavisi od toga ta neko podrazumijeva pod pojmom "magija". &rije svega, magija
nema nikakve veze sa ovladavanjem nevjerovatni" sposobnosti, kao to ni sakupljanje
novca nije jedini cilj $ivota. (ajbolja de+inicija magije do sada je (umjetnost kojom se
i$a$ivaju "romjene u svijesti(, ali svi mi uglavnom prilazimo tom polju toliko kon+uzno,
tako da ni ovako jednostavne tvrdnje nemaju nikakvog smisla.
&ojam ritualne magije ima tendenciju da izazove dvije reakcije u ljudima. &rva je ,bez
sumnje i sam #italac to osjea- privla#nost njene romanti#nosti i sjaja, iako ni sami niste
sigurni ta je to konkretno, a druga je #ista nevjerica i nejasan osjeaj zbunjenosti.
.no to, me%utim mo$emo da u#inimo ovdje, je da odgovorimo na sopstveno pitanje time
to emo razmotriti ove tipove ljudi koji u to ne vjeruju i vidjeti da su i oni koji se bave
magijom, samo to toga nisu svjesni.
&rva vrsta nevjernika je ona koja ima #vrsta religiozna uvjerenja i sve ostalo smatra za
aberaciju. &a ipak, katolik koji, na primjer, ide na misu, praktikuje #in #iste ceremonijalne
magije, koji bi neko sa strane mogao protuma#iti da ima kanibalisti#ke akcente, ali koji
uprkos toga ima dubok emocionalni uticaj na u#esnika. )olo je do "romjene u svijesti.
%n se $bog toga osje!a malo bolje i blie bogu.
/ruga vrsta nevjernika je onaj koji je racionalista i ateist, i koji je siguran da ritualna
magija ne igra nikakvu ulogu u njegovom $ivotu. Ali, osim ako on nije takva osoba koja
se nikad nije zaljubila ni u najmanjem stepenu, nimalo nije u pravu. 0in zaljubljivanja je
sam po sebi ceremonijalna magija, koja je u stanju da izazove najdalekose$nije promjene u
svijesti, vie nego bilo ta drugo. 1jubljeno bie treba samo da se nasmijei ili da namrti
obrve pa da zaljubljeni zatreperi iz dubine due. 2aljubljeni parovi dijele izme%u sebe
male rituale, akcije i tajne rije#i koje su #ista glupost za ljude sa strane, ali koje su za
zaljubljene pune skrivenog zna#enja. !itni gestovi poprimaju zastraujue dejstvo. Kakav
god da je is"od ljubavne veze, samo njeno postojanje proiruje psi"u zalu%eni". *o je
magija u svom najjaem dejstvu + "romjene do koji dola$i u svijesti. )agiju koju
emo prou#avati u ovoj knjizi moramo posmatrati ba u tom smislu. )oramo vidjeti njene
te"nike kao sredstva za otkrivanje samog sebe i samousavravanje. Krajnji cilj svakog
#ovjeka koji se bavi magijom mora neizbje$no biti isti kao i cilj svakog svetenika3
potpunost, i ljudska i bo$anska. )a li magijske dis#i"line "rou$rokuju ikakve s"oredne
e,ekte na "siikom "lanu je sasvim nebitno ukoliko one ne "omau ovjeku da
"ostane bolja i mudrija osoba.
)oramo priznati na samom po#etku da veina ljudi prilazi magiji sa nekim nejasno
de+inisanim iako sna$nim porivom da zadobije mo. (i ovaj pisac nije izuzetak u tome.
Veina nas $ivi prili#no dosadnim $ivotima, nezadovoljno i #esto pateti#no. 2ato se #ini da
magija nudi sredstva za zaobila$enje uobi#ajeni" puteva do zemaljske moi i uz pomo
nekoliko simbola i minimum napora, nagovjetava beskrajne mogunosti. )e%utim, mada
u stvarnosti beskrajne mogunosti doista postoje, ideja o minimumu napora ne mo$e biti
dalje od istine.
-ravi mag ne ini nita manje od stremljenja ka a"solutnom .kako god da to
de,inie/. Meta,oriki govore!i, "siika magija je sredstvo koje nam omogu!uje da
se okrenemo sebi i$nutra, da e"amo sebe $a "otiljak i u$dignemo se do najvii
#iljeva kojima teimo.
'o smo, u stvari, svi i #inili kad smo bili djeca. /ijete se razvija i sazrijeva u mu$evnost
time to kopira odrasle, u#i od nji" posmatrajui i", i u igri imitira svijet odrasli". /ijete se
prilago%ava svijetu reprodukujui njegova pravila u svojim igrama i postepeno proiruje
svoje pojmove, sve dok ne do%e vrijeme da mo$e da odbaci oponaanje odrasli". (a sli#an
na#in i mag evoluira ka bo$anskom, koristei rituale #iji je cilj da reprodukuju unutranje
svjetove. 0volutivni "ut je od djeteta do ovjeka i od ovjeka do boga, iako smo svi
skloni da se na tom putu pomalo zaglibimo.
1naenje simbola
Ali otkud simboli u svemu tome4 .pet, pogledajte svijet oko sebe...
5
6estovi saobraajnog policajca su bazirani na odre%enom sistemu. !vaki pokret ruke ima
simboli#ko zna#enje, koje, ako se pogreno razumije, mo$e da ima ozbiljne posljedice.
!vako slovo na ovoj stranici je simbol koji se koristi za izra$avanje ideja i misli u
vidljivom obliku. .va slova su daleko monija nego bilo koji egipatski "ijerogli+i,
jednostavno zbog toga to mo$ete da i" razumijete, i zbog toga to imaju dejstvo na vau
svijest. 7ormule i jedna#ine koje se koriste u nauci izra$avaju korisniku ideje jasno i
jednostavno, ali ostaju nerazumljive za neupuene. !imboli su sredstvo za komunikaciju,
neka vrsta stenogra+ije, i u nji"ovoj primjeni nema ni#eg ezoteri#nog. (ji" koriste pjesnici,
koriste i" slijepi i gluvi* #arobnjaci i djeca tako%e koriste simbole da bi i" doveli u vezu sa
stvarnou oko sebe.
)agijski simboli po#ivaju na zdravorazumskim principima. Kako bi ina#e4 Kada je neki
magijski "ojam ili tenika u su"rotnosti sa vaim $dravim ra$umom, onda i
na"ustite i oekujte dodatna objanjenja ili drugaije tenike. U ritualnoj magiji
svaki gest mora da ima neko znaenje. .ni se ne koriste radi estetski" kvaliteta, ve zbog
toga to +izi#ki predstavljaju unutranju realnost. Kada neki mag, na primjer, +ormulie
kabalisti#ki krst, on to #ini zbog toga to je to logi#an i neop"odan gest, a ne radi
dramskog e+ekta.
2skusan mag o"erie na nivoima svijesti koji su donekle ra$liiti od obine svijesti.
8edini na#in na koji on mo$e te nivoe da opie je uz pomo simbola koji su nam poznati i
koji su ni$i analozi onoga to on opisuje. %vo se moe u"orediti sa i$vjetajima o
"rimitivnim ljudima u susretu sa ra$vijenom tenologijom, koji "okuavaju da o"iu
moderne tenike ure3aje. Simboli su veza izmeu poznatog i nepoznatog, spoljanjeg
i unutranjeg.
4elike i male misterije
.vo ne zna#i da se okultna u#enja ne mogu asimilirati putem meta+ora. 9 magiji postoje
)ale i Velike misterije. .ve prve su osnova u#enja #iji je intelektualni sadr$aj dostupan
svima. Velike misterije se mogu razumjeti samo kroz iskustvo* one se ne mogu u#iti
rije#ima. Najbolje to se tu moe uraditi je upotrebiti simbole koje uenik moe koristiti
kao soiva da bi izotrio sopstvene nejasne slutnje o neemu veem od njega samog.
1ato je beskorisno ko"ati "o knjigama u "otra$i $a bilo kakvom istinskom *ajnom.
%na ne "ostoji. Knjige i uitelji samo mogu dati nekoliko neadekvatni metoda $a
"osti$anje mudrosti koja se ne nala$i nigdje drugo do u samom onom koji trai.
9 jednoj od svoji" knjiga Alister Krouli se $ali to mu prilikom inicijacije nisu dali nita
vie do nekoliko astroloki" simbola i trivijalni" detalja koje je on ve bio poznavao. &a
ipak, to je sve to bilo koja istinska grupa uopte mo$e dati : osnovnu emu simbola koju
u#enik mora da nau#i da bi se razvio. .vo je teko progutati, poto smo svi mi skloni da
gomilamo enciklopedijsko poznavanje rituala i svojstava super:svijesti i da o#ekujemo sve
vie i vie in+ormacija, a ne manje. Kakva je onda vajda od gomilanja okultni" detalja, ako
oni ne rezultiraju u nekoj progresiji iskustva4 'o je kao malo dijete koje skuplja zbirku
ljubavni" pjesama i anegdota o ljepoti zaljubljenosti. .no mo$e ui u pubertet sa znanjem
o svim simptomima i dejstvima ljubavi, ali to znanje se raspada u pra" pred stvarnou.
!li#no, u#enik mo$e analizirajui simbolizam koji se odnosi na, recimo, ermesa, stei
dobru predstavu o tome kakav je taj bog, ali sve dok stvarno ne do%e u neku vrstu ermes
kontakta, nee zaista $nati.
;
U 1a"adnoj magiji, dakle, najvie i najmanje to nam se moe dati su dva osnovna
simbola5 Keltski krst i )rvo ivota. Ostalo je na nama, jer ne "ostoji nikakva dogma,
nikakva tajna uenja, nikakvi tajanstveni Ade"ti niti bilo ta drugo to nam moe
"omo!i da i$bjegnemo obiman rad na njiovom oivotvorenju, na osnovu dijagrama
i$ knjige, u ogromne "oten#ijale unutar nai lini univer$uma.
Idealno bi bilo, naravno, da na ovom mjestu zavrimo sa ovom knjigom, ali poto je
ljudska priroda takva kakva je, postoji obaveza da provedemo u#enika kroz more : neko bi
mo$da rekao mo#varu : simbola i te"nika u okviru magijske tradicije. )e%utim, uvijek
morate imati na umu da bez obzira kakvim sjajem da neki od nji" sijaju, postoje samo dva
simbola koja su va$na3 Keltski krst i /rvo $ivota. ko nji! dobro ne s!vatite, sve ostalo je
puka igrarija. %ni su elektrina kola u koja !emo "okuati da "ustimo elektrinu
energiju.
'ako%e, ne smijemo zaboraviti da su sve date slike nai sopstveni proizvodi. Kada
govorimo o bogovima, boginjama, an%elima i ar"an%elima, imamo na umu personi+ikacije
apstraktni" kvaliteta. 'e slike koristimo da bismo dali naem umu "da se u"vati za neto".
%ve "ersoni,i#irane slike se koriste da nam omogu!e kontakt sa dobro!udnim
unutranjim inteligen#ijama, ali njiovi obli#i su "ot"uno naa krea#ija. Kada
koristimo jedan od tradicionalni" magijski" sistema, mo$emo, na primjer, navesti
ar"an%ela 6abrijela i element Vodu* ali pri tom moramo biti svjesni ovoga3 voda je +izi#ka
paralela izvjesni" svojstava u naoj psi"i* lik 6abrijela je simbol ovi" isti" svojstava na
odre%enom nivou operisanja. Kao to emo pokazati kasnije, postoje i drugi simboli koji
se mogu koristiti ako judeo:"rianski elementi vie nisu pogodni, ali u svakom slu#aju oni
su naa so"stvena kreacija. (eemo nikad pretjerati ako ovo stalno ponavljamo.
Aso#iranje "ojmova
9#enici koji dolaze u dodir sa Kabalom po prvi put, vrlo brzo e pronai razne knjige koje
protivrije#e jedna drugoj u vezi sa dodjeljivanjem simbola odre%enim !+erama. 2stina je
da je svaki i$vor u "ravu onoliko koliko daje re$ultate, a nji u stvari "ostiemo
u"ravo aso"ija"ijom pojmova.
!vi smo mi ponekad vidjeli kako junak u nekom +ilmu prisiljava negativca da mu se pokori
tako to se samo mai za "olster u kojem dr$i revolver, a da ne mora ni da ga izvadi. Iza
ovoga stoji jednostavna psi"ologija asociranja pojmova. (egativac zna da e, ako se
revolver izvu#e, otko#i, naniani i opali, doi do "emijske reakcije koja e imati neprijatno
dejstvo. 'ako jednostavan gest izaziva sna$na osjeanja stra"a. %n tako3e "oka$uje da i$
simbola dobijamo ono to stavimo u nji. (euki divljak bi ostao neuplaen pred
revolverom, jer taj gest ne bi asocirao sa trenutnom smrti.
Neo$biljan "rimjer' Ni najmanje. 1akoni magije su $akoni koji vladaju naom
evolu#ijom. Magov $adatak je da obe$bijedi da ovi $akoni ,unk#ioniu u svakom
aspektu ivota, be$ ob$ira koliko "rividno trivijalnom ili smijenom.
Kad budemo po#eli da radimo na slikama /rveta $ivota i Keltskog krsta, toliko emo
unijeti sebe u odre%ene oblasti, da kad budemo $eljeli da to sve oslobodimo, mo$emo to
u#initi, pa i vie, i usmjeriti nau svijest u izabranom pravcu i sa odlu#nim intenzitetom. !a
iskustvom, na primjer intoniranje <ogo:imena za s+eru !unca, treba da nas pozitivno zapali
sa osjeanjem ljepote i savrene ravnote$e, to su svojstva te !+ere kako se ona pojavljuje
na /rvetu $ivota. -rava "romjena u svijesti. 2stinski in magije.
=
2a one koji su o#ekivali moi, okultno dominiranje i sve ostalo, ovo e doi kao pravo
razo#arenje. /a, treba priznati da magija moe dati i nji" kad bi u#enik postavio svoje
ciljeve tako pateti#no nisko, ali zar ne bi bilo bolje u krajnjoj liniji te$iti istinskoj mudrosti,
razumijevanju i otkrivanju $ivota i svega $ivog4
Ako nita drugo, magija mo$e vratiti izvjestan sjaj modernom $ivotu. .na nam daje ansu
da prona%emo numino$no i u najovozemaljskijim doga%ajima. (a tu$noj i umiruoj
planeti ona nam mo$e donijeti malo romantike i uvid u svjetove unutar i izvan ovog. (i u
kom smislu ona nije bje$anje od stvarnosti. !vako ko je svakodnevno ulagao silan trud u
sve aspekte magije, i intelektualne i prakti#ne, i ko je platio cijenu koju e magija
neizostavno tra$iti i ko je, povr" svega toga, redovno obavljao svoj svakodnevni posao da
bi svojoj porodici omoguio dobar $ivot ,ni to nije laka stvar- znae da je pravo bjekstvo u
tome da #ovjek pogne glavu dolje i zaboravi sve misli o spiritualnim mogunostima. -ut
magije je samotan i teak i njime se mora i!i na"oredo sa rutinskim "utem + koji je i
sam dovoljno samotan i teak.
Na ra$ne naine, magija nam je "otrebna vie nego ikad. &vajcarski psi"olog K. 6.
8ung je dao da se sagradi kula na ivici jezera u <olingenu po njegovom sopstvenom nacrtu,
i ona je bila zatvorena za moderni svijet. 8ung je $elio da ostane u dodiru sa svojom
elementarnom prirodom, pa bi tamo odlazio kada je osjeao poticaj da pie, komunicira sa
samim sobom ili da bude sam. 0ak je i u starosti sam cijepao drva za sebe, sam kuvao i
vodio razgovor sa erpama i loncima dok je to #inio. 2a njega je bilo od vitalne va$nosti
da 2apadni #ovjek ponovo otkrije magiju. Vidio ,vodio, $ivio- je $ivot kroz mitove, rituale
i religiozno traganje. Iznad svi" samozvani" adepata i "ijero+anata, 6ung je bio daleko
najve!i "siiki mag ovog vijeka. A bio je "ot"uno samouk, be$ i najmanje "omo!i od
tibetanski lama, ljudi i$ svemira ili ara"ski mistika koji bi ga vodili kro$ tajna
svetilita.
Kona#no, za one ljude koje magija privla#i, ali koji jo uvijek imaju tzv. "racionalne"
prigovore razgovorima o bogovima, boginjama i an%elima, mo$emo se utjeiti izjavom
<rodi:Insa, koju ovdje citiram po sjeanju3 ()a li bogovi i demoni $aista "ostoje ili ne,
nema nikakvog $naaja7 ono to je vano je da se vasiona "onaa na takav nain kao
da oni stvarno "ostoje.( !a ovom izjavom na umu, i ako magijsku emu posmatramo kao
jednu paradigmu, mo$emo zaista daleko otii. 9 bilo kom pravcu koji izaberemo.
8. Magijska ,ilo$o,ija
(a ovom mjestu treba da pogledamo ta se podrazumijeva pod izrazom "Kabala".
8ednostavno, ona poti#e od "ebrejske rije#i "><1", koja se mo$e prevesti u smislu "od
usta ka u"u", to podrazumijeva usmenu tradiciju. !istem koji, me%utim, ovdje opisujemo
je moderni razvoj koji je baziran na simbolu poznatom kao /rvo $ivota. !istem emanacija
prikazan u ovom simbolu ni u kom slu#aju nije jedini aspekt Kabale, ali je jedini koji nudi
najvie irine za razvoj u smislu koji smo naveli.
/ananji sistem Kabale razvili su u njen sadanji oblik okultisti u okviru "?eda 2latne
zore" i sli#ni" grupa. .n nije, kao to neki nagovjetavaju, iz prepotopski" vremena, niti
pred:"rianski", pa #ak ni pred:srednjovjekovni". !a ta#ke gledita jednog pedanta,
Kabala okultizma dvadesetog vijeka ima malo sli#nosti sa Kabalom koju opisuje zo"ar.
@to je sasvim is"ravno i tano. Na je$ik, odijevanje, mu$ika, obiaji, stil su se
A
ra$vijali tokom stolje!a, "a tako mora i naa magija.
&ostoji obilje te"ni#ki" termina koji se koriste u Kabali, a koji su "ebrejskog porijekla, kao
i mnogi likovi. Ali imajui na umu sve ono to smo pomenuli o upotrebi simbola, oni nisu
nita drugo do "prazne posude" koje #ekaju na nas da u nji" izlijemo sopstvenu sutinu. (a
smijemo misliti da se time uvla#imo u bilo kakav oblik judaizma. ebrejski se ovdje
koristi kao to su ljekari u srednjem vijeku koristili latinski. I kao to !emo vidjeti
kasnije, nema nikakvog ra$loga $ato ne bismo "ot"uno "o$a"adnjaili ili
reinter"retirali Kabalu na je$iku svake "ojedinane $emlje. %dista, ona moda i eka
da svaki ovjek to uradi.
)e%utim, prije nego to se ovaj ambiciozni korak mo$e preduzeti, treba da pogledamo ta
su ostali do sada uradili sa tim simbolom, tako da mo$emo odlu#iti koji je najbolji na#in na
koji je mo$emo poboljati : kad postanemo iskusni.
U ovoj knji$i, me3utim, bi!e mogu!e dati samo osnove ,ilo$o,ije koja objanjava
)rvo ivota. !ve vie od toga bi samo prerano preopteretilo u#enika. .zbiljni prou#avaoci
Kabale e nu$no potra$iti opirnija djela i napredovati u skladu sa sopstvenim ritmom.
&a, ta je /rvo $ivota4
9 sutini, to je dijagram koji prikazuje kako +unkcioniu sile prirode. <a kao to
astrologija klasi+ikuje ljudske karaktere na dvanaest razli#iti" tipova, tako i /rvo $ivota
ima deset sutinski" kategorija u koje mo$emo podijeliti svojstva $ivota. &rou#avanjem
svake !+ere ili !e+ire ,mno$ina3 !e+irot- $asebno, ili u odnosu "rema ostalim, moemo
"rouavati meani$am ivota na svakom "lanu.
/a bismo ovo bolje s"vatili, krenimo sa vr"a /rveta prema dolje.
Kretanja kreativne energije
Keter, najvia !+era, predstavlja Kona#no, <oga, &rvi uzrok, koji se mani+estovao iz
apsolutnog (itavila Ain !o+ Aura. Keter je na vr"u srednjeg stuba, sa #ije lijeve i desne
strane se nalaze pozitivni i negativni polaritet. 9pravo iz ove prve !+ere kree kreativna
energija i silazi niz ostale !+ere sve dok ne stigne na +izi#ki plan, koji predstavlja )alkut.
)e%utim, nemojte ovaj "silazak" interpretirati bukvalno. .vo je samo aproksimacija
razvoja !+era na razli#itim planovima. Kreativna energija tada putuje cik:cak putanjom u
numerisanom redoslijedu koji je prikazan na dijagramu. .vaj proces se najbolje mo$e
opisati uz pomo analogije, i ako se ovaj osobeni pojam emanacije s"vati, onda je u#enik
na dobrom putu ka razumijevanju primarnog simbolizma /rveta.
2amislite, dakle, put nezapaljivi" "emijski" supstanci koje postepeno postaju sve gue, od
koji" je svaka u kontaktu sa sljedeom u redu. (aj+inija supstanca na jednom kraju
predstavlja Keter, dok je najgua na drugom kraju )alkut. &reostale !+ere su
predstavljene supstancama koje su izme%u nji".
&redstavite sebi dakle plamen koji dolazi u dodir sa Keterskim "emikalijama. /ok se
sputa niz liniju, plamen mijenja svoje svojstvo i karakter, u skladu sa prirodom razli#iti"
"emijski" reakcija.
Ako ovu analogiju prenesemo na spiritualni plan, onda bi trebalo da imate grubu predstavu
: vrlo grubu predstavu : o osnovnoj teoriji emanacija ,imajui na umu, naravno, da je
prolaz plamena kontinualan proces-.
9a kao to svaka emikalija u naoj analogiji "roi$vodi drugaiji kvalitet "lamena,
tako i svaka :,era generie drugaiji kvalitet s"iritualne sile koja utie na sve vrste i
B
ste"ene ivota.
Uravnoteavanje sila
/akle, svaka !+era posjeduje odre%ene karakteristike koje uti#u na nas ovdje na )alkutu,
+izi#kom planu. /a bismo ovo ilustrovali, da pogledamo esed i 6ebura".
esed predstavlja konstruktivnu energiju, du"ovne sile koje opisuje rije# ")ilosr%e" u
najirem smislu. 6ebura", njena dijagramska suprotnost, je simbol destruktivne energije i
pro#iujui" sila koje su potrebne kao protivte$a esedu. esed gradi oblike, bilo na
polju gra%evina ili karaktera* 6ebura" i" unitava kada su pro$ivjele svoju korisnost.
esed ponovo nastupa da bi izgradio vee i bolje zgrade ili karaktere na ruevinama stari".
&ogledajte, kao +izi#ki primjer, Veliki po$ar koji je zadesio 1ondon CACD. 6odine. 2a
spiritualne primjere uzmimo na#in na koji #ovjek u#i, od naizgled katastro+i#ni" doga%aja
koji unitavaju njegovu sigurnost, do izgra%ivanja boljeg, zrelijeg karaktera.
9 engleskoj tradiciji, esed i 6ebura" su poznate pod apstraktnim svojstvima )ilosr%a i
&ravde. (ji"ova protivte$a su 1jepota i !avrena ravnote$a 'i+ereta, koji zna#i 1jubav.
Ista ideja se odnosi i na druga dva para <ina":okma" i (eca":od.
:u"rotne sile s"oljanji :,era "ronala$e svoju ravnoteu u s,erama srednjeg stuba, i
u toj ak#iji moe se nauiti jedna vana lek#ija. ;ek#ija se sastoji u tome da ovjek
mora da i$gradi uravnoteenu linost "rije nego to moe be$bjedno da "ri3e
naj"raktinijim as"ektima misterija. Mora nauiti da dri u ravnotei so"stvene
unutranje sile time to !e kao "rotivteu svim neeljenim #rtama su"rotstaviti
njiove o"rene uti#aje. Areti"skom i"iju, na "rimjer, dobro bi dola
odgovaraju!a do$a <odskog ra$uma i logike kao "rotivtea.
(aravno, ovo je uproeno objanjenje. (eko bi mo$da rekao i pretjerano uproeno. Ali
moramo imati na umu da je "oenta ove knjige u tome da ona itao#u daje samo
osnovne elemente )rveta ivota. .na pokuava da poka$e kako se magijske te"nike i
sistemi i$vode iz drveta. !ljedei opisi !+era slu$e samo kao putokazi.
!ada emo prei na prou#avanje /rveta $ivota, po#ev od izvora.
Ain :o, Aur
.vaj pojam je mo$da najte$i za s"vatanje, jer nema nikakvi" konkretni" na#ina na koje bi
se mogao opisati. 'o je najapstraktniji pojam od svi", ali je tako%e i najva$niji, jer upravo
iz Ain !o+ Aura sve poti#e.
9 prevodu, on zna#i3 Ain : Nitavilo. Ain !o+ : 9e$graninost. Ain !o+ Aur :
9e$granina :vjetlost.
&o karakteru, to je Apsolutno (itavilo, koje pret"odi #ak i Keteru. (e mo$emo ga
de+inisati nikakvim $ongliranjem rije#ima. )o$emo samo pokuati da steknemo neku vrstu
rudimentarnog razumijevanja i da se nadamo da emo se pomou njega razvijati.
.rijentalni termin za njega je (irvana. Ali to ne zna#i da govorimo o misti#nom iskustvu*
ono je takvo tek kada ga #ovjek ostvari. Ain !o+ Aur je izvor iz kojeg se sve mani+estuje.
.ni koji su upoznati sa teozo+skim spisima mo$da su #uli za pojam "/ani i noi <rame".
&rema ovoj ideji, u ogromnim vremenskim intervalima, cijela mani+estna vasiona se vraa
ka izvoru (itavila. .vo je (emani+estno, Veo (egativne Egzistencije, ili Ain !o+ Aur.
9potrebili smo analogiju sa svjetlou jer je svjetlost najapstraktniji, najnesupstancijalniji
simbol koji mo$emo izraziti jedna#inom.
D
&okuajte da zamislite kako apsolutno nitavilo postaje gue u jednoj +okaloj ta#ki, sve
dok se ne mani+estuje Keter, prva !e+ira, ili !+era. Keter postaje <ezgrani#na !vjetlost
koja se iri.
2bunjujue4 (ejasno4 <ez sumnje. Ali ne dajte se odvratiti. (iko ne mo$e potpuno da
s"vati ovaj pojam a da ga ne do$ivi, a to u#initi, $nai trans#endetirati ak i boanske
kvalitete.
Ali kuda nas sve ovo vodi4 Kakva je prakti#na va$nost ovog pojma4
?anija de+inicija magije ka$e da mag koristi ritual da bi u sebi pobudio spiritualni kosmos.
'ako, kada prou#avamo i primjenjujemo apsolutno nitavilo Ain !o+ Aura u nama samima
to je vie mogue, nita to proizilazi iz svijesti nee biti ometeno nekim drugim
pojmovima, jer van ovog pojma ne "ostoje nikakvi temelji naeg znanja i razumijevanja.
.no e postati potpuna izvjesnost na koju se mo$emo osloniti. !ve to bude izlazilo iz
vaeg du"a u toku rituala bie #isto i neuprljano uticajima sa strane. 9 svakom slu#aju, to
je bar osnovni ideal.
Kada do%emo do simbola i slika koje se odnose na ovo, nai emo da je Ain !o+ Aur
upadljivo odsutan iz dodatka na kraju ove knjige. !vaka slika koja bi pokuala da predstavi
pojam (egativne Egzistencije, (itavila, bila bi nu$no suvie konkretna. !ve to mo$emo
da uradimo su slike najnebuloznije vrste, kao to su prost krug ili simbol za beskrajno, u
kojem #vor predstavlja Keter. )e%utim, veinu simbola prou#avaemo kad budemo
govorili o !+erama, pa emo se sada okrenuti Keteru.
Keter
?ije# Keter zna#i kruna i on je odista kruna drveta. Keter sugerie kraljevske kvalitete
moi, mudrosti, pravde i svakog drugog kvaliteta koji bi trebalo da posjeduje ar"etipski
kralj.
Keter zna#i svemo, sveznanje i &rvi uzrok. ?azli#ito se jo zove /revni, (ajvii,
)akroprosopus i drugo.
!mjeten na vr"u !rednjeg stuba ?avnote$e, Keter predstavlja apsolutno savrenstvo
<oga. &oto je on prva !+era iz koje se sve druge mani+estuju, on sadr$i usavrenu sutinu
svi" nji".
(jegov spiritualni do$ivljaj je sjedinjenje sa <ogom, poslije koga postoji samo (irvana.
Ali ne smijemo misliti da je Keter "najbolji" od svi" !+era. Kabalisti#ko u#enje tvrdi da je
svaka spiritualno neop"odna i stoga isto toliko sveta koliko i ostale, da je )alkut isto
toliko svet koliko i Keter.
&ostoje raznovrsni simboli za Keter, i o njima emo govoriti posebno. .vdje smo se
osvrnuli samo na nji"ovu prirodu i kvalitete.
<okma i 9ina
<okma zna#i "mudrost". .n je na vr"u pozitivnog ili mukog stuba, sa svim onim to te
rije#i podrazumijevaju u apsolutnom ili ar"etipskom smislu. 'o je mo Ketera u
dinami#koj akciji, koja stimulie i aktivira <ina".
9ina zna#i "?azumijevanje" i ona se nalazi nasuprot okma"u na vr"u negativnog ili
$enskog stuba. .na je prijem#iva na proto#nu mo okma"a i poznata je kao "Veliko
more" ili "Velika majka". &oto je okma" (ajvii .tac, analogija sa ljudskom
seksualnou je o#igledna. )e%utim, ne treba da zaboravite da su +izi#ki svjetovi nejasni
E
odrazi du"ovni", a ne obrnuto.
okma" i <ina" su stoga sila odnosno +orma.
9 ljudskom smislu, <ina" je sve ono to se odnosi na stabilnost +orme koja slu$i
obezbje%enju $ivota. 'o jest, <ina" je ar"etipska )aterica, ar"etipski "ram. okma" je
sila koja daje energiju ovim +ormama.
(e zaboravite da su za sada oni samo ideje o sili i +ormi, koje se materijalizuju kao
stvarnosti na ni$im nivoima.
<esed i =ebura
<esed ,ponekad poznat i kao 6edula"- zna#i ")ilosr%e" ili "!amilost". Kao to smo
napomenuli ranije, on se odnosi na sile gra%enja.
=ebura, koji se odnosi na !nagu, !trogou i &ravdu, razbija, unitava i obuzdava sa
&ravdom poroke esedskog pretjerivanja. .n je korektivna sila u najviem smislu.
9 ljudskom smislu, zloupotreba esedski" sila mo$e dovesti do pretjerivanja, "ipokrizije i
zatucanosti. !li#no, zloupotreba 6ebura"a mo$e rezultirati u svireposti i besmislenom
vandalizmu i destrukciji. 'u je potrebna ideja ravnote$e, ina#e e doi do "aosa.
&laneta )ars se odnosi na 6ebura", a 8upiter na esed. Asociranje )arsa sa silama rata je
o#igledno, i one pokazuju pravu prirodu 6ebura"a. 6ebura" izra$ava $estoku energiju,
odlu#nost i krutu disciplinu ove !+ere. 8upiter se, s druge strane, odnosi na o#insko,
zatitnitvo, i veselost, nasuprot strogoi )arsa.
6ebura" nas u#i da je ponekad nu$no pretrpjeti odre%ene tekoe koje mijenjaju na $ivot i
na karakter. esed nam poma$e da povratimo stabilnost poslije ovi" doga%aja i da
ponovo gradimo iz pepela starog.
*i,eret
.va !+era uravnote$uje sile eseda i 6ebura"a. .na je centralna s+era na drvetu, i ona se
odnosi na 1jepotu, armoniju i !avrenu ?avnote$u. .na posjeduje u uravnote$enom
obliku blagodunost eseda i $estinu 6ebura"a.
'i+eret se odnosi na viu mentalnu svijest, nasuprot obi#nom psi"izmu, i njegovo
spiritualno iskustvo daje viziju "armonije stvari i misti#an simbolizam $rtvovanja i
raspea.
(jegova planeta je !unce, koje svojom toplotom mo$e ili da daje $ivot ili da ga unitava.
!un#ani tipovi mogu biti o"oli, uobra$eni i egocentri#ni, ali tako%e mogu biti i odani ljudi,
pro$eti velikom odlu#nou.
'i+eret se odnosi na rista i druge bogove !unca, i njemu se daju titule kao to su )ali
1ik, !in, itd.
Ne#a i <od
Ne#a zna#i "&objeda", dok <od zna#i "!lava".
Ako je od u s+eri Intelekta, (eca" je u s+eri Emocije. Kao takav, od upravlja
ceremonijalnom i ritualnom magijom, dok je (eca" zadu$en za prirodu i elemente.
(eca" se odnosi na #ula i strasti, #isto uzbu%enje $ivljenjem i u$ivanju u zadovoljstvima
instinkata. (jegova planeta je Venera, boginja ljubavi i svi" stvari ljudske prirode. (eca"
je sve ono u li#nosti to je spontano i instiktivno. (jegovo spiritualno iskustvo je vizija
'rijum+alne 1jepote.
CF
(a viim nivoima, (eca" je karakteristi#an za nesebi#nost ljubavi, ali opet, postoje i ni$i
nivoi #iste animalne senzualnosti i "$ivota u u$ivanjima".
od je rezonujui 9m, um "ladnog, tvrdog intelektualca nesposobnog za emocije : osim
ako nije uravnote$en (eca"om. .n je !+era logike i pronicljivosti, istinoljubivosti i
inspiracije, kao i la$ljivosti i obmane koji poti#u od visoki" stepena lukavstva.
(jegova planeta je )erkur, koji upravlja porukama, elokventnou govora, i svim to
sugerie rije# "mercurial". 2bog njegovog gr#kog ekvivalenta ermesa, magijske vjetine
se #esto nazivaju ""ermeti#ne", jer, ne zaboravite, ovo je !+era ritualne magije.
6esod
6esod zna#i "'emelj". .n se odnosi na podsvjesni um koji je osnova ili temelj nae
li#nosti, kao i na eteri#ku supstancu koja je temelj $ivota. 8esod uravnote$uje od i (eca",
kao to 'i+eret balansira esed i 6ebura".
Vladajua planeta je )jesec, koji na nas re+lektuje svjetlost !unca ,kog !unca4-. )jesec
izaziva plime okeana i ljudske due. 2a njega se ka$e da uti#e na rast planeta, i on je
povezan sa menstruacijom kod $ena.
.n je astralna svjetlost, u koju se mogu ostavljati otisci i koja se mo$e razli#ito oblikovati,
on dr$i slike i +antazije koje stvara na um, i to je priroda 8esoda, koja je tako%e grupna
dua ili anima mundi. 4rlina 6esoda je ne$avisnost, ne$avisnost nekoga ko je
"rerastao "otrebu da ga drugi "odravaju ,i$iki, emo#ionalno, mentalno i
s"iritualno. #o je nezavisnost koja je potrebna na okultnom putu. %n je svatanje da vi
i samo vi moete u!i u same sebe i evoluirati sami sebe7 on je svatanje da !e
evolu#ija $naiti ulaganje velikog na"ora. Ne i$nena3uje da je glavna o"asnost
6esoda ljenost, $bog koje novajlija odugovlai da se u"usti na "ut, i $bog koje on
odlae sve dok ne i$gubi $ama i sasvim stane.
Malkut
Malkut, "Kraljevstvo", je +izi#ki svijet. .n je +inalna !+era, koja apsorbuje svojstva svi"
drugi" i daje +izi#ku +ormu manje materijalnim silama.
)alkut se ne odnosi ni na kakav poseban element, ve i" sadr$i sve, jer #etiri elementa
zajedno su bitna za )alkutovu egzistenciju. 'ako operacije koje obu"vataju zemljinu silu
treba usmjeriti na (eca", gdje su Aurijel i Venera simboli raenja i plodnosti. . ovome
e kasnije biti jo rije#i.
8edan od unutranji" aspekata )alkuta je u vezi sa eteri#kim planom i #inom umiranja, jer
jedna od titula )alkuta je Kapija smrti.
9 )alkutu je osnova ritualne magije, jer +izi#ki simbolizam u vezi sa mentalnim i
emocionalnim silama (eca"a, oda i 8esoda pokuava da odvede maga sve vie uz drvo.
:krivena :e,ira + )as
!ada emo vas okirati spominjui /as, "skrivenu !e+iru". 'o je ta#kasta linija izme%u
Ketera i 'i+ereta.
)oderni Kabalisti su miljenja da je ovo jo jedna !+era i oko njene svr"e i simbolizma
postoji mnogo raspri. 'o moramo ovdje pomenuti jer trenutno ima va$nost za !rednji stub
o kome emo govoriti kasnije.
9 sutini, /as je most izme%u &onora koji razdvaja <o$anstvo od onoga to nije toliko
CC
bo$ansko. -onor s"reava da sve to je manje od savrenog do3e u gornju trijadu. On
se moe prei pomou $asa, koji znai %&nanje% ' znanje iskustva. %vo je sve to nam
je potrebno da znamo za nae prakti#ne svr"e.
-ore3enje vaeg iskustva sa )rvetom
!ada smo, dakle, ukratko proli kroz /rvo $ivota. (e zaboravite da se svaki aspekt
iskustva mo$e kategorizovati u jednu ili vie !+era, to moramo pokuati da u#inimo i sa
stvarima iz naeg svijeta. )o$emo, na primjer, vidjeti strogog oca kako iba posebno
nemirno dijete. .vo bi se moglo vidjeti kao 6ebura" u akciji. Kasnije mo$emo vidjeti
istog #ovjeka ispunjenog samilou i opratanjem i zaklju#iti da je to esed. I kona#no,
mo$emo vidjeti oca i sina pomirene i srene i biti sigurni da je to 'i+eret, !+era armonije,
#ije se prisustvo osjea izme%u eseda i 6ebura"a. 1jekar, koji primi tele+onski poziv
prije nego to krene kolima da bi upotrebio svoju vjetinu da izlije#i ne#ije rane, je primjer
oda u akciji, planete )erkur koja upravlja komunikacijama, putovanjima, intelektom, i
izlje#enju povreda i rana. )ladi dje#ak koji pie ljubavno pismo i smilja na koji na#in bi
mogao udesiti da sretne svoju dragu, dok se u isto vrijeme rve sa po$udom koja se ra%a u
njemu, je primjer oda, (eca"a i 8esoda na djelu. Imajui na umu da je naziv <ina"a
"'uga" i njeno ime koje zna#i "?azumijevanje", mo$emo s"vatiti da se mogu ispoljiti
najvii kvaliteti razumijevanja ako uspijemo da se nosimo sa naim patnjama i $alostima.
9 vezi sa dinami#kim energijama okma"a, mo$emo razmiljati o izreci Vilijema <lejka3
"&utevi krajnosti vode do )udrosti".
.vdje je prou#avanje astrologije od velike prednosti, poto se karakter svake planete
odnosi na odgovarajuu !+eru. .vo mo$emo koristiti na sopstvenu vajdu u prakti#noj
magiji. (a primjer, ritual koji se odnosi na sile 6ebura"a trebalo bi da se obavi u utorak
,kojim vlada )ars- u ta#no odre%en sat kojim vlada )ars. /a li su tada zaista prisutne
kosmi#ke sile koje e pomoi nae rituale, nije va$no. 'ime to ste odlu#ili da ritual
izvedete prema ovoj emi, zna#i da ste uli u speci+i#no stanje du"a iz kojeg e vam biti
lake da, takorei, "uzletite".
(aravno, sada mo$emo po#eti da vidimo /rvo $ivota na nekoliko nivoa3 makrokosmi#ki,
ono predstavlja strukturu vasione i sile koje uobli#avaju na $ivot* mikrokosmi#ki, ono
predstavlja unutranju strukturu #ovjeka i svojstva njegovog 8astva, koje pokuava svoje
samopotvr%enje u odnosu na Vasionu. .vo je samo para+raza izreke "Kako gore, tako
dolje". 0ovjek je minijatura vasione.
>. Krst i elementi
/rugi glavni simbol koji se koristi u zapadnoj magijskoj tradiciji je krugokrst ili Keltski
krst ili ravnokraki krst Elemenata : da damo samo neke od njegovi" razni" imena. 'o nije
nita drugo do krug kojeg krst unutra ravnomjerno dijeli na iste krake* pa ipak, on je isto
toliko sveobu"vatan koliko i samo /rvo $ivota.
(a /rvetu, )alkut je poznat kao !+era Elemenata. 'o je, u stvari, na krugokrst. !ve
operacije koje omoguava jedinstveni plan /rveta, nu$no se deavaju unutar )alkuta.
Krugokrst je stoga naa lansirna ta#ka za uspinjanje na /rvo. ,.statak !+era se uklapa u
ovaj #etvorostruki sistem prili#no +ino, ali smo to sa#uvali za dodatak, da ne bismo ovdje
zamagljivali stvar.-
CG
Krugokrst
9 drevna vremena u 2apadnoj Evropi, gdje su godinja doba jasno de+inisana, neizbje$na
je bila #etvorodjelna analiza nebeski" obrazaca. Vidjelo se jasno da se dan sastoji od zore,
podneva, sumraka i noi* godina ima #etiri izrazita godinja doba3 &roljee, 1jeto, 8esen i
2imu* dok se znalo da su sastavni dijelovi svijeta Vazdu", Vatra, Voda i 2emlja.
'ijelo je, na primjer, bilo 2emlja* krv je bila Voda* da" Vazdu"* a tjelesna toplota Vatra.
/anas bismo iste elemente mogli nazvati #vrstim tijelima, te#nostima, gasovima i
zra#enjima, ali ako to i uradimo, nismo ni na koji na#in zamijenili stare oznake.
<ilo je ,i jeste- logi#no vidjeti da ovi Elementi imaju paralele na razli#itim nivoima koji su
se mogli produ$avati u beskraj. 9 8ungovim spekulacijama ova #etiri oblika mogli bi se
odrediti kao .sjeti ,2emlja-, .sjeanja ,Voda-, )isao ,Vazdu"- i Intuicija ,Vatra-, dok su
astroloki" dvanaest znakova na sljedei na#in grupisani u #etiri trojstva koja se odnose na
odre%ene Elemente3
Vatra3 .van, 1av, !trijelac
Vazdu"3 <lizanci, Vaga, Vodolija
Voda3 @korpija, ?iba, ?ak
2emlja3 <ik, 8arac, /jevica
9 ovom osobenom klasi+ikovanju Elemenata mo$emo vidjeti jasan +azni proces
poveavanja gustine od Vatre nadolje. .vo se odnosi na tzv. "0etiri svijeta" Kabalista,
koja mo$emo kategorisati na sljedei na#in3
Vatra Acilut Emanacija
Vazdu" <ria" !tvaranje
Voda 8ecira 7ormiranje
2emlja Asija Akcija
)o$emo vidjeti kako ovo dejstvuje u podsticaju da se, na primjer, naslika slika. Iskra
,Emanacija-, koja je skoro neprimjetna, se zapali u umjetnikovoj psi"i. 6otovo
nemani+estovana )isao. &a ipak, ona se postepeno iri u nejasne ali sna$ne impulse za
slikanjem ,!tvaranje- koje kona#no po#inju da se oblikuju u speci+i#nu +ormu ,7ormiranje-
i poslije mnogo psi"i#kog napora urode plodom ,Akcija-.
'ako ovo pokazuje da se Elementi mogu koristiti za izra$avanje najtananiji" i
najneopipljiviji" aspekata nai" misli. .ni se, dakle, odnose na #etiri osnove nai" +izi#ki"
i spiritualni" svjetova. Kad bismo napravili kratak spisak dosadanji" korespondencija, on
bi izgledao ovako3
Vatra 2ra#enje 1jeto 1av &alica Emanacija
Vazdu" 6asovi &roljee Vodolija )a# !tvaranje
Voda 'e#nosti 8esen @korpija &e"ar 7ormiranje
2emlja 0vrsta tijela 2ima <ik @tit Akcija
.vaj spisak se o#igledno mo$e proirivati u beskraj, i u kasnijim poglavljima dodaemo
C5
jo nekoliko atributa, ali i" ovdje ima dovoljno da bismo pokazali da su stvarni +izi#ki
elementi bezvrijedni sami po sebi. .no to je va$no je da e, kada stojite na jednoj od
strana svijeta magi#nog kruga, u vaem du"u postojati irok raspon pojmova koji se
odnose na tu stranu svijeta i u vama vre odre%eni uticaj.
Hrte$ krugokrsta je mandala, simbol psi"e u savrenoj ravnote$i. 'o je ono #emu te$imo
kada po#injemo da praktikujemo magiju. .soba koja je u sutini "vazduasta", na primjer,
trebalo bi da u#ini jo vie napora da iz sebe izvu#e vie drugi" Elemenata. (jen cilj je, na
kraju krajeva, da postane Hjelina. .vaj crte$ je tako%e osnova i veina grupni" rituala : to
jest rada u istom unutranjem smjeru sa drugim, srodnim ljudima. Ali emo diskusiju o
tome ostaviti za neko kasnije poglavlje.
?etiri 9ogo+oblija
'radicionalna magija koristi slike #etiri ar"an%elska lika stavljena na #etiri strane svijeta
krugokrsta3 to su ?a+ael, )i"ael, 6abrijel i Aurijel. 'o su glavna <ogo:obli#ja za najvei
dio magijske prakse.
&ostoje dvije glavne ideje o tome kako ove slike zapravo djeluju.
&rvo, postoji ideja da aktiviranjem ovi" likova ,koji su, sjetite se, personi+ikacije svojstava
u naoj sopstvenoj psi"i- sa najviim aspektima nai" ja, mi u stvari aljemo signal u
unutranje svjetove. 9 izvjesnom trenutku odgovor na ovaj signal dae evoluirani i
specijalizovani unutranji entiteti koji, na osnovu kvaliteta ovog signala, mogu zaklju#iti
da mo$da $ele da stupe u vezu sa nama i pomognu nam. .ve slike dakle vidimo kao ta#ke
kontakta izme%u ovog svijeta i drugog svijeta, i nji" entiteti koriste kao sredstva, za
vrijeme trajanja magijskog rituala. 9 vrlo grubom smislu to je sli#no reklamiranju nai"
kvaliteta u novinama u nadi da emo privui odgovarajueg partnera koji e mo$da dijeliti
nae ideale, mada ne bi bilo mudro pretjerati sa ovakvom analogijom.
/ruga teorija smatra da se ove slike probijaju u kolektivno nesvjesno i da ono to se
probije su odabrani aspekti rasnog grupnog uma. Kao da mo$emo da koristimo one
dijelove genetske strukture ,ako je to pravi izraz- koje sadr$e cjelokupno #ovjekovo
nesvjesno naslje%eno u#enje.
&ostoje i mnoge druge teorije, ali ovo su dvije glavne. Ali koja je teorija vjerovatnije
objanjenje onoga to bogovi zapravo jesu, moram iskreno da priznam da ne znam.
'radicionalni ar"an%eli #etiri strane svijeta, dakle, jesu3
?a+ael Istok @tap
)i"ael 8ug )a#
6abijel 2apad &e"ar
Aurijel !jever @tit
.ni se uvijek opisuju na sljedei na#in3
Ra,ael
/ominantno $uto:narand$asta li#nost, mlada, sa otrim inteligentnim o#ima, nosi neku
vrstu kratke tunike u gr#kom stilu radi lakoe kretanja ,u drugom liku on je )erkur, bog
putovanja-. 9 njegovoj ruci je veliki ma#, a grb na njegovom ogrta#u je glasnikova palica,
koju mo$ete vidjeti kada vjetar zalepra ogrta#, jer ?a+ael, bog Vazdu"a, je lik kojeg duva
C;
vjetar.
Miael
1ik obu#en u boje vatre, zlatokos, sna$an i zra#ei. (osi grudni oklop sa grbom lavlje
glave, a u ruci dr$i koplje. .stavlja utisak kao sna$na, energi#na li#nost, koja mo$e biti
isto toliko beskompromisna koliko i od pomoi.
=abrijel
.djeven u duga#ku odoru sa nijansama plave i ljubi#aste. 1ice mu je blijedo sa
izbrazdanim crtama. Visoko dr$i pe"ar i okru$en je osjeanjem Vode. (jegov tip karaktera
mogao bi se nazvati "dubok".
Aurijel
(jegove su boje prirode, jer njegov Element je 2emlja, tako da se njegova duga odora
maslinasto:zelena, sme%a, boje limuna i $ukastomrka, vu#e po tlu oko njega. 9 ruci mu je
tit za koji se podrazumijeva da predstavlja dio zaobljenosti zemlje, dok iz njega zra#i
osjeanje raenja i plodnosti.
)ada smo koristili muki rod za sve od ovi" bogo:obli#ja, jasno je da sami bogovi moraju
biti u interakciji sa boginjama. 'ako bi 6abrijelu i Aurijelu idealno bilo dati zna#enje
$enski" osobina : mo$da mlade, odnosno zrele $ene. Ili u ovom +eministi#kom vijeku nema
razloga zato se ova svojstva ne bi mogla pripisati dvama pozitivnim Elementima,
Vazdu"u i Vatri. (a u#eniku je da odredi ta osje!a da je ta#no, bez obzira na to ta mu
ka$e glava. 9 svakom slu#aju, za ovo emo sugerisati alternativnu emu u kasnijem
poglavlju.
Magina oruja
Ve smo nekoliko puta u prolazu pomenuli #etiri oru$ja. 'o su sredstva : oru%a : preko
koji" se bogo:obli#ja aktivno ispoljavaju.
Ma. .d sva #etiri instrumenta, ovo je jedini koji nema o#igledan prirodni ekvivalent,
osim ako nije u grubom obliku komad zup#astog kremena, ili neto sli#no. )a# je bio
oru$je koji je od protonauke za"tijevao najvie napora da bi se na#inio. 2a"tijevao je
odre%eni stepen intelekta i truda koji se gotovo ograni#io sa #udesnim. 8o emo se vratiti
na zna#aj ovog oru$ja u jednom kasnijem poglavlju, ali u me%uvremenu mogli bismo
pomenuti spekulaciju V. 6. 6reja da je ma# prvobitno bio strijela : o#igledan atribut
vazdu"a. !vojstvo ma#a je da on mo$e da sije#e kroz prepreke isto onoliko sigurno koliko
razum i logika sijeku kroz mnoge probleme.
-ali#a. 9 isto vrijeme i tap koji poma$e putniku i o+anzivno ili de+anzivno oru$je. ?ane,
prirodne verzije palice, ili koplja, bile su jednostavno tapovi o#vrsnuti vatrom. .ne su se
tako%e koristile i za kontrolisanje vatre, mo$da kao d$ara#i ili kao same baklje.
.vdje mo$emo vidjeti da su strijela i koplje samo razli#ite verzije iste stvari. 2aista, kad
bismo posmatrali magi#nu vasionu #isto dualisti#ki, onda bi oni bili Hrno i <ijelo, Vatra i
Voda. )e%utim, u sada%njoj emi, vidi se da su Vatra i Voda aspekti iste, pozitivne,
dinami#ke energije. @to nas dovodi do nji"ovi" suprotnosti.
-ear. (ezavisno od asocijacija sa !vetim gralom koji emo obraditi kasnije, pe"ar je
prvobitno bio kazan, zajedni#ka zdjela iz koje je pleme crplo svoju is"ranu, a i u#ilo
C=
poneto o tome da su ljudi drutvena bia. !am $ivot plemena proisticao je iz kazana, kao
to plod ljubavi proisti#e iz materice.
-entagram. &rema 6reju, tit ili pentagram je bio par#e materijala koje se koristilo za
struganje povrine zemlje kao neka vrsta pra:aova, i za sa%enje sjemena. .vo je bilo
osiguranje i zatita plemena od gladi. .pet, to emo vidjeti kasnije, neto od speci+i#ne
veze tita sa pojmom svetog kamenja. .boje predstavljaju izdr$ljivost, zatitu i samu
zemlju.
.pet mo$emo vidjeti da je pe"ar samo jedna verzija tita koji se vie savio u sebe : ili
suprotno tome. .ni su komplementarne energije.
Kores"onden#ije krug + krst
/a malo nagovijestimo neke od kasniji" poglavlja, sada bismo mogli proiriti listu
#etvorostruki" atributa koje smo dali ranije i vidjeti ta imamo3
Ma -ali#a -ear &tit
Istok 8ug 2apad !jever
2ora &odne !umrak (o
&roljee 1jeto 8esen 2ima
)erlin Artur (imue )organa
?a+ael )i"ael 6abrijel Aurijel
Iivot !vjetlost 1jubav 9#enje
)isao Intuicija .sjeanje .sjeti
!lu" Vid 9kusJ)iris /odir
Vazdu" Vatra Voda 2emlja
Vodolija 1av @korpija <ik
0ovjek 1av .rao <ik
I tako dalje do besvijesti.
Kao to se mo$e vidjeti, to u#enik vie radi na tome, utoliko je vei broj i pritisak
pojmova koji se ni$u iza jedne jedine klju#ne slike, to je namjena )agi#nog oru$ja. Kad
mag uzme svoju palicu ,ili tap ili koplje- i dr$i ga uvis na poseban na#in, to je signal
njegovom nesvjesnom da oslobodi ogromne naslage svojstava palice u njegovoj psi"i.
Idealno je, naravno, kada u#enik napravi nji"ove stvarne +izi#ke verzije, ali bez ovog
preliminarnog rada na pojmovima koji e "napuniti" .ru$ja, ona e biti beskorisna.
9 ovom trenutku, me%utim, poto smo dali osnovni pregled /rveta $ivota i Keltskog krsta,
"ajde da detaljno pogledamo jedan stvarni i tradicionalni primjer magijske prakse.
@. :rednji stub
.snova ovog poglavlja je vje$ba !rednjeg stuba. Analiza ove te"nike pokazuje osnove
najveeg dijela kabalisti#ke magije.
&ogledajte !liku G. .na pokazuje )ikrokosmi#ko /rvo $ivota. .na je simboli#ko
predstavljanje /rveta u ljudskom tijelu.
.no to nas ovdje speci+i#no interesuje je !rednji stub. !+ere ovog stuba poklapaju se sa
vr"om glave ,Keter-* grla ,/as-* solarnog pleksusa ,'i+eret-* genitalija ,8esod- i stopala
CA
,)alkut-.
.ni od vas koji su upoznati sa jogi#kim sistemima bie svjesni da ove lokacije imaju
tijesne sli#nosti sa #akrama. &reciznije, nji"ov odnos prema #akrama je sljedei3
)uladara #akra )alkut
!vadist"ana #akra 8esod
)anipura #akra
Ana"ata #akra
K
'i+eret
Viuda #akra
Ad$na #akra
K
/as
!a"asrara #akra Keter
)uladara #akra je pomjerena sa baze ki#me do ispod stopala, gdje se posmatra kao centar
uskladitenja.
Hilj ove vje$be je da do%e do cirkulacije sile unutar aure, njenog vizualizovanja i punjenja.
Kada je to gotovo, dobijena energija se mo$e upotrebiti za ostvarenje speci+i#ni" ciljeva o
kojima emo pojedina#no govoriti.
&ogledajte sliku. @ta je to u vezi sa Keterom to mo$emo koristiti4 <oje4 Imena <ogova4
!vojstva4 Kad ove odaberemo, dobijamo
9oja 8arko zra#enje
2me 9oga E"eje
Karakteristike !vemo, sveznanje* kreativna mo, savrenstvo.
'ako, vizualizujte ovu jarko zra#eu !+eru iznad vae glave. Izgovarajte Ime <oga
ritmi#no, i to je vie mogue vibrirajue. 2amislite !+eru kako pulsira od moi Imena*
zamislite unutranjost te !+ere kao samu vasionu, koja kuca i pulsira Imenom, i dok ga
izgovarate, predstavite sebi karakteristike Ketera. (e zaboravite da to nije staklena !+era,
ve je $iva, u kovitlacu energije.
:"utanje ni$ stub
2atim se sputate niz stub. Iz baze Ketera izbija zrak #iste energije koji se rasplamsava u
!+eru /as. &roces je opet isti, izuzev to je boja siva, a ime boga 8e"ova Elo"im slo$eno
od imena 6ebura"a i <ina"a.
(astavljajui dolje niz stub, korespondencije su sljedee3
CB
*i,eret !olarni pleksus
2me boga 8e"ova Eloa" va /as
9oja Iuta
6esod 6enitalije
2me boga !adi el Ki
9oja 1jubi#asto:plava
Malkut
2me boga Adonai "a Arec
9oja )aslinasta, zagasito:sme%a, crna.
.#igledno imaete potrebu da se ponovo upoznate sa karakteristikama svake !e+ire, kao i
da istra$ivanjem slika do%ete do novi" in+ormacija. .vo je dobro, jer ete biti prinu%eni da
stalno provjeravate svoje in+ormacije sve dok ne budete potpuno upoznati sa njima.
/a biste izveli ovu vje$bu, treba da budete potpuno sami i u sobi, i da oputeno le$ite ili
sjedite. ?uke treba da budu spojene, a stopala priljubljena jedno uz drugo da biste zatvorili
"energetsko kolo".
Cirkuliu!a sila u auri
!ada kada je energija #akri aktivirana, mo$emo prei na sljedei korak koji se sastoji u
kru$enju sile po auri. .vo se radi tako to se te"nike disanja kombinuju sa vizualizacijom,
sistem koji je u jogi poznat kao pranajama.
Vizualizujte auru u obliku jajeta oko svog tijela. 2atim, dok ravnomjerno izdiete,
zamislite kako neka bljetava sila silazi niz lijevu stranu aure, odozgo nadolje. 2adr$ite je
tu. !ada, dok udiete, zamislite da ova sila te#e uz desnu stranu, odozdo nagore. .vo
ponovite nekoliko puta. Hijela slika koju zamiljate treba da predstavlja pojas sile koja se
sin"ronizovano kree sa vaim disanjem, proti#ui nadolje sa jedne strane u drugu, pa opet
nagore.
2atim opet u#inite isto, ali tako da ovog puta sila te#e niz cio prednji dio aure, a penje se
pozadi uz le%a. Izdisanje odvodi energiju iz glave dolje niz tijelo do prstiju na stopalima, a
udisanje usisava energiju nazad do glave.
.va vje$ba se zavrava te"nikom "+ontane". &oto zavrite pret"odne korake, izdiite
sna$no i ravnomjerno i vizualizujte kako se stub svjetlosti uzdi$e kroz tijelo iz stopala i
izlazi napolje kroz tjeme. /ok izlazi napolje prska kao +ontana, ili kao sa"asrara #akra
kako je vide vidovnjaci. &o udisanju, snop svjetlosti se savija po ivicama aure i ponovo
vraa do stopala. I tako u krug.
Energija putuje uz ki#mu, kundalini putanjom, to mo$e biti nagovjetaj za one od vas koji
"oe da je dalje prou#avaju.
!ada smo aktivirali nae psi"o:spiritualne centre,revitalizovali auru i napunili se
energijom. Ili je bar trebalo da to uradimo, ako smo pravilno obavili vje$be. 'o zna#i da
bogoimenima dajemo zna#enje, da zaista osje!amo energiju dok te#e kroz tijelo i u auru,
iz aure i kroz auru.
Kao u s"ortu, us"je $avisi od stalnog "raktikovanja i vjebanja. Ako ove vjebe
radite kao od bijede, ne!ete nita ostvariti, kao to je trening u s"ortu mnogo vie od
CD
nekoliko mlitavi sklekova.
CE
%svajanje novi kvaliteta
.va speci+i#na vje$ba mo$e se primjeniti u prakti#ne svr"e. &isci senzacija uvijek
obeavaju #udesne rezultate na materijalnom planu, tako da bi bilo dobro da pogledamo
ta se krije iza toga, jer je van svake sumnje da se magija mo$e koristiti za dobijanje stvari
na ovom nivou.
&retpostavimo da je u#enik dostigao takav stupanj u praktikovanju ove vje$be u kome
stvarno osjea kako energija te#e u pravcu u kome on odredi ,a on e zaista i dostii ovaj
stupanj-. &retpostavimo dalje da on $eli da putuje. .no to bi sad uradio, po zavretku
te"nike !rednjeg stuba, je da vizualizuje kako mu se aura pretvara u svijelo:narand$astu
boju, sijajui od svjetlosti oda. .n bi bio u sredini ove svjetlosti, gledao napolje,
kupajui se u njenom sjaju. /ok to vizualizuje, intonira bogoime Elo"ima 'zavoosa, i
sna$no se identi+ikuje sa svojstvima )erkura i putovanja i komunikacija. Voljom navodi
sebe da vjeruje da sve sile putovanja u vasioni stupaju u "armoni#nu vibraciju sa njim, to
e mu omoguiti da ostvari svoj cilj.
&oto je to zavrio, praktikant, dok obavlja svoje svakodnevne poslove, treba da usmjeri
svoj du" na misli o putovanju i mogunosti koje bi to mogle realizovati. )o$e otkriti da
e, ako po#ne da primjenjuje ovu vje$bu, dobiti stipendiju za putovanje, ili e mu to
omoguiti neki ro%ak, ili e doi do neke sume novca pomou koje e ispuniti svoju $elju.
Ako radi dovoljno uporno i #esto, cilj e mu se odista mani+estovati kroz uobi#ajene
kanale, mada sa jasnim impulsima iz unutranji" nivoa. Ali, vie od toga, mag ostvaruje
svoju $elju time to se stavlja u stanje du"a koje je aktivno u vibraciji sa svim
mogunostima i poluansama. .n otvara svoje o#i i svoju volju ka onim oblastima u svom
$ivotu koje ranije mo$da nije primjeivao, i u tom pravcu usmjerava svoje napore.
Alternativno, istu s+eru mo$e koristiti da bi, recimo, dobio posao pro+esora u nekoj koli.
9 tom slu#aju on bi vizualizovao sliku takvog posla i nastavio na isti na#in. )e%utim, ono
to ne bi uradio sutradan ja da sjedne i #eka da mu se ponuda #udotvorno pojavi u
potanskom sandu#etu. Kao i svako drugo smrtno bie, on bi morao da obezbijedi svojstva
)alkuta, tako to bi pisao molbe, gledao oglase u novinama i dr$ao otvorene ui za bilo
kakav posao te vrste. Kada kona#no dobije posao kakav $eli, to mo$e biti zbog toga to je
za vrijeme razgovora sa konkursnom komisijom toliko bio na istoj talasnoj du$ini sa
u#iteljskim svojstvima oda i )erkura, da je bio o#igledan izbor.
.#igledno, ono to ova te"nika omoguava korisniku je da u sebi samom izazove izabrana
svojstva. (a manje kompleksne na#ine to mo$emo #initi time to emo pjevati pjesme
kada se osjeamo pri inspiraciji, ili plesati, ili na bezbrojne druge na#ine. .va vje$ba,
me%utim, svjesno ima za cilj prizivanje odre%eni" svojstava i sa speci+i#nim intenzitetom.
)o$emo je upotrebiti da bi sebe na#inili "rabrim i sna$nim korienjem 6ebura"a* da
dovedemo sebe u "armoniju kroz 'i+eret. Ipak, ova svojstva treba smatrati da su ve tu, a
da je vje$ba samo sredstvo koje i" izvla#i i razvija. !tvar nije u tome da se "rabrost ili bilo
ta drugo donose iz nekog spoljanjeg izvora.
9 svom izvrsnom eseju (Umjetnost istinskog is#jeljenja( ,iz koga je ova te"nika
bestidno ukradena-, Izrael ?egardi detaljno obra%uje prakti#nu primjenu vje$be !rednjeg
stuba. .ni koji su zainteresovani, treba da se obrate na odgovarajue mjesto.
)e%utim, u svim pokuajima da se pomou magije dobije materijalna korist, moramo imati
na umu staru maksimu da ono to tra$imo #esto nije ono to $elimo. Ili, da citiramo V. E.
GF
<atlera3 "<udite vrlo pa$ljivi ta tra$ite u magiji, jer mo$ete biti toliko nesreni da to i
dobijete." 'o je kao osoba koja ne $eli nita vie sem da bude bogata, i koja otkrije, kada
ostvari svoju $elju, da je cijena za to bila porodica, prijatelji i zdravlje. Ako uopte ita
po$elimo od magije to treba da bude u smislu vii" kvaliteta, a ne opipljivi" stvari, jer ako
u vasioni postoji ijedan zakon, izgleda da je taj da za sve moramo platiti odre%enu cijenu.
A. Ritual "roi!enja i "ri$ivanja
)agijski ritual pro#ienja nije nita drugo do pokuaj da se stvori, to je vie mogue,
sterilna spiritualna atmos+era u operatoru i oko operatora. Isto onoliko koliko to #ini i
svaki "irurg. Hilj maga je da pokua da simulira stanje Ain !o+ Aura na mjestu gdje radi.
Kada to obavlja, oko maga se stvara odre%ena s+era sile, tako da #ak i ljudi koji imaju
minimalne psi"i#ke moi ,kao, na primjer, ja- mogu da osjete razliku u atmos+eri.
.no to emo ovdje ukratko analizirati je klasi#ni "?itual pro#ienja uz pomo
pentagrama". .vaj ritual je izmiljen u okviru 2latne 2ore. (jega jo uvijek veina, ako ne
i svi oni koji se bave magijom, smatraju za standardnu te"niku koja se upotrebljava za
odre%enu svr"u. )ada je to e+ikasna i dragocjena te"nika, ne smijemo da zaboravimo da je
stvorena prije gotovo jednog stoljea. 1judi koji su stvorili te"nike 2latne 2ore uradili su
to za nji"ovo sopstveno doba. )oderne verzije rituala pro#ienja #esto uopte ne sadr$e
bogo:obli#ja i pentagrame, ve koriste, u jednom slu#aju, trodimenzionalnu verziju
krugokrsta. Iako treba da prou#imo ovaj ritual pentagrama u klasi#nom obliku da bismo
s"vatili osnove magije, i mada je to jo uvijek mona i +ascinantna te"nika, moramo imati
na umu da je prili#no zastarjela.
)e%utim, on je ovdje dat kao jednostavan na#in uvo%enja u#enika u metode i zna#enja
magije, i zbog toga to je on gotovo rezime svi" te"nika o kojima smo do sada govorili.
Kabalistiki krst
&rvi dio rituala je kabalisti#ki krst. .n se mo$e koristiti prije drugi" rituala nego ritual
pentagrama. 'o je sredstvo za "uklju#ivanje". .n simbolizuje po#etak obreda i nji"ovu
posveenost <ogu.
&o#nite tako to ete se licem okrenuti ka istoku. 'o mo$e biti geogra+ski istok ili misti#ni
istok, koji se nalazi jednostavno ispred vas, bez obzira na stvarni pravac. 'u se tama
pretvara u !vjetlost, nad kojom predsjedava ?a+ael, koji se asocira sa !e+irom od i
ritualnom magijom.
?airite ruke od bokova ispred sebe i dignite i" uvis u irokom zama"u, a zatim spustite do
mjesta tik iznad #ela ,Keter-. ?uke treba da su vam priljubljene dlanovima jedna uz drugu,
kao u molitvi.
Kada ste to uradili, recite3 "'ebi, <o$e", pa zatim ruke spustite do solarnog pleksusa i
recite "(eka bude Harstvo"* podignite i" do desnog ramena "... I )o" : pa sa druge
strane, iznad lijevog ramena "I !lava..."* 2atim prekrstite ruke na grudima i recite "(a
vjeki vjekov, Amin". /ok to #inite, vizualizujte zrak sjajne svjetlosti kako putuje od vr"a
glave dolje do sto"ala, a zatim zavrite krst od desnog do lijevog ramena.
9 ovom slu#aju, )alkut smo zamijenili sa 'i+eretom ,Harstvo-, jer kad bismo se sagnuli
da dotaknemo )alkut centar na stopalima, ritual bi izgledao komi#an. (a taj na#in 'i+eret
postaje simboli#an )alkut u cilju gracioznosti i lakoe.
GC
.ni od vas koji su prostudirali dijagram )ikrokosmi#kog #ovjeka s"vatie da se )o i
!lava odnose na 6ebura"a i esed ,koji se zove i 6edula"- koji se nalaze na desnom i
lijevom ramenu. /ok zrak silazi dolje, vizualizujte kako se <o$anska sila sputa na 2emlju
da pove$e 0ovjeka sa <ogom radi obavljanja ovog obreda. (a sli#an na#in, vizualizujte
pro#iujuu silu 6ebura"a kako #isti auru, i stabilizujuu silu eseda kako uravnote$ava
ove sile i stabilizuje auru. (a kraju, vizualizujte sjajan krst i sebe u gigantskom obliku, dok
rije#i odjekuju irom vasione.
.ve rije#i na "ebrejskom su "Ate", )alkut, ve 6ebura" ve 6edula", le .la"m. Amen."
(eki od vas mo$da s"vataju da ovo nije tradicionalni metod, to jest da koristimo obje ruke
umjesto samo dva prsta desne ruke, kao u klasi#noj verziji. Ali, vano je ra$vijati nove
ideje. 4ano je modi,ikovati i ra$vijati "ostoje!e tenike. Nije bitno da li su one
ne"odesne $a druge, dokle god su "ogodne $a vas one su is"ravne. &okuajte obje
varijante kabalisti#kog krsta ,ima i drugi"-. Vidite koja se vama #ini "pravom". )o$ete li
smisliti ikakva poboljanja4 &okuajte i". )o$da nee biti zadovoljavajua, ali su korak u
pravom pravcu.
Crtanje "entagrama
8o uvijek okrenuti ka istoku, iscrtajte u vazdu"u veliku zvijezdu petokraku. &o#nite od
donjeg lijevog kraka zvijezde. Ispru$ite desnu ruku ispred tijela i dignite je gore da biste
napravili gornji krak, zatim dolje i nadesno da biste nacrtali donji desni krak. (astavite
tako da drugi krakovi budu u nivou sa vaim ramenima, pa zavrite tamo gdje ste po#eli.
/ok vam je ruka u pokretu, vizualizujte kako se +ormira zvijezda iz zra#ee energije koja
izlazi iz vr"ova vaeg prvog i drugog prsta. !ada ste, dakle, u vaoj mati, napravili veliku,
simetri#nu zvijezdu petokraku koja se sjaji u vazdu"u ispred vas. .va zvijezda se zatim
energetski aktivira tako to se probode po sredini i izgovore se rije#i )oi. .vo vjerovatno
izgleda vrlo gromopucateljno : ali u #emu je smisao svega toga4
&a, evo jedne interpretacije.
(ajprije, koristimo desnu ruku. 'o mo$emo dovesti u vezu sa 6ebura"om, koji vlada
ramenom )ikrokosmi#kog #ovjeka. 2apamtite : pokuavamo da stvorimo #istu atmos+eru,
i 6ebura" je sna$na pro#iujua sila koja nam poma$e da to u#inimo.
Koristimo prvi i drugi prst desne ruke, koji mogu biti simboli palica ili kopalja i koji se
odnose na )i"aela, Vatru i 'i+ereta, !+eru ravnote$e i "armonije.
'ako%e, po#injemo donji krak zvijezde ozna#enm na dijagramu kao 2emlja i nastavljamo
ga gore do /u"a. 'o je mo$da simbol transmutacije zemaljski" uslova u uslove #istog
du"a. I stvarni oblik zvijezde : pet krakova : ponovo simbolizuje 6ebura"a. )e%utim,
postoje i bezbrojne druge interpretacije. 9 ovoj nema neke posebne dubine. -rona3ite
svoju so"stvenu i ritual !e "ostati mo!an.
&oto ste aktivirali sredite, okrenite se EF stepeni na desno i uradite isto, a zatim jo dva
puta sve dok opet ne budete gledali u pravcu istoka. !ada vizualizujte kako vas okru$uju
#etiri velike i sjajne zvijezde, koje se prostiru do granica raspolo$ivog prostora.
2$gra3ivanje aran3ela
!ada po#injemo da gradimo ar"an%ele. Vratite se na pret"odne stranice i ponovo pro#itajte
o njima. 9pamtite da e konstantna vizualizacija na astralnim nivoima "o#vrsnuti" +orme
koje e odgovarajue inteligencije uda"nuti duu. .vi ar"an%eli e djelovati kao kanali za
GG
kontaktiranje sila koje oni predstavljaju. &oto se odnose na kreativne nivoe energije, oni
tako%e djeluju i kao posrednici izme%u sila koje bi ina#e mo$da bile prejake.
/akle, ispru$eni" ruku najprije vizualizujemo ?a+aela. !ada intoniramo "Ispred mene
?a+ael, iza mene 6abrijel, sa moje desne strane )i"ael, sa moje lijeve strane Aurijel. .ko
mene plamti pentagram, a iznad mene sjaji zvijezda sa est zraka." Kada pominjete
ar"an%ele, zamiljajte svojstva vazdu"a, vode, vatre i zemlje. 2amislite i" to je $ivlje
mogue. Vizualizujte nji"ove karakteristike dok izgovarate nji"ova imena. (e treba $uriti.
Kona#no, zavrite ritual ponovnim +ormulisanjem kabalisti#kog krsta.
Ako niste upoznati sa ovim ritualom, on mo$e izgledati komplikovan, ali je u praksi
mnogo laki nego kad se o njemu #ita. (aravno, bilo bi vam lake da su instrukcije date
tabelarno. Ali u sluaju ove knjige, svra nije da se kae kako da obavite rituale, ve!
"rije zato da i obavite, ili bar da vas stimulie da mislite so"stvenom glavom. 'o je
razlog zato sve in+ormacije nisu grupisane na jednom mjestu.
)alji as"ekti
!ada znate kako da pro#istite mjesto kao pripremu za magijski rad. &ostoji jo jedan
aspekt ovog rituala, koji e na njega baciti dodatnog svjetla. 9z samo jednu izmjenu, ovaj
metod se mo$e koristiti za prizivanje odre%eni" sila. Izmjena se sastoji u tome da zvijezdu
po#nete na kraku ozna#enom sa "/u"" i da je odatle crtate do zemlje, i tako dalje.
9 ritualu pro#ienja, koristite rije# "Adonai" kad bodete zvijezdu po sredini. /ok
izgovarate rije#, zamislite sebe kao monog gospodara koji uz pomo zapovijesti i gesta
pro#iava stranu svijeta prema kojoj je okrenut.
&ri prozivanju, rije# se bira prema !+eri na koju se odnosi. 'ako operacije Venere treba da
koriste bogo:ime (eca". /ok prizivate ovu silu, zamiljajte da se "sputa" i ispunjava vas
u odgovoru na va poziv. 'ako%e, ar"an%eli su okrenuti "rema vama kada i" prizivate, a
od vas kada i" vraate nazad.
!ada, dakle, znate kako da odagnate ne$eljene sile, prizivate $eljene sile, i cirkuliete silu
unutar vae aure. ?azne varijante ovi" te"nika su osnov cjelokupne ritualne magije. Kada
budete na"ravili vae so"stvene rituale, koristi!ete ove iste metode, "a ak i ako
njiova "rimjena bude drugaija.
/onja trijada /rveta $ivota : od, (eca", 8esod : daje nam klju# za ove te"nike. 9 stvari,
ona je ponekad poznata kao "magi#ni trougao". od nam daje intelektualno rezonovanje u
ritualu, (eca" mu daje inventivnost i saosjeanje, a 8esod povezuje intelekt i emocije na
podsvjesnim nivoima, tako da ovi pojmovi imaju dejstvo kao to je gore opisano. 9 isto
vrijeme, )alkut nam obezbje%uje +izi#ku bazu za ritual.
4ae so"stveno ime
8edna te"nika koja bi mogla biti od vrijednosti u ritualu pro#ienja je da samom sebi
ponavljate sopstveno ime, posmatrajui slova i #ujui glas kako odzvanja po vasioni i kao
e"o se vraa nazad ka vama. 2amislite da je vaa cjelokupna $ivotna sila u tom imenu.
!ada izbacite posljednje slovo u imenu, ali ga i dalje izgovarajte u sebi. 2atim izbacite
sljedee slovo, pa sljedee, i dok izostavljate svako slovo osjeajte kako vam se li#nost
gubi, osjeajte kako vam se cijelo bie rastvara, sve dok se i posljednje slovo ne izgubi i vi
postanete samo praznina i nitavilo. &ostoji jo jedan zvu#ni pokuaj da se unutar vas
ostvari sli#nost sa svojstvima Ain !o+ Aura. 9potrebite ga da poja#ate i dopunite ritual
G5
pro#ienja, ako bude potrebno. !rednjovjekovno bajanje bazirano na rije#i abrakadabra
u vezi je sa ovim ciljem. Identi+ikovanjem neke bolesti sa rije#ju, a zatim skraivanjem
slova u toj rije#i smatralo se da e i bolest nestati uporedo sa tim.
A<?AKA/A<?A
A<?AKA/A<?
A<?AKA/A<
A<?AKA/A
A<?AKA/
A<?AKA
A<?AK
A<?A
A<?
A<
A
&oslije ovoga treba da naglasimo potrebu za vraanjem u normalno stanje svijesti obrnutim
redoslijedom ovi" te"nika.
B. Astralna magija
'e"nika koju emo sada prou#avati potpuno se oslanja na mo imaginacije, bez ikakvi"
ritualni" gestova.
9 sutini, ona se sastoji u kreiranju +ormi u astralnoj svjetlosti koje se koriste kao sredstva
za 9nutranje inteligencije kojima one streme. .ve +orme su tako%e poznate i kao
"telesmati#ke slike".
!istem rada je uglavnom poznat kao Astralna magija. .n spada u domen 8esoda, koji se
ponekad zove "?iznica slika".
9 nekim slu#ajevima, metod se sastoji u tome da sebe vizualizujete kao odre%eni lik u
simboli#koj mentalnoj drami sa ciljem da u sebi prizovete osobine i iskustva tog lika.
)o$da ete dovoditi u sumnju valjanost ovog sistema. .#igledna kritika je da e
praktikant $ivjeti u zemlji iz +antazije snova, u bajci koju je sam izmislio.
.vo je, naravno, istina ako praktikant zaboravi ispravan pristup simbolizmu : pristup koji
smo naglaavali u cijeloj knjizi. )e%utim, mi pretpostavljamo da je praktikant
kompetentan mag, koji koristi kontrolisani sistem simbola, svjestan da su sve slike njegova
sopstvena kreacija.
&a #ak i da je tako, gdje je psi"ologija u svemu ovome4 6dje je kontakt sa svakodnevnim
$ivotom4
9 odgovoru, vratimo se naoj ranijoj de+iniciji magije kao sredstva odrastanja.
;ikovi eroja
9 razli#itim stupnjevima $ivota, svi mi imamo potrebu za mitom i "erojskim likovima. .ni
su neop"odni. .ni nam daju simbole nai" te$nji. .ni nam pokazuju neke od normi koje bi
trebalo da ostvarimo.
Kod veoma mlade djece, likovi "eroja su nji"ovi roditelji, koje oni kopiraju i sa kojima se
G;
identi+ikuju u igrama. Kasnije, ona prelaze na likove "eroja iz narodne tradicije, a zatim na
savremene "eroje. 9 svakom slu#aju, djeca se nadaju da e biti u stanju da u njima samima
evociraju iskustva i stavove ti" likova.
(eke od ovi" likova nadrastemo, kao /eda )raza i ?obina uda* ka drugima stalno
te$imo, posebno u oblasti religije i sporta.
2bog toga je porodica va$na. Ako roditelji pru$e djeci odgovarajua svojstva "eroja, dijete
e imati koristi. (a$alost, to nije uvijek slu#aj. 0esto, dijete mora da na%e sopstvene likove
"eroja. (a primjer, dijete kojem nedostaje roditeljski uticaj mo$e izabrati lik koji izra$ava
sr#anost i mu$evnost. (adajmo se da nee izabrati da imitira lokalnog siled$iju.
.ve slike nadrastamo kada smo apsorbovali svojstva koja je u nji" ugradila naa
imaginacija.
'u se jednostavno radi o tra$enju identiteta, to je korak na putu ka ispunjenju maksime
"0ovje#e, upoznaj samog sebe".
!ve ovo je u domenu 8esoda, plana iluzije. !jetite se samo vremena vae prve ljubavi.
&omislite kako vam je ta osoba izgledala kao najsavrenije stvorenje na svijetu, pa ipak je
ta iluzija vremenom pomalo, ako ne i potpuno izbledjela. )i oko stvari gradimo slike koje
ili blijede kako mi sve vie sazrijevamo, ili i dalje ostaju jer su nji"ovi kvaliteti jo uvijek
iznad naeg neposrednog potencijala.
8esod se veoma mnogo odnosi na +ormativne godine puberteta, kada je velika potreba za
mitskim likovima. Ali lekcija 8esoda je lekcija nezavisnosti na svim planovima i u svim
vidovima. Kako sve vie i vie apsorbujemo 8esodski" kvaliteta, zavisnost od likova "eroja
i o#eva i majki postaje sve manja i manja. 'o je proces razotkrivanja sjaja stvari, sjaja koji
zamagljuje pravu sutinu. (ajvei dio +ame koju u$iva magija postoji zbog toga to je mi
sami tu stavljamo, i jedan od ciljeva ove knjige je da se ovaj sjaj demisti+ikuje.
)ada je ovo o#igledna digresija od Astralne magije, va$no je da iza nje s"vatimo
psi"ologiju svakodnevnice, jer kako bi ina#e magija radila4
%snovne ideje
9pamtite da slike same po sebi nisu va$ne, ve sile ili kolektivno iskustvo koje se nalazi
iza nji". )entalne psi"odrame sadr$e ar"etipske simbole i likove koji u#estvuju u
situacijama koje su van naeg normalnog iskustva. )i pokuavamo da neka od ovi"
iskustava apsorbujemo, ili prije da iz nas sami" izvu#emo ona svojstva koja tra$imo,
koristei pa$ljivo izabrane simbole koji e se povezati sa unutarnjim realnostima.
&romjena ideja o simbolima ispoljie se kao promjena sami" simbola. &otrebna je velika
koncentracija, jer je beskorisno juriti kroz magijske postupke. )orate i" obavljati polako,
ispitujui i analizirajui svaki korak, svaki simbol, i u nji" ugraditi nove pojmove. Kako se
pojmovi razvijaju, tako simboli dobijaju u moi.
9 sutini, Astralna magija je meditacija koja se materijalizovala pri vizuelnoj imaginaciji.
(ekima je ovakva de+inicija pri"vatljivija od meditativne analize apstraktni" pojmova, ali
o tome moramo razmiljati. )nogi ljudi krenu ovim putem u praktikovanju magije jer im
relativni asketizam misticizma postaje dosadan i nezanimljiv.
6edan magijski "ostu"ak
ajde da pogledamo tipi#an magijski postupak, i da ga zatim proanaliziramo.
!jedite ili lezite udobno, i diite mirno i ravnomjerno. Ispraznite svoj um od svi"
G=
spoljanji" misli i slika.
&utovanje po#inje sa pla$e3 ne obi#ne pla$e, ve pla$e sa pjeskom od citrinski" i
maslinasti" boja.
1e$ite na ovoj pla$i, nekoliko metara od mora, dok se sama pla$a pru$a daleko iza vas, sve
do beskraja. !unce pr$i, ali na njegovim zracima se ne crni. 9mjesto toga, oni u vama pale
$elju da i" u"vatite u najveim dubinama vaeg bia. &ose$ete za njima da i" u"vatite, da
dodirnete sunce koje izgleda tako ogromno i tako blizu, ali ne uspijevate i padate nazad u
pijesak.
Ispod sebe osjeate tvrdou zemlje, #vrstu i masivnu, dok ste vi samo trun#ica na njenoj
povrini. 2emlja vam nudi #vrstu i pouzdanu ugodnost, daleko vie nego daleko sunce. &a
ipak...
Ali, od ovi" misli vas odvla#i osjeanje mora koje je tako blizu vas. 9stajete i gledate
preko njegovi" talasa ljubi#aste boje. .djednom, cijelu povrinu vode remeti mona
+igura, klasi#ni (eptun, koji se di$e iz mora. !mijui se, di$e srebrni pe"ar ispunjen
pjenuavom te#nou i nudi vam ga, a zatim tone nazad u more pozivajui vas prije nego
to imate priliku da ga pri"vatite.
/uboko dirnuti ovom bogolikom li#nou, koja uliva stra"opotovanje, kora#ate devet
koraka ka moru i ulazite u njega, i dok to #inite, stapate se sa morem, "ostajete more i
osjeate njegove struje i plime kao svoje.
0ini vam se da ste cijelu vje#nost u tom stanju potpuno stopljeni sa morem, ali postepeno i
istrajno, odozgo dolazi zov.
&oziva# je )i"ael, odjeven u odjeu od vatre i pokazuje na vas vr"om svog koplja. Videi
nje$nu mudrost u njegovim o#ima, sjeate se svoje prvobitne namjere i pozivate ga svom
silinom vae spiritualne #e$nje.
?eorganizujete se u kompaktan entitet. Vie niste more, vrijeme je da posegnete dalje.
0vrsto "vatajui tupi kraj koplja koje vam se nudi, di$ete se gore i dolazite licem u lice sa
)i"aelom. .dma" iza njega je d$inovsko sunce, takorei na do"vatu, samo nekoliko
koraka. )i"ael se smijei vaem stra"u i kolebanju koje pokazujete, ali vas blago "vata za
rame i vodi do tog sunca.
/ok se pribli$avate, s"vatate da ono zra#i spiritualnim intenzitetom, prije nego +izi#kom
toplotom, i njegovi zraci vas sveg obu"vataju, briui sve sem kovitlajui" zlatni" oblaka
proarani" bojama ru$e i lososa, koji se usmjeravaju u tok i uobli#uju u vir.
!ada ne mo$ete vidjeti )i"aela, ali osjeate njegovo prisustvo u blizini. !vjesni ste samo
toga da ste usisani u taj kovitlac i da ste ponovo izba#eni na #vrsto tlo.
(ajgore je prolo, i dok gledate unaokolo, osjeate povjerenje i inspiraciju koje niste
poznavali nikad ranije* osjeate da ste na ivici poznate ali davno zaboravljene zemlje.
Kombinovano dejstvo boja vatre i udaljeni" planina u obliku plamena zapaljuju neto u
vama. Ali vaa neposredna briga je put na kome sada stojite, irok put koji vodi do jedne
zgrade u daljini, sa obje strane okru$ene ogromnim zlatnim "eksagramom. )i"ael se u
me%uvremenu vratio, pa vas blago udara po le%ima da krenete ka tom mjestu. /ok
kora#ate kroz "eksagram, osjeate se kao guter koji je izgubio svoju staru ko$u : laki,
sreniji. !ada ste blizu zgrade, i zastajete na dnu est veliki" i visoki" stepenika koji vas
vode do vrata...
!a obje strane vratiju nalazi se po jedan lav, koji re$i. Ali ne zaboravite da ste preli dug
put, do$ivjeli neka nova i #udna iskustva, i kad biste sada odustali bio bi to pravi
GA
kukavi#luk. !ada "odate sigurnim i #vrstim korakom izme%u lavova za koje ete vidjeti da
nisu ba toliko veliki kao to su se #inili iz daljine, a svakako ni toliko zastraujui.
!ada ste u unutranjoj odaji. .na je estostrana, sa oltarom u sredini koji je dovoljno
prostran da tu #ovjek mo$e da legne, to vi i #inite...
!ada prizovite du" kojegod sun#evog kontakta $elite, koristei kojigod sistem $elite, bilo
to Apolona, .zirisa, )i"aela, rista ili bilo kog drugog. 2a svr"e ovog postupka, koji je u
sutini kabalisti#ki, neka to bude )i"ael. !"vatite da je osoba koja vas je vodila samo
zemaljska slika koju ste sami stvorili, u koju je uda"nuta dua djelimi#ne sutine vai"
sopstveni" mi"aelski" svojstava. !ada kada ste svoju svijest podigli bli$e svijesti izvora,
prizovite samog )i"aela da bi u vama mogao razviti neke od ti+eretski" kvaliteta.
Vizualizujte ono to $elite da postignete, vidite sebe u budunosti onakvim kakvim $elite
da budete u odnosu na kvalitete kojima te$ite. Ili mo$da $elite odgovor na neko pitanje
koje se odnosi na domen 'i+ereta. Ako je tako, onda pitajte. )e%utim, ne o#ekujte da vam
odgovori neki zvonak glas, ve se prije nadajte nekom ti"om ostvarenju u bliskoj
budunosti.
.no to je sada va$no je da se vratite ta#no istim stopama onamo odakle ste doli. 9pravo
ste u izvjesnoj mjeri uzdigli svoju svijest ,koliko, zavisi od ovog iskustva-, i sada se
morate vratiti u normalne nivoe, te zato idite kroz etape vaeg putovanja u obrnutom
smjeru, sve dok se ponovo ne na%ete na pla$i.
Anali$a "ostu"ka
!vima onim koji nisu upoznati sa ovim simbolizmom, postupak mora izgledati #udan, ali u
stvari ovo putovanje je sinteza i konstrukcija razni" simbola koji se odnose na 'i+eret. 'o
je kao da i" koristimo sve zajedno kao ovna kojim vrite proboj kroz barijere vaeg uma
da biste oslobodili odre%enu vrstu svijesti, koja e zauzeti svoje mjesto u karakteru
praktikanta.
.svrnite se na ove scene, pro#itajte ponovo opis 'i+ereta, vidite da li mo$ete da ove dvije
stvari dovedete u vezu, bilo sa +izi#kim simbolima, bilo sa simboli#nim lekcijama $ivota.
)etod koji je ovdje primjenjen mo$e se, naravno, upotrebiti na bilo koju od !+era, no
o#igledno je da bi se struktura simbola morala promijeniti na odgovarajui na#in.
2majte na umu da je ovo isto onoliko sistem medita#ije koliko i bilo koji drugi, i u
njemu !ete morati da istrajete u "ot"unosti ako elite da do3ete do bilo kakvi
re$ultata.
)ada smo u ovom primjeru po#eli od pla$e, mnogi postupci po#inju od nekog "rama, i
pravac izlaza zavisi od tipa postupka.
(eke od preliminarni" vje$bi u magijskoj obuci obu"vataju stvaranje unutranjeg "rama.
9pravo je taj astralni "ram, kojeg stvara obu#eni mag, va$niji od bilo kakvog +izi#kog
spoljanjeg "rama. Astralni ekvivalenti oru$ja daju im snagu, poto su povezani sa
podsvjesnim umom. 'o je razlog zbog kojeg morate vizualizovati "ram ili oru$je ili sve
ono to otjelotvoruje pojmove koje $elite. 9zmite moderne reklame #iji tekst glasi, recimo,
ovako3 "Kako da budete pravi mukarac i u#inite sebe neodoljivim za $eneL" 9 veini
slu#ajeva tajna je u tome da sebe zamislite kao ugla%enog, pre+injenog zavodnika i da
ponavljate dobro poznatu +razu koja sugerie3 "Iz sata u sat, iz dana u dan, postajem sve
privla#niji u svakom pogledu". Ideja je u mnogome ista i ima za cilj da izazove
samopouzdanje upotrebom kontrolisane imaginacije.
GB
4i$uali$ovanje rama
ajde sada da vizualizujemo "ram, da ga gradimo komad po komad, i da ga #vrsto
postavimo u astralne nivoe naeg du"a. Izaberite spoljanji oblik kakav god vam se dopada
: zamak, poljska kua ili neto u gr#kom stilu : ali je mudrije u ranim +azama praviti ga to
je jednostavnije mogue. 'o bi u stvari trebalo da bude zdanje od #etiri zida koje odgovara
Elementima. .n e biti polazna ta#ka u magijskim postupcima, tako da podne plo#ice
moraju biti obojene u skladu sa )alkutom. (a zidovima eventualno mogu visiti tapiserije
koje prikazuju 0ovjeka, 1ava, <ika i .rla iz Vodolije, 1ava, <ika i @korpije. .ltar mo$e
da bude dvostruka kocka od crnog i bijelog po kojoj le$i magi#no oru$je, pokriveno
svilenom tkaninom.
.vo su opti detalji, a ostalo morate zamisliti sami, jer ete vi raditi u njemu i niko drugi.
Vizualizujte scenu sna$no i redovno, i ovdje po#nite sa svojom Astralnom magijom,
izlazei kroz vrata skrivena u odgovarajuoj tapiseriji i vraajui se kroz ista.
Vremenom ete vjerovatno izmijeniti oblik i stil ovog astralnog "rama, kao to biste i
stvarnu kuu. Kona#no e se #vrsto utisnuti u vaem du"u. )o$da bismo ga mogli
uporediti sa 8ungovom kuom u <olingenu. 'u je mjesto gdje idemo kada $elimo da se
odvojimo od ovozemaljski" i trivijalni" stvari i pokuavamo da stupimo u kontakt sa naim
najdubljim ja. &osebno moramo nau#iti da vizualizujemo pristup i ulaz ovom "ramu.
.tvaranje vrata treba da bude jasan znak da naputamo i posljednje granice siuni" i
banalni" stvari, ostavljajui iza nas sve to nije u skladu sa ovim konceptom "rama.
(a jednom nivou, ono to radimo je stvaranje bar jednog mjesta unutar naeg svijeta gdje
je sve smireno, sigurno, i lieno grubosti spoljanjeg svijeta. 2bog toga nae vrijeme i
pa$nja treba da budu posveeni izgra%ivanju ove slike. 'o je, na kraju krajeva, ipak "ram,
sveto mjesto, gdje mo$emo nai kvalitete spiritualnog stimulansa, toplote, obnavljanja i
sigurnosti.
Alister Krouli, na putovanju kroz Kinu, s"vatio je da je, zbog relativne prirode vremena i
mjesta, mogao takorei da sebi privu#e svoj zamak iz @kotske. (aravno, on je mislio na
astralni ekvivalent +izi#kog "rama, u kojem mo$e da obavlja obrede isto toliko e+ikasno.
Kada, me%utim, govorimo o ne#emu na astralnom planu, jednostavno ka$emo da je to u
nesvjesnom umu. &rema tome, unutranji "ram, ma koliko prost, je sve to vam je
potrebno da po#nete rad, #ak iako vam je za sada nemogue da imate sopstvenu sobu za tu
svr"u.
/ok govorimo o tome, evo jo jedan primjer vizualizacije koji mo$e biti koristan.
&o#nite u svom "ramu, stojei pored oltara okrenuti prema istoku. !ada zamislite sebe
kako rastete, brzo i ravnomjerno, rastete daleko iznad "rama koji se nalazi negdje ispod
vai" nogu, i vidite kako zakrivljenost zemlje postaje puni krug, kao cio globus ispod vas.
Vidite zvijezde kako vam se pribli$avaju sve vie dok vi rastete sve vei, vidite kako
zemlja potpuno i#ezava, osjeate da apsorbujete sunce, planete i galaksije, sve dok nema
ni#eg vie to biste mogli apsorbovati, i vi stojite vr"ovni kao sam (ebeski #ovjek. @ta
sada osjeate4 Kakve su implikacije ovoga4 9 kakve bi prakti#ne svr"e ova vje$ba mogla
da slu$i4
(a ova pitanja morate sami da odgovorite, poto reakcije nijedne dvije osobe nisu iste na
dati stimulans.
(aravno, nema nikakvog razloga to ne biste kombinovali ove te"nike sa nekim od
GD
ritualni" metoda ili vje$bi !rednjeg stuba, i vaa sopstvena domiljatost e vam rei kako.
Magijska linost
?anije smo pomenuli upotrebu i vrijednost likova "eroja i bogo:obli#ja i detaljno naveli
karakteristike #etiri glavna Elementarna lika. !ada moramo razmiljati o stvaranju nae
sopstvene magijske li#nosti.
)ada je o#igledno da u sebi sadr$imo cjelokupno /rvo, ipak zbog nae individualnosti
skloni smo da gravitiramo ka jednoj !+eri ili jednom Elementu. 9 ranijim +azama
prou#avanja, morate ulo$iti napor da biste ostvarili razumijevanje : ve$u : sa svim
!+erama, ali dolazi trenutak kada e zreli u#enik neizbje$no i gotovo neosjetno u"vatiti
sebe kako se specijalizovao za jednu posebnu oblast.
(eto od ovoga nagovijeteno je u "stepenima" u okviru magije, od neo+ita pa sve do
Ipsisimusa, sa svim varijantama adepata izme%u. /anas je ideja vertikalnog progresa u
mnogome zastarjela, i to s pravom, ali nam ipak daje predstavu o tome da se mo$emo
specijalizovati za jednu odre%enu !+eru. 'ako bi u starom sistemu Adeptus )ajor bio
specijalista za !+eru 6ebura"a* tj. (jegova psi"a je takva da #esto izra$ava
beskompromisna svojstva &ravde, strogoe i "rabrosti. ! druge strane, neko drugi bi
mo$da bio sklon da predstavlja i kanalie kvalitete Venere. Ali on ni u kom slu#aju nije
in+eriorniji u spiritualnom statusu. 'ako je "svetenik" )jeseca isto toliko moan kao i
"svetenik" 8upitera, ali na druga#iji na#in.
.vo je, mo$da, o#igledna poenta, ali nije na odmet naglasiti je.
.no to kona#no moramo odrediti je naa ta#na oblast specijalizacije. .na e obi#no biti
sasvim o#igledna3 na kraju krajeva, #injenica da ste #itali sve dovde u knjizi o magiji prije
svega ukazuje na to da ste bar donekle svjesni sami sebe. Ali da li je to o#igledno ili ne,
pokazae sljedea korisna vje$ba.
Magino ogledalo
.vo se ne sastoji ni u #emu vie do u tome da sebe ispitate u svjetlosti svake !+ere i
zaklju#ite kako ste proli na tom testu. (abavite neku dobru knjigu o astrologiji i
pogledajte koje sve dobre i loe aspekte svaka planeta ima za vas. 'o kombinujte sa
#itanjem o !+erama same Kabale. .vdje je potrebna brutalna iskrenost. (ema nikakve
prakti#ne vajde ako pokuate da sebe uljepate u sopstvenim o#ima. )o$e nam biti od
terapeutskog iskustva ako jednostavno vidimo ta nam sve nedostaje u oblastima o kojima
prije nismo ni sanjali. Ili jo bolje, kao da nam neki totalno nepristrasan lik autoriteta
nabraja dug i bolan spisak nai" mana.
&oslije ovoga, redovno obraanje "magi#nom ogledalu" mo$e nam pomoi u naim
pokuajima da idemo naprijed ka veoj potpunosti i spre#iti samodopadanje. 'ako%e zna#i
i da se borimo sa speci+i#nim samozadovoljstvom koje je karakteristi#no za mnoge
okultiste, koji ovaj stav brkaju sa viom mudrou.
)e%utim, pod pretpostavkom da je u#enik izgradio odre%ene #vrste temelje i da je sasvim
siguran u svoju !+eru, ta mora sada da radi4
)ora da zamisli apsolutno najvie kvalitete li#nosti kojima $eli da te$i. .pet, tu ne smije
biti nikakve sitni#avosti, ni#eg banalnog. 9#enik mora ustanoviti kakav tip osobe $eli da
bude i u svojim meditacijama mora pokuati da osje!a neke od ovi" kvaliteta* treba da
stvori unutranje scene pomou koji" mani+estuje ove kvalitete na razli#itim poljima
GE
akcije.
'o je prvi korak, ali takav koji e trajati cijeli $ivot dok se u#enikovo razumijevanje i
te$nje proiruju.
/rugi korak je stvaranje sredstava koje e sadr$ati ovaj golemi oblak pojmova.
9 magiji postoji prili#no simpati#an izraz "tijelo od svjetlosti", koji se uglavnom odnosi na
astralno tijelo, ali koje mo$emo usvojiti da izra$ava unutarnji lik maga, koji je aktivan u
najdubljim nivoima svijesti.
9#enik dakle mora odrediti koja mu je !+era najsrodnija. 9 veini slu#ajeva, naravno,
jedna od !taza bie pogodnija od ostali", ali u po#etnim danima lake je koristiti relativno
jasno odvojene !+ere. &retpostavimo sada da je izabrana !+era 8esoda.
Iz mase lunarnog simbolizma mora se nekako izabrati jedna slika. 2amislimo da mag sebe
vidi u srebrno:ljubi#astoj odori, ukraenoj lunarnim slikama, sa trakom oko glave na kojoj
se nalazi simbol polumjeseca, i sa, mo$da, kalu%erskom kapulja#om. .n vidi sebe tako
obu#enog. Ako nije srean sa svojim svakidanjim +izi#kim oblikom, onda ga u svojoj
imaginaciji mo$e promijeniti u onakav kakav smatra odgovarajuim. Kada je tako ukraen
u svojoj mati, on predstavlja sve najvie kvalitete )jeseca koje je prou#avao i osjeao
godinama. &retpostavka ove slike ,ili bogo:obli#ja, ako "oete- je znak da treba sebe
zamisliti sa kvalitetima koji su vei od normalni". %n odista "ostaje :vetenik Mjese#a, i
,unk#ionie blie svome istinskom 6a. Ali samo dok traje obred.
Vremenom, kada u#enik sigurnije ovlada vizualizacijom slika, mo$e da napravi odjeu
koja e se slagati sa njegovom unutarnjom odorom, ali je za sada jo uvijek u po#etnim
+azama.
Magijska imena
?anije smo pomenuli upotrebu i vrijednost "Imena )oi" u vezi sa svakom !+erom. 8edan
od magovi" zadataka je da stvori sopstveno )agi#no ime koje e sumirati kvalitete ka
kojima te$i. 9 prvim +azama u#enja, mo$emo jednostavno koristiti bogoime neke !+ere, ali
kada nijanse i tananosti postanu o#igledne unutranjem oku, moramo pronai neko ime
koje e i" predstavljati. .pte je poznato da je literarno ime engleske okultistkinje /ion
7or#un ,/ion 7ortune- izvedeno iz njenog mota "/eo non 7ortuna"* )agijsko ime ,ili
moto- knji$evnika V. <. 8ejtsa bilo je "/emon est /eus Inversus" ili /.E./.I. kako se
potpisivao* Alister Krouli je po#eo kao "&erdurabo" ,"Izdr$au do kraja"- i razvio se u "'o
)ega '"erion", Velika 2vijer.
(aa imena ne moraju biti na latinskom, gr#kom ili bilo kom drugom nepoznatom jeziku,
niti moraju da imaju +ormu mota. <ie dovoljna bilo koja izmiljena rije# koja na neki
na#in sumira ono za ta osjeate da je vae najvie 8a. 4ano je da to ne objavite7 da
nikom ne kaete, be$ ob$ira koliko ste bliski. %no treba da "ostane vaa jedina tajna,
vaa krajnja Misterija. %no !e i$raavati ko ste vi. Kada je Ime na%eno, ono e vam
dati jedan od najva$niji" klju#eva za prizivanje i vladanje veoma velikim nivoima energije.
(e treba da $alimo vrijeme isprobavajui razne kombinacije rije#i i slogova pa #ak i kada
po#etni rezultati ne zvu#e nikako : da ne ka$emo budalasto. )e%utim, takva je priroda
magije, i kona#no e se pojaviti pravo ime koje e odgovarati za taj trenutak. .sjeaete
da je to ono pravo. .no se mo$e mijenjati sa godinama, ali se i mi svi mijenjamo. (a vama
je da inicirate taj proces.
5F
2skljuivanje
!ada imamo cio niz te"nika pomou koji" mo$emo pobjei iz nae ovozemaljske svijesti i
uklju#iti se u magijsku li#nost koja vas mo$e projektovati u nove domene iskustva.
)e%utim, uvijek moramo paziti i na#initi smiljen napor da se "isklju#imo" kada su
magijski rituali zavreni. .va promjena brzine je neto sasvim uobi#ajeno u
svakodnevnom $ivotu. 0ovjek koji dominira svojim pot#injenim u radu, a kod kue je pak
pokoran, jednostavno ispoljava razli#ite aspekte svoje prirode. 9 $ivotnim situacijama
treba da koristimo razli#ite brzine, ina#e e nam zaribati motor. ?itual i )agijska li#nost
nam obezbje%uju ove dodatne brzine i irok put po kojem neko vrijeme mo$emo lako
voziti velikim brzinama.
C. *arot i )rvo ivota
8edan od najva$niji" aspekata zapadne magijske tradicije su 'arot karte i nji"ov odnos
prema stazama /rveta $ivota.
&orijeklo 'arot karata nije va$no. /a li su one nastale u drevnom Egiptu ili u
srednjovjekovnoj Evropi, nije bitno. 0injenica je da nam one daju pravo bogatstvo
dubinski" slika koje mo$emo koristiti da nas jo dublje gurnu u nas same.
!am 'arot pil je podijeljen na dva dijela3 Velika Arkana, koja se sastoji od GG karte, i
)ala Arkana, koja se sastoji od =A karata, podijeljeni" u #etiri boje, koje odgovaraju
onima u modernim kartama za igranje.
/a li slu#ajno ili namjerno, slike karata u Velikoj Arkani kao da su skrojene za GG staze
/rveta $ivota, i upravo su tu generacije u#enika magije bile opsjednute pokuajima da
na%u "istinski" sistem korespondencije. )e%utim, nadamo se da je sada ve o#igledno da
tako neto ne postoji. !like iz 'arota su svijet za sebe i svaki pojedinac treba da im da
sopstveno individualno tuma#enje i na taj na#in stupi u odre%enu bliskost sa njima. Isto
tako, to je i test njegove li#ne percepcije kada pokuava da karte stavi na /rvo $ivota
prema sopstvenom razumijevanju ova oba magijska sistema. !asvim je neva$no to su
Alister Krouli, A. E. Vejt ili /ion 7or#un mo$da napisali o speci+i#noj karti, ako im vi
sami date potpuno druga#iju interpretaciju. /r$ite se uvijek sopstvene analize : ali imajte
+leksibilan stav.
&ostoje, naravno, razne vrste 'arot pilova, razni" kvaliteta, ali za nau sadanju svr"u
najkorisnija je verzija VejtJ?ajder.
A. E. Vejt, #ak i kada uzmemo u obzir doba u kojem je pisao, svakako spada me%u
ubistveno najdosadnije i najzakukuljenije od svi" okultni" pisaca. &a ipak, on nam je u
saradnji sa &amelom Kolman ostavio u naslje%e istinski #udesan sistem simbola koji
mo$emo koristiti u kabalisti#koj emi.
!am pil je veoma sli#an mapi puteva koju koristite u gustoj magli i koja postaje korisna
tek kada mo$ete nai neki karakteristi#an putokaz pomou kojeg mo$ete da se orijentiete.
&utokazi u ovom slu#aju su !+ere na /rvetu $ivota.
Vrijednost napora koji ula$ete u dovo%enje 'arot karti u vezu sa stazama /rveta $ivota
le$i u tome to vam daje jasan smjer i novi podsticaj.
!taze na /rvetu $ivota, kao to mo$emo i zamisliti, su va$ne same po sebi. 6rubo re#eno,
to su mjesta na kojima se svojstva !+ere sreu i mijeaju. 'ako je staza izme%u 8esoda i
5C
(eca"a, u najiroj osnovi, ono mjesto u naoj psi"i u kojem se mijeaju instikti i emocije.
'o samo po sebi ne zna#i nita, i zbog toga vizuelni simbol na tom mjestu poprima
ogromnu va$nost kao sredstvo koje nam poma$e da se usredsredimo.
!reom, nijedna dva prou#avaoca se ne sla$u koja se karta iz Velike Arkane sla$e sa
kojom stazom, ili ako se u tome sla$u onda se ne sla$u u interpretaciji. A tako i treba da
bude. 'o nas samo podsjea da u magijskoj tradiciji nema nikakve dogme.
9 prolom stoljeu najuobi#ajeniji na#in za slaganje 'arota sa stazama /rveta $ivota je
bio da se jednostavno prva karta izjedna#i sa prvom stazom i tako dalje niz stepenike, sa
kartom ozna#enom kao "1uda" na kraju, ili bi se pak 1udi dala vrijednost nula i ona bi se
stavila na prvu stazu odakle bi slijedile ostale karte Velike Arkane. (ema sumnje da su svi
metodi dali odre%ene korisne in+ormacije, ali osjeam da da su sami sebe ograni#avali u
tome to su bili obavezni da zadr$e numeri#ki redoslijed iz 'arota.
.d svi" razni" rasporeda, onaj koji mi se #ini najrazumniji je onaj dat u knjizi V. 6. 6reja
")etodi ritualne magije".
Kao to mo$emo vidjeti iz !like ;, 'arot karte kao da se prirodno dijele na pozitivne ,
negativne i neutralne, kao i samo /rvo $ivota. &o#injui od !rednjeg stuba primjeujemo
napredak od )alkuta do Ketera preko )jeseca, !unca i 2vijezde. Ako nita drugo, ove
karte se stvarno odnose na istinske planetarne s+ere, to nije slu#aj u mnogim drugim
sistemima. Interesantno je da napredovanje u religioznom obo$avanju slijedi upravo takav
put3 od, na primjer, lunarni" i materijalni" sistema Kelta, koji se postepeno mijenjaju u
solarne i patrijar"atske sisteme uvo%enjem "rianstva, i dovode do intenzivne i #esto
individualne stelarne svijesti u nama samima. Ili mo$da do neke stelarne religije koja se
mo$e pojaviti u nastupajuem /obu Akvarijusa.
(a lijevoj strani ili negativnom stubu vidimo karte kao to su "Mavo", "!mrt", ".bjeeni
0ovjek" i "Kula u plamenu", dok pozitivna strana drveta sadr$i "Haricu", "9mjerenost",
"!nagu", "Hara" : u sutini slike dobra i sigurnosti.
'ri "orizontalne staze se izjedna#avaju sa razli#itim nivoima sudbine ili slobodne
volje3"'o#ak !ree" koji predstavlja puke slu#ajne doga%aje koji nastaju iz svojstva
razuma i emocija i nji"ovi" udi* "&ravda" koja je #ista karma i koja se tako%e odnosi i na
nae eti#ko osjeanje* i "!ud" koji je naa sopstvena ocjena naeg $ivota u svjetlosti zrele
mudrosti i razumijevanja : kao oni" za koje se ka$e da se doga%aju kao dio iskustva $ivota
poslije smrti.
(a samom dnu drveta vidimo "!vijet" i "1udu", simbole dva razli#ita tipa
neindividualiziranog #ovje#anstva, dok su iznad nji" simboli onoga o #emu smo govorili u
cijeloj ovoj knjizi3 ")ag" i "!vetenica". .ba se povezuju sa 8esodom, te ne zaboravite da
magija +unkcionie kroz vezu sa nesvjesnim. 9 "magu" imamo #isto "ermeti#an pogled na
"&rvosvetenicu" sa njenim simbolom mora, mjeseca i seksualnosti pokazuje da je to
posebno podesna korespodencija, ali ni u kom sluaju prava. *o samo vi moete
"rona!i.
Kod "1jubavnika" mo$emo vidjeti neto od me"anike ljubavi i zaista je #udno da, sa
ogromnim solarnim likom )i"aela iznad nji", niko ranije nije pokuao da ovu kartu
smjesti na to mjesto. (a suprotnoj strani, u "Ko#ijama", nalazi se ona vrsta osobe #iji je
intelekt takav da u njemu razvija duboko pronicanje u sutinu spoljanjeg svijeta, mada on
sam rijetko izlazi u njega i prikovan je za jedno mjesto, kao to je ko#ija ove karte
prikovan u kocku od kamena* 7ilozo+skog kamena, mo$da.
5G
!lika "Kule" pogo%ene gromom, koja povezuje 'i+eret i 6ebura", je o#igledna, dok u karti
poznatoj kao "!naga" mo$emo vidjeti i solarne i jupiterske simbole.
".bjeeni 0ovjek" i "9mjerenost" na gornjim nivoima /rveta pokazuju razli#ite puteve ka
mudrosti i razumijevanju, dok na samom vr"u "&ustinjak" i "ijero+ant" pokazuju razli#ite
na#ine za izra$avanje ovi" svojstava za dobrobit oni" dua koje im te$e.
(ije mogue ii u velike dubine u opisivanju pojedina#ni" karata ovdje* me%utim, da
bismo pokazali kako se dobro Vejtove 'arot karte uklapaju u emu /rveta $ivota, "ajde da
ukratko pogledamo samo jednu od ti" karata i njenu stazu.
-ustinjak
.vo je deveta karta Velike Arkane. .na predstavlja visokog patrijar"a u odjei tamno:sive
i crne boje kako stoji na vr"u planine. 1ice mu je u pro+ilu, u desnoj ruci dr$i +enjer, a u
lijevoj palicu. 9 daljini su drugi, snijegom pokriveni vr"ovi.
)oramo primjetiti da je u 6rejovom sistemu korespondencija ova karta smjetena na stazu
izme%u Ketera i <ina". )o$emo zapaziti da on ima iste boje kao i ova druga !+era, i on je
stvorenje 'iine, to je tako%e i naziv <ina"a. 1ice mu je izuzetno sli#no magijskom liku
Ketera : bradatog kralja, vi%enog iz pro+ila : dok nas simbolizam planinskog vr"a podsjea
da zaista operiemo sa svijeu na viim nivoima. 9zimajui &ustinjakovu palicu kao
centralnu liniju, ako je izjedna#imo sa !rednjim stubom, onda mo$emo vidjeti da &ustinjak
dr$i +enjer u <ina" polo$aju. )o$emo zaklju#iti da on gleda dolje na napaeno
#ovje#anstvo i osvjetljava mu put. 2a razliku od njegovog pandana "ijero+anta" ili
(ajvieg )aga, on vie vodi primjerom nego rije#ima.
.vdje prou#avaoci tako%e treba da primjene isti pristup i na polo$aj "ijero+anta" i
zaklju#e kako ova dva lika dopunjuju i uravnote$uju jedan drugog, i da tako nastave dolje
niz /rvo na isti na#in. 2anemarite uobi#ajena proro#ka znamenja koja se daju svakoj karti
i jednostavno svaku sliku posmatrajte kao novo umjetni#ko djelo koje treba interpretirati u
svjetlosti odre%eni" principa. 9 po#etnim naporima mo$e vam se #initi da dobijate veoma
malo originalne vrijednosti, ali dok postajete sve vie upoznati kako sa 'arotom tako i sa
/rvetom, po#eete da osjeate kao da neka brana po#inje da probija.
(a ovaj na#in svaka karta e "postati $iva" u psi"i, proirujui granice svijesti. 'o je cijelo
zna#enje onoga na ta okultisti misle kada govore o utiskivanju 'arota ili /rveta $ivota u
auru. 'o ne zna#i, kao to bi neko mogao zamisliti, da #arobnjaci idu unaokolo kao da u
svojim aurama imaju vilinske svjetlosti i da su ukraeni kao bo$ine jelke* to prije zna#i da
su ovi okultni simboli pustili korijenje u nesvjesnom, jer se praktikant vrijedno trudio da i"
tamo smjesti. 9 ovom procesu ponovo vidimo donje !+ere u akciji3 )alkut, +izi#ki proces
u kojem u#enik sjeda na stolicu sa perom i "artijom da analizira simbole* (eca", $elja i
imaginacija koje mu daju impuls* intelekt i svi procesi koji su potrebni za interpretaciju
dolaze od oda* dok je 8esod domen nesvjesnog koji skladiti sve podatke za buduu
upotrebu.
Magija *arota
Kada se u#enik zamori od ovog pozamanog napora, mo$e da izabere da se relaksira na
jedan egzoti#an na#in. .vo obu"vata jednu od te"nika vizualizacije, pri #emu se neka
'arot karta zamilja kao $iva scena u koju je mogue ukora#iti. )o$ete se nai unutar
karte "Ko#ije". ?azgovaraete sa ko#ijaem i upitati ga zato je ukovan u kamen, kakvo je
55
zna#enje crne i bijele s+inge i svoda iznad njega. 0ak i ako nema nekog o#iglednog
rezultata ili ni#eg vie od imaginarnog odgovora iz vae sopstvene mate, to je jo uvijek
dobro sredstvo pomou kojeg ete se postupno upoznati sa slikama iz 'arota i postati kao
najbolji prijatelj, postepeno dajui i primajui misli koje nikad ne bi mogle doi do
stranaca.
)ogli bismo po#eti sa 'arot kartom ")jesec". &oto obavimo sve preliminarne te"nike
pri#iavnja i natimavanja i kreiramo astralni zamak, nalazimo sebe kako posmatramo
scenu te karte i odlu#ujemo da istra$imo stazu koja vodi od )alkuta do 8esoda. 9 naem
magi#nom obli#ju nalazimo sebe ispred ulazne kapije u zemlji sumraka, dok sa nae obije
strane re$e divlje zvijeri. @ta se doga%a : pitamo mi sebe : iza oni" #etvrtasti" prozora
visoko gore u svakoj kuli4 Kakvo je zna#enje suza koje izgleda da lije lunarni lik4 ta
emo nai na kraju ovog d$ombastog puta kada pro%emo udaljene planinske vr"ove4 'ada
moramo vizualizovati sebe kao da stvarno "odamo du$ ove staze, pazei se od stanovnika
svijeta oko nas. &ojavie se slike. )o$da besmislene, ali ipak zanimljive. Kada kona#no
stignemo na vr"ove naslikane na ovoj karti, vidjeemo, mo$da, )jese#ev "ram, okru$en sa
devet djevojaka i )isterije koje se deavaju unutra. (a zadatak je da tra$imo ulaz u to
mjesto ,8esod- i da vidimo ta jo mo$emo da nau#imo.
(a kraju, bez obzira koliko malo osjeali da smo postigli, moramo se vratiti istim
koracima unazad sve dok se ne na%emo u naem malom astralnom "ramu i ne budemo
spremni da se ponovo vratimo u )alkut.
.vo je jedna interesantna te"nika koja mo$e vremenom da da iznena%ujue rezulatate, ali
se mora naglasiti da je ona manje:vie samo sredstvo za relaksaciju. &ravi rad se mo$e
raditi samo kroz mentalni znoj i svjesno studiranje svakog pojedinog dijela. <ez obzira
kako se divne vizije mogu pojaviti za vrijeme vje$bi astralne magije, ako i" u#enik ne
integrie u +undamentalne pojmove i iskustva u svom svakodnevnom $ivotu, one e biti od
male prakti#ne vajde. Nita lake od i$a$ivanja vi$ija. %no to je teko je ostvarenje
mudrosti.
-rori#anje budu!nosti
Koritenje karata je izvrstan na#in da o njima nau#ite neto vie. .no to je va$no u ovom
procesu nije to da mo$ete da prou#ite budunost, ve da nau#ite da povezujete karte jednu
s drugom.
9mjesto da koristite slavni "/revni keltski metod" proricanje budunosti koje se daje uz
gotovo svaku verziju 'arot karti ,a koji, #ini mi se, niti je posebno drevan niti specijalno
keltski-, pore%ajte deset karata u obliku /rveta, poto ste se najprije skoncentrisali na
odre%eno pitanje i promjeali karte kako treba. Karta koja predstavlja &itaoca bie
stavljena na Keter, a ona koja predstavlja vjerovatan is"od bie stavljena, mo$da, na /as.
.voga puta koristite knjigu sa zna#enjima proricanja, ali nastojte da vidite ta bi svaka
karta mogla da zna#i u svjetlosti odgovarajue !+ere u koju je stavljena. 'o je sli#no
astrologu koji pokuava da odredi kakvo e dejstvo imati neka planeta u datoj Kui.
.#igledno da ovaj posebni metod za"tijeva prou#avanje literature o toj temi zbog detalja
,o )aloj Arkani, na primjer- koji se ne mogu dati ovdje, ali ne postoji neki standardni
metod za kabalisti#ko proricanje budunosti.
Vrlo jednostavno, magijsko razumijevanje je kao zvjezdana svjetlost u "&ustinjakovom"
+enjeru. Ako ga $elite, moraete da krenete na dugo, usamljeno i mu#no penjanje da biste
5;
ga dosegnuli, i ne "ostoje nikakvi tajni "utevi ili lukavi imalajski vodii koji !e vas
tamo odvesti be$ tog "enjanja. 2najte da su duga#ke tablice korespodencija u
organizacijama kao to su "?ed 2latne 2ore" ili "Argenteum Astris" napravili obi#ni ljudi
koji su u stanju da imaginativno misle kao i bilo ko drugi. 0injenica da je, na primjer, !. 1.
). )aders bez sumnje imao ogromne spiritualne darove, ne zna#i da su oni nu$no imali
paralele u svakodnevnoj strani njegove prirode. Kao to je neko jednom rekao3 "&lanovi su
odvojeni."
U stvari, svuda oko nas lei toliko magijskog materijala da je najbolje da krenemo od
samog "oetka stvari. 4ratite se u Ain :o, Aur. 4ratite se u Nitavilo. -onite od
najosnovniji slika )rveta ivota i krugokrsta i gradite odatle. *o nije lako.
D. Kores"onden#ije sa Kraljem Arturom i svetim =ralom
9 vremenu u kojem toliko mnogo ljudi o#ajni#ki pokuava da prona%e svoje korijene i
potvrdi svoj identitet bilo traganjem za genealogijom ili za pret"odnim inkarnacijama, od
vitalne va$nosti je da se vratimo izvorima nae mitologije. (ajvei dio 8ungovi" radova
pokazuje koliko je va$no za svakog #ovjeka da ima sopstveni mit i da ga pro$ivi. (a isti
na#in i mi treba da u#inimo isto sa drevnim slikama iz nae sopstvene mitologije. 2ato i ne
iznena%uje da ljudi to upravo po#inju da rade, jer kao to je 8ung pisao "!ve staro je znak
ne#ega to dolazi". )ananja renesansa mita i ,anta$ije ba$irani na mitovima koje
"re"lavljuju knjiarske "oli#e, $nak je "romjene u svijesti nai vremena.
9 magiji, kao to smo vidjeli, glavne slike ili ar"etipovi poti#u iz judeo:"rianske
tradicije koja dominira naim zapadnim naslje%em. &a ipak je #injenica da za mlade umove
ideja ar"an%ela i sli#nog nije posebno simpati#na, #ak je prili#no neugodna : #ak i kada
s"vataju nji"ovu #isto simboli#ku prirodu. )ada postoje zdravi psi"oloki razlozi zato ne
bi trebalo da ignoriemo ove stare slike ,kao i zato nau obuku treba da po#nemo sa
njima-, mogli bismo u odre%enom trenutku razmotriti upotrebu slika koje su bli$e naem
zavi#aju.
!vaka zemlja i rasa, naravno, imaju sopstvenu mitologiju. 2a zemlje kao to je Amerika,
za pojedince je bolje da koriste mitologiju iz oni" dijelova svijeta odakle su doli nji"ovi
preci ili bilo koju emu koja se doti#e nji"ovi" srca nego da usvoje starosjedela#ke epove
ameri#ki" Indijanaca. 9 <ritaniji i za 2apadnu Evropu sve do Italije, mo$da najvei lik je
Kralj Artur, mada je u nekim dijelovima pri#a o njegovom dvoru manje va$na od pri#e o
traganju za svetim 6ralom, sa &arsi+alom u glavnoj ulozi.
(ekoliko okultni" pisaca je ve pomalo pisalo o tome, naro#ito Kristina artli u svojoj
knjizi (*radi#ija $a"adni misterija(, ali emu koju u sada prezentirati ne spada ni u
jednu +iksnu tradiciju koju znam, niti je ita vie od moje li#ne spekulacije i rezime jednog
veeg rada koji je u toku. 8asno je da ovdje ne mo$emo zalaziti u sitne detalje : posebno
oko neki" keltski" ekvivalenata : ali se nadam da !u dati dovoljno materijala da
"odstaknem itao#a na njegova so"stvena istraivanja.
Artur i *i,eret
Artur je u sreditu cijele eme. <ez njega ona bi se raspala. .n je solarni lik par eNellence.
?azmotrite tri magijske slike 'i+ereta ,vidjeti !liku B-3
)ijete5 Artur je ro%en iz nezakonite ,i magijski aran$irane- veze izme%u 9tera &endragona
5=
i Igraine. /ok je bio beba oteo ga je #arobnjak )erlin da bi ga odgajio u divljoj umi.
&ri#e o njegovom dolasku na ovaj svijet slikaju ga kao pravo #udo od djeteta.
:vetenik+Kralj5 Artur je uvijek bio mnogo vie od obi#nog regenta. (jemu su se
pripisivala naj#udesnija djela spiritualne prirode. (jegov dvor je bio vie od obi#nog
dvora sa primjesom svete skuptine. Kristina artli smatra da je "Artur" u stvari
inicijacijska titula koja se prenosila kroz vijekove.
Irtvovani 9og5 poslije posljednje bitke Artur je vi%en kako se $rtvuje za svoju zemlju. &a
ipak, kao i svi Irtvovani ili !olarni <ogovi, on ne umire, ve ga odnose u avalon da se
odmori koliko je potrebno nakon #ega e ponovo ustati. &aralela izme%u ovoga i slike
rista je o#igledna. Istra$iva#i su tako%e ukazali i na veze izme%u Artura, !v. Mor%a i !v.
)i"ajla.
9 keltskoj mitologiji vidimo sli#ne osobine u Ku ulainu, Eo"aid Airemu i 'uan )ak
Kairilu, kao u 'aliesinu i 1u 1o /$i+su.
:veti =ral + 6esod
.vo je samo temelj Kamelota i Arturove vladavine. 'o je ono to tran+ormie Artura i
njegove vitezove od pukog vitetva u <o$ansku dru$inu #ije je traganje vie nego u
+izi#kim domenima. 6ral je dao Arturovom epu njegovu mo. &ojam 6rala kao pe"ara
dobro se sla$e sa 8esodovim simbolizmom kao posude i sredstva za po"ranjivanje utisaka.
!imboli pe"ara, vode, nesvjesnog i 6rala su duboko povezani. 'ako je 8esod nesvjesno
koje sadr$i sve nae instiktivne nagone, a dolazak !vetog 6rala u Kamelot na &entekost je
ono to je okruglom stolu dalo podsticaj i raison dOetre.
)itovi o kotlu su naravno bliski i keltskim ekvivalentima, a posebni primjeri su u onim
kotlovima ili loncima koje su posjedovali Keridven, /agda, <ran, )atolvi# i &rideri.
Kamelot i Malkut
.vo je zapadni ideal savrenog svijeta, blistavo, prijatno i sigurno mjesto. (e nebo kao
takvo, ve zemaljski ekvivalent i ta#an model. 'o je smisao onoga #emu te$imo u
sopstvanom $ivotu. Irska paralela #etiri sveta grada ,7inias, 7alias, 6orias i )urias- sa
#etiri blaga ,ili magijska oru$ja- tako%e se zagonetno uklapa u ovu !+eru.
Merlin i <od
.#igledna korespondencija, s obzirom na odovu vezu sa ermeti#kim putem. )erlin i
od su obojica "inicijatori" u smislu da zapo#inju stvari. 9pravo je )erlinova magija bila
ta koja je omoguila 9teru da uopte spava sa Igrainom, dok je on povezan i sa ma#em u
kamenu i sa Ekskaliburom. .n je bio Arturov vodi# i mentor, uloga koja je tipi#na i za
)erkurovu prirodu. .n je sveprisutan svuda po 2apadu, mada #esto sa drugim imenima,
kao to su 1ailoken u keltskim zemljama i kotskim krajinama. .n je u tijesnoj vezi sa
kova#ima:bogovima koji su toliko zna#ajni u svim evropskim mitovima, tako da mo$emo
vidjeti paralele sa Krednom, 6ovanonom, kao i sa vie magijskom tipovima kao to su
6vidion, /iance"t, )anavidan i )ongan, mada ovaj posljednji lik vie odgovara stazi
koja povezuje od i 'i+eret.
Ne#a i Nimue
(imue ili Vivijen, mlada #arobnica, stvorenje neodoljivog arma iz drugog svijeta, je
5A
prava slika Venere. )erlin joj se nije mogao oduprijeti, niti to mo$e ijedan #ovjek. .na se
pojavljuje kao 7and, /un <uide, <lodeuved ,"cvjetna dama"-, a u negativnom aspektu kao
mlada irska boginja 7lidias, sa nezasitom po$udom.
=inevra i <esed
.vo je s+era stabilnosti, ekspanzije i rasta* i zadatak svakog kralja je bio da sebi na%e
kraljicu i to osigura. <ez kraljice, monar"ija bi bila nepotpuna. 9 ranijim +rancuskim
verzijama 6inevra je daleko od toga da je budalasta i nepromiljena $ena koja je unitila
Kamelot, ve je sna$na li#nost : u#ena, du"ovita, "umana i popularna. 7ini ekvivalent je
boginja <rid$it, ili <rajd, boginja srca, dok su srodni likovi Eten, 6raina i .lven.
;anselotEMordred i =ebura
.bojica su na razli#ite na#ine uspjeli da izazovu propast Kamelota, )ordred namjerno, a
1anselot kao posljedica njegove ljubavi prema kraljici. .ni su u izvjesnoj mjeri alter ego
jedan drugom. )e%utim, u nekim verzijama je )ordred ginevrin ljubavnik, #iji mra#ni lik
podsjea na stariji irski )ider, i na jo starije gr#ke mitove o podzemnom svijetu. /rugi
likovi su /iarmaid i Kulvi#.
?arobni#a Morgana i 9ina
.vdje dolazimo do simbolizma tri boginje iz tree !+ere, koje su zajedni#ke mnogim
mitologijama. 9 naem slu#aju imamo tri sestre3 )organu, )orgausu i Elejnu. 1iterarni
izvori se razlikuju u tome koja je od prve dvije spavala sa Arturom, svojim polubratom, ali
za nau sadanju svr"u )organa je bolji izbor. .na je kraljica Vjetica i njeno ime zna#i
".d mora ro%ena" : sli#nost sa "!virepim )orem" koje je jedno od ezoteri#ni" imena
<ina". 'ime to je rodila )ordreda, iz njene utrobe su dole sile koje su kona#no izazvale
raspad ciklusa. .na se direktno izjedna#uje sa irskom )origanom i njenim dvjema
sestrama, <abd i )a"om, dok je Keridven tako%e va$an lik za <ina", kao i /on i /anu.
%krugli sto i <okma
(a ovom mjestu bi se zgodno moglo uklopiti jedan jedini lik ,kao to su 6ala"ad i
&ersival, obojica pobjednici 6rala-, ali je jo bolja astroloka slika samog zodija#kog
kruga, koji je tradicionalna "mundana #akra" za okma". (e jedna planeta, s"vatate, ve
cio to#ak kolektivnog iskustva #iji zbir daje )udrost. .#igledna je paralela sa .kruglim
stolom, grupom savreni" ljudi koji te$e ka najviim aspiracijama i koji su u "armoniji i
jednakosti uravnote$eni oko jedne ta#ke. 9 Irskoj, mogli bismo kolektivno uzeti u obzir
bogove svjetlosti poznate kao 'uata de /anan ili 7in )ak Kum"ejlove "Vitezove Hrvene
grane"* ili pojedina#ne likove kao to su /agda ,povezana sa )origanom-, 1u", Visoki
<og ili #ak ponovo Ku 0ulain, zbog njegove osobene dinami#ne prirode, i #ija cijela smrt,
prikovana za jedan uspravan kamen, na odre%enom nivou podsjea na simbolizam
okma"a.
Avalon i Keter
.vo je ta#ka neba, u kojoj Kamelot transcendira ka konceptu !vetog carstva 1ogra i ka
bla$enom svijetu Avalona. Ekvivalenti se mogu vidjeti u Anun, kao i 'ir nan .gu.
)e%utim, moramo imati na umu da je Keter, ma kakve analogije mi pravili s njim, uvijek
5B
najvii pojam kojem mo$emo te$iti. Avalon predstavlja jednu moguu korespondenciju, ali
je jo uvijek najbolje pore%enje sa samim <ogom.
.ve analogije su namijenjene samo kao putokazi, jer o#igledno, posebno u keltskoj
mitologiji, da je svaka slika otvorena za razli#ite interpretacije. 8edna prednost ovi"
analogija je da prema njima osjeamo trenutnu simpatiju. )o$emo i" koristiti kao i
tradicionalne korespondencije sve dok o njima mislimo kao o vie nego ljudskim likovima.
Kakve god nepogodnosti stari" ar"an%elski" likova, oni imaju bar tu prednost da su, za
veinu nas, #iste i jasne +orme, bez nagovjetaja ikakvi" mana. !toga ne smijemo misliti o
Arturu kao o nekom prljavom i robusnom rimsko:britanskom ratniku koji je $ivio u estom
vijeku, ve kao o pravom !un#anom <ogu iz nae sopstvene tradicije. ajde, dakle, da
pogledamo jedan veoma jednostavan obred koji bi nam mogao pomoi da te tradicije
u#vrstimo u takvom stavu.
2nvoka#ija
&oto je obavljen sav preliminarni rad, mag se okree u pravcu Istoka. )e%utim, umjesto
?a+aela, ovog puta mag vizualizuje )erlina, prema sopstvenoj viziji tog #arobnjaka, i
ka$e3 "&reda mnom )erlin..." &rizivani lik u ovom slu#aju ne vitla ma#em, ve ga nudi
magu. )ag se sjea da je )erlin povezan sa magi#nim ma#evima u ciklusu o Kralju
Arturu i osjea kako oko njega "uji povjetarac, pa #ak i sije#e kroz njega. .sjea svojstva
$ivota, vitalnosti, otrog intelekta i strasne upitanosti.
.kreui se ka 8ugu na isti na#in proziva Artura umjesto !un#anog <oga )i"aela. Vidi ga
sa kopljem u ruci i osjea kako svojstva svjetlosti, snage, "rabrosti, autoriteta i intuicije
uti#u u njega po talasima toplote.
!ljedei je 2apad i lijepa mlada (imue. .n je vidi kao kroz vodu. .na nosi #udesne korice
za ma#, ukraene draguljima, koje imaju tako sna$ne moi iscjeljenja, i mag osjea dubinu,
plimu i oseku, i svojstva ljubavi, strasti, u$ivanja i zanosa.
!ada je na redu !jever i )organa za zvjezdanoj svjetlosti, dr$ei tit koji je dat 6ala"adu,
sa grbom koji predstavlja krst od uvijek svje$e krvi* mag osjea lagani rast prirode i
godinja doba, sa $itaricama i biljkama oko nje, koje izra$avaju svojstva u#enja ,u
iskustvenom vie nego u akademskom smislu-, istrajnosti, zrelosti, tolerancije.
.kreui se ponovo licem ka Istoku, mag oko sebe vizualizuje ove likove i zatim po#inje
da stvarno "oda polako oko kruga, u pravcu kazaljke na #asovniku, zastajui na svakoj
strani svijeta da uzme na sebe ulogu tog bogo:obli#ja i pokuavajui da projektuje
odgovarajua svojstva. Kru$i prema unutra u obliku spirale, idui polako ka centru.
)a kraju obreda, ponovo okrenut licem ka istoku, okree se na svaku stranu svijeta i
polako die, vizualizujui sebe kako upija svako bogo:obli#je : $elei da kroz nji" postane
potpunija osoba.
Arturovski tarot
.#igledno kao i gore i ovdje nam je iroko polje. !vi mi mo$emo napraviti svoj sopstveni
'arot, mada ne mora da poprimi vizuelni oblik. .sim ako nemamo talenta, zaista nije ni
potrebno da crtamo slike. &onovo, ema koja je ovdje data na stazama data je samo kao
sredstvo koje e da naotri u#enikov apetit. (emamo prostora da o tome detaljno
govorimo, ali bismo, na primjer, mogli po#eti sa pore%enjem tradicionalne Vejtove karte
"Har" sa pri#ama o 6ala"adu i opasnoj opsadi* ili "Kulu" sa 1anselotovim zamkom vesele
5D
stra$e, gdje je on pobjegao sa ginevrom ,uzgred budi re#eno, zamak se ranije zvao "'u$ni
zamak"-* ili ")aga" sa "romim ?ibarom : Kraljem* ili ".bjeenog 0ovjeka" sa Arturovom
smru i njegovim prenoenjem u barci do Avalona u drutvu tri Kraljice.
2ma mnogo toga u ta ni sam nisam siguran, ali ovo je dobro $a "oetak. 'ako%e,
moramo imati na umu da je inspiracija za Artura i njegove vitezove zaista bazirana na
Isusu ristu. 'ime ne sugeriemo da rista zamijenite Arturom, ve vie da Artura
koristimo kao posrednika. 9 naoj magiji nikad ne smijemo gubiti iz vida spiritualne
apsolute.
.no to zainteresovani #italac mora sada da uradi je da prona%e to vie podataka o
sopstvenoj zavi#ajnoj mitologiji. @to vie nau#i, utoliko e imati vie energije kojom e
uda"nuti $ivot svojim sistemima simbola.
F. =ru"ni rad i gru"e
Kad prvi put #ujemo za ritualnu magiju naizbje$no u sebi zamiljamo slike mukaraca i
$ena u odorama kako stoje unutar kruga. 0injenica je da je na najviim nivoima grupni rad
neop"odan. 9 ritualu baziranom na krugokrstu "re+erenti" za strane svijeta pokuavaju da
projektuju odgovarajua svojstva kako bi stvorili psi"i#ku interakciju i ravnote$u sila
$ivota unutar sopstvenog minijaturnog kosmosa. .vo je veoma sli#no $iroskopu #iji svi
dijelovi moraju biti u savrenoj ravnote$i da bi ostali u istom polo$aju u odnosu na bilo ta
drugo. (a neki na#in $iroskop #ak izgleda kao proirena verzija krugokrsta. 9 solo radu
ako se jedna oblast isuvie naglasi to je kao kad biste stavili teg samo na jednu stranu
$iroskopa a onda od njega o#ekivali da se pravilno okree. 9 grupnom ritualu sa #etiri
osobe, od koji" svaka predstavlja po jednu stranu svijeta, ovaj cikli#ni balans mo$e se
postii. Krajnji ideal, me%utim, je da postanete centar ili osa sopstvenog kosmosa a ne
spoljanja peri+erija. Ali, ovo je savjet za savrenstvo, jer moramo pri"vatiti nau sadanju
li#nost i specijalizovati je za grupni ritual, tako da krug zaista mo$e da se okree. 2a
po#etnike bi bilo pogreno da u solo radu bace nepotreban akcent na samo jedan Element
sve vrijeme.
Kako grupni rad mo$e biti tako e+ikasan4
!vi mi poznajemo veliku radost koju osjeamo u povremenim okupljanjima sa naim
najbli$im prijateljima i ro%acima. 'u se stvara speci+i#an i veoma odre%en grupni um koji
mo$e prouzrokovati simultane impulse u cijeloj grupi. 9sprkos razli#itosti karaktera, ipak
postoji izvanredno osjeanje jedinstva i iz toga mi u#imo. Kvaliteti drugi" se prenose na
nas i izazivaju duboko osjeanje sree.
9 grupnom radu cilj je da se stvori ba takva "armoni#na jedinica #ije e dejstvo biti jo
dalekose$nije, poto je cilj unutranje osjeanje prijateljstva. E+ikasnost grupnog rada le$i
u tome ne to ima vie moi kao takve, ve vie "armonije, vie potpunosti.
8ednostavni rituali dati u pret"odnim poglavljima mogu, i kona#no, treba da se rade sa
drugima. 9mjesto da jedna osoba vizualizuje bogo:obli#ja #etiri strane svijeta, nji" mogu
predstavljati stvarni ljudi, svaki u "armoniji sa svojim Elementom. .ni e se vjerovatno
sretati sezonski, u svakom godinjem dobu, i na taj na#in su u skladu sa zemljinim
sopstvenim okretanjem oko sunca i sa svim promjenama koje to okretanje donosi. .ni e
doi u sklad sa prirodnom "armonijom stvari na magijskim nivoima i nai ravnote$u u
"aoti#nom svijetu. 9 ranim +azama dobar po#etak za grupu bi mogao biti zajedni#ko
5E
vje$banje 'arota kroz staze /rveta $ivota, gdje bi cijela grupa ila na put kroz ")jesec",
tako to bi jedna osoba glasno davala uputstva za pravac kretanja i za uzvrat pitala druge
ta vide. Iz toga mo$e proizii odre%eno jedinstvo odgovora. &raktikanti jednostavno mogu
da sjede jedan pored drugog dr$ei se za ruke. Vrlo jednostavno i vrlo e+ikasno.
/o vremena kada #italac postane spreman za istinski grupni rad, ve e imati dovoljno
znanja o tome ta da radi, kako i zato. %"asnost nastaje onda ako u to uskoi isuvie
rano "reko "ostoje!i okultni komer#ijalni gru"a.
)e%utim, nji"ova privla#nost se ne mo$e negirati. I ja sam li#no na nji" protraio
beskrajno mnogo vremena i para. 6otovo da nema 1ama, 6alakti#ki" maga i Veliki"
u#itelja koji me nemaju na svom potanskom spisku. Ali je #injenica da "rave magijske
grupe +ormiraju oni ljudi koji gravitiraju jedni prema drugima i koji osjeaju dovoljno
$elje da zajedno sa drugima idu #ak i na dublje nivoe. 'akve grupe nastaju prirodno, kao
to na to ukazuju pisci poput Artura 6irdama i 0arlsa Vilijamsa. 'o je obi#no nekolicina
vrlo bliski" prijatelja koji mo$da jesu ili mo$da nisu bili zajedno u ranijim inkarnacijama,
koji mo$da imaju a mo$da nemaju odre%enu spiritualnu mo, ali koji se sastaju kao i bilo
koji drugi prijatelji. /a bismo i" uporedili sa komercijalnim grupama, pretpostavimo da
#italac ima grupu ljudi u #ijem drutvu posebno u$iva, kao to su recimo stari kolski
drugovi, ili to mo$e biti samo jedna jedina li#nost, kao najbolji drug ili bra#ni partner.
/rugarstvo je ovdje od najvee va$nosti u $ivotu potencijalnog maga. &rema tome, njemu
ni na pamet ne pada da preko oglasa tra$i ljude sa kojima bi dijelio tu duboku "armoniju, a
jo manje da ponudi da u#i druge za novac. Vrlo #esto podlije$emo tvrdnjama samozvani"
Adepata, tvrdnjama koje se izri#u sa nevjerovatnom iskrenou. !vaki put sami sebe
pitamo3"2vu#i kao da stvarno govori istinu, zato bi lagao4 Mora da govori istinuL 1ato
bi lagao4" 2bog moi, $elje da mu se divite, zbog bogatstva, idolopoklonika... 9 ovom
materijalnom svijetu pitanje treba da glasi3"2ato ne bi lagao4" &rije nego to postanu
samozadovoljni, okultisti su najneviniji ljudi u tom pogledu. (aravno da ljudi la$u. Ili
uzimaju droge, ili zavaravaju sebe.
.no to izgleda da se #esto doga%a je da Veliki )ajstor : po#etnik do$ivi odre%eno
vizionarsko iskustvo. )e%utim, on po#inje da vjeruje da takva vizija ima samostalnu
spoljanju realnost, i na taj na#in podlije$e obmani ne#ega to je samo simbol nesvjesni"
elemenata u njegovoj sopstvenoj psi"i, i u najboljem slu#aju ima kvazi:validnost. Vizije se
doga%aju u 8esodu : sjetite se )jeseca i !+ere iluzija, #ije grube nivoe izazivaju
psi"odeli#ne droge i sirove prirodne parapsi"oloke moi. 'o je mo$da i razlog zato neki
od ovi" kultni" li#nosti zvu#e toliko iskreno i kad vam predaju najapsurdnija u#enja, jer su
stvarno vidjeli neto. &ovr" svega, ako za sljedbenike imaju lakovjerne ljude koje je lako
uzbuditi, taj grupni um je dovoljan da kultnom vo%i stvori neke od moi za koje on tvrdi
da i" zaista posjeduje. Vjerujem da je to razlog zato je 2latna 2ora u svojoj mladosti
izumila te"niku poznatu kao "'estiranje du"ova" koja je imala za svr"u da provjeri takve
samoobmane. )a je dotini (ade"t( i$vrio anali$u svoji vi$ija kao isti simbola,
moda bi $aista otkrio neto vrlo mo!no, umjesto to se uvatio u $amku na niim
nivoima.
Kada posmatramo sve ove okultne grupe, moramo uzeti onaj veliki uzor zapadne
spiritualnosti : lik rista : i upitati sebe3 da li bi .n svoja u#enja dr$ao dopisnim putem4
/a li bi nas <og odbacio kad bismo propustili da platimo mjese#nu ratu za njegov te#aj4
/a li bi Isus oglaavao svoja u#enja u novinama4
;F
Ako smo se iskreno o"redjelili $a magijski i mistini "ut, "ravi ljudi !e na!i naina da
kada treba do3u do nas. A sve okultne moi koje ezoteri#ne grupe i senzacionalna
literatura obeavaju su daleko manje va$ne nego pitanje da li je mag u srcu dobra i
ljubazna osoba.
Vidjeemo, dakle, da postoje bezbrojni nivoi magijske prakse i obuke. (a sljedeoj strani
je kratka tabela ovi" 9nutranji" i !poljanji" nivoa.
'o je veoma jednostavna tabela koja pokazuje razli#ite puteve ka magiji u donjim
!+erama, ali takva tabela #ija je svr"a da istakne da su spoljanji nivoi isto toliko sveti i u
stanju da daju isto toliko prosvjetljenja kao i unutranji.
9zgred govorei, jedna od takozvani" "zakletvi" koja se davala na izvjesnom stepenu u
"ijerar"ijskoj strukturi stari" sistema, bila je da svaki doga3aj, ak#iju i okolnosti
moramo "osmatrati kao tajni kontakt i$me3u dua traio#a i 9oga. Nema nikakvog
ra$loga $ato ne bismo odma "oeli sa takvim "ristu"om. (jegova vrijednost je u
tome to svoje spoljanje okolnosti po#injemo da gledamo u vrlo druga#ijem svjetlu nego
ranije. A ako svoje $ivote mo$emo usmjeriti ka najviim svojstvima /rveta, utoliko bolje.
@to je lake rei nego u#initi, sam <og zna.

Unutranji :"oljanji
Malkut )agi#ni krugovi, !vakidanji svijet,
Invokacije, dom, rad,
!tvaranje ".ru$ja" zapoljenje,
i ritualni" obreda diskriminacija.
6esod Astralna magija, !novi, seks,
&rizivanje likova, sjeanja,
"daleka sjeanja", svijest o sebi,
uslovljavanje svijesti nezavisnost
<od &rou#avanje okultnog, Konverzacija,
analiza, putovanja,
istra$ivanje komuniciranje,
magijski" te"nika, #itanje, posmatranje,
meditacija. razmiljanje.
Ne#a )agijska 2aljubljenost,
identi+ikacija, uznesenost,
strasno anga$ovanje, zanos,
okultni entuzijazam udvaranje,
prizivanje energija u$ivanje
)odatak
!lika D. je samo jedna interpretacija /rveta postavljenog na krugokrst. !+ere !rednjeg
stuba tako su namjetene da +ormiraju centralnu osovinu sa 'i+eretom u sredini i, ako
zamislimo da gledamo nadolje na s+eri#ni oblik, sa Keterom na vr"u i 8esodom na dnu.
)alkut predstavlja cijelu stvar.
(aravno, ima i drugi" varijacija, ali je ova najmanje neelegantna. 8edna od varijacija bila
bi da zadr$imo gornji obrazac ali da dodamo )alkuta sa <ina", Keter sa odom i
;C
6ebura", 'i+eret na jugu sa okma"om, i 8esod na zapadu. Izaberite sami.
Keter
)undana #akra :
Ar"an%eo )etatron
Ime <oga E"ije
)agijski lik 1ice bradatog patrijar"a pokazano u pro+ilu
<oja <ljetavost
!imboli 'a#ka u krugu* #vor kosmi#kog lemniskata
<okma
)undana #akra 2odijak
Ar"an%eo ?aciel
Ime <oga 8e"ova, 8a"ve, 8od e Vau e
)agijski lik <radati muki lik, punog lica
<oja !jajno siva, ista#kana svjetlou
!imboli &rava linija, +alus, tap
9ina
)undana #akra !aturn
Ar"an%eo Ha+keil
Ime <oga 8e"ova Elo"im
)agijski lik 2rela $ena
<oja Hrna, tamne nijanse
!imboli &e"ar, lampa
<esed
)undana #akra 8upiter
Ar"an%eo Hadkiel
Ime <oga El
)agijski lik /obroduni kralj na prijestolu
<oja &lava
!imboli Kvadrat, rog izobilja, smije"
=ebura
)undana #akra )ars
Ar"an%eo amael
Ime <oga Elo"im 6ibor
)agijski lik !trog kralj u ko#ijama
<oja Hrvena
!imboli <i#, ma#, petougao
;G
*i,eret
)undana #akra !unce
Ar"an%eo )i"ael
Ime <oga 8e"ova Aloa" va /as
)agijski lik /ijete, Kralj:svetenik, Irtvovani <og
<oja 1osos:ru$i#asta, sa zlatnim ta#kama
!imboli eksagram, ru$a
Ne#a
)undana #akra Venera
Ar"an%eo Aurijel
Ime <oga 8V Havoos
)agijski lik &relijepa naga $ena
<oja !maragdna
!imboli &ojas, sedmokraka zvijezda
<od
)undana #akra )erkur
Ar"an%eo ?a+ael
Ime <oga Elo"im Havoos
)agijski lik erma+rodit
<oja (arand$asto:$uta
!imboli Kaduceus, zmija
6esod
)undana #akra )jesec
Ar"an%eo 6abrijel
Ime <oga !adai el Ki
)agijski lik )oan, nag mukarac
<oja 1jubi#asto:plava
!imboli &e"ar, ogledalo
Malkut
)undana #akra 2emlja
Ar"an%eo !andal+on
Ime <oga Adonai "a Arec
)agijski lik Krunisana kraljica ,&riroda-
<oja Hitrin, maslinasta, tamnosme%a, crna
!imboli !andale, oltar
;5
!lika C. )ikrokosmi#ki #ovek
;;
!lika G. /rvo $ivota
;=
!lika 5.
;A

!lika ;.
;B
!lika =.
;D
!lika A.
;E
!lika B.
=F
!lika D.
=C