OGLEDI STVARNOSTI:

TEMATIKA: OPIS DIJELA RADA HRVATSKE TAJNE SLUBE SOA-e

PRENIO: portal ISTRASKOP Scribd croaticvm@gmail.com
IZVORI: VEERNJI LIST
AUTOR: Iva Pulji-ego, autorica lanka
DATUM: 20.lipnja 2014

UVOD ISTRASKOP Scribd PORTALA:
Potovani itatelji ISTRASKOP Scribd portala, ovo sam Vam prilikom odluio
prenijeti vrlo zanimljiv lanak iz rubrike Veernjeg Lista.
Sa osobitom pohvalom prema autorici ovoga zanimljivoga lanka,moram
istaknuti da su ovi podaci vrlo vani kako juer, tako danas kao to e to vrijediti
i za nae sutra.
Poto se ovdje opisuje rad obavjetajne zajednice iji poeci datiraju iz davnih
dana, vano je izvui pouku kako to prepoznati te bez paniarenja u duhu svoje
intuitivnosti koraati kroz ivot. Ovo poruujem samo itateljstvu plemenitih i
dobrih namjera. Ostale ignoriram i njih se ne namjeravam spominjati.
Rad tajnih slubi u jednoj je dravi vrlo vaan segment, no doista se ovdje radi o
primjeru koji se mogu usporeivati sa alatima. Svaki se alat po svojoj svrsi moe
plemenito koristiti sa ciljem ostvarivanja nove vrijednosti, kao to se jednako
tako moe i zloupotrijebiti na naine koje odudaraju od prirodnoga!
Mi moramo biti svjesni da ivimo u drutvu oskvrnjenoga morala i okrnjene
demokracije u kojemu vladaju neprirodnosti svake vrste, sa vrlo malo ili
zanemarivo malo postojeih, zdravih segmenata u drutvu.
Za tajne se slube ionako veu etikete zloporaba spram puanstva na nekoj
teritorijalnoj cjelini, no zaista to i ne mora biti uvijek ba tako. Pravedna drutva
koje tee ka ciljevima pravednoga ustavno-pravnog poretka,vodila bi rauna o
tome da se sigurnosno-obavjetajni sustavi ne vode u smjeru koje mogu ubrzati
rasap tog poretka i drutva poradi koristi interesnih manjina i politikih ne
dobronamjernih subjekata.
Stoga i u samome narodu imate profesionalno i amatersko bavljenje
informacijama, kolokvijalno opisano- pijunaom.
pijunae imate na svakome koraku mada se to i ne tie nuno od koristi
reimu,ve niskim pobudama malograanskoga velikoga broja pojedinaca koji
tako upranjavaju svoju ionako bijednu svakodnevnicu. Na kraju ti isti podaci
slue tako reimskim ciljevima. Pobude nepreglednoga broja nes(a)vjesnih
pojedinaca pogoduju politikim strukturama neometano koraanje lovitima i
livadama po kojima lagodno mogu irom postaviti prostirke svoga nemoralnog
upravljanja.
Dok je svijesti u narodu,sigurno je i logino, da mo takovih struktura biva
umanjena. Narod koji se spreman asnije boriti, ne pree pred prljavim
nainima borbe. No svakako ovu igru koja nas okruuje, valja pomnije
poznavati, jer ona vremena opisana iz filmova, nisu ostala iza nas.
U naletu povee krize i bijede u nekoj drutvenoj zajednici, stanje bude
popraeno svim oblicima nasilja pa tako i represivnoga nasilja koje usporedo
tome, vanu ulogu imaju i tajne slube. Najznamenitiji primjer kako to slikovito
izgleda,jest nekadanja vladavina i reim rumunjskoga diktatora Nicolaea
Ceaucescua. Takova se dinamika u primjerice,naem drutvu,jo uvijek moe
instalirati u roku od 24 sata nakon nekoga namjernoga izazvanoga oka iliti
prepada.
Primjer diktature Nicolaea Ceaucescua vee se uz tadanju zloglasnu i
operativnu u svim sastavima ivota, tajnu policiju zvanu SECURITATE.
Zoran je to primjer upravljanja drutva pod ezlom prljave politike i
malobrojnih monika to nam poput Damoklova maa stoji nad glavom u
sluaju MMF-ovih rezova i nakanom da se radi odravanja toga stanja u
permanentnosti, slomi svaki pa i najmanji otpor!
Danas znamo podatak, da je pijuniranje posve sofisticiranije kada koristimo
vrlu nam tehnologiju u svim oblicima dostignua. Tehnologija je postala sama
po sebi iritantna svakome iole normalnome ovjeku koji ima prirodnjake
stavove. Tu nije potrebno naglaavati nekakvu paniku oko prislukivanja i
nadzora. Najvie brine ta neprestana povezanost ovjeka sa tehnolokim
napravama do te mjere koja je istovjetna sa ovisnou.
Tu ne treba imati strah od tajnih slubi koliko od sebe samih. Ovdje ne trebaju
toliko prisutni stavovi sa nainima borbe spram tajnih slubi koliko trebamo
voditi borbe sa sobom samima! .
Autor uvoda: Josip uvela ISTRASKOP Scribd portal
Slijedi lanak potovane autorice Ive Pulji-ego
proitajte !
ZANIMANJE PIJUN
Za tajnu slubu radi 1000 agenata,
a dounike trae svuda oko nas
Nije problem u slubi, nego u politici, koja preko nje hoe hraniti svoje
akule, kae Smiljan Relji, bivi elnik SZUP-a koji se pamti po 126 dosjea
nepodobnih



Foto: Marko Lukuni/PIXSELL
IZVOR: VEERNJI LIST
Link: http://www.vecernji.hr/hrvatska/za-tajnu-sluzbu-radi-1000-agenata-a-dousnike-traze-
svuda-oko-nas-468893

AUTOR:
Iva Pulji-ego
Prvi susjed, lijenik, profesor u koli, vodoinstalater, teta za pultom u duanu...
Svi su oni mogui suradnici tajne slube. Pritom, naravno, nije uope bitan njihov
posao, nego jesu li u nekakvoj vezi s nekim tko je zanimljiv Sigurnosno-
obavjetajnoj agenciji. Osim agenata koji su na plai u SOA-i, ta tajna sluba u
svoje redove regrutira i vanjske suradnike.
Analitiari, a ne kriminalisti
Da, pijuni su meu nama. Ne paranoini poput legendarnog balkanskog
pijuna, nego obini ljudi koji u jednom trenutku dou pod povealo slube.
Primijeti li agent SOA-e iji je zadatak, recimo, praenje ekstremnih vjerskih
organizacija, da neka osoba ima kontakte, pa moda na prvi pogled i sasvim
benigne, s nekim potencijalno opasnim religijskim skupinama, poet e je
obraivati.
Moda i godinu dana pratit e njene navike, razgovarati s ljudima koji je poznaju
(ne bi je smio prislukivati), sastavit e njezin psiho-profil... Upoznat e je, kau
nam obavjetajci, bolje od nje same. E, kad je tajni agent to odradio, onda e
svoju metu i upoznati. Uredno e joj se predstaviti, predloiti suradnju, ali i novac
kao naknadu za trud. Budui da e iskusan pijun dobro prouiti i najslabije toke
svoje mete, znat e je obraditi (ne bi je smio ucjenjivati) i privoljeti na suradnju.
Ma, nemogue?
A zato ljudi surauju s vama novinarima? Zato vam odaju odreene
informacije? odgovara protupitanjem na sugovornik iz tajne slube.
Za to e vrijeme taj SOA-in vanjski suradnik uredno nastaviti svoj ivot, odlaziti na
posao i slino, ali susretat e se i sa pijunima te im prenositi traene informacije.
Sigurnosno-obavjetajna agencija danas zapoljava oko tisuu djelatnika. Osim u
sjeditu SOA-e u Zagrebu, u super zgradi otpornoj na eksplozije i prislukivanje,
tajni agenti rade i u lokalnim centrima po Hrvatskoj: Split, Osijek, Rijeka,
Bjelovar... Vie od 70 posto zaposlenih u SOA-i, kau nai sugovornici, imaju
visoku strunu spremu, a u tajnoj slubi uglavnom rade ljudi koji su po
obrazovanju i struci novinari, diplomati, povjesniari...
Iako bi ovjek na prvu pomislio da u tajnim slubama rade kriminalisti, ne, rije je
o ljudima koji su zavrili neki od fakulteta s podruja drutvenih znanosti. Nai e
sugovornici objasniti da je to zato to ljudi mijeaju posao policije i posao SOA-e.
Policija, USKOK i DORH bave se kriminalom, a tajni agenti vie su analitiari ije
su zadae pijunaa, kontrapijunaa i protuteroristiko djelovanje.
U SOA-i je od svih zaposlenih 45 posto ena (podjednako su kao i muki kolege
ili tajne agentice ili na rukovodeim funkcijama), a vie od 40 posto zaposlenih
mlae je od 35 godina. Sudei po ovoj statistici, naa je tajna sluba gotovo pa
idealna. No, nije i ne moe biti tako. U dvadesetak godina hrvatske samostalnosti
tajne slube prole su transformaciju od obavjetajnog aparata koji je sazidan na
temeljima nekadanje zloglasne jugoslavenske UDB-e i koji je ratnih devedesetih
godina bio pod dominantnim utjecajem politike, pa i sluio tada vladajuem HDZ-
u u obraunima sa svima koji nisu mislili i djelovali kao oni, do moderne agencije
koja se, meutim, i dalje nije posve uspjela odlijepiti od politike.
I dok je, primjerice, amerika CIA ugledna agencija iji zaposlenici (oni koji to
mogu) ne kriju gdje rade, u Hrvatskoj se i dalje od rodbine i susjeda skriva posao
u tajnoj slubi. Potvruje to i profesor Vlatko Cvrtila, strunjak za sigurnosna
pitanja, koji korijen problema vidi upravo u UDB-i.
Uinkovitiji nadzor
Nae su sigurnosne slube u devedesetim godinama zadrale i mentalitet i
nain rada prijanje UDB-e. Tako su se prislukivali opozicijski politiari,
novinari... Politika je uvijek htjela vladati tajnim slubama napominje Cvrtila.
Obavjetajne agencije, dodaje, ne mogu biti samostalne od politike, ali moraju biti
neovisne o politikim opcijama.
Dravna politika treba voditi rauna o tome to slube rade, ali nad njima treba
uspostaviti uinkovitiji nadzor. Nuno je ojaati unutarnju kontrolu u obavjetajnim
agencijama tako da ef tajne slube ne moe zaustaviti i zatakati istrage
objanjava Cvrtila.
Po njemu bi mandat efa tajne slube trebao poinjati u sredini mandata
vladajuih tako da svaki novi ravnatelj obavjetajne agencije ne dolazi i ne odlazi
s novim premijerom. Problem paraobavjetajnog podzemlja, koje se u hrvatskim
prilikama tako esto spominje, Cvrtila ne zanemaruje i kae da para-obavjetajci
nisu izolirani od obavjetajaca.
To je mrea starih pajdaa koji, kad izau iz obavjetajnog sustava, ne mogu i
ne ele s njim prekidati veze. Posebno kada mogu doi do informacija koje se tiu
politike i politiara istie Cvrtila i dodaje da je paraobavjetajno podzemlje
problem tranzicijskih drava i zemalja s organiziranim kriminalom. Agentima CIA-
e, tvrdi, nikada ne bi palo na pamet da rade neto to bi se moglo povezati s
radom za korist jedne politike opcije.
Bitna mu bila logika
Smiljan Relji, najdugovjeniji ravnatelj SZUP-a (od 1992. do 1997. godine), ima
lovita u Lici i vinograde u Dalmaciji. Danas ivi na relaciji Drni Zagreb i ba je
sretan to se maknuo iz tog svijeta.
Nije nikada problem u slubi, nego je problem u politici koja uvijek preko slube
hoe hraniti svoje akule kae Relji.
On je, pak, ostao upamen po 126 dosjea nepodobnih novinara i politiara koje je
tajna sluba napravila u Tumanovo vrijeme. Reljiu je ta pria, i sam kae, i
dandanas bolna rana, ali on je vidi drugim oima od ostalih. Zapravo tvrdi da nije
bilo toliko dosjea, da su izmiljeni...
U njegovo vrijeme, istie, u SZUP-u nisu zapoljavali drutvenjake, nego ljude
tehnike struke jer je Reljiu bila bitna logika.
Sve se svodi na sklapanje informacija i logiko zakljuivanje objanjava Relji,
koji je nakon SZUP-a godinu dana bio ravnatelj Ureda za nacionalnu sigurnost.
Nakon toga dvije je godine radio kao menader za sigurnost u HEP-u, pa opet
dvije u UNS-u i naposljetku je otiao u mirovinu. U sustavu tajnih slubi proveo je,
kae, 12 godina i tvrdi da je za svoj rad osam puta odlikovan.
Od njegovih vremena, priznaje, po prirodi stvari tajne su slube ile nabolje.
Devedesetih je bila ratna situacija, to je bilo posebno teko za slubu koja se u
Hrvatskoj, kao novoj samostalnoj dravi, tek razvijala. Da bi se obavjetajna
agencija razvila, potreban joj je jedan ljudski vijek, otprilike 70-ak godina
objanjava bivi ef SZUP-a.
A to je s drugim starim efovima tajnih slubi s poetka devedesetih godina koji
su odavno otili iz obavjetajnog aparata? Ve letimina analiza pokazuje da su ili
poduzetnici ili politiari; neki su zavrili u diplomaciji, ima i profesora, a neki su
zbog godina i u mirovini. Budui da su elnici obavjetajnih agencija dravni
dunosnici, drava se uglavnom za njih pobrine i ne zavravaju na cesti. Upravo
zato nije rijedak sluaj da se islueni obavjetajni kadrovi smjeste ili u diplomaciju
ili ih se zaposli u javnim poduzeima na savjetnikim mjestima za sigurnost.
Od Kanade do Iraka
Tako je J erko Vukas nakon karijere u SZUP-u danas hrvatski veleposlanik u
Bagdadu, dok Veselko Grubii, nekadanji ef OA-e, isti posao obavlja u Kanadi.
J oko Podbevek, koji je u POA-i naslijedio smijenjenog Franju Tureka, zaposlio
se u dravnom J ANAF-u, i to na poziciji savjetnika.
Neki su se obavjetajci bacili u poduzetnike vode, poput Ivana Brzovia, kojega
se povezivalo s Iviem Paaliem, nekad jednim od najmonijih ljudi u Hrvatskoj.
Brzovi je, prema podacima dostupnima na internetu, vlasnik jedne graevinske
tvrtke iz Sesveta. Neki su, pak, poput Tomislava Karamarka, iz slube zapraili u
politiku. ef HDZ-a prvo je nakon ubojstva Ivane Hodak uao u vladu Ive
Sanadera kao ministar policije, a zatim je Jadranki Kosor na unutarstranakim
izborima preuzeo stranku.
Profesori Miroslav Tuman, koji je ravnao HIS-om, i Ozren unec, takoer bivi
ef HIS-a, vratili su se fakultetskim obvezama. Tuman je pokuao i sa strankom
Hrvatski istinski preporod, koja je propala, a na zadnjim izborima ponovno se
politiki angairao i s liste HDZ-a uao u Sabor.
Zgrada otporna na metke i prislukivanje
Potkraj 2010. godine SOA se seli iz Gruke ulice u Savsku, po opremljenosti i
sadraju u pravi svemirski brod od zgrade u sastavu MUP-ova kompleksa u
sreditu Zagreba. U novi dom SOA-e ugraene su posebne instalacije i
protupoarna dizala, ostakljena je tzv. propucavajuim stijenama i okvirima koje
su prije ugradnje est mjeseci ispitivane u Njemakoj.
Te povrine ne omoguuju samo sigurnost od eksplozija i metaka nego i
prislukivanja. Podzemlje zgrade koncipirano je i kao alternativna bolnica u
sluaju krize.
LANAK PRENESEN NA ISTRASKOP Scribd portal