www.moje-lektire.

com
Najljepe prie klasine starine
Gustav Schwab

1. Biljeke o piscu
Gustav Schwab bio je njemaki knjievnik. ivio je i djelovao od 1792. g. do 1850. g. Pisao
je pjesme, putopise i knjievnopovijesne spise. Priredio je zbirku originalnih njemakih pria
za narod, a u tri obimne knjige ispriao je antike prie, mitove i legende. Djelo se zove
"Najljepe prie klasine starine" i zasluno je za oivljavanje daleke antike prolosti. Djelo
je prevedeno na brojne strane jezike i privuklo je panju i interes italaca zbog ivotopisnosti i
matovitosti Schwabova prianja, ali i zbog njegove autentinosti koja je usprkos autorskoj
obradi mitoloke grae ostala sauvana.

2. Mida
Tema: Midina pohlepnost za bogatstvom

Osnovna misao: Ne treba biti pohlepan za bogatstvom jer nije najbogatiji
ovjek i najsretniji ovjek.

Vrijeme radnje: Davno

Mjesto radnje: Mala Azija

Likovi: Mida, Dionis, Apolon, Pan

Sadraj:

www.moje-lektire.com
J ednom je bog Dionis sa svojim prijateljima odlutao iz svoje domovine u Frigiju. etali su se
po vinorodnim visovima brda Tmola i po rodnim plodnim dolinama rijeke Paktola. Samo
Silena nije bio s njima jer ga je vino uspavalo. Usnulog Silenu naoe frigijski seljaci i
dovedoe ga svome kralju Midi. Kralj ga srdano primi, te ga stade gostiti deset dana i deset
noi. Jedanaestoga dana povede kralj Mida svoga gosta bogu Dionisu. Sretan to mu se vratio
njegov stari prijatelj, Dionis nagovori kralja Midu da zatrai od njega bilo kakav dar. Mida je
zatraio da sve to dotakne postane zlato. Dionis mu je ispunio tu elju, te Mida sretan krene
kui. Uz put kui Mida je brao jabuke, kidao grane i brao ito, a sve se to pretvaralo u zlato.
Kada je doao kui ne znajui to bi od radosti i ushienja, Mida zapovijedi slugama da mu
spreme obilno jelo i pie. Meutim kada je poeo jesti sve se pretvaralo u zlato. Tada kralj
shvati kakav je dar izmolio. Tako bogat, a ipak tako siromaan. Tada kralj pone moliti boga
Dionisa da ga oslobodi te arolije. Bog Dionis uslii njegove molitve, pa ga posla da se okupa
na izvoru rijeke Paktola. Mida je to i uinio pa je tako nestalo te rolije. Od tada Mida je
zamrzio svako bogatstvo, napustio svoju velianstvenu palau i najrae lutao po poljima i
umama tujui seoskog i poljskog boga Pana. Tako je jednom naiao na natjecanje u sviranju
izmeu bogova Pana i Apolona. Sudac je bio stari gorski bog Tmol, koji je dosudio pobjedu
Apolonu. Mida je bio nezadovoljan odlukom sudca, i tvrdio je kako nagrada pripada Panu.
Tada Apolon, nevidljiv, uhvati Midu za oba uha i lagano ih povue u vis. Od tada Mida na
glavi ima magaree ui koje je golemim turbanom elio sakriti pred narodom. Ali momak koji
ga je iao nije to vie mogao za sebe tajiti, ve je otiao na obalu rijeke i iskopao jamu u
zemlji te u nju apnuo svoju neobinu tajnu. Nedugo zatim na tom mjestu izraste gusta umica
od trske koje su udnovato utale kada bi preko njih puhao vjetar. inilo se kao da apuu:
"U kralja Mide magaree ui"! Tako je neobina tajna izala na vidjelo cijelom svijetu.

3. Sizif
Tema: Sizif izdaje boravite boga Zeusa

Osnovna misao: Smrti se ne moe pobjei


www.moje-lektire.com
Vrijeme radnje: Davno

Mjesto radnje: Grad Korint

Likovi: Sizif, Zeus, Ares, Azop, Had, Perzefona i Smrt

Sadraj:
Sizif je bio bogat i lukav ovjek, osniva i prvi vladar grada Korinta. Svojom lukavou
stekao je veliko bogatstvo, ali je bio i vrlo lakom. J ednom je odao boravite boga Zeusa
rijenom bogu Azopu, koji mu je zauzvrat uinio da na korintskoj tvravi iz stijene potee
vrelo Pirena. Zeus odlui da za tu izdaju Sizifa kazni te poalje k njmu Smrt. Sizif uhvati Smrt
i vrstim je lancima okuje. Ali naiao je ratni bog Ares i oslobodio Smrt. Smrt odmah povede
Sizifa u podzemni svijet. Sizif naredi svojoj eni da ne prinese za njega posmrtne rtve, zbog
ega su se Had i Perzefona jako naljutili, a Sizif ih je uspio nagovoriti da ga puste natrag na
gornji svijet kako bi opomenuo nemarnu enu. Kada je tako izmakao iz podzemnog svijeta,
Sizif se vie nije mislio vratiti tamo, nego je nastavio uivati na gornjem svijetu. Veselei se
uspjenoj prevari iznenada opet doe Smrt i neumorljivo ga odvue u podzemni svijet. Sizifa
je tamo ekala kazna za njegova nedjela. Morao je teki kamen gurati iz ravnice na visoko
brdo i kad bi pomislio da je ve dogurao dovrha kamen bi se okrenuo i ponovno otkotrljao u
dolinu. Sizif je tako morao uvijek iznova gurati stijenu uzbrdo.

4. Tantal
Tema: Tantalova pohlepa i obijest

Osnovna misao: Treba biti poten, a ne pohlepan kao Tantal

Vrijeme radnje: Davno

Mjesto radnje: Lidija

www.moje-lektire.com

Likovi: Tantal, Zeus, Demetra i Pelop

Sadraj:
Tantal je bio sin Zeusov, izvanredno bogat i sretan. Bogovi su ga poastili svojim
povjerljivim prijateljstvom, tako da je ponekad jeo za njihovim stolom i sluao njihove
razgovore. Tantal se zbog prevelike sree toliko izobjestio da je poeo vrijeati bogove.
Odavao je ljudima njihove tajne, krao pie i jelo bogova te ih dijelio prijateljima na zemlji.
J ednom je tako sakrio zlatnog psa kojeg je njegov prijatelj ukrao iz Zeusovog hrama na Kreti i
kod njega sakrio. Kada je Zeus zatraio od Tantala da mu vrati natrag zlatnog psa, Tantal se
zakleo da ga nije nikad ni primio. J ednom je tako u svojoj objesti pozvao bogove u goste. Da
bi saznao jesu li sveznajui, dade ubiti svoga sina Pelopa, isjee ga na komade i priredi ga za
jelo bogovima. Bogovi su odmah primjetili to Tantal smjera i nisu htjeli jesti. Samo Demetra
koja je bila tuna i zamiljena pojede jedan komadi. Bogovi bace rasjeene djeakove udove
u kotao, iz kojega Suenica Klota izvadi djeaka jo ljepeg nego to je prije. Zeus se toliko
naljutio na Tantala, da ga je dao baciti u Tartar da ondje trpi teke muke. Stajao je usred
jezera i voda mu je dopirala do usta, a ipak je bio jako edan jer se nikad nije mogao napiti
vode. Kad god bi se sagnuo da pije vodu, voda bi se povukla pred njim i pokazalo bi se tamno
dno nad njegovim nogama. Tantal je takoer trpio i veliku glad. Na obali jezera rasle su
krasne voke savijajui svoje grane iznad njegove glave. im bi Tantal pruio ruku da da ih
dohvati olujni bi vjetar nenadano digao grane u velike visine. Tim mukama pridruio se i
stalan smrtni strah, jer je velika stijena visila iznad njegove glave prijetei stalno da se srui
na njega. Tako je zli Tantal trpio trostruku muku kojoj nije bilo kraja.