SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA POMORSTVO
PREDDILPOMSKI STUDIJ NAUTIKE I TEHNOLOGIJE
POMORSKOG PROMETA

E K O N O M I K A B R O D A R S T VA

Seminarski rad

ORGANIZACIJA TRAMPERSKO-BULKERSKO
PODUZEA

Ivo Bai

Zadar, godina,2013.

SADRAJ:

1.

Uvod__________________________________________________________________1

2.

Slobodna-bulkerska plovidba_______________________________________________2

3.

Brodovi u slobodnom brodarstvu____________________________________________3

4.

Vozarine u slobodnom-bulkerskom brodarstvu_________________________________4

5.

Organizacija slobodnog-bulkerskog brodarskog poduzea_______________________6

6. Menadment prodajne funkcije u brodarskom poduzeu slobodnog-bulkerskog

brodara____________________________________________________________________9
7.

Zakljuak_____________________________________________________________12

Literatura_________________________________________________________________13
Izvori_____________________________________________________________________14

1.

Uvod

Slobodno brodarstvo osnovna je i najstarija vrsta morskog brodarstva kao prijevozne

djelatnosti. Danas je slobodno brodarstvo samo jedna od tri osnovne vrste djelatnosti u
teretnom morskom brodarstvu. Posebnosti te vrste morskog brodarstva odnose se na
tehnologiju, ekonomiju i pravne odnose te na vrste organizacija pomorskog prijevoza.
Najvanije su posebnosti slobodnog brodarstva nain koritenja brodova, djelovanje trita na
visinu vozarine, vrste tereta, tipovi brodova te organizacija i poslovanje poduzea.
Predmet istraivanja ovog rada je slobodna-bulk plovidba te tipovi brodova koji su
karakteristini za slobodno brodarstvo. S velikim brodovima moe se pruiti jeftiniji prijevoz,
jer trokovi za prevezenu tonu padaju s porastom veliine samoga broda. Sve vea uporaba
specijaliziranih brodova i velikih plovnih jedinica u pomorskim prijevozima slobodnog
brodarstva dovela je i do sve vee koncentracije kapitala te sve veeg broja jakih i udruenih
firmi koje se bave slobodnim brodarstvom.
Svrha istraivanja je definirati znaajke, podjelu i strukturu slobodnog morskog brodarstva te
konkurentnost na pomorskom tritu.
Metode koje u koristiti prilikom pisanja ovog seminarskog rada su metoda analize i sinteze,
metoda apstrakcije, te u najveoj mjeri metoda kompilacije.
Rad se sastoji od 5 cjelina uz pomo koji, i koristim se raznim vrstama informacija
(tekstualne, grafike, statistike). U prvoj cjelini nastojati u vas uvesti u tematiku slobodnobulkerke providbe. U drugoj cjelini opisati u koje tipove brodova slobodni brodari koriste i
neke njihove karakteristike. Trea cjelina govori o vozarinama, njihovoj podjeli i nainu na
koji brodar odreuje visinu plaanja svojih usluga. U etvrtoj cjelini detaljno u objasniti sve
sektore u slobodnom brodarstvu a u posljednjoj petoj cjelini u govoriti tko i to je sve
potrebno da bi jedna ovakva brodarska organizacija mogla poslovati.

2.

Slobodna-bulkerska plovidba

Slobodna-bulk plovidba (tramp ili skitnika plovidba, brodovi lutalice) obavlja prijevoz

sezonskih tereta (ito, ria, eer, pamuk, i slino). Brodovi slobodne plovidbe nisu vezani za
neki odreeni smjer, nego lutaju svim morima svijeta prenosei, ekajui te traei teret, te
oni nisu vezani ni za luku ni za vrijeme.
Kod trampera je jeftinoa prijevoza vanija od brzine prijevoza. Razne vrste/tipovi carriera
zamijenili su klasine trampere, te pokazuju sve vei porast tonae. Bulkersko brodarstvo
uglavnom obavlja prijevoz suhih rasutih tereta.
Slobodno bulkersko brodarstvo ima odreenih specifinosti u odnosu na linijsko i tankersko
brodarstvo. To se prije svega odnosi na: nain eksplotacije brodova, djelovanje ponude i
potranje brodskog prostora, na visinu vozarine, vrste tereta i tipove brodova te veliina i
organizacija poduzea slobodnog brodarstva.
Brodovi se u slobodnoj plovidbi redovito iskoritavaju punim kapacitetetom za jedno ili vie
putovanja, ili na odreeni vremenski period. Brodovi u slobodnoj plovidbi nisu vezani za
odreene plovidbene pravce ve slobodno plove svim morima svijeta da bi prevezli one terete
za koje se trenutno moe na tritu postii najpovoljnija vozarina. Takva sloboda u plovidbi
daje slobodnome brodarstvu mogunost breg prilagoavanja odreenim promjenama na
tritu nego li ostalim oblicima brodarstva.
U iznalaenju najpovoljnijih rjeenja za eksplotaciju brodova slobodni brodar uvijek ima na
umu i takozvanu nekorisnu plovidbu, odnosno plovidbu u balastu. Takva je plovidba
karakteristina za slobodno brodarstvo, a posljedica je spomenute fleksibilnosti, odnosno
nepovezanosti slobodne plovidbe za odreene plovidbene pravce. Normalno se u slobodnom
brodarstvu iskoritava cjelokupni kapacitet broda u prijevozu odreenog tereta izmeu dvije
luke, pa je vrlo vano da se luka iskrcaja tereta iz tekueg ugovora o prijevozu nalazi u blizini
podruja luke ukrcaja tereta i sljedeeg ugovora o iskoritavanju broda. U protivnom plovidba
u balastu postaje imbenik koji bitno umanjuje rentabilnost poslovanja u slobodnoj plovidbi.

Mitrovi, F. & Kesi, B. & Jugovi, A. (2010), Menadment u brodarstvu i lukama, Sveuilite u Splitu,
p. 57-58

3.
2

Brodovi u slobodnom brodarstvu

Tipovi brodova koji su karakteristini za slobodno brodarstvo razvijaju se u skladu s

nainom eksplotacije te koliinom i vrstom tereta koji se prevozi. Ovdje u prvom redu treba
spomenuti klasian tip trampera. To su relativno jeftiniji brodovi, s jednom ili dvije palube, sa
skromnom opremom za ukrcaj ili iskrcaj tereta, kapaciteteta od 10000 do 15000 dwt i
brzinama od 13 do 15 vorova. Slue za prijevoz manjih koliina svih vrsta suhih tereta i a
pomo linijskim brodovima na odreenim relacijama.
Karakteristini brodovi u suvremenomu slobodnom brodarstvu jesu bulk-brodovi (bulkcarriers), i brodovi za prijevoz rudae (ore-carriers). Bulk brodovi obino imaju jednu palubu,
pogonski stroj smjeten prema krmi, mnogo vei kapacitet od klasinih trampera i specijalno
su graeni za prijevoz suhih tereta u rasutom stanju.
Prednost bulk brodova i ostalih velikih specijaliziranih plovnih jedinica lee upravo u
njihovoj veliini. S velikim brodovima moe se pruiti jeftiniji prijevoz, jer trokovi za
prevezenu tonu padaju s porastom veliine samoga broda. Sve vea uporaba specijaliziranih
brodova i velikih plovnih jedinica u pomorskim prijevozima slobodnog brodarstva dovela je i
do sve vee koncentracije kapitala te sve veeg broja jakih i udruenih firmi koje se bave
slobodnim brodarstvom.

Slika 1. Veliine bulk carriera

(izvor: Anonymus_1 [Internet])
2

Mitrovi, F. (2007/08), Ekonomika brodarstva, Sveuilite u Splitu, p. 57

4.
3

Vozarine u slobodnom-bulkerskom brodarstvu

Trite slobodnog brodarstva najkonkurentitiji je tip trita brodskog prostora, pa se i

vozarine u slobodnome brodarstvu formiraju prema trinim zakonitostima u odnosima

ponude i potranje. U slobodnome brodarstvu, kao osnovnoj vrsti teretnog morskog
brodarstva razlikuje se vie posebnih trita brodskog prostora:

Po tipovima i prijevoznim kapacitetima

Po vrstama tereta

Po pravcima pomorskog prometa

Svako posebno trite ima i svoje karakteristike u odreivanju vozarina, ali se obino to
pitanje obrauje za cjelovito trite tramperskog prostora. Pri tome se odreivanje vozarina
razlikuje samo u svezi sa posebnostima ugovora o iskoritavanju brodova u slobodnom
brodarstvu. U slobodnom brodarstvu treba, dakle razlikovati :

Vozarine za putovanje broda

Vozarine za vremensko koritenje broda

Zakupnine za vremensko koritenje golog broda

Opi brodarski ugovor o pomorskom prijevozu

U svakom sluaju moe se rei da je najnia razina vozarina u zakljucima kod slobodnog
brodarstva s gledita interesa brodara odreena mnogo tonije nego najvia razina vozarina s
gledita korisnika pomorsko prijevozne usluge. Donju granicu oscilacije vozarina u svakom
sluaju odreuje interes i odluka brodara, jer poslovni interes korisnika pomorsko prijevozne
usluge poznaje samo i iskljuivoo najniu moguu granicu vozarine. Openito se smatra da je
najnia razina vozarine koju slobodni brodar moe prihvatiti ona razina koja brodara
prisiljava da povue dio svojih brodskih kapaciteta iz prometa, odnosno da ih privremeno
povue iz prometa u oekivanju za njega povoljnijih poslovnih vremena. Razina vozarina koja
prisiljava brodare na raspremu odreenog dijela brodskih kapaciteta moe se, dakle, openito
uzeti kao donja granica razine vozarina koju slobodni brodari mogu podnijeti odreeno
vrijeme, a da sa svojim kapitalom jo ostanu u pomorskoj djelatnosti. Sniavanje vozarina
ispod te granine crte nije mogue, jer bi onda brodari morali povui kapital iz djelatnosti
slobodnog brodarstva.
3

Glavan, B. (1992), Ekonomika morskog brodarstva, kolska Knjiga Zagreb, p.133-139

Vozarina, odnosno cijena pomorskog prijevoza nesumljivo je najvaniji lanak (klauzula)

svakog brodarskog ugovora, pa i brodarskog ugovora na putovanje. Zato su i posebni lanak
kojim se definira vozarinski stav i svi ostali lanci u pomorsko prijevoznom ugovoru vezani
uz pitanje definiranja vozarinskog stava vozarine.

Slika 2. Daily Chart For Cape/Panamax/Handy 4 TC AVERAGE Values

(izvor: Anonymus_2 [Internet])

5.
4

Organizacija slobodnog-bulkerskog brodarskog poduzea

Organizacija tramperskog i bulkerskog brodarskog poduzea znaajno se razlikuje od

organizacije

linijskog

brodara.

slobodnom

brodarstvu

uglavnom

su

relativno

mala poduzea, ak oni i s jednim brodom. Dakle, glavni imbenik organizacije

slobodnog brodarstva (tramperskog i bulkerskog poduzea) jest njegova veliina. to je
manji broj brodova to je organizacija poduzea sve jednostavnija. ak i u poduzeima srednje
veliine nema nekih sektora ili odjela, a ako ih imaju u njima je daleko manji broj zaposlenika
i na neki nain ireg podruja poslovanja i potrebe obavljanja poslova i zadataka, koji bi inae
bili dodijeljeni veem broju drugih organizacijskih jedinica. Djelatnici u tramperskom i
bulkerskom poduzeu posebice na kljunim mjestima, u prosijeku su veeg stupnja
osposobljenosti nego li oni u linijskom brodarstvu. Openito vrijedi da je organizacija
poduzea slobodnog brodara slina onoj u linijskom poduzeu. Ona takoer imaju
komercijalni sektor, tehniki sektor,financijski sektor itd. Dakako, veliine tih sektora ili
odjela nisu jednaka odgovarajuim u linijskog brodarskom poduzeu. Razlog tome jest da su
tramperski i bulkerski prijevozi jednostavniji, manji je broj luka u kojima se obavija ukrcaj i
iskrcaj tereta, obino se prevozi jedna vrsta tereta, vozarina, najamnina ili zakupninama se
ugovara na tritu.
Komercijalni sektor odnosno odjel charteringa znatno je razvijeniji od onog u linijskom
poduzeu. Osnovni zadatak te jedinice je zapoljavanje broda. Stoga permanentno prati
aktualne zakljuke drugih brodara i unajmitelja i nastoji doi do saznanja o glavnim lancima
zakljuenih ugovora. Mora se informirati o dogaajima politike i gospodarske naravi koji se
reflektiraju na tritu brodskog prostora. Stalno se informira o lukim trokovima i u nekim
brodarskim poduzeima o trokovima goriva, a prati i kretanja operativnih trokova broda. Uz
poslove prodaje brodskog prostora obavlja i poslove obrauna vozarina. Jadan od bitnih
zadataka je i praenje trinih predvianja o pomorskom tritu u cjelini i posebice o
njegovim segmentima koji su vani za poslovanje brodara.
Novostvorena poduzea ne moraju odmah uspostaviti potpunu organizacijsku strukturu. Ona
mogu ugovorom s poduzeima za upravljanje s brodovima osigurati komercijalno upravljanje,
odnosno zapoljavanje i iskoritavanje svojih brodova.
4

Mitrovi, F. & Kesi, B. & Jugovi, A. (2010), Menadment u brodarstvu i lukama, Sveuilite u Splitu,
p. 159

Vrlo esto e bulkersko poduzee zapoljavati svoje brodove za raun srednjih i velikih
industrijskih poduzea i to temeljem ugovora na vrijeme na dulji rok, pa ak i viegodinji.
Jasno je da u takvim sluajevima ne treba sloena organizacijska struktura. Dakle, trampersko
i bulkersko poduzee u naelu imaju iste funkcionalne organizacijske jedinice kao i linijsko
brodarsko poduzee, ali su im pojedine organizacijske jedinice sasvim razliite. Ovo se
ponajvie istie u pripadajuim sektorima ili odjelima kojih je glavni zadataka zapoljavanje
brodova. U tramperskom i bulkerskom se poduzeu veliko znaenje daje poslovima
charteringa

i poslovima

tehnikog

sektora,

dok

se

drugim

poslovima

organizacijskim jedinicama daje znatno manje znaenje.

Kadrovski sektor obavlja sve poslove u vezi sa svim zaposlenicima, tj. Pomorcima i
zaposlenicima u uredz brodara. U mnogim brodarskim poduzeima uobiajeno je podijeliti te
poslove, obino samo u velikim brodarskim poduzeima, u kojima poseban odjel vodi sve
poslove u vezi sa zaposlenicima u uredu brodara. U nekim brodarskim poduzeima to vodi
opi sektor. Sve poslove i zadatke u vezi s pomorskima obavlja poseban sektor ili sluba, a
sve ee to radi kadrovski odjel u sastavu tehnikog sektora.
Opi sektor, na elu je glavni direktor brodarskog poduzea. Ovaj sektor ili odjel koordinira
rad drugi sektora ili odjela i izvjeuje glavnog direktora o njegovom poslovanju. Glavni
direktor ili menader koordinira poslove i aktivnosti cjelokupnog poduzea i odgovoran je za
poslovanje brodarskog poduzea.On sam ili sa svojim suradnicima u upravnom odboru ili
menadmentom firme, vodi cjelokupnu poslovnu politiku brodarskog poduzea.
Komercijalni sektor, je najvanija organizacijska jedinica svakog brodarskog poduzea,a
najvaniji mu je zadatak zapoljavanje brodova. Zbog svoje obimnosti ova organizacijska
jedinica u svom sastavu ima odjele i referade. Komercijalni direktor rukovodi svim linijama
brodarskog poduzea. Ova organizacijska jedinica se sastoji u principu od slijedeih
odjela:Odjel linije,chartering odjel,odjel za opskrbu gorivom,marketing odjel,odjel rukovanja
s teretom,odjel osiguranja i reklamacija,komercijalni sektor.
Tehniki sektor, odgovoran je za sve tehnike operativne poslove u svezi s brodovima
poduzea. Posebice se istie odgovornost direktora i inspektora tehnikog sektora za rad
cijelog porivnog sustava ukljuujui pomone strojeve, odravanje trupa broda, nadzor nad
odravanjem ureaja i sredstava za voenje navigacije. Ovaj sektor kontaktira s
7

klasifikacijskim zavodima, obavlja zahtjeve za nabavku dijelova za brod nadzor na obnovi ili
produljivanju klase, izobrazba kadrova itd.
Financijsko-raunovodstveni sektor, odgovoran je za koritenje financijskih sredstava
brodarskog poduzea.Vodi evidenciju o svim tijekovima novca (prihode i rashode), prati i
analizira stanje likvidnosti, zaduenosti, kreditne sposobnosti i profitabilnost poslovanja
brodarske kue. Zadatak ovog sektora je izrada financijskih planova poduzea ( dnevne,
tjedne, desetodnevne, mjesene, tromjesene, polugodinje i godinje).

6.

Menadment prodajne funkcije u brodarskom poduzeu

slobodnog-bulkerskog brodara

Poslovi i zadaci prodajne funkcije slobodnog brodara povezani su u organizacijsku jedinicu

koja nosi naziv chartering. Rukovoditelj chartering odjela treba svakodnevno biti informiran o
osnovnim uvjetima na tritu slobodnog prostora. Menader mora biti informiran o
slijedeem:

dogaajima politike i gospodarske naravi koji se reflektiraju na trite slobodnogbulkerskog brodarstva,

o kretanjima brodovlja slobodnog-bulkerskog brodarstva,

o zakljucima, tj. glavnim uvjetima ugovora o prijevozu, na najvanijim prijevoznim

pravcima, najvanijih vrsta tereta slobodnog-bulkerskog brodarstva,

o predvianjima, kratkoronim,srednjoronim i dugoronim slobodnog trita,

o trokovima u lukama

Menader chartering odjela treba imati konstantan pregled svih relevantnih kretanjana tritu.
Za dobar dio tih poslova menader mora imati strune kvalifikacije meetara (brokera) da bi
mogao uspjeno obavljati vrlo kompleksne i strune poslove prodajne funkcije u chartering
odjelu ili slubi.
Chartering odjel se dijeli na tri skupine poslova, i to:

prodaja brodskog prostora,

obraun vozarina,

obraun brokera, i eventualno agenata.

Traenje i nalaenje optimalnog zaposlenja za brodovlje brodara u odreenom vremenu i u

odreenoj situaciji slobodnog trita smatra se posebnim zadatkom prodajne funkcije, pa e se
ovaj zadatak detaljnije obraditi.
Sam engleski naziv chartering dolazi od naziva charter party. Ovaj naziv odnosi se na
tipizirane pisane ugovore o pomorskim prijevozima u slobodnom brodarstvu. Ti ugovori se
mogu podijeliti ( ve je djelomino obraeno u Vozarinama) na:
5

Mitrovi, F. & Kesi, B. & Jugovi, A. (2010), Menadment u brodarstvu i lukama, Sveuilite u Splitu,
p. 157-158

Brodski ugovor na putovanje (voyage charter),

Brodski ugovor na vrijeme (time charter),

Ugovor o zakupu golog broda (bare boat charater),

Opi brodarski ugovor o pomorskom prijevozu (contracts of affreighrnent - COA).

Prodaja brodskog prostora, ugovori o pomorskim prijevozima slobodnog brodarstva sklapaju

s slobodno na tritu. Njihov osnovni sadraj (glavni uvjeti ugovora) je sadraj ponajvie
trenutanih odnosa na tritu koje je pod jakim utjecajem ponude i potranje brodskog
prostora. Stanje tih odnosa najjednostavnije se definira kao trite brodara, na kojem se nalaze
dvije strane:

brodar-vlasnici brodskog prostora

ponua-korisnik prijevoznih usluga ili unajmitelj brodskog prostora.

Izmeu njih dolazi do odreenih odnosa na temelju ponude i potranje.

U chartering odjelu najvaniji poslovi su poslovi prodaje brodskog prostora, kojima se
odreuje ponuda brodara na tritu. Ponuda brodara na tritu odreuje se nakon uinjene
analize potranje za brodskim prostorom. Obzirom da u prijevozima slobodnog brodarstva ne
postoje redoviti krcatelji, kao u linijskom brodarstvu,chartering odjel treba stalno traiti i
nalaziti trenutano najpovoljnije zakljuke za zaposlenje svojih brodova.
Ugovori o pomorskim prijevozima i ugovori o zakupu obino se zakljuuju na
osnovistandardnih ugovornih obrazaca. Zato poznavanje tih uvjeta od strane menadera ima
veliko znaenje u praktinom radu kontrole chartering odjela.
Zadatak chartering odjela je da iznae najpovoljniji zakljuak za svoje brodove kod malog
broja ponuenih tereta. Taj se posao obavlja relativno brzo zahvaljujui nekim znaajkama
slobodnog brodarstva, a to su:

Veliki broj pomorskih brokera

Postojanje pomorskih burzi,

Mogunost koritenja suvremenih sredstava komuniciranja,

Veliki broj informativnih sredstava, koji daju potrebne informacije o stanju i kretanju
osnovnih odnosa na slobodnom tritu

10

Pomorski brokeri imaju posebno znaenje i bez njih se ne bi moglo ni zamisliti ovakvo
uspjeno odvijanje poslova u slobodnom brodarstvu. Oni svojim klijentima osiguravaju brze i
strune informacije o stanju na tritu brodskog prostora i glavnim uvjetima po kojima se
mogu zakljuivati ugovori o prijevozu roba morem. Za svoj rad dobivaju naknadu, tj.
proviziju, koja se jo naziva i brokeraa iskazana u postocima od ukupne vozarine.
Visina brokerske provizije kree se oko 2,5%, u uvjetima kada su vozarinski sustavi/cijene
vrlo visoko. Zasigurno da i visina brokerske provizije ovisi i o vrsti ugovora koji se sklapa s
korisnikom prijevozne usluge. Za ugovore na jedno putovanje, u principu brokerska provizija
je vea od one kada se radi o veem broju prijevoza tereta more.

11

7.

Zakljuak

Prednost bulk brodova lei upravo u njihovoj veliini. S velikim brodovima moe se pruiti
jeftiniji prijevoz, jer trokovi za prevezenu tonu padaju s porastom veliine samoga broda.
Brodovi u slobodnoj plovidbi redovito se iskoritavaju punim kapacitetetom za jedno ili vie
putovanja, ili na odreeni vremenski period, te nisu vezani za odreene plovidbene pravce ve
slobodno plove svim morima svijeta da bi prevezli one terete za koje se trenutno moe na
tritu postii najpovoljnija vozarina. Stoga takva sloboda u plovidbi daje slobodnome
brodarstvu mogunost breg prilagoavanja odreenim promjenama na tritu nego ostalim
oblicima brodarstva, tako da je trite slobodnog brodarstva najkonkurentitiji tip trita
brodskog prostora, pa se i vozarine u slobodnome brodarstvu formiraju prema trinim
zakonitostima u odnosima ponude i potranje. Svako posebno trite ima i svoje karakteristike
u odreivanju vozarina, ali se obino to pitanje obrauje za cjelovito trite tramperskog
prostora.

Literatura
12

1. Mitrovi, F. & Kesi, B. & Jugovi, A. (2010), Menadment u brodarstvu i lukama,

Sveuilite u Splitu
2. Mitrovi, F. (2007/08), Ekonomika brodarstva, Sveuilite u Splitu
3. Glavan, B. (1992), Ekonomika morskog brodarstva, kolska Knjiga Zagreb

13

Izvori
1. URL: slika 1, [Internet], <raspoloivo na: http://stevesmaritime.com/bulk.html >
[pristupljeno 20.02.20013]
2. URL: slika 2, [Internet], <raspoloivo na: http://www.dryships.com/pages/report.asp>
[pristupljeno 20.02.20013]

14